SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET DANIJELA TIKVIĆ PROJEKT IZGRADNJE BRODA ZA NAUTIČKI TURIZAM DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2013.
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET DANIJELA TIKVIĆ PROJEKT IZGRADNJE BRODA ZA NAUTIČKI TURIZAM DIPLOMSKI RAD Predmet: Projektni menadžment Mentor: prof.dr.sc. Zdravko Zekić Studentica: Ime i Prezime: Danijela Tikvić Studijski smjer: Poduzetništvo JMBAG: 0081092549 Rijeka, lipanj 2013.
SADRŽAJ 1. UVOD... 2 1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja... 2 1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze... 3 1.3. Svrha i ciljevi istraživanja... 3 1.4. Znanstvene metode... 4 1.5. Struktura rada... 4 2. POJAM I OBILJEŽJA PROJEKTA I PROJEKTNOG MENADŽMENTA.. 6 2.1. Pojam i definiranje projekta... 6 2.2. Projektni menadžment... 8 2.3. Životni ciklus projekta... 10 2.3.1. Inicijacija projekta... 11 2.3.2. Planiranje projekta... 13 2.3.3. Izvoñenje projekta... 13 2.3.4. Nadzor i kontrola kvalitete... 13 2.3.5. Zatvaranje projekta... 14 3. PROJEKT IZGRADNJE BRODA ZA NAUTIČKI TURIZAM... 16 3.1. Iniciranje projekta... 16 3.1.1. Definiranje projektne ideje i projektnog proizvoda... 16 3.1.2. Predmet poslovanja ulagatelja te postojeća imovina... 23 3.1.3. Intersno utjecajne skupine... 24 3.1.4. Swot analiza projekta... 25 3.2. Planiranje projekta... 26 3.2.1. Ekonomsko financijska analiza i izvori financiranja... 27 3.2.1.1. Utvrñivanje poslovnih prihoda investicijskog ulaganja... 28 3.2.1.2. Analiza troškova projekta... 29 3.2.1.3. Proračun amortizacije... 32 3.2.1.4. Projekcija računa dobiti i gubitka... 33 3.2.1.5. Financijski tok projekta... 35 3.3. Ocjena isplativosti investicijskog projekta... 36 3.3.1. Statička ocjena projekta... 36 3.3.2. Dinamička ocjena projekta... 38 3.4. Izvedba projekta... 42 3.4.1. Analiza tržišta prodaje... 42 3.4.2. Analiza tržišta nabave... 43 3.5. Zaključivanje projekta... 43 4. PERSPEKTIVE RAZVOJA NAUTIČKOG TURIZMA... 45 4.1. Održivi razvoj kapaciteta nautičkog turizma... 46 4.2. Revitalizacija i modernizacija luka nautičkog turizma... 47 4.3. Potražnja za nautičkim turizmom u RH... 48 5. ZAKLJUČAK... 50 1
1. UVOD Razvoj nautičkog turizma u Hrvatskoj tekao je vrlo sporo sve do početka 80-ih godina 20. stoljeća kada se osniva većina današnjih marina i udruga nautičara što povećava njegovu popularnost. Dakle, intenzivniji njegov razvoj može se pratiti u zadnjih 15 godina, a njegova se ekspanzija tek očekuje. Pod nautičkim turizmom podrazumijeva se plovidba i boravak turista nautičara na plovnom objektu (brodici, jahti i slično) te boravak u lukama nautičkog turizma radi odmora i rekreacije. Republika Hrvatska ima atraktivni turistički potencijal, ponajprije jedinstvenu prirodnu i kulturno-povijesnu baštinu. Jedan od perspektivnih oblika turizma je i nautički turizam. Zbog svojih prirodnih ljepota, posebice ljepote hrvatske obale i otoka, te bogatstva kako prostora nad morem tako i podmorja, Hrvatska može primiti veliki broj zaljubljenika u krstarenja, jedrenja i putovanja brodovima. U radu je prikazan primjer projekta izgradnje broda za nautički turizam. Brod je namijenjen za prijevoz putnika na krstarenju. Brod će imati pet članova posade i maksimalno 26 putnika. Novi brod u sklopu ovog projekta ploviti će na rutama od zadarskog do dubrovačkog područja, uključujući i dalmatinske otoke. To područje je izuzetno atraktivno, ponajprije zbog velike ljepote krajolika, ali i zbog značajne orijentiranosti gospodarstva na turizam i samim time razvijene turističke infrastrukture. U uvodnom dijelu obrazlažu se : 1. Problem, predmet i objekt istraživanja, 2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze, 3. Svrha i ciljevi istraživanja, 4. Znanstvene metode i 5. Struktura rada. 1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja Problem istraživanja ovog diplomskog rada je na primjeru projekta izgradnje broda za nautički turizam istražiti postupke i metode bitne za realizaciju projekta na kvalitetan i profitabilan način, te u zadanom vremenskom roku, unutar planiranog budžeta i mogućnosti utjecaja potencijalnih rizika. 2
Predmet istraživanja proizlazi iz definirane problematike istraživanja, a odnosi se na izgradnju i opremanje broda za nautički turizam, načine i metode kojima će se doći do pozitivnog financijskog rezultata planiranog projekta. Glavnu ulogu za uspjeh projekta ima njegov projektni menadžer od kojeg se očekuje stručnost i obrazovanost u voñenju projektnog tima. Problem i predmet istraživanja odnose se na objekt istraživanja: projekt izgradnje broda za nautički turizam i projektni menadžment. 1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze Iz predmeta istraživanja ovog rada proizlazi radna hipoteza: temeljnim spoznajama o projektu i projektnom menadžmentu moguće je na primjeru projekta prikazati kako uz minimalne troškove i ulaganja u zadanom vremenu ostvariti pozitivni financijski rezultat, uz kvalitetne i konkurentne usluge. Postavljena radna hipoteza može se konkretizirati sa više pomoćnih hipoteza (kr.p.h.): P.H. 1.: Pojmovno odreñenje projekta i projektnog menadžmenta omogućuje stjecanje spoznaja o njihovim temeljnim obilježjima te prikazuje životni ciklus svakog projekta, pa tako i projekta izgradnje broda za nautički turizam. P.H. 2.: Izvedba projekta prolazi kroz iniciranje, planiranje, implementaciju i zaključivanje projekta. Na primjeru projekta izgradnje broda za nautički turizam, financijska analiza isplativosti ulaganja dokazala je rentabilnost projekta u ekonomskom smislu. P.H. 3.: Na temelju projekta moguće je predstavititi nove ideje, te smjernice i prijedloge za unaprijeñenje i razvoj nautičkog turizma. 1.3. Svrha i ciljevi istraživanja Sukladno problemu, predmetu i objektu istraživanja, te radnim i pomoćnim hipotezama, definirani su svrha i ciljevi istraživanja. 3
Svrha istraživanja je istražiti i prikazati osnovne probleme i značajke projekta i projektnog menadžmenta na primjeru projekta izgradnje i opremanja broda za nautički turizam. Cilj istraživanja je na temelju usvojenih spoznaja o projektu i projektnom menadžmentu prikazati faze životnog ciklusa projekta izgradnje broda za nautički turizam, dokazati opravdanost navedenog projekta uz pomoć financijske analize, te donijeti nove ideje i rješenja za unaprjeñenje i razvoj nautičkog turizma. 1.4. Znanstvene metode Prilikom izrade ovog rada korištene su sljedeće znanstvene metode: metoda deskripcije, komparacije i kompilacije, metoda analize i sinteze, metoda indukcije i dedukcije. Rješavanju postavljenog problema istraživanja prethodilo je prikupljanje podataka iz dostupne odgovarajuće literature, a tuñi stavovi, spoznaje i zaključci citirani su na uobičajeni način. 1.5. Struktura rada Diplomski rad koncipiran je u pet meñusobno povezanih dijelova. U prvom dijelu, Uvodu, navodi se problem, predmet, objekt, svrha i cilj istraživanja, postavljene su radne hipoteze, metode istraživanja te struktura rada. Drugo poglavlje pod naslovom Pojam i obilježja projekta i projektnog menadžmenta objašnjava temeljne pojmove projekta i projektnog menadžmenta, zatim se definira životni ciklus projekta, te njegove faze. Projekt izgradnje broda za nautički turizam naslov je trećeg dijela, u kojem je detaljno prikazan primjer projekta, kroz sve faze životnog ciklusa, te investicijska ulaganja, izvori financiranja, izračun prihoda i troškova, financijski i ekonomski tok, te analiza tržišta prodaje i nabave. 4
U četvrtom dijelu Perspektive razvoja nautičkog turizma, predlažu se ideje, prijedlozi i vizije za budućnost nautičkog turizma. Posljednjim dijelom, Zaključkom, dana je sinteza rezultata istraživanja kojima je dokazivana postavljena radna hipoteza. 5
2. POJAM I OBILJEŽJA PROJEKTA I PROJEKTNOG MENADŽMENTA U ovom poglavlju prezentira se osnovni teoretski uvid u definiranje pojmova i obilježja projekta i projektnog menadžmenta, te se opisuju faze životnog ciklusa projekta. Poglavlje je podijeljeno u četiri tematske jedinice: 1) Pojam i definiranje projekta, 2) Projektni menadžment, te 3) Životni ciklus projekta. 2.1. Pojam i definiranje projekta Pojam projekt je u današnje vrijeme u širokoj upotrebi. Bilo da se radi o razvoju novog proizvoda, rekonstrukciji proizvodnog pogona, izgradnji nove tvrtke ili istraživačkom poduhvatu, uvijek se govori o planiranju i realizaciji odreñenog projekta. Projekti su općenito mogući u sljedećim poslovnim situacijama (Omazić, Baljkas, 2005., str. 33): razvoj novog proizvoda ili usluge, promjene u organizacijskoj strukturi ili pri rasporedu zaposlenika, usvajanje i razvoj novog informacijskog sustava, konstruiranje novog pogona ili tvornice, uvoñenje nove organizacijske kulture, implementiranja nove poslovne procedure ili procesa. Nekoliko autora daje niz sličnih definicija pojma projekta. Projekti su jednokratni ciljno usmjereni i vremenski ograničeni procesi inoviranja i razvoja, nakon čijeg završetka kontinuirani procesi neodreñeno vrijeme eksploatiraju projektno razvijene proizvode ili usluge (Zekić, 2010., str. 8). Buble definira projekt kao (2010. str. 2.) pothvat koji ima početak i kraj, te kojim se izvršavaju postavljeni ciljevi unutar zadanih troškova, vremenskog redoslijeda i kvalitete. 6
Prema raznim definicijama projekta, može se zaključiti da je projekt pothvat s početkom i završetkom. Glavne karakteristike projekta prema (Omazić, Baljkas, 2005, str. 32): Projekt: vremenski ograničen, za rezultat ima jedinstveni proizvod ili uslugu, usmjeren prema odreñenom, prethodno definiranom cilju, ima vlastiti budžet, transformira postojeće, neželjeno stanje u željeno buduće, sadrži utvrñeni raspored obavljanja aktivnosti, odnosno faze razvoja koje čine životni ciklus projekta, te prezentira sposobnost sponzora i projektnog menadžera. Postoje različiti projekti i mogu se podijeliti prema mnogim kriterijima. U nastavku će biti spomenuti oni najvažniji s menadžerskog aspekta: deterministički, stohastički, projekti s izravnim ekonomskim učincima i projekti s neizravnim ekonomskim učincima. Deterministički projekti se definiraju kao projekti sa unaprijed definiranim ciljevima, resursima, vremenom, rizikom i tehnologijom, čime se stvara uvjerenje da će se projekt odvijati kako je i predviñeno, a vjerojatnost da će se to ispuniti je velika. Planirani cilj determinističkih projekata realizira se regresivnom metodom. Primjeri determinističkih projekata su: projekt gradnje hidro energetskog objekta, projekt gradnje auto-ceste, projekt postavljanja nove tvornice s razvijenim novim proizvodom i osvajanjem novih tržišta (Hauc, 2007, str. 70). Stohastički projekti su projekti kod kojih plan izvedbe prije početka izvoñenja nije moguće sasvim odrediti i razraditi, pa je taj plan manje vjerojatan kao i ciljevi koji imaju manje kriterija. Stupanj konkretizacije ciljeva projekta u pripremi projekta je nizak, stoga nije moguće postaviti točan plan izvoñenja. Primjer stohastičnih projekata su znanstveno 7
istraživački projekti kod kojih se planira postići odreñeni cilj, a nerijetko se postižu neočekivani, često i vrjedniji rezultati od postavljenog cilja. Svakim pokretanjem projekta očekuje se da će biti dobra investicija. Postoje projekti koji konačnim ciljem vraćaju uložena financijska i druga sredstva, a zovu se projekti s izravnim ekonomskim učincima (uvoñenje novog proizvoda koji vraća ulaganja) i projekti koji nemaju osiguranje povrata uloženih sredstava, već uložena sredstva vraćaju neizravno, razvoj kadrova i novog laboratorija, nadogradnja informacijskog sustava i slično. Posljednji se definiraju kao projekti s neizravnim ekonomskim učincima. 2.2. Projektni menadžment Projektni menadžment odnosi se na specifične ciljeve, jednokratne situacije, vremenski ograničene procese, projektnu organizaciju, te čini neizvjesnost procesa. Jedan od osnovnih ciljeva projektnog menadžmenta je smanjiti rizik i nesigurnost, te postići rezultate u zadanim vremenskim rokovima i uz predviñene troškove. Majstorović (2010., str. 24) definira projektni menadžment kao vještinu voñenja i koordiniranja ljudskih i materijalnih resursa tijekom čitavog životnog ciklusa projekta, uz primjenu menadžerskih tehnika za postizanje unaprijed postavljenih strateških i operativnih ciljeva s obzirom na opseg troškova, kvalitetu i zadovoljavanje potreba te očekivanje sudionika projekta. Projektni menadžment označuje primijenjeno znanje, vještine, alate i tehnike na projektnim aktivnostima kako bi se postigli ciljevi i zahtjevi postavljeni pred projekt od strane interesno-utjecajnih skupina. Srž projektnog menadžmenta obuhvaća: planiranje, organiziranje, praćenje i kontrolu svih aspekata projekta te motiviranje svih uključenih za postizanje projektnih ciljeva na siguran način, unutar planiranog budžeta, vremena i drugih parametara izvedbe. (Omazić, Baljkas, 2005., str. 44) Elementi presudni za uspješno upravljanje projektom nazivaju se 7-S koji je kao okvir menadžmenta prvi put promoviralo američko konzultantsko poduzeće McKinsey and 8
Co. (Omazić i Baljkas, 2005, str. 49). 7-S projektnog menadžmenta su: strategija (strategy), struktura (structure), sustavi (systems), zaposlenici (staff), vještine (skills), stil/kultura (style/culture), interesno-utjecajne skupine (stakeholders). Tablica 1: 7-S model projektnog menadžmenta ELEMENT STRATEGIJA STRUKTURA SUSTAVI ZAPOSLENICI VJEŠTINE STIL / KULTURA INTERESNO UTJECAJNE SKUPINE OPIS Visoko postavljeni zahtjevi pred projekt i sredstva za njihovo postizanje Organizacijska predanost provedbi projekta Metode dizajniranja posla, izvoñenja, nadgledanja i kontrole Selekcija, probavljanje, upravljanje i voñenje onih koji rade na projektu Menadžerski i tehnički alati koji su dostupni projektnom menadžeru i članovima projektnog tima Jedinstveni način rada i meñuodnosa unutar projektnog tima i organizacije kojoj pripada Individue i grupe koji imaju interese u projektnom procesu i njegovu rezultatu Izvor : Omazić, Baljkas, 2005, Projektni menadžment, Sinergija, Zagreb. Model 7-S jasno prikazuje samu bit projektnog menadžmenta, a organizacijsko učenje je nit koja povezuje sve elemente navedenog modela. Projektni menadžer je osoba odgovorna za realizaciju svih poslova i aktivnosti odreñenog projekta. Ima odgovornost integracije ljudi sa različitim znanjima i vještinama kako bi se postigli specifični dugoročni organizacijski ciljevi. 9
Projektni menadžer mora objedinjivati divergentni i konvergentni načina razmišljanja. Prvi način znači kako on uvijek mora imati velik broj alternativnih rješenja, dok drugi način razmišljanja znači kako se od niza rješenja mora opredijeliti za jedno, i to za ono pravo. ( Omazić, Baljkas, 2005., str.116) Osobine i vještine koje mora imati svaki projektni menadžer navedene su nastavku. Projektni menadžer mora biti (Omazić, Baljkas, 2005., str.119): odlučan i sklon inicijativi, inteligentan, interpersonalno osjetljiv, samouvjeren i siguran, organizator i planer, graditelj tima i disciplinarni lider, motivator, sposoban u rješavanju konflikata, pošten, fleksibilan i prilagodljiv, dominantan, spreman na rizik, otvoren, te komunikator i govornik. 2.3. Životni ciklus projekta Na temelju prethodno navedenih definicija vidljivo je da je projekt dogañaj koji je vremenski ograničen. Projekt se raña, živi i umire. Kako bi se osiguralo bolje upravljanje projektom on se dijeli u odreñene faze koje su poznate pod nazivom životni ciklus. Životni ciklus projekta čine faze u izvoñenju projekta koje povezuju početak i završetak projekta. Faze kroz koje prolazi projekt mogu se svrstati u slijedeće: fazu iniciranja i planiranja projekta, fazu implementacije i završnu fazu, te fazu zaključivanje projekta. Životni ciklus projekta predstavlja specifični tok svakog projekta, te se razlikuje od projekta do projekta u ovisnosti o industriji unutar koje se izvodi, poduzeću i njegovoj 10
organizaciji, vrsti projekta i sl. Potpuno je ovisan o kontekstu u kojemu se izvodi i svom sadržaju. (Buble, 2010., str. 10) Shema 1 : Životni ciklus projekta Izvor : htttp://www.student.foi.hr/~ivugrine/seminar_final.htm (19.04.2013.) 2.3.1. Inicijacija projekta Inicijacija je najvažnija faza u životnom ciklusu projekta jer se u njoj donosi odluka o prihvaćanju i izvoñenju samog projekta. U fazi inicijacije postavljaju se ciljevi projekta, izabiru projektni menadžer i projektni sponzor, utvrñuje se rizik projekta, te donosi odluka o nastavku planiranje projekta. Okidač za pokretanje projekta je ideja, koja može doći od internih i eksternih sudionika. Aktivnosti koje se odvijaju u fazi inicijacije su brojne, ali se mogu grupirati u četiri temeljne skupine (Buble, 2010., str. 13): 11
definiranje projekta, formiranje projektnog tima, izrada studije izvodivosti, te selekcija projekta. Definiranje projekta prva etapa u fazi inicijacije u kojoj treba utvrditi sve ono što se treba uraditi da bi se započelo s radom na projektu. To uključuje i rizike kojima se izlaže izvoñenje projekta. Trebaju se odrediti ciljevi, te resursi kojima će se zadani ciljevi ostvariti. Formiranje projektnog tima - projektni tim predstavlja radnu grupu čiji su članovi posvećeni zajedničkoj misiji u ostvarivanju odreñenih ciljeva. U toj interakciji oni nastoje povećati svoju kreativnost, inovativnost, predanost, komunikaciju, koordinaciju, rješavanje problema i odlučivanje. Pronalaženje pravih ljudi za rad u učinkovitom timu jedan je od najtežih poslova te predstavlja veliki izazov svakom projektnom menadžeru. Za uspješnost tima bitno je definirati uloge svakom članu tima. Razlikuju se dvije uloge, izvršna i timska uloga. Izrada studije izvodivosti Studija izvodivosti (feasibility studija) je analiza mogućnosti da se projekt dovrši uspješno, uzimajući u obzir pravne, ekonomske, tehničke i druge čimbenike. Cilj studije je objektivno i racionalno razotkriti prednosti i slabosti postojećeg poslovanja ili predloženih ulaganja, mogućnosti i prijetnje, sredstva koja su potrebna za provedbu, i na kraju izglede za uspjeh. Selekcija projekta - je sustav vrednovanja projekta, te izbor onog koji najbolje ispunjava ciljeve poduzeća. Rezultat procesa selekcije je odluka o tome koja od alternativa uz najmanje troškove i rizike daje najviše koristi. Najveća odgovornost na izbor pada na projektnog menadžera s obzirom da on mora donijeti konačnu odluku, te odluke o postupcima, modelima, metodama, tehnikama i kriterijima izbora. 12
2.3.2. Planiranje projekta Planiranje projekta je jedna od najdelikatnijih faza u kojoj se definiraju sve projektne aktivnosti i opisuje načine njihove provedbe uz uporabu odgovarajućih resursa u zadanim rokovima i sa zadanim budžetom. (Buble, 2010., str. 49) U fazi planiranja odreñuje se što je potrebno napraviti, tko će što uraditi, kad i na koji način, gdje i kako će to uraditi. Treba prije svega ispitati ciljeve projekta i što se očekuje od njega te točno odrediti obuhvat projekta. Svrha procesa planiranja je (Buble, 2010., str. 491): detaljna razrada projekta, precizno utvrñivanje troškova i kalendara aktivnosti, raspisivanje organizacije posla, osiguranje potpore rukovodstva organizacije, te osiguranje okvira za pregled i kontrolu nad cjelokupnim projektom. 2.3.3. Izvoñenje projekta Izvedba projekta je središnja faza životnog ciklusa i u njoj dolazi do koordiniranja projektnim resursima u svrhu ispunjavanja projektnog plana i postizanja ciljeva projekta. Ključne aktivnosti u toj fazi su (Buble, 2010., str. 161): upravljanje kvalitetom, upravljanje nabavom i ugovaranjem, upravljanje komunikacijama i upravljanje rizikom. 2.3.4. Nadzor i kontrola kvalitete Nadzor i kontrola se najčešće definiraju kao proces mjerenja i nadziranja napredovanja 13
projekta, a svrha im je identificirati odstupanja od plana kako bi se na vrijeme poduzeleaktivnosti neophodne za ostvarenje zadanih ciljeva. Temeljne takve aktivnosti su (Buble, 2010., str. 147): izvještavanje o performansama projekta, odobravanje ili odbacivanje zahtjeva za promjenama na projektu, odobravanje preventivnih i korektivnih akcija, predviñanje napredovanja projekta. Nadzor i kontrola nisu sinonimi, ali su meñusobno usko povezani. Nadzor obuhvaća prikupljanje, bilježenje, izvještavanje o napredovanju i stanju projekta. Informacije se daju projektnom menadžeru i ostalim sudionicima koji sudjeluju na projektu. Podaci i informacije moraju biti kvalitetni i ažurni kako bi kontrola projekta bila efikasna i efektivna. Kontrola je proces koji koristi podatke prikupljene procesom nadzora kako bi se komparirale stvarne i planirane performanse, te poduzele korektivne mjere u slučaju odstupanja. Kontrola obuhvaća slijedeće parametre: kontrolu troškova, kontrolu kvalitete, kontrolu rasporeda, te kontrolu opsega (Buble, 2010., str. 161). 2.3.5. Zatvaranje projekta Zaključivanje projekta je faza u životnom ciklusu projekta u kojoj se završavaju sve aktivnosti ili faze projekta, isporučuje završeni proizvod drugima ili se pak zatvara otkazani projekt. To je faza u kojoj projektni tim mora osigurati da se projekt završi pravovremeno i uspješno (Buble, 2010.,str. 179). Zaključivanje projekta može se podijeliti na dvije temeljne faze: evaluaciju projekta i završetak projekta. Tijekom procesa evaluacije ispituje se i vrednuje sve ono što je postignuto s aspekta ciljeva projekta. Usporeñuju se postignuti rezultati s planiranim te se mjeri: efikasnost projekta, zadovoljstvo klijenata, poslovni uspjeh, te budući potencijal. Efikasnost se odnosi na ostvarenje budžeta i rasporeda projekta. 14
Zadovoljstvo kupca uključuje osim postizanja formalnog tehničkog i operacionalnog zadovoljstva projektnom i nedodirljivi aspekt ispunjenja potreba kupaca. Poslovni uspjeh se odnosi na komercijalni uspjeh i podjelu tržišta za eksterne projekte, te ostvarenje projektnih ciljeva za interne projekte. Budući potencijal je dimenzija koja je usmjerena prema pristupu novim tržištima, razvoju nove tehnologije i sl. Vrlo važan dio evaluacije je revizija projekta. Revizija obuhvaća detaljno ispitivanje upravljanja projektom, metodologiju i proceduru, njegove zabilješke, imovinu, budžet, izdatke te stupanj završenosti. Revizija se provodi radi certifikacije, internog ispitivanja ili suglasnosti s ugovorom. Može se zaključiti da je revizija metoda osiguranja kvalitete i unapreñenja kvalitete u kontekstu projekata i programa. Završetak projekta usmjeren je na operativne poslove koje treba obaviti da bi se projekt završio, što uključuje u njegovu predaju klijentu i post projektne aktivnosti. Završetak projekta je faza u kojoj prestaju sve projektne aktivnosti, te dolazi do prihvaćanja i verificiranja projektnog proizvoda. Završni izvještaj prikazuje povijest projekata u kojem je kronološki evidentirano što je dobro, a što krivo na projektu. Završni izvještaj koristi projektnom menadžeru kako bi poboljšao svoje vještine i sposobnosti u voñenju projekta, organizaciji kako bi se povećao njen intelektualni kapital, te općenito služi projektnom menadžmentu za unapreñenje uspješnosti upravljanja i voñenja projekata u budućnosti. 15
3. PROJEKT IZGRADNJE BRODA ZA NAUTIČKI TURIZAM U ovom dijelu prikazan je primjer projekta izgradnje broda za nautički turizam kroz faze životnog ciklusa projekta: 1) Inicijacija projekta, 2) Planiranje projekta, 3) Izvedba projekta te 4) Zaključivanje projekta. 3.1. Iniciranje projekta Svaki projekt prolazi prvu fazu iniciranja u kojoj se postavljaju ideje i ciljevi projekta, formira projektni tim, utvrñuje rizik projekta te donosi odluka o nastavku planiranja projekta. 3.1.1. Definiranje projektne ideje i projektnog proizvoda Ideja za projekt izgradnje broda za nautički turizam vezana je za vlasnikovo dugogodišnje iskustvo u turističkoj djelatnosti, uhodano poslovanje s turističkim agencijama, aktivno bavljenje nautičkim turizmom kao nasljeñe obiteljske tradicije, te prepoznavanju sve veće potražnje i sve većih prohtjeva turista za nautičkim turizmom u Republici Hrvatskoj. Uvidjevši priliku koja se pruža u sve bržem rastućem tržištu nautičkog turizma, investitor se odlučio na investiciju izgradnje broda za nautički turizam. Investitor projekta je tvrtka NAUTIKA d.o.o., za nautički turizam, a predmet projekta je izgradnja broda za pružanje usluga nautičkog turizma. Sama investicija se odnosi na izgradnju novog broda, čime će se postići dvojaki efekt: 16
unaprijediti će se kvaliteta poslovanja, što je nužno zbog sve veće potražnje i sve većih prohtjeva i želja gostiju, ali i zbog konkurentnosti na tržištu koje se sve više razvija nastaviti će se obiteljska tradicija bavljenja turizmom Nautički turizam zauzima sve veći udio u sklopu ukupne turističke ponude, što je prepoznato i od strane nositelja državne vlasti u Republici Hrvatskoj, pa su Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, skupa s Ministarstvom turizma donijeli Strategiju razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske za razdoblje 2009.-2019.godine. U Strategiji se ističu komparativne prednosti Hrvatske kao što su ljepota, razvijenost hrvatske obale dužine 6.176 km s 1.244 otoka, otočića i hridi od kojih je 50 naseljeno. Takoñer, promatrajući ostale zemlje Sredozemlja, Hrvatska zauzima 6,9% vezova za nautičke objekte, samo su Francuska i Italija ispred Hrvatske. Ako se pak gleda duljina obalne crte onda Francuska ima 64 veza po km, Španjolska 20,2, Italija 3,1 a Hrvatska tek 2,6 vezova po km (Strategija razvoja nautičkog turizma za razdoblje od 2009.-2019. str. 8). Grafikon 1 : Ponuda broja vezova na Sredozemlju Izvor: Autor 17
Iz ovog je podatka vidljivo koliko još Hrvatska ima prostora za napredak u ovom segmentu turističke ponude. Prema planu u sklopu spomenute Strategije, Hrvatska ima u ponudi oko 21.020 nautičkih vezova i mjesta na kopnu za prihvat plovnih objekata, a u idućih 10 godina trebalo bi ih se izgraditi još 15.000. (Strategija razvoja nautičkog turizma za razdoblje od 2009.-2019. str.14) Svi navedeni podaci govore kako je Hrvatska prepoznala važnost nautičkog turizma i kako će u budućnosti nastavljati poticati dalji razvoj ovog segmenta turističke ponude, što svakako ide u prilog Projektu izgradnje broda za nautički turizam, čiji je nositelj tvrtka Nautika d.o.o. SAŽETAK PROJEKTA A. OPĆI PODACI O INVESTITORU Investitor : NAUTIKA d.o.o. Sjedište : Sinjska ulica 5a, 21000 Split OIB : 64546066170 Osnivači : Mario Crnković Članovi uprave - likvidatori: Mario Crnković, Lana Crnković Registarski sud: Trgovački sud u Splitu Djelatnost prema NKD-u 2007 : Iznajmljivanje i davanje u zakup plovnih prijevoznih sredstava B. OPIS PROJEKTA Naziv projekta : Cilj projekta : Projekt izgradnje broda za nautički turizam * Izgradnja broda za pružanje usluga nautičkog turizma * Zadovoljenje sve veće potražnje i prohtjeva turista za takvim oblikom turizma 18
Lokacija projekta : Budući se projekt odnosi na izgradnju broda koji posluje u nautičkom turizmu, lokacija se ne može vezati za konkretno mjesto. C. POTREBNA ULAGANJA, IZVORI I UVJETI FINANCIRANJA 1. STRUKTURA IZVORA FINANCIRANJA (kn) Kredit : 2.200.000,00 (54,4%) Vlastita sredstva : 1.864.530,00 (46,6%) Ukupno : 4.084.530,00 (100%) D. POKAZATELJI EFIKASNOSTI Normalna analiza Pad prihoda zbog pada broja tjedana poslovanja Pad prihoda zbog pada prodajne cijene od 10% Razdoblje povrata investicije 8 godina 10 godina 10 godina Neto sadašnja vrijednost 1.689.424 591.838 844.511 Interna stopa rentabilnosti 10,20% 6,40% 7,38% E. LOKACIJA Predmetna investicija je specifičnog karaktera u odnosu na druge, kada je u pitanju lokacija. Budući se investicija odnosi na izgradnju broda koji posluje u nautičkom turizmu, ona se ne može vezati za konkretno mjesto, nego se gleda njen značaj u širem okruženju. Novi brod u sklopu ovog projekta ploviti će na rutama od zadarskog do dubrovačkog područja, uključujući i dalmatinske otoke. 19
Navedeno područje je izuzetno atraktivno, ponajprije zbog velike ljepote krajolika, ali i zbog značajne orijentiranosti gospodarstva na turizam i samim time razvijene turističke infrastrukture. U svakom slučaju može se slobodno konstatirati da lokacija u ovom Investicijskom programu nije ograničavajući čimbenik njegove realizacije. F. TEHNIČKA DOKUMENTACIJA Projektnu dokumentaciju za izgradnju broda izgradila je tvrtka Navalis d.o.o. iz Splita. Dokumentacija je izrañena u suvremenom CAD-CAM sustavu. Iz tehničkog opisa mogu se opisati glavne značajke broda: Ukupna dužina broda: Širina: Visina na boku: Brzina broda: Kapacitet tankova za gorivo: Kapacitet tankova pitke vode: 28,68 metara 7,35 metara 3,68 metara 9 čv 2 x 3.000 lit 2 x 11.000 lit Brod je namijenjen za prijevoz putnika na krstarenju i imat će pet članova posade i maksimalno 26 putnika. Struktura trupa broda biti će od brodograñevnog čelika A klase, prema zahtjevima HRB (Hrvatski registar brodova). 20
Shema 2: Gornja paluba i krov Izvor: Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011. 21
OPIS PROSTORA: Prostor ispod glavne palube Pramčani pik Prostor za posadu (2 kabine, po 2 ležaja) Prostor za putnike (4kabine, po 2 ležaja) Strojarnica s tankovima goriva Krmena sprema i prostor kormilčarskog stroja Nadgrañe na glavnoj palubi (prvi red nadgraña) Salon na krmenom dijelu s kuhinjom Šest putničkih kabina u srednjem i prednjem dijelu (po 2 ležaja) Otvoreni prostor na krmi Drugi red nadgraña Kormilarnica Kabina zapovjednika 3 kabine za putnike (po 2 ležaja) Oprema broda zadovoljavati će najsuvremenije standarde a sastoji se od: opreme za manevriranje, opreme za navigaciju i signalizaciju, opreme za vezu, te opreme za sidrenje i vez. Oprema za posadu i putnike sastoji se od: Opreme za spašavanje, automatske samo napuhavajuće splavi za 31 osobu, 31 prsluk za spašavanje za odrasle, 4 prsluka za spašavanje za djecu, 4 koluta za spašavanje, pirotehnička sredstva za signaliziranje opasnosti, Oprema za prvu pomoć, Protupožarna oprema i sredstva. 22
3.1.2. Predmet poslovanja ulagatelja te postojeća imovina Gospodin Crnković je od 2006. godine vlasnik obrta More s glavnom djelatnošću pružanja ugostiteljskih usluga prehrane te usluga smještaja plovnom objektu. Obrt prihode ostvaruje na osnovi aranžmana najma broda, u sklopu poslovne suradnje s inozemnim partnerom turističkom agencijom ID RIVA TOURS sa sjedištem u Münchenu. Poslovanje obitelji Crnković treba promatrati na osnovi dosadašnjeg dugogodišnjeg iskustva i stečene prakse, na osnovi prihoda koje ostvaruje postojeći obrt i na osnovi prihoda koji će se ostvarivati od poslovanja nove tvrtke NAUTIKA d.o.o. Plan je u skoroj budućnosti spojiti ova dva poslovna subjekta u jedan. Tvrtka NAUTIKA d.o.o. je tvrtka tek osnovana, početnik, te nema financijska izvješća za protekla razdoblja. Iz navedenog razloga će se u nastavku dati analiza poslovanja obrta. Tablica 2 : Rekapitulacija KPI, obrt,,more,, 2008 2009 2010 PRIMICI 270.032 264.228 298.026 U gotovini 10.744 8.938 5.540 Putem žiro računa 287.315 282.581 321.196 U naravi PDV u primicima 28.027 27.291 28.710 IZDACI 244.525 233.158 234.475 U gotovini 43.441 57.145 33.342 Putem žiro računa 235.122 208.204 232.424 U naravi 523 881 1.485 Izdaci iz člana 22 2.458 0 PDV u izdacima 34.561 30.614 32.776 RAZLIKA PRIMITAKA I IZDATAKA 25.507 31.070 63.551 Izvor : Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011. 23
Obrt More ostvaruje konstantne prihode, uz lagani godišnji rast i zadovoljavajuću razinu dobiti. Tablica 3: Popis dugotrajne imovine obrta,,more,, Knjigovodstvena Opis Nabavna vrijednost vrijednost 31.12.2010. Brod,,ML,, 962.000 0 Hladnjak GORENJE 2.093 44 Plinski roštilj 2.458 1.485 Ukupno kn: 1.529 Izvor : Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011. Brod,,ML,, je drveni brod A kategorije, što znači da svaka kabina ima vlastiti tuš i WC. Ukupno ima 7 kabina - 14 ležaja. Obrt je potpisao novi ugovor s agencijom ID Riva tours, za 2011.godinu što je potvrda zadovoljstva obje strane s dosadašnjom suradnjom i garantira nastavak uspješnog poslovanja obrta, ali i tvrtke NAUTIKA d.o.o. 3.1.3. Interesno utjecajne skupine Interesno utjecajne skupine čine brojni sudionici koji imaju svoja očekivanja od projekta. Čine ih osobe ili organizacije aktivno uključene u projekt, a mogu imati pozitivan ili negativan utjecaj na obavljanje projektnih zadataka i konačni rezultat projektne realizacije. Interesi tih pojedinaca su vrlo često različiti te je uloga projektnog menadžera da pomiri zahtjeve sviju kako ne bi došlo do sukoba interesa. Za uspješnu realizaciju projekta zadatak projektnog menadžera je naučiti tko su te osobe ili organizacije i koji su njihovi motivi sudjelovanja u realizaciji projekta (Omazić i Baljkas, 2005., str. 135). 24
U primjeru Projekta izgradnje broda za nautički turizam interesno utjecajnu skupinu unutar organizacije čini projektni menadžer gospodin Mario Crnković, koji svojim znanjem i vještinama upravlja projektom i njegovom realizacijom. Projektni sponzor je tvrtka Nautika d.o.o. Interesno utjecajnu skupinu izvan organizacije čine klijenti, dobavljači, suradnici, banke i financijske institucije, zakonodavci, medij. Projektni klijenti su turisti željni aktivnog odmora i opuštanja, te razgledavanja brojnih gradova i mjesta neopisivih prirodnih i kulturnih ljepota. Dobavljači osiguravaju kvalitetne proizvode i potrebne usluge za goste koji će boraviti na brodu. Ciljane skupine ovog projekta su svi domaći i strani turisti koje karakteriziraju želja za krstarenjem, ekološka osviještenost, želja za upoznavanjem i istraživanjem ljepota jadranskog mora. 3.1.4. Swot analiza projekta Swot analiza je jedna od instrumenata kojima se menadžer može poslužiti u kreiranju strategije. Swot analiza je kvalitativna analitička metoda koja kroz četiri čimbenika nastoji prikazati snage, slabosti, prilike i prijetnje odreñenog projektnog pothvata. Treba uzeti u obzir da se radi o subjektivnoj metodi. Svako poduzeće mora voditi brigu o unutrašnjem i vanjskom okruženju, pa se ova analiza može shvatiti kao prikaz unutrašnjih snaga i slabosti poduzeća i vanjskih prilika i prijetnji s kojima se to ista poduzeće suočava. Snaga je nešto u čemu je poduzeće uspješno ili neko svojstvo koje pojačava njegovu konkurentnost. Slabost je nešto što poduzeću nedostaje ili nešto u čemu je neuspješno (u usporedbi s konkurentima), ili uvjet koji uzrokuje nepovoljan položaj na tržištu. Prilika je povoljan trend ili dogañaj u okruženju koji poduzeću otvara prostor za nove poslovne mogućnosti. Prijetnja je nepovoljan trend ili dogañaj u okruženju koji može ugroziti poslovanje poduzeća. 25
Tablica 4: Swot analiza projekta SNAGE dugogodišnje iskustvo u turističkoj djelatnosti uhodano poslovanje s turističkim agencijama obiteljsko nasljeñe, stečeno znanje i iskustvo kvalitetne usluge usmjerenje ka zadovoljenju potreba turista SLABOSTI administrativne zapreke nedovoljan broj vezova sadržaj u marinama i razina usluge izražena sezonalnost potražnje PRILIKE PRIJETNJE Izvor: Autor ljepota i razvijenost hrvatske obale rastući segment nautičkog turizma ulazak u EU otvaranje jedinstvenog tržišta dovoljan broj benzinskih postaja specijaliziranih za punjenje tankova brodova osvajanje novih tržišta zagañenje okoliša neodgovarajuća zakonska, planska i ostala regulativa 3.2. Planiranje projekta Planiranje projekta kao druga projektna faza ima zadatak definirati strategiju i načine rješavanja problema definiranog u prethodnoj fazi te podrazumijeva skup aktivnosti koje se moraju izvesti kako bi se isporučio neki proizvod ili usluga zadanih karakteristika. U fazi planiranja odreñuje se što je potrebno napraviti, tko će to uraditi, kada i na koji način, gdje i kako će to uraditi. U ovoj cjelini izvršit će se ekonomsko financijska analiza projekta kako bi se utvrdila isplativost ulaganja. 26
3.2.1. Ekonomsko financijska analiza i izvori financiranja Tvrtka NAUTIKA d.o.o. najveći dio svojih prihoda ostvarivati će od pružanja usluga nautičkog turizma. U nastavku ekonomsko financijske analize cilj je pokazati isplativost ulaganja u izgradnju i opremanje broda za nautički turizam. Ulaganja u izgradnju broda ukupno iznose 4.084.530,00 kn. Ulaganja se sastoje od : TEHNIČKA DOKUMENTACIJA 260.000,00 TRUP I NADGRAðE 1.221.700,00 OPREMA BRODA 1.677.330,00 PORIVNI UREðAJ 420.000,00 BRODSKI SUSTAVI 505.500,00 UKUPNO: 4.084.530,00 Ulaganje se financira iz 1.864.530,00 kn vlastitih sredstava te 2.220.000 kn kredita banke. Omjer financiranja iznosi 45,6% vlastitih izvora, te 54,4% kredita banke. Kreditni uvjeti : IZNOS KREDITA : 2.200.000,0 ROK OTPLATE : 9 godina ( 1 godina korištenja, 1 godina počeka) OBRAČUN : tromjesečni KAMATA : 3% 27
3.2.1.1. Utvrñivanje poslovnih prihoda investicijskog ulaganja Tvrtka NAUTIKA d.o.o.najveći dio prihoda ostvarivat će od Ugovora s agencijom,,id Riva Tours,, sa sjedištem u Münchenu. S navedenom tvrtkom gospodin Crnković surañuje dugi niz godina kao vlasnik obrta,,more,,, pa se uspješna poslovna suradnja nastavlja i s novom tvrtkom, investitorom projekta izgradnje broda za nautički turizam. Agencija,,Id Riva Tours,, potpisom pisma namjere o budućoj poslovnoj suradnji garantira uvrštenje broda,,lm,, u turističke aranžmane za 2013.godinu. Prihodi od ugovora s agencijom sastojat će se od dva dijela: prihodi od najma broda prihodi od pružanja usluga polupansiona i pansiona Sukladno tome izrañen je godišnji plan prihoda, prema dosadašnjem iskustvu u poslovanju s navedenim poslovnim partnerom. Cijena dnevnog najma broda iznosi 500,00, prihodi od pansiona i polupansiona kalkulirani su prema dosadašnjem iskustvu poslovanja obrta gospodina Crnkovića. Kapacitet broda je 26, a u kalkulaciji je uzeta prosječna popunjenost od 85%, 22 osobe. Brod će se iznajmljivati sedam dana u tjednu, odnosno 21 tjedan godišnje. Osim navedenih prihoda tvrtka planira ostvariti i ostale prihode koji se sastoje od vanpansionske potrošnje koju ostvare gosti na brodu. Uključuju prodaju osvježavajućih pića, sendviča, kave, čajeva, raznih suvenira i sl. Kalkulacija je izrañena prema dosadašnjem iskustvu u poslovanju obrta. Dnevna potrošnja iznosi 2.420,00 kn za 22 osobe, što je cca 15,00 po osobi. Tjedni prihod bi iznosio 16.940,00 kn, a godišnji 355.740,00 kn. Tvrtka NAUTIKA d.o.o. s projektom izgradnje broda za nautički turizam planira ostvariti ukupne godišnje prihode u iznosu od 1.302.126, 00 kn. 28
Tablica 5 : Plan prihoda od ugovora s Agencijom Jed. Jed Jed. Mj. Cijena Cijena Iznos Opis Količina eur kn kn 1. 2 3 4 5 6=3x5 Dnevni prihod 1.Najam broda dan 1 500 3.700 3.700 2. Gosti u polupansionu osoba 6 11 81 488 3. Gosti u punom osoba pansionu 16 19 141 2.250 Ukupno dnevni prihod (1+2+3) 6.438 Tjedni prihod (7 danax6.438 kn) 45.066 Broj tjedana vožnje 21 Godišnji prihod u kn 946.386 Izvor : Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011. 3.2.1.2. Analiza troškova projekta Troškovi koju su uključeni u planiranje poslovnih rashoda za Projekt izgradnje broda za nautički turizam podijeljeni su u slijedeće vrste troškova : troškovi nabave hrane i pića, troškovi goriva, troškovi održavanja broda, troškovi osoblja, te ostali troškovi. Tablica 6: Rekapitulacija ukupnih troškova Materijalni troškovi hrane i pića 343.319,00 Trošak goriva 81.285,00 Ostali troškovi 21.615,00 Trošak održavanja broda 25.900,00 Troškovi osoblja 231.000,00 UKUPNO RASHODI: 703.119,00 Izvor: Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011. 29
Troškovi nabave hrane i pića uključuju troškove nabave hrane i pića za potrebe pansiona i polupansiona kao i za vanpansionske potrebe za ostvarenje prihoda tvrtke i iznose ukupno 343.319,00 kn. Troškovi nabave hrane i pića za potrebe pansiona i polupansiona u ukupnim prihodima od usluga pansiona i polupansiona iznose 25%, odnosno 236.597,00 kn (Prihod od polupansiona i pansiona =946.386,00). Troškovi nabave pića, kave, čaja i sl. za vanpansionske potrebe koji spadaju u ostale prihode iznose 30% od prihoda ostvarenih prodajom ovih proizvoda, odnosno 106.722,00 kn. (Prihod=355.740,00). Trošak goriva prikazan je u tablici br. 7. Država subvencionira brodare s 2,05 kn po litri goriva, pa stvarni trošak goriva nije 9,73 kn / lit nego 7,68 kn/lit. Cijene goriva podložne su promjenama, a u izračunu je korištena cijena po cjeniku INE na web stranicama na dan 26.03.2013..godine. Trošak goriva ovisi o brzini kojom brod vozi. Tablica 7 : Trošak goriva 1 motor 52 kw potrošnja lit/sat 18 Cijena INA dizel 9,73 Sati rada dnevno 4 Sati rada tjedno 28 Broj tjedana 21 Ukupno sati rada 588 Ukupno potrošnja litara 10.584 Trošak goriva 102.982 Državna potpora kn/lit 2,05 Iznos potpore 21.697 Ukupno trošak goriva 81.285,00 Izvor: Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011. 30
Troškovi održavanja broda iznose 25.900,00 kn. U njih je uračunat godišnji vez 11.100,00 kn, te godišnji remont 14.800,00 kn. Troškove održavanja broda čine: radovi na vanjskoj oplati, pregled i izvoñenje remonta sklopa kormila, pregled i izvoñenje remonta brodskog vijka i osovine brodskog vijka, pregled i izvoñenje remonta opreme za sidrenje, pregled brodskih kutija, pregled oplatnih priključaka i ventila. pregled i čišćenje brodskih tankova, pregled i održavanje glavnog motora. Ostali troškovi iznose 21.615,00 kn. Trošak vode je 6.615,00. Cijena po m3 je 15,00 kn. Tjedna potrošnja je 21m3, što je 315,00 kn mjesečno. Za neplanirane troškove ostavljena je rezerva od 15.000,00 kn Troškovi osoblja iznose 231.000,00 kn i prikazani su u Tablici br. 8. Uključuju izdatke za troškove rada (plaću) zaposlenika koji sudjeluju u projektu. Pod zaposlenom osobom se podrazumijevaju članovi projektne skupine koji su sklopili ugovor o radu na odreñeno ili neodreñeno te su rasporeñeni za rad na projektu. Tablica 8: Troškovi osoblja Broj Neto Koef. Bruto Broj Godišnja Radno mjesto zaposlenika mj.plaća br.plaće mj.plaća mjeseci bruto plaća Direktor 1 7.000 1,4 9.800 6 58.800 Zapovjednik broda 1 6.000 1,4 8.400 6 50.400 Kuhar 1 4.500 1,4 6.300 6 37.800 Članovi posade 3 3.330 1,4 4660 6 84000 Ukupno 231.000 Izvor: Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011. 31
3.2.1.3. Proračun amortizacije Amortizacija je postupak postepenog pretvaranja vrijednosti dugotrajne imovine u trošak u razdoblju očekivanog korištenja ili trajanja te pojedine imovine. Ekonomski gledano, amortizacija se može objasniti kao,,trošenje imovine,, čime njena vrijednost opada. Proračun amortizacije stalnih sredstava izvršen je linearnim otpisom. U nastavku izrañen je proračun amortizacije za izgradnju broda za nautički turizam. Vrijednost broda je : 4.084.530,00 kn. Stopa amortizacije : 5.% Iznos amortizacije : 204.227,00 ( 4.084.530,00*5%) Tablica 9: Izračun amortizacije 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 Ukupno: Iznos 0 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 2.042.265 Ostatak vrijednosti 0 3.880.304 3.676.077 3.471.851 3.267.624 3.063.398 2.859.171 2.654.945 2.450.718 2.246.492 2.042.265 Izvor: Autor 32
3.2.1.4. Projekcija računa dobiti i gubitka Račun dobiti i gubitka predstavlja financijski izvještaj koji pokazuje uspješnost poslovanja poduzeća kroz odreñeno razdoblje. Navedeni izvještaj spada u temeljna financijska izvješća tvrtke. Sadrži prihode, rashode i razliku izmeñu njih koja može biti dobit ili gubitak. RDG prikazuje uspjeh i učinkovitost poslovanja poduzeća koja se ostvaruje u odreñenom razdoblju. Sadržaj računa dobiti i gubitka propisan je Zakonom o računovodstvu. Temeljne sastavnice računa dobiti i gubitka jesu: ukupan prihod, ukupni rashodi, dobit prije oporezivanja ili bruto dobit i dobit nakon oporezivanja ili neto dobit. Prihod - je povećanje ekonomskih koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku priljeva ili povećanja imovine ili smanjivanja obveza, što ima za posljedicu povećanje kapitala. Rashodi - su smanjenja ekonomske koristi kroz obračunsko razdoblje u obliku odljeva ili trošenja ili stvaranja obveza što za posljedicu ima smanjivanje glavnice. Dobit prije oporezivanja ili bruto dobit jednaka je razlici izmeñu prihoda i rashoda. Dobit poslije oporezivanja utvrñuje se tako što se porezna osnovica umanjuje za jedinstvenu poreznu stopu od 20%. U slijedećoj tablici prikazan je Račun dobiti i gubitka tvrtke Nautika d.o.o. koji je prikazuje učinkovitost i uspješnost poslovanja. 33
Tablica 10: Projekcija računa dobiti i gubitka Godina / Stavka 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Ukupni prihodi 0 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 Prihodi od ugovora s Agencijom 0 946.386 946.386 946.386 946.386 946.386 946.386 946.386 946.386 946.386 946.386 Prihodi od pića 0 355.740 355.740 355.740 355.740 355.740 355.740 355.740 355.740 355.740 355.740 Rashodi ukupno 0 703.119 703.119 703.119 703.119 703.119 703.119 703.119 703.119 703.119 703.119 Troškovi osoblja 0 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 Materijalni troškovi hrane i pića 0 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 Trošak goriva 0 81.285 81.285 81.285 81.285 81.285 81.285 81.285 81.285 81.285 81.285 Trošak održavanja broda 0 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 Ostali troškovi 0 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 EBITDA (Dobit prije amortizacije, kamata i poreza) 0 599.007 599.007 599.007 599.007 599.007 599.007 599.007 599.007 599.007 599.007 Amortizacija 0 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 EBIT (Dobit prije kamata i poreza) 0 394.780 394.780 394.780 394.780 394.780 394.780 394.780 394.780 394.780 394.780 Financijski rashodi 0 67.044 64.251 56.801 49.352 41.903 34.453 27.004 19.555 12.105 4.656 Bruto dobit 0 327.736 330.529 337.979 345.428 352.877 360.327 367.776 375.225 382.675 390.124 Porez na dobit 0 65.547 66.106 67.596 69.086 70.575 72.065 73.555 75.045 76.535 78.025 NETO DOBIT 0 262.189 264.423 270.383 276.342 282.302 288.262 294.221 300.180 306.140 312.099 Izvor: Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011. Iz prikazane tablice vidljivo je da projekt pokazuje pozitivne financijske rezultate i ostvaruje visoku razinu dobiti kroz cijelo razdoblje trajanja ekonomskog vijeka. 34
3.2.1.5. Financijski tok projekta Financijski tok sustavan je pregled svih novčanih primitaka (priljeva) i svih novčanih izdataka (odljeva) u odreñenom vremenskom razdoblju. Razlika izmeñu primitaka i izdataka čini čisti novčani tijek, odnosno čisti primitak ili novac. Pozitivna razlika znači da je poduzeće likvidno, dok negativna razlika znači da poduzeće nije u mogućnosti podmiriti dospjele troškove i obveze. Tablica 11: Financijski tok projekta izgradnje broda za nautički turizam Godina 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 PRIMICI 4.084.530 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 3.344.391 Ukupni prihodi 0 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 Izvori financiranja 4.084.530 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Osnovna sredstva 2.042.265 IZDACI 4.084.530 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 Investicije 4.084.530 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Osnovna sredstva 4.084.530 Troškovi poslovanja 0 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 Troškovi osoblja 0 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 Materijalni troškovi hrane i pića 0 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 Trošak goriva 0 64.139 64.139 64.139 64.139 64.139 64.139 64.139 64.139 64.139 64.139 Trošak održavanja broda 0 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 Ostali troškovi 0 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 Porezi iz dobiti 0 68.977 69.535 71.025 72.515 74.005 75.495 76.985 78.474 79.964 81.454 Obveze po kreditu 0 67.044 310.917 303.468 296.019 288.569 281.120 273.671 266.221 258.772 251.323 NETO PRIMICI 0 616.153 616.153 616.153 616.153 616.153 616.153 616.153 616.153 616.153 2.658.418 Izvor: Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011. 35
Iz priložene tablice vidljivo je da je financijski tok pozitivan u svim godinama trajanja ekonomskog vijeka projekta, što znači da je tvrtka rentabilna i da uspijeva podmirivati troškove i obveze u roku dospijeća. 3.3. Ocjena isplativosti investicijskog projekta Ocjena učinkovitosti je poseban analitički postupak. Dvije su vrste pokazatelja ocjene isplativosti investicijskog projekta: statički pokazatelji, dinamički pokazatelji. Za izradu statičke ocjena učinkovitosti koriste se podaci na koncu odreñenog razdoblja, najčešće na koncu poslovne godine, a kao izvor podataka koriste se temeljna financijska izvješća (račun dobiti i gubitka, bilanca, bruto bilanca, posebna financijska izvješća). Razlika izmeñu statičkih i dinamičkih metoda je u tome što su statičke metode relativno jednostavnije i manje reprezentativne. Naime, one analiziraju pojedine financijske pokazatelje u nekom konkretnom trenutku, najčešće na koncu poslovne godine, nakon što su sačinjena temeljna financijska izvješća, kao što su Račun dobiti i gubitka, Bilanca, Bruto bilanca i dr. Meñutim projekne menadžere i ostale sudionike zanima što će se dogañati s projektom tijekom njegovog cijeloga vijeka trajanja. Pokazatelje o tome pružaju tzv. dinamičke metode. 3.3.1. Statička ocjena projekta Statička ocjena projekta ocjena je opravdanosti ulaganja u poduzetnički pothvat na temelju očekivanih podataka o poslovanju u jednoj godini koja je odreñena kao reprezentativna unutar promatranog vijeka trajanja projekta. Statički pokazatelji pokazuju uspješnost poslovanja, produktivnost, ekonomičnost i rentabilnost projekta izgradnje broda za nautički turizam u 2015. godini što je prikazano u tablici 12. 36
Tablica 12: Statički pokazatelji Pokazatelji Godina (2015.) Rentabilnost ukupno uloženih sredstava (neto dobit/os+obs) 0,19 Rentabilnost s aspekta vlasnika (neto dobit/vlastita sredstva) 0,38 Rentabilnost prometa (neto dobit/ukupan prihod) 0,60 Obrtaj poslovnih sredstava (ukupan prihod/os+obs) 0,32 Rentabilnost s aspekta izvora financ. (neto dobit+kamata/os+obs) 0,21 Odnos tuñih i vlastitih izvora financ. (obveze/vlastiti kapital) 1,00 Reprodukcijska sposobnost (neto dobit+amortizacija/os+obs) 0,22 Proizvodnost (bruto plaća/zaposlenom) 46.200 Zaduženost (dug.obveze/aktiva) 0,50 Izvor: Investicijska studija Moneo d.o.o.,2011 Analiza pokazatelja efikasnosti i uspješnosti pokazuje da su sve vrijednosti investicijskog ulaganja u projekt izgradnje broda za nautički turizam pozitivne. Rentabilnost iznosi 19%, reprodukcijska sposobnost 22%. Temeljem svih pokazatelja zaključuje se da je ulaganje u projekt opravdano. 37