HRVATSKA INFLACIJA ju er, danas, sutra

219 Sandra Bebek 1 Guste Santini 2 UDK 336.748.12 336.781 330.55 HRVATSKA INFLACIJA ju er, danas, sutra»pri a se da je Lenjin jednom izjavio kako je obezvrje ivanje novca najbolji na in uništenja kapitalisti kog sustava.«j. M. Keynes Funkcioniranje procesa reprodukcije u Hrvatskoj zasniva se na rastu uvozne ovisnosti svih sektora. Fiksni te aj kune bio je u funkciji smanjenja kamatnih stopa, rasta poreznih prihoda, stabilizacije cijena, ali i rasta deficita platne bilance i robne razmjene s inozemstvom te inozemnog duga. Fiksiranje te aja kune do sada se nije pokazalo u inkovitim. Inflacija nakon 1993. godine u 2008. godini dobija na ubrzanju. Stopa inflacije bila bi ve a da ju ne kompenzira rastu i deficit trgova ke bilance. Štoviše, fiksni te aj (realno aprecijacija) znatno je utjecao na destrukciju gospodarske strukture pa je, prema tome, bio, kao što je i sada, ograni enje gospodarskog razvoja. Inflacija predstavlja skupni pokazatelj stanja u gospodarstvu. injenica da inflacija identificira suboptimalno stanje i kretanje u gospodarstvu ne zna i da nivo inflacije pobliže dijagnosticira problem, ve ukazuje da postoji»oboljenje«gospodarstva koje tek valja identificirati. Inflaciju možemo definirati i kao razinu entropije gospodarstva. 1 Mr.sc. Sandra Bebek, Board Guardian d.o.o., Zagreb 2 Dr.sc. Guste Santini, Ri n d.o.o., Zagreb

220 Sandra Bebek, Guste Santini: Hrvatska in acija - ju er, danas, sutra... Klju ne rije i: kamatne stope, te aj, trgova ka bilanca, platna bilanca, porezi, potrošni porezni sustav, javni dug, inozemni dug, bruto doma i proizvod, bruto raspoloživi društveni proizvod JEL: E31, E24, E12, H62, F13 Uvod U pojavnom obliku inflacija predstavlja monetarni iskaz. Bitno je naglasiti da inflacija predstavlja skupni pokazatelj stanja u gospodarstvu. injenica da inflacija pokazuje suboptimalno stanje u gospodarstvu ne zna i da inflacija pobliže identificira probleme gospodarstva, tj. daje dijagnozu bolesti odnosnog gospodarstva. Prema tome, inflaciju možemo definirati i kao razinu entropije gospodarstva. Središnje mjesto pripada, s obzirom na visok stupanj otvorenosti nacionalne ekonomije, deviznom sustavu i deviznoj politici s jedne strane i, s druge strane, poreznom sustavu i poreznoj politici kao bitnim imbenicima pove anja/smanjenja konkurentnosti nacionalne ekonomije. Izvozna orijentacija zna i i ograni enje/šansu razvoju nacionalnoga gospodarstva. Fiksiranje te aja nacionalne valute, za euro ili neku drugu referentnu valutu, zna i da zemlja koja je to u inila može u kratkom roku drugim instrumentima ekonomske politike dinamizirati razinu gospodarske aktivnosti. Pokretanje inflacijske spirale u 2008. godini ukazuje da hrvatsko gospodarstvo nije u stanju održati nivo inflacije na razini Europske unije kao što je to inilo ve im dijelom od Stabilizacijskog programa. Upravo dvostruko ve a stopa inflacije u Hrvatskoj od stope inflacije u Europskoj uniji pokazuje da imamo ozbiljnih strukturnih problema koje nije mogu e»pokriti«rastu im deficitom platne i trgova ke bilance s jedne strane i, s druge strane, aprecijacijom kune. Sve instrumente ekonomske politike valja imati u vidu kada je rije o mogu oj politici slamanja inflacije bilo kojega nacionalnog gospodarstva. U arsenal instrumenata svakako valja ubrojiti i politiku dohodaka 3 te odrediti minimalni socijalni standard ugroženih gra ana. Pri tome nije nevažno tko e snositi cijenu stabilizacije, troškove da bi se suzbila inflacija. Pritom ne mislimo samo na trenutne dobitnike/ 3 Mnogi ekonomisti troškovnu in aciju povezuju sa spiralom rasta cijena-nadnica. Pritom osporavatelji toga pristupa (u koje se ubrajau i autori ovog napisa) dvoje o opravdanosti tog pristupa, posebice ako se, u prvom koraku, pove aju cijene, a ovo»povu e«rast nadnica.

Sandra Bebek, Guste Santini: Hrvatska in acija - ju er, danas, sutra... 221 gubitnike, ve i njihov odnos u dužem vremenskom razdoblju - poslije inflacije. Valja razlikovati kratkoro ne»vatrogasne mjere«kojima se suzbija inflacija od dugoro nih mjera kojima se anticipira slamanje inflacije. Cijena slamanja inflacije ovisit e o karakteristikama nacionalnog gospodarstva. Ne treba zaboraviti komentar Keynesa u vezi Lenjinove izjave:»lenjin je zasigurno bio u pravu. Ne postoji profinjenije, sigurnije sredstvo za podrivanje postoje e društvene osnove od obezvrje ivanja novca. Taj proces pokre e sve skrivene rušila ke ekonomske zakone, onemogu avaju i istovremeno postavljanje ispravne dijagnoze.«u radu se prezentira kretanje osnovnih makroekonomskih varijabli koje su rezultirale relativno prihvatljivom razinom inflacije od donošenja Stabilizacijskog programa, 3. listopada 1993. godine, u incima koje je imala ekonomska politika na kretanja u gospodarstvu i cijenom koju smo pritom platili. Analizu zapo injemo neslaganjima koja su od samog po etka bila prisutna me u ekonomistima. Na kraju rada ukazujemo na temeljne probleme i opasnosti koje prijete hrvatskom gospodarstvu ukoliko se ne promijeni ekonomska politika. Od kuda dolazimo... U Hrvatskoj se od Stabilizacijskog programa 4, koji nazivamo Antiinflacijski, (3. listopada 1993.) raspravlja o politici te aja. Naime, temelj Stabilizacijskog programa bio je fiksni te aj hrvatskog dinara. Do kraja 1993. godine predvi eno je sljede e kretanje te aja hrvatskog dinara za njema ku marku: - 4. listopada: 4,444 HRD-a za njema ku marku - 1. studenog: 4,600 HRD-a za njema ku marku, i - 1. prosinca: 4,750 HRD-a za njema ku marku. Kao što znamo, do druge i tre e korekcije hrvatskog dinara nije došlo jer je u me uvremenu za njema ku marku trebalo izvojiti manje od» etiri etvorke«. Cilj je bio, kao što se pokazalo, samo stabiliziranje cijena. Program je bio konstruiran tako da u najkra em vremenskom 4»In acija kao što je znamo, pored svog monetarnog, relativno lako savladivog dijela, ima i svoj realni dio. Stoga je razumljivo da Program stabilizacije mora odgovoriti na oba dijela in acije.«(santini, G. 1995; 3)

222 Sandra Bebek, Guste Santini: Hrvatska in acija - ju er, danas, sutra... roku eliminira psihološki dio inflacije. Program se pokazao u inkovitim i psihološki je dio inflacije gotovo»preko no i«nestao. etiri etvorke za njema ku marku (kako je Programom definirano) vrlo je brzo rezultiralo aprecijacijom tadašnjeg hrvatskog dinara. Remonetizacija koja nužno nastupa nakon stabilizacijskih programa toga tipa rezultirala je udvostru enjem nov ane mase u 1994. godini. Sve se odvijalo po pravilima struke. Ono što je jedan dio ekonomista ve tada zabrinjavalo 5 jest izostanak razvojnog programa koji bi potaknuo dinamiziranje privredne aktivnosti. 5 Brojni su ekonomisti ukazivali na dugoro nu neodrživost postoje e ekonomske politike. Navodimo neka od njihovih mišljenja zaklju no s godinom, dakle godinu dana prije nego što je Koalicija preuzela vlast. Evo kako je Vladimir Rai u svojoj knjizi»hrvatski ekonomski panoptikum«sumirao njihove stavove: Zvonimir Baleti : Jednokratna devalvacija neumitno bi dovela do udara na devizne pri uve, pa ak i do in atornih udara. Zato hrvatska monetarna politika mora provesti tišu, postepenu deprecijaciju vrijednosti nacionalne valute. Problem je u tome što smo program stabilizacije, ija je realizacija trebala trajati najviše godinu dana, produžili na punih pet godina, a da pritom nismo prešli u njegovu drugu fazu, odnosno razvoj. Uroš Dujšin: U doglednoj budu nosti ne možemo ra unati na saldiranje trgovinske bilance putem pove anja izvoza zbog toga je potrebno proizvoditi robu koja e u odnosu prema kvaliteti biti konkurentna u cijeni. Branimir Lokin: Svijetu treba novi nancijski poredak. Ivan Lovrinovi : Ako bi hrvatski izvoz i dalje stagnirao na ovoj razini kako se dosad kretao, ako u turizmu nema radikalnih promjena, a vidimo da je to mu an proces, odnda lako možemo procijeniti da e u odre enom razdoblju u budu nosti do i do toga da e zbog dospjelih obveza prema inozemstvu potreba za devizama biti ve a kako bi se regulirale vanjske obveze. Gorazd Niki : De cit u platnoj bilanci uvijek zna i dug prema inozemstvu. Na svu sre u, još uvijek nismo prema me unarodnim standardima prezadužena zemlja. No, tako er valja pdsjetiti da po tim istim standardima ni bivša Jugoslavija nje bila prezadužena, kada je upala u krizu vanjske likvidnosti. Zato je zna ajno pitanje, može li se vanjski dug uredno servisirati. Željko Rohatinski: Ako politika središnje banke i cjelina devizne situacije budu takvi da se održi stabilnost nominalnog te aja, a HNB još uvijek ima mogu nost da brani te aj, onda vjerujem da se relativna stabilnost cijena može i dalje održati. Bit problema relativno malog izvoza leži ne toliko u sferi troškovne konkurentnosti koliko u sferi konkurentnosti u pogledu kvalitete proizvoda, a i u pogledu tržišta koja bi potencijalno bila otvorena za te proizvode. Hrvoje Šoši : Ekonomska politika je komunisti ka izmišljotina! Mladen Vedriš: Nema trajne monetarne stabilnosti ako nema stabilnosti u realnom sektoru nacionalne ekonomije. Dužni ka kriza je ponajprije generirana prevelikom državnom potrošnjom u odnosu na mogu nosti hrvatske privrede. Vladimir Veselica: Nismo tržišno otvorena ekonomija! Imamo sve atribute distributivne ekonomije, odnosno gospodarskog državnog intervencionizma. Dragomir Vojni : Ekonomska politika stabilizacije iz 1994. godine je potrošena! Stjepan Zduni : Precijenjena kuna prijetnja gospodarskom razvitku! Makroekonomska politika u cjelini, a posebno politika apreciranog te aja, hrvatsku recesijsku krizu polako prevodi u razvojnu krizu, iz koje je, kako pokazuju realni procesi, izlazak vrlo spor.

Sandra Bebek, Guste Santini: Hrvatska in acija - ju er, danas, sutra... 223 Dakle, Program stabilizacije iz 1993. godine slijedio je osnovnu ekonomsku paradigmu toga razdoblja. Za razliku od 60-ih, pa sve do kraja 80-ih godina, inflacija se inila»povijesnim«problemom. Rasprava koja je potom uslijedila (1994. godine) podijelila je ekonomiste na one koji su zastupali fiksni te aj, aktivni te aj u funkciji razvoja i dinamiziranja zaposlenosti, i, kona no, tre a grupa ekonomista koja se zalagala za»kontroliranu«transformaciju iz samoupravnog u tržišno gospodarstvo preferiraju i privredni razvoj i zaposlenost u odnosu na stabilnost cijena, posebice ako je stabilnost cijena temeljena na aprecijaciji nacionalne valute. Dugoro no fiksiranje te aja, odnosno vezivanje hrvatskog dinara/ kune za njema ku marku (danas euro) dolazilo je od strane jednog dijela ekonomista koji su presudnu ulogu davali tržištu. Tako je ponovo oživio Jean Baptiste Say. Ponuda i potražnja regulirat e tržište i tako e se, sukladno principima op e teorije ravnoteže, ostvariti najbolji u inci. Na crti te teze iznosila se argumentacija da je Hrvatska tranzicijska zemlja pa e tržište vršiti naju inkovitiju alokaciju akumulacije.»ograni enja koja stvara država pogubna su za proces tranzicije«, implicitno i eksplicitno isticali su zagovornici tržišne utakmice, odnosno rekonstrukcije/restrukturiranja/transformacije ( itaj: optimalizacije) gospodarske strukture. Njihovi se stavovi u bitnim elementima podudaraju s Washingtonskim sporazumom. Kad budu i povjesni ari budu opisivali naš na in lije enja inflacije. najvjerojatnije e ga uspore ivati sa srednjevjekovnim metodama lije enja pijavicama. (Lee Iaccoca) Na drugoj su strani stajali zagovornici najmanje ravnotežnog te aja (Sabolovi, ), a ne te aja parcijalne ravnoteže, kakav je danas u Hrvatskoj. Naime, pristalice fiksnog te aja ukazivale su na to da se te aj formira temeljem ponude i potražnje pa je, prema tome, te aj ravnotežan. 6 Pristalice aktivne politike te aja (Zduni, ; Niki, ) smatrale su da je rast bruto doma eg proizvoda i zaposlenosti 6 Ponuda deviza bila je tada, kao i sada, odre ena zaduživanjem u inozemstvu, odnosno prodajom»obiteljskog srebra«.

224 Sandra Bebek, Guste Santini: Hrvatska in acija - ju er, danas, sutra... kriterijalna funkcija od koje mora polaziti ekonomska politika. Pritom je izvozna orijentacija stožerna to ka strategije razvoja. Slijedi da e deprecirani te aj rezultirati dinamiziranjem gospodarske aktivnosti. Smatraju da se gospodarstvo mora dinamizirati (dosti i predratnu gospodarsku aktivnost u što kra em vremenu) i da, stoga, samo njezino dinamiziranje ini troškove tranzicije socijalno održivim. Tre a skupina polazi od koncepcije i strategije razvoja, što zna i da država ima odlu uju u ulogu u restauraciji kapitalizma. Izostajanje aktivne potpore države procesu transformacije, smatra tre a skupina, dramati no e pove ati troškove tranzicije, pri emu imaju u vidu jalove fiksne i jalove varijabilne troškove ( itaj: strukturna, odnosno troškovna inflacija). Politika za koju su se zalagali i danas se zalažu, polazila je od dinamiziranja gospodarskog razvoja u kojoj je mogu i fiksni te aj, ali ne po cijenu razvoja (Druži, ; ; ). Drugim rije ima, nezavisna je varijabla rast BDP-a i zaposlenost, a svi su ostali ciljevi podre eni tom cilju. Stoga su predlagali i predlažu da je potrebno kamatnu i poreznu stopu podrediti takvom cilju, a u dijelu u kojem se fiksira te aj, njegove negativne u inke 7 moraju kompenzirati monetarna i fiskalna politika. Zagovornici iznesenog stava polaze od nužnosti istovremenog odre ivanja složene me uovisnosti: stope rasta/zaposlenosti, profitne stope, kamatne stope, marginalne porezne stope i te aja (Santini, ). Prema tome, ako se želi odre ena stopa razvoja i ako se želi fiksni te aj, tada monetarna i fiskalna politika moraju biti u funkciji tih odre enja, one moraju naglašavamo kompenzirati troškovnu inferiornost (nekonkurentnost) hrvatskoga gospodarstva. Prema tome, tvrdo prora unsko ograni enje vrijedi za sve sektore i u cjelokupnom procesu društvene reprodukcije. Zapravo, radi se o»slamanju«troškovne inflacije (Santini, ). 7 Aprecijaciju te aja u ovom radu de niramo kao odnos marginalne produktivnosti rada hrvatskoga gospodarstva i njema koga/eurozone.

Sandra Bebek, Guste Santini: Hrvatska in acija - ju er, danas, sutra... 225 Kretanje in acije od devedesetih godina Naftni šok iz 1973. godine, cijene sirovina i visoko u eš e države u finalnoj raspodjeli društvenog prozvoda, temeljeno na keynezijanskoj politici, moralo je ustuknuti uslijed snažnog napada monetarista. Umjesto ekonomike potražnje inzistiralo se na ekonomskoj politici koja e djelovati na stani ponude (supply-side economics). Globalizirano gospodarstvo trebalo je novu paradigmu i dobilo ju je od strane velikog broja ekonomista, putem službenih politika razvijenih tržišnih gospodarstava, pod kapom SAD-a. Iz grafikona koji slijedi vidljivo je da nema dvocifrenih inflacija iz sedamdesetih i osamdesetih godina. Globalizacija je u inila svoje, što se najbolje vidi iz smanjenja inflacije zemalja OECD-a. Rezultat je bio još bolji za SAD, odnosno sedam najrazvijenijih zemalja. Globalizacija je potaknula razvoj razvijenih zemalja uz stabilne cijene.»selidba«proizvodnje u nerazvijene zemlje pove ala je problem nezaposlenosti u razvijenim zemljama. Globalizirano gospodarstvo smanjilo je pregovara aku snagu sindikata i oni su se»prilagodili«novonastalim uvjetima. Kina, Indija i Brazil niskim su izvoznim cijenama»subvencionirali«kretanje cijena u zemljama uvoznicima njihovih proizvoda i usluga. 6,0 5,5 5,0 4,5 4,0 3,5 3,0 2,5 2,0 1,5 1,0 1993 1994 1995 1996 1997 Kretanje inflacije 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 United States G7 OECD - Total Sjedinjene Ameri ke Države imale su u promatranom razdoblju (kao što je iz grafikona vidljivo) nešto ve u inflaciju od grupe najrazvijenijih zemalja. Ovo se posebno odnosi na godinu, kada su dionice na Wall Streetu dobrano potonule. Angažman u Iraku, pored dinamiziranih deficita platne i prora unske bilance,

226 Sandra Bebek, Guste Santini: Hrvatska in acija - ju er, danas, sutra... rezultirao je nešto višim rastom cijena. Financijska kriza, temeljena na hipotekarnim zajmovima, mogla bi dodatno dinamizirati inflaciju 8 u Sjedinjenim Državama. Istovremeno e G7, iako u nešto boljem položaju, imati problema oko dinamiziranja inflacije uslijed rasta cijene nafte, sirovina i hrane te, shodno tome, uspostavu inflacijske spirale cijene-nadnice. Smanjenje cijena u kolovozu i rujnu, po našem mišljenju, ne zna i promjenu trenda ve»predah«za njihovo pove anje. Smirivanje potražnje zbog usporavanja privredne aktivnosti ukazuje da se zna ajan dio inflacije odnosi na realna kretanja u gospodarstvu, a ne u stabilizaciji cijena na strani ponude. Promatramo li odnos kretanja inflacije u Sloveniji i Hrvatskoj, vidimo u inke dvaju modela stabilizacije odnosnih gospodarstava. Slovenija je postupno slamala inflaciju što zna i da nije, kao Hrvatska, šok -terapijom eliminirala najprije psihološki dio inflacije, a potom nije u inila sljede i korak da razvojnim programima savlada realni dio inflacije. Slovenski je pristup slamanja inflacije, za razliku od hrvatskog pristupa, vodio brigu o kretanjima u realnom sektoru. Hrvatska je, kada je u pitanju kretanje cijena, me u naju inkovitijim tranzicijskim zemljama. Upravo monetaristi ki pristup omogu io je smanjenje inflacije do te mjere da je Hrvatska dugo vremena zadovoljavala kriterije iz Maastrichta. Drugo je pitanje, što emo u narednom izlaganju pokazati, koja je cijena pri tom pla ena. Kada govorimo o tranzicijskim zemljama i kretanju inflacije u tim zemljama, moramo imati u vidu da je pad Berlinskog zida i raspad tzv. socijalisti kih zemalja rezultirao destrukcijom privredne strukture s jedne strane i, s druge strane, raspadom privrednog sustava što je, s tre e strane, onemogu ilo bilo kakvu u inkovitu ekonomsku politiku.»preuzimanje«bez potrebne analiti ke osnove, tržišnih kriterija te nesustavno kreiranje privrednog sustava rezultiralo je deformacijama koje su u javnosti dobile naziv»kaubojski kapitalizam«. Uzme li se navedeno u obzir, valja re i da je u tranzicijskim zemljama pod utjecajem kapital odnosa u inkovito smanjena inflacija. Naime, restrukturiranje ( itaj: stabilizacija cijena) je odre eno stabiliziranjem te aja nacionalnih valuta zemalja u tranziciji i smanjenjem kamatnog rizika, što je bila temeljna pretpostavka ulasku inozemnog kapitala jasno, prvenstveno u financijske i tržišne kanale. Sloveniju valja izdvojiti iz te pri e. Postupnost u slamanju psihološkog i realnog dijela inflacije vodila je brigu o kretanju u realnom dijelu gospodarstva. 8 Eventualni daljnji porast de cita platne bilance rezultirat e manjom in acijom nego što bi to ona bila ukoliko do njega ne bi došlo.

Sandra Bebek, Guste Santini: Hrvatska in acija - ju er, danas, sutra... 227 Uvo enje eura 9 umjesto tolara zna ajno je smanjio mogu nosti slovenskoj vladi u vo enju u inkovite ekonomske politike. Odnos inflacije u Sloveniji i Hrvatskoj 10 8 6 4 2 0-2 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 27 European Union (27 countries) Slovenija Hrvatska Slovenija - Hrvatska Kretanje inflacije u Hrvatskoj (kao što to sljede i grafikon pokazuje) u razdoblju godine pokazuje nizak nivo inflacije. Kretanje inflacije bila je malarija, da upotrijebim izraz nobelovca Samuelsona, u istoj mjeri u kojoj je bila u razvijenim zemljama. Nakon godine kretanje inflacije u Hrvatskoj nije znatnije odstupalo od kretanja inflacije u Europskoj uniji. Rast inflacije od godine do godine kada inflacija dostiže svoju najve u godišnju vrijednost valja pripisati: - prilago avanju hrvatskih tržišta tzv. tvrdom budžetskom ograni enju (preostali dio psihološke inflacije) - manjem vanjskotrgova kom deficitu u odnosu na kasnije razdoblje - prilago avanju privredne strukture putem promjene relativnih cijena - o ekivanju Razvojnog programa - uvo enju poreza na dodanu vrijednost, što je po našem mišljenju imalo najve i utjecaj. Nakon šoka u godini, kada je ostvaren pad BDP-a, kretanje inflacije usporava se tako da u godini doseže razinu manju od 2%. Na smanjenje inflacije zna ajno je utjecala ekonomska 9 Uvo enje eura zna i gubitak monetarnog suvereniteta. Ipak, kako su poslovne banke»pod kontrolom«slovenija e mo i aktivno djelovati na gospodarska kretanja putem kreditne politike. Rast inozemnog duga u Slovenije zorno pokazuje koje su posljedice gubitka monetarnog suverentieta. Hrvatska je otišla korak dalje. Ne samo da je eurizirala gospodarstvo ve lijek za in aciju traži i nalazi u aprecijaciji nacionalne valute.

228 Sandra Bebek, Guste Santini: Hrvatska in acija - ju er, danas, sutra... politika koju je provodila Koalicija. Dolaskom premijera Sanadera na vlast inflacija se»zaustavlja«na orijentacijski prihvatljivih 3%, s tendencijom blagog smanjenja. Porast cijena 6,0 5,5 5,0 4,5 4,0 3,5 3,0 2,5 2,0 1,5 Kretanje inflacije u Hrvatskoj Porast cijena Kumulativ cijena Hrvatska 10 je, prema tome, zna ajno usporila inflaciju u odnosu na druge tranzicijske zemlje i njezino je kretanje vrlo sli no kretanju inflacije u razvijenim zemljama. Ne treba zaboraviti da se Hrvatska po stupnju svog razvoja nalazi na sredini svjetske rang- liste razvijenosti mjereno dohotkom per capita, što ini nivo inflacije, u ekonomskom pogledu, intrigantnim pokazateljem. Naime, ako imamo prirodnu stopu nezaposlenosti, nema razloga da nemamo prirodnu stopu inflacije. Drugim rije ima, za o ekivati je da razvijene zemlje svojom iznadprosje nom produktivnoš u imaju manju stope prirodne nezaposlenosti i manju stopu»prirodne«inflacije. Nerazvijene zemlje morale bi, prema tome, imati ve u prirodnu stopu nezaposlenosti i ve u stopu inflacije. 160 150 140 130 120 110 100 Kumulativ cijena 10 Od Stabilizacijskog programa iz 1993. godine hrvatski je dinar, danas kuna, vezan za njema ku marku, danas euro, što zna i da je Hrvatska dugoro no prihvatila kriterije gospodarstva Njema ke, odnosno zemalja koje su uvele euro. Prihvatiti kriterije razvijenije zemlje, vezavši se za njezinu valutu, zna i da zemlja koja je uvela ksni te aj svoje valute u odnosu na referentnu valutu može ostvarivati ciljeve ekonomske politike preostalim instrumentima ekonomske politike. Drugim rije ima, zemlja koja je ksirala svoj te aj smatra da može osigurati rast produktivnosti rada referentne zemlje ili, što je isto, rast dohotka per capita. Ukoliko to niste u stanju, slijedi rast de cita platne bilance što rezultira rastom inozemnog duga. Rast inozemnog duga zna i da ete u budu em razdoblju»nadoknaditi«inferiornost svoga gospodarstva. Pou an je u tom pogledu slu aj Slovenije i u tom svjetlu valja promatrati kretanje slovenskog gospodarstva prije i poslije uvo enja eura.

Sandra Bebek, Guste Santini: Hrvatska in acija - ju er, danas, sutra... 229 Kretanje nekih ekonomskih pokazatelja u razdoblju 1994. godine Kvantitativna teorija kazuje da je kretanje cijena u ovisnosti o veli ini društvenog proizvoda i nov ane mase, ukoliko je stabilna brzina opticaja. Brzina opticaja ovisi o preferenciji likvidnosti, ukoliko gospodarstvo nije u zamci likvidnosti. U Hrvatskoj je kretanje doma eg i raspoloživog proizvoda i nov ane mase bilo kako slijedi: Kretanje društvenog, raspoloživog proizvoda i nov ane mase 350.000 70.000 Društveni, raspoloživi proizvod 300.000 250.000 200.000 150.000 100.000 50.000 0 1994. Dru¹tveni proizvod Raspolo¾ivi proizvod Novèana masa 60.000 50.000 40.000 30.000 20.000 10.000 0 Nov ana masa Nakon što se u 1994. godini nov ana masa udvostru ila, što je uobi ajeno u pristupu slamanja inflacije šok- terapijom, nov ana se masa tijekom promatranog razdoblja pove avala brže od rasta društvenog proizvoda. Izuzetak imamo godine kada je rast nov ane mase bio sporiji jer je centralna banka nastojala»podržati«uvo enje poreza na dodanu vrijednost. Rezultat restriktivne monetarne politike i uvo enje poreza na dodanu vrijednost pokazao se naredne godine, kada je realni društveni proizvod smanjen u odnosu na njegovu veli inu u godini. Kreditna aktivnost prema gospodarstvu tako er je smanjena, što je pove alo nelikvidnost i usporilo stope rasta gospodarstva u narednih nekoliko godina. Ukratko, velika je bila cijena uvo enja poreza na dodanu vrijednost 11. 11 U godini gospodarstvo je temeljem poreza na dodanu vrijednost uplatilo više poreza nego što bi bio slu aj da navedeni porez nije uveden. Ovo se dogodilo iz prostog razloga što porez na dodanu vrijednost oporezuje i zalihe inputa, što nije bio slu aj s porezom u maloprodaji kojeg smo da tada imali. I de cit platne bilance u godini bio je»ekcesno«visok jer je privreda»anticipirala«porez na dodanu vrijednost, što se vidi iz odnosa raspoloživog i doma eg društvenog proizvoda u i godini.

230 Sandra Bebek, Guste Santini: Hrvatska in acija - ju er, danas, sutra... društveni i raspoloživi proizvod 27 22 17 12 7 2 Stope rasta 38 33 28 23 18 13 8 Dru¹tveni proizvod Raspolo¾ivi proizvod Novèane mase U slu aju kada je raspoloživi društveni proizvod ve i od doma eg nije primjereno promatrati odnos doma eg društvenog proizvoda i nov ane mase, ve odnos raspoloživog proizvoda i nov ane mase. U narednom grafikonu imamo ostvarene brzine opticaja po oba kriterija i njihovu razliku. 3-2 nov ana masa Doma i, raspoloživi društveni proizvod 14 13 12 11 10 9 8 7 6 5 1994. Brzina opticaja DP/M1 Razlika brzine opticaja Razlika brzine opticaja 0,90 0,70 0,50 0,30 0,10-0,10-0,30-0,50-0,70-0,90-1,10 Brzina opticaja Raspolo¾ivi DP/M1 Osim u 1994. godini, brzina je opticaja u slu aju raspoloživog proizvoda u odnosu na doma i proizvod bila ve a, što je razumljivo imamo li u vidu da je tijekom cijelog promatranog razdoblja, izuzev 1994. godine, ostvaren deficit platne bilance. Nakon rekordne razlike brzine opticaja u godini, kada je ona iznosila 1,03, razlika Razlika brzine opticaja

Sandra Bebek, Guste Santini: Hrvatska in acija - ju er, danas, sutra... 231 se smanjuje sukladno udjelu deficita platne bilancu u doma em društvenom proizvodu. Prema tome, deficit platne bilance pove ava brzinu opticaja pa tako dodatno»stabilizira«cijene usprkos ekspanzivnoj monetarnoj politici. Kako bankarski sustav predstavlja tri etvrtine ukupnog financijskog sustava, to je od bitne važnosti razmotriti kako su raspodijeljeni krediti poslovnih banaka. Upravo sljede i grafikon,»stope rasta«, pokazuje dinamiku kretanja kredita poslovnih banaka. Da bi se dobila potpunija slika, dinamiku kredita usporedili smo s dinamikom kretanja društvenog proizvoda. Iz grafikona je vidljivo da su krediti poslovnih banaka imali ve e stope rasta u odnosu na stope rasta nominalnog društvenog proizvoda. 100 Stope rasta 80 60 40 20 0-20 Dru¹tvenog proizvoda Kredita trgovaèkim dru¹tvima Kredita poslovnih banaka Kredita stanovni¹tvu Kao što to pokazuje sljede i grafikon, poslovne su banke brže pove avale plasmane u odnosu na stope rasta nominalnog društvenog proizvoda. Tako je u 1994. godini na jedinicu društvenog proizvoda bilo odobreno 26,30 lipa kredita da bi u godini bilo odobreno 78,42 lipe kredita respektivno.

232 Sandra Bebek, Guste Santini: Hrvatska in acija - ju er, danas, sutra... Kretanje BDP-a i kredita poslovnih banaka u Hrvatskoj u milijunima kuna 300.000 250.000 200.000 150.000 100.000 50.000 0 1994. Dru¹tveni proizvod Krediti poslovnih banaka Me utim, kreditna je ekspanzija bila usmjerena sektoru stanovništva, a ne gospodarstvu, što je dodatni argument o divergenciji ekonomske politike i politike poslovnih banaka. Tako je na kunu kredita gospodarstvu 1994. godine stanovništvu bilo odobreno 18 lipa kredita, da bi godine na kunu kredita gospodarstvu bilo odobreno ak 1,30 kuna kredita. Tijekom godine iznos ukupno odobrenih kredita stanovništvu u apsolutnom je iznosu ve i od odobrenih kredita gospodarstvu. Ima li se u vidu da je dio poslovnih subjekata iz inozemstva slijedio internacionalizaciju banaka i da su isti snažno podržavani od poslovnih, sada ve inozemnih, banaka, mogu e je zaklju iti da je doma i gospodarski sektor bio kreditno podržan manje nego što to pokazuju stope rasta kredita gospodarstvu 12. Ovako izražena kreditna aktivnost rezultirala je ve om potrošnjom stanovništava nego što bi to sugerirao dohodak stanovništva. Štoviše, anuitetne obveze ine ovaj sektor kreditno»iscrpljenim«. Valja identificirati da visok nivo zaduženosti stanovništva smanjuje mogu nost da se rast cijena»amortizira«putem nadnica, što e biti zna ajno ograni enje u slamanju rastu e inflacije 13. Uobi ajeno je da se rast pla a uskladi s rastom produktivnosti. Iz iznesenog slijedi da e se pove ati rizici 14 poslovnih banaka temeljem ve odobrenih 12 U zadnjih nekoliko godina dolazi do snažnog rasta zaduživanja gospodarstva prema inozemstvu što dodatno pokazuje stupanj istiskivanja gospodarstva s kreditnog tržišta. 13 Obitelj u Hrvatskoj prosje no je zadužena gotovo 100.000 kuna, što uz stopu od 8% predstavlja godišnji trošak po obitelji od gotovo 8.000 kuna ili gotovo 1.100 eura. 14 U prva etiri mjeseca ove godine imamo rastu i rizik naplate kredita koji se manifestira, pored ostalog, putem Zagreba ke burze pove anim nalozima za prodaju dionica, bilo da su ih kupili na kredit ili su dospjele obveze po prije uzetim kreditima za druge svrhe i nisu u stanju obveze podmiriti.

Sandra Bebek, Guste Santini: Hrvatska in acija - ju er, danas, sutra... 233 kredita stanovništvu, jer visinu postoje ih anuiteta valja korigirati s o ekivanim pove anje kamatnih stopa. Ukratko, kreditna je aktivnost poslovnih banaka bila usmjerena na financiranje finalne potrošnje koja je zna ajnim dijelom mogla biti ostvarena pove anim uvozom roba iz inozemstva, što se vidi preko salda robne razmjene s inozemstvom koji stalno bilježi zna ajne deficite i ija veli ina iznosi gotovo etvrtinu doma eg društvenog proizvoda. Ve smo rekli da su se krediti gospodarstvu apsolutno smanjili u godini, što je kumulativno s pove anim obvezama (temeljem predporeza poreza na dodanu vrijednost) dodatno smanjilo likvidnost gospodarstva. Ne treba gubiti iz vida injenicu da su poslovne banke kreditor države, što dodatno sužava prostor gospodarstvu istiskuju i ga s tržišta kredita. Prodaja poslovnih banaka inozemnim vlasnicima predstavlja gubitak mogu e kreditne politike u funkciji ekonomske politike 15. Kretanje krediti poslovnih banaka u Hrvatskoj u milijunima kuna 120.000 100.000 80.000 60.000 40.000 20.000 0 1994. Krediti trgovaèkim dru¹tvima Krediti stanovni¹tvu U ekonomskoj teoriji smatralo se da pove anje inflacije rezultira smanjenjem zaposlenosti, i obratno. Me utim, sedamdesetih godina prošlog stolje a uo ilo se da usporedno s rastom cijena raste i nezaposlenost, odnosno da pove anje cijena ne prati rast društvenog proizvoda. Slu aj kada cijene rastu usporedno s rastom nezaposlenosti nazivamo stagflacijom (izraz koji je prvi upotrijebio nobelovac Samuelson). Postoji ekvivalentni izraz za stagflaciju - 15 Tako u 2008. godini imamo ograni enje rasta plasmana na 12%, od kojih je dvije tre ine rasta usmjereno stanovništvu, a preostala tre ina gospodarstvu. Drugo je, pak, pitanje zašto 12, a ne 13 ili 11%.

234 Sandra Bebek, Guste Santini: Hrvatska in acija - ju er, danas, sutra... indeks neugodnosti. Ne treba zaboraviti da je Hrvatska tek godine dosegla društveni proizvod iz 1990. godine, što zna i da je etrnaest godina društveni proizvod bio niži od predratnog. O toj su injenici mnogi ekonomisti u asopisu»ekonomija/economics«dali svoje analize i sudove. Mnoge su analize pokazale da je nedovoljan rast društvenog proizvoda nužna posljedica neprimjerene ekonomske politike. Bilo kako bilo, u Hrvatskoj imamo visoku stopu nezaposlenosti i nisku stopu inflacije. Grafikon»Kretanje stagflacije» to zorno pokazuje. 30 Kretanje stagflacije 25 20 15 10 5 0 Porast cijena Stopa nezaposlenosti Stopa stagflacije Ve smo rekli da je stopa inflacije u Hrvatskoj bliska razvijenim zemljama u Europskoj uniji. Tako er smo rekli da je to intrigantno. Sada bi tom dodali i ocjenu da je odnos inflacije i stope nezaposlenosti zabrinjavaju i. Ovom valja pridodati injenicu da je po etkom devedesetih godina velik broj do tada zaposlenih umirovljen. Ratni vihor je zna ajan broj radno sposobnog stanovništva preveo u»izdržavanu«grupu gra ana. Kada se vjerojatnost životnog vijeka stanovništva pove ava usporedno s prisutnom visokom stopom nezaposlenosti, nastaju ozbiljni problemi podmirivanja obveza prema rastu em broju umirovljenika s jedne strane i, s druge strane, problemi socijalne pomo i za nezaposlene i invalide. Hrvatska ima upravo taj slu aj i stoga nije nerealno zaklju iti da postoje a ekonomska politika nije primjerena i da se takva politika ne e mo i voditi unedogled. Iz grafikona je vidljivo da u strukturi indeksa neugodnosti dominira stopa nezaposlenosti.

Sandra Bebek, Guste Santini: Hrvatska in acija - ju er, danas, sutra... 235 Struktura stagflacije 100% 80% 60% 40% 20% 0% Porast cijena Stopa nezaposlenosti Kako u 2008. godini raste inflacija, a nezaposlenost se tek blago smanjuje, stagflacija e se pove ati. Stopa nezaposlenosti nekoliko je puta ve a od uobi ajeno pretpostavljene prirodne stope nezaposlenosti od 3%. Istini za volju, nije poznato kolika je prirodna stopa nezaposlenosti u slu aju Hrvatske. Jednako je tako stopa inflacije u razdoblju 1994. godine približno na razini stope inflacije EU-a i nije poznato koja bi»prirodna stopa inflacije«bila primjerena hrvatskom gospodarstvu. Ocjena da je stopa inflacije manja od»prirodne«ini nam se nespornom tvrdnjom. Prema tome, valjalo bi utvrditi kako bi se mogla voditi u inkovita ekonomska politika, kolika je u Hrvatskoj prirodna stopa nezaposlenosti, odnosno stopa inflacije. Definiranje ovih stopa omogu ilo bi utvr ivanje ciljeva glede stopa rasta, nezaposlenosti i inflacije. Ovako s jedne strane imamo nisku stopu inflacije, zahvaljuju i apreciranom te aju kune što je neodrživo na dugi rok, i s druge strane imamo visoku stopu nezaposlenosti koja bitno smanjuje ukupnu u inkovitost, odnosno zahtijeva naglašeno velike socijalne izdatke koji se u uvjetima rastu e inflacije»tope«pa, prema tome, traže indeksaciju i pove anje državnih prihoda. Odnos nov ane mase i primarnog novca zna ajan je pokazatelj za ocjenu monetarno-kreditne politike. Emisija novca (pove anje nov ane mase) pove ava stupanj likvidnosti nefinancijskog sektora i tako definira funkciju potražnje. S druge pak strane, prema mišljenju centralne banke, obvezna rezerva predstavlja potrebnu likvidnost poslovnih banaka koje bi na taj na in mogle omogu iti

236 Sandra Bebek, Guste Santini: Hrvatska in acija - ju er, danas, sutra... svojim depozitarima da neometano raspolažu svojim sredstvima, ne dovode i pri tome u pitanje svoju likvidnost. Nov ana je masa, kao što smo rekli, brže rasla od rasta nominalnog doma eg proizvoda. Me utim, rast nov ane mase pratio je i rast primarnog novca. Jednom je rukom centralna banka pove avala nov anu masu, a drugom ju je sterilizirala. Politika te aja zapravo je»sterizirala«monetarnu politiku. Tako je godine primarni novac bio ve i od nov ane mase. Linearna obvezna pri uva poslovnih banaka ima zna ajan utjecaj na ro nu strukturu izvora sredstava pa, prema tome, i plasmana poslovnih banaka. U Hrvatskoj je trajno prisutna linearna obvezna pri uva poslovnih banaka, što zna i da obvezna rezerva jednako»oporezuje«kratkoro ne i dugoro ne depozite, a što se u kona nici»prelijeva«u rast kamatnih stopa. Linearna obvezna pri uva rezultira propuštanjem od strane poslovnih banaka aktivnije poslovne politike glede ro ne strukture izvora sredstava. Razvoj implicira preferiranje dugoro nih izvora koje centralna banka lilnearnom obveznom rezervom ignorira. Potrebna ro na uskla enost aktive i pasive omogu uje, prema tome, kratkoro nu kreditnu politiku koja nedovoljno stimulira investicijsku aktivnost i, shodno tome, razvoj. Nadalje, likvidna sredstva omogu uju vlasnicima da u kratkom roku raspolažu svojom likvidnoš u, što u uvjetima rastu e inflacije pothranjuje inflatorna o ekivanja. Naime, pravilo je da u uvjetima rastu e inflacije izvori sredstava poslovnih banaka postaju sve kratkoro niji; kada imamo hiperinflaciju izvori sredstava su gotovo u cijelosti kratkoro ni. 25 Razlika korigirane nov ane mase i korigiranog primarnog novca u odnosu na monetarni volumen 12 Korigirani primarni novac i korigirana nov ana masa 20 15 10 5 0 1994. M0 umanjen za gotov novac u opticaju / M4 M1 umanjen za gotov novac u opticaju / M4 Razlika 10 8 6 4 2 0-2 Razlika

Sandra Bebek, Guste Santini: Hrvatska in acija - ju er, danas, sutra... 237 Drugim rije ima, bilanca poslovnih banaka je inflatorna jer je pasiva bilance stanja poslovnih banaka kratkoro na (izvori sredstava). Stoga centralne banke vode takvu politiku obvezne rezerve koja e poticati poslovne banke da formiraju strukturu izvora sredstava koja e biti najpovoljnija za ostvarenje ciljeva ekonomske politike. Prema tome, samo selektivnom obveznom pri uvom centralna banka može u inkovito utjecati na formiranje najpovoljnije strukture izvora sredstava s aspekta ro nosti. Konkretno, što je obvezna pri uva manja po kriteriju ro nosti, razumljivo je da e poslovne banke u svom interesu preferirati manje likvidne depozite. I ne samo to. Obvezna pri uva izravno utje e na visinu kamatnih stopa. Ukoliko je obvezna rezeva manja, tada su i kamatne stope manje, i obratno. O tom problemu pisao sam u svome radu»ekonomska politika za godinu«. Me utim, kao što je poznato, u Hrvatskoj nije u primjeni selektivna obvezna rezerva, ve je ona linearna pa, prema tome, jednako optere uje kamatne stope na kratkoro ne kao i na dugoro ne kredite ime se smanjuje, uz klauzulu ceteris paribus, sklonost investiranju. Kako inozemni krediti predstavljaju ponudu na doma em tržištu, a njihova konverzija u kunu emisiju novca, tako i centralna banka mora, da bi održala stabilne cijene, pove avati obaveznu pri uvu, dugim rije ima, primarni novac. Kao što je iz grafikona vidljivo, u godini iznos primarnog novca ve i je od iznosa nov ane mase. O ito veliki priljev deviznih sredstava»pritiš e«centralnu banku na mjere koje poskupljuju kreditnu aktivnost poslovnih banaka. I ne samo to. Pove ana ponuda deviza rezultira i aprecijacijom kune u ve oj mjeri nego što to nalaže politika fiksiranog te aja. Jasno je da cijela pri a traje dok postoji mogu nost takvog formiranja ponude deviznih sredstava. Veliki amortizer ponudi deviza deficit je vanjskotrgova ke bilance koji»pomaže«centralnoj banci da drži stvari pod kontrolom. Drugim rije ima, dolazimo do paradoksa da rastu i deficit platne bilance smanjuje pritisak na te aj kune. Prema tome, to je ujedno i paradoks cjelokupne ekonomske politike. Monetarni volumen u sebi sadrži i deviznu štednju stanovništva koja je u njemu dominantna kategorija. Ima li se navedeno u vidu, jasno je da je iznos ograni enih depozita u kunama malen, a to pokazuje da ostvarena dugoro na stabilnost kune i niska inflacija još nisu prihva eni od gra ana.

238 Sandra Bebek, Guste Santini: Hrvatska in acija - ju er, danas, sutra... Iz grafikona»kretanje inflacije u Hrvatskoj, te aja eura i ameri kog dolara«vidljivo je da dolar aprecira u odnosu na marku/ euro sve do godine, da bi nakon toga ja ao euro u odnosu na dolar. Iako je nezahvalno prognozirati, nije nerealno o ekivati da e gospodarstvo zbog jakog eura u odnosu na dolar pri initi zna ajne pritiske na platnu bilancu eurozone. Ovo ne zna i da e te aj dolara rezultirati rastom ameri kog gospodarstva na što ukazuju njezini deficiti platne bilance i prora una, ve e aprecijacija eura u odnosu na dolar otvoriti nove mogu nosti brzorastu im gospodarstvima, poglavito Kini. Vezuju i se na euro Hrvatska dijeli sudbinu eurozone i u uvjetima rastu eg deficita vanjskotrgovinske razmjene (deficit iznosi gotovo etvrtinu BDP-a) problemi se dodatno usložnjavaju. Još je složenji odgovor na pitanje do kada Hrvatska može održati ovakvu ekonomsku politiku u kojoj je stabilnost cijena primarni cilj, a zaposlenost i rast društvenog proizvoda izvedeni ciljevi. O ito politi ki imbenici imaju zna ajnu ulogu u cijeloj pri i. Bilo kako bilo, uz cijenu rasprodaje nacionalnog bogatstva i rasta inozemnog duga u svibnju 2008. godine na 36 milijardi eura, odnosno 52 milijarde ameri kih dolara, Hrvatska je u razdoblju od Stabilizacijskog programa iz 1993. godine do kraja godine uspjela održati nisku razinu inflacije. Kretanje inflacije u Hrvatskoj, te aja eura i ameri kog dolara Porast cijena 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 9,0 8,5 8,0 7,5 7,0 6,5 6,0 5,5 5,0 HRK/EUR; HRK/USD Porast cijena HRK/EUR HRK/USD U inak»vezivanja«nacionalne valute za euro i inflacije u Hrvatskoj još je jasniji u narednom grafikonu koji je temeljen na podacima iz prethodnog grafikona, uz druga iji»dizajn«.

Sandra Bebek, Guste Santini: Hrvatska in acija - ju er, danas, sutra... 239 Usporedimo li kretanje inflacije u Hrvatskoj, te aja eura i ameri kog dolara putem promjena stopa rasta (kao što smo u inili u narednom grafikonu), mogu e je uo iti stanovita divergentna kretanja izme u kretanja inflacije u Hrvatskoj i promjene te aja eura. 8 6 Stope promjena te aja i inflacija 18 13 Porast cijena Promjena te aja eura 4 2 0-2 -4 8 Promjena te aja dolara 3-2 -7-12 -6-17 Porast cijena Promjena teèaja eura Promjena teèaja dolara Razmotrimo sada odnos stope promjena eura i stope promjena cijena. Iz navedenog grafikona vidljivo je da stabilnost cijena nije mogu e odrediti jedino putem promjene te aja eura, ve je potrebno u analizu uvesti i kretanje deficita platne, vanjskotrgovinske i prora unske bilance. Tek promatranjem svih relevantnih parametara mogu e je odrediti i udio te ajne politike na kretanje inflacije u Hrvatskoj. Ono što nam se ini neospornim jest injenica da je kretanje cijena u Hrvatskoj u zna ajnom dijelu bilo»stabilizirano«te ajem. Štoviše, može se re i da je politika aprecirane kune»subvencionirala«inflaciju u Hrvatskoj. Iznesenu tezu potvr uje i garafikon, pri emu valja naglasiti da je voatilnost te aja eura u odnosu na kunu ve a nego što je to voatilnost kretanja cijena.

240 Sandra Bebek, Guste Santini: Hrvatska in acija - ju er, danas, sutra... Odnos stopa promjene eura i cijena 8 6 4 2 0-2 -4-6 Porast cijena Promjena teèaja EUR-a Pod pretpostavkom da promjena te aja u potpunosti utje e na cijene (što smo u inili u sljede em grafikonu) kretanje inflacije bilo bi bitno druga ije. Od Stabilizacijskog programa do zaklju no godine promjena te aja pove avala bi cijene. Nakon tog razdoblja, izuzev i godinu, promjena te aja usporavala je rast cijena. Kao što znamo, godine današnji guverner prvi put je imenovan na tu funkciju. Korigirana inflacija za iznos promjene te aja eura 12 10 8 6 4 2 0-2 -4 Porast cijena Porast cijena korigiran za promjenu teèaja eura Potvrdu naprijed iznesene analize mogu e je identificirati u grafikonu»indeksi efektivnih te aja kune«. Pri tome valja napomenuti da su pored nominalnog efetktivnog te aja prezentirani te ajevi»vezani«uz privrednu strukturu Hrvatske, odnosno finalnu potrošnju. U prvom slu aju imamo stupanj subvencioniranja doma e proizvodnje, a u drugom stupanj subvencija finalne potrošnje.

Sandra Bebek, Guste Santini: Hrvatska in acija - ju er, danas, sutra... 241 Indeksi efektivnih te aja kune 102 97 92 87 82 Nominalni efektivni teèaj kune Realni efektivni teèaj kune Indeks cijena pri proizvoðaèima Realni efektivni teèaj kune Indeks potro¹aèkih cijena Iz grafikona je vidljivo da je ve a ili najmanje jednaka subvencija gospodarstvu u odnosu na nivo subvencija finalnoj potrošnji putem apreciranog te aja. Ipak valja identificirati divergentna kretanja do trenutka uvo enja poreza na dodanu vrijednost. Do uvo enja poreza na dodanu vrijednost realni te aj deprecira, govore i vektorski. Korisno je uo iti da rast aprecijacije te aja nakon godine korespondira smanjenju stope inflacije. Kao što je iz grafikona vidljivo, nakon do godine ne postoji razlika u stupnju aprecijacije te aja, kako za kretanje cijena pri proizvo a ima, tako i za cijene finalne potrošnje. Nakon godine ponovno imamo razli ite u inke, pri emu je stopa aprecijacije te aja ve a u slu aju potroša kih cijena. Kretanja stope aprecijacije/deprecijacije te aja glede finalne potrošnje odre ena su uvo enjem poreza na dodanu vrijednost 1.1. godine. Naime, iako je re eno da jedinstvena porezna stopa od 22% poreza na dodanu vrijednost ima jednak fiskalni u inak porezima koje je zamijenio, ostvareni fiskalni prihodi temeljem poreza na dodanu vrijednost bili su neuporedivo»izdašniji«. Otuda i ekcesni slu aj suficita prora una u godini koji je, nažalost, upotrijebljen za redefiniranje rashodne strane prora una a ne, što je bilo nužno, za stabilizaciju državnih financija. Skre emo pažnju na utjecaj poreza na potrošnju na stopu efektivnog te aja kune u i godini, ime se jasno pokazuje

242 Sandra Bebek, Guste Santini: Hrvatska in acija - ju er, danas, sutra... me uzavisnost te ajne i porezne politike. Posebno valja istaknuti da je nakon godine prisutna trajna aprecijacija kune i prema tome, pored ostalog, efektivni te aj kune pokazuje kako se koristila te ajna politika glede stabilizacije cijena. Prodaja doma ih banaka inozemnim vlasnicima pravdana je o ekivanjima da e dolazak stranih banaka zna ajno pove ati konkurentnost na hrvatskom bankarskom tržištu, što e rezultirati smanjenjem kamatnih stopa. Iz grafikona»kretanje kamatnih stopa i inflacija«vidljivo je da su o ekivanja samo djelomi no ostvarena. Uzgred re eno, ini mi se da promjene kamatnih stopa nisu ni izdaleka opravdale rasprodaju bankarskog sustava koji danas, sukladno svojoj poslovnoj filozofiji, nužno ne korespondira interesima hrvatskog gopodarstva. 25 Kretanje kamatnih stopa i inflacija 6,0 20 5,0 Kamatne stope 15 10 5 0 Kamatne stope na kunske kredite bez valutne klauzule Realne kamatne stope Promjena cijena Ekonomska nas teorija u i da u strukturi kamatnih stopa pored mnogobrojnih rizika odlu uju u ulogu ima inflacija (razlika nominalne i realne kamatne stope), odnosno o ekivani porast cijena (anticipirana inflacija). To nije mogu e uo iti iz navedenog grafikona. I dok kamatne stope imaju dugoro nu tendenciju smanjivanja, inflacija ima svoju krivulju kretanja i nema veze izme u kretanja kamatnih stopa i inflacije. Ipak, valja uo iti kretanje kamatnih stopa i inflacije u i godini kada dolazi do pove anja kamatnih stopa i ograni enja rasta kredita privrednim subjektima, kao što je pokazano u radu»iluzija i stvarnost hrvatskog gopodarstva«. Stoga 4,0 3,0 2,0 1,0 0,0 Inflacija

Sandra Bebek, Guste Santini: Hrvatska in acija - ju er, danas, sutra... 243 je na mjestu zaklju ak da je inflacija u Hrvatskoj samo djelomi no utjecala na kamatne stope. Ovaj zaklju ak jednostavno je obrazložiti injenicom da poslovne banke u stranom vlasništvu»ne dijele«sudbinu hrvatskog gospodarstva, ve hrvatsko tržište kredita tretiraju kao marginalno tržište pa, prema tome, poslovne banke u Hrvatskoj ne formiraju cijene (kamatne stope) sukladno nacionalnom oligopolnom tržištu (što bi bilo za o ekivati), ve maksimaliziraju dobit u krakom roku koriste i inferiornost doma ih poslovnih banaka u inozemstvu. Drugim rije ima, poslovne se banke zadužuju u inozemstvu jer na hrvatskom financijskom tržištu mogu ostvariti ve u maržu. Sljede i grafikon (»Kretanje kamatnih stopa na kredite s valutnom klauzulom i devizne kredite poslovnih banaka i te aja eura«) dodatno potvr uju navedene ocjene. Naime, iz grafikona je vidljivo da stabilni te aj eura tek godine»prizemljuje«kamatne stope na devizne kredite. Pritome valja uo iti da je razlika u godini najve a. Istovremeno kretanje kamatnih stopa na kredite s valutnom klauzulom i te aja eura pokazuje, prema mišljenju poslovnih banaka, zna ajan te ajni i politi ki rizik. Prema tome, usprkos pove anoj ponudi kredita, kamatne stope nisu svojim smanjenjem pratile tako pove anu ponudu kredita, jer im je, kao što je re eno, hrvatsko financijsko tržište omogu ilo ostvarivanje ve e profitne marže. Promatramo li samo promjene, kao što smo to u inili u sljede em grafikonu, tada valja uo iti još jedan trenutak koji nije bio vidljiv u prethodnom grafikonu. Naime, u razdoblju do godine pove ava se cijena eura izražena u kunama (posljedica promjena odnosa eura i dolara jer je prvi aprecirao, što zna i da je drugi deprecirao) i tada važe e kamatne stope jasno identificiraju interes stranih poslovnih banaka u kratkoro noj maksimalizaciji profita. Usporedimo li ovaj grafikon s grafikonom koji pokazuje stopu efektivnog te aja, možemo re i da postoji separatno (neintegrirano) ponašanje poslovnih banaka u odnosu na hrvatsko gospodarstvo.

244 Sandra Bebek, Guste Santini: Hrvatska in acija - ju er, danas, sutra... Kretanje kamatnih stopa na kredite s valutnom klauzulom i devizne kredite poslovnih banaka i te aja eura Krediti s valutnom klauzulom, devizni krediti 19 17 15 13 11 9 7 5 Kamatne stope na kunske kredite s valutnom klauzulom Kamatne stope na kredite u eurima HRK/EUR 7,7 7,6 7,5 7,4 7,3 7,2 7,1 7 6,9 6,8 6,7 HRK/EUR Prema tome, kamatne su se stope prvenstveno smanjivale zbog nastojanja pojedinih poslovnih banaka da pove aju svoj udio u tržištu, pri emu nije izvjesno da nije postojao nekakav prešutni dogovor izme u vode ih banaka. Poslovne banke kontinuirano pove avaju svoj udio u inozemnom vlasništvu, dok ga doma e banke smanjuju. Razlog tome valja na i u injenici da su najve e poslovne banke prodane (što je injenica sama po sebi) i one su bile u mogu nosti da putem kreditnih linija kod svojih matica zna ajno pove aju svoj udio na tržištu. Doma e poslovne banke su male i prema tome rizi ne, a oslanjaju se na doma u štednju koja je samo manjim dijelom njima povjerena. Porezni su se prihodi do godine (nakon okon anja rata) smanjivali, iako njihovo smanjenje nije bilo zna ajnije 16. Uvo enje poreza na dodanu vrijednost drasti no je pove alo porezne prihode pa oni iznose gotovo 45% doma eg proizvoda. Nakon godine porezni se prihodi smanjuju, sve do godine, kada ponovno rastu. Porast poreznih prihoda nakon godine valja pripisati rastu em deficitu platne i trgova ke bilance. 16 Nakon rata trebalo je voditi dvostruki prora un. S jedne strane, valjalo je imati teku i prora un i, s druge strane, prora un za investicije i obnovu ratom porušenih podru ja. Ukupan iznos prora una morao se dramati no smanjivati, posebno u prvim godinama. Upravo preispitivanje državnog prora una mora biti prvi korak antiin acijskog programa koji e sadržavati i razvojnu komponentu.

Sandra Bebek, Guste Santini: Hrvatska in acija - ju er, danas, sutra... 245 Kretanje udjela poreza i dopinosa i salda prora una 45 2 Kretanje poreza 43 41 39 37 35 1994. Udio poreza i doprinosa u dru¹tvenom proizvodu Saldo proraèuna konsolidirane opæe dr¾ave u % od BDP-a 0-2 -4-6 -8 Kretanje salda prora una Visoki su porezni prihodi u godini, umjesto da saniraju državnu blagajnu i tako podrže stabilnost nacionalnog gospodarstva, upotrebljeni za pove anje prava prora unskih korisnika pa je ve u sljede oj godini zabilježen zna ajan deficit prora una koji ostaje visok (ve i od maastrichtih kriterija 3%). Tek od godine porezni prihodi i deficit pokazuju vezu na relaciji rasta društvenog proizvoda s jedne strane i poreznih prihoda i deficita s druge strane. Ovom valja svakako pridodati da su ostvareni zna ajni porezni prihodi koje je ostvario prora un zbog deficita platne i trgova ke bilance (Santini, G., ). Kretanja kamatnih stopa i udjela poreznih prihoda pokazuju nakon godine iste trendove. Me utim, promjena kamatnih stopa rezultat je rastu e ponude kredita stvarane i putem zaduživanja poslovnih banaka u inozemstvu te stabilizacije inflacije na niskoj razini. Kada je rije o poreznim prihodima, nakon ekcesnog rasta poreznih prihoda u g., oni se smanjuju, kako zbog nemogu nosti da se dva puta oporezuju zalihe inputa, tako i zbog završetka ratnog stanja u Hrvatskoj. Pritome valja re i da je iznos porezne presije, ako se ima u vidu dohodak per capita, i dalje nedopustivo velik i da izravno utje e na smanjenje privredne aktivnosti. Uporedimo li porezne prihode u Hrvatskoj s poreznim prihodima drugih zemalja iste visine dohotka per capita, a koje ostvaruju visoke stope rasta, potvrdit emo naprijed navedenu tvrdnju. Naime, zemlje koje imaju