Autodesk AutoCAD LT / IVANA PENEZI]

Transcription

1 Autodesk AutoCAD LT / IVANA PENEZI]

2 IVANA PENEZI] Autodesk AutoCAD LT tako lako Izdava~: ZNAK Zagreb Urednik: Goran Jedna~ak Lektura i korektura: Mladen Jedna~ak Grafi~ki dizajn i priprema za tisak: MI[ d.o.o., Zagreb Tisak: Grafika HISON d.o.o. Tehni~ko vodstvo: Alan Hison CIP Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica, Zagreb UDK :62(035) PENEZI], Ivana AutoCAD LT: Tako lako / Ivana Penezi}. Zagreb : Znak, xii, 237 str. : ilustr.; 24 cm. (Tako lako) Kazalo ISBN Copyright ZNAK, Zagreb, Sva prava pridr`ana. Niti jedan dio knjige nije dozvoljeno upotrebljavati ili reproducirati u bilo kojem obliku ili na bilo koji na~in, niti pohranjivati u bazu podataka bilo kojeg oblika ili namjene bez prethodne pismene dozvole izdava~a, osim u slu~ajevima kratkih navoda u stru~nim ~lancima. Izrada kopija bilo kojeg dijela knjige u bilo kojem obliku predstavlja povredu Zakona. Izdava~ i autor ulo ili su najve}i mogu}i napor u kvalitetnom pripremanju ove knjige. Izdava~ i autor objavom ove knjige ne pru`aju nikakve garancije, izravne ili posredne, za bilo koji dio sadr`aja knjige, proceduru, postupak, radnju ili navod koje se nalaze u ovoj knjizi. Izdava~ i autor ne snose nikakve posljedice koje bi mogle nastati uporabom ove knjige, niti se smatraju odgovornim za bilo kakvu {tetu ili gubitak uzrokovan izravno ili posredno ovom knjigom.

3 Autodesk AutoCAD LT potpisuju hrvatski autori IVANA PENEZI]

4 O autoru Ivana Penezi} diplomirala je arhitekturu, a radi kao profesorica na Graditeljskoj tehni~koj {koli gdje predaje Ra~unalstvo u graditeljstvu. Svoje bogato iskustvo i znanje profesorskom je lako}om prenijela u ovaj priru~nik. Kombinacija stru~nosti i pedago{kog iskustva ~ini Ivanu idealnom autoricom ove edukativne, primjerima brojne knjige.

5 O autoru V UVOD XVII Namjena knjige XVII Organizacija knjige XVII Okviri tako-lako XVII Slike XVIII I. DIO poglavlje: Osnovno o AutoCAD-u LT Pokretanje AutoCAD-a LT Osnovni ekran AutoCAD-a LT Padaju}i izbornici Alatni okviri poglavlje: Pripreme za crtanje Pripreme za crtanje Koordinatni sustav Kako radi naredba Line Relativne koordinate Apsolutne koordinate Mjerne jedinice Kako pohraniti crte` Kako nacrtati kru`nicu Zumiranje Odabir objekata Kako radi naredba Erase Odabir specifi~nih to~aka ve} nacrtanih objekata Upotreba naredbi Object Snap poglavlje: Naredbe za crtanje Naredbe za crtanje Kako nacrtati kru`ni luk kroz tri to~ke Kako nacrtati elipsu zadanu sredi{tem i s dva polumjera Kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap

6 VI Sadr`aj 4. poglavlje: Crtanje tlocrta Pripreme Granice crte`a Kako zadati granice crte`a Slojevi Definiranje slojeva Kako promijeniti va`e}i sloj Crtanje Kako radi naredba Offset Kako radi naredba Fillet Kako radi naredba Trim Kako radi naredba Extend Kako promijeniti sloj ve} nacrtanim objektima Kako u~itati vrste linija u AutoCAD poglavlje: Crtanje oznaka za kupaonu Crtanje oznake kade Kako radi naredba Make Block Crtanje oznake umivaonika Crtanje oznake wc {koljke Kako umetnuti blok u crte` Kako radi naredba Explode poglavlje: Kako mijenjati izgled crte`a Promjena izgleda crte`a Kako radi naredba Move Kako radi naredba Stretch Kako radi naredba Distance Kako radi naredba Rotate Kako radi naredba Scale Kako radi naredba Copy poglavlje: Pisanje Definiranje stila teksta Kako radi naredba Line Text Kako mijenjati ve} napisani tekst Mjerenje povr{ine Kako radi naredba Area

7 Sadr`aj VII 8. poglavlje: Definiranje bloka naredbom Wblock Crtanje elementa Kako radi naredba WBlock poglavlje: Ucrtavanje uzorka {rafiranje Kako radi naredba Hatch Kako mijenjati ve} nacrtani uzorak poglavlje: Kotiranje Priprema crte`a za kotiranje Definiranje stila kotiranja Kotiranje Defpoints Trajno uklju~ivanje alata Object Snap poglavlje: Iscrtavanje Priprema crte`a za iscrtavanje KAZALO

8 IX Uvod UVOD Programi za ra~unalnu podr{ku projektiranju i proizvodnji (CAD/CAM) ve} dugi niz godina predstavljaju standardne alate za izradu najslo`enijih projekata. [irok raspon njihovih mogu}nosti ~ini ih, jasno, i vrlo slo- `enima za upotrebu. Najpopularniji CAD program svakako je Autodeskov AutoCAD koji se nametnuo kao va`e}i standard. AutoCAD LT sna`an je i prilagodljiv program koji za 2D crtanje nudi gotovo sve {to i njegov stariji brat. Kako, me utim, krenuti u svijet AutoCAD-a LT, a pritom ne izgubiti previ{e vremena i strpljenja? Odgovor, naravno, nude kvalitetni i razumljivi priru~nici. Namjena knjige Knjiga tako-lako AutoCAD LT namijenjena je po~etnicima u radu s AutoCAD-om, kao i u~enicima tehni~kih {kola koji u svom radu upotrebljavaju CAD/CAM programe. Napisana je kao ud`benik koji korisnika kroz niz vje`bi dovodi do krajnjeg cilja - nacrtanog i na pisa~u/crta~u iscrtanog tlocrta objekta. Jasno}a i jednostavnost izraza, kao i postupnost u uvo- enju novih znanja ~ine ovu knjigu odli~nim ud`benikom za sve one koji na razumljiv i jednostavan na~in `ele ste}i osnovna znanja o AutoCAD-u LT, ali i o na~inu primjene CAD programa op}enito. Okviri tako-lako U knjizi }ete se susretati s okvirima tako lako u kojima mo`ete pro~itati razne savjete za ubrzavanje rada, odre ene napomene vezane uz rad pojedinih naredbi, ali i upozorenja za izbjegavanje naj~e{}e ponavljanih gre{aka.

9 X Uvod Slike U knjizi tako-lako AutoCAD LT posebnu pa`nju posvetite slikama. Naime, ~itav pristup knjizi temelji se na crtanju konkretnog primjera, pa sve slike ne samo da slijede okolni tekst, ve} predstavljaju i osnovnu vizualnu informaciju koja }e vam pomo}i u lak{em snala`enju i, naravno, crtanju. Va{i }e se ekrani u pone~emu razlikovati od onih koje }ete ugledati u knjizi ({to ovisi o pode{enjima Windowsa 95), ali }e sadr`ajno, neovisno o tim razlikama, biti jednaki.

10 I DIO 1. Poglavlje Osnovno o AutoCAD-u LT U ovom poglavlju l l l l Pokretanje AutoCAD-a LT Osnovni ekran AutoCAD-a LT Padaju}i izbornici Alatni okviri U ovom poglavlju upoznat }ete se s izgledom osnovnog ekrana AutoCAD-a LT i na~inom zadavanja naredbi.

11

12 Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE 3 Pokretanje AutoCAD-a LT Kada su na va{em sustavu jednom instalirani Windowsi 95, pri svakom pokretanju ra~unala dolazite izravno na radnu povr{inu Windowsa 95. Radna povr{ina Windowsa 95 sadr`i u donjem lijevom uglu gumb Start. Slika 1.1 Pokretanje AutoCAD-a LT. Kliknite na gumb Start da biste otvorili izbornik Start, kliknite na opciju Programs i s izbornika programa odaberite AutoCAD LT i sada jo{ na podizborniku kliknite na AutoCAD LT. Nakon nekoliko sekundi prozor AutoCAD-a LT otvorit }e se u obliku okvira za dijalog Start Up. Odabirom gumba na lijevoj strani odlu~ujete o osnovama na kojima }ete zapo~eti crtati va{ crte`: Wizard AutoCAD LT vam omogu}ava da unaprijed u odre enom broju koraka podesite crte`. Template nudi popis datoteka koje mo`ete koristiti kao podloge za crtanje. Start from Scratch po~injete ni od ~ega odabrav{i samo mjerni sustav.

13 4 I. DIO Open a Drawing odabirete postoje}i crte`. Instruction ispisuje kratki opis svakog gumba. Kliknite na gumb Start from Scratch, odaberite opciju Metric, kliknite na OK i pojavit }e se AutoCAD-ov osnovni ekran. Slika 1.2 Okvir za dijalog Start Up. Osnovni ekran AutoCAD-a LT Slika prikazuje osnovni AutoCAD-ov ekran koji sadr`i i dva plutaju}a alatna okvira i gumb UCS u lijevom donjem uglu. Naslovna traka Traka padaju}ih izbornika Standardni alatni okvir Okvir sa zna~ajkama objekta Naredbeni redak Povr{ina za crtanje Slika 1.3 Osnovni AutoCAD-ov ekran. Statusna traka

14 Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE 5 AutoCAD-ov osnovni ekran podijeljen je na vi{e dijelova: w naslovnu traku w traku padaju}ih izbornika w standardni alatni okvir w okvir sa zna~ajkama objekta w povr{inu za crtanje w naredbeni redak w statusnu traku Naslovna traka pokazuje ime koje ste dali crte`u na kojem trenutno radite. Traka padaju}ih izbornika nudi padaju}e izbornike iz kojih biramo naredbe. Standardni alatni okvir nudi razli~ite naredbe u obliku gumba i padaju- }ih izbornika, a okvir sa zna~ajkama objekta sadr`i informacije o objektu na kojem trenutno radimo (sloj, vrsta linije...). Izbornika, naredbi i gumba ima podosta i o njima }ete doznati vi{e u daljnjem radu. Alatni okviri (Draw i Modify) nude naredbe koje oblikuju nove objekte i mijenjaju postoje}e. Njihov polo`aj i pojava na ekranu prepu{teni su na- {em izboru, mo`emo ih otvarati i zatvarati, povla~iti i smje{tati gdje god nam odgovara na ekranu. Sada vidite samo ova dva alatna okvira, ali treba znati da AutoCAD LT nudi jo{ mnogo drugih. Povr{ina za crtanje zauzima ve}inu ekrana. Sve {to crtate pojavljuje se u tom podru~ju. Pomaknete li mi{a unutar povr{ine za crtanje, pojavljuje se grafi~ki pokaziva~ u obliku dva okomito prekri`ena beskona~na pravca s kvadrati}em u sjeci{tu. On vam omogu}uje odabir unutar crte`a. Izgled grafi~kog pokaziva~a se mijenja s obzirom na zadatak koji obavlja. Slika 1.4 Izgled grafi~kog pokaziva~a ovisno o funkciji koju obavlja. Standardni grafi~ki pokaziva~ Grafi~ki pokaziva~ kada AutoCad LT o~ekuje unos to~ke Grafi~ki pokaziva~ kada AutoCad LT o~ekuje odabir objekata

15 6 I. DIO Kada pomi~ete grafi~ki pokaziva~ u povr{ini za crtanje, u lijevom kraju statusne trake mijenjaju se neki brojevi. AutoCAD LT vas obavje{tava o polo`aju grafi~kog pokaziva~a pomo}u x,y koordinata. Statusna traka vas jo{ informira o va{em crte`u, a pri odabiru naredbe ispisuje se njen kratki opis. Slika 1.5 Nakon ozna~avanja naredbe njen kratki opis ispisuje se u statusnoj traci. U lijevom donjem kutu povr{ine za crtanje trebali biste vidjeti UCS ikonu /User Coordinate System/ koja vam pokazuje smjer trenutnog koordinatnog sustava. X i Y unutar ikone ukazuju na x i y osi va{eg crte`a. U dnu ekrana iznad statusne trake nalazi se naredbeni redak. Vrlo je va`no obratiti posebnu pa`nju na sve poruke koje vam AutoCAD LT {alje putem retka naredbi, jer je to na~in na koji AutoCAD LT s vama komunicira. Sada pokazuje rije~ Command: koja vam kazuje da ~eka na va{u naredbu. Bez obzira kako zadali naredbu, upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili pomo}u alatnog okvira, uvijek treba pa`ljivo ~itati poruke iz naredbenog retka, jer naredbe ~esto zahtijevaju dodatne podatke koje neposredno upisujete u naredbeni redak. Kada odaberete naredbu AutoCAD LT: w Otvara podizbornike

16 Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE 7 w Otvara okvir za dijalog koji sadr`i podatke koji se mogu mijenjati w Pokre}e naredbu koja zahtijeva podatke koje unosite tipkovnicom ili crtanjem. Padaju}i izbornici Padaju}i izbornici vam omogu}uju kontrolu nad op}im radom AutoCAD-a LT i zadavanje gotovo svih naredbi. Otvorit }ete sada padaju}i izbornik Draw tako da kliknite na Draw u traci izbornika. Otvorio se popis naredbi koje nam omogu}uju crtanje. Slika 1.6 Otvoreni padaju}i izbornik Draw. Pokaziva~ mi{a pomi~ite polagano po popisu naredbi. Obratite pa`nju na opis koji se pojavljuje u statusnoj traci kad ozna~ite pojedinu naredbu. Taj opis vam poma`e pri odabiru naredbe. Neke naredbe imaju strelicu na desnom kraju. To zna~i da naredba otvara podizbornik.

17 8 I. DIO Slika 1.7 Naredba Arc s otvorenim podizbornikom. Ozna~ite naredbu Arc i otvorit }e se podizbornik s desne strane koji omogu}uje razne na~ine konstrukcije luka. Primijetili ste tako er da postoje naredbe s tri to~kice na kraju (...). To zna~i da naredba otvara okvir za dijalog. Ozna~ite naredbu Hatch i kliknite. Padaju}i izbornik se zatvorio, a otvorio se okvir za dijalog Boundary Hatch, gotovo preko cijelog podru~ja za crtanje, koji vam omogu}uje odabir uzorka za ispunu povr{ine»{rafure«i njezinu prilagodbu va{em crte`u. Kliknite na gumb Cancel i zatvorite okvir za dijalog. O okviru za dijalog Boundary Hatch saznat }ete vi{e u 9. poglavlju. Otvorite ponovno padaju}i izbornik Draw, ozna~ite naredbu Line i kliknite. Line je jedna od naredbi koja odmah od vas u naredbenom retku zahtijeva podatke. Padaju}i izbornik se zatvorio, a u naredbenom retku se pojavila poruka:

18 Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE 9 Slika 1.8 Okvir za dijalog Boundary Hatch. Command:line From point: AutoCAD LT tra`i da odredite to~ku od koje }e po~eti crtati. Pritisnite Esc na tipkovnici i prekinite naredbu. O tome kako radi naredba Line saznat }ete kasnije u 2. poglavlju. Alatni okviri Alatni okviri vam olak{avaju odabir naredbi i ubrzavaju rad pri kreiranju novih objekata. Naredbe su grupirane po vrsti radnje koju izvr{avaju. Primjerice, alatni okvir Modify sadr`i naredbe koje mijenjaju postoje}e objekte u crte`u, dok alatni okvir Draw sadr`i naredbe koje omogu}uju kreiranje novih objekata. Ako slu~ajno nemate uklju~ene alatne okvire Draw i Modify, ovako }ete ih uklju~iti: otvorite padaju}i izbornik View i na dnu popisa kliknite na Toolbars... Otvorit }e se okvir za dijalog Toolbars s popisom svih alatnih okvira. Odaberite alatni okvir koji vam nedostaje tako da kliknete u bijeli kvadrati} lijevo od njegova imena, a zatim kliknite na gumb OK (prazan kvadrati}-isklju~eno, prekri`eni kvadrati}-uklju~eno). Slika 1.9 Odabir naredbe Toolbars; padaju}i izbornik View.

19 10 I. DIO Slika 1.10 Okvir za dijalog Toolbars. Alatni okviri sadr`e gumbe koji predstavljaju naredbe. Pomaknite pokaziva~ mi{a na jedan od gumba, ostavite ga tamo sekundu-dvije. Pored gumba }e se ispisati naziv naredbe, a u statusnoj traci pojavit }e se njen kratki opis. Slika 1.11 Ozna~eni gumb naredbe Move s ispisanim nazivom i opisom u statusnoj traci. Ve}ina naredbi pokre}e se kada kliknete na gumb, ali neke otvaraju jo{ i dodatne gumbe (flyout). Gumbi koji imaju strelicu u donjem desnom kutu otvaraju dodatne gumbe (isto kao {to naredbe iz padaju}ih izbornika sa strelicama na desnom kraju otvaraju podizbornike). Kliknite na gumb koji prikazuje kru`nicu, Circle, u alatnom okviru Draw i zadr`ite pritisnutu tipku mi{a dok se ne otvore dodatni gumbi koji nude razne na~ine konstrukcije kru`nice.

20 Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE 11 Slika 1.12 Otvoreni dodatni gumbi naredbe Circle. I dalje dr`ite pritisnutu tipku mi{a i pomaknite pokaziva~ na neki od dodatnih gumba. Opet }e se pojaviti naziv naredbe ozna~enog gumba i kratki opis u statusnoj traci. Obilje`je je alatnih okvira AutoCAD-a LT mogu}nost njihova pomicanja. Mo`emo pomaknuti alatne okvire na bilo koju poziciju u povr{ini za crtanje ili ih usidriti izvan povr{ine za crtanje. Postavite pokaziva~ mi{a na rub plutaju}eg alatnog okvira Draw i kliknite. Dr`ite tipku mi{a pritisnutu i polagano odvucite alatni okvir ispod podru~ja za crtanje. Na isti na~in pomaknite i alatni okvir Modify i smjestite ga pokraj alatnog okvira Draw kao na slici Kada alatni okvir usidrite izvan povr{ine za crtanje, nestat }e naslovne trake okvira. (Standardni alatni okvir /Standard Toolbar/ i Okvir sa zna- ~ajkama objekta /Object Properties/ su usidreni alatni okviri.) Ako `elimo da alatni okvir nestane s ekrana, treba samo kliknuti na gumb sa znakom»x«u gornjem desnom kutu naslovne trake. Alatne okvire usidrene izvan povr{ine za crtanje treba prvo dovu}i natrag u povr{inu za crtanje i onda zatvoriti. Sada ve} znate kako se uklju~uju alatni okviri u slu~aju da ih opet trebate (ViewíToolbars). Primijetili ste u okviru za dijalog Toolbars, slika 1.10, da vam se nudi jo{ puno alatnih okvira.

21 12 I. DIO Da ne biste zagu{ili povr{inu za crtanje, jer svaki novi alatni okvir smanjuje povr{inu za crtanje, okvire s alatima koje rijetko koristite dr`ite isklju~ene dok vam ne zatrebaju. Slika 1.13 AutoCAD-ov ekran s usidrenim alatnim okvirima Draw i Modify. Evo kratkog opisa nekih alatnih okvira koje }ete koristiti: Draw /Crtaj/: Naredbe za kreiranje uobi~ajenih objekata, uklju~uju}i crte, lukove, krugove, zakrivljene crte, elipse, tekst... Slika 1.14 Alatni okvir Draw. Modify /Mijenjaj/: Naredbe za mijenjanje postoje}ih objekata. Mo`ete pomicati /Move/, kopirati /Copy/, rotirati /Rotate/, brisati /Erase/, kratiti /Trim/, produ`avati /Extend/, itd. Slika 1.15 Alatni okvir Modify.

22 Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE 13 Dimensioning /Kotiranje/: Naredbe koje poma`u pri kotiranju crte`a. Slika 1.16 Alatni okvir Dimensioning. Object Snap /Objekti hvatanja/: Alati koji poma`u pri odabiru specifi~nih to~aka na objektu, kao {to su zavr{na to~ka ili sredi{nja to~ka. Slika 1.17 Alatni okvir Object Snap. Standard Toolbar /Standardni alatni okvir/: Sadr`i naj~e{}e kori{tene naredbe. Usidrena je ispod trake izbornika. Object Properties /Zna~ajke objekta/: Naredbe koje omogu}uju rukovanje raznim zna~ajkama objekata. Usidrena je ispod Standardnog alatnog okvira. Slika 1.18 Usidreni alatni okviri Standard Toolbars i Object Properties.

23 14 I. DIO Sa`etak U ovom ste poglavlju nau~ili {to je {to u osnovnom prozoru AutoCAD-a LT s posebnim osvrtom na pojedine elemente prozora, poput alatnih okvira i padaju}ih izbornika. U sljede}em }ete se poglavlju pripremiti za crtanje.

24 II DIO 2. Poglavlje Pripreme za crtanje U ovom poglavlju l l l l l l l l l Koordinatni sustav Relativne koordinate Apsolutne koordinate Mjerne jedinice Kako pohraniti crte` Kako nacrtati kru`nicu Zumiranje Odabir objekata Odabir specifi~nih to~aka ve} nacrtanih objekata info U ovom }ete poglavlju nau~iti sve {to je potrebno da biste mogli crtati. Za crtanje je najva`nija dobra priprema, pa stoga krenimo redom.

25

26 Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 17 Pripreme za crtanje Da biste mogli crtati u AutoCAD-u LT, trebate se upoznati s koordinatnim sustavom AutoCAD-a LT i na~inom uno{enja koordinata. Ve}ina naredbi za crtanje od vas o~ekuje da unesete koordinate to~aka kako bi se izabrani objekt mogao iscrtati. Trebate tako er shvatiti odnos AutoCAD-ovih jedinica i na{ih mjernih jedinica za du`inu. Isto tako, vrlo je va`no da nau~ite koje naredbe omogu}uju pohranu crte`a, njihovo imenovanje i ponovno u~itavanje starih, te otvaranje novih crte`a. Va`no je upoznati se s jo{ nekim naredbama bez kojih ne mo`ete zapo~eti ozbiljnije crtanje na~in odabira objekata /Select Object/, na~in odabira specifi~nih to~aka objekta /Object Snap/ i zumiranje /Zoom/. Koordinatni sustav Moglo bi se re}i da je podru~je za crtanje podijeljeno u niz to~aka jednako udaljenih u vodoravnom i okomitom smjeru. Vodoravna udaljenost zove se x, a okomita y. Svaku to~ku mo`ete izraziti u x,y jedinicama, npr. x,y = 10,5. To~ka je udaljena 10 jedinica vodoravno od lijevog ruba i 5 jedinica okomito od dna podru~ja za crtanje. To~ka ishodi{ta x,y = 0,0 donji je lijevi ugao podru~ja za crtanje (ikona UCS). Da biste definirali to~ne udaljenosti u AutoCAD-u LT, mo`ete koristiti: Polarne koordinate polo`aj to~ke odre uje se njenom udaljeno{}u od ishodi{ta i kutom u odnosu na x os. Pravokutne koordinate polo`aj to~ke odre uje se njenom udaljeno{}u od ishodi{ta po x osi i po y osi koordinate x,y. y (x,y) y (r< ) r Slika 2.1 Pravokutne i polarne x x koordinate. Pravokutne koordinate Polarne koordinate

27 18 II. DIO Oba tipa koordinata mogu se odrediti kao relativne prema drugom objektu ili kao apsolutne vrijednosti. Na primjeru naredbe za crtanje crta, nau- ~it }ete zadavati koordinate to~aka. Crte se crtaju naredbom Line. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili putem alatnog okvira Draw. Slika 2.2 Odabir naredbe Line; padaju}i izbornik Draw. Kako radi naredba Line Naredba Line iscrtava niz crta koje se definiraju svojom po~etnom i zavr{nom to~kom i to tako da krajnja to~ka prethodne crte postaje po~etna to~ka sljede}e. Nakon odabira naredbe Line, u naredbenom retku se ispisuje: Command:line From point: odredite po~etnu to~ku crte. To point: odredite krajnju to~ku crte. To~ke se odabiru neposredno na ekranu ili upisivanjem koordinata. Naredba se zavr{ava pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a. Relativne koordinate Sada }ete nacrtati kvadrat stranice 30, koriste}i naredbu Line i relativne koordinate to~aka. Odaberite naredbu Line i AutoCAD LT od vas tra`i da unesete prvu to~ku crte. Command:line From point: Kliknite negdje u sredinu podru~ja za crtanje. Time ste definirali prvu to~ku crte neposrednim odabirom na ekranu. Sada AutoCAD LT od vas tra`i drugu to~ku, a vi `elite 30 jedinica dugu crtu i to desno od ve} odabrane to~ke. To point:@30<0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Na ekranu se iscrtala crta duga trideset jedinica udesno od prvo odabrane to~ke.

28 Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 19 Klik u grafi~ko podru~je Slika 2.3 Odabrana po~etna to~ka Slika 2.4 Nacrtana prva crta.

29 20 II. DIO Upravo ste unijeli relativnu polarnu koordinatu. dali ste do znanja AutoCAD-u LT da }e vrijednost koju }ete unijeti biti udaljenost od zadnje odabrane to~ke. 30 je udaljenost, a simbol < kazuje AutoCAD-u LT da }ete odrediti kut pod kojim }e crta biti iscrtana. Broj 0 je vrijednost kuta. Vrijednosti kuteva u AutoCAD-u LT temeljene su na sustavu prikazanom na slici Slika 2.5 Sustav vrijednosti kuteva. 0 Naredba Line nije dovr{ena i tra`i da odredite sljede}u to~ku. Da biste zadali sljede}u to~ku upisat }ete: To point:@0,30 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Crta du`ine trideset jedinica iscrtala se iznad zadnje nacrtane Slika 2.6 Nacrtana druga crta.

30 Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 21 Unijeli ste relativnu pravokutnu koordinatu. kazuje AutoCAD-u LT da }e upisana vrijednost biti udaljenost od zadnje odabrane to~ke. Zadali ste udaljenost u x,y vrijednostima. Prvo ste upisali x udaljenost 0 (nema pomaka po x osi od odabrane to~ke), a zatim y udaljenost 30 (pomak po y osi od odabrane to~ke). Ako `elite upisati decimalni broj kao udaljenost, trebate paziti da ga upisujete s to~kom (30.5), a ne zarezom, jer }e AutoCAD LT decimalni broj sa zarezom o~itati kao koordinatu. Naredba Line jo{ nije zavr{ena i da biste zadali sljede}u to~ku upi{ite: To point:@-30,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Ponovno ste unijeli relativnu pravokutnu koordinatu s udaljenostima u x,y vrijednostma, ali x vrijednost udaljenosti je negativna i to je rezultiralo iscrtavanjem crte s desna na lijevo. Pozitivne su vrijednosti u pravokutnom koordinatnom sustavu s lijeva na desno (x) ili odozdo prema gore (y). Ako `elite nacrtati crtu u suprotnom smjeru, morate unijeti negativnu vrijednost x ili y. Sada }ete zavr{iti crtanje tako {to }ete upisati: To point:c C je kratica za Close /zatvori/ i ta opcija naredbe Line spaja zadnju to~ku koju ste nacrtali s prvom iz koje ste krenuli, a zatim zavr{ava C Slika 2.7 Kvadrat nacrtan zadavanjem relativnih koordinata to~aka.

31 22 II. DIO Apsolutne koordinate Sada }ete nacrtati isti kvadrat, samo }ete unositi apsolutne koordinate to~aka. Zadnje kori{tenu naredbu mo`ete ponovno zadati tako da pritisnete Enter ili kliknete na desnu tipku mi{a. Ponovno zadajte naredbu Line i upi{ite apsolutne koordinate to~ke iz koje zapo~injete crtanje: Command:line From point:30,30 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Prva to~ka crte udaljena je 30 jedinica od ishodi{ta po x osi i 30 jedinica po y osi. Da biste odredili sljede}e to~ke stranica kvadrata upisujte: To point:60,30 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. To point:60,60 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. To point:30,60 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. To point:c Nacrtali ste isti kvadrat, ali unose}i apsolutne koordinate to~aka. Ovo je mo`da i djelovalo jednostavno, ali nije uvijek mogu}e znati sve apsolutne koordinate to~aka kada crtamo. Zato }ete gotovo uvijek koristiti relativne koordinate. Upotrebom relativnih koordinata znatno se olak{ava crtanje. Nije potrebno znati apsolutne koordinate to~aka nego samo njihov me- usobni polo`aj, na primjer, udaljenost izme u to~aka.

32 Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 23 30,60 60,60 30,30 60,30 Slika 2.8 Drugi kvadrat nacrtan zadavanjem apsolutnih kordinata to~aka. Mjerne jedinice Bilo bi dobro kada biste sada odredili to~nost u kojoj }e AutoCAD LT prikazivati jedinice. Odaberite naredbu Units iz padaju}eg izbornika Format. Otvorit }e se okvir za dijalog Units Control. U popisu jedinica Units osnovni je izbor Decimal, nemojte to mijenjati. Slika 2.9 Odabir naredbe Units; padaju}i izbornik Format. Pitate se zasigurno za{to ne odaberemo Engineering ili Architectural zato jer se one prikazuju u stopama i palcima. Iz popisa okvira to~nosti, Precision, odaberite to~nost koju `elite. To~nost na jednu decimalu, 0.0, dosta vam je, mo`da i previ{e. U popisu kuteva, Angles, ostavite osnovni izbor za jedinice Decimal Degrees i za to~nost, 0.

33 24 II. DIO Slika 2.10 Okvir za dijalog Units Control. Opazili ste da do sada, kada smo spominjali neke vrijednosti ili udaljenosti, nismo koristili mjerne jedinice za du`inu, nego smo govorili op}enito o jedinicama. AutoCAD LT je temeljen na takozvanim AutoCAD-ovim jedinicama i ne postoji neposredna veza izme u tih i na{ih mjernih jedinica. Kako onda ne{to to~no nacrtati, pitate se, kada mi koristimo isklju~ivo metre, centimetre ili milimetre da bismo izrazili mjere du`ina. Da biste mogli crtati onako kako ste nau~eni i kako je uobi~ajeno, najprije morate odlu~iti koju }ete mjernu jedinicu koristiti prilikom izrade va{eg crte`a i onda u mislima izjedna~ite jednu AutoCAD-ovu jedinicu s jednom od izabranih mjernih jedinica. Na primjer, jedna AutoCAD-ova jedinica je jednaka jednom metru ili jedna AutoCAD-ova jedinica je jednaka jednom centimetru. U va{em slu~aju najbolje je da odaberete centimetre 1 AutoCAD jedinica = 1 cm. Vrlo je va`no kada jednom u crte`u izaberete mjernu jedinicu da je se i dosljedno pridr`avate. Sve mjere moraju biti uniformne. Sada mo`ete re}i da ste nacrtali dva kvadrata ~ija je jedna stranica 30 cm. To {to ste nacrtali i podesili mogli biste sada imenovati i pohraniti.

34 Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 25 Kako pohraniti crte` Ako pogledate u naslovnu traku, vidjet }ete da je AutoCAD LT va{ crte` prozvao»unnamed«/neimenovan/. Budu}i da je va{ crte` bez imena i prvi puta ga pohranjujete, otvorite padaju}i izbornik File i odaberite naredbu Save As. Otvorit }e se okvir za dijalog Save Drawing As. U okvir za ime crte`a, File Name, prvo }ete upisati ime va{eg crte`a, a onda }ete kliknuti na gumb OK i tako spremiti crte`. Utipkajte KVADRATI kao ime va{eg cre`a i kliknite na gumb OK. Okvir za dijalog je nestao, a vi }ete opaziti aktivnost diska. Pohranili ste va{ crte` pod imenom KVA- DRATI.DWG i sada u naslovnoj traci pi{e to ime. Slika 2.11 Odabir naredbe Save As; padaju}i izbornik File. Nije potrebno upisivati ekstenziju.dwg prilikom imenovanja crte`a, to AutoCAD LT radi automatski prilikom pohranjivanja. Za prvo pohranjivanje crte`a uvijek koristite naredbu Save As. Preporu~a se tako er da ne koristite palatale ( }, ~,, { i ` ) za imenovanje crte`a, blokova, slojeva,... Slika 2.12 Okvir za dijalog Save Drawing As. Naredbu Save As mo`ete koristiti i kada `elite ve} pohranjeni i imenovani crte` pohraniti pod drugim imenom. Ve} imenovani crte` mo`e se pohraniti i zadavanjem naredbe Save.

35 26 II. DIO Naredbu Save mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, sa standardnog alatnog okvira ili iz padaju}eg izbornika File. Ako `elite zavr{iti rad, odaberite naredbu Exit iz padaju}eg izbornika File. Otvorit }e se okvir za dijalog AutoCAD LT koji }e vas pitati da li `elite pohraniti promjene na va{em crte`u, Save Changes to, i ponudit }e vam tri gumba: Yes, No i Cancel. Ako ste vr{ili neke promjene na crte`u i zaboravili ih pohraniti, AutoCAD LT vas podsje}a da to u~inite prije nego zatvorite crte`. Najbolje je da kliknete na Yes, onda ste sigurni da je sve {to ste do sada radili na crte`u pohranjeno. Slika 2.13 Odabir naredbe Save; padaju}i izbornik File. AutoCAD LT automatski, zbog sigurnosti, pohranjuje va{ rad u odre enim vremenskim razmacima pod imenom ACLT.SVS, ali bez obzira na to dobro je povremeno pohraniti crte`. Dovoljno je, kad god se tijekom rada sjetite, kliknuti na gumb Save na alatnoj traci Standard. Sada morate ponovno pokrenuti AutoCAD LT. Kada se otvori okvir za dijalog Start Up kliknite na gumb Open a Drawing, odaberite va{ crte` kvadrati.dwg iz popisa Select File, kliknite na OK i crte` se iscrtao na ekranu nepromijenjen. Slika 2.14 Odabir naredbe Exit; padaju}i izbornik File. Slika 2.15 Okvir za dijalog AutoCAD LT.

36 Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 27 Slika 2.16 Okvir za dijalog Start Up s odabranom opcijom Open a Drawing. Ako `elite zapo~eti rad na potpuno novom crte`u, kliknite na gumb New na alatnoj traci Standard ili iz padaju}eg izbornika File odaberite naredbu New. Ako ste mijenjali crte`, AutoCAD LT }e vam ponuditi okvir za dijalog s upozorenjem da pohranite crte` prije nego otvorite novi, Save changes to, a ako niste mijenjali crte` otvorit }e se odmah okvir za dijalog Create New Drawing (vrlo je sli~an okviru za dijalog StartUp). Kliknite na gumb Start from Scratch, odaberite opciju Metric i tada kliknite na gumb OK i u~itat }e se potpuno novi crte`»unnamed«. Slika 2.17 Odabir naredbe New; padaju}i izbornik File. Slika 2.18 Okvir za dijalog Create New Drawing.

37 28 II. DIO Kako nacrtati kru`nicu Slika 2.19 Odabir naredbe Circle; padaju}i izbornik Draw. U~itajte va{ crte` KVADRATI.DWG ako ve} nije u~itan i zadajte naredbu Circle. Mo`ete je zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili pomo}u alatnog okvira Draw. Naredba Circle omogu}uje crtanje kru`nica na vi{e na~ina. Center,Radius kru`nica odre ena sredi{tem i polumjerom Center,Diameter kru`nica odre ena sredi{tem i promjerom 3 Points kru`nica odre ena trima to~kama Tan,Tan,Radius kru`nica odre ena dvjema tangentama i polumjerom Donut prsten definiran promjerom unutra{nje i vanjske kru`nice i sredi{tem Naj~e{}e }ete koristiti opciju Center,Radius. U naredbenom retku se, nakon odabira DrawðCircleðCenter,Radius, ispisuje upit: Command:_circle 3P/TTR/<Center point>: AutoCAD LT od vas tra`i da odredite to~ku sredi{ta kru`nice. Mo`ete odabrati to~ku neposredno na ekranu ili upisati koordinate. Ako upisujete koordinate to~ke, morate, nakon {to ste je upisali, pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a. Tan, tan, Radius Slika 2.20 Primjeri na~ina crtanja kru`nica. to~ka tangiranja polumjer Sredi{te Center, Radius polumjer Sredi{te Center, Diameter to~ka tangiranja prva to~ka tre}a to~ka druga to~ka Nakon zadavanja naredbe njene opcije se ispisuju unutar naredbenog retka odvojene kosim zagradama( / ). Opcija unutar trokutastih zagrada(<>) je osnovno postavljena, tj. opcija koja je aktivna ako mi druk~ije ne odredimo. Velika slova opcija su ujedno i kratice koje koristimo ako opciju `elimo zadati neposrednim upisivanjem u naredbeni redak.

38 Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 29 Nakon {to ste odredili sredi{te, u naredbenom retku se ispisuje: Diameter/<Radius>: AutoCAD LT od vas tra`i da odredite polumjer kru`nice. Polumjer mo`ete odrediti tako da odaberete to~ku kroz koju prolazi kru`nica, neposredno na ekranu ili da upi{ete njegovu vrijednost. Opet, ako upisujete u naredbeni redak obavezno pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Sada }ete nacrtati kru`i} polumjera 1 cm u lijevom donjem uglu desnog kvadrata. Zadajte naredbu Circle /DrawðCircleðCenter,Radius/ Command:_circle 3P/TTR/<Center point>: kliknite lijevo dolje unutar kvadrata Diameter/<Radius>:1 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a Slika 2.21 Kru`i} polumjera 1 cm nacrtan u donjem lijevom uglu kvadrata.

39 30 II. DIO Zumiranje Slika 2.22 Odabir naredbe Zoom; padaju}i izbornik View. Nacrtali ste tako malu kru`nicu da je gotovo ne vidite i rado biste izbliza pogledali taj dio cte`a. Tu vam poma`e naredba Zoom s opcijom Window. Naredbu Zoom mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju- }eg izbornika View ili putem alatne trake Standard. Naredba Zoom mijenja veli~ine prikaza crte`a. Mo`ete dobiti pogled izbliza zumiranjem prema crte`u i mo`ete dobiti sveobuhvatni pogled na crte` zumiranjem od crte`a. Odaberite Zoom naredbu iz padaju}eg izbornika View i vidjet }ete da ona nudi puno opcija. Naj~e{}e }ete koristiti opcije: Window zumira prema crte`u dio crte`a koji odre ujete postavljanjem prozora oko podru~ja koje `elite izbliza pogledati. All zumira od crte`a tako da prika`e cijeli crte`. Previous vra}a na prija{nji pogled. Odaberite opciju Window i u naredbenom retku ispisala se poruka: Command:Zoom All/Center/Extents/Previous/Window/<Scale(x/xP)>:W First corner: AutoCAD LT tra`i od vas da odredite prvi ugao prozora s kojim }ete obuhvatiti podru~je na ekranu koje `elite izbliza pogledati. Obratite pa`nju na grafi~ki pokaziva~, opet se promijenio i sada vam omogu}uje odabir prozora pogleda. Ako `elite izbliza pogledati kru`i}, prozorom treba obuhvatiti ugao kvadrata koji `elite pogledati. Kliknite pokaziva~em negdje blizu donjeg lijevog ugla kvadrata i rastegnite prozor tako da obuhvatite kru`i}, a zatim kliknite kako biste odabrali drugi ugao prozora. Other corner: Slika na ekranu se promijenila i na cijelom podru~ju za crtanje vidite izabrani dio crte`a. Opet biste htjeli na ekranu vidjeti prija{nju sliku. Izaberite opciju Previous naredbe Zoom iz padaju}eg izbornika View. Da biste nakon ~estih promjena pogleda opet sagledali cijeli svoj crte`, upotrebite opciju All naredbe Zoom.

40 Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 31 Slika 2.23 Odabir prozora pogleda. Slika 2.24 Uve}ani pogled na odabrano podru~je crte`a.

41 32 II. DIO Odabir li bilo koji element crte`a promijeniti ili od njega ne{to konstruirati, trebate ga prvo odabrati da biste na njemu mogli primijeniti naredbu. Sve naredbe Modify od vas tra`e da odaberete objekt ili objekte na kojima `elite primijeniti naredbu. Slika 2.25 Odabir naredbe Erase; gumb s alatnog okvira Modify. Kako radi naredba Erase Naredba za brisanje Erase je jedna od naredbi koja tra`i od vas da odaberete objekte. Naredbu Erase mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak ili iz alatnog okvira Modify. Naredba Erase bri{e odabrane objekte. Nakon odabira naredbe Erase, u naredbenom retku se ispisuje: Command:erase Select object: Grafi~ki pokaziva~ se promijenio u kvadrati} i omogu}uje nam pojedina~ni izbor objekata. Postavite pokaziva~ na jednu od stranica kvadrata i kliknite. Slika 2.26 Stranica kvadrata odabrana za brisanje.

42 Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 33 Stranica vi{e ne izgleda kao puna linija nego djeluje iscrtkana, a to zna~i da je odabrana. Na isti na~in odaberite jo{ jednu stranicu i tako mo`ete birati koliko god `elite objekata sve dok AutoCAD-u LT ne poru~ite pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a da ste zavr{ili odabir. Naredba se odmah izvr{ava i svi ozna~eni objekti se bri{u. Ako ste pogrije{ili i obrisali ne{to {to niste htjeli, jednostavno utipkajte U u naredbeni redak (Command:U) i pritisnite Enter ili kliknite na ikonu Undo na alatnoj traci Standard. Naredba Undo poni{tava zadnju izvr{enu naredbu. Slika 2.27 Odabir naredbe Undo; gumb sa standardnog alatnog okvira. Pojedina~ni odabir mo`e biti dugotrajan ako `elite odabrati puno objekata nekog slo`enijeg crte`a. U takvim slu~ajevima koristi se opcija odabira prozorom. Postoje dvije vrste prozora za odabir. Ponovno odaberite naredbu Erase. Grafi~ki pokaziva~ u obliku kvadrati}a smjestite lijevo od kvadrata i kliknite (slika 2.28). U naredbenom retku ispisao se upit: Command:erase Select object: Other corner: AutoCAD LT od vas tra`i da odaberete drugi ugao prozora za odabir. Kliknuv{i pokaziva~em za odabir u podru~je za crtanje, odabrali ste prvi ugao prozora. Pomaknite mi{a udesno i otvorit }e se kvadrat, tzv. prozor za odabir. Ovisno o tome kako veliko podru~je `elite obuhvatiti, toliko pove}avate prozor povla~e}i mi{a udesno. Obuhvatite otprilike pola kvadrata prozorom i kliknite.

43 34 II. DIO Drugi klik Prvi klik Slika 2.28 Otvaranje prozora za odabir Window. Slika 2.29 Odabrani objekti prozorom Window.

44 Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 35 Time ste odabrali drugi ugao prozora. Ozna~eni objekti djeluju iscrtkano {to zna~i da su odabrani. U naredbenom vas retku AutoCAD LT obavje{tava o tome koliko ste objekata odabrali. Other corner: 2 found Pritiskom na desnu tipku mi{a dajemo AutoCAD-u LT znak da smo zavr- {ili odabir. Svi odabrani elementi su izbrisani. Kliknite na gumb Undo da bi se poni{tilo djelovanje naredbe Erase. Opazili ste da nakon svakog odabira na ekranu ostaju bijeli kri`i}i /Blip/. Oni ozna~avaju mjesta odabira i nisu stvarni objekti crte`a, ali njihov veliki broj mo`e u~initi crte` nepreglednim. Da bi nestali s ekrana, kliknite na gumb Redraw izbornika View na alatnoj traci Standard. Prozor koji smo upravo opisali otvara se slijeva nadesno, stranice su mu pune linije i odabire samo one objekte koji se cijeli nalaze unutar njega. Drugi prozor za odabir, Crossing, otvara se zdesna nalijevo, stranice su mu iscrtkane linije i odabire ne samo objekte koji su unutar njega nego i one objekte koje su njegove stranice presjekle. Slika 2.30 Odabir naredbe Redraw; padaju}i izbornik View.

45 36 II. DIO Drugi klik Prvi klik Slika 2.31 Otvaranje prozora za odabir Crossing. Ponovno zadajte naredbu Erase. Smjestite grafi~ki pokaziva~ desno od kvadrata kao na slici 2.31, kliknite i povucite mi{a u lijevo. Otvorio se prozor s iscrtkanim stanicama. AutoCAD LT od vas tra`i da odredite drugi ugao prozora. Otvorite prozor kao na slici 2.31 i kliknite. Slika 2.32 Odabrani objekti prozorom Crossing.

46 Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 37 AutoCAD LT }e vas u naredbenom retku obavijestiti da ste odabrali 4 objekta. Command:_erase Select object: Other corner: 4 found pritisnite li prekinuti rad na nekoj naredbi, dovoljno je pritisnuti gumb Esc na tipkovnici. Pritisnite Esc i naredba Erase se ne}e izvr{iti. Sada ste nau~ili kako sve mo`ete odabrati objekte ako to od vas tra`i naredba. Odabir specifi~nih to~aka ve} nacrtanih objekata Nau~ili ste kako se crtaju pojedini objekti zadavanjem koordinata to~aka. Kada crtamo neki konkretni crte`, primjerice tlocrt, zapo~et }emo zasigurno tako da osnovne konture nacrtamo zadavanjem koordinata to~aka, ali ubrzo }emo morati nacrtati i neke objekte koji }e se na neki na~in vezati na ve} nacrtane. Trebat }ete nacrtati prozor u otvoru zida tako da povu~ete crtu izme u odre enih to~aka ve} nacrtanih objekata. Alati Object Snap omogu}uju nam automatsko odre ivanje koordinata nekih karakteristi~nih to~aka objekta i eliminira potrebu za poznavanjem to~nih kordinata to~aka ve} nacrtanih objekata. Slika 2.33 AutoCAD-ov ekran s usidrenim alatnim okvirom Object Snap desno od podru~ja za crtanje i otvorenim dodatnim gumbima gumba Snap sa standardnog alatnog okvira.

47 38 II. DIO Alate Object Snap zadajemo s dodatnih gumbiju gumba Snap na alatnom okviru Standard ili s alatnog okvira Object Snap. Uklju~ite alatni okvir Object Snap na prije opisan na~in i usidrite ga desno od podru~ja za crtanje. Alati Object Snap su: Endpoint krajnja to~ka crte ili luka. Midpoint polovi{te crte ili luka. Intersection sjeci{te dvaju objekata. Center sredi{te kru`nice ili luka. Quadrant odabir kvadrantne to~ke kru`nice, to~ke koja se nalazi na 0,90,180 ili 270 stupnjeva. Perpendicular to~ka dobivena povla~enjem okomice na odabrani objekt iz prethodno ozna~ene to~ke. Tangent to~ka dirali{ta tangente i kru`nice, luka ili elipse. Node to~ka na objektu ili koti najbli`a mjestu odabira. Insertion bazna to~ka umetanja bloka ili teksta. Nearest to~ka objekta koja je najbli`a to~ki odabira. None privremeno isklju~ivanje funkcija za to~an odabir to~aka. From to~ka udaljena za zadanu vrjednost od prethodno ozna~ene to~ke. Running otvara okvir za dijalog Running Object Snap za trajno zadavanje alata Object Snap. Upotreba naredbi Object Snap Ne budete li koristili alate Object Snap, nacrtat }ete crte koje izgledaju kao da su spojene, no one zapravo ne}e biti spojene i to }e vam izazvati cijeli niz problema u daljnjem crtanju. Sada upotrebljavaju}i alate Object Snap nacrtajte linije kao na slici 2.34, od krajnje to~ke jedne stranice do polovi{ta njoj suprotne stanice i zavr{ite u donjem lijevom uglu kvadrata.

48 Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 39 Slika 2.34 Crte` linija unutar kvadrata nacrtanih naredbom Line uz pomo} alata Object Snap. Odaberite naredbu Line i, da biste odabrali prvu to~ku crte, kliknite na gumb Snap to Endpoint s alatnog okvira Object Snap. Command:line From point:endp of Grafi~ki pokaziva~ se promijenio i AutoCAD LT od vas tra`i da ozna~ite crtu od ~ije posljednje to~ke `elite zapo~eti crtanje nove crte. Ozna~ite donju stranicu kvadrata i kliknite. Dovoljno je kvadrati}em pokaziva~a dotaknuti crtu negdje blizu mjesta gdje pretpostavljamo da se nalazi tra`ena to~ka, a AutoCAD LT }e sam prona}i ispravnu to~ku.

49 40 II. DIO Slika 2.35 Ozna~avanje objekata kod odabira to~aka alatima Object Snap. Opazit }ete da je po~etak crtanja crte to~no u zadnjoj to~ci ozna~ene stranice. Slika 2.36 Po~etak crtanja crte uhva}en za zavr{nu to~ku ozna~ene crte.

50 Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 41 Da biste to~no izabrali sljede}u to~ku, kilknite na gumb Snap to Midpoint s alatnog okvira Object Snap, ozna~ite suprotnu stranicu kvadrata i kliknite. To point:midp of Druga to~ka crte je to~no u polovi{tu ozna~ene stranice. Slika 2.37 To~ka odabrana alatom Snap to Midpoint to~no u polovi{tu ozna~ene crte. Sada jo{ kliknite na gumb Snap to Intersection, ozna~ite donji lijevi ugao kvadrata i kliknite. To point:int of Crta zavr{ava u sjeci{tu dviju stranica. Zavr{ite naredbu Line tako da pritisnete Enter ili kliknete na desnu tipku mi{a. Pohranite crte`.

51 42 II. DIO Slika 2.38 Crta zavr{ava to~no u sjeci{tu odabranih crta. Sa`etak U ovom ste poglavlju savladali osnove crtanja u AutoCAD-u LT, na~ine za pregledniji prikaz crte`a, kao i na~ine odabira objekata. U narednom }ete poglavlju detaljnije upoznati naredbe za crtanje.

52 3. Poglavlje Naredbe za crtanje l l l l Naredbe za crtanje Kako nacrtati kru`ni luk kroz tri to~ke Kako nacrtati elipsu zadanu sredi{tem i s dva polumjera Kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap info U ovom poglavlju }ete upoznati naredbe za crtanje. Nau~it }ete kako rade neke naredbe za crtanje i kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap.

53

54 Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE 45 Naredbe za crtanje Upoznali ste ve} dvije naredbe za crtanje, Line i Circle, a sada }ete saznati kako rade jo{ neke, a one koje }ete koristiti u daljnjem radu upoznat }ete kroz kratke vje`be. Vje`bat }ete ujedno i kori{tenje alata Object Snap. Naredbe za crtanje mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Draw. Sve naredbe za crtanje od vas tra`e da zadate neke odre ene to~ke. To~ke se odabiru neposredno na ekranu alatima Object Snap ili upisivanjem koordinata. Nakon upisivanja koordinata u naredbeni redak obavezno pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a da bi AutoCAD LT registrirao upisano. Slika 3.1 AutoCAD-ov ekran s otvorenim padaju}im izbornikom Draw. Naredbe za crtanje su: Line naredba crta crte izme u dvije zadane to~ke. Construction line naredba crta pravce kroz dvije zadane to~ke. Ray naredba crta polupravce od zadane po~etne to~ke kroz zadanu to~ku Pline naredba crta jedan objekt sastavljen od vi{e segmenata sa- ~injenih od crta ili lukova. Naredba se naj~e{}e koristi za 3D modeliranje. Mo`e joj se pode{avati {irina.

55 46 II. DIO Double Line naredba crta dvostruke crte. Spline naredba crta zavojitu liniju izme u odabranih to~aka. Arc naredba crta kru`ne lukove. Opcije naredbe nude razne na~ine konstrukcije: Start,Center,End-luk zadan po~etnom to~kom, sredi{tem kru`nice kojoj pripada i krajnjom to~kom. Start,Center,Angle-luk zadan po~etnom to~kom, sredi{tem kru`nice kojoj pripada i kutem kojeg luk obuhva}a. Start,End,Angle-luk zadan po~etnom to~kom, krajnjom to~kom i kutem kojeg luk obuhva}a. Center,Start,End-luk zadan sredi{tem kru`nice kojoj pripada, po~etnom i krajnjom to~kom. Center,Start,Angle-luk zadan sredi{tem kru`nice kojoj pripada, po~etnom to~kom i kutem kojeg luk obuhva}a. 3Points-luk zadan trima to~kama po~etnom, to~kom»negdje«na luku i krajnjom to~kom). Continue-luk koji se tangencijalno nastavlja na prethodno nacrtani luk ili crtu, potrebno je samo odrediti krajnju to~ku. Ellipse naredba crta elipse. Opcije naredbe nude razne na~ine konstrukcije: Center-elipsa zadana sredi{tem i s dva polumjera. Axis,End-elipsa zadana jednim promjerom i jednim polumjerom. Arc crta elipti~ni luk. Polygon naredba crta poligone. Naredba ima dvije opcije: Rectangle pravokutnik zadan to~kama dva nasuprotna kuta. Polygon-poligon zadan brojem stranica i sredi{tem i polumjerom upisane kru`nice ili du`inom jedne stranice. 2D Solid naredba crta povr{ine definirane s tri ili ~etiri to~ke. Koristi se u 3D modeliranju. Point naredba crta to~ke. Naredba ima tri opcije: Single Point to~ka zadana odabirom ili koordinatama. Divide-ucrtava to~ke na odabrani objekt tako da ga podijeli na zadani broj segmenata. Measure-ucrtava to~ke na odabrani objekt na zadanoj udaljenosti.

56 Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE 47 Kako nacrtati kru`ni luk kroz tri to~ke Slika 3.2 Skica kru`nog luka koji treba nacrtati. U~itajte crte` KVADRATI.DWG i odaberite naredbu Arc /DrawðArcð3 Point/ i nacrtajte kru`ni luk kao na slici. Za odabir to~aka koristite alate Object Snap. Crtat }ete na lijevom kvadratu i da biste imali bolji pregled nad onim {to radite odaberite naredbu ZoomðWindow i zumirajte podru~je oko kvadrata. Slika 3.3 Uve}an pogled na lijevi kvadrat naredbom Zoom Window.

57 48 II. DIO Command:arc Center/<Start point>:int of Object SnapðIntersection of i ozna~ite sjeci{te kosih crta i gornje stranice kvadrata. Center/End/<Second point>:mid of Object SnapðMidpoint of i ozna~ite desnu stranicu kvadrata. End point:int of donji ugao kvadrata. Object SnapðIntersection of i ozna~ite desni Slika 3.4 Nacrtani kru`ni luk pomo}u naredbe Arcð3point. Nacrtali ste kru`ni luk zadan trima to~kama, a to~ke ste birali neposredno s ekrana pomo}u alata Object Snap. Odaberite naredbu ZoomðPrevious da biste opet vidjeli cijeli crte`. Kako nacrtati elipsu zadanu sredi{tem i s dva polumjera Sada }ete nacrtati elipsu kao na slici. Odaberite naredbu Ellipse /DrawðEllipseðCenter/. Za odabir to~aka opet }ete upotrijebiti alate Object Snap. Elipsu }ete crtati na desnom kvadratu i, da biste imali bolji pregled nad onim {to radite, naredbom ZoomðWindow zumirajte podru~je oko kvadrata.

58 Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE 49 Slika 3.5 Skica elipse koju treba nacrtati. Slika 3.6 Uve}an pogled na desni kvadrat naredbom Zoom Window. Command:ellipse Arc/Center/<Axis endpoint1>:c Center of ellipse:mid of Object Snap-ðMidpoint of i odaberite desnu stranicu kvadrata Axis endpoint:mid of Object SnapðMidpoint of i odaberite lijevu stranicu kvadrata <Other axis distance>/rotation:int of Object SnapðIntersection of i odaberite desni gornji ugao kvadrata

59 50 II. DIO Slika 3.7 Nacrtana elipsa pomo}u naredbe EllipseðCenter. Nacrtali ste elipsu. Odaberite naredbu ZoomðPrevious da biste opet vidjeli cijeli crte`. Kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap Sada `elite nacrtati kru`nicu tako da joj je sredi{te udaljeno 50 cm od sredi{nje to~ke desne strane kvadrata. Slika 3.8 Skica kru`nice koju treba nacrtati.

60 Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE 51 Da biste ostvarili to~an pomak sredi{ta upotrijebit }ete alat Object Snapa pod nazivom Snap From. Odaberite naredbu Circle /DrawðCircle/ i na upit o polo`aju to~ke sredi{ta odgovorite odabirom Object SnapðSnap From. Command:circle 3P/TTR/<center point>:_from AutoCAD LT sada tra`i od vas da odredite baznu to~ku pomaka, mo`ete upisati koordinate ili je neposredno odabrati na ekranu. Vi `elite zapo~eti crtanje 50 cm udesno od sredi{nje to~ke lijeve stranice kvadrata i da biste je odabrali upotrijebit }ete Object SnapðMidpoint of. Base point:mid of ozna~ite lijevu stranicu kvadrata. Na upit za pomak odgovorite upisom relativne koordinate to~ke u koju se pomi~ete. <offset>:@50,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Sredi{te kru`nice se pomaknulo od odabrane to~ke za `eljenu vrijednost udesno. Slika 3.9 Ostvareni pomak sredi{ta kru`nice za 50 cm od polovi{ta desne stranice lijevog kvadrata pomo}u alata Object SnapðSnap From.

61 52 II. DIO Ovisno o tome koliki pomak trebate i u kojem smjeru ga `elite izvesti, upisujete odgovaraju}u relativnu koordinatu. Sada jo{ trebate zadati da kru`nica prolazi desnim uglom kvadrata. Diameter/<Radius>:int of odaberite ugao kvadrata. Object SnapðIntersection of i Slika 3.10 Nacrtana kru`nica koja prolazi lijevim donjim uglom desnog kvadrata. Da biste isprobali kako rade ostali alati Object Snap koje }ete upotrebljavati tokom crtanja, odaberite naredbu Line i nacrtajte kvadrat kao na slici 3.11 pomo}u alata Snap to Quadrant. Command:line From point:qua of kliknite na kru`nicu u gornjem djelu. To point:qua of kliknite na kru`nicu negdje lijevo. To point:qua of kliknite na kru`nicu u donjem djelu. To point:qua of kliknite na kru`nicu negdje desno. To point:c

62 Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE 53 Slika 3.11 Kvadrat ucrtan u kru`nicu pomo}u alata Object SnapðSnap to Quadrant. Ponovno pozovite naredbu Line i ucrtajte kvadrat u upravo nacrtani kvadrat pomo}u alata Snap to Midpoint. Slika 3.12 Kvadrat ucrtan u kvadrat pomo}u alata Object Snapð Snap to Midpoint.

63 54 II. DIO Command:line From point:mid of kliknite na lijevu gornju stranicu. To point:mid of kliknite na donju lijevu stranicu. To point:mid of kliknite na donju desnu stranicu. To point:mid of kliknite na gornju desnu stranicu. To point:c Ponovno pozovite naredbu Line i nacrtajte crtu iz sredi{ta kru`nice bilo gdje na kru`nicu. Slika 3.13 Crta nacrtana pomo}u alata Object SnapðSnap to Center i Object SnapðSnap to Nearest. Command:line From point:cen of kliknite bilo gdje na kru`nicu. To point:nea to kliknite na kru`nicu negdje lijevo i prekinite naredbu. Ponovno pozovite naredbu Line i jo{ nacrtajte crtu iz lijevog gornjeg ugla desnog kvadrata okomito na zadnje nacrtanu crtu.

64 Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE 55 Slika 3.14 Crta nacrtana pomo}u alata Object SnapðSnap to Intersection i Object SnapðSnap to Perpendicular. Command:line From point:int of kliknite na lijevi gornji ugao kvadrata. To point:per to kliknite na zadnje nacrtanu crtu i prekinite naredbu. Pohranite crte`. Sa`etak U ovom ste poglavlju nau~ili kako rade neke naredbe za crtanje, kao i upotrebu dodatnih alata Object Snap. Sve su ove radnje nu`ne kako biste stekli iskustvo u radu s naredbama, a koje }e vam koristiti u daljnjem radu. U narednom }ete poglavlju krenuti s crtanjem tlocrta.

65 III DIO 4. Poglavlje Crtanje tlocrta U ovom poglavlju l l Pripreme Crtanje info U ovom poglavlju nau~it }ete {to sve treba podesiti prije po~etka crtanja nacrta. Tokom crtanja jednostavnog tlocrta upoznat }ete niz naredbi koje vam pojednostavljuju crtanje.

66

67 Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 59 Pripreme Sada }ete nacrtati konkretan nacrt s tekstom i kotama koji }ete na kraju i iscrtati na pisa~u. Nacrtat }ete tlocrt kupaone s time da }ete sami napraviti sve potrebne oznake vrata, prozor, kadu, umivaonik i wc {koljku. Slika 4.1 Skica tlocrta koji }ete crtati. Prije po~etka samog crtanja treba definirati neke postavke. Kao prvo, crte` mora stati na papir na koji ga kanimo iscrtati. Pokrenite AutoCAD LT i kada se otvori okvir za dijalog Start Up, kliknite na gumb Start from Scratch, odaberite opciju Metric i kliknite na OK. Granice crte`a Kada otvorite novi crte`, prvo odredite to~nost u kojoj }e AutoCAD LT prikazivati jedinice (2. poglavlje, dio»mjerne jedinice«). Zatim trebate odrediti granice crte`a, a mo`da ih ~ak i nacrtati. Granice crte`a predstavljaju»rub papira«na koji }ete crte` iscrtati i ne dopu{taju, kada su uklju~ene, crtanje izvan»papira«. U AutoCAD-u LT se crta u mjerilu 1:1, unose se stvarne mjere i to je velika prednost crtanja u AutoCAD-u LT u odnosu na crtanje na papiru ne morate misliti na mjerilo dok crtate. Kada pripremate crte` za iscrtavanje, AutoCAD-u zadajete omjer, ovisno o mjerilu, po kojem }e se crte` smanjiti prilikom iscrtavanja. Razmislite li, shvatit }ete da dimenzije papira ne mo`ete unositi u crte` u njihovim stvarnim mjerama nego ih morate uve}ati za faktor za koji }ete kasnije crte` smanjiti. Taj faktor je obi~no mjerilo na primjer, nacrt }ete iscrtati u mjerilu 1:20, faktor smanjenja kod iscrtavanja je 20, {to zna~i da dimenzije papira koje }ete unijeti kao granice crte`a moraju biti 20 puta ve}e.

68 60 III. DIO Shvatit }ete to sve bolje kasnije, kada }ete svoj crte` pripremati za iscrtavanje. Prilikom zadavanja granica crte`a treba znati mjerilo u kojem }ete crte` iscrtati i dimenzije papira na koji }ete ga iscrtati. Ve} u pro{lom poglavlju odlu~ili ste se da vam mjerna jedinica bude centimetar i ne smijete to zaboraviti morate biti dosljedni u njihovom kori{tenju, stoga i dimenzije papira morate izraziti u centimetrima. Tablica 3-1. Koordinate gornjeg desnog ugla granica crte`a ovisno o mjerilu i papiru. MJERILO 1:10 1:20 1:50 1:100 1:200 1:500 1:1000 vodoravno A4 297, , , , , , ,21000 okomito A4 210, , , , , , ,29700 vodoravno A3 420, , , , , , ,29700 okomito A3 297, , , , , , ,42000 Va{ crte` }e biti iscrtan u MJ 1:20 na vodoravno polo`enom A4 papiru. Naredbu Drawing Limits mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika Format. Slika 4.2 Odabir naredbe Drawing Limits; padaju}i izbornik Format. Kako zadati granice crte`a Naredba Drawing Limits vam omogu}ava da zadate granice crte`a tako da tra`i od vas da odredite koordinate donjeg lijevog i gornjeg desnog ugla. Kada odaberete naredbu, u naredbenom se retku ispisuje: Command:limits Reset model space limits: ON/OF/<Lower left corner><0.0,0.0>:

69 Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 61 AutoCAD LT vam nudi kao pretpostavljenu opciju koordinate 0,0, to jest ishodi{te koordinatnog sustava. Uvijek mo`ete prihvatiti pretpostavljenu opciju pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a. Ovdje tako er uklju~ujete, ON, ili isklju~ujete, OF, granice crte`a, ali tek nakon {to zadate i gornji desni ugao granica crte`a. Uper right corner<297,210>: Za desni gornji ugao granica crte`a, AutoCAD LT vam nudi koordinate koje predstavljaju dimenzije vodoravno polo`enog A4 papira u milimetrima. Ovdje upisujete, ovisno o mjerilu i veli~ini papira na koji }ete crte` ispisivati, koordinate koje imate izra~unate u tablici. Uvijek nakon {to ste zadali nove granice crte`a da bi se podru~je za crtanje prilagodilo novim zadanim granicama crte`a, trebate primijeniti naredbu ViewðZoom ðall. Nakon {to ste zadali granice crte`a, ponovno otvarate naredbu Limits i onda ih uklju~ujete tako da upi{ete ON u naredbeni redak i pritisnete Enter ili kliknete na desnu tipku mi{a. Command:limits Reset model space limits: ON/OF/<Lower left corner><0.0,0.0>:on Uklju~ene granice crte`a ne dopu{taju odabir to~aka izvan granica crte`a. Poku{ate li odabrati to~ku izvan granica, AutoCAD LT je ne}e odabrati, a u naredbenom retku }e ispisati **Outside limits. Sada }ete zadati granice crte`a va{eg budu}eg crte`a. Odaberite naredbu Drawing Limits /FormatðDrawing Limits/: Command:limits Reset model space limits: ON/OF/<Lower left corner><0.0,0.0>: pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Za gornji desni ugao prona ite vrijednosti u prilo`enoj tablici i upi{ite ih (vodoravno A4, MJ 1:20). Uper right corner<297,210>:594,420 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

70 62 III. DIO Prilagodite podru~je za crtanje novim zadanim granicama crte`a odabirom naredbe ViewðZoomðAll. Zadali ste granice crte`a, ali ih jo{ niste uklju~ili. Zato sada ponovno odaberite naredbu FormatðDrawing Limits i uklju~ite granice crte`a. Command:limits Reset model space limits: ON/OF/<Lower left corner><0.0000,0.0000>:on pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Odaberite naredbu Line /DrawðLine/ i nacrtajte tri crte kao na slici 4.3, biraju}i to~ke tako da samo kliknete u podru~je za crtanje. Slika 4.3 Ovakve tri crte poku{ajte nacrtati crtu br.3 ne}ete uspjeti nacrtati. Tre}u crtu niste uspjeti nacrtati, a u naredbenom retku ispisala se poruka: **Outside limits Tako vas je uklju~ena naredba Drawing Limits upozorila da ste odabrali to~ku izvan granica crte`a, to jest da poku{avate ne{to nacrtati izvan»papira«. Sada ste sigurni da ne}ete nacrtati ne{to {to kasnije ne}e stati na papir.

71 Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 63 Slojevi Slojevi se koriste da bi crte` bio pregledniji i da bi se moglo lak{e baratati sa nekim djelovima crte`a i skupinama elemenata. Slojevi se mogu shvatiti kao prozirne folije koje sadr`e dijelove crte`a. Na jednoj se nalaze pomo}ne linije, na drugoj nosivi zidovi, na tre}oj prozori, na ~etvrtoj vrata, na petoj kote, a preklopljene ~ine cjelovit nacrt. Slojevima se pridru`uju boje da bi crte` bio pregledniji i zato da bi se tim bojama prilikom ispisa pridru`ila debljina iscrtavanja. U okviru sa zna~ajkama objekata pi{e ime trenutno va`e}eg sloja, a ispred imena je kvadrati} u boji koja je pridru- `ena sloju i odre eni broj simbola koji nam govore o statusu sloja. Sloj ~ije je ime ispisano u okviru sa zna~ajkama objekata je trenutno va`e}i sloj, a to zna~i da }e svi nacrtani objekti biti u tom sloju. Slika 4.4 Dio okvira sa zna~ajkama objekata koji slu`i za kontrolu slojeva. Slika 4.5 Odabir naredbe Layers; padaju}i izbornik Format. Slojeve se mo`e tako er isklju~iti, smrznuti ili zaklju~ati. Kroz rad }ete nau~iti ~emu slu`i koja opcija. Definiranje slojeva Kada otvorite novi crte`, uvijek na raspolaganju imate sloj 0 (nula), koji je ujedno i trenutno va`e}i sloj, a sve ostale slojeve morate definirati sami. Slojevi se definiraju pomo}u naredbe Layers. Naredbu Layers mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika Format ili iz okvira sa zna~ajkama objekata. Odaberete li naredbu Layers, otvorit }e se okvir za dijalog Layer Control. U popisu slojeva nalazi se samo sloj 0. U okvir za dijalog Layer Control prvo upisujete imena slojeva. Va{i slojevi }e biti: VRATA, PROZOR, OPREMA i ZID.

72 64 III. DIO Preporu~a se da ne koristite palatale( }, ~,, { i ` ) za imenovanje crte`a, blokova, slojeva,... Upi{ite ime ZID u okvir za upisivanje novih slojeva koji se nalazi u dnu okvira za dijalog iznad gumba OK i kliknite na gumb New. Sloj ZID ispisao se u popisu. Na isti na~in upi{ite i preostale slojeve. U okvirima za dijalog ~esto }ete nai}i na gumbe ~iji su natpisi sivi. To su gumbi koje trenutno ne mo`ete upotrebljavati. Oni se aktiviraju samo u odre enim situacijama. U okviru za dijalog Layer Control, na primjer, gumbi za definiranje slojeva desno od popisa aktiviraju se tek odabirom sloja iz popisa koji `elite definirati. Kliknite na sloj ZID na popisu i on }e se ozna~iti. Slika 4.6 Okvir za dijalog Layer Control s ozna~enim slojem u popisu.

73 Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 65 Gumbi na desno od popisa sada su aktivni i omogu}uju vam da definirate odabarani sloj. Mo`emo ga upaliti ili ugasiti, On-Off, odlediti ili zalediti, Thaw-Freez i otklju~ati ili zaklju~ati, Unlock-Lock. Sada }ete definirati samo boju svakog sloja. Kliknite na gumb Set Color i otvorit }e se novi okvir za dijalog Select Color. Okvir za dijalog Select Color nudi vam cijelu paletu boja, ali najbolje je odabirati izme u ponu enih standardnih boja, Standard Colors. Slika 4.7 Okvir za dijalog Select Color. Izme u standardnih boja odaberite `utu boju tako da kliknete na `uti kvadrati}, a onda na gumb OK. U popisu slojeva uz sloj ZID u stupcu boje pi{e Yellow (`uto). Sloju ZID pridru`ili ste `utu boju i svi elementi nacrtani u tom sloju bit }e `ute boje. Sada na isti na~in pridru`ite boje ostalim slojevima. Vrlo je va`no da prvo kliknete na prije ozna~eni sloj tako da vi{e ne bude ozna~en, a tek onda ozna~ite sljede}i. Ako to ne u~inite, prvoodabrani sloj }e ostati ozna~en i promjene koje }ete unositi za sljede}i odabrani sloj odnosit }e se i na njega. U popisu slojeva treba biti ozna~en samo sloj koji `elite definirati.

74 66 III. DIO Sloju PROZOR pridru`ite plavu (blue), sloju VRATA zelenu (green), a sloju OPREMA crvenu (red) boju. Kada ste svim slojevima pridru`ili boje, kliknite na gumb OK. Slika 4.8 Okvir za dijalog Layer Control s definiranim bojama slojeva. Sada ste definirali sve slojeve budu}eg crte`a i htjeli biste po~eti crtati zidove u sloju ZID. Ako pogledate okvir sa zna~ajkama objekata, vidjet }ete da je jo{ uvijek va`e}i sloj 0 i ako bilo {to nacrtate, to }e biti u sloju 0. Kako promijeniti va`e}i sloj Slika 4.9 AutoCAD-ov ekran s otvorenim popisom imena definiranih slojeva.

75 Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 67 Kliknite na gumb sa strelicom na desno od okvira za ime va`e}eg sloja i otvorit }e se popis svih definiranih slojeva. Kliknite na sloj ZID i on se ispisuje u okviru za ime va`e}eg sloja. Crtanje Sve ste podesili i definirali i mo`ete zapo~eti sa crtanjem. Prvo }ete nacrtati unutarnje konture zidova kupaone. Odaberite naredbu Line /DrawðLine/ i za po~etak crtanja izaberite to~ku neposredno sa ekrana, tako da kliknete lijevo u podru~ju za crtanje. Slika 4.10 Odabrana po~etna to~ka. Za sljede}e to~ke upi{ite: To point:@220,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. To point:@0,220 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. To point:@-220,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

76 68 III. DIO To point:c Nacrtali ste unutarnje konture kupaone. Slika 4.11 Nacrtane unutarnje konture zidova kupaone. Sada treba nacrtati vanjske konture tako da unesete debljine zidova. Postoji vi{e na~ina na koji to mo`ete nacrtati. Najbr`e i najlak{e }ete to u~initi koriste}i naredbu Offset. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify. Slika 4.12 Odabir naredbe Offset; padaju}i izbornik Modify. Kako radi naredba Offset Naredba Offset crta paralelnu kopiju odabranog objekta na zadanoj udaljenosti. Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Offset: Command:offset Offset distance of Through<Through>: Ovdje upisujete udaljenost ili zadajete to~ku kroz koju }e se objekt kopirati. Ako ste upisali udaljenost, morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a.

77 Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 69 Paralelno kopirana kru`nica za 30 prema sredini Paralelno kopirana crta za 25 Slika 4.13 Primjeri djelovanja naredbe Offset. Paralelno kopirani kru`ni luk za 20 Select object to offset: Ovdje AutoCAD LT od vas tra`i da odaberete objekt koji `elite paralelno kopirati. Mo`ete odabrati samo jedan objekt i nakon {to ste ga odabrali: Side to offset? AutoCAD LT od vas tra`i da zadate smjer paralelnog kopiranja. Zadajete ga tako da kliknete mi{em u stranu u koju `elite kopirati objekt. Nakon {to ste paralelno kopirali jedan objekt, AutoCAD LT vam omogu}uje ponovni odabir objekta koji onda mo`ete paralelno kopirati za istu udaljenost u novom zadanom smjeru. Naredba se prekida pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a. Slika 4.14 Naredba Offset primijenjena na pregradne zidove.

78 70 III. DIO Sada znate kako radi naredba Offset i mo`ete je primjeniti na va{im zidovima. Imate tri zida debljine 12 cm i jedan debljine 30 cm. Prvo }ete nacrtati pregradne ziove od 12 cm. Odaberite naredbu Offset / ModifyðOffset/. Command:_offset Offset distance of Through<Through>:12 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: izaberite desnu okomitu stranicu. Side to offset? kliknite bilo gdje desno od izabrane stranice. Select object to offset: izaberite lijevu okomitu stranicu. Side to offset? kliknite bilo gdje lijevo od izabrane stranice. Select object to offset: izaberite donju vodoravnu stranicu. Side to offset? kliknite bilo gdje dolje od izabrane stranice. Select object to offset: pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Nacrtali ste zidove od 12 cm, sada treba jo{ onaj od 30 cm. Ponovno otvorite naredbu Offset, upi{ite novu udaljenost i paralelno iskopirajte vanjski zid. Command:_offset Offset distance of Through<12.0>:30 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: izaberite gornju stranicu. Side to offset? kliknite prema gore i zavr{ite naredbu.

79 Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 71 Slika 4.15 Naredba Offset primijenjena na vanjski zid kupaone. Lako ste nacrtali konture zidove, ali sada imate jedan mali problem, crte u uglovima nisu spojene. Naredba Fillet rije{iti }e taj problem. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify. Slika 4.16 Odabir naredbe Fillet; padaju}i izbornik Modify. Kako radi naredba Fillet Naredba Fillet ume}e kru`ni luk izme u dvije crte, dva kru`na luka ili crte i kru`nog luka i pri tome produ`uje ili skra}uje crte do krajnjih to~aka umetnutog kru`nog luka. Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Fillet: Command:_fillet (TRIM mode) Curent fillet radius=10.0 AutoCAD LT vas obavje{tava o trenutno va`e}em polumjeru, a u zagradama o tome da }e odabrane crte biti skra}ene do po~etka i kraja umetnutog luka.

80 72 III. DIO Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: Naredba nudi ~etiri opcije: Select first object osnovno postavljena opcija, omogu}uje odabir prvog objekta Trim nudi dvije dodatne opcije Trim/ No trim Trim-skra}uje odabrane objekte do po~etka i kraja umetnutog luka No trim ne skra}uje odabrane objekte Radius omogu}uje promjenu polumjera kru`nog luka koji }e se umetnuti izme u dva odbrana objekta Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:r Upi{ite R i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Enter fillet radius< >:nn Upisujete `eljeni polumjer i pritisnete Enter ili kliknete na desnu tipku mi{a. Promijeniv{i polumjer zavr{ili ste naredbu. Morate je ponovno zadati da biste je mogli primijeniti. Ako je zadani polumjer 0, odabrani objekti }e se skratiti ili produ`iti do svog sjeci{ta. Polyline omogu}uje primjenu naredbe na poliliniji Sada znate kako radi naredba Fillet pa je mo`ete primjeniti na uglovima va{ih zidova. Odaberite naredbu Fillet /ModifyðFillet/ i promijenite polumjer u 0. Command:fillet (TRIM mode) Curent fillet radius= Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:r pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a Enter fillet radius< >:0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a Promijenili ste polumjer kru`nog luka i sada ponovno otvorite naredbu Fillet i izaberite dvije stranice ~ije krajeve `elite spojiti. Command:fillet (TRIM mode) Curent fillet radius= Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: ozna~ite stranicu.

81 Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 73 Slika 4.17 Primjena naredbe Fillet na prvom uglu kupaone. Select second object: ozna~ite stranicu. Slika 4.18 Zidovi nakon primjene naredbe Fillet na svakom uglu.

82 74 III. DIO Nakon odabira para stranica, naredba Fillet se odmah izvr{ava. Da biste mogli odabrati sljede}i par stranica, naredbu treba ponovno otvarati. Primijenite naredbu Fillet i na ostale uglove. Nakon crtanja zidova, sljede}i }e korak biti otvori u zidovima. Da biste mogli nacrtati prozor i vrata, trebate»izbu{iti«otvore u zidovima. Prvo }ete nacrtati otvor za prozor. Otvor prozora je odmaknut 72 cm od gornjeg lijevog ugla tlocrta i {irok je 90 cm. Slika 4.19 Skica otvora prozora. Da biste nacrtali lijevu stranu otvora za prozor, trebate zapo~eti crtanje 72 cm od lijevog gornjeg ugla. Odaberite naredbu Line /DrawðLine/ i uz pomo} alata Snap From/Object SnapðSnap From/ pomaknite po~etak crtanja crte od lijevog gornjeg ugla za 72 cm (3. poglavlje, dio»kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap«. Command: line From point:from Object SnapðSnap From. Slika 4.20 Pomaknuti po~etak crtanja nakon primjene alata Snap From.

83 Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 75 Base point:int of Object SnapðSnap to Intersection i kliknite na lijevi gornji ugao. <offset>:@72,0 upi{ite relativnu koordinatu to~ke u koju pomi~ete po~etak crtanja crte i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a Pomakli ste po~etak crtanja u `eljenu to~ku i naredba Line nije zavr{ena, pa tra`i od vas da odredite drugu to~ku. To point: per to Object SnapðPerpendicular to i kliknite na unutarnju stranu zida. Slika 4.21 Nacrtana prva stranica otvora prozora primjenom alata Snap to Perpendicular. Nacrtali ste jednu stranu otvora i sada treba nacrtati drugu. To }ete nacrtati tako da }ete napraviti paralelnu kopiju upravo nacrtane crte koriste}i se naredbom Offset. Odaberite naredbu Offset /ModifyðOffset/ i napravite paralelnu kopiju lijeve strane otvora udesno na udaljenosti od 90 cm. Command:_offset Offset distance of Through<30.0>:90 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

84 76 III. DIO Select object to offset: odaberite lijevu stranicu. Side to offset? kliknite udesno od nje i prekinite naredbu. Slika 4.22 Nacrtana druga strana otvora pomo}u naredbe Offset. Nacrtali ste stranice otvora. Linije zida izme u njih su suvi{ne i treba ih odstraniti. U~init }ete to pomo}u naredbe Trim. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify. Slika 4.23 Odabir naredbe Trim; padaju}i izbornik Modify. Kako radi naredba Trim Naredba Trim skra}uje crte, lukove, kru`nice ili polilinije do njihovog sjeci{ta s granicom odsijecanja. Granica odsijecanja mo`e biti tako er crta, luk, kru`nica ili polilinija. Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Trim: Command:trim Select cutting edges:(projmode=ucs, Edgemode=No extend)

85 Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 77 Odabrana opcija Edgemoda=No Extend Granica odsijecanja Granice odsijecanja Odabrana opcija Edgemoda=Extend Granica odsijecanja Slika 4.24 Primjeri djelovanja naredbe Trim. Granica odsijecanja Rezultat Rezultat Rezultat Rezultat AutoCAD LT vas obavje{tava da sada trebate odabrati granice odsijecanja, a u zagradama pi{e trenutni koordinatni sustav, kao i da se granica odsijecanja ne}e produ`avati. Select object: N found Odabirete granice odsijecanja, a AutoCAD LT vas obavje{tava o tome koliko ste ih izabrali. Kada zavr{ite s odabirom morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a. <Select object to trim>/project/edge/undo: Naredba nudi ~etiri opcije: Select object to trim osnovno postavljena opcija omogu}uje odabir objekta koji }e se skratiti. Project koristi se kod 3D modeliranja. Edge nudi dvije dodatne opcije Extend/No extend: Extend omogu}uje skra}enje izabranog objekta i kada se ne sije~e vidljivo s granicom odsijecanja. Izabrani objekt skra- }uje se do zami{ljenog sjeci{ta s granicom odsijecanja. No extend skra}uje izabrani objekt samo ako se vidljivo sije~e s granicom odsijecanja. Undo-poni{tava odabir posljednjeg objekta. Sada znate kako radi naredba Trim i mo`ete je primijeniti na va{em primjeru. Odaberite naredbu Trim /ModifyðTrim/ i odstranite dijelove zida u otvoru za prozor. Command:trim

86 78 III. DIO Select cutting edges:(projmode=ucs, Edgemode=No extend) Select object:1 found odaberite lijevu stranu otvora. Select object: 1 found odaberite desnu stranu otvora i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. <Select object to trim>/project/edge/undo: kliknite na gornji dio zida koji `elite da se odsije~e. <Select object to trim>/project/edge/undo: kliknite na donji dio zida koji `elite da se odsije~e i zavr{ite naredbu Nacrtali ste otvor za prozor i sada trebate jo{ nacrtati otvor za vrata. Slika 4.25 Rezultat primjene naredbe Trim na otvoru prozora. Otvor za vrata je odmaknut 91 cm od lijevog pregradnog zida i {irok je 71 cm, a nacrtat }ete ga koriste}i naredbe Offset i Trim. Odaberite naredbu Offset /ModifyðOffset/ i napravite paralelnu kopiju vanjske strane lijevog zida udesno na udaljenosti od 91 cm. Command:offset Offset distance of Through<90.0>:91 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

87 Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 79 Slika 4.26 Skica otvora vrata. AutoCAD LT pamti zadnju kori{tenu udaljenost naredbe Offset. Kada ponovno zadate naredbu, nakon upita o udaljenosti paralelnog kopiranja, u trokutastim zagradama pi{e zadnja kori{tena udaljenost i AutoCAD LT je tretira kao osnovno postavljenu aktivna je ako mi ne zadamo drugu. Select object to offset: odaberite vanjsku stranicu lijevog zida. Side to offset? desno i prekinite naredbu. Slika 4.27 Rezultat primjene naredbe Offset na vanjski zid.

88 80 III. DIO Ponovno otvorite naredbu Offset i upravo dobivenu crtu ponovno paralelno iskopirajte udesno na udaljenost od 71 cm. Command:offset Offset distance of Through<91.0>:71 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a Select object to offset: odaberite crtu koju ste maloprije dobili. Side to offset? desno i prekinite naredbu. Slika 4.28 Rezultat primjene naredbe Offset na maloprije paralelno kopiranu liniju. Odaberite naredbu Trim /ModifyðTrim/ i odsijecite sve vi{kove crta da biste dobili otvor za vrata. Command:trim Select cutting edges:(projmode=ucs, Edgemode=No extend) Select objects:1 found odaberite prvu paralelno kopiranu crtu.

89 Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 81 Slika 4.29 Rezultat primjene naredbe Trim na otvoru za vrata. Select objects:1 found odaberite drugu paralelno kopiranu crtu. Select objects:1 found odaberite unutarnju stranu zida i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. <Select object to trim>/project/edge/undo: odaberite sve {to je suvi{no i kada ste gotovi pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Napravili ste otvor za vrata. Kao {to vidite, ima vi{e na~ina kojima se dobiva isti rezultat, razlika je samo u vremenu koje ste potro{ili. Brzina crtanja u AutoCAD-u LT ne posti`e se samo vje`bom nego i pametnim odabirom naredbi. Treba dobro upoznati naredbe i koristiti ih tako da budu najdjelotvornije. Sada }ete u otvor za vrata ucrtati oznaku za vrata. Slika 4.30 Skica oznake za vrata.

90 82 III. DIO Pove}ajte prikaz crte`a oko otvora za vrata /ViewðZoomðWindow/. Slika 4.31 Uve}ani pogled na otvor za vrata. Odaberite naredbu Line /DrawðLine/ i nacrtajte crtu od lijevog do desnog gornjeg ugla otvora. Command:line From point:int of Object SnapðSnap to Intersection i odaberite gornji lijevi ugao otvora. To point:int of Object SnapðSnap to Intersection i odaberite desni gornji ugao otvora, te prekinite naredbu. Odaberite naredbu Offset /ModifyðOffset/ i napravite paralelnu kopiju upravo nacrtane crte prema dolje za 12 cm. Command:offset Offset distance of Through<71.0>:12 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: odaberite crtu koju ste maloprije nacrtali. Side to offset? dolje i prekinite naredbu.

91 Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 83 Slika 4.32 Nacrtane crte praga. Okvir vrata trebate nacrtati 5 cm od zida, ovdje }e nam opet pomo}i naredba Offset /ModifyðOffset/. Command:_offset Offset distance of Through<12.0>:5 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: odaberite lijevu stranu otvora. Side to offset? desno i prekinite naredbu. Ponovno otvorite naredbu Offset i promijenite udaljenost paralelnog kopiranja. Command:offset Offset distance of Through<5.0>:61 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: odaberite crtu koju ste maloprije nacrtali paralelnim kopiranjem. Side to offset? desno i prekinite naredbu.

92 84 III. DIO Slika 4.33 Nacrtane crte okvira vrata. Odaberite sad naredbu Trim /ModifyðTrim/ i odsijecite vi{ak vanjske linije praga. Slika 4.34 Rezultat odsijecanja vi{kova linija pomo}u naredbe Trim.

93 Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 85 Command:trim Select cutting edges:(projmode=ucs, Edgemode=No extend) Select objects:1 found odaberite prvu paralelno kopiranu crtu. Select objects:1 found odaberite drugu paralelno kopiranu crtu i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. <Select object to trim>/project/edge/undo: odaberite vanjsku liniju praga i zavr{ite naredbu. Nedostaje vam jo{ vratno krilo i linija otvaranja vrata. Prvo }ete nacrtati kru`nicu, ~ija ~etvrtina treba biti linija otvaranja vrata, a zatim }ete, uz pomo} nove naredbe Extende, produ`iti liniju koja predstavlja desni okvir vrata i tako dobiti vratno krilo.odaberite naredbu Circle /DrawðCircleðCenter,Radius/. Command:circle 3P/TTR/<Center point>:int of Object SnapðSnap to Intersection i za sredi{te kru`nice odaberite desno sjeci{te okvira s pragom. Slika 4.35 Nacrtana kru`nica ~ija ~etvrtina }e predstavljati liniju otvaranja vrata.

94 86 III. DIO Diametar/<Radius>:int of Object SnapðSnap to Intersection i da biste odredili du`inu polumjera ozna~ite lijevo sjeci{te okvira sa pragom. Sada }ete nacrtati vratno krilo uz pomo} naredbe Extend. Naredbu mo- `ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify. Slika 4.36 Odabir naredbe Extend; padaju}i izbornik Modify. Kako radi naredba Extend Naredba Extend produ`uje crte, polilinije ili lukove do odabrane granice produ`enja. Granica produ`enja mo`e biti crta, polilinija, kru`ni luk ili kru`nica. Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon zadavanja naredbe Extend: Command:extend Select boundary edges:(projmode=ucs,edgemode=no extend) Odabrana opcija Edgemode=No Extend Odabrana opcija Edgemode=Extend Granica produljenja Granica produljenja Slika 4.37 Primjeri djelovanja naredbe Extend. Granice produljenja Rezultati Granice produljenja Rezultati AutoCAD LT vas obavje{tava da sada trebate odabrati granice produ- `enja, a u zagradama pi{e trenutni koordinatni sustav, kao i da se granica produ`enja ne}e produ`avati. Select object: N found Odabirete granice produ`enja, a AutoCAD LT vas obavje{tava o tome koliko ste ih izabrali. Mo`ete birati kolko god vam granica produ`enja treba, ali kada ste gotovi s odabirom morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a. <Select object to extend>/project/edge/undo:

95 Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 87 Naredba nudi ~etiri opcije: Select object to extend osnovno postavljena opcija omogu}uje odabir objekta koji }e se produ`iti. Project koristi se kod 3D modeliranja. Edge nudi dodatne opcije Extend/No extend: Extend omogu}uje produ`enje izabranog objekta i kada se njegov produ`eni kraj ne sije~e s granicom produ`enja. No extend produ`uje izabrani objekt samo ako se njegov zami{ljeni kraj sije~e s granicom produ`enja. Undo poni{tava odabir posljednjeg objekta. Sada kada znate kako radi naredba Extend, odaberite je /Modify ðextend/ i produ`ite desnu stranu okvira vrata do kru`nice. Slika 4.38 Produ`ena desna linija okvira vrata do kru`nice pomo}u naredbe Extend Command:extend Select boundary edges:(projmode=ucs,edgemode=no extend) Select object: odaberite kru`nicu i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

96 88 III. DIO <Select object to extend>/project/edge/undo: odaberite desnu stranu okvira vrata i zavr{ite naredbu. Odaberite naredbu Trim / ModifyðTrim/ i odre`ite vi{ak kru`nice. Slika 4.39 Odrezan vi{ak kru`nice pomo}u naredbe Trim. Command:trim Select cutting edges:(projmode=ucs, Edgemode=No extend) Select object:1found odaberite vratno krilo. Select object:1found odaberite prag i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. <Select object to trim>/project/edge/undo: ozna~ite kru`nicu desno od vratnog krila i zavr{ite naredbu. Kako promijeniti sloj ve} nacrtanim objektima Nacrtali ste simbol za vrata, ali u krivom sloju. Vrata bi trebala biti u sloju VRATA. Ovakve gre{ke se ~esto doga aju i vrlo se lako ispravljaju. Postoji naredba koja mijenja zna~ajke objekata.

97 Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 89 Zna~ajke objekata su: boja, vrsta linije, debljina, stil teksta i sloj u kojem je objekt nacrtan. Slika 4.40 Odabir naredbe Properties; padaju}i izbornik Edit. Da biste nacrtanim elementima vrata promjenili sloj iz sloja ZID u sloj VRATA, pomo}i }e vam naredba Properties. Naredbu mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika Edit ili okvira sa zna~ajkama objekta. Upit koji se ispisuje u naredbenom retku nakon odabira naredbe Properties: Select object: Odabirete pojedina~no ili prozorom objekte kojima `elite promijeniti zna~ajke. Kada ste zavr{ili s odabirom, morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a. Ako ste odabrali samo jedan objekt, otvara se okvir za dijalog Modify ( ovisno o izabranom objektu crti, kru`nici, luku, bloku, tekstu... nakon Modify se ispisuje Line, Circle, Arc, Text,...). Okvir za dijalog Modify... pru`a vam informacije o svim zna~ajkama izabranog objekta (boja, sloj, vrsta linije, debljina i skala vrste linije), o elementima pomo}u kojih ste ga oblikovali ( za crtu koordinate po~etne i zavr{ne to~ke), te o du`ini odabranog objekta i kutu u odnosu na ravninu u kojoj je nacrtan. Okvir za dijalog Modify... omogu}uje vam da mijenjate sve zna~ajke odabranog objekta i elemente pomo}u kojih ste ga oblikovali. Slika 4.41 Okvir za dijalog Modify Line.

98 90 III. DIO Ako ste odabrali dva ili vi{e objekata, tada se otvara okvir za dijalog Change Properties. Okvir za dijalog Change Properties vas informira o svim zna~ajkama izabranih objekata i omogu}uje vam njihovu promjenu. Slika 4.42 Okvir za dijalog Change Properties. U mogu}nosti ste mijenjati: boju gumb Color..., sloj gumb Layer...,vrstu linije gumb Linetype..., faktor skaliranja vrste linije Linetype Scale (upisujete novu vrijednost) i debljinu linije Thickness (upisujete novu vrijednost). Sada znate kako radi naredba Properties, odaberite je / EditðProperties/ i svim objektima od kojih su oblikovana vrata promijenite sloj u sloj VRATA. Slika 4.43 Odabir svih objekata pomo}u prozora za odabir Crossing.

99 Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 91 Select object: objekte vrata odaberite prozorom za odabir Crossing kao na slici Other corner: 5 found Pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Otvorio se okvir za dijalog Change Properties, kliknite na gumb Layer i otvorit }e se okvir za dijalog Select Layer s popisom svih definiranih slojeva. Slika 4.44 Okvir za dijalog Change Properties. Ozna~ite sloj VRATA i kliknite na gumb OK. U okviru za dijalog Change Properties uz gumb Layer sada pi{e VRATA i kvadrat uz gumb Color je promijenio boju u zeleno. Kliknite na gumb OK i svi objekti koje ~ine vrata promijenili su boju iz `ute u zelenu. Vrata su sada u sloju VRATA, ali ako pogledate okvir sa zna~ajkama objekata, vidjet }ete da je va`e}i sloj jo{ uvijek ZID. Naredbom Properties mijenja se sloj samo odabranim objektima, va`e}i sloj ostaje isti. Sada }ete crtati prozor. Svakako prije po~etka crtanja promijenite va`e}i sloj u sloj PROZOR.

100 92 III. DIO Slika 4.45 Okvir za dijalog Select Layer. Uvijek prije po~etka crtanja provjerite da li va`e}i sloj odgovara onome {to namjeravate crtati. Slika 4.46 Skica oznake za prozor. Ako je va`e}i sloj PROZOR, mo`ete po~eti crtati. Da biste opet vidjeli cijeli tlocrt, odaberite naredbu ViewðZoomðPrevious ili All, a zatim pove}ajte prikaz crte`a oko otvora za prozor naredbom ViewðZoom ðwindow.

101 Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 93 Slika 4.47 Uve}ani pogled na otvor za prozor. Odaberite naredbu Line /DrawðLine/ i nacrtajte prvo vanjsku liniju parapeta. Command:line From point:int of Object SnapðSnap to Intersection i ozna~ite gornji desni ugao. To point:int of Object SnapðSnap to Intersection, ozna~ite gornji lijevi ugao i prekinite naredbu. Odaberite sada naredbu Offset i upravo nacrtanu crtu paralelno iskopirajte za 20 cm prema dolje. Offset distance of Through<61.0>:20 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: odaberite gornju crtu. Side to offset? dolje i prekinite naredbu.

102 94 III. DIO Slika 4.48 Nacrtane crte parapeta. Sada }ete pomo}u upravo nacrtanih crta parapeta nacrtati simbol prozora. Odaberite sada naredbu Offset /ModifyðOffset / i nacrtane crte paralelno kopirajte za 6.5 cm. Slika 4.49 Paralelno kopirane stranice parapeta.

103 Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 95 Command:offset Offset distance of Through<20.0>:6.5 Select object to offset: odaberite gornju crtu. Side to offset? dolje. Select object to offset: odaberite donju crtu. Side to offset? gore i prekinite naredbu. Sada treba jo{ nacrtati linije okvira prozora, a one su 7 cm udaljene od rubova otvora. Prvo }ete nacrtati lijevu liniju okvira, a da biste zapo~eli crtanje na 7 cm udesno od lijeve strane otvora, ovaj puta upotrijebite alat Object SnapðSnap From. Odaberite naredbu Line /DrawðLine/. Command:line From point:from Object SnapðSnap From. Base point:int of Object SnapðSnap to Intersection i ozna~ite gornji lijevi ugao prozora. <offset>:@7,0 upi{ite relativnu koordinatu to~ke u koju se pomi~ete i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. To point:per of Object SnapðSnap to Perpendicular i ozna~ite suprotnu liniju prozora i prekinite naredbu. Slika 4.50 Nacrtane obje strane okvira prozora

104 96 III. DIO Da biste nacrtali drugu stranu okvira prozora, odaberite naredbu Offset /ModifyðOffset/ i upravo nacrtanu crtu paralelno iskopirajte za 76 cm udesno. Command:offset Offset distance of Through<6.5>:76 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: odaberite crtu koju ste maloprije nacrtali. Side to offset? desno i prekinite naredbu. Simbol prozora je nactan. Sada jo{ trebate nacrtati crtkanu liniju grede i prozor }e biti gotov. Do sada ste crtali samo kontinuiranim linijama. Razne druge vrste linija definirane su u vanjskim datotekama. Ako `elite koristiti razne vrste linija morate ih prvo u~itati u AutoCAD LT. Slika 4.51 Odabir naredbe Linetype; padaju}i izbornik Format. Kako u~itati vrste linija u AutoCAD LT Naredba Linetype omogu}uje vam u~itavanje vrsta linija. Naredbu mo- `ete odabrati iz padaju}eg izbornika Format ili iz okvira sa zna~ajkama objekata. Nakon odabira naredbe Linetype otvara se okvir za dijalog Select Linetype. Kliknete li na gumb Load otvoriti }e se okvir za dijalog Load and Reload Linetypes. Slika 4.52 Okvir za dijalog Select Linetype.

105 Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 97 Slika 4.53 Okvir za dijalog Load and Reload Linetype. Kliknete li na gumb File unutar okvira Load and Reload Linetypes otvorit }e se okvir za dijalog Select Linetype Files s popisom datoteka koje sadr`e definicije raznih vrsta linija. Iz popisa odaberite datoteku aclt.lin i kliknite na gumb OK. U okviru za dijalog Load and Reload Linetypes unutar okvira Availabale linetypes ispisao se popis i iscrtao pripadaju}i primjer svih vrsta linija koje odabrana datoteka sadr`i. Mo`ete pojedina~no birati vrste linija koje `elite koristiti ili mo`ete klikom na gumb Select All u~itati sve vrste linija. Kliknite na gumb Select All a zatim na gumb OK. AutoCAD LT vas je vratio u okvir za dijalog Select Linetype gdje se sada u popisu Loaded Linetypes nalaze sve vrste linija iz odabrane datoteke. Unutar okvira za dijalog Select Linetype nalazi se jo{ i podru~je unutar kojeg odre ujemo gusto}u ispisa odabrane linije. Slika 4.54 Okvir za dijlog Select Linetype File s u~itanim vrstama linija. ISO Pen Width gusto}a ispisa linija, definiranih po ISO standardima, odre uje se ovisno o debljini linije kojom }e se iscrtavati. U ovaj okvir upisujemo debljinu kojom }e se linjia iscrtati.

106 98 III. DIO Linetype Scale upisujete faktor skaliranja ovisno o mjerilu i `eljenoj gusto}i ispisa linije. Slika 4.55 Okvir za dijalog Select Linetype s ozna~enom linijom definiranom po ISO standardima. Slika 4.56 Dio okvira sa zna~ajkama objekata za kontrolu vrsta linija. Nakon {to ste u~itali vrste linija i one su vam postale dostupne u popisu Loaded Linetypes, kliknite na gumb OK. Kao {to imate kontrolu nad slojevima i uvid u trenutno va`e}i sloj u okviru sa zna~ajkama objekata, tako imate i kontrolu i uvid u trenutno va`e}u vrstu linije. Klikom na gumb sa strelicom desno od okvira unutar kojeg pi{e trenutno va`e}a vrsta linije, otvara se popis vrsta linija s kojeg mo`ete birati kojom }ete vrstom linije crtati. Budu}i da }ete sada nacrtati samo jednu iscrtkanu liniju, nije potrebno da za to mijenjate va`e}u vrstu linije. Nacrtat }ete kontinuiranu liniju kao i sve do sada i onda }ete je pomo}u naredbe Change Properties promijeniti u iscrtkanu. Odaberite naredbu Line /DrawðLine/ i nacrtajte crtu koja }e predstavljati rub grede. Command:line From point:int of Object SnapðSnap to Intersection i ozna~ite desni unutarnji ugao prozora. To point:int of Object SnapðSnap to Intersection i ozna~ite lijevi unutarnji ugao i prekinite naredbu.

107 Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 99 Slika 4.57 Nacrtana crta ruba grede. Odaberite sada naredbu Change Properties /EditðProperties/ i odaberite zadnje nacrtanu crtu. Select object:1found odaberite crtu i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Otvorio se okvir za dijalog Modify Line. Slika 4.58 Okvir za dijalog Modify Line. Kliknite na gumb Linetype i u okviru za dijalog Select Linetype iz popisa odaberite DASHED i kliknite na OK.

108 100 III. DIO Slika 4.59 Okvir za dijalog Select Linetype. Sada jo{ u okvir Linetype Scale upi{ite 20, a zatim kliknite na OK. Crta je sada iscrtkana. Slika 4.60 Iscrtkana linija ruba grede. Da biste opet vidjeli cijeli tlocrt, odaberite naredbu ViewðZoomðAll. Da bi tlocrt bio gotov trebate jo{ po pravilima crtanja vanjski zid odvojiti od tankih pregradnih. Odaberite naredbu Extend/ModifyðExtend/ i produ`ite unutarnju liniju vanjskog zida u desno i lijevo.

109 Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 101 Slika 4.61 Produ`ene unutarnje linije vanjskog zida. Command:extend Select boundary edges:(projmode=ucs,edgemode=no extend) Select object: odaberite vanjsku stranu lijevog zida. Select object: odaberite vanjsku stranu desnog zida i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. <Select object to extend>/project/edge/undo: odaberite unutra{nju stranu vanjskog zida desno od prozora. <Select object to extend>/project/edge/undo: odaberite unutra{nju stranu vanjskog zida lijevo od prozora i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Tlocrt kupaone je nacrtan i trebate ga jo{ samo spremiti /FileðSave As/ pod imenom KUPAONA.

110 102 III. DIO Sa`etak U ovom ste poglavlju nau~ili {to sve treba podesiti prije po~etka crtanja nacrta tako da imate {to manje problema kod crtanja i kasnijeg iscrtavanja. Nau~ili ste upotrijebiti i niz naredbi koje vam omogu}uju br`e i jednostavnije crtanje, a na primjeru tlocrta kupaone uspje{no ste nacrtali i svoj prvi ozbiljniji crte`.

111 5. Poglavlje Crtanje oznaka za kupaonu U ovom poglavlju l l l l l l Crtanje oznaka kade Kako radi naredba Make Block Crtanje oznake umivaonika Crtanje oznake wc {koljke Kako umetnuti blok u crte` Kako radi naredba Explode info Nakon {to ste u prethodnom poglavlju nacrtali tlocrt kupaone, sada je potrebno dodati i pojedine elemente. U ovom poglavlju }ete nau~iti kako od nacrtanih objekata definirati blok.

112

113 Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE 105 Crtanje oznake kade Sada }ete nacrtati oznake kade, umivaonika i wc {koljke. Prvo }ete nacrtati kadu. Slika 5.1 Skica oznake kade. Prije po~etka crtanja promijenite va`e}i sloj PROZOR u sloj OPREMA. Odaberite naredbu Line/DrawðLine/ i prvu to~ku izaberite neposredno na ekranu tako da kliknete desno gore izvan tlocrta, kao na slici 5.2. Kadu, a i ostale sanitarije, crtat }ete izvan tlocrta radi bolje preglednosti. Slika 5.2 Nacrtan vanjski rub kade.

114 106 III. DIO Command:line From point: kliknite u podru~je za crtanje. To point:@65,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. To point:@0,160 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. To point:@-65,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. To point:c Odaberite naredbu Offset /ModifyðOffset/ i paralelno kopirajte tri stranice upravo nacrtanog pravokutnika (dvije du`e i gornju kra}u) uz odmak od 5 cm, a preostalu za 10 cm, prema unutra. Command:offset Offset distance of Through<76.0>:5 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: odaberite desnu du`u stranicu. Side to offset? lijevo. Select object to offset: odaberite lijevu du`u stranicu. Side to offset? desno. Slika 5.3 Tri paralelno kopirane stranice ruba kade.

115 Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE 107 Select object to offset: odaberite gornju kra}u stranicu. Side to offset? dolje i prekinite naredbu. Ponovno pozovite naredbu Offset i promijenite udaljenost paralelnog kopiranja. Command:_offset Offset distance of Through<5.0>:10 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: odaberite donju kra}u stranicu. Side to offset? gore i prekinite naredbu. Slika 5.4 Paralelno iskopirana ~etvrta stranica kade. Odaberite naredbu Fillet /ModifyðFilet/ i zaoblite spojeve gornjih uglova kade lukovima polumjera 10 cm, a donje lukovima polumjera 25 cm. Command:fillet (TRIM mode) Curent fillet radius=0.0

116 108 III. DIO Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:r pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Enter fillet radius<0.0>: 10 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Ponovno pozovite naredbu i prvo zaoblite lijevi gornji ugao. Command:fillet (TRIM mode) Curent fillet radius= 10.0 Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: odaberite lijevu du`u stranu vi{e prema gore. Select second object: odaberite gornju stranu vi{e u lijevo. Ponovno pozovite naredbu i zaoblite desni gornji ugao. Command:fillet (TRIM mode) Curent fillet radius= 10.0 Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: odaberite desnu du`u stranu vi{e prema gore. Select second object: odaberite gornju stranu vi{e u desno. Slika 5.5 Zaobljeni gornji unutarnji uglovi kade pomo}u naredbe Fillet.

117 Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE 109 Ponovno pozovite naredbu Fillet i zadajte novi polumjer: Command:fillet (TRIM mode) Curent fillet radius=10.0 Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:r pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Enter fillet radius<10.0>: 25 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Ponovno pozovite naredbu i prvo zaoblite lijevi, a zatim desni donji ugao kade. Slika 5.6 Zaobljeni donji unutarnji uglovi kade pomo}u naredbe Fillet. Kada je gotova i bilo bi dobro kada biste je sada mogli spremiti tako da je mo`ete koristiti kad god vam zatreba u crte`u. To }e vam omogu}iti naredba Make Block. Naredbu mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Draw. Slika 5.7 Odabir naredbe Make Block; padaju}i izbornik Draw.

118 110 III. DIO Kako radi naredba Make Block Naredba Make Block od odabranih objekata nekog crte`a oblikuje jedan objekt blok i pohranjuje ga pod zadanim imenom. Tako definiran blok mo`emo koristiti samo u crte`u u kojem je formiran. Blok unutar sebe pohranjuje i zna~ajke objekata od kojih je oblikovan sloj, boja i vrsta linije). Nakon odabira naredbe Make Block, otvara se okvir za dijalog Block Definition. Slika 5.8 Okvir za dijalog Block Definition. Da biste formirali blok, prvo morate u okvir za ime bloka, Block name:, upisati ime budu}eg bloka. Preporu~a se da ne koristite palatale( }, ~,, { i ` ) za imenovanje crte`a, blokova, slojeva,...pomno odberite imena blokova, tako da ih kasnije lako mo`ete prepoznati. Morate tako er izabrati objekte od kojih }ete oblikovati blok. Kliknite na gumb Select Objects<. AutoCAD LT vas privremeno vra}a u crte` i omogu}uje vam odabir objekata. Kada zavr{ite s odabirom, pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Ponovno se otvara okvir za dijalog Block Definition. Sada jo{ trebate izabrati baznu to~ku, to jest to~ku koja }e vam prilikom umetanja bloka u crte` omogu}iti da ga to~no smjestite u `eljeni polo`aj.

119 Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE 111 Kliknite na gumb Select Point<, AutoCAD LT vas ponovno privremeno vra}a u crte` i omogu}uje vam odabir bazne to~ke. To~ku birajte isklju~ivo alatima Object Snap. Nakon odabira to~ke ponovno se otvara okvir za dijalog Block Definition. Sada jo{ mo`ete odlu~iti da li `elite da objekti od kojih ste napraviti blok ostanu u crte`u ili ne. Ako je postavljena kva~ica unutar kvadrati}a Retain Object, onda je opcija uklju~ena i objekti }e ostati, a ako nije, opcija je isklju~ena i objekti }e se izbrisati. Na kraju kliknite na gumb OK da bi se naredba izvr{ila. Sada kada znate kako se od nacrtanih objekata formira blok, odaberite naredbu Make Block /DrawðMake Block/ i formirajte od crte`a kade blok KADA. Slika 5.9 Izgled okvira za dijalog Block Definition prilikom definiranja bloka KADA. Prvo upi{ite ime, KADA, u okvir za ime bloka, zatim kliknite na gumb Select Object<. Vra}ate se privremeno u crte`. Prozorom odaberite cijelu kadu i klikom na desnu tipku mi{a potvrdite odabir. Ponovno se otvorio okvir za dijalog Block Definition. Sada kliknite na gumb Select Point<. Ponovno se vra}ate u crte` i pomo}u Object SnapðSnap to Intersection odaberite gornji desni ugao kade. Ponovno se otvara okvir za dijalog Block Definition, isklju~ite opciju Retain Object i kliknite na gumb OK. Definirali ste blok KADA, a crte` kade je nestao s ekrana. Sada }ete nacrtati umivaonik.

120 112 III. DIO Slika 5.10 Odabir objekata od kojih }e se formirati blok KADA. Slika 5.11 Odabir bazne to~ke.

121 Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE 113 Crtanje oznake umivaonika Slika 5.12 Skica oznake umivaonika. Odaberite naredbu Line / DrawðLine/ i zapo~nite crtanje na istom mjestu na kojem ste crtali kadu. Command:line From point: kliknite u podru~je za crtanje To point:@60,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. To point:@0,45 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. To point:@-60,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. To point:c Slika 5.13 Nacrtan vanjski rub umivaonika.

122 114 III. DIO Odaberite naredbu Offset /ModifyðOffset/ i paralelno kopirajte dvije kra}e stranice nacrtanog pravokutnika uz odmak za 5 cm, a gornju za 10 cm, prema unutra. Budu}i da je zadnja udaljenost na koju ste paralelno kopirali bila 10, prvo paralelno iskopirajte gornju stranicu nacrtanog pravokutnika. Command:offset Offset distance of Through<10.0>: pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: odaberite gornju stranicu. Side to offset? dolje. Slika 5.14 Paralelno iskopirana dulja stranica ruba umivaonika Ponovno pozovite naredbu i promijenite udaljenost paralelnog kopiranja. Command:offset Offset distance of Through<10.0>:5 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: odaberite desnu stranicu.

123 Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE 115 Side to offset? lijevo. Select object to offset: odaberite lijevu stranicu. Side to offset? desno i prekinite naredbu. Slika 5.15 Paralelno iskopirane dvije kra}e stranice umivaonika. Donja strana umivaonika je zaobljena i da biste to nacrtali odaberite naredbu Arc /DrawðArc>3 points/ te nacrtajte kru`ni luk s po~etnom to~kom u polovi{tu lijeve stranice, s jednom to~kom u polovi{tu donje stranice i krajnjom to~kom u polovi{tu desne stranice pravokutnika. Command:arc Center/<Start point>:mid of Object SnapðSnap to Midpoint i ozna~ite lijevu stranu. Center/End/<Second point>:mid of Object SnapðSnap to Midpoint i ozna~ite donju stranu. End point:mid of Object SnapðSnap to Midpoint i ozna~ite desnu stranu.

124 116 III. DIO Slika 5.16 Nacrtana zaobljena stranica umivaonika pomo}u naredbe Arcð3 Points. Nacrtali ste luk i sada ga paralelno kopirajte za 5 cm prema gore. Odaberite naredbu Offset/ModifyðOfsett /. Command:offset Offset distance of Through<5.0>: pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: odaberite luk. Side to offset? gore i prekinite naredbu. Sada }ete upotrijebiti naredbu Fillet da biste uredili uglove i spojeve crta i lukova. Odaberite naredbu Fillet /ModifyðFillet/ i zaoblite spojeve unutarnjeg luka i okomitih unutarnjh stranica, kru`nim lukom polumjera 20 cm. Prvo promijenite polumjer. Command:fillet (TRIM mode) Curent fillet radius=25.0 Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: R pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Enter fillet radius<0.0>: 20 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

125 Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE 117 Slika 5.17 Paralelno iskopirana zaobljena stranica umivaonika. Ponovno pozovite naredbu Fillet i zaoblite spojeve kru`nog luka i stranica. Command:fillet (TRIM mode) Curent fillet radius= 20.0 Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: ozna~ite lijevi kraj luka. Select second object: ozna~ite lijevu unutarnju stranicu. Ponovno pozovite naredbu. Command:fillet (TRIM mode) Curent fillet radius= 20.0 Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: ozna~ite desni kraj luka. Select second object: ozna~ite desnu unutarnju stranicu.

126 118 III. DIO Slika 5.18 Spojevi unutarnjh stranica i unutarnjeg kru`nog luka obra eni naredbom Fillet, r=20. Ponovno pozovite naredbu, promijenite polumjer kru`nog luka na 25 cm i zaoblite spojeve vanjskog luka i vanjskih okomitih stranica. Command:fillet (TRIM mode) Curent fillet radius=20.0 Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: R pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Enter fillet radius<20.0>: 25 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Ponovno pozovite naredbu. Command:fillet (TRIM mode) Curent fillet radius= 25.0 Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: ozna~ite lijevi kraj luka. Select second object: ozna~ite lijevu vanjsku stranicu. Ponovno pozovite naredbu.

127 Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE 119 Command:fillet (TRIM mode) Curent fillet radius= 25.0 Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: ozna~ite desni kraj luka. Select second object: ozna~ite desnu vanjsku stranicu. Slika 5.19 Spojevi vanjskih stranica i vanjskog kru`nog luka obra eni naredbom Fillet, r=25. Ponovno pozovite naredbu i sada promijenite polumjer na 0 i odstranite vi{kove gornjih unutarnjih uglova. Command:_fillet (TRIM mode) Curent fillet radius=25.0 Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:r pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Enter fillet radius<25.0>:0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Ponovno pozovite naredbu. Command:_fillet

128 120 III. DIO (TRIM mode) Curent fillet radius= 0.0 Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: ozna~ite lijevu strana vodoravne stranice. Select second object: ozna~ite lijevu okomitu stranicu. Ponovno pozovite naredbu. Command:fillet (TRIM mode) Curent fillet radius= 0.0 Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: ozna~ite desnu strana vodoravne stranice. Select second object: ozna~ite desnu okomitu stranicu. Slika 5.20 Gorni unutarnji uglovi umivaonika obra eni naredbom Fillet, r=0. Odaberite naredbu Erase i obri{ite suvi{nu liniju s donje strane kru`nog luka. Nacrtali ste umivaonik i sada od njega napravite blok. Odaberite naredbu Make Block /DrawðMake Block/ i otvorit }e se okvir za dijalog Block Definition.

129 Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE 121 Slika 5.21 Izgled okvira za dijalog Block Definition prilikom definiranja bloka UMIV. Upi{ite ime, Block name:umiv, kliknite na Select Objects< i prozorom odaberite cijeli umivaonik, a zatim potvrdite odabir. Slika 5.22 Odabir objekata od kojih }e se formirati blok UMIV. Kliknite na Select Point<, Object SnapðSnap to Midpoint i odaberite stranicu koja se pola`e uza zid. Isklju~ite opciju Retain Object i kliknite na gumb OK. Definirali ste blok UMIV, a crte` umivaonika je nestao s ekrana. Sada }ete jo{ nacrtati wc {koljku.

130 122 III. DIO Slika 5.23 Odabir bazne to~ke. Crtanje oznake wc {koljke Slika 5.24 Skica oznake wc {koljke. Odaberite naredbu Line / DrawðLine/ i nacrtajte prvo konture kotli}a. Command:line From point: kliknite u podru~je za crtanje. To point:@45,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. To point:@0,15 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

131 Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE 123 To pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. To point:c Slika 5.25 Nacrtane konture kotli}a. Sada }ete nacrtati elipsu koja krajem svoje velike osi tangira donju stranicu upravo nacrtanog pravokutnika to~no u polovi{tu, s time da je promjer velike osi 50 cm, a polumjer male 17.5 cm. Odaberite naredbu Ellipse /DrawðEllipseð Axis,End/ i nacrtajte konturu wc {koljke. Command:ellipse Arc/Center/<Axsis endpoint1>:mid Object SnapðFrom Midpoint i ozna~ite donju stranicu pravokutnika. Axis endpoint2:@0,-50 upi{ite koordinatu to~ke kraja velike osi elipse i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. <Other axis distance>/rotationi@17.5,0 upi{ite koordinatu to~ke kraja polumjera male osi elipse i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

132 124 III. DIO Slika 5.26 Elipsa koja }e predstavljati rub {koljke nacrtana pomo}u naredbe EllipseðAxis, End. Sada }ete odrezati dio elipse da bi kontura {koljke izgledala kao na slici Granica odsijecanja treba biti na 5 cm od donje stranice kotli}a. Prvo odaberite naredbu Offset /ModifyðOffset/ i paralelno iskopirajte donju stranicu pravokutnika za 5 cm prema dolje. Command:offset Offset distance of Through<5.0>: pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: odaberite donju stranicu prvokutnika. Side to offset? dolje i prekinite naredbu. Odaberite naredbu Trim /ModifyðTrim/ i odre`ite kako dio elipse iznad upravo nacrtane crte, tako i desni i lijevi kraj crte koji prelazi elipsu. Command:trim Select cutting edges:(projmode=ucs, Edgemode=No extend) Select object: odaberite elipsu.

133 Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE 125 Slika 5.27 Kona~ni izgled oznake wc {koljke. Select object: odaberite crtu koja sije~e elipsu i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. <Select object to trim>/project/edge/undo: ozna~ite dio elipse koji `elite odrezati. <Select object to trim>/project/edge/undo: ozna~ite lijevi dio crte koji `elite odrezati. <Select object to trim>/project/edge/undo: ozna~ite desni dio crte koji `elite odrezati i zavr{ite naredbu. Slika 5.28 Izgled okvira za dijalog Block Definition prilikom definiranja bloka WC.

134 126 III. DIO Slika 5.29 Odabir naredbe Insert Block; padaju}i izbornik Draw. Nacrtali ste wc {koljku i sada napravite blok, WC. Odaberite naredbu Make Block /DrawðMake Block/. Upi{ite ime, Block name: WC, kliknite na gumb Select Objects<, prozorom odaberite cijelu wc {koljku i potvrdite odabir, kliknite na gumb Select Point< Object SnapðSnap to Midpoint i odaberite stranicu koja se pola`e uza zid. Isklju~ite opciju Retain Object i kliknite na gumb OK. Definirali ste blok WC, a crte` WC {koljke je nestao sa ekrana. Sada }ete opremiti va{u kupaonu sanitarijama tako da }ete umetnuti blokove, KADA, UMIV i WC, u tlocrt. To }ete u~initi pomo}u naredbe Insert Block.Naredbu mo`ete na}i u padaju}em izborniku ili alatnom okviru Draw. Kako umetnuti blok u crte` Naredba Insert Block omogu}uje odabir definiranih blokova i njihovo umetanje u crte`. Nakon odabira naredbe otvara se okvir za dijalog Insert. Slika 5.30 Okvir za dijalog Insert. Kliknete li na gumb Block..., otvara se novi okvir za dijalog Defined Blocks s popisom blokova. Prvo provjerite da li je opcija Specify Parameters on Screen uklju~ena. Ona mora biti uklju~ena jer }ete parametre za umetanje bloka zadavati nakon izlaska iz okvira za blok odabirete tako da ozna~ite njegovo ime u popisu i onda kliknete na gumb OK. Ime odabranog bloka ispisuje se u okviru kraj gumba Block... u okviru za dijalog Insert.

135 Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE 127 Slika 5.31 Okvir za dijalog Defined Blocks. Kliknete li na gumb Files..., otvarate okvir za dijalog Select Drawing File unutar kojeg mo`ete odabrati datoteku {to sadr`i `eljeni blok (vidi 8. poglavlje). Slika 5.32 Okvir za dijalog Select Drawing File. Kada ste izabrali blok iz popisa definiranih blokova crte`a ili iz popisa datoteka, kliknite na gumb OK i sad }ete morati putem naredbenog retka zadati neke parametre da biste pravilno umetnuli blok u crte`. Insertion point: AutoCAD LT od vas tra`i da izaberete to~ku u koju }ete umetnuti blok. Pomo}u alata Object Snap odaberite najprikladniju to~ku ovisno o to~ci umetanja za koju je vezan blok. X scale factor <1>/Corner/XYZ: AutoCAD LT vam omogu}uje da pove}ate ili smanjite blok po X osi, a osnovno postavljena vrijednost je 1. Y scale factor(default=x):

136 128 III. DIO Mo`ete pove}ati ili smanjiti blok i po y osi, a osnovno postavljena vrijednost je jednaka izabranoj x vrijednosti. Rotation angle<0>: Na kraju mo`ete jo{ i zarotirati blok oko to~ke umetanja za `eljeni kut. Slika 5.33 Tlocrt kupaone s umetnutim oznakama sanitarija. Sada kada znate kako se ume}u blokovi u crte`, umetnite va{e blokove u tlocrt. Prvo umetnite blok KADA u gornji desni ugao tlocrta kao na slici Odaberite naredbu Insert Block, kliknite na gumb Block... i u okviru za dijalog Defined Blocks ozna~ite KADA i kliknite na gumb OK. Slika 5.34 Okvir za dijalog Defined Blocks s popisom definiranih blokova unutar kojeg odabiremo blok KADA.

137 Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE 129 Slika 5.35 Okvir za dijalog Insert nakon odabira bloka KADA. U okviru za dijalog Insert tako er kliknite na gumb OK i na ekranu se pojavila kada. Pomaknite mi{a i vidjet }ete da se za vrijeme pomicanja po ekranu grafi~ki pokaziva~ dr`i za gornji desni ugao (to~ka odabrana kao bazna to~ka kada ste formirali blok). Slika 5.36 Izgled bloka KADA odmah nakon u~itavanja prije odabira to~ke umetanja. Sada obratite pa`nju na naredbeni redak. Insertion point:int of Object SnapðSnap to Intersection i ozna~ite gornji desni ugao kupaone.

138 130 III. DIO Insertion point:_int of X scale factor <1>/Corner/XYZ: prihvatite podrazumijevanu opciju pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a. Yscale factor(default X): prihvatite podrazumijevanu opciju pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a. Rotation angle<0>: prihvatite podrazumijevanu opciju pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a. Umetnuli ste kadu u tlocrt i sada ponovno pozovite naredbu Insert Block, odaberite blok UMIV i umetnite ga na lijevi zid, kao na slici 5.33, tako da ga zakrenete za 90 stupnjeva. U okviru za dijalog Insert kliknite na gumb Block, zatim u okviru za dijalog Defined Blocks ozna~ite UMIV i kliknite na gumb OK. Slika 5.37 Okvir za dijalog Defined Blocks s popisom definiranih blokova unutar kojeg odabiremo blok UMIV U okviru za dijalog Insert tako er kliknite na gumb OK i na ekranu se pojavio umivaonik. Sada obratite pa`nju na naredbeni redak. Insertion point:nea to Object SnapðSnap to Nearest i ozna~ite zid kao na slici X scale factor <1>/Corner/XYZ: pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Yscale factor(default=x): pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a Rotation angle<0>:90 upi{ite 90 i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

139 Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE 131 Sada jo{ umetnite blok WC na lijevi zid, kao na slici 5.33, tako da ga zaokrenete za 90 stupnjeva. Odaberite naredbu Insert Block, kliknite na gumb Block... i u okviru za dijalog Defined Blocks ozna~ite WC, te kliknite na gumb OK. Slika 5.38 Okvir za dijalog Defined Blocks s popisom definiranih blokova unutar kojeg odabiremo blok WC. U okviru za dijalog Insert tako er kliknite na gumb OK i na ekranu se pojavila wc {koljka. Obratite sada pa`nju na naredbeni redak. Insertion point:nea to Object SnapðSnap to Nearest i ozna~ite zid kao na slici X scale factor<1>/corner/xyz: pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Y scale factor(default=x): pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Rotation angle<0>:90 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Bez obzira koliko ste objekata nacrtali da biste ga formirali, svaki umetnuti blok je jedan objekt. Jo{ se sje}ate kako ste crtali wc {koljku nacrtali ste pet crta i elipsu ali ako sada probate obrisati samo jednu od njih, obrisat }ete cijelu wc {koljku. Odaberite naredbu Erase/ModifyðErase/ i probajte obrisati samo elipsu wc {koljke. Odabirom elipse odabrali ste cijeli blok. Budu}i da ne `elite obrisati wc {koljku, pritisnite Esc na tipkovnici da biste prekinuli naredbu. Formiraju}i blok, AutoCAD LT od puno odabranih objekata radi jedan. S blokom je zbog toga lak{e baratati i zauzima manje mjesta na disku. Ako iz nekog razloga `elite mijenjati umetnuti blok, morate ga prije toga rastaviti na sastavne dijelove pomo}u naredbe Explode.

140 132 III. DIO Slika 5.39 Rezultat poku{aja brisanja elipse wc {koljke - ozna~ila se cijela wc {koljka. Kako radi naredba Explode Slika 5.40 Odabir naredbe Explode; padaju}i izbornik Modify. Naredba Explode razbija izabrani blok na objekte iz kojih je formiran. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify. Upiti koji se pojavljuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Explode: Command:explode Select objects: NN found Odabirete jedan ili vi{e blokova, a AutoCAD LT vas obavje{tava o njihovom broju. Mo`ete birati koliko god `elite blokova, ali kada ste gotovi s odabirom, morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a. Pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a naredba se odmah izvr{ava. Sada kada znate kako radi naredba Explode odaberite je i primijenite na va{em bloku WC. Command:explode Select objects: ozna~ite wc {koljku i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

141 Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE 133 Sada ponovno poku{ajte obrisati samo elipsu wc {koljke Erase /Modifyð Erase/. Slika 5.41 Rezultat poku{aja brisanja elipse wc {koljke nakon {to ste primjenili naredbu Explode na bloku WC - ozna~ila se samo elipsa. Sada ste odabrali samo elipsu, wc {koljka vi{e nije blok i na njoj mo`ete vr{iti `eljene promjene. Pritisnite na Esc da biste prekinuli naredbu Erase, a onda kliknite na gumb Undo na standardnoj alatnoj traci da biste poni{tili djelovanje naredbe Explode. Blokovi koje ste definirali naredbom Make Block dostupni su vam, na `alost, samo u ovom crte`u, a bilo bi vrlo prakti~no kada biste ih mogli koristiti i u budu}im crte`ima. Blokove mo`ete definirati i pomo}u narebe Wblock i tada }e vam biti dostupni i u drugim crte`ima. Naredbu }ete upoznati u 8. poglavlju. Sa`etak U ovom poglavlju ste nau~ili kako od nacrtanih objekata definirati blok i kako ga umetnuti u crte`. U narednom poglavlju savladat }ete radnje koje se odnose na promjene postoje}ih crte`a.

142 IV DIO 6. Poglavlje Kako mijenjati izgled crte`a U ovom poglavlju l l l l l l l Promjena izgleda crte`a Kako radi naredba Move Kako radi naredba Stretch Kako radi naredba Distance Kako radi naredba Rotate Kako radi naredba Scale Kako radi naredba Copy info U ovom poglavlju }ete nau~iti kako rade neke od naredbi za mijenjanje (Modify) crte`a i kako ih primijeniti u stvarnoj situaciji.

143

144 Kako mijenjati izgled crte`a 6. POGLAVLJE 137 Promjena izgleda crte`a Niste zadovoljni izgledom kupaone, `elite isprobati druk~iji raspored ili ~ak promijeniti dimenzije tlocrta. Slika 6.1 Skica nove kupaone. Slika 6.2 Odadbir naredbe Move; padaju}i izbornik Modify. Da ste crtali na papiru, za takve promjene morali biste crtati novi crte`, a u AutoCAD-u LT sve to mo`ete napraviti jednostavno i brzo upotrebom pravih naredbi. Prvo otvorite va{ crte` KUPAONA.dwg i spremite ga pod novim imenom KUPAONA1 /FileðSave As /. Sve promjene koje }ete odsad izvoditi odnosit }e se na novi crte` KUPAONA1. Va{ prvi crte` KU- PAONA ostat }e nepromijenjen. Da biste promijenili dimenzije tlocrta, prvo trebate odstraniti sve simbole sanitarija iz tlocrta. Mogli biste ih jednostavno izbrisati, Erase, pa onda opet uvr{tavati, Insert Block, ali sada }ete ih samo maknuti iz tlocrta koriste}i naredbu Move. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, odabirom iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify.

145 138 IV. DIO Kako radi naredba Move Naredba Move pomi~e odabrane objekte iz jednog u drugi polo`aj na crte`u. Slika 6.3 Primjer djelovanja naredbe Move. Objekt koji pomi~emo To~ka iz koje pomi~emo objekt To~ka u koju pomi~emo objekt Rezultat Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Move: Command:move Select objects:nn found Odabirete objekte, a AutoCAD LT vas obavje{tava o njihovom broju. Mo- `ete birati koliko god `elite objekata, ali kada zavr{ite s izborom, morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a. Base point or displacement: AutoCAD LT od vas tra`i da izaberete baznu to~ku za koju }e se odabrani objekt»dr`ati«prilikom pomicanja. To~ku mo`ete izabrati neposredno na ekranu uz pomo} alata Object Snap ili upisom koordinata. Nakon odabira bazne to~ke, odabrani objekt se tom to~kom»uhvatio«za grafi~ki pokaziva~ i sada mo`ete odabrati to~ku u koju }ete ga premjestiti. Baznu to~ku trebate uvijek odabrati tako da objekte koje pomi~ete to~no i jednostavno smjestite u novi polo`aj. Zamislite da preslikavate baznu to~ku u drugu to~ku pomicanja. Baznu to~ku birate zapravo ovisno o novom polo`aju objekata. Prvo dobro sagledajte mjesto gdje }ete premjestiti objekt i unaprijed odlu~ite o to~ci na koju }ete ga pomaknuti, a tek onda, ovisno o njoj, izaberite baznu to~ku.

146 Kako mijenjati izgled crte`a 6. POGLAVLJE 139 Second point of displacement: Odabirom druge to~ke odre ujete mjesto novog polo`aja objekta. Mo`ete je odabrati neposredno u crte`u, uz pomo} alata Object Snap ili upisom to~nih koordinata to~ke. Sada kada znate kako radi naredba Move, odaberite je i pomaknite sve sanitarije izvan tlocrta kao na slici 6.4. Slika 6.4 Oznake sanitarija pomaknute izvan tlocrta. Slika 6.5 Odabir naredbe Stretch; padaju}i izbornik Modify. Command:move Select objects:1 found odaberite wc. Select objects: 1 found odaberite umivaonik. Select objects:1 found odaberite kadu. Select objects: pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Base point or displacement:mid of Object SnapðMidpoint of i odaberite sredi{nju to~ku zida uz koji su prislonjeni wc i umivaonik. Second point of displacement: odaberite to~ku tako da kliknete desno od tlocrta, kao na slici 6.4.

147 140 IV. DIO Sada }ete, jednostavno i brzo, uz pomo} naredbe Stretch promijeniti dimenzije tlocrta. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, odabirom iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify. Kako radi naredba Stretch Naredba Stretch raste`e ili sti{}e objekte od izabrane to~ke za zadanu vrijednost. Druga to~ka pomaka Bazna to~ka pomaka Druga to~ka pomaka Po~etni oblik Rezultat Slika 6.6 Primjer djelovanja naredbe Stretch. Druga to~ka pomaka Bazna to~ka pomaka Prozor za odabir Crossing Rezultat Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Stretch Command:stretch Select objects to stretch by crossing window or polygon... AutoCAD LT vas obavje{tava da objekte koje `elite rastegnuti ili stisnuti morate odabrati prozorom za odabir Crossing (2. poglavlje, dio»odabir objekata«). Select objects:other corner:nn found Definirate prozor za odabir Crossing odabirom desnog donjeg i lijevog gornjeg ugla i na taj na~in odabirete objekte koje `elite rastegnuti ili stisnuti, a AutoCAD LT vas obavje{tava o broju izabranih objekata. Kada ste zavr{ili s odabirom, obavezno pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Base point or displacement: AutoCAD LT od vas tra`i da odredite to~ku iz koje }ete zapo~eti stiskanje ili rastezanje izabranih objekata. Mo`ete je odabrati neposredno na ekranu uz pomo} alata Object Snap ili upisom to~nih koordinata to~ke.

148 Kako mijenjati izgled crte`a 6. POGLAVLJE 141 Second point of displacement: Trebate zadati to~ku u koju }e se premjestiti bazna to~ka i time odrediti za koliko }e se odabrani objekti stisnuti ili rastegnuti. To~ku mo`ete odabrati neposredno na ekranu uz pomo} alata Object Snap ili upisom to~nih koordinata to~ke. Nemojte zaboraviti, ako upisujete koordinate, da nakon upisa morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a. Sada odaberite naredbu Stretch i prvo rastegnite tlocrt za 40 cm udesno, a zatim ponovno pozovite naredbu i stisnite tlocrt za 40 cm prema gore. Slika 6.7 Odabir Crossing prozora. Command:stretch Select objects to stretch by crossing window or polygon...

149 142 IV. DIO Select objects:other corner: 6 found otvorite prozor Crossing kao na slici 6.7 i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Base point or displacement:int of Object Snap-ð Intersection of i odaberite lijevi donji ugao tlocrta. Second point of displacement:@40,0 upi{ite relativnu koordinatu to~ke do koje `elite rastegnuti tlocrt i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Ponovno pozovite naredbu i sada stisnite tlocrt za 40 cm. Slika 6.8 Odabir Crossing prozora Command:stretch Select objects to stretch by crossing window or polygon... Select objects:other corner:15 found otvorite prozor Crossing kao na slici 6.8 i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Base point or displacement:int of Object SnapðIntersection of i odaberite lijevi donji ugao tlocrta.

150 Kako mijenjati izgled crte`a 6. POGLAVLJE 143 Second point of upi{ite relativnu koordinatu to~ke do koje `elite stisnuti tlocrt i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Slika 6.9 Tlocrt kupaone promijenjenih dimenzija. Ako ste zaboravili koje su bile dimenzije po~etnog tlocrta, sada se sigurno pitate kojih je dimenzija ovaj novi. Mo`ete prolistati knjigu i prona}i po~etne dimenzije tlocrta i onda izra~unati sada{nje dimenzije, ali bilo bi puno jednostavnije i djelotvornije da mo`ete mjeriti du`ine neposredno na ekranu. Udaljenost izme u dvije to~ke mo`ete izmjeriti pomo}u naredbe Distance. Naredbu mo`ete odabrati iz okvira sa zna- ~ajkama objekata. Slika 6.10 Odabir naredbe Distance; gumb s okvira sa zna~ajkama objekata.

151 144 IV. DIO Kako radi naredba Distance Naredba mjeri udaljenost izme u dvije odabrane to~ke. Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Distance: Command:dist First point: Odabirete to~ku neposredno na ekranu uz pomo} alata Object Snap. Second point: Odabirete to~ku neposredno na ekranu uz pomo} alata Object Snap. Nakon odabira druge to~ke u naredbenom retku se ispisuje niz informacija: Distance:NN udaljenost odabranih to~aka. Angle in XY Plane:NN kut u x,y ravnini. Angle from XY Plane:NN kut u odnosu na x,y ravninu. Delta X = NN, Delta Y =NN, Delta Z = NN udaljenost po x, y i z osi. Sada izmjerite {irinu i du`inu novog tlocrta kupaone koriste}i naredbu Distance. Command:dist First point:int of Object SnapðIntersection of i odaberite lijevi unutarnji ugao. Second point:int of Object SnapðIntersection of i odaberite desni unutarnji ugao. Distance:260.0,Angle in XY Plane:0,Angle from XY Plane:0 Delta X =260.0, Delta Y =0.0, Delta Z =0. Ponovno pozovite naredbu i izmjerite {irinu kupaone. Command:dist First point:int of Object SnapðIntersection of i odaberite donji lijevi unutarnji ugao. Second point:int of Object SnapðIntersection of i odaberite gornji lijevi unutarnji ugao.

152 Kako mijenjati izgled crte`a 6. POGLAVLJE 145 Distance:180.0,Anglie in XY Plane:90,Angle from XY Plane:0 Delta X = 0.0, Delta Y = 180.0, Delta Z = 0.0 Sada znate kojih vam je dimenzija tlocrt kupaone (260x180) i mo`ete ga opremiti sanitarijama. Ako ste mo`da zaboravili kojih su vam dimenzija sanitarni elementi, mo`ete ih na brzinu izmjeriti. Sada }ete, upotrebljavaju}i naredbu Move /ModifyðMove/, smjestiti simbole sanitarija u novi tlocrt kao na slici 6.1. Prvo premjestite kadu tako da je polo`ite du`om stranom uz lijevi zid kupaone. Command:move Select objects:1 found odaberite kadu i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Base point or displacement:int of Object SnapðIntersection of i odaberite lijevi donji ugao kade. Second point of displacement:int of Object SnapðIntersection of i odaberite lijevi donji ugao tlocrta. Slika 6.11 Premje{tena oznaka kade u tlocrt.

153 146 IV. DIO Sada biste trebali premjestiti wc {koljku, ali da biste je mogli smjestili u tlocrt, kao na slici 6.1, trebate je prvo zaokrenuti, a tek onda premjestiti. Zaokrenut }ete je pomo}u naredbe Rotate. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, odabirom iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify. Slika 6.12 Odabir naredbe Rotate; padaju}i izbornik Modify. Kako radi naredba Rotate Odabrani objekt Slika 6.13 Primjeri djelovanja naredbe Rotate. Bazna to~ka 180º 45º 90º 135º 225º 315º 270º Naredba Rotate zaokre}e odabrani objekt oko zadane to~ke za zadani kut. Upiti koji se pojavljuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Rotate Command:rotate Select objects:nn found Odabirete objekte, a AutoCAD LT vas obavje{tava o njhovom broju. Mo`ete birati koliko god `elite objekata, a kada ste zavr{ili s odabirom, morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desni gumb mi{a. Base point: Trebate odabrati to~ku oko koje }ete zaokretati izabrani objekt. Mo`ete je izabrati neposredno na ekranu pomo}u alata Object Snap ili upisati to~nu koordinatu to~ke.

154 Kako mijenjati izgled crte`a 6. POGLAVLJE 147 U ve}ini slu~ajeva dobro je odabrati baznu to~ku na samom objektu koji zaokre}ete. <Rotation angle>/reference: Ovdje zadajete kut za koji `elite zaokrenuti objekt. Sada kada znate kako radi naredba Rotate, odaberite je i zaokrenite wc {koljku za 90 stupnjeva da biste je mogli smjestiti u tlocrt kao na slici 6.1. Command:rotate Select objects:1 found odaberite wc {koljku i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Base point:mid of Object SnapðMidpoint of i odaberite stranicu koja se pola`e uza zid. <Rotation angle>/reference:90 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Slika 6.14 Zakrenuta oznaka wc {koljke.

155 148 IV. DIO Odaberite sada naredbu Move /ModifyðMove/ i premjestite wc {koljku u sredi{nju to~ku zida desno od vrata. Command:move Select objects:1 found odaberite wc {koljku i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Base point or displacement:mid of Object SnapðMidpoint of i odaberite stranicu kotli}a koja se pola`e uza zid. Second point of displacement:mid of Object SnapðMidpoint of i odaberite zid desno od vrata. Slika 6.15 Premje{tena oznaka wc {koljke u tlocrt. Ovu novu kupaonu odlu~ili ste opremiti s dvostrukim umivaonikom. Simbol koji vam je na raspolaganju prevelik je da biste jednostavno postavili dva simbola umivaonika jedan kraj drugoga i rije{ili pitanje dvostrukog umivaonika. Morali biste prvo na neki na~in smanjiti simbol umivaonika i onda od dva smanjena napraviti dvostruki umivaonik. Da biste smanjili simbol umivaonika, upotrijebit }ete naredbu Scale. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, odabirom iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify. Slika 6.16 Odabir naredbe Scale; padaju}i izbornik Modify.

156 Kako mijenjati izgled crte`a 6. POGLAVLJE 149 Kako radi naredba Scale Naredba Scale pove}ava ili smanjuje odabrane objekte od izabrane to~ke za zadani faktor. Slika 6.17 Primjeri djelovanja naredbe Scale. Odabrani objekt Bazna to~ka skaliranja Faktor skaliranja 0.5 Faktor skaliranja 2 Upiti koji se pojavljuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Scale: Command:scale Select objects:nn found Odabirete objekte, a AutoCAD LT vas obavje{tava o njihovom broju. Mo- `ete odabrati koliko god `elite objekata, a kada ste zavr{ili s odabirom, morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a. Base point: Trebate odabrati baznu to~ku od koje }e se izabrani objekti smanjiti ili pove}ati ovisno o zadanom faktoru. Koristite alate Object Snap prilikom odabira to~ke. Uvijek izaberite baznu to~ku na samom objektu koji smanjujete ili pove}avate i to to~ku za koju `elite da ostane na mjestu. <Scale factor>/reference: Ovdje upisujete faktor skaliranja brojevi manji od 1 smanjuju, a ve}i od 1 pove}avaju objekt.

157 150 IV. DIO Decimalne brojeve uvijek upisujte s to~kom, jer ako ih upi{ete sa zarezom, AutoCAD LT }e ih o~itati kao koordinate. Sada kada znate kako radi naredba Scale, odaberite je i smanjite va{ umivaonik za faktor skaliranja 0.9 (10%), tako da vam bazna to~ka smanjenja bude gornji lijevi ugao umivaonika. Command:scale Select objects:1 found odaberite umivaonik i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Base point:int of Object SnapðIntersection of i odaberite lijevi gornji ugao umivaonika. <Scale factor>/reference:0.9 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Slika 6.18 Smanjena oznaka umivaonika.

158 Kako mijenjati izgled crte`a 6. POGLAVLJE 151 Smanjili ste umivaonik za 10% i sada ga jo{ zaokrenite tako da ga mo`ete smjestiti uza zid nasuprot vrata, kao na slici 6.1. Odaberite naredbu Rotate /ModifyðRotate/ i zaokrenite umivaonik za 270 stupnjeva. Command:rotate Select objects:1 found odaberite umivaonik i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a Base point:mid of Object SnapðMidpoint of i odaberite stranicu umivaonika koja se pola`e uza zid. <Rotation angle>/reference: 270 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Slika 6.19 Zakrenuta oznaka umivaonika. Slika 6.20 Odabir naredbe Copy; padaju}i izbornik Modify. Da biste nacrtali dvostruki umivaonik, treba vam jo{ jedan isti takav umivaonik. Mo`ete napraviti kopiju simbola umivaonika pomo}u naredbe Copy. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, odabirom iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify, pod imenom Duplicate.

159 152 IV. DIO Kako radi naredba Copy Naredba Copy omogu}uje vam da napravite jednu ili vi{e kopija odabranih objekata. Objekt koji kopiramo To~ka u koju kopiramo To~ka iz koje kopiramo Objekt koji kopiramo Opcija Mutiple Rezultat Slika 6.21 Primjeri djelovanja naredbe Copy. To~ka iz koje kopiramo To~ke u koje kopiramo Rezultat Upiti koji se pojavljuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Copy: Command:copy Select object:nn found Odabirete objekte, a AutoCAD LT vas obavje{tava o njhovom broju. Odabirete koliko god `elite objekata, a kada ste gotovi s odabirom, morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a. <Base point or displacement>/multiple: AutoCAD LT vam nudi dvije opcije : Base point or displacement osnovno postavljena opcija omogu}uje odabir bazne to~ke kopiranja. To~ku mo`ete zadati neposrednim odabirom na ekranu, uz pomo} alata Object Snap ili upisom koordinata to~ke. Ako `elite napraviti samo jednu kopiju odabranih objekata, onda prihva}ate osnovno postavljenu opciju tako da odaberete baznu to~ku. Ako `elite vi{e od jedne kopije odabranih objekata, onda morate odabrati opciju Multiple. Multiple omogu}uje vam kopiranje izabranih objekata dva ili vi{e puta. Nakon {to ste odabrali vi{estruko kopiranje (upi{ete M u naredbeni redak i pritisnete Enter), AutoCAD LT od vas tra`i da odaberete baznu to~ku kopiranja. Base point: Odaberete baznu to~ku kopiranja neposredno na ekranu, uz pomo} alata Object Snap ili upisom koordinata.

160 Kako mijenjati izgled crte`a 6. POGLAVLJE 153 Nakon {to ste odabrali baznu to~ku kopiranja, u naredbenom se retku ispisuje upit: Second point of displacement: AutoCAD LT od vas tra`i da odredite to~ku u koju }e se odabrani objekti kopirati. To~ku odabirete neposredno na ekranu uz pomo} alata Object Snap ili upisujete koordinate. Ako ste odabrali vi{estruko kopiranje, AutoCAD LT vam omogu}uje da odre ujete koliko god vam puta treba to~aka u koje }ete kopirati odabrane objekte. Kada obavite kopiranje, trebate zavr{iti naredbu pritiskom na Enter ili desni gumb mi{a. Odabirom bazne to~ke i druge to~ke vi definirate vektor pomaka. Sada ste nau~ili kako radi naredba Copy i mo`ete napraviti kopiju simbola va{eg smanjenog i zaokrenutog umivaonika. Odaberite naredbu Copy i kopirajte umivaonik iz njegovog lijevog ugla u desni. Slika 6.22 Dvostruki umivaonik dobiven kopiranjem.

161 154 IV. DIO Command:copy Select object:1 found odaberite umivaonik i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. <Base point or displacement>/multiple:int of Object SnapðIntersection of i odaberite lijevi gornji ugao umivaonika. Second point of displacement:int of Object SnapðIntersection of i odaberite desni gornji ugao umivaonika. Sada jo{ premjestite dvostruki umivaonik u tlocrt. Odaberite naredbu Move /ModifyðMove/ i premjestite umivaonik u tlocrt kao na slici 6.1. Command:move Select objects:1 found odaberite jedan umivaonik. Select objects:1 found odaberite drugi uminaonik i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Base point or displacement:int of Object Snapð Intersection of i odaberite to~ku gdje se umivaonici doti~u. Second point of displacement: nea to Object Snapð Neovest i odaberite zid (kao na slici 6.1). Nacrtali ste novi tlocrt, KUPAONA1, i sada ga pohranite /FileðSave/. Sa`etak U ovom poglavlju ste nau~ili kako uz pomo} naredbi za mijenjanje (Modify) mo`ete brzo i jednostavno vr{iti promjene na svom crte`u i time zna~ajno smanjiti vrijeme potrebno za preure ivanje va{ih crte`a.

162 V DIO 7. Poglavlje Pisanje U ovom poglavlju l l l l Definiranje stila teksta Kako radi naredba Line Text Kako mijenjati ve} napisani tekst Mjerenje povr{ine info U ovom poglavlju }ete nau~iti kako se definira stil teksta, kako radi naredba za pisanje i kako upisati tekst u crte`.

163

164 Pisanje 7. POGLAVLJE 157 Sada }ete urediti va{ tlocrt kupaone tako da svatko zna {to je na crte`u i u kojem mjerilu je nactan, da bude potpun, pregledan i uredan. Trebate prvo smjestiti crte` na»papir«a zatim upisati tekst kojim }ete opisati nacrt. Da biste to napravili, trebate upoznati naredbe koje }e vam to omogu}iti. U~itajte va{ crte` KUPAONA.DWG / FileðOpen ili alatna traka Standard, gumb Open/, otvorite naredbu Layers /FormatðLayers/ i definirajte nove slojeve: OKVIR (bijelo-white),tekst (`uto-yellow), UZORAK (ljubi~astomagenta) i OZNAKE (bijelo-white). Promijenite va`e}i sloj u sloj OKVIR, otvorite naredbu Line /DrawðLine/ i nacrtajte, koriste}i apsolutne koordinate to~aka,»rub papira«kako biste imali uvid u polo`aj crte`a na papiru. Da biste upisali to~ne apsolutne koordinate»papira«, koristite se tablicom s koordinatama granica crte`a u 2. poglavlju. Command:_line From point:0,0 upi{ite apsolutnu koordinatu lijevog donjeg ugla i pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a. To point:594,0 upi{ite apsolutnu koordinatu desnog donjeg ugla i pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a. To point:594,420 upi{ite apsolutnu koordinatu desnog gornjeg ugla i pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a. To point:0,420 upi{ite apsolutnu koordinatu lijevog gornjeg ugla i pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a. To point:c pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a. Ako se crte` ne nalazi u sredini»papira«, odaberite naredbu Move /ModifyðMove/, odaberite cijeli tlocrt pomo}u prozora za odabir i pomaknite crte` u sredinu»papira«.

165 158 V. DIO Slika 7.1 Crte` s ucrtanim»rubom papira«. Definiranje stila teksta Slika 7.2 Odabir naredbe Text Style; padaju}i izbornik Format. Prije nego zapo~nete s pisanjem, morate promijenti va`e}i sloj u sloj TEKST, koji ste definirali za pisanje, i definirati stil teksta u kojem }e va{ tekst biti ispisan. U AutoCAD-u LT su dostupne tri vrste pisama: Postscript ekstenzija.pfb, AutoCAD ekstenzija.shx, True Type ekstenzija.ttf. Na temelju ponu enih pisama formirate svoj stil teksta uz pomo} naredbe Text Style. Stil teksta je opis zna~ajki upotrebljenih prilikom kreiranja teksta. Naredbu mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika Format. Nakon odabira naredbe Text Style otvara se okvir za dijalog Text Style. Okvir za dijalog podijeljen je na podru~ja s opcijama: Styles u tom podru~ju upisujete ime novog stila ili iz popisa ve} definiranih stilova odabirete `eljeni stil teksta. Character Preview u tom podru~ju je okvir u kojem je ispisan primjer odabranog pisma.

166 Pisanje 7. POGLAVLJE 159 Slika 7.3 Okvir za dijalog Text Style. Font u tom podru~ju se odabire pismo koje }e biti temelj za va{ stil teksta. Pritiskom na gumb Browse otvarate okvir za dijalog Select Font File te iz popisa datoteka pisama odabirete `eljeno temeljno pismo. Slika 7.4 Okvir za dijalog Select Font File. Effects u tom podru~ju odabirete opcije i upisujete vrijednosti vezane za `eljeni izgled budu}eg stila teksta. Kada definirate stil teksta, prvo u okvir za ime upi{ite ime stila i zatim kliknite na gumb New. Nakon toga kliknite na gumb Browse, desno od okvira Select Font File u podru~ju Font, u okviru za dijalog Select Font File ozna~ite `eljeno pismo i kliknite na gumb Open.

167 160 V. DIO U okviru za pregled pisma ispisat }e se primjer izabranog pisma. Sada se jo{ trebate odlu~iti `elite li da va{ budu}i stil teksta bude pisan Upside Down /naopako/, Backwards /unazad/ ili Vertical /okomito/. Slika 7.5 Primjeri teksta pisanog naopako, unazad, okomito i nako{eno. Ispred svake opcije je bijeli kvadrati}; ako je prazan opcija je isklju~ena, ako je prekri`en opcija je uklju~ena. Mo`ete definirati jo{ i Height /visinu/, Width Factor /{irinu/ i Oblique Angle /nako{enost/ slova upisivanjem `eljenih vrijednosti. Ako }ete u va{em crte`u koristiti samo nekoliko visina slova, zgodno je za svaku visinu definirati novi stil teksta koji }e se razlikovati samo u zadanoj visini te }ete koristiti odre eni stil teksta prilikom pisanja odre ene visine slova. Ako niste sigurni koju visinu slova `elite, onda je najbolje ne definirati visinu, ostaviti 0. Tako }ete odre ivati visinu slova svaki puta kada odaberete naredbu za pisanje. Nemojte zaboraviti pove}ati visinu slova u odabranim osnovnom mjernim jedinicama /cm/, za faktor smanjenja prilikom ispisa.

168 Pisanje 7. POGLAVLJE 161 [irinu slova je najbolje ne mijenjati (<1>) iako neka pisma bolje izgledaju s faktorom {irine li da va{a slova budu nako{ena, upisujete vrijednost kuta za koji `elite da va{a slova odstupaju od okomice /slika 7.5/. Kada zavr{ite s definiranjem va{eg stila, kliknite prvo na gumb Apply, a onda na gumb Close. Sada odaberite naredbu Text Style i definirajte stil teksta koji }ete koristiti za pisanje u ovom crte`u. Ime neka mu bude ROMANS, a temeljni font Romans.shx. U okviru za dijalog Text Style prvo u okvir za ime upi- {ite ROMANS i kliknite na gumb New. Zatim u podru~ju Font kliknite na gumb Browse i iz popisa pisama u okviru za dijalog Select Font File odaberite Romans.shx i kliknite na gumb Open. Ostavite isklju~ene opcije Upside Down, Backwards i Vertical, visina neka ostane <0>, {irina<1>, a nako{enost <0>. Na kraju kliknite na Apply, a zatim na Close. Definirali ste stil teksta i sad mo`ete upisati `eljeni tekst u crte`. Kako radi naredba Line Text Slika 7.6 Odabir naredbi za pisanje; padaju}i izbornik Draw, podizbornik Text. Naredbe za pisanje odabirete iz padaju}eg izbornika Draw s podizbornika Text ili iz alatnog okvira Draw. AutoCAD LT nudi dvije naredbe za pisanje: Paragraph Text i Line Text. Paragraph Text otvara AutoCAD-ov ugra eni editor teksta u obliku okvira za dijalog Edit Mtext u kojem, u prethodno odabranim granicama, mo`ete unositi i ure ivati cijele odlomke teksta. Tekst napisan pomo}u Paragraph Texta u crte`u je jedan objekt. Line Text ispisuje redak po redak teksta od odabrane to~ke. Svaki redak teksta je jedan objekt. Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira Line Text: Command:dtext Justify/Style/<Start point>: AutoCAD LT vam nudi tri opcije: Start point osnovno postavljena opcija, tra`i da odaberete to~ku od koje }e se ispisati tekst. To~ku odabirete neposredno na ekranu uz pomo} alata Object Snap ili upisom koordinate u naredbeni redak.

169 162 V. DIO Slika 7.7 Okvir za dijalog Edit MText. Justify otvara pet opcija poravnanja teksta u odnosu na odabranu po~etnu to~ku. Align/Fit/Center/Middle/Right: Slika 7.8 Primjeri ispisa teksta. Align tra`i da odaberete po~etnu i zavr{nu to~ku teksta i onda AutoCAD LT odre uje najpovoljniju visinu slova u odnosu na razmak odabranih to~aka i koli~inu ispisanog teksta.

170 Pisanje 7. POGLAVLJE 163 Fit tra`i da odaberete po~etnu i zavr{nu to~ku teksta te da odredite visinu slova i onda AutoCAD LT ispisuje va{ tekst tako da ovisno o razmaku odabranih to~aka pove}ava ili smanjuje faktor {irine slova. Center AutoCAD LT smje{ta upisani tekst centralno u vodoravnom smjeru u odnosu na odabranu to~ku. Middle odabrana to~ka postaje centralna to~ka ispisanog teksta u vodoravnom i okomitom smjeru. Right AutoCAD LT smje{ta ispisani tekst tako da odabrana to~ka predstavlja zavr{nu to~ku teksta. Style omogu}ava vam da mijenjate stil teksta u kojem }ete pisati. Upisujete ime prethodno definiranog stila teksta. Nakon odabira po~etne to~ke, ako prilikom definiranja stila teksta koji upravo koristite niste zadali visinu slova, u naredbenom retku se ispisuje upit: Height<>: Upi{ite `eljenu visinu slova i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Prilikom zadavanja visine slova nemojte zaboraviti da su va{e osnovne mjerne jedinice centimetri. Slova visine 5 mm morate izraziti u centimetrima, 0.5 cm. Tako er nemojte zaboraviti da }e se va{ crte` prilikom ispisa smanjiti za zadani faktor /mjerilo/ tako da `eljenu visinu slova morate uve}ati za faktor za koji }ete crte` prilikom ispisa smanjiti. Rotation angle<0>: Ovdje vam AutoCAD LT omogu}uje da upi{ete kut pod kojim `elite da se redak teksta ispi{e. Osnovno postavljena opcija je 0, i ako je prihvatite (Enter ili desna tipka mi{a), redak teksta }e biti vodoravan. Nakon upisa `eljenog kuta ili prihva}anja osnovno postavljene opcije u naredbenom retku se ispisuje: Text:

171 164 V. DIO Sada mo`ete upisivati `eljeni tekst. Na ekranu pored izabrane po~etne to~ke pojavio se kvadrati} koji se pomi~e u desno ispisuju}i slovo po slovo kako ih vi utipkavate. Pritiskom na tipku Enter ne zavr{avate naredbu nego prelazite u novi red. Kvadrati} se pojavljuje u novom redu ispod prvo odabrane po~etne to~ke i omogu}uje vam da ispi{ete novi redak teksta. Pisanje zavr{avate dvostrukim pritiskom na Enter. Svaki redak teksta je zaseban objekt. Odaberite Line Text/DrawðTextðLine Text/ i desno pored va{eg tlocrta upi{ite tekst, TLOCT KUPAONE MJ 1:20, visine slova 14 u dva retka kao na slici 7.9. Recimo da `elite da vam na iscrtanom nacrtu slova budu visine 7 mm. Prvo pretvorite milimetre u centimetre (7 mm =0.7 cm), a zatim tu vrijednost uve}ajte za faktor za koji }ete smanjiti crte` prilikom iscrtavanja. Budu}i da `elimo crte` u MJ 1:20, faktor smanjenja }e biti 20. Rezultat je 0.7 x 20 = 14. Slika 7.9 Izgled ispisanog teksta, TLOCRT KUPAONE MJ 1:20, u crte`u.

172 Pisanje 7. POGLAVLJE 165 Command:dtext Justify/Style/<Start point>: odaberite po~etnu to~ku neposredno na ekranu kao na slici 7.9. Height<>:14 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Rotation angle<0>: prihvatite pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a osnovno postavljenu opciju. Text:TLOCRT KUPAONE pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Text:MJ 1:20 pritisnite dva puta Enter ili kliknite dvaput na desnu tipku mi{a. Kako mijenjati ve} napisani tekst Slika 7.10 Odabir naredbe Edit Text; padaju}i izbornik Modify, podizbornik Objects. Ako ste pogrije{ili prilikom pisanja, gre{ku mo`ete ispraviti pomo}u naredbe Edit Text. Naredbu mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika Modify, podizbornika Objects. Naredba Edit Text... vam omogu}uje da mijenjate sadr`aj ispisanog retka teksta. Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Edit Text...: Command:ddedit <Select an annotation object>/undo: AutoCAD LT vam nudi dvije opcije: Undo poni{tava prethodno izvr{enu promjenu Select an annontation object osnovno postavljena opcija omogu}uje vam da odaberete redak teksta u ~ijem sadr`aju `elite vr{iti promjene. Nakon odabira retka teksta otvara se okvir za dijalog Edit Text. U okviru Text ispisan je sadr`aj ozna~enog retka teksta i unutar njega mo`ete izvr{iti sve `eljene promjene. Kada zavr{ite s ispravkom, kliknite na gumb OK. Odabrani redak teksta }e se ispisati na ekranu promijenjena sadr`aja.

173 166 V. DIO Slika 7.11 Okvir za dijalog Edit Text. Ako `elite promijeniti ne samo sadr`aj retka teksta nego i neke njegove zna~ajke, upotrijebit }ete naredbu Properties. Naredba je opisana u 4. poglavlju, u dijelu»kako promijeniti sloj ve} nacrtanim objektima«. Slika 7.12 Okvir za dijalog Modify Text. U okviru za dijalog Modify Text mo`ete promijeniti sve njegove zna- ~ajke, sadr`aj teksta u okviru Text, visinu, nako{enost i faktor {irine slova, nako{enost retka teksta, promijeniti ispis teksta u odnosu na odabranu po~etnu to~ku, promijeniti stil teksta i ispisati ga naopako i unazad. Mo`ete ~ak promijeniti i polo`aj po~etne to~ke tako da kliknete na gumb Pick Point<, u crte`u odaberete novu po~etnu to~ku i zatim u okviru za dijalog Modify Tekst kliknete na gumb OK. Sami isprobajte djelovanje naredbe Properties/EditðProperties/ na nekom tekstu u va{em crte`u.

174 Pisanje 7. POGLAVLJE 167 Mjerenje povr{ine Napisali ste naslov crte`a i sada }ete uz pomo} AutoCAD-a LT izmjeriti povr{inu kupaone da biste je mogli upisati u tlocrt. Povr{ina se mjeri pomo}u naredbe Area. Naredbu mo`ete odabrati iz okvira sa zna~ajkama objekata. Slika 7.13 Odabir naredbe Area; gumb okvira sa zna~ajkama objekata. Kako radi naredba Area Naredba Area omogu}uje mjerenje povr{ine nekog podru~ja odabirom to~aka koje ga odre uju. Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Area: Command:area <First point>/object/add/subtract: AutoCAD LT vam nudi ~etiri opcije: Object-mjeri povr{ine kruga, elipse, zatvorene polilinije... Add zbraja povr{ine Subtract oduzima povr{ine First point osnovno postavljena opcija koja od vas tra`i da odaberete prvu to~ku koja odre uje podru~je ~iju povr{inu `elite izmjeriti. To~ke birate pomo}u alata Object Snap. Nakon odabira prve to~ke koja odre uje podru~je ~iju povr{inu mjerite, u naredbenom retku se ispisuje: Next point: AutoCAD LT od vas tra`i da odaberete sljede}u to~ku koja odre uje podru~je koje mjerite. To~ke birate sve dok ne odaberete sve to~ke koje definiraju podru~je ~iju povr{inu mjerite.

175 168 V. DIO Kada ste zavr{ili s odabirom, pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a i u naredbenom retku se ispisuje: Area=NN povr{ina u kvadratnim jedinicama. Perimeter=NN opseg. Odaberite sada naredbu Area i izmjerite povr{inu kupaone tako da odabirete jedan po jedan ugao kupaone Slika 7.14 Odabir to~aka prilikom mjerenja povr{ine kupaone. Command:area <First point>/object/add/subtract:int of Object Snap ðsnap to Intersection i ozna~ite donji lijevi ugao. Next point:int of Object SnapðSnap to Intersection i ozna~ite donji desni ugao. Next point:int of Object SnapðSnap to Intersection i ozna~ite gornji desni ugao. Next point:int of Object SnapðSnap to Intersection i ozna~ite gornji lijevi ugao i zatim pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

176 Pisanje 7. POGLAVLJE 169 Area= Perimeter=880.0 Povr{ina je izra`ena u kvadratnim centimetrima jer ste crtali u centimetrima. Pretvorite povr{inu iz cm 2 u m 2 i upi{ite u tlocrt tekst od tri reda kao na slici da nakon iscrtavanja visina slova bude 5mm (0.5x20=10) i zato za visinu upi{ite 10. Slika 7.15 Izgled ispisanog teksta, KUPAONA P=4.84 m 2 keram.pl., u crte`u. Odaberite naredbu Line Text/DrawðTextðLineText/. Command:dtext Justify/Style/<Start point>: odaberite po~etnu to~ku neposredno na ekranu kao na slici Height<16.0>:10 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Rotation angle<0>: prihvatite pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a osnovno postavljenu opciju. Text:KUPAONA pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Text:P=4.84 m2 Pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

177 170 V. DIO Text:keram.pl. pritisnite dva puta Enter ili kliknite dvaput na desnu tipku mi{a. Mo`ete jo{ upisati i visinu parapeta (p=150 cm) kao na slici 7.15, a zatim pohranite crte`. Nemojte zaboraviti s vremena na vrijeme pohraniti crte`. Sa`etak U ovom poglavlju nau~ili ste definirati stil teksta i upisivati tekst u crte`. Na taj }ete na~in dodatno ozna~iti pojedine elemente crte`a i u~initi ga razumljivijim. Nau~ili ste tako er kako, uz pomo} AutoCAD-a LT, mo`ete izmjeriti povr{inu.

178 8. Poglavlje Definiranje bloka naredbom WBlock U ovom poglavlju l l Crtanje elementa Kako radi naredba WBlock info U ovom poglavlju }ete nau~iti kako definirati blok koji }ete mo}i koristiti u svim crte`ima.

179

180 Definiranje bloka naredbom WBlock 8. POGLAVLJE 173 Crtanje elementa Slika 8.1 Skica stavke Sada }ete nacrtati stavku od koje }ete napraviti blok. U~itajte va{ crte` kupaone, KUPAONA.dwg, ako ve} nije u~itan. Prvo promijenite va`e}i sloj u sloj OZNAKE, zatim odaberite naredbu Circle /- DrawðCircleðCenter,Radius/ i nacrtajte kru`nicu polumjera 15 cm desno izvan tlocrta. Command:circle 3P/TTR/<Center point>: odaberite to~ku neposredno na ekranu tako da kliknete desno izvan tlocrta. Diameter/<Radius>:15 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Slika 8.2 Crte` kru`nice stavke desno izvan tlocrta. Sada odaberite naredbu Line /DrawðLine/ i nacrtajte crtu du`ine 65 cm s tim da po~etnu to~ku odaberete u donjem kvadrantu nacrtane kru`nice. Command:line

181 174 II. DIO From point:qua of Object SnapðSnap to Quadrant i ozna~ite donju polovicu kru`nice. To point:@0,-65 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Slika 8.3 Gotov crte` stavke. Kako radi naredba WBlock Nacrtali ste stavku i od nje }ete napraviti blok, ali koriste}i naredbu WBlock. Naredba WBlock definira blok od odabranih objekata isto kao i naredba Make Block. Jedina je razlika da ga sprema kao datoteku s ekstenzijom.dwg u `eljeni popis datoteka tako da vam je dostupan ne samo u crte`u u kojem je definiran nego i svim ostalim crte`ima. Naredba WBlock tako er sprema kao datoteke i blokove definirane naredbom Make Block. Naredbu zadajete tako da upi{ete wblock u naredbeni redak, pritisnete Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a i otvorit }e se okvir za dijalog Create Drawing File.

182 Definiranje bloka naredbom Wblock 8. POGLAVLJE 175 Slika 8.4 Okvir za dijalog Create Drawing File. U okvir za ime File Name upi{ite ime va{eg budu}eg bloka datoteke i kliknete na gumb OK. Okvir za dijalog se zatvara, a u naredbenom retku se ispisuje upit: Block name: Ako `elite kreirati blok datoteku od bloka definiranog naredbom Make Block ovdje upisujete ime pod kojim je blok pohranjen prilikom definiranja. Nakon {to upi{ete ime, pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a i naredba je izvr{ena. Sada je blok, definiran naredbom Make Block, spremljen kao datoteka pod imenom koje ste upisali u okviru za dijalog Create Drawing File. Ako definirate blok datoteku od nacrtanih objekata na ekranu, onda na ovaj upit odgovorite pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a jer ste mu ime ve} odredili u okviru za dijalog Create Drawing File. Insertion base point: Odabirom bazne to~ke definiramo to~ku umetanja bloka. Sve je isto kao i pri odabiru bazne to~ke prilikom definiranja bloka naredbom Make Block. (5. poglavlje, dio»kako radi naredba Make Block«). Select object: Odaberite objekte od kojih `elite formirati blok datoteku. Kada zavr{ite s odabirom, kliknite na Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Objekti od kojih ste formirali blok datoteku nestaju s ekrana. Sada }ete pomo}u naredbe WBlock definirati blok datoteku STAVKA od nacrtane stavke na ekranu.

183 176 II. DIO Command:wblock pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. U okviru za dijalog Create Drawing File u okvir za ime File Name upi{ite STAVKA i kliknite na gumb OK. Block name: pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Insertion base point:mid o Object SnapðSnap to Midpoint i ozna~ite liniju stavke. Select object:1found ozna~ite kru`nicu. Select object:1found ozna~ite liniju i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Stavka je nestala s ekrana. Sada }ete pomo}u naredbe Insert Block/ DrawðInsert Block / u~itati blok STAVKA u crte`. Slika 8.5 Okvir za dijalog Insert. U~itavanje blokova pomo}u naredbe Insert Block opisano je u 5. poglavlju, u dijelu»kako umetnuti blok u crte`«. Jedina je razlika da se blokovi definirani naredbom WBlock odabiru tako da se u okviru za dijalog Insert klikne na gumb Files... nakon ~ega se otvara okvir za dijalog Select Drawing Files gdje iz popisa datoteka odabirete `eljeni blok. U~itani blok postaje dio va{eg crte`a, ime mu se ispisuje u okviru kraj gumba Block... i prilikom sljede}eg u~itavanja mo}i }ete ga odabrati iz okvira za dijalog Defined Blocks, u popisu Block u kojem se nalaze definirani blokovi.

184 Definiranje bloka naredbom Wblock 8. POGLAVLJE 177 Slika 8.6 Okvir za dijalog Select Drawing File. Slika 8.7 Okvir za dijalog Insert. U~itajte blok STAVKA u crte` i umetnite ga prvo u vrata, a onda i u prozor kao na slici 8.8. Odaberite sada naredbu Insert Block / DrawðInsert Block / i otvorit }e se okvir za dijalog Insert. Kliknite na gumb File.., otvorit }e se okvir za dijalog Select Drawing Files, iz popisa datoteka odaberite Stavka.dwg i kliknite na gumb OK. U okviru za dijalog Insert tako er kliknite na gumb OK te na upit u naredbenom retku odgovorite: Insertion point:mid of Object SnapðSnap to Midpoint i ozna~ite liniju praga vrata. X scale factor<1>/corner/xyz: pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.

185 178 II. DIO Slika 8.8 Tlocrt s umetnutim stavkama u prozor i vrata. Y scale factor(default=x): pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju. Rotation angle<0>: pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju. Umetnuli ste stavku u vrata, a sada umetnite stavku na isti na~in i u prozor. Ponovno odaberite naredbu Insert Block i u okviru za dijalog Insert kliknite na gumb Block....Iz popisa definiranih blokova, u okviru za dijalog Defined Blocks, odaberite blok STAVKA i kliknite na gumb OK. U okviru Insert tako er kliknite na gumb OK, a na upit u naredbenom retku odgovorite: Insertion point:mid of Object SnapðSnap to Midpoint i ozna~ite vanjsku liniju prozora kao na slici 8.8. X scale factor<1>/corner/xyz: pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju. Y scale factor(default=x): pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju. Rotation angle<0>: pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.

186 Definiranje bloka naredbom Wblock 8. POGLAVLJE 179 Umetnuli ste stavku u prozor i sada biste jo{ trebali upisati brojeve u stavke. Prvo promijenite va`e}i sloj u TEKST, zatim odaberite Line Text / DrawðTextðLine Text / i budu}i da `elite da se brojevi ispi{u to~no u sredi{tu kru`nice, na upit u naredbenom retku }ete odgovoriti: Command:dtext Justify/Style/<Start point>:j pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Align//Fit/Center/Middle/Right:M pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Middle point:cen of Object SnapðSnap to Center i ozna~ite kru`nicu stavke vrata. Height<10.0>:14 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Rotation angle<0>: pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju. Text:1 dva pritiska na Enter ili dva klika na desnu tipku mi{a. Slika 8.9 Upisan broj u stavku vrata.

187 180 II. DIO Ponovno otvorite naredbu Line Text i upi{ite broj 2 u stavku prozora. Command:dtext Justify/Style/<Start point>:j pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Align//Fit/Center/Middle/Right:M pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Middle point:cen of Object SnapðSnap to Center i ozna~ite kru`nicu stavke prozora. Height<14.0>: visina je ista i zato samo pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Rotation angle<0>: pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku m{a prihvatite osnovno postavljenu opciju. Text:2 dva pritiska na Enter ili dva klika na desnu tipku mi{a. Nakon {to ste upisali brojeve u stavke pohranite crte`. Slika 8.10 Upisan broj u stavku prozora.

188 Definiranje bloka naredbom Wblock 8. POGLAVLJE 181 Sa`etak U ovom poglavlju ste nau~ili kako naredbom WBlock mo`ete od nacrtanih objekata i ve} definiranih blokova definirati datoteke koje onda mo`ete koristiti u svim crte`ima.

189 9. Poglavlje Ucrtavanje uzorka {rafiranje U ovom poglavlju l l Kako radi naredba Hatch Kako mijenjati ve} ucrtani uzorak info U ovom poglavlju }ete nau~iti kako odabrati, prilagoditi i ucrtati uzorak u crte`.

190

191 Ucrtavanje uzorka {rafiranje 9. POGLAVLJE 185 Nastavljate s ure ivanjem crte`a KUPAONA.dwg. Da biste ga uredili do kraja, nedostaje vam jo{ uzorak unutar zidova,»{rafura«kojom poru- ~ujete od kojeg je materijala zid. Da bi crte` lijepo izgledao, mo`ete jo{ i uzorak koji bi opona{ao plo~ice ucrtati u pod kupaone. AutoCAD LT vam omogu}uje automatsko ucrtavanje odabranog uzorka unutar odabrane povr{ine. Uzorak spajate s praznim prostorom ome enim objektima. Naredba Hatch }e vam omogu}iti ucrtavanje `eljenog uzorka u odre enu povr{inu. Naredbu mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika ili iz alatnog okvira Draw. Slika 9.1 Odabir naredbe Hatch; padaju}i izbornik Draw. Kako radi naredba Hatch Nakon odabira naredbe Hatch, otvara se okvir za dijalog Boundary Hatch. Slika 9.2 Okvir za dijalog Boundary Hatch. Okvir za dijalog podijeljen je na podru~ja s opcijama: Pattern Type u tom podru~ju se nalazi okvir za pregled odabranog uzorka. Kliknete li na njega, promijenit }e se prikaz, a u podru~ju Pattern Properties, u okviru za ime uzorka Pattern, ispisat }e se ime tog novog uzorka.

192 186 V. DIO Dok jo{ niste upoznati sa svim uzorcima i pripadaju}im im imenima, uzorke birajte na gore opisani na~in. Pattern Properties u ovom podru~ju u okviru Pattern pi{e ime trenutno odabranog uzorka. Kliknete li na gumb sa strelicom udesno od njega, otvorit }e se popis imena uzoraka tako da uzorak mo`ete odabrati i odabirom njegova imena. Slika 9.3 Popis imena uzoraka. Nakon promjene uzorka odabirom imena iz popisa u okviru za pregled iscrtava se njegov primjer. Unutar ovog podru~ja u okvir Scale upisujete faktor kojim prilago avate uzorak svom crte`u, a u okvir Angle upisujete kut pod kojim `elite da se odabrani uzorak iscrta. Boundary u ovom podru~ju odlu~ujete na koji }ete na~in u crte`u birati granice podru~ja u koje `elite ucrtati uzorak. Odaberete li gumb Pick Points<, AutoCAD LT }e vas privremeno vratiti u crte`, a granice podru~ja za ispunu uzorkom odredit }ete tako da odaberete bilo koju to~ku unutar podru~ja koje `elite ispuniti uzorkom, nakon ~ega }e AutoCAD LT sam od okolnih objekata odrediti granice. Odaberete li gumb Select Object<, AutoCAD LT vas tako er privremeno vra}a u crte` gdje sami ozna~avate objekte koji ~ine granicu podru~ja koje `elite ispuniti uzorkom.

193 Ucrtavanje uzorka {rafiranje 9. POGLAVLJE 187 Kada zavr{ite odabir, na jedan ili drugi na~in, morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a da bi se opet otvorio okvir za dijalog Boundary Hatch. Gumb Advanced... otvara okvir za dijalog Advanced Options ~ijim sadr`ajem se u ovoj knjizi ne}emo baviti. Nakon {to ste odabrali granice podru~ja za ucrtavanje uzorka, na bilo koji od dva opisana na~ina, mo`ete kliknuti na gumb Preview Hatch< i prije nego stvarno ucrtate uzorak u crte` pogledati da li uzorak izgleda onako kako vi to `elite. Pregled prikazuje kako }e izgledati crte` s ucrtanim uzorkom i sadr`i mali okvir za dijalog Boundary Hatch s gumbom Continue. Pritiskom na gumb Continue vra}ate se ponovno u okvir za dijalog Boundary Hatch u kojem, ako niste zadovoljni izgledom uzorka, mo`ete promijeniti vrstu, faktor prilagodbe ili kut iscrtavanja uzorka. Pregled uzorka na crte`u mo`ete vr{iti koliko god puta ho}ete, sve dok niste zadovoljni rezultatom, a tek onda kliknite na gumb Apply i ucrtajte uzorak u crte`. Sada mo`ete primijeniti naredbu Hatch na svom crte`u. U~itajte crte` KUPAONA.dwg, ako ve} nije u~itan. Prvo }ete u vanjski zid ucrtati uzorak koji predstavlja armirani beton, a zatim }ete u pod ucrtati uzorak koji }e predstavljati plo~ice. Promijenite va`e}i sloj u sloj UZORAK, odaberite naredbu Hatch /DrawðHatch/ i okviru za dijalog Boundary Hatch iz popisa uzoraka odaberite ansi37, a zatim kliknite na gumb Pick Points<. Slika 9.4 Odabir povr{ine za ispunu uzorkom.

194 188 V. DIO AutoCAD LT vas je privremeno vratio u crte` da biste mogli odabrati podru~ja za ispunu uzorkom. Kliknite unutar zida desno od prozora. Stranice koje ome uju to podru~je }e se iscrtkati. AutoCAD LT je odabrao granice podru~ja koje `elimo ispuniti uzorkom. Kliknite jo{ i unutar zida lijevo od prozora, stranice koje ome uju to podru~je su se tako er iscrtkale. Budu}i da odabranim uzorkom `elite ispuniti samo vanjski zid, dovr{ili ste odabir i pritisnite na Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Ponovno se otvorio okvir za dijalog Boundary Hatch. Slika 9.5 Okvir za dijalog Boundary Hatch. Provjerite da li je Scale: 2, a Angle: 0 i zatim kliknite na gumb Preview Hatch<. Opet vas AutoCAD LT privremeno vra}a u crte` da bi vam pokazao kako izgleda uzorak koji ste odabrali u podru~ju koje ste odabrali. Kliknite na gumb Continue, a u okviru za dijalog Boundary Hatch na gumb Apply. Uzorak se iscrtao unutar zida. Uzorak koji ste sada iscrtali, iako je u dva potpuno odvojena dijela, jedan je objekt. Poku{ate li izbrisati, na primjer, uzorak desno od prozora, kada ga ozna~ite ozna~it }e se i uzorak lijevo od prozora. Sada }ete jo{ ucrtati uzorak u pod kupaone. Ponovno odaberite naredbu Hatch /DrawðHatch/ i okviru za dijalog Boundary Hatch iz popisa uzoraka odaberite ansi37 i zatim kliknite na gumb Pick Points<.

195 Ucrtavanje uzorka {rafiranje 9. POGLAVLJE 189 Slika 9.6 Pregled izgleda uzorka. Slika 9.7 Odabir povr{ine za ispunu uzorkom.

196 190 V. DIO AutoCAD LT vas je privremeno vratio u crte` da biste mogli odabrati podru~ja za ispunu uzorkom. Kliknite unutar tlocrta i budu}i da ste time odabrali podru~je koje `elite ispuniti uzorkom, pritisnite na Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Ponovno se otvorio okvir za dijalog Boundary Hatch. Slika 9.8 Okvir za dijalog Boundary Hatch. Promijenite vrijednosti u okiru Scale: 10 i Angle: 90 i zatim kliknite na gumb Preview Hatch<. Slika 9.9 Pregled izgleda uzorka.

197 Ucrtavanje uzorka {rafiranje 9. POGLAVLJE 191 Opet vas AutoCAD LT privremeno vra}a u crte` da bi vam pokazao kako izgleda uzorak koji ste odabrali u podru~ju koje ste odabrali. Kliknite na gumb Continue, a u okviru za dijalog Boundary Hatch na gumb Apply. Uzorak se iscrtao unutar kupaone. Pohranite crte`. Ako, usprkos pregledavanju uzorka prije njegova iscrtavanja, niste zadovoljni izgledom ili vrstom, naredbom Edit Hatch mo`ete izvr{iti promjene na ve} ucrtanom uzorku. Naredbu mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika Modify. Kako mijenjati ve} ucrtani uzorak Slika 9.10 Odabir naredbe Edit Hatch; padaju}i izbornik Modify, podizbornik Objects. Nakon odabira naredbe u naredbenom retku se ispisuje: Select hatch object: Odaberete uzorak i odmah se otvara okvir za dijalog Hatch Edit. Okvir Hatch Edit je potpuno isti kao i okvir Boundary Hatch, ali se neki gumbi ne mogu koristiti. Unutar okvira Hatch Edit mo`ete promijeniti Scale, Angle i Pattern. Kada izvr{ite `eljene promjene, kliknete na gumb Apply. Slika 9.11 Okvir za dijalog Hatch Edit.

198 192 V. DIO Sa`etak U ovom ste kratkom poglavlju nau~ili kako mo`ete u odre enu povr{inu ucrtati uzorak. Popunjavanje podru~ja crte`a uzorcima u velikoj mjeri pridonosi dobrom izgledu crte`a. U narednom }ete poglavlju saznati vi{e o kotiranju neizostavnom dijelu svakog tehni~kog crte`a.

199 VI DIO 10. Poglavlje Kotiranje U ovom poglavlju l l l l l Priprema crte`a za kotiranje Definiranje stila kotiranja Kotiranje Defpoints Trajno uklju~ivanje alata Object Snap info U ovom poglavlju }ete nau~iti kako definirati stil kotiranja i kako pridru`iti kote nacrtanim objektima.

200

201 Kotiranje 10. POGLAVLJE 195 Priprema crte`a za kotiranje Slika 10.1 Oznaka zavr{etka kotne linije koja odgovara na{im standardima. Va{em crte`u nedostaju jo{ samo kote kako biste mogli re}i da ste dovr{ili crtanje i kako ste spremni za ispis. Pomo}u AutoCAD-a LT vrlo se jednostavno kotira: odaberete dvije to~ke ~iju udaljenost `elite kotirati i odredite polo`aj kotne linije, a AutoCAD LT sve drugo radi sam. AutoCAD LT, osim toga, sadr`i mogu}nost automatskog pode{avanja kota ako ste promijenili veli~inu ili oblik kotiranog objekta. Ipak, AutoCAD LT od vas tra`i dosta truda prilikom definiranja stila kotiranja i, s obzirom da nudi puno mogu}ih kombinacija, cijeli taj proces }e vam se ~initi vrlo zamr{en. Definiranje stila kotiranja sli~no je definiranju stila teksta, ali je puno slo`eniji. Kote se sastoje od glavne kotne linije /Dimension line/, pomo- }nih kotnih linija /Extension line/, oznake zavr{etka kotne linije /Arrowheads/ i kotnog teksta /Dimension text/. Svaki dio kote se definira posebno. Trebate definirati stil kotiranja koji odgovara arhitektonskim standardima kotiranja, a budu}i da ponu ene opcije oznaka kraja kotnih linija ne odgovaraju na{im standardima, trebat }ete kreirati vlastitu oznaku zavr{etka. Sada }ete nacrtati vlastitu oznaku zavr{etka kotne linije, a onda }ete od nje definirati blok KOTA. Odaberite naredbu Layers /FormatðLayers/, definirajte novi sloj KOTE (bijelo-white), zatim promijenite va`e}i sloj u sloj KOTE i odaberite nardbu Line /DrawðLine/. Desno pokraj tlocrta nacrtajte najprije jednu okomitu crtu du`ine 2 cm. Command:line From point: kliknite negdje desno izvan tlocrta. To point:@0,2 pritisnite Enter i prekinite naredbu. Kako je crta vrlo mala, da biste imali bolji pregled onoga {to radite, odaberite naredbu WiewðZoomðWindow i pove}ajte prikaz crte`a oko nacrtane crte. Sada ponovno pozovite naredbu Line i nacrtajte vodoravnu crtu du`ine 2 cm. Command:line

202 196 VI. DIO From point: kliknite negdje desno pokraj ve} nacrtane crte. To pritisnite Enter i prekinite naredbu. Ponovno odaberite naredbu Line i nacrtajte crtu du`ine 1.4 cm pod kutem od 45 stupnjeva. Command:line From point: kliknite negdje desno pokraj ve} nacrtanih crta. To point:@1.4<45 pritisnite Enter i prekinite naredbu. Slika 10.2 Tri crte koje ste nacrtali. Sada odaberite naredbu Move /ModifyðMove/ i vodoravnu crtu pomaknite iz njenog polovi{ta u polovi{te okomite crte. Command:move Select objects: 1 found odaberite vodoravnu crtu i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

203 Kotiranje 10. POGLAVLJE 197 Base point of displacement:mid o Object Snap>Snap to Midpoint i ozna~ite vodoravnu crtu. Second point of displacement:mid of Object Snap>Snap to Midpoint i ozna~ite okomitu crtu. Ponovno odaberite naredbu i pomaknite kosu crtu u sjeci{te prve dvije. Command:move Select objects:1found odaberite kosu crtu i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a Base point of displacement:mid of Object Snap>Snap to Midpoint i ozna~ite kosu crtu. Second point of displacement:int of Object Snap>Snap to Intersection i ozna~ite sjeci{te okomite i vodoravne crte. Pomo}u naredbe Properties iz okvira sa zna~ajkama objekta promijenite kosoj crti boju u `uto (4. poglavlje, dio»kako promijeniti sloj ve} nacrtanim objektima«). Unutar okvira za dijalog Modify Line kliknite na gumb Color, u okviru za odabir boja kliknite na `uti kvadrati} pa na gumb OK i onda opet unutar okvira za dijalog Modify Line na OK. Od nacrtane oznake za zavr{etak kotne linije definirajte pomo}u naredbe Make Block /DrawðMake Block/ blok pod imenom KOTA, s tim da to~ka umetanja bloka bude u sjeci{tu svih triju crta. (5. poglavlje,»kako radi naredba Make Block«). Sada ste spremni za definiranje svog stila kotiranja. Definiranje stila kotiranja Stil kotiranja definira se pomo}u naredbe Dimension Style. Naredbu mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika Format ili alatnog okvira Dimensioning.

204 198 II. DIO Nakon odabira naredbe Dimension Style otvara se okvir za dijalog Dimension Styles. Slika 10.3 Odabir naredbe Dimension Style; padaju}i izbornik Format. Kako budete upoznavali pojedini dio odre enog okvira za dijalog, upi{ite u njega predlo`ene vrijednosti i odaberite predlo`ene opcije. Okvir sadr`i dva podru~ja s opcijama i tri gumba. Klik na svaki otvara dodatni okvir za dijalog koji definira razli~ite dijelove kota. Slika 10.4 Okvir za dijalog Dimension Styles. Dimension Style ovo podru~je sadr`i okvir Current s ispisanim imenom trenutno va`e}eg stila kota i popisom prije definiranih stilova. Popis otvarate klikom na gumb sa strelicom desno od imena. U okvir Name upisujete ime novog stila kotiranja koji }ete definirati a klikom na gumb Save ga potvr ujete. U okvir za ime Name upi{ite ARH i kliknite na Save. Family ovo podru~je sadr`i popis razli~itih vrsta kota dostupnih u AutoCAD-u LT : Linear kotiraju duljine i razmake Radial kotiraju polumjere

205 Kotiranje 10. POGLAVLJE 199 Angular kotiraju kuteve Diameter kotiraju promjere Ordinate kotiraju x ili y kotu to~ke Leader vo ena li da svaka od ovih vrsta kota u va{em stilu bude druk~ije definirana, mo`ete svaku posebno li pak da sve ove vrste izgledaju isto, uklju~it }ete vrstu Parent /roditelj/ i definirat }ete va{ kotni stil, a sve vrste kota preuzet }e definiciju»roditelja«. Definicijom vrste kota Parent definirate sve ostale vrste kota. Uklju~ite opciju Parent. Slika 10.5 Okvir za dijalog Geometry. Klikom na gumb Geometry otvarate okvir za dijalog Geometry u kojem definirate izgled glavne kotne linije /Dimension line/, pomo}nih kotnih linija /Extension Line/, oznake zavr{etka kotne linije /Arrowheads/ i oznake za sredi{te /Center/. Ovdje tako er upisujete faktor skaliranja kota Overall Scale. Sve vrijednosti i dimenzije koje ovdje upisujete moraju biti u osnovno odabranim jedinicama /cm/ i u mjerilu 1:1. Ako `elite da vam kotni tekst bude visok 3 mm, za visinu }ete upisati 0.3, a ako `elite da vam oznaka za zavr{etak kotne linije bude duga 2 mm, upisat }ete 0.2. Prilikom definiranja stila kota ne moramo sami uve}avati vrijednosti koje upisujemo (kao, na primjer, kod visine teksta prilikom pisanja) da bi one bile `eljene visine nakon ispisa. Na jednom mjestu upi{emo faktor uve}anja i Auto- CAD LT sam vr{i uve}anje svih upisanih vrijednosti.

206 { 200 VI. DIO Kotni tekst Oznaka zavr{etka Slika 10.6 Glavni dijelovi kote. Glavna kotna linija Pomo}na kotna linija Kao {to ve} znate, prilikom ispisa, s obzirom da crtate u MJ 1:1, morate smanjiti crte` za mjerilo u kojem ga `elite ispisati i zato dijelove crte`a za koje `elite da budu odre ene visine i {irine morate uve}ati za faktor za koji }ete smanjiti crte`. Za faktor uve}anja koristite mjerilo za koje prilikom ispisa crte` smanjujete. Scale u ovom podru~ju u okvir Overall Scale upisujete faktor uve}anja da bi kote bile `eljenih veli~ina nakon ispisa. Opcija Scale to Paper Space treba biti isklju~ena. U okvir Overall Scale upi{ite 20. Dimension Line u ovom podru~ju definirate izgled glavne kotne linije. Slika 10.7 Dijelovi glavne kotne linije koji se mogu pode{avati. Spacing { Glavna kotna linija Dimension line Extension Suppress uklju~ena opcija 1st ne iscrtava prvu polovicu glavne kotne linije, a uklju~ena opcija 2nd ne iscrtava drugu polovicu glavne kotne linije.

207 Kotiranje 10. POGLAVLJE 201 Extension definirate duljinu produljenja glavne kotne linije desno i lijevo od pomo}nih kotnih linija. Spacing definirate udaljenost glavnih kotnih linija prilikom automatskog paralelnog kotiranja. Color mo`ete odabrati boju glavne kotne linije. Klikom na gumb Color otvarate standardni okvir za dijalog za odabir boja. Opcije Suppress neka budu isklju~ene, u okvir Extension up{ite 0.2, u okvir Spacing ne morate upisivati ni{ta jer ne}ete koristiti automatsko paralelno kotiranje i nemojte mijenjati boju. Extension Line u ovom podru~ju definirate izgled pomo}nih kotnih linija. Slika 10.8 Dijelovi pomo}ne kotne linije koji se mogu pode{avati. Extension Origin (Defpoint) { Extension Origin offset Suppress uklju~ena opcija 1st ne iscrtava prvu pomo}nu kotnu liniju, a uklju~ena opcija 2nd ne iscrtava drugu pomo}nu kotnu liniju. Extension definirate duljinu pomo}ne kotne linije iznad glavne kotne linije. Origin Offset definirate udaljenost po~etka iscrtavanja pomo}ne kotne linije od to~ke iz koje kotirate objekt. Color mo`ete odabrati boju pomo}nih kotnih linija. Obje opcije Suppress uklju~ite, a Extension, Origin Offset i Color ne morate definirati budu}i da ubacujete svoju oznaku za kraj kotne linije. Arrowheads u ovom podru~ju definirate izgled oznake zavr{etka kotne linije. 1st iz popisa oznaka zavr{etka kotnih linija odabirete koji `elite za oba kraja kote. Nakon odabira u okviru iznad iscrtavaju se primjeri odabranih oznaka zavr{etaka kotnih linija. 2nd `elite li razli~ite oznake za zavr{etke kotnih linija, ovdje iz popisa odabirete drugi zavr{etak.

208 202 VI. DIO Slika 10.9 Popis oznaka zavr{etaka kotnih linija. U popisu oznaka zavr{etaka kotnih linija nalazi se i opcija User Arrow koja vam omogu}uje da koristite od vas definiran blok umjesto ponu- enih. Odaberete li opciju User Arrow, otvara se okvir za dijalog User Arrow u koji upisujete ime bloka koji `elite koristiti kao oznaku zavr{etaka. Slika Okvir za dijalog User Arrow. Blok morate definirati prije nego krenete u definiranje kotnog stila. Size upisujete duljinu oznake zavr{etka kotne linije, u osnovno odabranim jedinicama /cm/. Odaberite opciju User, u okvir za dijalog User Arrow upi{ite KOTA i kliknite na OK. U okvir Size upi{ite 0.3. Center u ovom podru~ju definirate izgled oznake sredi{ta kru`nice ili kru`nog luka. Slika Primjeri kako pojedina opcija utje~e na ozna~avanje sredi{ta kru`nice. Mark uklju~ena opcija iscrtava oznaku sredi{ta. Line uklju~ena opcija iscrtava oznaku sredi{ta i linije u kvadrantima kru`nice. None uklju~ena opcija ne iscrtava nikakve oznake Size upisujete duljinu kraka oznake centra.

209 Kotiranje 10. POGLAVLJE 203 Odaberite opciju None. Kada ste definirali sve {to je potrebno, kliknite na gumb OK. Okvir za dijalog Geometry se zatvara, a ponovno se otvara okvir za dijalog Dimension Style unutar kojeg sada kliknite na gumb Format. Otvara se okvir za dijalog Format unutar kojeg definiramo polo`aj kotnog teksta. Slika Okvir za dijalog Format. User Defined uklju~ena opcija sami odre ujete polo`aj kotnog teksta prilikom kotiranja; isklju~ena opcija kotni tekst se automatski ispisuje a njegov polo`aj definirate odabirom ponu enih opcija u popisu Fit. Force Line Inside uklju~ena opcija glavna kotna linija bit }e iscrtana bez obzira na polo`aj kotnog teksta. Fit omogu}uje vam odabir na~ina ispisa kotnog teksta i oznaka zavr{etka kotnih linija. Popis opcija se otvara klikom na gumb sa strelicom pored okvira u kojem je ispisana trenutno odabrana opcija. Slika Popis opcija ispisa kotnog teksta. Text and Arrows AutoCAD LT procjenjuje razmak izme u pomo}nih kotnih linija, a ako nema dovoljno mjesta, tada kotni tekst i oznake zavr{etka kotnih linija smje{ta izvan pomo}nih kotnih linija.

210 204 VI. DIO Text Only ako nema dovoljno mjesta, ispisuje kotni tekst izvan pomo}nih kotnih linija. Arrows Only ako nema dovoljno mjesta, iscrtava oznake zavr{etka kotnih linija izvan pomo}nih kotnih linija. Best Fit AutoCAD LT sam procjenjuje, ovisno o razmaku pomo}nih kotnih linija, da li }e ispisati kotni tekst ili oznake zavr{etka kotnih linija izvan pomo}nih kotnih linija. Leader ako nema mjesta, kotni tekst se ispisuje kao vo ena kota od glavne kotne linije. No Leader kotni tekst se ispisuje izme u pomo}nih kotnih linija bez obzira na njihov razmak. Opcija User Definined neka bude isklju~ena, opcija Force Line Inside uklju~ena, a iz popisa Fit odaberite opciju No Leader. Text u ovom podru~ju definirate poravnanje kotnog teksta u odnosu na glavnu kotnu liniju. Slika Primjeri kako pojedine opcije utje~u na ispis kotnog teksta. Inside Horizontal uklju~ena opcija kotni tekst se ispisuje vodoravno; isklju~ena opcija ispisuje se poravnat s glavnom kotnim linijom. Outside Horizontal uklju~ena opcija kotni tekst izvan pomo}nih kotnih linija ispisuje se vodoravno; isklju~ena opcija ispisuje se poravnat s glavnom kotnom linijom. Obje opcije neka budu isklju~ene. Horizontal Justification u ovom podru~ju definirate polo`aj kotnog teksta u odnosu na pomo}ne kotne linije. Iz popisa, koji otvarate klikom na gumb sa strelicom desno od okvira u kojemu je ispisano trenutno poravnanje, odabirete `eljenu opciju. Centered kotni tekst se ispisuje centralno izme u pomo}nih kotnih linija.

211 Kotiranje 10. POGLAVLJE 205 Slika Popis opcija ispisa kotnog teksta u odnosu na pomo}ne kotne linije. Slika Popis opcija ispisa kotnog teksta u odnosu na glavnu kotnu liniju. 1st Extension Line kotni tekst se ispisuje kraj prve pomo}ne kotne linije. 2nd Extension Line kotni tekst se ispisuje kraj druge pomo}ne kotne linije. Over 1st Extension Line kotni tekst se ispisuje iznad prve pomo}ne kotne linije. Over 2nd Extension Line kotni tekst se ispisuje iznad druge pomo}ne kotne linije. Iz popisa odaberite opciju Centered. Vertical Justification u ovom podru~ju definirate polo`aj kotnog teksta u odnosu na glavnu kotnu liniju. Iz popisa, koji otvarate klikom na gumb sa strelicom desno od okvira u kojem je ispisano trenutno poravnanje, odabirete `eljenu opciju. Centered ispisuje kotni tekst unutar glavne kotne linije. Above ispisuje kotni tekst iznad glavne kotne linije. Outside ispisuje kotni tekst visoko iznad glavne kotne linije. JIS ispisuje kotni tekst u skladu s japanskim industrijskim standardom. Iz popisa odaberite opciju Above. Kada zavr{ite definiranje, kliknite na gumb OK. Okvir za dijalog Format }e se zatvoriti, a ponovno se otvara okvir za dijalog Dimension Style unutar kojeg sada kliknite na gumb Annotation. Otvara se okvir za dijalog Annotation unutar kojeg definirate izgled kotnog teksta.

212 206 VI. DIO Slika Okvir za dijalog Annotation. Primary Units i Alternate Units oba podru~ja nude iste opcije s tim da unutar podru~ja Primary Units definirate glavni kotni tekst, a unutar podru~ja Alternate Units definirate zamjenski kotni tekst ako ste uklju~ili opciju Enable Units. Alternative Units se ispisuju u zagradama i upotrebljavate ih, na primjer, kada trebate imati ispisan kotni tekst u dvije razli~ite mjerne jedinice cm [palci]. Units klikom na gumb otvarate okvir za dijalog u kojem definirate jedinice i preciznost kotnog teksta. Units, Angles i Precision definirajte isto kao pri definiranju prikaza jedinica u 2. poglavlju, u dijelu»mjerne jedinice«. Slika Okvir za dijalog Primary Units. Zero Supresion u tom podru~ju definirate ispis nula u kotnom tekstu. Leading uklju~ena opcija ne ispisuje nule ispred decimalnog zareza.

213 Kotiranje 10. POGLAVLJE 207 (broj 0.50 ispisuje se.50). Trailing uklju~ena opcija ne ispisuje nule iza decimalnog zareza (broj 0.50 ispisuje se 0.5). 0 Feet uklju~ena ne ispisuje nule ako su odabrane jedinice u stopama. 0 Inches uklju~ena ne ispisuje nule ako su odabrane jedinice u palcima. Tolerance definirate samo ako u va{em kotnom tekstu imate dozvoljeno odstupanje. Scale u ovom podru~ju definirate faktor skaliranja ako `elte skalirati vrijednost kotnog teksta. Na primjer, nacrtali ste tlocrt u pola njegove stvarne veli~ine i, ako `elite da kotni tekst bude to~an, morate vrijednost svakog kotnog teksta udvostru~iti. U tom slu~aju }ete za faktor skaliranja upisati 2. Linear ovdje upisujete faktor skaliranja. Osnovno postavljena opcija je 1 i u ve}ini slu~ajeva se ne mijenja. Paper Space Only opcija treba biti isklju~ena. Unutar okvira Primary Units iz popisa Units odaberite Decimal iz popisa Angles odaberite Decimal Degrees, iz popisa Precision odaberite preciznost na jednu decimalu 0.0. U podru~ju Zero Suppression opcije Leading, 0 Feet i 0 Inches neka budu isklju~ene, opcija Trailing uklju~ena. Tolerance ne trebate definirati jer je ne}ete koristiti.u podru~ju Scale neka u okviru Linear ostane upisana osnovno postavljena opcija 1. Kada ste sve definirali, kliknite na gumb OK i okvir za dijalog Annotation se opet otvara. Unutar podru~ja Primary Units imate jo{ dvije mogu}nosti: Prefix ako `elite da vam se ispred kotnog teksta uvijek ne{to ispisuje, taj tekst definirate ovdje. Suffix ako `elite da vam se iza kotnog teksta uvijek ne{to ispisuje, na primjer mjerne jedinice, upi{ite tekst u ovo polje. Unutar ova dva okvira nemojte ni{ta upisivati. Tolerance u ovom podru~ju definirate prikaz dozvoljenog odstupanja. Method iz popisa, koji otvarate klikom na gumb sa strelicom, odabirete metodu ispisa dozvoljenog odstupanja.

214 208 VI. DIO Slika Popis opcija metoda ispisa dozvoljenog odstupanja. None dozvoljeno odstupanje se ne ispisuje Simetrical ispisuje se isto pozitivno i negativno dozvoljeno odstupanje (N±0.1). Deviation ispisuje se razli~ito pozitvno i negativno dozvoljeno odstupanje (N ). Limits zadajete limite. Najve}a dozvoljena mjera ispisuje se iznad, a najmanja ispod glavne kotne linije Basic kotni tekst se upisuje uokviren strojarske mjere (1.00). Ovisno o odabranoj metodi ispisa dozvoljenog odstupanja mo`ete definirati ispis svakog od njh. Slika Metoda ispisa dozvoljenog odstupanja Deviation. Upper Value ovdje upisujete vrijednost pozitivnog dozvoljenog odstupanja. Lower Value ovdje upisujete vrijednost negativnog dozvoljenog odstupanja. Justification ovdje iz popisa odabirete na~in ispisa dozvoljenog odstupanja u odnosu na kotni tekst, Top, Middle i Bottom. Height odre ujete visinu ispisa dozvoljenog odstupanja. Iz popisa Method odaberite None. Text u ovom podru~ju definirate izgled kotnog teksta: Style iz popisa definiranih stilova teksta odabirete stil teksta u kojem }e se ispisivati kotni tekst. Height upisujete visinu ispisa kotnog teksta.

215 Kotiranje 10. POGLAVLJE 209 Gap odre ujete prostor oko kotnog teksta kao vrstu margina. Color iz standardnog okvira za dijalog za odabir boja mo`ete odabrati boju kotnog teksta. Iz popisa definiranih stilova odaberite prije definirani stil ROMANS, u okvir Height upi{ite 0.4 a u okvir Gap 0.3. Kliknite na gumb Color i odaberite zelenu boju. Round Off ako ste odabrali preciznost na vi{e decimalnih jedinica, ovdje mo`ete definirati zaokru`ivanje. U ovaj okvir ne morate ni{ta upisivati. Kada ste sve definirali, kliknite na gumb OK, opet se otvara okvir za dijalog Dimension Styles unutar kojeg kliknite na gumb Save, ispod imena stila koji ste upravo definirali, i onda na gumb OK. Ako ste upisali sve nazna~ene vrijednosti i odabrali predlo`ene opcije tijekom opisivanja pojedinih okvira za dijalog, sada ste definirali va{ stil kotiranja pod imenom ARH i spremni ste za kotiranje tlocrta kupaone. Nakon {to ste definirali stil kotiranja svakako pohranite crte`. Kotiranje Kotira se uz pomo} naredbi za kotiranje koje odabirete iz padaju}eg izbornika Dimension ili alatnog okvira Dimensioning. Privremeno isklju~ite alatne okvire Modify i Draw, a uklju~ite i usidrite na njihovo mjesto alatni okvir Dimensioning. Naredbe za kotiranje su: Linear kotira vodoravne i okomite duljine i razmake. Aligned kotira stvarne duljine i razmake. Radial Radius kotira polumjere. Diameter kotira promjere. Angular kotira kuteve. Ordinate Automatic kotira x ili y koordinatu odabrane to~ke. X-Datum ispisuje x koordinatu odabrane to~ke. Y-Datum ispisuje y koordinatu odabrane to~ke.

216 210 VI. DIO Slika AutoCAD-ov ekran s alatnim okvirom Dimensioning usidrenim ispod podru~ja za crtanje i otvorenim padaju}im izbornikom Dimension. Baseline paralelno kotiranje. Continue lan~ano kotiranje. Slika Primjeri kota. Najvi{e }ete koristiti naredbu Linear, a nakon odabira naredbe u naredbenom se retku ispisuje: Command:dimlinear First extension line or RETURN to select: AutoCAD LT od vas tra`i da odaberete prvu to~ku duljine ili razmaka koji `elite kotirati da bi znao polo`aj prve pomo}ne kotne linije ili da pritisnite Enter da biste odabrali objekt koji kotirate.

217 Kotiranje 10. POGLAVLJE 211 Nemojte se oslanjati na opciju ozna~avanja objekta prilikom kotiranja, iako se to ~ini jednostavnije. ^esto kotirate razmake u kojima nema objekta koji biste mogli ozna~iti, ali postoje objekti koji ih ome uju i uvijek mo`ete odabrati to~ke koje definiraju razmak. Zbog toga odaberite to~ke pomo}u alata Object Snapa, koje definiraju duljine i razmake koje `elite kotirati. Nakon {to ste odabrali prvu to~ku u naredbenom retku se ispisuje: Second line origin: AutoCAD LT od vas tra`i da odaberete drugu to~ku koja definira to {to kotirate da bi mogao smjestiti drugu pomo}nu kotnu liniju. Nakon odabira druge to~ke u naredbenom retku se ispisuje: Dimension line location(text/angle/horizontal/vertical/rotated): AutoCAD LT od vas tra`i da odredite polo`aj glavne kotne linije. Upisujete relativnu koodinatu to~ke u odnosu na zadnje odabranu to~ku, a u kojoj `elite da se iscrta glavna kotna linija. Nakon {to ste odredili polo`aj glavne kotne linije, istovremeno se u naredbenom retku ispi{e kotni tekst i iscrta kota. Dimension text<nn>: li lan~ano nastaviti kotirati, nakon {to ste kotirali prvi objekt u nizu odaberite naredbu Continue i u naredbenom retku }e se ispisati: Comand:dimcontinue Second extension line origin or RETURN to select: AutoCAD LT od vas tra`i da odaberete drugu to~ku onoga {to kotirate u nastavku prvokotiranog, podrazumijevaju}i drugu to~ku prvokotiranog kao prvu to~ku onoga {to }ete sada kotirati.

218 212 VI. DIO Nakon odabira to~ke istovremeno se u naredbenom retku ispisuje sadr`aj kotnog teksta i u nastavku prve kote iscrtava se druga kota, a AutoCAD LT vam omogu}uje nastavak kontinuiranog kotiranja ispisuju}i u naredbenom retku upit: Dimension text<nn>: Second extension line origin or RETURN to select: Tako mo`ete neprekinuto kotirati koliko god trebate. Sada }ete iskotirati tlocrt va{e kupaone. Uzorak ucrtan u vanjski zid i pod kupaone vam mo`e zasmetati prilikom kotiranja (AutoCAD LT mo`e odabrati neku to~ku sjeci{ta zida i uzorka umjesto `eljene to~ke). Radi toga odaberite naredbu Layers i isklju~ite sloj UZORAK da vam ne bi smetao prilikom kotiranja. Ozna~ite sloj UZORAK, kliknite na gumb Off i onda na gumb OK. Odaberite naredbu Linear /DimensionðLinear/ i najprije kotirajte duljinu lijevog zida kupaone. Slika Tlocrt kupaone s kotom lijevog zida. Command>dimlinear First extension line or RETURN to slect:int of Object SnapðIntersection of i ozna~ite donji ugao zida. Second line origin:int of Object SnapðIntersection of i ozna~ite gornji ugao zida.

219 Kotiranje 10. POGLAVLJE 213 Dimension line location(text/angle/horizontal/vertical pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku li da glavna kotna linja bude na iscrtanom nacrtu 2 cm lijevo od zida koji kotirate, `eljenu vrijednost trebate uve}ati za faktor za koji }ete prilikom iscravanja tlocrt smanjiti, 2x20=40, i zato je relativna koordinata to~ke 40,0. Dimension text<240>: Kotirali ste lijevi zid kupaone, a sada }ete kotirati zid s otvorom za vrata. Ponovno odaberite naredbu Linear /DimensionðLinear/. Slika Tlocrt kupaone s kotama zida s vratima. Command>dimlinear First extension line or RETURN to slect:int of Object SnapðIntersection of i ozna~ite lijevi ugao zida. Second line origin:int of Object SnapðIntersection of i ozna~ite lijevi spoj zida i vrata.

220 214 VI. DIO Dimension line location(text/angle/horizontal/vertical pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a Dimension text<91>: Kota se iscrtala i vi biste sada htjeli lan~ano nastaviti kotirati, prvo otvor vrata, a zatim i zid desno od vrata. Odaberite sada naredbu Continue- /DimensionðContinue/ i u naredbenom retku se ispisuje: Command:dimcontinue Second extension line origin or RETURN to select:int of Object SnapðIntersection of i ozna~ite desni spoj vrata i zida. Dimension text<71>: Second extension line origin or RETURN to select:int of Object SnapðIntersection of i ozna~ite desni ugao zida. Dimension text<82>: Zavr{ili ste kotiranje i sada pritiskom na Enter prekinite naredbu. Ponovno odaberite naredbu Linear /DimensionðLinear/ i kotirajte sada debljinu pregradnog zida. Slika Odabir to~aka prilikom kotiranja debljine pregradnog zida. Command:dimlinear First extension line or RETURN to slect:int of Object SnapðIntersection of i ozna~ite donji vanjski ugao zida. Second line origin:int of Object SnapðIntersection of i ozna~ite donji unutarnji ugao zida. Dimension line location(text/angle/horizontal /Vertical /Rotated):@52,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Dimension text<12>:

221 Kotiranje 10. POGLAVLJE 215 Kada kotirate naredbom Linear, AutoCAD LT mjeri okomitu ili vodoravnu udaljenost odabranih to~aka bile one ili ne bile na istom lan~ano nastaviti kotiranje duljine zida i debljne vanjskog zida, zato odaberite naredbu Continue/DimensionðContinue/. U naredbenom retku se ispisuje: Command:dimcontinue Second extension line origin or RETURN to select:int of Object SnapðIntersection of i ozna~ite gornji unutarnji ugao zida. Dimension text<240>: Second extension line origin or RETURN to select:int of Object SnapðIntersection of i ozna~ite vanjski ugao zida. Dimension text<30>: Slika Tlocrt kupaone s kotom desnog zida.

222 216 VI. DIO Defpoints Odaberite naredbu Move /ModifyðMove/ i odmaknite bilo koju kotu od tlocrta. Opazit }ete da svaka pomo}na kotna linija povla~i za sobom to~ku. Slika Pomaknuta kota lijevog zida i vidljive to~ke (defpoints). Poku{ate li izbrisati te to~ke, izbrisat }ete i kotu. AutoCAD LT automatski, kada vi ne{to kotirate bilo kojom naredbom za kotiranje, definira te to~ke i poseban sloj za njih. Odaberete li naredbu Layers/Format ðlayers / u okviru za dijalog Layer Control u popisu od vas definiranih slojeva na}i }ete upisan i novi sloj: DEFPOINTS. Defpoints je sastavni i vrlo va`ni dio kota. Klinite na gumb Undo da se kota vrati u svoj prvobitni polo`aj i sada jo{ mo`ete kotirati vanjski zid kao na slici 10.29, a zatim uklju~iti sloj UZORAK. Odaberite naredbu Layers ozna~ite sloj UZORAK, kliknite na gumb On i onda na gumb OK da se uzorak u vanjskom zidu i podu bude opet vidljiv. Va{ crte` je potpun i spreman za iscrtavanje.

223 Kotiranje 10. POGLAVLJE 217 Slika Okvir za dijalog Layer Control. Slika Kompletno kotiran tlocrt kupaone. Trajno uklju~ivanje alata Object Snap Da biste si olak{ali odabir to~aka, prilikom kotiranja mo`ete naredbom Running Object Snap trajno uklju~iti neke od alata Object Snap. Naredbu mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika Options ili alatnog okvira Object Snap.

224 218 VI. DIO Nakon odabira naredbe otvara se okvir za dijalog Running Object Snap unutar kojeg se nalazi popis svih alata Object Snap. Slika Odabir naredbe Running Object Snap; padaju}i izbornik Options. Uklju~ite li, na primjer, Intersection, ne morate vi{e prilikom kotiranja svaki puta kada `elite ozna~iti sjeci{te prije toga kliknuti na Intersection of u alatnom okviru Object Snap. Dovoljno }e biti da ozna~ite sjeci{te i AutoCAD LT }e automatski odabrati to~ku sjeci{ta ozna~enih objekata. Slika Okvir za dijalog Running Object Snap. Sa`etak U ovom poglavlju ste nau~ili kako se definira vlastiti stil kotiranja i kako se kotira nacrt. Kotiranje nacrta neophodno je pri izradi svakog tehni~kog crte`a i u mnogome poma`e jasno}i ~itavog crte`a. Nakon svega nau~enog do{ao je red i na iscrtavanje va{eg crte`a.

225 VII DIO 11. Poglavlje Iscrtavanje U ovom poglavlju l Priprema crte`a za iscrtavanje info U ovom poglavlju }ete upoznati okvir za dijalog Plot Configuration pomo}u kojeg pripremate crte` za iscrtavanje.

226

227 Iscrtavanje 11. POGLAVLJE 221 Priprema crte`a za iscrtavanje Slika 11.1 Odabir naredbe Print; izbornik File. Iscrtati crte` nacrtan u AutoCAD-u LT je vrsta umjetnosti. Zahtijeva dobro poznavanje pisa~a ili crta~a koji posjedujete i puno proba i pogre{aka da prona ete najbolji na~in i fino podesite iscrtavanje. Budu}i da postoji bezbroj pisa~a i crta~a, ovdje }ete dobiti op}enite upute koje morate slijediti kada pripremate crte` za iscrtavanje. Ako ve} nije u~itan, u~itajte crte` kupaone KUPAONA.DWG i neka vam on slu`i kao podloga za vje`banje. Naredba Print omogu}uje vam pode- {avanje crte`a za iscrtavanje. Naredbu mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika, odnosno pomo}u gumba na standardnom alatnom okviru. Nakon odabira naredbe Print, otvara se okvir za dijalog Plot Configuration. Slika 11.2 Okvir za dijalog Plot Configuration. Okvir je podijeljen u vi{e podru~ja: Setup and Default Information u tom podru~ju odabirete ure aj za iscrtavanje. Ime trenutno odabranog ure aja pi{e iznad gumba Print/Plot Setup and Default Selection. Kliknete li na taj gumb, otvara se okvir za dijalog Print/Plot Setup and Default Selection unutar kojega je u popisu Select Device ozna~en System Printer.

228 222 VII. DIO Slika 11.3 Okvir za dijalog Print/Plot Setup and Default Selection. Vi ne vr{ite odabir iz tog popisa nego kliknite na gumb Print/Plot Setup... i kada se otvori okvir za dijalog Print Setup, odaberete iz popisa Name va{ pisa~. Slika 11.4 Okvir za dijalog Print Setup. Ovdje mo`ete promijeniti i neke varijable iscrtavanja kao {to su veli~ina papira i orijentacija. Kada ste odabrali pisa~ kliknite na OK i onda opet na OK unutar okvira za dijalog Print/Plot Setup and Default Selection. Ponovno se otvara okvir za dijalog Plot Configuration. Paper Size and Orientation u ovom podru~ju odlu~ujete o jedinicama koje }ete koristiti i o veli~ini papira na koji }ete iscrtavati. Odabirom izme u gumba Inches i MM odre ujete jedinice s kojima }ete baratati unutar ovog okvira za dijalog. To su jedinice kojima }ete se morati koristiti prilikom odre ivanja veli~ine papira, udaljenosti ili fakora skaliranja.

229 Iscrtavanje 11. POGLAVLJE 223 Pazite da vas ne zbune palci i milimetri u okvirima za dijalog koji poma`u pri iscrtavanju osnovne jedinice va{eg crte`a su i dalje centimetri. Size ako koristite System Printer, ovaj gumb se ne mo`e koristiti. Ako posjedujete pisa~ za koji AutoCAD LT ima vlastite pogonske programe u dodatku onima iz Windowsa 95, onda }ete mo}i koristiti ovaj gumb. Slika 11.5 Okvir za dijalog Plot Configuration s odabranim printerom za koji AutoCAD LT ima vlastiti pogonski program. Kliknete li na gumb Size, otvara se okvir za dijalog Paper Size unutar kojeg se nalazi popis veli~ina papira, ovisno o tipu pisa~a. Desno u okvirima USER mo`ete upisivanjem {irine /Width/ i visine /Height/ definirati vlastite dimenzije papira, ali morate paziti da ne prelaze najve}u (MAX) dimenziju papira va{eg pisa~a. Pen Parameters u ovom podru~ju pode{avate debljine iscrtavanja. Pen Assignment klikom na taj gumb otvarate okvir za dijalog Pen Assignment u kojem bojama koje ste koristili u crte`u pridru`ujete debljine linija.

230 224 VII. DIO Slika 11.6 Okvir za dijalog Paper Size. Slika 11.7 SP Okvir za dijalog Pen Assignment. Color svaka boja u ovom okviru upisana je svojim brojem: 1 red, crvena, 2-yellow, `uta, 3 green, zelena, 4 cyan, svijetlo plava, 5 blue, plava, 6 magenta, ljubi~asta, 7 white, bijela, itd. To su osnovne boje na koje ste upozoreni da ih koristite kada ste definirali slojeve. Da biste odre enoj boji pridru`ili `eljenu debljinu iscrtavanja, najprije je morate ozna~iti tako da kliknete u redak u koji je upisana. Kada ste ozna- ~ili neku od boja u podru~ju Modify Values, okvir Color se oboji ozna~enom bojom i AutoCAD LT vam omogu}uje da, ovisno o ure aju koji imate za iscrtavanje, pridru`ite odabranoj boji:

231 Iscrtavanje 11. POGLAVLJE 225 Pen upisujete broj pera. Crta~i s perima imaju ulo{ke s utorima za odre en broj pera; utori su ozna~eni brojevima i vi zapravo pridru- `ujete odabranoj boji broj utora u koji stavljate pero odre ene debljine. Ltype vrsta linije. Mo`ete, ako to va{ ure aj za iscrtavanje podr- `ava, boji mo`ete pridru`iti i vrstu linije (neprekinutu, isprekidanu, to~ka crta...), tako da upi{ete broj pridru`en odre enoj vrsti linije (okvir za dijalog Feature Legend). Speed brzinu kretanja pera. Ako imate crta~, mo`ete podesiti brzinu kretanja pera, a to je va`no jer razli~ita pera zahtijevaju razli~ite brzine. Width debljinu linije. Boji pridru`ujete debljinu linije kojom }e se iscrtati. Feature Legend klikom na taj gumb otvara se okvir za dijalog Feature Legend unutar kojeg je popis vrsta linija i pridru`enih im brojeva. To su brojevi koje, ovisno o `eljenoj vrsti linije, upisujete u okvir Ltype. Slika11.8 Okvir za dijalog Feature Legend. Obi~no se crta s ve} odre enim vrstama linija, tako da se ova opcija ne koristi prilikom pode{avanja crte`a za iscrtavanje. Kada ste svakoj boji koju ste koristili pridru`ili `eljenu debljinu iscrtavanja, kliknite na OK. Optimization klikom na taj gumb otvarate okvir za dijalog Optimizing Pen Motion unutar kojeg kontrolirate razinu najpovoljnijeg kretanja pera va{eg pisa~a.

232 226 VII. DIO Slika11.9 Okvir za dijalog Optimizing Pen Motion. Scale, Rotation and Origin u ovom podru~ju vi poru~ujete Auto- CAD-u LT mjerilo u kojem `elite da se va{ crte` iscrta i imate mogu}nost da zarotirate i pomaknete ishodi{te odabranog dijela za iscrtavanje, da bi se crte` {to je bolje mogu}e smjestio na papir. Rotation and Origin klikom na ovaj gumb otvarate okvir za dijalog Plot Rotation and Origin. Slika Okvir za dijalog Plot Rotation and Origin. Plot Rotation birate kut rotacije crte`a prilikom ispisa izme u ~etiri ponu ene opcije. Plot Origin upisujete x i y vrijednost pomaka ishodi{ta na papiru. Upisujete vrijednosti u milimetrima i one predstavljaju stvarni pomak koji nije u vezi s mjerilom. Nakon {to ste podesili sve potrebno, kliknite na OK. Plotted MM = Drawing Units Ovdje povezujemo jedinice na papiru (milimetre) s AutoCAD-ovim jedinicama, tj. zadajemo faktor smanjenja crte`a ovisno o mjerilu u kojem ga `elimo iscrtati. Pri tome je potrebno paziti na osnovne jedinice koje ste odabrali kada ste po~eli crtati crte` koji sada iscrtavate (da li su to milimetri, centimetri ili metri). Va{e osnovne jedinice su centimetri!

233 Iscrtavanje 11. POGLAVLJE 227 Slika Faktori smanjenja crte`a ovisno o mjerilu i osnovno odabranim mjernim jedinicama. Osnovne jedinice mm MJ 1:100 Osnovne jedinice cm MJ 1:100 Osnovne jedinice m MJ 1:100 Scaled to Fit uklju~ena opcija automatski odre uje mjerilo i to tako da cijelo podru~je odre eno za ispis stane na odabrani format papira, a isklju~ena opcija vam dozvoljava da zadate `eljeno mjerilo u okvirima Plotted MM = Drawing Units. Additional Parameters u ovom podru~ju odre ujete {to }e se i kako iscrtati. Opcije na lijevoj strani podru~ja Additional Parameters definiraju kako }e se crte` iscrtati. Hide Lines opcija se koristi prilikom iscrtavanja 3D modela, uklju- ~ena odstranjuje skrivene linije tijekom iscrtavanja. Adjust Area Fill uklju~ena opcija iscrtava debljinu linije unutar punih objekata tako da objekt zadr`i to~nost vanjskih mjera. Ova opcija se koristi samo prilikom preciznih foto monta`a. Dithering uklju~ena opcija simulira vi{e boja nego to va{ pisa~ stvarno mo`e kombiniraju}i boje i bijeli prostor. Use Previous Printer uklju~ena opcija odabire zadnji upotrijebljeni ure aj za iscrtavanje. Plot to File uklju~ena opcija sprema crte` definiran za iscrtavanje kao datoteku umjesto da ga odmah po{alje na ispis. Opcije na lijevoj strani podru~ja Additional Parameters omogu}uju vam odabir onoga {to `elite iscrtati. Display iscrtava ono {to je trenutno vidljivo na ekranu. Extents iscrtava sve objekte crte`a odstranjuju}i prazan prostor koji ih okru`uje. Limits iscrtava sve unutar granica crte`a.

234 228 VII. DIO Slika Izgled crte`a na ekranu. Slika Kako }e izgledati iscrtano odabir opcije Display.

235 Iscrtavanje 11. POGLAVLJE 229 Slika Izgled crte`a na ekranu. View iscrtavaju se prije spremljeni pogledi. Window iscrtava se podru~je koje odaberete prozorom. Kliknete li na gumb Window... otvara se okvir za dijalog Window Selection. Slika Kako }e izgledati iscrtano - odabir opcije Limits.

236 230 VII. DIO Slika Okvir za dijalog Window Selection. Slika Odabir podru~ja iscrtavanja prozorom neposredno na ekranu. U njega mo`ete upisati koordinate dva suprotna ugla prozora ili klikom na gumb Pick< dobivate mogu}nost odabira podru~ja za iscrtavanje neposrednim odabirom prozora u crte`u. Nakon {to ste zadali prozor, klknite na gumb OK i okvir za dijalog Plot Configuration se opet otvara. Ostalo vam je jo{ jedino da prije nego pokrenete samo iscrtavanje pogledate {to ste i kako podesili za iscrtavanje te da popravite ako je ne{to krivo pode{eno. Plot Preview u ovom podru~ju vr{ite pregled izgleda crte`a na papiru. Mo`ete izvr{iti samo djelomi~ni pregled Partial ili cjelokupni Full.

237 Kotiranje 10. POGLAVLJE 231 Slika Okvir za dijalog Preview Effective Plotting Area. Slika Pregled crte`a pripremljenog za iscrtavanje odabirom opcije Full. Odaberete li Partial i kliknete na gumb Preview... AutoCAD LT }e vam unutar okvira za dijalog Preview Effective Plotting Area pokazati samo rub papira crvena boja, i rub odabranog podru~ja za iscrtavanje plava boja. Ispisat }e vam veli~ine jednog i drugog, a ako ne{to nije u redu, ispisat }e vam poruku Warnings. Veli~ina odabranog podru~ja za iscrtavanje mora biti uvijek ne{to manja nego veli~ina papira.

238 232 VII. DIO Slika Okvir s porukom postotka crte`a poslanog na iscrtavanje. Odaberete li Full i kliknete na gumb Preview, potrajat }e neko vrijeme prije nego vam AutoCAD LT iscrta pregled va{eg crte`a na papiru, ali zasigurno puno kra}e nego stvarno iscrtavanje. Crte` izgleda to~no onako kako }e izgledati na papiru i ako uo~ite kakvu gre{ku prilikom pode{avanja, mo`ete je jednostavno ispraviti. Zajedno s pregledom crte`a u~itava se i okvir za dijalog Plot Preview, klikom na gumb End Preview zavr{avate pregled i opet se otvara okvir za dijalog Plot Configuration. Ako ste zadovoljni izgledom crte`a na papiru, kliknite na gumb OK, pojavljuje se okvir s porukom postotka crte`a poslanog na iscrtavanje slika ) i kada postigne 100% nestaje s ekrana i po~inje iscrtavanje. Sa`etak U ovom ste poglavlju nau~ili kako pripremiti crte` za iscrtavanje, podesiti niz potrebnih parametara i kona~no iscrtati va{ crte`. Time ste u potpunosti savladali osnove crtanja i iscrtavanja u AutoCAD-u LT.