IZVORNI ZNANSTVENI RAD Utjecaj dviju vrsta pokrivki na prinos plemenite peĉurke (Agaricus bisporus) Nataša Romanjek-Fajdetiš 1, Tomislav Vinkoviš 2, Nada ParaŤikoviš 2, Zdenko Lonţariš 2, Renata Baliţeviš 2 1 Veleuĉilište u Slavonskom Brodu, Dr. Mile Budaka 1, Slavonski Brod, Hrvatska (natasa.rfajdetic@vusb.hr) 2 Poljoprivredni fakultet Sveuĉilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, Trg Sv. Trojstva 3, Osijek, Hrvatska (kontakt.osoba@pfos.hr) Saţetak Cilj ovog istraţivanja je bio utvrditi razliku u komponentama prinosa plemenite peţurke u ovisnosti o tipu pokrivke. U pokusu su korištena dva tipa pokrivke, komercijalna i pripremljena koja je dobivena mješavinom više organskih komponenata. Prašeni parametri su bili prosjeţan prinos, broj ubranih gljiva kao i prosjeţna masa gljive tijekom dvije berbe. Sva ispitivana svojstva bila su pod utjecajem pokrivke i vremena berbe, osim prosjeţne mase gljive na koju nije utjecao tip pokrivke. Na kraju istraţivanja moţe se zakljuţiti da je tip pokrivke vaţan faktor u uzgoju plemenite peţurke. Kljuţne rijeţi: plemenita peţurka, pokrivka, prinos Uvod Plemenita peţurka (Agaricus bisporus) je svjetski najzastupljenija gljiva u komercijalnoj proizvodnji gljiva (Gulser i Peksen 2003.). Najţešše se uzgaja na mješavini kompostiranog konjskog gnojiva i pšeniţne slame (Eddy i Jakobs, 1976; Atkey i Wood, 1983; Sparling et al., 1982). Za formiranje fruktufikacijskih tijela potrebna su dva razliţita supstrata, kompost i pokrivni sloj koji je siromašan hranjivima, a u kojem fizikalni, kemijski i biološki uvjeti stimuliraju inicijaciju fruktifikacijskih tijela. Kompost za uzgoj A. bisporus se priprema od mješavine organskih materijala podvrgnutih procesu kompostiranja (Lambert, 1941; Kachroo et al., 1979). Proizvodnja plemenite peţurke je podijeljena u dvije faze. U prvoj vegetativnoj fazi hife prorastaju kompost i pokrivku. Nakon što je prorastao pokrivku, micelij izlazi na površinu gdje dolazi u doticaj s kisikom, te poţinje formiranje fruktifikacijskih tijela - primordija. Kvaliteta pokrivke je izuzetno vaţna za ovu fazu (Toker i sur. 2007., Simsek i sur. 2008.). Pokrivka mora imati odgovarajuši kapacitet za vodu zbog osiguravanja potrebne vlaţnosti za rast i razvoj gljiva. U sluţaju prekomjerne vlaţnosti komposta dolazi do razvoja patogena koji uništavaju micelij. Pokrivka ima zaštitnu ulogu protiv antagonistiţke mikroflore (Hayes, 1981). Prema navodima Baysal i sur (2007.) struktura pokrivke ne smije biti previše pjeskovita jer še micelij prorasti cijelu pokrivku ne ostavljajuši slobodnog prostora za vodu. TakoŤer, prilikom nanošenja pokrivke treba paziti da površina ne bude previše ravna, jer se primordiji najviše formiraju u malim udubinama. Pokrivka mora biti dovoljno prozraţna da se moţe nesmetano odvijati izmjena kisika i ugljiţnog dioksida. Materijal i metode Istraţivanje je provedeno u poduzešu Romanjek d.o.o. iz Slavonskog Broda u vremenskom periodu od 15. rujna 2009. godine do 30. rujna 2009. godine. Materijali korišteni u istraţivanju su bili supstrat inokuliran sa sporama plemenite peţurke i dvije 562
Povrdarstvo vrste supstrata za pokrivanje (u daljnjem tekstu pokrivka) proizvoťaţa Premium Terra Kft (pokrivka II) i proizvoťaţa Romanjek d.o.o. koji je dobiven miješanjem pokrivke proizvedene od istrošenog komposta za proizvodnju šampinjona bijelog treseta i saturacijskog mulja te pokrivke proizvoťaţa Premium Terra Kft u omjeru 50:50 (pokrivka I). Kemijska svojstva korištenih pokrivki su prikazana u tablicama 1. i 2. Kemijska analiza pokrivke II obavljena je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku pri Zavodu za agroekologiju. Tablica 1. Kemijska svojstva pokrivke I i pokrivke II (podatci s deklaracije proizvoda). Vrsta tvari Koliţina Koliţina (mjerna jedinica) Pokrivka I Pokrivka II Suha tvar (%) 44,2 95,3 ph(h 2 O) (n.log.konc.h + iona) 7,6 6,51 Ukupni Na (%) 0,60 0,06 Ukupni K (%) 0,42 0,22 Ukupni N (%) 2,05 2,47 Ukupni P (%) 0,25 0,15 Ukupni Ca (%) 4,77 3,14 Ukupni Mg (%) 6,10 0,194 Ukupni Cu (mg/kg) 5,7 8,17 Ukupni Zn (mg/kg) 14,5 10,41 Ukupni Mn (mg/kg) 29 79,4 Prašeni parametri su bili prinos, broj gljiva i prosjeţna masa gljiva. Tijekom pokusa je sveukupno bilo dvije berbe gljiva, a svaka berba je trajala po 4 dana gdje su prinos i ostala svojstva prikazana prosjeţnom vrijednosti. Pokus je postavljen u ţetiri ponavljanja po dizajnu sluţajnog bloknog rasporeda sa dva faktora. Prvi faktor je bila pokrivka (faktor A), a drugi faktor berba (faktor B). U svakom ponavljanju se koristilo po dva briketa površine 38cm x 58cm, teţine 36 kg inokuliranog supstrata. Ukupno je korišteno 8 briketa po pokrivci. Prašene su razlike s obzirom na prinos, broj i prosjeţnu masu gljiva. Temperature u zaštišenom prostoru su se kretale od 16-18 C. Temperature komposta su bile izmeťu 18,5 C- 21,5 C sa relativnom vlaţnosti zraka od 75%-85%. Koncentracija ugljiţnog dioksida je iznosila 1200-1640 ppm. Rezultati ispitivanih svojstava izraţeni su u gramima sa preciznoššu od dvije decimale. Dobiveni rezultati statistiţki su obraťeni analizom varijance koristeši standardne kompjutorske programe. Rezultati i rasprava Statistiţkom obradom rezultata utvrťena je znaţajna razlika u prinosu pod utjecajem pokrivke i berbe (P 0,01). Najveši prinos je zabiljeţen kod pokrivke I tijekom 1. berbe u iznosu od 1170,04 g prosjeţno po danu berbe. Znaţajno manji prinos, ujedno i najmanji, zabiljeţen je kod pokrivke II tijekom 2. berbe (833,79 g). Opšenito, veši prinos je ostvaren kod pokrivke I tijekom 1. berbe (Tablica 3.). 45. hrvatski i 5. međunarodni simpozij agronoma 563
Tablica 3. Masa ubranih gljiva (g) pod utjecajem pokrivke (A) i berbe (B) Prosjeĉan prinos (g) Pokrivka I 1170,04 1011,50 1090,77 Pokrivka II 968,29 833,79 901,04 Prosjek (B) 1069,16 922,64 995,90 0,05 74,03 35,03 ns 0,01 135,91 53,08 ns Broj ubranih gljiva bio je pod znaţajnim utjecajem oba faktora tj. veši na pokrivki I u odonosu na pokrivku II (P 0,01). Najveši broj ubranih gljiva zabiljeţen je tijekom 2. berbe kod pokrivke I (60,75 kom). Najmanje ubranih gljiva bilo je kod pokrivke II u 1. berbi (41 kom). Sliţno kao i kod prinosa, najveši broj gljiva zabiljeţen je kod pokrivke I, ali tijekom druge berbe. TakoŤer, broj gljiva je bio pod utjecajem interakcije oba faktora (P 0,05) (Tablica 4.). Sliţne rezultate potvrťuju istraţivanja Rakshita i sur. (2009) koji istiţu vaţnost pravilnog izbora sastava pokrivke pri uzgoju A. bisporus. Tablica 4. Broj ubranih gljiva pod utjecajem pokrivke i berbe Prosjeĉan broj ubranih gljiva (kom) Pokrivka I 49,00 60,75 54,87 Pokrivka II 41,00 43,50 42,25 Prosjek (B) 45,00 82,50 48,56 0,05 3,0029 3,1541 4,1573 0,01 5,5123 4,7782 ns S obzirom na prosjeţnu masu gljive nije utvrťena statistiţki znaţajna razlika izmeťu pokrivki. Statistiţki znaţajna razlika zabiljeţena je izmeťu prve i druge berbe (P 0,01). Najveša prosjeţna masa gljive je utvrťena u prvoj berbi na pokrivki I (23,91 g), a najmanja na istoj pokrivki u drugoj berbi (16,67 g). (Tablica 5). Tablica 5. Prosjeĉna masa gljive (g) pod utjecajem pokrivke i berbe Prosjeĉna masa gljive (g) Pokrivka I 23,91 16,67 20,29 Pokrivka II 23,62 19,19 21,40 Prosjek (B) 23,76 18,28 20,84 0,05 ns 1,0639 1,8213 0,01 ns 1,6118 ns 564
Povrdarstvo Utjecaj razliţitih tipova pokrivki ispitivali su Yigitbasi i sur. (2007), a utvrdili su da je najbolji prinos plemenite peţurke dobiven upotrebom pokrivke mješavine crnog treseta, organskog gnoja i perlita sliţno kao i u ovom istraţivanju gdje su opšenito bolji rezultati zabiljeţeni kod pokrivke II. Zakljuĉak Na temelju dobivenih rezultata moţe se zakljuţiti da je pokrivka vaţan ţimbenik u uzgoju plemenite peţurke. Najveši prinos zabiljeţen je kod pokrivke I koja je dobivena mješavinom više organskih komponenata u usporedbi s pokrivkom II koja ima najviše crnog treseta. Na kraju, veši prinos i veši broj gljiva kao poţeljno svojstvo najvjerojatnije su posljedica povoljnijih kemijskih i fizikalnih svojstava pokrivke I. Literatura Atkey P. T., Wood D. A. (1983). An electron microscope study of wheat straw composted as a substrate for the cultivation of the edible mushroom (Agaricus bisporus) J. Appl. Bacteriol. 55: 293-304. Baysal E., Yigitbasi O.N., Colak M., Toker H., Simsek H., Yilmaz F. (2007). Cultivation of Agaricus bisporus on some compost formulas and locally available casing materials. Part I: Wheat straw based compost formulas and locally available casing materials. African Journal Biotechnology 6:2225-2230. Eddy P. B., Jakobs L. (1976). Mushroom compost as a source of food for Agaricus bisporus. Mushroom J. 38: 56-59. Gulser C. K., Peksen A. (2003). Using tea waste as a new casing material in mushroom (Agaricus bisporus(l.) Sing.) cultivation. Bioresource Technology 88:153-156. Hayes W. A. (1981). İnterrelation studies of physical, chemical and biological factors in casing soils and relationships with productivity in commercial culture of Agaricus bisporus Lang. Plant. Mushroom Sci. 11(1): 163-179. Kachroo J. L., Ahmad N., Kaul T. N. (1979). Experiments in the improvement of compost formulae and procedure in Agaricus bisporus cultivation The Mushroom J. 82: 433-441. Lambert E. B. (1941). Studies on the preparation of mushroom compost. J. Agric. Res. 415-422. Rakshita P., Namita J., Dwived R. (2009). Eco-frendly production of Agaricus bisporus (Lange) imbach (White button mushroom). Nature and science, 7(6), 57-60. Simsek H., Baysale Colak M., Toker H., Yilmaz F. (2008). Yield response of mushroom (Agaricus bisporus) on wheat straw and waste tea leaves based composts using supplements of some secondary casing materials. African Journal Biotechnology 7:88-94. Sparling G. P., Fermor T. R., Wood D. A. (1982). Measurement of the microbial biomass in composted wheat straw and the possible contribution of the biomass to the nutrion of Agaricus bisporus. Soil Biol. Biochem. 14: 609-611. Toker H., Baysal E., Yigitbasi O. N., Colak M., Peker H., Simsel H., Yilmaz F.(2007). Cultivation of Agaricus bisporus on wheat straw and waste tea leaves based composts using poplar leaves as activator material. African Journal Biotechnology 6:204-212. Yigitbasi O. N., Baysal E., Colak M., Toker H., Simsek H., Yilmaz F. (2007). Cultivation of Agaricus bisporus on some compost formulas and locally available casing materials. Part II:Waste tea leaves based compost formulas and locally available casing materials. African Journal Biotechnology 6(1): 109-115. 45. hrvatski i 5. međunarodni simpozij agronoma 565
Effect of two casing soil types on white button mushroom (Agaricus bisporus) yield Abstract The aim of this study was to determine the differences in white button mushroom yield components depending on casing soil type used. Two types of casing soil were used in trial, commercial and prepared which was obtained by mixing several organic components. Monitored yield parameters were average yield, average number of picked mushrooms as well as average mushroom weight during two periods of harvesting. All investigated parameters were under influence of casing soil type and harvesting time except from average mushroom weight which wasn t under influence of casing soil type. At the end it can be concluded that the casing soil type is relevant factor in white button mushroom growing. Key words: white button mushroom, casing soil, yield 566