Projektovanje IS SSA SSA

Size: px

Start display at page:

Download "Projektovanje IS SSA SSA"

Hilary Cunningham
5 years ago
Views:

1 Projektovanje IS SSA SSA Većina današnjih CASE alata počiva na SSA. Razvili su je Tom De Marco, Yordon, Gane, Sarson. Koristi se da IS prikaže kroz slike jer tekstualni opis nije dovoljno jasan, posjeduje redundansu, treba da prati fizičku realizaciju, na osnovu SSA se lakše nalaze pojmovi nego u dokumentaciji. Osnovna sredstva SSA su: Dijagram toka podataka (DTP grafički sistem označavanja) i Rječnik podataka (RP tekstualni opis). Kod DTP imamo nekoliko osnovnih elemenata: izvore podataka; tokove podataka; skladišta podataka; procese obrade podataka. NAZIV NAZIV SKLADIŠTA Naziv procesa Pored formalnog kretanja podataka tokovi podataka treba da obuhvate i ona znanja koja u nekoj organizaciji mogu biti od koristi. Npr., ko su lokalni isporučioci računarske opreme, gdje se može vršiti servis itd. Svaki tok podataka mora da ima naziv. 1

2 Elementi DTP-a Skladište podataka može biti skup dokumenata (isp.prijave, ponude, uvjerenja); Datoteke i baze podataka; Znanje pohranjeno kod ljudi; Biblioteke. Mogući tokovi podataka: dokument (npr. ispitna prijava, faktura, itd); skup dokumenata (dosije studenta, projektna dokumentacija); elementarni podatak (ocjena na ispitu); neformatizovani skup podataka (brošura); bilo koje znanje (podaci o lokalnim isporučiocima računarske opreme). Tok podataka - Pravila Naziv toka podataka mora da zadovoljava sljedeća pravila: 1. To mora biti neprekinuti niz karaktera (bez blanko, npr. PRIJAVA, PRIJAVNI-LIST; za razdvajanje riječi koristi se minus); 2. Naziv mora da ukazuje na stvarnu prirodu toka; 3. Naziv ne treba da bude predugačak; 4. Ako se zna programski paket koji će se koristiti za kreiranje softvera nazivi treba da budu u skladu sa praksom u tom programskom alatu. Tok podataka koji mogu postojati su: tok između dva procesa; od skladišta ka procesu; od procesa ka skladištu; od izvora ka procesu; od procesa ka uviru podataka. Ne može postojati tok podataka između skladišta pošto su skladišta pasivni elementi. Ako postoji potreba za povezivajem skladišta mora se obaviti preko procesa. 2

3 Skladište podataka Skladišta služe za trajno ili privremeno čuvanje podataka. Skladišta su pasivni elementi i ne mogu biti povezani direktnim tokovima podataka. Skladište može biti: Skup dokumenata (kartoteka, ispitne prijave); Datoteka, fajl, baza podataka; Znanje pohranjeno kod ljudi; Bibiloteke, časopisi,... Osnovne operacije sa skladištem podataka su upis i čitanje iz skladišta. Proces obrade podataka Proces obrade podataka je niz operacija koje na osnovu ulaznih tokova (ulaznih podataka) stvaraju izlazne tokove (izlazne podatke - rezultate). Proces ne mora biti isključivo implementiran na računaru. Proces može imati jedan ili više ulaznih tokova podataka i jedan ili više izlaznih tokova podataka. Proces obrade podataka Procesi se mogu razložiti na potprocese koji se dalje mogu razlagati (dobija se hijerarhija procesa). Procesi se numerišu rednim brojevima 1,2,3... dok su potprocesi 1.1, 1.2, 1.3, dok se potprocesi potprocesa mogu označiti kao na primjer: Sve smo procese nazvali procesima obrade podataka mada postoje i varijante izlaznih procesa za ažuriranje baza podataka itd. Teško se pravi stroga podjela na ove podgrupe. Mi prikazujemo procese sa vrha ka dnu. Da budem iskren to nije realno stanje već se dizajn češće i lakše vrši sa dna ka vrhu. 3

4 Procesi - Napomene Primjer: Fakultet poslovanje može da podjeli u minimum tri procesa nultog nivoa: studentsku i ispitnu evidenciju kadrovsku evidenciju administrativne poslove + još neke. Ovo može da uoči čovjek koji je familijaran sa organizacijom a po pravilu se kreće od dna i uočavaju procesi: upis, ispiti, izdavanje uvjerenja (koji se može raščlaniti) koji pripadaju prvoj kategoriji, izbor nastavnika, raspisivanje konkursa, penzionisanje, priprema sjednica vijeća i postepeno grupišemo i raščlanjujemo ove procese. Dakle, ako ste dovoljno iskusni i familijarni sa procesom krećete od vrha ka dnu a ako nijeste sa dna (ili blizu dna) ka vrhu. Procesi - Napomene Prvi način je mnogo elegantniji i daje optimalnija rješenja koja neće zahtjevati velike prepravke u dugom nizu godina ali je i opasniji da se ne naprave krupne pogreške. Obrada podataka Dijagram toka podataka služi da opiše procese obrade podataka. Ovo je proces kojim se na osnovu ulaznih podataka generišu izlazni. I P O S 4

5 Dijagram toka podataka Dijagram toka podatak je skup procesa koji se svi mogu odvijati u isto vrijeme. Dijagram toka ne treba poistovjećivati sa flow chart kojim se procesi opisuju sekvencijalno. Procedura za formiranje tokova podataka se sastoji od: Identifikovanja ulaznih i izlaznih tokova podataka, imenovanja i upisivanja u rječnik podataka. Imenovanja procesa transformacije ulaznih i izlazne tokove i davanja brojnih oznaka. Ako se proces ne može dekomponovati na jednostavnije, opisati ga strukturnim jezikom, i opis unijeti u dokument rječnika podataka. Ako se proces može dekomponovati treba ga izdijeliti na potprocese i ponoviti prethodne korake. Završava se kada nema procesa koje treba dekomponovati. Dijagram konteksta Dijagram konteksta je jedan od osnovnih elemenata SSA. Sadržaj ovog dijagrama se može identifikovati kroz dolje navedena pitanja odnosno odgovore na njih. Pitanje Odgovor Koji sistem analiziramo? Naziv procesa 0 Što je rezultat rada sistema? Kome ide taj rezulta? Šta sve treba da radi taj proces? Od koga se to dobija? Da li još nešto treba (potpunost)? Da li još nešto izlazi iz sistema kao rezultat procesa 0? Da li postoji još neka veza sa okolinom? Naziv izlaznog toka podataka Naziv uvira podataka Naziv ulaznog toka podataka Naziv izvora podataka Naziv ulaznog toka podataka Naziv izlaznog toka podatka Naziv izvora/uvira podataka 5

6 Druga faza dekompozicije U drugoj fazi dekompozicije formira se skup pitanja koji analitičaru treba da omoguće realizaciju dekompozicije procesa. Ovaj skup pitanja je dat na sljedećem slajdu. PITANJE Šta se prvo radi? Koji su podaci za to potrebni? Od koga dolaze ti podaci? ODGOVOR Naziv prvog procesa na DTP Naziv ulaznog toka podataka Naziv: izvor/uvir, skladište podataka, proces Šta je rezultat rada procesa? Naziv izlaznog toka podataka Kome ide taj rezultat? Šta se dalje radi? Za svaki proces: ima li još ulaza? ima li još izlaza? Ima li još nekih poslova? Naziv: izvor/uvir, skladište podataka, proces Naziv drugog procesa DTP Naziv ulaznog toka podataka Naziv izlaznog toka podataka Naziv procesa Standardni obrazac A4 SISTEM: ANALITIČAR: SSA: DATUM: DIJAGRAM: 6

7 IZVOR tokp-1 O. PROC tokp-3 IZVOR/UVIR UVIR tokp-2 tokp-4 tokp-1a 1. PROC-A toki-1 2. PROC-B tokp-3 tokp-2b toki-4 SKP-1 toki-3 tokp-2a tokp-1b toki-2 3. PROC-C toki-4 tokp-4 tokp-1b.1 PROC-CA toki-7.2 PROC-CB toki-3 tokp-4 toki-5 tokp-1b toki-6.3 PROC-CC tokip2a Dekompozicija procesa Da bi se vršila dekompozicija procesa neophodno je da postoji: Svrsishodnost Koherentnost. Koherentnost (međusobna povezanost) se može razmatrati sa više stanovišta: interna (unutar procesa) eksterna (među procesima) strukturna (na nivou procesa preko ulaza i izlaza). 7

8 KRITERIJUMI DEKOMPOZICIJE KOHERENTNOST SVRSISHODNOST INTERNA EKSTERNA STRUKTURNA koincidentalna temporalna taksomatska komunikaciona sekvencijalna funkcionalna po sadržaju veze: povezanost podacima povezanost upravljanjem hibridna povezanost prema mehanizmu povezivanja: normalna povezanost patološka povezanost kontekst dijagram NIVO 0 O NIVO I n m mm n.1 n.mmm NIVO II NIVO III k n.1.1 n.1.kk NIVO IV 8

9 Zavisnost logike procesa Na DTP se može prikazivati zavisnost logike procesa od njihovih ulaznih i izlaznih podataka. Ovo treba izbjegavati a koristiti samo ako je neophodno i ako utiče na razumijevanje DTP * konjukcija (AND) tokova podataka; + disjunkcija (OR) tokova podataka; eksluzivna disjunkcija (XOR); disjunkcija više tokova podataka. A B C D * P + E F Uvođenje skladišta Kod uvođenja skladišta podataka treba odgovoriti na dva pitanja: Na kom nivou treba uvesti skladište; Kada je tok podataka između procesa direktan, a kada je indirektan tj. u tok podataka uključuje se skladište podataka? Uvođenje skladišta podataka najviše zavisi od vještine i iskustva sistem analitičara. Logika procesa Ako je dijagram toka komplikovan a na osnovu naziva tokova i ostalih podataka jasna logika procesa onda se posebne naznake logike procesa mogu izostaviti. 9

10 Postavljanje skladišta podataka Skladišta se postavljaju gdje su u postojećem sistemu kartoteke registri, katalozi. Ako se vrši mala modifikacija sistema postojeća skladišta će biti zadržana. Na visokom nivou DTP (posebno prvom koji sadrži podsisteme) komunkacija se obavlja pomoću skladišta. Ako više procesa razmjenjuje iste podatke oni trebaju da su uskladišteni. Ako neki podaci imaju vremenski i istorijski značaj oni treba da sačinjavaju skladište podataka. Podaci od značaja koji pripadaju vremenski slabo promjenljivom skupu treba da pripadaju skladištu podataka. Rezime dekompozicije procesa Ako je proces primitivan ne dekomponuje se. Ako proces nije primitivan dekomponuje se na tačno jedan podređeni dijagram. Podređeni dijagram ima istu oznaku kao i njegov nadređeni proces. Potprocesi imaju upisane brojeve.1,.2,.3. Stvarni broj potprocesa se dobija spajanjem sa brojem odgovarajućeg procesa. Pravilo balansa mora biti poštovano. Svi procesi, tokovi podataka, i skladišta podataka moraju biti imenovani. Skladište podataka navesti prvi i jedini put kada se javlja kao sprega dva ili više procesa ili kada ga koristi samo jedan proces na onom DTP na kojem je taj proces. Izbjegnite navođenje upravljačkih tokova informacija. 10

11 Dokle dekomponovati? Knjige i razni manuali su prepuni pogrešnih uputstava vezanih za to do kojeg nivoa u dekompoziciji ići. Postoje preporuke tipa: dok ne dobijete DTP veličine A4 papira i slične. Preveliki i premali DTP-ovi ili DTP-ovi sa mnoštvo procesa ukazuju na greške u dekompoziciji a nikako da su osnovno sredstvo dekompoziciji. Poslovanje jedne organizacije se sastoji od procesa koji se obavljaju paralelno (dok jedan radi drugi ne spavaju što je razlika u odnosu na programiranje gdje je izvršavanje na jednom mjestu). Dokle dekomponovati? Grubo pravilo (postoji mnogo više pravila ali je za ovaj nivo i ovo dovoljno): Procesi se dekomponuju sve dok se ne stigne do procesa koji su od suštinske važnosti za funkcionisanje organizacije ili softvera (nijesu neka ograničenja kao na primjer primjer operacije koje se obavljaju ako neko pokuša da potroši više novca nego što ima na računu) a koje su suštinski sekvencijalne (neparalelne). Na primjer proces upisa godine je suštinski sekvencijalan: polože se ispiti, popune formulari, uplati školarina i dođe na šalter da se procedura zaključi a ovaj proces se obavlja paralelno sa svim ostalim procesima u organizaciji. Rječnik podataka Predstavlja dokumentaciju u koju se opisuju elementi DTP. U rječnik se trebaju upisati: tokovi podataka, elementarni podaci, skladišta, primitivni procesi. 11

12 SISTEM: ANALITIČAR: Tokovi podataka SSA: DATUM: NAZIV TOKA PODATAKA SINONIMI: KOMPOZICIJA: NAPOMENA SISTEM: ANALITIČAR: Elementarni podaci SSA: DATUM: NAZIV ELEMENTARNOG PODATKA SINONIMI: VRIJEDNOSTI I ZNAČENJE: NAPOMENA Skladišta podataka SISTEM: ANALITIČAR: SSA: DATUM: NAZIV SKLADIŠTA SINONIMI: NAČINI PRISTUPA: KOMPOZICIJA: NAPOMENA Primitivni procesi SISTEM: ANALITIČAR: SSA: DATUM: NAZIV PROCESA NUMERIČKA OZNAKA NAČINI PRISTUPA: ULAZNI TOKOVI: IZLAZNI TOKOVI: OPIS: NAPOMENA: 12

13 Naziv toka Opis toka podataka Sinonimi (mogući drugi nazivi istog toka podataka) Kompozicija (nazivi drugih tokova podataka dobijenih njegovom dekompozicijom) Napomene (ostale informacije koje nijesu uključene u opis) Elementarni podaci = ekvivalencija tokova + konjukcija tokova [] ekskluzivna disjunkcija {} ponavljanje *tekst* komentar m {T} Minimalan i maksimalan n broj ponavljanja GRAĐANIN=PREZIME+IME+ADRESA ADRESA=MJESTO+ULICA+KUĆNI-BROJ+0{BROJ-STANA}1 Elementarni podaci se predstavljaju nazivom, sinonimima i vrijednostima i značenjem. Ako su sve vrijednosti poznate treba ih navesti a ako nijesu treba ih navesti opisno. Npr., alfabetski podatak na latinici. Naziv skladišta Sinonimi Način pristupa sekvencijalan direktan kombinovan Skladišta podataka Kompozicija npr., JMBG+PREZIME+IME+STANOVANJE (JMBG je ključ) Napomena Ključevi Ključ treba da na jedinstven način identifikuje neki objekat (entitet). Student kao ključ i IS-u univerziteta može da koristi broj indeksa + fakultet na kome studira. Alternativno smo rekli da može da koristi JMBG. Da li je JMBG dobar kandidat za ključ? JMBG kao alternativni ključ? 13

14 OPIS PROCESA Tekstualni Dijagrami toka podataka Stabla odlučivanja Nassi-Shnaiderman dijagrami Akcioni dijagrami Tabele odlučivanja Varnije-ovi dijagrami pseudokod PROCESI Prethodna sredstva su samo grubi opis koji treba pretvoriti u kod u programskom jeziku. PSEUDOKOD je blisak sa višim programskim jezicima ali ne sadrži stroga pravila sintakse KOMPONENTE PSEUDOKODA Tipovi i strukture podataka. Osnovne kontrolne strukture. Operacije ulaza i izlaza. Tehnike modulacije. NEKA PRAVILA ZA PSEUDOKOD Aritmetički, skupovni, logički i relacioni operatori se u naredbama koriste na uobičajeni način. Komentar se navodi kao *tekst*. Osnovni elementi koda za algoritme su: sekvenca, selekcija i ciklus. SEKVENCA PSEUDOKOD A B C Postavljanje vrijednosti: V E A B C 14

15 SELEKCIJA CIKLUSI PSEUDOKOD AKO JE P A INAČE B KRAJ AKO da A P o ne B o P da A PSEUDOKOD RADI DOK JE P A KRAJ RADA ne Pseudokod CIKLUSI RADI DOK NE BUDE P A KRAJ RADA o Opis logike procesa - Zaključak A P da Razne knjige i alati nameću mnoštvo dodatnih pravila i elemenata pseudokoda koji za nas nijesu od značaja. Danas se može reći da je pseudo kod djelimično prevaziđen pošto praktično postoji gotovo idealan alat za opis logike procesa dijagram aktivnosti u UML-u. Ovaj alat će biti opisan u drugom dijelu našeg kursa. 15

16 Fizički i logički model sistema Kod SSA treba prvo snimiti postojeći sistem. Skup postojećih procesa, tokova i skladišta se može podijeliti u dvije grupe: suštinski poslovi i funkcije procesi i tokovi koji su posljedica fizičkih ograničenja. Skup DTP koji opisuje postojeće stanje predstavlja konkretnu implementaciju jednog sistema naziva se fizički DTP postojećeg sistema. Zadatak sistem analitičara je da iz fizičkog DTP odvoji one elemente koji ne zavise od implementacije, odnosno da odvoji samo suštinske poslove organizacije. Ovo je tzv. logički DTP. Ovaj pristup ima niz mana. Snimanje sistema može da bude dug proces a i razdvajanje fizičkog od logičkog modela zavisi bitno od vještine sistem analitičara. Stoga se u praksi na osnovu fizičkih ograničenja i postojećeg sistema odmah projektuje logički model novog IS. informacije o postojećem stanju ograničenja implementacije strukturirane informacije 1. Modeliranje postojećeg sistema 4. Definisanje granica automatizacije fizički model postojećeg sistema logički model budućeg sistema 2. Analiza postojećeg sistema 3. Sinteza budućeg sistema dodatni zahtjevi logički model postojećeg sistema 16

17 SSA zaključak Neka metodologija za reinženjering poslovnih procesa se mora provesti. Zbog brzine BSP se ne može ili može samo djelimično provoditi. Stoga SSA mora nadomjestiti BSP. Kod SSA najvažnije je doći do DTP jer DTP sadrži sve što je od važnosti za naš IS: procese (mogu se opisati pseudo kodom, dijagramom aktivnosti ili na neki treći način) tokove podatke (na osnovu njih identifikujemo koji su podaci potrebni mada neke skrivene podatke možemo otkriti i kroz analizu procesa plus na osnovu nekih dodatnih procedura) skladišta podataka. Kad dođemo do DTP-a i izvršimo njegovu dekompoziciju imamo više slobode u izboru metodologija koje će dalje biti primjenjivane i možemo odabrati onu koju poznajemo, od koje očekujemo najbrži ili najbolji rezultat ili naprosto primjeniti dio neke metodologije. Potrebno je iskustvo koje bi nam dalo brzinu i kvalitet za ostatak posla!!!! SSA primjer - Fakultet DOK_ZA_PRIJEMNI_ISPIT SPISAK_ZA_PRIJEMNI_ISPIT IZVJEŠTAJ_O_PRIJEMNOM_ISPITU DOK_ZA_UPIS ISPITNA_PRIJAVA IS STUDENTSKE SLUŽBE REZULTATI_PRIJEMNOG_ISPITA NASTAVNE_GRUPE STUD_ZAHTJEV ISPITNI_SPISAK STUDENT STUD_UVJERENJE REZULTATI_ISPITA NASTAVNIK Predmetni model je blago zastario ali je nešto obuhvatniji od postojećeg kod kojega nema prijemnog ispita. Dakle ovdje predviđamo postojanje prijemnog ispita. Pošto se procedura upisa ipak odvija više manje neizmjenjeno mi ćemo iskoristiti ovaj dobro provjeren ali ipak zastareo model. 17

18 DOK_ZA_PRIJEMNI_ISPIT IZVJEŠTAJ_O_PRIJEMNOM_ISPITU DOK_ZA_UPIS UPIS 1. SPISAK_ZA_PRIJEMNI_ISPIT REZULTATI_PRIJEMNI_ISPIT KADROVSKA_EVIDENCIJA DOSIJE_STUDENTA STUDENT ISPITNA_PRIJAVA OBRADA_ISPITA 2. ISPITNI_SPISAK REZULTATI_ISPITA NASTAVNIK NASTAVNI_PLAN DOSIJE_STUDENTA * STUD_ZAHTJEV STUD_UVJERENJE IZDAVANJE_ UVJERENJA 3. Razmotrite koje se razlike pojavljuju u ovom modelu u odnosu na aktuelno stanje. STUDENT DOK_ZA_PRIJEMNI_ISPIT IZVJEŠTAJ_O_PRIJEMNOM_ISPITU EVIDENTIRANJE_ KANDIDATA 1.1. KANDIDATI_ZA_UPIS SPISAK_ZA_PRIJEMNI_ISPIT OBRADA_ SPISKOVA_ZA_ ISPIT 1.2 REZULTATI_ PRIJEMNOG_ ISPITA NASTAVNIK IZVJEŠTAVANJE_ KANDIDATA 1.4. DOK_ZA_UPIS UPIS_GODINE 1.5 OBRADA_ REZULTATA_ PRIJEMNOG 1.3 NASTAVNI_PLAN DOSIJE_STUDENTA RASPOREĐIVANJE 1.6 NASTAVNE_GRUPE KADROVSKA_EVIDENCIJA Dekompozicija Upis-a. 18

19 STUDENT ISPITNA_PRIJAVA EVIDENTIRANJE_ ISPITNIH_ PRIJAVA 2.1 ISPITNI_SPISAK NASTAVNIK NASTAVNI_PLAN Dekompozicija procesa OBRADA ISPITA. KADROVSKA_EVIDENCIJA DOSIJE_STUDENTA SK_ISPITNA_PRIJAVA REZULTATI_ ISPITA ZAVOĐENJE_ REZULTATA_ ISPITA 2.2 STUDENT ZAHTJEV_ZA_STATU S UVJERENJE_O_UPIS U IZDAVANJE_UVJER _ O_STATUSU 3.1 Dekompozicija procesa IZDAVANJE UVJERENJA. ZAHTJEV_ZA_POL_ISPI T NASTAVNI_PLAN UVJER_O_POL_ISPIT DOSIJE_STUDENTA IZDAVANJE_UVJER _ O_POL_ISPITU

20 IS_STUDENTSKE_SLUŽBE 0 UPIS 1 OBRADA_ISPITA 2 IZDAVANJE_UVJERENJA 3 EVIDENTIRANJE_KANDIDATA 1.1 EVIDENTIRANJE_ISPITNIH_PRIJAVA 2.1 OBRADA_SPISKOVA_ZA_ISPIT 1.2 ZAVOĐENJE_REZULTATA_ISPITA 2.2 OBRADA_REZULTATA_PRIJEMNOG 1.3 IZVJEŠTAVANJE_KANDIDATA 1.4 IZDAVANJE_UVJER_O_STATUSU 3.1 UPIS_GODINA 1.5 IZDAVANJE_UVJERENJA_O_ POL_ISPITU 3.2 RASPOREĐIVANJE 1.6 SSA detalji o rječniku podataka Ovdje su dati neki od načina kako se mogu specificirati podaci u Rječniku podata. Tumačite!!!! SEMESTAR DEFINED_AS INTEGER(2) BETWEEN 1,6 OCJENA:CHAR(1) IN ('А','B','C','D','E','F') BROJ_INDEKSA: CHARACTER(7) NOT NULL STAROST:INI(2)<65 AND NOT NULL ŠIFRA_PR INT(13) MODUO_11 MLBR CHARACTER(13) SUBSTRING(1,2)<31 AND SUBSTRING(3,4)<12 AND SUBSTRING (5,7) BETWEEN 000,999 ISPITNA_PRIJAVA: <BROJ_INDEKSA, IME_STUDENTA, NAZIV_PREDMETA, DATUM_POLAGANJA, OCJENA, IME_NASTAVNIKA> STRUCTURES DOK_ZA_PRIJEMNI ISPIT: <DIPLOMA, {<SVJEDOČANSTVO>},{<NAGRADA>}>; DIPLOMA: <NAZIV_ŠKOLE: CHAR(20), VRSTA_ŠKOLE: VRSTA_ŠKOLE, IME_KAND, DATUM_ DIPL:DATE>; SVJEDOČANSTVO: <NAZIV_ŠKOLE, VRSTA_ŠKOLE, IME_KAND, DATUM_SVED, {< NAZIV_ŠKOL_PRED, OCJENA_ŠKOL_PRED: INT(1) IN (1,2,3,4,5)>}, PROSJEK: REAL(1,2) <5.00}; FIELDS NAZIV_ŠKOLE:CHAR(20); VRSTA_ŠKOLE: VRSTA_ŠKOLE; IME_KAND: CHAR(25); DATUM_DIPL: DATE; DATUM_SVED:DATE, NAZIV_ŠKOL_PRED: CHAR(15), OCJENA_ ŠKOL_PRED: INT(1) IN (1,2,3,4,5); PROSJEK:REAL(1,2) < 5.00 DOMAINS VRSTA_ŠKOLE:CHAR(20) IN ('GIMNAZIJA', 'SREDNJATEHNIČKA','OSTALE') 20

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako