PODUZETNIŠTVO 1 POJAM PODUZETNIŠTVA Poduzetnik i poduzetništvo su pojmovi koji su se u državama Srednje i Istočne Europe do kasnih osamdesetih godina razmjerno rijetko upotrebljavali u stručnim krugovima i svakodnevnici. Pojmom poduzetništvo najčešće označavamo aktivnosti pojedinaca koje oni sami izvode kako bi zadovoljili tržišne potrebe i pri tome uz osobno preuzimanje rizika žele postići čim veći financijski uspjeh. Pojam poduzetnik označava pojedinca koji obavlja poduzetničke Aktivnosti. U svakodnevnom životu pojam poduzetnika se upotrebljava općenitije - nekad kao sinonim za vlasnika poduzeća, nekad za menadžera, nekad za poslovnog čovjeka. 2 TEORIJE PODUZETNIŠTVA Pojam poduzetnika i poduzetništva možemo jasno predočiti pomoću spoznaja utjecajnih ekonomskih teoretičara, koji su bitno utjecali na naše razumijevanje poduzetnika i poduzetničkog procesa. Iako suvremena ekonomska teorija već raspoznaje poduzetništvo kao samostalni proizvodni izvor, koji je gotovo jednako vrijedan ostalim proizvodnim izvorima - radu, zemlji i kapitalu - a i dovoljno je jasno razgraničen prostor djelovanja menadžmenta i poduzetništva. Brojne su uloge koje je u povijesti ekonomske misli igrao poduzetnik. Autori Hebert i Link utvrdili su 12 različitih tema koje se pojavljuju u ekonomskoj literaturi. 3 1
1. Poduzetnik je osoba koja preuzima rizike vezane uz nesigurnost. 2. Poduzetnik je osoba koja osigurava financijski kapital. 3. Poduzetnik je inovator. 4. Poduzetnik je onaj tko odlučuje. 5. Poduzetnik je voditelj u gospodarstvu. 6. Poduzetnik je manager ili superintendant. 7. Poduzetnik je organizator ili osoba koja usklađuje izvore u ekonomiji. 8. Poduzetnik je vlasnik poduzeća. 9. Poduzetnik je ona osoba koja zapošljava izvore proizvodnje. 10. Poduzetnik je ona osoba koja sklapa ugovore. 11. Poduzetnik je ona osoba koja prosuđuje. 12. Poduzetnik je alokator izvora proizvodnje među različite alternativne uporabe. 1 4 Jean-Baptiste Say (1767-1832) Poduzetnik je uskladitelj proizvodnog procesa. Joseph Alois Schumpeter (1883-1950) Poduzetnik je inovator. KLASIČNE DEFINICIJE PODUZETNIKA Frank Knight Poduzetnik je usmjeravatelj ekonomskih aktivnosti koji bolje od ostalih ljudi ocjenjuje neizvjesnost i preuzima odgovornost za točnost svoje ocjene. Ludvig von Mises Poduzetnik je svatko tko je stalno spreman iskoristiti nove poslovne prilike odgovarajućim kombiniranjem proizvodnih izvora i preuzimanjem rizika. 5 KLASIČNE DEFINICIJE Israel Kirzner PODUZETNIKA Poduzetnik je pojedinac koji je izvanredno pozoran i zato sposoban spoznati i iskoristiti prilike koje su ostale neopažene. Mark Casson Poduzetnik je pojedinac koji se specijalizira za donošenje važnih odluka o usklađivanju rijetkih proizvodnih izvora. Harvey Leibestein Poduzetnik je pojedinac koji povezuje različita tržišta, koji kompletira inpute i popunjava tržišne raskorake. 6 2
KLASIČNE DEFINICIJE PODUZETNIKA Theodore Schultz Poduzetnik je pojedinac koji se odziva na promjene u ekonomskim uvjetima i realociranjem izvora, kojima raspolaže, uspijeva otkloniti neuravnoteženo stanje. William Baumol Poduzetnik je pojedinac koji, zavisno od pravila igre u radnom društvu, svoje poduzetničke sposobnosti usmjerava u produktivno, neproduktivno ili destruktivno poduzetništvo. 7 Richard Cantillon: Poduzetnik je špekulant Cantillon razlikuje tri razreda ekonomskih agensa: gospodare zemljišta, koji su financijski nezavisni, poduzetnike, koji su uključeni u tržišnu razmjenu, gdje preuzimaju rizik, da bi ostvarili dobit, te najamnike, koji se isključuju iz odlučivanja i koji pogodbom osiguravaju stalna primanja (fiksnu plaću). U ekonomsku misao su se duboko usidrile dvije temeljne karakteristike Cantillonovega poduzetnika: poduzetnik je špekulant, on danas kupuje po fiksnoj cijeni, jer računa da će sutra prodajom po višoj cijeni, stvariti profit, poduzetnik posluje u neizvjesnoj okolini i preuzima rizik od kojeg se ne može osigurati. 8 Jean-Baptiste Say: Poduzetnik je osoba koja usklađuje U svojoj analizi Say upotrebljava tri proizvodna agensa: sredstva, koja su nužno potrebna za proizvodnju izratka, to jest ljudska gospodarska grana «human industry»), gdje uvrštava poljoprivrednu granu, industrijsku granu i trgovinsku granu, kapital ili vrijednosti, koje služe toj namjeni, gdje uvrštava fizički kapital (alate i pomagala) novčani kapital te prirodni agensi kao zemlja, zrak, kiša i sunce. Ako na poduzetnikova primanja pogledamo sa stajališta uloge koju obavlja, njih sačinjavaju: plaća koju dobiva za obavljeni rad koordiniranja i donošenja odluka, kamata za kapital koji je priskrbio, premije za preuzeti rizik pothvata. 9 3
Joseph A. Schumpeter: Poduzetnik je inovator Uvođenje nove doktrine, i to takve koju potrošači još ne poznaju, ili uvođenje nove kvalitete dobra. Uvođenje nove metode proizvodnje, i to takve koja još nije iskustveno ispitana u proizvodnoj grani o kojoj je riječ, i za koju nije ni potrebno da se temelji na novom znanstvenom otkriću, koja može značiti i nov način komercijalnog rukovanja robom. Otvaranje novog tržišta, to jest tržišta na kojem određena grana proizvodnje do sada nije stupila u zemlji koju obrađujemo bez obzira na to je li tržište prije toga već postojalo. 10 Osvajanje novog izvora dobave sirovina ili poluproizvoda, i opet bez obzira je li taj izvor prije toga već postojao ili ga se najprije moralo stvoriti. Uvođenje nove organizacije bilo koje grane, kao ostvarivanje monopolskog položaja (na primjer sa rustifikacijom) ili razbijanje monopolskog položaja. Schumpetrov poduzetnik nije taj koji snosi rizik «Rizik očito uvijek pada na vlasnika sredstava za proizvodnju ili na novac-kapital, koji je bio plaćen za njih, ali nikada na poduzetnika.» Naravno da poduzetnik nije svatko tko nadzire, usklađuje ili upravlja. Bit svega je da se to počinje raditi na nov način - uvođenjem novih kombinacija. 11 Frank Knight: Poduzetnik savladava nesigurnost Prilog razumijevanju poduzetničkog procesa američkog ekonomista Franka Knighta je dvojak: jasno je postavio granice između rizika od kojeg se može osigurati i neizvjesnosti od koje se ne može osigurati razvio je teoriju dobiti koja je tu neizvjesnost s jedne strane povezala s ekonomskim promjenama, a s druge strane s razlikama u poduzetničkim sposobnostima. 12 4
Ludwig von Mises: Svatko je poduzetnik Mises pripisuje poduzetnicima centralnu ulogu u ekonomskom sustavu. Prepoznaje da ljudi nisu samo računski strojevi, koji optimiraju (potrošači koji računaju kad će granična korisnost biti jednaka graničnim troškovima, kad odlučuju koliko će dobara kupiti; proizvođači koji računaju kad će granični prihod biti jednak graničnim troškovima, kad odlučuju koliko će proizvesti; radnici koji računaju kad će granični dohodak biti jednak graničnoj korisnosti, kad odlučuju koliko sati valja raditi), nego je njihova pozornost usmjerena i na prilike. 13 Israel Kirzner: Poduzetnik je onaj koji čuje i koji je pozoran Kirznerov poduzetnik je zato posebno budan i pozoran, uvijek vreba na potencijalno vrijedne ciljeve, koje do tada nije još nitko spoznao, traga za potencijalno vrijednim proizvodnim izvorima, koji su ostali neopaženi. Kirzner vrlo odlučno razgraničava poduzetnika i vlasnika. Njegov «čisti poduzetnik» je odlučitelj «bez ikakvih sredstava», čija čitava uloga proizlazi iz njegove pozornosti prema do tada neopaženim prilikama, koji naravno u svijetu potpunog znanja ne bi imao nikakvog posla, jer neiskorištene prilike su po definiciji isključene iz takvog svijeta. U svijetu u kojem nema potpunog znanja, njegova je uloga jasna - on mora biti pozoran i otkrivati prilike koje su još neiskorištene. 14 Mark Casson: Poduzetnik donosi promišljene odluke Cassonov koncept razumijevanja poduzetnika kao onog koji donosi važne odluke, pobija naivno neoklasično gledište da se sve odluke donose na temelju marginalističkih kalkulacija, koje se temelje na besplatnim i javno dostupnim informacijama, koje osigurava cjenovni sustav. U Cassonovom konceptu ne samo da je poštovano da su informacije skupe, već i to, da je veličina troškova za dobivanje informacija različita za različite ljude. Čak štoviše, budući da se njihov dostup informacijama razlikuje, različiti ljudi će u istoj situaciji donositi različite odluke. Očito je da je kod važnih odluka vrlo bitno, tko takvu odluku donosi. 15 5
Harvey Leibestein: dopunjuje inpute i prevladava raskorake Leibensteinov koncept poduzetnika i poduzetništva izgrađen je na njegovoj teoriji djelotvornosti, koja u mnogim elementima odstupa od pretpostavki neoklasične ekonomike. Kako znamo, jezgro ekonomike je u konceptu tehnološke i ekonomske djelotvornosti, gdje ekonomska djelotvornost predstavlja proizvodnju s najmanjim prosječnim troškovima, jer je poduzeće uključeno u ekonomski djelotvornu proizvodnju, Za Leibensteina poduzetnik može biti pojedinac ili skupina. Važno je, da za njega vrijede sljedeće značajke: povezuje različita tržišta, sposoban je otklanjati tržišne nedostatke (zapunjavati raskorake), sposoban je kompletirati inpute, ostvaruje ili širi vremenski vezane entitete koji transformiraju inpute (poduzeća). 16 Theodore Schultz: Poduzetnik uspostavlja ravnotežu Nobelovac T. Schultz, koji skupa s drugim nobelovcem Garyem Beckerem predstavlja najutjecajniju struju teoretičara ljudskog kapitala, kritizirao je standardni koncept i obrađivanje poduzetnika i poduzetništva jer: je omeđeno na poslovnog čovjeka, ne uzima u obzir razlike u alokacijskim sposobnostima, koje su među poduzetnicima različite, ponudu poduzetništva ne uzima u obzir kao rijedak izvor, u teoriji opće ravnoteže poduzetništvo nije potrebno. 17 Schultzovo poimanje poduzetnika širi koncept poduzetništva, a pogotovo njegovu argumentaciju da je poduzetnik osoba koja ima sposobnost da se uhvati u koštac s neravnotežom. U riznicu rasprava o poduzetništvu i poduzetnicima Theodore Schultz je priložio dvije bitne spoznaje: koncept poduzetništva je utvrdio kao sposobnost sukobljavanja s neravnotežom, poduzetničke sposobnosti se mogu pridobiti, prije svega izobrazbom. 18 6
William Baumol: Produktivno, neproduktivno i i destruktivno poduzetništvo Baumol izbjegava usko poimanje poduzetnika i poduzetništva i upozorava da u poduzetničkom agregatu nalazimo više definicija i uloga: osnivanje poduzeća i njegovo vođenje, inovativno poduzetništvo, imitativno poduzetništvo, destruktivno poduzetništvo, i poduzetništvo, koje traži rentu. 19 Baumol upozorava da nije svako poduzetništvo usmjereno prema razvoju. Raspravlja o produktivnom, neproduktivnom i destruktivnom poduzetništvu. Njegova temeljna hipoteza je da su poduzetnici «uvijek prisutni i da uvijek igraju neku bitnu ulogu» Paleta uloga, koje oni mogu igrati, silno je raznolika i ni izdaleka nije potrebno da se poduzetnikovi napori alociraju tako, da slijede inovativnu i konstruktivnu predodžbu, kakvu obično imamo o poduzetnicima. Pravila igre i struktura nagrada, koji vrijede u određenom trenutku u Određenom društvu, jesu oni koji odlučuju kako će se poduzetnici ponašati. «nije ponuda poduzetnika ili priroda njihovih ciljeva, već mnoštvo pravila, koja doživljavaju bitne promjene od jednog razdoblja do drugoga, ono što pomaže diktirati konačni učinak na ekonomiju alokacijom poduzetničkih izvora.» 20 SUVREMENE TEORIJE O PODUZETNIŠTVU Američki ekonomist David Birch 1979. godine objavio je rezultate svojeg istraživanja o zapošljavanju svih američkih poduzeća u razdoblju od 1969. do 1976. godine. Objavljivanje tih rezultata prouzročilo je pravo uzbuđenje kod niza američkih ekonomista i kreatora ekonomske politike. Naime, njegovo je istraživanje pokazalo da su u tom ograničenom razdoblju poduzeća sa 100 ili manje zaposlenih, ostvarila 81 % novih radnih mjesta u Sjedinjenim Državama. Polazeći od činjenice da je stvaranje novih radnih mjesta jedan od najvažnijih pokazatelja ekonomskog rasta, to je značilo, da su manja poduzeća stvarni generator ekonomskog rasta. 21 7
Istraživanje Davida Bircha praktično je preko noći preusmjerilo pozornost ekonomista na poduzetnike i iz njih stvorila heroje prije svega zbog sljedećih spoznaja: uvođenjem inovacija, poduzetnici postaju stvaratelji narodnog bogatstva, poduzetnici su pokretački motor gospodarskog rasta i stvaratelji novih radnih mjesta i poduzetnici osiguravaju mehanizam distribucije bogatstva, koji se temelji na inovaciji, tvrdom radu i preuzimanju rizika. 22 što Pojednostavljeno bi poglede na poduzetnika i procese poduzetništva mogli razdijeliti u tri osnovna skupa: Prvi je značajan naročito za ekonomiste koji se bave prije svega pitanjem što Njih zanima što se događa u ekonomskom sustavu gdje poduzetnici obavljaju svoju ulogu. Prije svega gledaju kakav je njihov neto učinak na funkcioniranje ekonomskog sustava. Temeljna jedinica analize je u tom slučaju poduzetnička uloga i njen učinak na ekonomski sustav. 23 zašto Drugi skup je značajan za istraživače iz područja sociologije i psihologije koji se poduzetnikom bave kao pojedincem. Taj skup istraživača ne zanima što se događa kad su poduzetnici u akciji, njih zanima zašto to čine, ako uopće čine. Jezgra i temeljna jedinica analize je pojedinačno ljudsko biće sa svojom individualnom povijesti, iskustvima, motivacijom, ciljevima, vrednotama, idejama. Psihologija se bavi time na razini pojedinca, sociologija unutar vrijednosnog i statusnog društvenog okvira. 24 8
kako Od druge polovice sedamdesetih godina nadalje, sve se jasnije uobličuje treća skupina istraživača. Oni su mišljenja da nije dovoljno samo istraživati poduzetničku stvarnost, nego da u toj stvarnosti valja i aktivno djelovati. Točnije: teorija mora biti sposobna ponuditi i oruđe kojim bi poduzetnici mogli čim uspješnije obavljati svoju poduzetničku ulogu. Istraživači te skupine se dakle, prvenstveno bave s pitanjem kako i analiziraju značajke poduzetničkog upravljanja ( entrepreneurial management ). 25 Autori Cunningham i Lischeron postojeće su mikro poglede na poduzetništvo razvrstali u šest osnovnih škola poduzetništva, svaka od njih nudi svoj pogled na poduzetnički proces i ključne Osobine poduzetnika. Tih šest škola moguće je razvrstati u četiri skupine glede toga da li se prije svega bave: utvrđivanjem osobnih značajki poduzetnika, prepoznavanjem prilika, poduzetnikovim ponašanjem i vođenjem, ili poduzetnikovim prosudbom i prilagodbom. 26 Karizmatička škola poduzetništva Ova škola zagovara stajalište da je uspješan poduzetnik rođen s posebnim sposobnostima među kojima istaknuto mjesto zauzima intuicija koja mu pomaže prepoznati priliku i donijeti odgovarajuću odluku o akciji. Odlikuju ga i snažna potreba za nezavisnošću i uspjehom te velika mjera ustrajnosti, hrabrosti i samosvjesti. Uspješan poduzetnik vjeruje u sebe i u svoje sposobnosti, pun je energije, vizionar je i svojeglav. On je također dobar motivator i vođa. Vrlo se često ovim osobinama dodaju i osobine poput dobrog vanjskog izgleda, omiljenosti i društvenosti, inteligencije, naobrazbe i govorničkih sposobnosti. I odlučnost i diplomatičnost jesu osobine koje ta škola pripisuje uspješnim poduzetnicima. 27 9
Psihološka škola poduzetništva Psihološka škola poduzetništva svoju pozornost usredotočuje na osobne značajke pojedinca i zagovara stajalište da poduzetnike odlikuje poseban sustav vrijednosti i odnos prema radu i životu uopće. To, zajedno s nekim potrebama, ljude vodi prema određenom načinu ponašanja - poduzetničkom ponašanju. Poduzetnike je moguće razlikovati od nepoduzetnika po osobnim značajkama. Ljudi, koji posjeduju određene osobne značajke, imaju veće pobude (i potencijal) za poduzetničke aktivnosti, nego ljudi koji te osobine ne posjeduju. U središtu su pozornosti predstavnika te škole prije svega tri skupa osobnih značajki: sustav osobnih vrednota (poštenje, odgovornost, etičnost), sposobnost preuzimanja rizika i želja (potreba) za uspjehom. Predstavnici te škole zagovaraju stajalište da poduzetnike nije moguće stvoriti u školskim klupama. 28 Klasična škola poduzetništva Klasična škola poduzetništva proizlazi iz Schumpetrove definicije poduzetnika, jer u prvi plan stavlja poduzetnikovu inovatorsku ulogu. Od Schumpetra preuzima također stajalište da vlasništvo nije nužan uvjet za poduzetnika. Osnovni je zadatak poduzetnika uvođenje nove kombinacije proizvodnihčimbenica, što nije uvjetovano samo njihovim vlasništvom. Temeljne su pretpostavke te škole inovativnost i kreativnost. Često su te dvije osobine povezane s individualizmom i svojeglavosti, koja pak često graniči s asocijalnim ponašanjem i koja ima utjecaj na ustaljene načine mišljenja i ponašanja. Inovatori su često prije svega motivirani željom zadovoljavanja osobnih potreba i vrlo se malo obaziru na interese šireg društva. Poduzetnika odlikuje sposobnost preuzimanja rizika i sposobnost donošenja odluka u neizvjesnim situacijama. On ima izvanredan osjećaj za prepoznavanje poduzetničkih prilika, koje svojom kreativnošću zna dobro iskoristiti. 29 Menadžerska škola poduzetništva Zagovornici ove škole se prije svega usredotočuju na menadžerske sposobnosti poduzetnika. Poduzetnika definiraju kao organizatora i menadžera koji organizira i izvodi određeni poduzetnički pothvat s konačnim ciljem ostvarenja dobiti, pri tome na sebe preuzima i rizik za možebitni neuspjeh. Poduzetnici su vješti menadžeri s obiljem menadžerskog znanja, spretnosti i iskustava. Činjenicu da mnoga poduzeća propadnu upravo radi slabog vođenja, ta je škola upotrijebila kao argument za pravilnost ishodišne teze. Ta škola zagovara tezu da je poduzetnike moguće stvoriti vježbom i izobrazbom, što razvija njihove analitičke sposobnosti i omogućuje potrebna menadžerska znanja. Zato zagovara i povećanu ponudu izobrazbenih programa za poduzetnike koji bi trebali utjecati na smanjenje broja neuspješnih poduzetničkih pothvata. 30 10
Voditeljska škola poduzetništva Ishodišna je pretpostavka ove škole da je poduzetnik voditelj (leader) koji se pri izvedbi poduzetničkih pothvata oslanja na suradnike. Poduzetnik ne može ostvariti svoje ciljeve sam, on ovisi o pomoći drugih ljudi. Ta škola predstavlja netehničku inačicu menadžerske škole poduzetništva. Naglašava da poduzetnik mora posjedovati sposobnost prilagodbe svog načina djelovanja potrebama ljudi koji ga okružuju. Mora biti spretan prije svega u motiviranju suradnika za zajedničke projekte. Uspješan poduzetnik mora biti vješt u komuniciranju i manipuliranju ljudima. Mora biti dobar voditelj i mentor, čiji je ključni zadatak motivirati, usmjeravati i voditi suradnike. Poduzetnik oblikuje viziju poduzetničkog pothvata i potiče suradnike da tu viziju prihvate i pretvore je u stvarnost. Ta škola posebno naglašava i mentorsku ulogu poduzetnika, koju definira kao prenašanje tajnih trikova obrta na svoje štićenike. 31 Škola unutarnjeg poduzetništva Ova se škola pojavila kao odgovor na pomanjkanje inovativnosti i natjecaljskog duha unutar velikih organizacija. Usredotočuje se na pojedince unutar poduzeća - unutarnje poduzetnike, koji se pri obavljanju svog posla ponašaju poduzetnički. Unutarnji poduzetnici (intrapreneurs) do određene mjere slobodni pri donošenju odluke, oni se stvarno mogu ponašati kao poduzetnici koji pokušavaju iskorištavati poduzetničke prilike koje su prepoznali. To im valja omogućiti odgovarajućom organizacijom poduzeća te ovlaštenjima koja dopuštaju samostalno donošenje određenih odluka. Škola unutarnjeg poduzetništva pretpostavlja da poticanje poduzetničkog ponašanja pojedinaca unutar poduzeća može voditi prema mnogim inovacijama koje mogu biti vrlo korisne za čitavo poduzeće. 32 Elementi strategije i politika razvoja malog gospodarstva u svijetu i kod nas 33 11
POTREBE MALOG PODUZETNIŠTVA (OBRTA, ZADRUGA, MALIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA) INFORMACIJA SAVJET PRAVNI, MARKETING, TEHNOLOGIJA... RAST I RAZVITAK EDUKACIJA KREDITI INVESTICIJE OBRTNA SREDSTVA PROSTOR NOVA TRŽIŠTA JEDNOSTAVNOST REGULATIVE 34 PREPREKE INOVACIJAMA U MALIM I SREDNJE VELIKIM TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA KOMPARATIVNO EUROPSKO ISTRAŽIVANJE DUBLIN INSTITUTE OF TECHNOLOGY INOVACIJA: POJAVA NOVOG ILI ZNAČAJNO PROMIJENJENOG PROIZVODA ILI USLUGE NA TRŽIŠTU, ILI UVOĐENJE NOVE ILI ZNAČAJNO PROMIJENJENE PROIZVODNE METODE ANKETIRANA 1.363 TRGOVAČKA DRUŠTVA DO 100 ZAPOSLENIH 2/3 PROIZVODNIH : 1/3 USLUŽNIH ODGOVORILO 270 ISPITANIKA 35 PREPREKE RAZVOJA MALOG GOSPODARSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ - Suženo tržište - Zastarjela tehnologija - Nedostatak informacija o poslovnim i razvojnim prilikama - Djelomična neusklađenost mjera gospodarstvene politike - Visoka cijena kapitala - Financijska nedisciplina - Nedovoljno poticajna porezna politika - Pomanjkanje gospodarske i tehnološke podržavajući infrastrukture za poduzetništvo - Nedovoljna povezanost znanosti i gospodarstva - Nedovoljna međusobna povezanost gospodarskih subjekata - Nedostatak menedžerskih vještina - Pomanjkanje tehničko tehnoloških znanja - Pomanjkanje sposobnosti za uključivanje u međunarodnu razmjenu - Očekivanje velikih i brzih profita 36 12
Iskustva Otprilike 50% i više novih poduzetnika Zašto? propada nakon 2-3 godine Glavni razlozi Nepostojeći ili nedostatan koncept poslovanja Nedostatak važnih osnova Nepostojanje vizije, nedefiniranje ciljeva Nekonkurentne ideje Neispunjavanje potreba i želja kupaca Malo tržište i poznavanje konkurenata Nema jasnog pozicioniranja proizvoda Nema jasno definirane ciljne skupine Neprikladne predkalkulacije Loše ugovaranje uključivo uvjeti plaćanja 37 Nedostatak procjenjivanja kupaca Pomiješanost prodaje sa profitom Neprikladno financiranje Nedostatno znanje o marketingu i prodaji Premali profit i ciljana orijentacija Slabost u knjigovodstvu. Netransparentnost. Nepostojanje kontrole Previsoki fiksni troškovi Niska produktivnost Devet od deset poduzetnika ne žele savjete iskusnih ljudi I još mnogi drugi 38 ŠTO JE PROGRAM POTICANJA MALOGA GOSPODARSTVA? SKUP MJERA I AKTIVNOSTI OBILJEŽJA DUGOROČAN RAZVOJNI 39 13
TKO SU NOSITELJI? MINISTARSTVA ŽUPANIJE GRADOVI I OPĆINE HGA HBOR HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE DRŽAVNI ZAVOD ZA ZAŠTITU INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA PREDSTAVNICI PODUZETNIKA NEVLADINE ORGANIZACIJE 40 POTICANJE MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA MINISTARSTVA ŽUPANIJA JLS PARTNERI MEĐUDJELOVANJE SINERGIJA RAZLIČITIH RAZINA LJUDSKI RESURSI MENADŽERI U UPRAVI PRONALAŽENJE DODATNIH SREDSTAVA STRATEGIJA I AKCIJA POSTEPENOST I SELEKTIVNOST SREDSTVA PRORAČUNA 41 MINISTARSTVO OKVIR SUSTAV ZA POTICANJE MALOG GOSPODARSTVA I PODUZETNIŠTVA SINERGIJOM RAZLIČITIH SUBJEKATA FINANCIJSKA SREDSTVA LOKALNA POTICAJNA SREDSTVA KAPITALNI PROJEKTI IMPLEMENTACIJA PROJEKATA ŽUPANIJA I JLS PRIORITETI ODLUKA I AKCIJA, OKRUŽENJE, POVEZIVANJE (KOMORE, PODUZETNICI, UDRUGE...), INFORMACIJA, SAVJET, POTICAJNA SREDSTVA, INKUBATORI/TEHNOLOŠKI CENTRI 42 14
ŠTO JE UČINJENO? POTICAJNIH SREDSTAVA INKUBATORI ZONE CENTRI HRVATSKA MREŽA KONZULTANATA PROMJENA NAČINA RAZMIŠLJANJA RASPOLOŽENJE OPREDJELJENJE POSLOVNE BANKE 43 ZNAČAJ ULOGE PREDSTAVNIKA PODUZETNIKA EDUKACIJA PODUZETNIKA INFORMIRANOST PODUZETNIKA ARTIKULIRANJE POTREBA I INTERESA SUDIONICI U IZGRADNJI SUSTAVA NOSITELJI PROJEKATA 44 ELEMENTI RAZVOJNE POLITIKE MALOG GOSPODARSTVA Promidžba poduzetništva; Financijska podrška poduzetnicima; Stručna pomoć poduzetnicima; Razvoj potporne infrastrukture; Izobrazbu svih sudionika iz Programa razvoja malog gospodarstva; Usklađivanje postojećih zakonskih propisa s potrebama malog gospodarstva; Podrška tehnološkom razvitku; Poticanje međusobne suradnje subjekata malog gospodarstva te poticanje suradnje s velikim gospodarskim subjektima 45 15
ODREDNICE RAZVITKA PODUZETNIŠTVA I MALOG GOSPODARSTVA Promicanje poduzetništva: zaokupljanje pažnje javnosti i povećavanje razumijevanja za poduzetništvo i njegove prednosti, odavanje priznanja uspješnim poduzetnicima, podržavanje poduzetničkog obrazovanja, poticanje medija na bolje obavještavanje o poduzetništvu. 46 Poticanje poduzetništva kroz: vladinu potporu za započinjanje posla, rast i razvitak mladih firmi do srednjih poduzeća, posebice za institucijskom potporom poticanje lokalne uprave i samouprave, poboljšanje upravljačkih vještina poduzetnika, suradnja s financijskim institucijama, radi osiguranja jeftinog kapitala za investicijska i obrtna sredstva, davanje garancija za kredite privatnim poduzetnicima, bolji pristup poduzetnika znanosti i tehnologiji pri razvitku, usvajanju ili komercijalizaciji inovacija. 47 UKLANJANJE PREPREKA PODUZETNIŠTVU: stalni nadzor nad poreznim sustavom, stalna revizija administrativnih zahtjeva za poduzetnika, revizija postojećih i budućih mjera i programa vlade, smanjenje troškova (i novčani i vremenski) pri usklađivanju poslovanja sa propisima i zahtjevima vlade, posebnu pažnju promicanju poduzetništva u područjima posebne državne skrbi. 48 16
DRUŠTVENE PRETPOSTAVKE STVARANJA PODUZETNIČKOG OKRUŽENJA A. DEMOKRACIJA I OSOBNE SLOBODE B. RAZUMIJEVANJE DRUŠTVENE I GOSPODARSKE ULOGE PODUZETNIKA sukladnost s nacionalnim interesima prihvaćanje financijskog uspjeha drugih C. PRAVNI OKVIR organizacijski oblici trgovačko i ugovorno pravo antimonopolna pravila stečaj vrijednosni papiri 49 D. NACIONALNI SAVEZ TALENTA I ZNANJA poslovna izobrazba tehnološka izobrazba istraživanje E. ULOGA PODUZETNIKA U INDUSTRIJI privatizacija postojeće industrije korištenje poduzetnika u razvoju novih industrija industrija budućnosti F. PRIVLAČENJE STRANIH ULAGANJA ventiure capital strani poduzetnici G. PODUZETNIČKA INFRASTRUKTURA 50 ŠTO SE NE SMIJE ZABORAVITI? HRVATSKA JE ZEMLJA U TRANZICIJI & ZEMLJA U OBNOVI RATNA ŠTETA VEĆA OD 30 MILIJARDI $ DUGOTRAJNI PROCES PODRŠKA MEĐUNARODNE ZAJEDNICE 51 17
ŠTO MORAMO ZNATI? Učinkovitost CILJNE GRUPE PODUZETNIKA GAZELE MIŠEVI LAVOVI SLONOVI Organiziranost 52 ULOGA PODUZETNIKA U SVIJETU 53 Gospodarski rast i razvitak u Srednjoj i Istočnoj Europi znatni dio postojećih poduzeća osuđen je na propast naglo opadanje prodaje na Istoku - posebice u zemljama ZND-a sposobnosti da konkuriraju na Zapadu novi rastući val poduzetničke djelatnosti koji teži prekriti dio tih slabosti poduzetništvo ostaje glavna nada za budućnost, zapošljavanje strane radna mjesta propadaju brzim opadanjem broja poduzeća u društvenom sektoru što će se prodavati odlučuju tržišta institucije centraliziranog planiranja više ne odlučuju rastu poduzetničke firme - i glede ukupnog broja i glede individualne prodaje i zapošljavanja. 54 18
Kako će ta nova poduzeća moći nadoknaditi neizbježne gubitke zaposlenosti u postojećim tvrtkama? 55 EFER - Europska fondacija za istraživanje poduzetništva (European Foundation for Enterpreneurship Research) Znanstveno istraživanje 1993-1995 Poduzetnički kapital i poduzetništvo u Srednjoj i Istočnoj Europi - Pregled baze podataka za 750 dinamičnih poduzetnika Srednje i Istočne Europe Europskih 500 dinamični poduzetnici - stvaratelji novih radnih mjesta Istraživanje dinamičnih poduzetnika u zemljama središnje i istočne Možemo zaključiti da je uspjeh procesa reformi u Srednjoj i Istočnoj Europi u velikoj mjeri ovisio a i dalje ovisi, o stvaranju i rastu velikog broja privatnih poduzeća. Srednja i Istočna Europa sve više poprimaju poduzetnički značaj, a stvaranje novih poduhvata u središtu je njihove aktivnosti. 56 David Birch Stvaranje novih radnih mjesta u Americi (1987) brzo rastuća poduzeća naziva gazelama najveći dio gospodarskog rasta proizlazi iz njih Ta su poduzeća bila formirana u cilju rasta i iza njihovog uspjeha uvijek stoji jedna osoba - poduzetnik s nekim svojstvenim karakteristikama. Takvu osobu nazivamo dinamičnim poduzetnikom. Njemu su svojstvene karakteristike da teži rastu, ima viziju i da se zna prilagoditi okolnostima i iskoristiti ih. On aktivno teži ekspanziji. 57 19
Istraživanje dinamičnih poduzetnika u zemljama Središnje i Istočne Europe (Republika Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija) Pokretači EVCA (European Venture Capital Association) (Europska udruga poduzetničkog kapitala). PHARE Program Komisije Europskih zajednica Svrha Jačanje poduzetničkog kapitala i poduzetničke infrastrukture u tih pet zemalja. Cilj Prepoznati, ocijeniti i poduprijeti potrebe jedne središnje grupe dinamičnih poduzetnika. Međusobno približiti istaknute poduzetnike iz regije, i na nacionalnoj i na regionalnoj osnovi 58 Ciljevi projekta 1. unapređenje svijesti o važnosti brzo rastućih tvrtki u Srednjoj i Istočnoj Europi; 2. promicanje poduzetništva i poduzetničkih uspjeha diljem regije kroz predstavljanjem modela poduzetnika i izlaganjem o uspješnom rastu usprkos preprekama; 3. istraživanje i sastavljanje/održavanje jedne baze podataka za više od tisuću brzo rastućih i uspješnih privatnih poduzeća i poduzetničkih ulaganja u Srednjoj i Istočnoj Europi; 4. izrada adresara dinamičnih poduzetnika koji će dati pregled privatnog sektora u regiji i poduzetnicima, bankama i sektoru za poslovni konzalting olakšati kontakte između uspješnih firmi te pomoći da povećaju mogućnost pronalaženja novih izvora financiranja rizičnog ulaganja kapitala; 5. dokumentiranje problema s kojima se suočavaju ti poduzetnici i davanje preporuka za potpomaganje i olakšavanje njihovog daljnjeg rasta i razvitka. 59 Metodologija istraživanja 150 brzo rastućih poduzetnika u svakoj zemlji. Glavni instrument istraživanja - upitnik. Upitnik se sastojao od dva dijela. Prikupljali su se podaci potrebni za izdavanje adresara dinamičnih poduzetnika. Poduzetnik (njegova naobrazba i radno iskustvo), firma (ljudski resursi, fizički kapital, financijski kapital, uspješnost poslovanja i investicijski planovi) i, konačno, poslovno okruženje. 60 20
Istraživanje je provedeno u obliku osobnih razgovora Osnovno je bilo da razgovor bude vođen s poduzetnikom - pogonskom snagom koja stoji iza uspjeha tvrtke i vlasnikom/dioničarem tvrtke. Razgovore su uglavnom vodili lokalni anketari. Uključeni poduzetnici odabrani su prema sljedećim kriterijima: Minimalni promet od milijun ECU-a u 1993., Minimalni broj zaposlenih 10 osoba u 1993. Minimalni rast prometa veći od rasta BDP,-a Izvoz i/ili neki inovativni proizvod ili usluga, Značajan udio poduzetnika u vlasništvu u upravljanju. 61 Rezultati istraživanja Poduzetnici Nema poduzetništva bez poduzetnika. Poduzetništvo je osnovna poduzetnikova uloga i iza svake uspješne tvrtke uvijek stoji uspješan poduzetnik ili poduzetnički tim Sva poduzetništva počinju od osobe i njenih sposobnosti, kontakata i drugih ključnih resursa koji nisu novac. Orijentacija i stil, vizija i sposobnost da se druge ljude pobudi na razmišljanje o tome što je moguće i zašto mogu uspjeti ako se udruže s vama - to su osnovne ideje koje stoje iza poduzetništva. Svaki pojedinac ima mogućnost i slobodnu izbora da razvija svoju poslovnu karijeru kao poduzetnik. Mali broj ljudi se odluči ponašati poduzetnički. 62 Što zapravo motivira ljude da se opredijele za poduzetništvo? Nije utvrđeno, barem ne kao pojedini događaj, karakteristika i karakterna crta. Nečija odluka da se ponaša kao poduzetnik rezultat je uzajamnog djelovanja više čimbenika. Jedna skupina čimbenika uključuje osobne karakteristike pojedinca, njegovo osobno okruženje, relevantno poslovno okruženje, individualne osobne ciljeve te postojanje jedne ostvarive poslovne ideje. Gotovo uvijek postoji određeni događaj koji dovodi do odluke da se postane poduzetnik. 63 21
Zašto su neki poduzetnici uspješni a drugi ne? Opće je mišljenje da uspješni poduzetnici imaju nešto zajedničko u pristupu i ponašanju. Oni mnogo rade, a pokreće ih snažna predanost i odlučna ustrajnost; oni šalicu vide kao napola punu, a ne kao napola praznu; oni se bore za integritet; oni izgaraju od natjecateljske želje da se istaknu i pobijede; oni nisu zadovoljni s postojećim stanjem i stalno traže mogućnosti da poboljšaju gotovo svaku situaciju u kojoj se nađu; njima greške služe da bi na njima učili i stjecali iskustvo; i oni vjeruju da osobno mogu napraviti ogromnu razliku u konačnom ishodu svojih poduhvata i svojih života. 64 U istraživanju pažnja se usredotočila na dinamične poduzetnike. Tipičan dinamični poduzetnik je muškarac ranih četrdesetih godina. Poduzetnici su bili dobro obrazovani - 80% poduzetnika u ispitanom uzorku imalo je fakultetsku diplomu. Pokazivali su visoki stupanj svijesti o važnosti dobre izobrazbe za uspjeh u poduzetničkim aktivnostima. Najvažnija područja u kojima su željeli proširiti svoje znanje bila su učenje jezika, financijski i opći menadžment te marketing. 65 Većina poduzetnika u uzorku imala je prilično dugački radni staž - 10 i više godina. Uspjeh poduzetničkog poduhvata izravno je povezan s motivacijom poduzetnika. Većinu je ispitanih poduzetnika na to potakla želja da postignu nešto veliko, da budu nezavisni i da zarade više novaca. U većini ispitanih zemalja većina je poduzetnika krenula u posao s manje od 5.000 ECU-a. 66 22
Rezultati istraživanja Tvrtke Većina ispitanih tvrtki bile su relativno mlade. Prosječna starost ispitanih tvrtki bila je oko 5-7 godina. Većina je tvrtki bila uključena u nekoliko djelatnosti. Trgovina je za većinu tvrtki iz uzorka bila najvažnija djelatnost. 60% tvrtki bavilo trgovinskom djelatnošću. Svaka druga tvrtka u uzorku bavila se proizvodnjom. Druge djelatnosti nisu bile zastupljene u istoj mjeri. Veličina tvrtki značajno se razlikovala od zemlje do zemlje najveće su bile one u Rumunjskoj i Češkoj, najmanje u Sloveniji 67 Tvrtke su vrlo malo koristile pomoć vanjskih suradnika. Većina ispitanih poduzetnika bila je uvjerena da je većina njihovih djelatnika onoliko kvalificirana koliko to njima treba, no isto tako su priznali da većina njih ima umjerenih do velikih problema u regrutiranju kvalificiranih djelatnika. Struktura plaća u ispitanim tvrtkama pokazala je da među pojedinim zemljama postoje značajne razlike u plaćama. Plaće u Sloveniji su znatno više od onih u svim drugim zemljama. Najniže plaće isplaćivane su u Rumunjskoj i Bugarskoj. 68 Rezultati istraživanja Financijski kapital Nedostatak financijskih sredstava Tržišta kapitala ne funkcioniraju, banke imaju institucionalnih problema i dugovanjia Poduzetnički kapital, važan izvor financiranja poduzetničkih ulaganja je nedostupan. Dostupnost raznih izvora financiranja vrlo ograničena. Poduzetnici su uglavnom ovise o vlastitoj ušteđevini, naročito u fazi pokretanja poslovne djelatnosti. Banke su nerado davale kredite, uvjeti kreditiranja su bili nepovoljni a postupak podnošenja molbi bio je kompliciran i zahtijevao je mnogo vremena. 69 23
Poduzetnički je kapital doista odigrao određenu ulogu u svim zemljama osim Mađarske. Začuđujuća je vrlo mala uloga poduzetničkog kapitala u svakoj od ovih zemalja. Poduzetnički kapital još uvijek igra sporednu ulogu kao izvor financiranja poduzeća u razvitku. Poduzetnički kapital kao izvor financiranja može biti važna alternativa sadašnjem nedostatku bankovnih kredita i drugih izvora financiranja (vladini krediti, uštede, pozajmice od obitelji i prijatelja, itd.). Kao sredstvo dugoročnog financiranja rizičnih ulaganja, poduzetnički kapital bi mogao često biti optimalno rješenje za pokriće financijskih potreba jednog poduzeća u razvitku. 70 Dobavljači poduzetničkog kapitala sudjeluju s poduzetnikom u poslovnom riziku, obično bez povlastice kolateralnog jamstva ili garancije. Koristi se nekoliko instrumenata financiranja, od ravnopravnog udjela, kvazi ravnopravnog udjela i dugovanja, da bi se pronašla prava ravnoteža između kapitala i većinskog udjela. Iskustva poduzetnika s bankama veoma su se razlikovala od zemlje do zemlje. Zadovoljstvo s uslugama domaćih banaka u državnom vlasništvu očito je relativno veliko u svim ispitanim zemljama. Naročito su rumunjski poduzetnici izrazili veliko zadovoljstvo s bankovnim uslugama velikih domaćih banaka, dok su mađarski i slovački poduzetnici općenito iskazali nezadovoljstvo s bankama.. 71 Rezultati istraživanja Izvoz i ulaganja U svim se zemljama uočava snažni uzlazni trend izvoza. 1991. prosječno 83% robe bilo prodano na domaćem tržištu 1995. samo 75%. Izvoz se stalno povećavao, uglavnom na zapadnoeuropska tržišta. Za većinu tvrtki domaća su tržišta bila najprofitabilnija. Planirana su značajna ulaganja tijekom predstojećih godina. Dva najvažnija izvora, bankovni krediti i reinvestirana dobit od poslovanja. Odlučujući su faktori pri odabiru izvora financiranja planiranih ulaganja zadržavanje samostalnosti, niske kamatne stope te jednostavne i brze procedure podnošenja molbi za financiranje. 72 24
Očekivanja poduzetnika Bolji gospodarski izgledi, veća potrošnja, niži porezi i pozitivne promjene u državnoj legislativi doprinijeli bi ambicioznijim investicijskim planovima i spremnosti poduzetnika da ulažu više ili brže. Neke pozitivne promjene u području financiranja mogle bi bitno utjecati na buduće planove ulaganja. Poduzetnici bi bili spremni ulagati više kad bi kamatne stope bile niže ili kad bi im bili dostupni dugoročni izvori financiranja. Jedan od pet poduzetnika potvrdio je da bi bolja dostupnost poduzetničkog kapitala imala pozitivan efekt na njihovu spremnost da investiraju. Bolja dostupnost poduzetničkog kapitala mogla bi stoga imati veoma pozitivan učinak na daljnji rast takvih mladih i uspješnih firmi. 73 Rezultati istraživanja Poslovno okruženje Zdrava poduzetnička klima Kultura društva koja podržava poduzetništvo u izobrazbi unutar zajednice, Poslovanje, u mreži političke, rukovodeće i poslovne podrške. Vlada može i mora odigrati odlučujuću ulogu u stvaranju i osposobljavanju poduzetničkog okruženja. jasnom politikom na tom području i dobro strukturiranom i koordiniranom podrškom, osiguravanjem dopunskih inputa: kapital, poslovni prostor, sustav prijevoza, komunikacija, kvalificirana radna snaga, stručni menadžment, tehnologija i informatika. 74 Poduzetnici su uvelike kritizirali državnu politiku. Većina njih žalila se da su porezi na dobit previsoki, porezni zakon ne stimulira reinvestiranje dobiti Ne daje dovoljno poticaja mladim poduzećima u razvitku. Poduzetnici su stav vlade i opće javnosti prema privatnim profitabilnim poduzećima doživljavali kao prevladavajuće negativan. Izuzetak slovenski i rumunjski poduzetnici, Poduzetnici su smatrali da su sadašnji uvjeti za poduzetništvo relativno nepovoljni. Poduzetnici su također bili veoma kritični prema utvrđenom poslovnom okruženju za poduzetništvo.. 75 25
Poduzetnici tvrde da oni koji djeluju unutar tog okruženja pokazuju slabo razumijevanje za njihove potrebe i probleme. Poduzetnici su pokazali vrlo slabo poznavanje pratećih agencija i njihovih usluga. Vrlo malo saznanja o postojanju bilo kakvih programa podrške i izrazili su svoju skeptičnost glede njihove efikasnosti. Vjera poduzetnika u vladu i vladinu politiku glede poduzetništva bila je veoma slaba. Poduzetnici su svojim vladama pripisivali slabo razumijevanje malih poduzeća. 76 Rezultati istraživanja Etika Etika je skup načela koja propisuju pravila ponašanja i objašnjavaju što je dobro i pravo ili loše i krivo; etika nadalje može definirati moralne dužnosti i obveze (Henderson, 1982). Kad društvo djeluje u jednom dinamičnom okruženju, podložnom stalnim promjenama, takav konsenzus ne postoji (Evans, 1991.). Etički problemi u Zapadnom svijetu gdje je još davno ustanovljen određeni sklop etičkih načela. u Srednjoj i Istočnoj Europi gdje je, nakon svih tih političkih i gospodarskih promjena, cjelokupni sustav moralnih i etičkih vrijednosti doveden u pitanje. 77 Mnoge poslovne odluke poduzetnika su dvojbene s etičkog aspekta. Bez transparentnih etičkih načela i moralnih vrijednosti Poduzetnici često muku muče s etičkim gledištem svojih poslovnih odluka. Vrlo često kao kriterij uzimaju zakonitost svojih postupaka. Tako dugo dok su njihovi postupci u okviru zakonskih granica, oni su naizgled zadovoljni. Riječi neetično i protuzakonito nisu sinonimi. Odluke se ne mogu opravdati samo tvrdnjom da nisu protuzakonite. Vrlo često poduzetnici također zauzimaju stav da se svaki njihov postupak, koji je koristan za njihovu tvrtku i pomaže joj da preživi, može tolerirati. 78 26
90 % ispitanika suglasila se da poduzetnici moraju u svom ponašanju poštivati etička načela. 50 % ispitanika smatra da je provođenje etičkih načela prilično teško i to iz tri osnovna razloga: nedostatka smjernica u njihovim strukama, snažne konkurencije stresa koji donosi njihov poslovni život. Suočeni sa situacijom kad treba donijeti moralno upitnu odluku, poduzetnici takvu situaciju rješavaju na vrlo različit način: prvi takvu odluku smatraju teškom, drugi smatraju da ona uopće nije teška, treći je smatraju u najmanju ruku neugodnom. 79 Ispitani poduzetnici bili su veoma kritični glede svakog etički ili moralno upitnog ponašanja. Velika zabrinutost za pravedni tretman svojih djelatnika. Nešto manje ih je brinulo poštivanje zakona, posebice poreznog zakona. Većina njih je ipak vjerovala da je izbjegavanje poreza nedvojbeno neetičan čin ali oko jedne trećine ispitanika smatralo je to prihvatljivim ili neškodljivim. Stvari poput dogovaranja cijena u javnim natječajima ili obaranja cijena konkurencije čine se sasvim prihvatljivima za poduzetnike predmetne regije. Davanje krivih podataka u svrhu dobivanja državnih subvencija ocijenili su kao veoma neetično i potpuno neprihvatljivo. 80 Istraživanje dinamičnih poduzetnika u Zapadnoj Europi Dinamično poduzetništvo u Zapadnoj Europi istraženo je u okviru projekta Europskih 5001. On obuhvaća 17 zemalja i izvlači zaključke iz temeljitog istraživanja 500 brzo rastućih tvrtki. Temeljni razlozi za pokretanje istraživanja dinamičnog poduzetništva u Zapadnoj Europi u osnovi su bili identični razlozima istraživanja Srednje i Istočne Europe. Cilj je bio identificirati, ocijeniti i poduprijeti potrebe dinamičnih poduzetnika i ostvariti bolje razumijevanje ključnih razloga za uspjeh ili propast poduzetničkih poduhvata. 81 27
Ciljevi projekta poboljšanje stupnja informiranosti o brzo rastućim poduzećima u Zapadnoj Europi; promicanje poduzetništva u cijeloj Europi informiranje kreatora politike i pružanje povratnih informacija o uspješnosti njihove politike identificiranje i objavljivanje imena 500 uspješnih poduzetnika i njihovih brzo rastućih firmi identificiranje razloga njihovog uspjeha, prepreka na koje nailaze i načina na koji nastoje prevladati te prepreke analiziranje rasta zaposlenosti i broja novih radnih mjesta 82 Metodologija istraživanja Poduzetnička je tvrtka trebala imati kontinuiranu evidenciju o godišnjem rastu prodaje i zaposlenosti između 1989. i 1994. godine. Morala zapošljavati manje od 5 djelatnika u prvoj godini studije i više od 40 u završnoj godini studije. Na njenom je čelu trebao biti poduzetnik koji ima većinski udio u tvrtki, koji je aktivno uključen u upravljanje tvrtkom i koji je odgovoran za njen rast. Pregledano je deset milijuna tvrtki, iz baza podataka koje obuhvaćaju 17 europskih zemalja. 75.000 firmi koje su zadovoljavale spomenute kriterije, njih oko 6000 bilo je zamoljeno da ispune jedan kratki upitnik. 1.100 primljenih odgovora odabrano je 500 za osobni intervju s poduzetnikom. 83 Rezultati istraživanja Poduzetnici Tipični dinamični poduzetnik je muškarac u dobi između 40 i 50 godina. Jedna trećina ima fakultetsku naobrazbu. Dinamični poduzetnici sebe smatraju školovanim profesionalcima i svrstavaju se veoma visoko glede vještina koje su tipično vezane s općim menadžmentom, kao što su: poslovna strategija, pregovaranje i komuniciranje. Doimaju se veoma samouvjereno glede vlastite sposobnosti da prepoznaju i zatim kapitaliziraju poslovne prigode i da svladaju prepreke u poslovnom okruženju. Za dinamične je poduzetnike tipično da timski kreću u posao. Radije pokreću poduzeće s nekim partnerom nego li sami. Istovremeno, tipični dinamični poduzetnik ipak posjeduje većinu udjela u firmi i nastoji zadržati svoju samostalnost i kontrolu nad tvrtkom. 84 28
Rezultati istraživanja Tvrtke Dinamične poduzetničke tvrtke identificirane su u svim zemljama i u svim glavnim sektorima. Sektor usluga je bio iznadprosječno zastupljen. Udio sektora usluga među svim dinamičnim poduzetničkim tvrtkama bio je 31% u usporedbi sa sveukupnih 16% srednjih i malih poduzeća. Tipična tvrtka bila je već dobro uhodana prije 1989. godine. Veliku većinu tvrtki još uvijek vodi jedan ili više poduzetnika osnivača. Najveći dio rasta tijekom petogodišnjeg razdoblja bio je financiran interno ili iz ušteđevina poduzetnika. 85 Tijekom razdoblja recesije, zaposlenost u ispitanim tvrtkama rasla je u prosjeku 21% godišnje, a promet 29% godišnje. Stopa rasta zaposlenosti bila je viša u manjim tvrtkama no najveće su tvrtke pojedinačno otvorile najviše novih radnih mjesta. Većina dinamičnih poduzetničkih tvrtki smatra sebe liderom ili napadačem u svojim tržišnim sektorima Većina je tvrtki usvojila strategiju koja naglasak stavlja na diferencijaciju proizvoda, a ne na troškove. 86 Rezultati istraživanja Financijski kapital Glavninu financijskih sredstava za rast stvaraju sami dinamični poduzetnici. Najvažniji izvor financiranja je zadržana dobit. bankovni krediti vlastita ušteđevina Poduzetnički kapital i privatni ulagači od veće su važnosti za tvrtke koje su već postale poznate u javnosti. Zajednička je karakteristika da dinamični poduzetnici nastoje ostati financijski nezavisni u što je moguće većoj mjeri. Poduzetnike brine visoka cijena kapitala. 87 29
Rezultati istraživanja Izvoz i ulaganja U ispitanim tvrtkama samo je malo rasta ostvarivano iz postojećih proizvoda na postojećim tržištima Dvije trećine rasta proizlazilo je iz prodora na nova tržišta - kod kuće i u Europi. Tri četvrtine ispitanih tvrtki aktivno je na izvoznim tržištima. Udio izvoza u njihovom ukupnom prometu je značajan: u prosjeku 44%. 88 Glavno izvozno tržište je Europska Unija. Četiri od pet tvrtki planira daljnju ekspanziju tijekom sljedeće tri godine. Broj zaposlenih planiraju povećavati nešto sporije nego li u prošlom razdoblju. Očekuju da će najviše novih radnih mjesta otvoriti u poslovodnim i proizvodnim sektorima, no najveći postotak povećanja očekuje se u sektoru marketinga i prodaje. 89 Rezultati istraživanja Poslovno okruženje Ispitani dinamični poduzetnici svoje poslovno okruženje doživljavaju kao relativno neugodno. Birokraciju, oporezivanje tvrtki i doprinose za socijalno osiguranje naročito doživljavaju kao opterećenje za svoje tvrtke. Zabrinjavaju ih prepreke koje su stvorene u izvozu kao rezultat fluktuacije deviznih tečajeva i nedovoljna podrška izvozu od strane države ili trgovinskih udruženja. Polovica ispitanika imala je poteškoća u pronalaženju kvalificiranih kadrova tijekom posljednje tri godine. Zabrinuti su visokim socijalnim doprinosima vezanim uz zapošljavanje. Međutim, dinamični poduzetnici imaju veliku vjeru u svoju vlastitu sposobnost da prevladaju prepreke s kojima se suočavaju u svom poslovnom okruženju. 90 30
SAŽETAK Područja u kojima se poduzetnici suočavaju s problemima i trebaju pomoć. Prisutna je potreba za daljnjom obukom i izobrazbom poduzetnika. Dodatna obuka i izobrazba potrebni su im iz nekoliko vitalnih područja. Dostupnost financijskog kapitala potrebnog za financiranje brzog rasta tvrtke veoma je ograničena. Unutar posljednje tri godine nije primijećeno nikakvo značajnije poboljšanje dostupnosti financijskog kapitala. 91 Dostupnost raznih izvora financiranja ostala je vrlo ograničena. Nedostatak financijskih sredstava ograničavao je brzinu daljnjeg rasta tvrtki. Izvozna orijentacija brzo rastućih tvrtki bila je veoma očita. Poslovno okruženje ne daje poticaja za prosperitet privatnih poduzeća. Poduzetnici su stav državnih dužnosnika, a i opće javnosti, prema privatnoj inicijativi i stvaranju profita doživjeli kao prevladavajuće negativan. 92 Poduzetnici su nezadovoljni poreznim propisima glede profita osjećajem su da vlada ne potiče njihov rast i reinvestiranje profita bilo kakvim dodatnim poreznim stimulacijama. U stvari, bili su nezadovoljni vladinom podrškom poduzetništvu i tvrdili su da vlada nema dobro definiranu politiku podrške. 93 31
Griješiti je ljudski, a baciti krivnju na drugoga je još ljudskije 94 RAZVOJNE FAZE PODUZEĆA I PROBLEMI PRIJELAZA IZ MALOG U PROFESIONALNO VOĐENO PODUZEĆE A. Animiranje potencijalnih dinamičkih poduzetnika B. Početna faza poduzeća C. Prijelaz iz malog u profesionalno vođeno poduzeće 95 Kapitalni projekt Promidžba poduzetništva (Ministarstvo) Napisi u tisku o poduzetništvu Posebna glasila (primjerice Glasilo Uprave za obrtništvo, Redovna godišnja nacionalna konferencija Uloga županija, gradova i JLZ u poticanju poduzetništva Akcija Info-telefon, sufinancirana od strane Ministarstva Serija Svijet poduzetništva na HTV-u svake druge srijede u terminu Poslovnog kluba, s praktičnim primjerima uspjelih poduzetnika, odgovorima na pitanja, prijedlozima mogućih ideja za poduzetničke poslovne zamisli. Županijski natječaji za financijsku potporu poduzetnika (krediti i konzultantska pomoć) 96 32
Sajamski nastupi županija i okrugli stolovi, pogotovo grada Zagreba Program izobrazbe (učitelja, savjetnika i promotora) za mijenjanje mentalnog sklopa promišljanja i djelovanja u poduzentištvu Info-seminari (u trajanju od tri sata) za potencijalne poduzetnike Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Programi pučkih veleučilišta i učilišta sa stručnim osposobljavanjem za zanimanja Programi poduzetničkih centara (Međimurski poduzetnički centar) 97 MALO PODUZETNIŠTVO ILI DINAMIČNO PODUZETNIŠTVO MALI POSAO ravnomjernost čuva svoj položaj lokalno određen skroman u razvoju koristi unutrašnje izvore samozapošljavanje ne voli konkurenciju ne voli rizike preživljavanje DINAMIČNI POSAO rastući traži nove mogućnosti glabalni intenzivan u razvoju koristi vanjske izvore unajmljuje radnike traži i stvara konkurenciju voli rizike želja za uspjehom 98 UVJETI ZA DINAMIČNO PODUZETNIŠTVO otvoreno gospodarstvo (tržište roba, rada i kapitala) razvijen financijski sustav sa svim oblicima financiranja, uključivanje razvijenog tržišta u poduzećima i sustav vrijednostnih papira razvijeno sudjelovanje među istraživačko-razvojnim sektorom u gospodarstvu poduzetnička tradicija 99 33
TKO JE TO DINAMIČNI PODUZETNIK? kreativna osoba, usmjerena ne samo u realizaciju ideja nego prije svega na kreaciju, strategiju i viziju poslovna osoba, usmjerena u zadovoljavanje kupca, sa visokim standardom poslovne etike i morala osoba koja rješava probleme, traži ih i ne zaobilazi IMATE LI PSIHOFIZIČKE OSOBINE PODUZETNIKA? 100 MALI PODUZETNIK ILI DINAMIČNI PODUZETNIK MALI PODUZETNIK prvi pokušaj prekasno traži pomoć savjetnika premalo managerskih znanja a kompetentan za sve probleme ne zna gdje tražiti savjet usmjeren u proizvodnju kvaliteta proizvoda na prvom mjestu stručno osposobljen DINAMIČNI PODUZETNIK iskustva u poduzetništvu na vrijeme traži pomoć savjetnika dovoljno managerskih znanja poznaje svoje slabosti radi sa savjetnicima usmjeren u posao i profit zadovoljstvo kupaca je na prvom mjestu visoko stručno osposobljen 101 ŠTO JE ZAPRAVO RAST PODUZEĆA? povećanje proizvodnje i prodaje proizvoda i/ili usluga povećanje ukupnog prihoda (INDEX IZNAD 130 g.) otvaranje novih proizvodnih kapaciteta i/ili bolje korištenje postojećih, novi proizvodi i/ili usluge rast zaposlenih (TRI ILI VIŠE PUTA ZA PET GODINA) više kupaca na istom ili novom tržištu rast trajnog kapitala (NAJMANJE TRI PUTA ZA PET GODINA) POVEĆANJE DOBITI ( natprosječna dobit ) 102 34