ANALIZA PROCESA SAGOREVANJA UGLJENOG PRAHA U LETU U LOŽIŠTU PARNOG KOTLA SA PREDLOGOM MERA ZA POBOLJŠANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI
|
|
- Howard Cummings
- 5 years ago
- Views:
Transcription
1 ANALIZA PROCESA SAGOREVANJA UGLJENOG PRAHA U LETU U LOŽIŠTU PARNOG KOTLA SA PREDLOGOM MERA ZA POBOLJŠANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI ANALYSIS OF COMBUSTION PROCESS AND MEASURES TO IMPROVE ENERGY EFFICIENCY OF PULVERIZED COAL-FIRED STEAM BOILER Nikola TANASIĆ, Univerzitet u Beogradu Mašinski fakultet, ntanasic@mas.bg.ac.rs Goran JANKES, Inovacioni centar Mašinskog fakulteta u Beogradu, gjankes@mas.bg.ac.rs Mirjana STAMENIĆ, Univerzitet u Beogradu, Mašinski fakultet, mstamenic@mas.bg.ac.rs Marta TRNINIĆ, Univerzitet u Beogradu, Mašinski fakultet, mtrninic@mas.bg.ac.rs Tomislav SIMONOVIĆ, Univerzitet u Beogradu, Mašinski fakultet, tsimonovic@mas.bg.ac.rs Vuk ADŽIĆ, Univerzitet u Beogradu, Mašinski fakultet, vadzic@mas.bg.ac.rs U radu su prikazani rezultati ispitivanja procesa sagorevanja ugljenog praha u letu u ložištu parnog kotla maksimalne produkcije 70 t/h, koje je sprovedeno u Toplani Vreoci. Ispitivanja su obuhvatila merenje procesnih parametara na parnom kotlu u četiri karakteristična radna režima, vizuelizaciju procesa sagorevanja kamerom sa termovizijskim senzorom i podešavanje regulacionih organa na kanalima za vazduh za sagorevanje i aerosmešu. Na osnovu rezultata ispitivanja predložen je veći broj organizacionih i tehničkih mera za poboljšanje energetske efikasnosti parnog kotla. Sve predložene mere su evaluirane u pogledu mogućeg smanjenja utroška uglja i redukcije emisija ugljen-dioksida. Ključne reči: sagorevanje ugljenog praha u letu, parni kotao, mere za poboljšanje energetske efikasnosti Procesing
2 The results of analysis of pulverized coal combustion process in the steam boiler, with maximum production capacity of 70 t/h, are presents in the paper. The analysis, which was conducted in Toplana Vreoci (Lazarevac, Serbia), included measurement of process parameters on the steam boiler in four typical operating modes, visualization of combustion process using camera with thermal imaging sensor and adjustment of the dampers on the channels for combustion air and pulverized coal distribution. Based on the results of analysis, several organizational and technical measures to improve the energy efficiency of the steam boiler are proposed in the paper. All the proposed measures are evaluated with regard to a possible reduction in the consumption of coal and carbon dioxide emissions. Key words: pulverized coal combustion, steam boiler, measures to improve energy efficiency I. Uvod Zbog široko rasprostranjene tehnologije za sagorevanje uglja u velikim ložištima i povoljne cene ovog energenta na tržištu, u globalnim okvirima ugalj je najzastupljenije fosilno gorivo koje se koristi u termoelektranama i toplanama. Približno 40% od ukupno utrošene električne energije na svetu se proizvede u termoelektranama na ugalj [1]. Potrošnja uglja kontinualno raste a ovaj trend se očekuje i u budućnosti izuzev ako ne dođe do značajnih tehnoloških pomaka na polju korišćenja obnovljivih izvora energije. Lignit, koji se klasifikuje kao niskokalorično gorivo, učestvuje sa 24% u svetskim rezervama uglja i koristi se kao osnovni energent u mnogim zemljama [2]. Potrošnja uglja u Srbiji je dominantno vezana za lignit i to za proizvodnju energije transformacijom (oko 92%) od čega je najveća potrošnja u termoelektranama. U godini učešće uglja kao energenta u proizvodnji električne i toplotne energije je iznosilo 64,1% i 23%, respektivno [3]. U nastupajućim godinama termoelektrane i toplane na ugalj će morati da se suoče sa mnogobrojnim izazovima koji su vezani za povećanje efikasnosti transformacije primarne energije i smanjenje emisija zagađujuc ih materija. Pored toga ova postrojenja će morati da budu fleksibilnija, kako u pogledu raspona snage tako i u pogledu efikasnog korišc enja ugljeva promenljivog kvaliteta i niske toplotne moći. Takođe, postrojenja instalisane snage preko 50 MW u obavezi su da primenjuju odgovarajuc e propise EU u cilju dobijanja integrisane dozvole. Da bi se svi ovi zahtevi ispunili neophodno je stalno usavršavanje, poboljšanje i optimizacija postojećih kao i razvoj novih tehnologija za sagorevanje uglja koje je potrebno primeniti kod rekonstrukcije termoenergetskih postrojenja [4]. Iako je tehnologija za sagorevanje ugljenog praha u letu razvijena pre više decenija i dalje su u svakodnevnom radu kotlova prisutni problemi poput zaprljanja razmenjivačkih površina, zašljakivanja ložišta, niskotemperaturske 150 Procesing 16
3 korozije, povećanog udela nesagorelog u šljaci i letećem pepelu i povećanih emisija azotnih, sumpornih oksida i čvrstih čestica [5]. Da bi se ovi problemi eliminisali ili minimizirali potrebno je sprovesti detaljne teorijske i eksperimentalne analize procesa sagorevanja uglja. S obzirom da opisane pojave u velikoj meri zavise od karakteristika goriva i konstrukcije ložišta, neophodno je izvršiti ispitivanja na svakom pojedinačnom slučaju kako bi bilo moguće izvesti generalne zaključke. U radu su prikazani rezultati ispitivanja procesa sagorevanja ugljenog praha u letu u ložištu parnog kotla maksimalne produkcije 70 t/h, koje je sprovedeno u Toplani Vreoci. Na osnovu rezultata ispitivanja predložen je veći broj organizacionih i tehničkih mera za poboljšanje energetske efikasnosti parnog kotla. Sve predložene mere su evaluirane u pogledu mogućeg smanjenja utroška uglja i redukcije emisija ugljen-dioksida. II. Opis postrojenja Toplana u Vreocima posluje u okviru kompanije Elektroprivreda Srbije, Ogranak RB Kolubara. Toplana je termoenergetski objekat sa instalisanim kapacitetom od 120 MW namenjen za proizvodnju toplotne energije koja je potrebna za odvijanje tehnoloških procesa u proizvodnim postrojenjima tokom čitave godine i za grejanje industrijskih objekata, dela naselja Vreoci i grada Lazarevca u grejnoj sezoni. Kotlovsko postrojenje se sastoji od dva identična, paralelno vezana parna kotla koji kao gorivo koriste kolubarski lignit, proizvođača Minel Kotlogradnja, Beograd. Kotlovi imaju sledeće tehničke karakteristike: - produkcija pregrejane pare, D max/d nom/d min=70/56/45 t/h - pritisak pregrejane pare na izlazu iz kotlova, p piz=59 bar - temperatura pregrejane pare na izlazu iz kotlova, t piz=450 C - radni pritisak pare u bubnju, p b=64 bar - temperatura pare u bubnju, t b=280 C - najviši dopušteni pritisak pare, p max=67 bar - temperatura napojne vode, t nv=160 C - temperatura zagrejanog vazduha, t vaz=230 C - temperatura dimnih gasova u ložištu, t lož=1034 C - temperatura dimnih gasova na izlazu iz dim. kanala, t dg=163 C - stepen korisnosti pri maksimalnom/nominalnom režimu rada, η max/η nom= 0,84/0,85 Kotlovi su predviđeni za paralelan rad i sa parne strane su vezani na zajednički sabirnik pare od koga se vrši distribucija ka redukcionim rashladnim stanicama, sabirnicima pare nižeg pritiska i krajnjim potrošačima. Kotlovi su strmocevni sa ozidanim ložištem, prirodnom cirkulacijom vode, prinudnom uravnoteženom promajom u gasnom traktu i sagorevanjem ugljenog praha u letu. U dimnom traktu kotla vlada podpritisak. Ugljeni prah se u ložište ubacuje pomoću dva glavna i dva pomoćna gorionika. Za potpalu kotla i stabilizaciju Procesing
4 plamena služe dva mazutna gorionika. Kotlovi su opremljeni sa dva paketa pregrejača pare, predisparivača sa ekonomajzerom i cevnim zagrejačem vazduha. Zagrejani vazduh se raspoređuje na tri dela: (1) u kanal tople recirkulacije (primarni), (2) za gorionike (sekundarni) i za (3) rešetku za dogorevanje uglja (tercijarni). Svež vazduh se uzima ispod tavanice kotlarnice i pomoću ventilatora svežeg vazduha se ubacuje u kotao. Za zaštitu cevi zagrejača vazduha od niskotemperaturske korozije, predviđen je parni predgrejač vazduha kojim se vazduh predgreva do 80 C. Ugalj se posebnim trakastim transporterom doprema u kotlovske bunkere. Svaki od kotlova ima poseban trakt goriva, koji se sastoji od 2 bunkera, iz kojih se lančanim dozatorima, kroz podni šaht, ugalj ubacuje u pripadajući mlin. Svaki kotao je opremljen sa po dva mlina ventilatorskog tipa. U podni šaht se istovremeno sa ugljem uvode i vreli gasovi iz ložišta kotla (recirkulisani gasovi), pomoću kojih se ugalj suši i lakše melje u mlinovima. U mlinove se takođe uvodi primarni vazduh, tako da se smeša vazduha i ugljene prašine (aerosmeša) preko gorionika ubacuje u ložište i sagoreva u letu. U slučaju da dođe do pregrevanja aerosmeše, u mlin se otvaranjem posebne klapne uvodi hladan vazduh. Ispod ložišta kotla smeštena je rešetka, koja služi za dogorevanje nesagorelih čestica uglja. Dimni gasovi se odvode iz ložišta kotla pomoću dva odsisna ventilatora dimnih gasova. Otprašivanje se vrši u elektrofiltru nakon čega se dimni gasovi odvode u atmosferu preko zajedničkog dimnjaka visine 80 m. Sistem za transport šljake i pepela je hidraulički. Na svakom od kotlova su po dva mlina za ugalj, dva ventilatora dimnih gasova i jedan ventilator svežeg vazduha. Pokreću ih visokonaponski 6 kv pogonski elektromotori čija je snaga kod mlinova 320 kw, kod ventilatora dimnih gasova 160 kw, a kod ventilatora svežeg vazduha 250 kw. Pored toga, kotlovi su opremljeni i svim drugim potrebnim uređajima, agregatima, zaštitnim uređajima i neophodnom armaturom. III. Merenje procesnih parametara U cilju analize procesa sagorevanja izvršena su merenja na jednom od parnih kotlova u toku četiri dana u decembru godine. Merenja su sprovedena u skladu sa standardom SRPS EN [6] za garancijska ispitivanja parnih kotlova. Dodatno na zahteve iz standarda u toku ispitivanja izvršeno je merenje protoka vazduha na kanalima za sekundarni i tercijarni vazduh, merenje protoka goriva na lančanim dozatorima za ugalj kao i ugradnja kamere za vizuelizaciju i određivanje temperaturskog polja plamena u ložištu kotla. Takođe su izvršena merenja potrošnje električne energije na pogonskim elektromotorima. Za analizu rada ventilatorskih mlinova sprovedeno je uzorkovanje i određivanje granulometrijskog sastava uglja i vlažnosti uglja iz struje aerosmeše nakon mlinova. Merenja ostalih procesnih parametara na parnom 152 Procesing 16
5 kotlu su sprovedena u cilju određivanja optimalne količine vazduha za sagorevanje i optimalnog odnosa količine primarnog, sekundarnog i tercijarnog vazduha za svaki od četiri karakteristična režima rada kotla (minimalni, minimalni sa jednim mlinom, nominalni i maksimalni). Pored toga cilj ispitivanja je bio definisanje otvorenosti regulacionih organa/klapni na kanalima za vazduh za sagorevanje i areosmešu tako da se za svaki ispitivani radni režim postigne maksimalni stepen korisnosti kotla. Za potrebe ispitivanja korišćeni su prenosni i pogonski merni instrumenti. Na slici 1 je prikazana pozicija sonde za uzorkovanje i merenje temperature dimnog gasa u dimnom kanalu kotla, dok je na slici 2 prikazana pozicija sondi za merenje brzine i temperature sekundarnog vazduha. Slika 1. Pozicija sonde za uzorkovanje i merenje temperature dimnog gasa Slika 2. Pozicija sondi za merenje brzine i temperature sekundarnog vazduha Na slici 3 prikazan je deo prenosne merene opreme koja je korišćena tokom ispitivanja: automatski gasni analizator HORIBA PG-250, analizator gasova sa hemijskim ćelijama TESTO XL-350, diferencijalni manometar TESTO 6351 i akvizicioni sistem proizvođača HIOKI. Na slici 4 je prikazana kamera proizvođača DURAG, za vizuelizaciju plamena sa termografskim senzorom, koja je bila postavljena na bočnom zidu ložišta kotla. Procesing
6 Slika 3. Automatski gasni analizator HORIBA PG-250, analizator gasova sa hemijskim ćelijama TESTO XL-350, diferencijalni manometar TESTO 6351 i akvizicioni sistem HIOKI Slika 4. Pozicija kamere za vizuelizaciju plamena IV. Rezultati merenja i diskusija Izmereni protoci napojne vode u proseku su bili veći od produkcije pare za 2 do 3,6 t/h. Ova količina odgovara protoku vode koja se odvodi iz kotlovskog bubnja zbog odsoljavanja. Pri radu kotla u režimu sa maksimalnom produkcijom pare izmereni protoci pregrejane pare su se kretali u granicama od 71,3 do 72,2 t/h, što je za 3% veća produkcija pare od maksimalne garantovane od strane proizvođača (70 t/h). Sa druge strane izmereni pritisak pregrejane pare, koji se kretao u granicama od 47,9 do 49 bar, bio je značajno niži od projektovanog pritiska (55 bar). Izmerena temperatura pregrejane pare u ovom režimu se kretala u granicama od 401 do 405,6 C, što su značajno niže vrednosti od projektovane temperature pare (440 C). Značajno niži pritisci pare od projektovanog pritiska izmereni su u svim režimima rada kotla. Sniženje pritiska značajno ispod projektovanog utiče na 154 Procesing 16
7 povećanje prirodne cirkulacije u kotlu što remeti proces odsoljavanja i utiče na intenziviranje stvaranja depozita na ekranskim cevima kotla. Pored toga, prilikom obrade rezultata merenja pritiska pregrejene pare, primećene su značajne oscilacije pritiska u kratkim vremenskim intervalima u pojedinim radnim režimima. Ovakve pojave su prvenstveno posledica neravnomernog i neuregulisanog rada potrošača i negativno utiču na efikasnost kotla i vek trajanja kotlovskih elemenata, naročito kotlovskog bubnja. Na osnovu rezultata ispitivanja izrađen je materijalni i toplotni bilans parnog kotla (tabela 1). Odstupanje potrošnje uglja prema bilansu kotla i prema merenjima na lančanim dozatorima je maksimalno do 10,2%. Tabela 1. Rezultati bilansa parnog kotla Radni režim R.b. Veličina Jed. maks. nomin. min. min. (jedan mlin) 1. Produkcija pare t/h 71,6 57,1 46,5 37,3 2. Korisna snaga kotla kw Ukupni gubici toplote kw Toplotna moć uglja kj/kg Stepen korisnosti kotla % 85,99 87,85 86,67 83,61 6. Potrošnja uglja prema bilansu t/h 21,5 16,60 13,51 10,99 7. Potrošnja uglja prema merenjima na dozatorima t/h 23,94 16,9 12,61 11,98 8. Izmereni protok vazduha za sagorevanje Nm 3 /h Izmereni koeficijent viška vazduha na izlazu iz kotla - 1,32 1,33 1,49 1,97 Rezultati merenja sastava dimnog gasa pokazali su da se zapreminski u- deo kiseonika u dimnom gasu u režimu sa maksimalnom produkcijom pare kretao oko vrednosti od 5% što odgovara koeficijentu viška vazduha od λ=1,32. Ovo su vrednosti viška vazduha za sagorevanje koje odgovaraju preporučenim vrednostima za ovaj tip kotla. U režimu sa nominalnom produkcijom pare zapreminski udeo kiseonika u dimnom gasu se kretao u granicama od 5,18 do 6,27% (λ=1,33 1,42). U režimu sa minimalnom produkcijom pare zapreminski udeo kiseonika u dimnom gasu se kretao u granicama od 6,66 do 6,89% (λ=1,46 1,49), dok je prosečni izmereni udeo kiseonika u dimnom gasu u režimu sa minimalnom produkcijom pare sa jednim mlinom u pogonu iznosio 10,37%, što odgovara koeficijentu viška vazduha od λ=1,97. Maksimalne zabeležene vrednosti zapreminskog udela CO u dimnom gasu su iznosile 1036 ppm u režimu sa minimalnom produkcijom pare sa jednim mlinom u pogonu. U ostalim radnim režimima prosečni izmereni zapreminski udeo CO u dimnom gasu se kretao u granicama od 81 do 292 ppm. U dimnom Procesing
8 gasu su izmereni relativno niski udeli SO 2 za ovaj tip lignita, koji su se kretali u granicama od 96 do 548 ppm. Izmerena temperatura dimnog gasa na izlazu iz kotla je bila u granicama od 175,3 do 187 C. Na slici 5 prikazani su izmereni protoci ukupnog vazduha za sagorevanje u različitim radnim režimima kotla. Slika 5. Izmereni protoci ukupnog vazduha za sagorevanje u zavisnosti od produkcije pare U toku merenja zabeležene su značajne oscilacije kvaliteta uglja. Donja toplotna moć uglja se kretala u granicama od 8759 do kj/kg, sadržaj vlage u uglju od 48,7 do 50,9% a sadržaj pepela od 8,07 do 12,43%. Sadržaj ukupnog sumpora u uglju se kretao u granicama od 0,45 do 0,59%. Količina izdvojene šljake u mokrom stanju se u zavisnosti od režima rada kretala u granicama od 40 do 700 kg/h. Laboratorijske analize su pokazale da u uzorcima šljake, svedenim na suvo stanje, udeo nesagorelog ostatka iznosi od 35,9 do 63,5% što ukazuje na probleme u procesu sagorevanja ugljenog praha u ložištu i dogorevanja šljake na rešetki. Udeo nesagorelog ostatka u krupnijim frakcijama letećeg pepela, svedenim na suvo stanje, se kretao u granicama od 4,03 do 22,71%, a u sitnijim frakcijama letećeg pepela koji je prikupljen ispod elektrofiltra, takođe svedenim na suvo stanje, u granicama od 2,03 do 3,58%. Konačno, stepen korisnosti kotla se kretao u granicama od 83,61 do 87,85%. Najveći stepen korisnosti je zabeležen u nominalnom režimu rada a najniži u minimalnom režimu rada kotla sa jednim mlinom. Na slici 6. prikazana je fotografija zabeležena kamerom za vizuelizaciju plamena pri radu u režimu sa maksimalnom produkcijom pare. Rezultati merenja relativne temperature u ložištu kotla u režimu sa nominalnom produkcijom pare su prikazani na slici Procesing 16
9 Slika 6. Snimak plamena na izlaznom preseku gorionika u režimu sa maksimalnom produkcijom pare Slika 7. Relativne temperature u ložištu kotla izmerene kamerom sa termografskim senzorom u režimu sa nominalnom produkcijom pare Sa slike 7 se može uočiti da se sa poboljšanjem parametara sagorevanja, odnosno smanjenjem koeficijenta viška vazduha, temperature u ložištu povećavaju i homogenizuju (deo dijagrama od 12:55 do 13:10 h). Na osnovu rezultata merenja definisan je optimalni protok vazduha za sagorevanje prema produkciji pare kotla (slika 8). Pored toga, visoki pritisci vazduha za sagorevanje su preduslov za postizanje dovoljno velikih brzina sekundarnog vazduha, što je neophodno za postizanje rotacionog kretanja gasova i čestica uglja u ložištu. U cilju dužeg zadržavanja čestica uglja u ložištu, pritisak u ložištu treba održavati od minimalnog podpritiska (-1 0 mmvs). Da bi se Procesing
10 održale ove vrednosti pritiska u ložištu potrebno je isključiti jedan ventilator dimnih gasova pri radu kotla sa minimalnom i nominalnom produkcijom pare. Slika 8. Optimalne vrednosti protoka vazduha za sagorevanje prema produkciji pare kotla Podešavanja regulacionih organa/klapni na kotlu u toku ispitivanja vršena su u cilju postizanja minimalnog sadržaja kiseonika i ugljen-monoksida u dimnim gasovima, kao i smanjenja količine nesagorelog na rešetki za dogorevanje. Prema rezultatima merenja definisane su preporučene vrednosti za otvorenost regulacionih organa/klapni za koje su dobijene najpovoljnije vrednosti stepena korisnosti za različite režime rada kotla (tabela 2). Tabela 2. Preporučena otvorenost regulacionih organa/klapni na kanalima za vazduh i aerosmešu Radni režim R.b. Veličina Jed. maks. nomin. min. min. (jedan mlin) 1. Klapne primarnog vazduha % Klapne sekundarnog vazduha % Klapne tercijarnog vazduha % Separatorske klapne na mlinu 1 % Separatorske klapne na mlinu 2 % Vrtložne klapne na mlinu 1 % Vrtložne klapne na mlinu 2 % Klapne otparaka na mlinu 1 % Klapne otparaka na mlinu 2 % Ručne klapne na gorionicima % Procesing 16
11 V. Predlog mera za poboljšanje energetske efikasnosti Na osnovu rezultata ispitivanja predložene su mere za poboljšanje energetske efikasnosti parnih kotlova u Toplani Vreoci, koje su sumirane u tabeli 3. Takođe su prikazane potencijalne uštede u potrošnji uglja i električne energije, ekvivalnetno smanjenje emisija CO 2, uštede u novcu, potrebne investicije i prost period otplate. R. br Tabela 3. Mere za poboljšanje energetske efikasnosti parnih kotlova Predložena mera poboljšanja EE Rekonstrukcija i modernizacija mernoupravljačkog sistema na parnim kotlovima i optimizacija parametara sagorevanja prema merenjima sadržaja O2 u dimnom gasu Uvođenje sistema za automatsko odsoljavanje kotlova Rad kotla sa jednim mlinom u uslovima smanjenog konzuma kod potrošača u letnjem periodu Poboljšanje i optimizacija rada mlina sa aspekta upotrebe električne energije primenom frekventnog regulatora za upravljanje motorom mlina Primena frekventnog regulatora kod pogonskog elektromotora ventilatora svežeg vazduha na kotlovima Ušteda u potrošnji energenata t/god MWh/god Smanjenje emisija CO2 t/god Ušteda u novcu 1000 EUR/god Potrebne investicije 1000 EUR Prost period otplate god , , , , MWh (el.ener.) , ,5= 89, MWh ,5 290 MWh (el.ener.) ,5 Prilikom proračuna korišćena je cena sirovog uglja od 11,7 EUR/t i cena električne energije od 57,3 EUR/MWh. Najefektivnija predložena mera je mogućnost rada kotla sa jednim mlinom, pri produkciji pare od 38 t/h, u uslovima smanjenog konzuma kod potrošača u letnjem periodu. Mogućnost rada kotla u ovom režimu, pri produkciji pare koja je manja od garantovanog tehničkog minimuma (45 t/h), je potvrđena tokom ispitivanja i proverena kontrolnim termičkim proračunom. Takođe, značajne uštede se mogu postići rekonstrukcijom i modernizacijom merno-upravljačkog sistema na kotlovima, sa automatskim vođenjem procesa sagorevanja na osnovu kontinualnog merenja sadržaja O 2 u dimnom gasu. Primenom svih predloženih mera mogu se postići Procesing
12 uštede u potrošnji uglja od t/god i električne energije od MWh/god, čime se redukuje emisija CO 2 na godišnjem nivou za t. VI. Zaključak U radu su prikazani rezultati ispitivanja procesa sagorevanja ugljenog praha u letu u ložištu parnog kotla maksimalne produkcije 70 t/h, koje je sprovedeno u Toplani Vreoci. Takođe su predložene mere za poboljšanje energetske efikasnosti kotlovskog postrojenja. Primenom svih predloženih mera mogu se postići uštede u potrošnji uglja od t/god i električne energije od MWh/god, čime se redukuje emisija CO 2 na godišnjem nivou za t. VII. Literatura [1] Vekemans, O., Laviolette, J. P., Chaouki, J., Co-combustion of coal and waste in pulverized coal boiler, Energy (2016), 94, pp , [2] Moon, C., Sung, Y., Eom, S., Choi, G., NOx emissions and burnout characteristics of bituminous coal, lignite, and their blends in a pulverized coalfired furnace, Experimental Thermal and Fluid Science (2015), 62, pp , [3] ***, Strategija razvoja energetike Republike Srbije do godine sa projekcijama do godine, Vlada Republike Srbije, [4] Belošević, S., Tomanović, I., Crnomarković, N., Milić, A., Tucaković, D., Numerical study of pulverized coal-fired utility boiler over a wide range of operating conditions for in-furnace SO 2/NOx reduction, Applied Thermal Engineering (2016), 94, pp , [5] Hashimoto, N., Watanabe, H., Numerical analysis on effect of furnace scale on heat transfer mechanism of coal particles in pulverized coal combustion field, Fuel Processing Technology (2016), 145, pp , [6] ***, SRPS EN :2009, Kotlovi sa vodogrejnim cevima i pomoćna oprema - Deo 15: Ispitivanja pri preuzimanju 160 Procesing 16
REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆEG PARNOG KOTLA U CILJU KORIŠĆENJA TOPLOTE IZDUVNIH GASOVA IZ GASNE TURBINE
BI BLID 0350 1426 (206) 40:3 p. 63 70 REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆEG PARNOG KOTLA U CILJU KORIŠĆENJA TOPLOTE IZDUVNIH GASOVA IZ GASNE TURBINE Dr DRAGAN TUCAKOVIĆ, dr TITOSLAV ŽIVANOVIĆ, dr MILAN PETROVIĆ i
More informationANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA
ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)
More informationAMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,
AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam
More informationSIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.
SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako
More informationEMISIJA AZOTNIH OKSIDA IZ TERMOELEKTRANA JP EPS I MOGUĆNOSTI NJENOG SMANJENJA
EMISIJA AZOTNIH OKSIDA IZ TERMOELEKTRANA JP EPS I MOGUĆNOSTI NJENOG SMANJENJA Vladimir V. Jovanović *, Dragoslava D. Stojiljković *, Nebojša Manić *, Aleksandar Jovović * Univerzitet u Beogradu, Mašinski
More information47. Međunarodni Kongres KGH
47. Međunarodni Kongres KGH PRIMER DOBRE INŽENJERSKE PRAKSE PRI REKONSTRUKCIJI SISTEMA KLIMATIZACIJE I VENTILACIJE BIOSKOPA FONTANA NA NOVOM BEOGRADU Nebojša Žakula, Dipl.-Ing. nzakula@gmail.com 1 Tržni
More informationPodešavanje za eduroam ios
Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja
More informationUNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine
UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:
More informationPRILOG OPTIMIZACIJI RADNIH PARAMETARA TEHNOLOŠKOG PROCESA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE NA TERMOELEKTRANAMA
PRILOG OPTIMIZACIJI RADNIH PARAMETARA TEHNOLOŠKOG PROCESA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE NA TERMOELEKTRANAMA Momir Samardžić * i Zdravko N. Milovanović ** MH Elektroprivreda Republike Srpske, ZP RiTE
More informationSTRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13
MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog
More informationSIMULACIJA KOGENERACIJSKOG POSTROJENJA AVEDOREVERKET BLOK 1 POMOĆU PROGRAMA DNA, GATE CYCLE I UNITED CYCLE
SIMULACIJA KOGENERACIJSKOG POSTROJENJA AVEDOREVERKET BLOK 1 POMOĆU PROGRAMA DNA, GATE CYCLE I UNITED CYCLE SIMULATION OF THE COGENERATION PLANT AVEDOREVERKET - UNIT 1 WITH DNA, GATE CYCLE AND UNITED CYCLE
More informationDEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE
DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović
More informationPREPROJEKTOVANJE POSTOJEĆEG SISTEMA GREJANJA U SKLADU SA POBOLJŠANJEM ENERGETSKOG RAZREDA OBJEKTA
PREPROJEKTOVANJE POSTOJEĆEG SISTEMA GREJANJA U SKLADU SA POBOLJŠANJEM ENERGETSKOG RAZREDA OBJEKTA REDESIGN OF THE EXISTING HEATING SYSTEM IN ACCORDANCE WITH IMPROVEMENTES IN ENERGY CLASS OBJECT Uvod Na
More informationRAZMATRANJE MOGUĆNOSTI UPOTREBE OTPADNOG MULJA U INDUSTRIJI CEMENTA ANALYZING OF USAGE OF WASTE SLUDGE IN CEMENT INDUSTRY
RAZMATRANJE MOGUĆNOSTI UPOTREBE OTPADNOG MULJA U INDUSTRIJI CEMENTA ANALYZING OF USAGE OF WASTE SLUDGE IN CEMENT INDUSTRY STOJAN SIMIĆ, RAFINERIJA ULJA A.D. MODRIČA, BIH MIROSLAV STANOJEVIĆ, MAŠINSKI FAKULTET,
More informationRESULTS OF INVESTIGATING LIQUID FUEL COMBUSTION IN A SEMI-INDUSTRIAL EXPERIMENTAL FLUIDIZED BED FACILITY IN LONG-TERM STEADY OPERATING CONDITIONS
1 od 8 REZULTATI ISPITIVANJA SAGOREVANJA TEČNOG GORIVA NA POLUINDUSTRIJSKOJ EKSPERIMENTALNOJ INSTALACIJI SA FLUIDIZOVANIM SLOJEM U DUGOTRAJNIM STACIONARNIM REŽIMIMA RESULTS OF INVESTIGATING LIQUID FUEL
More informationREGULACIJA PLAMENA U LOŽIŠTU ENERGETSKOG KOTLA PRIMENOM NUMERIČKE SIMULACIJE
REGULACIJA PLAMENA U LOŽIŠTU ENERGETSKOG KOTLA PRIMENOM NUMERIČKE SIMULACIJE FLAME CONTROL IN A UTILITY BOILER FURNACE BY MEANS OF NUMERICAL SIMULATION Srđan Belošević *, Miroslav Sijerčić *, Nenad Crnomarković
More informationA.Erić, R.Mladenović, B.Repić, D.Đurović, D.Dakic;
RAZVOJ TEHNOLOGIJE ZA PROIZVODNJU TOPLOTNE ENERGIJE KORIŠĆENJERM OTPADNE POLJOPRIVREDNE BIOMASE KAO I MOGUĆNOST KOMBINOVANE PROIZVODNJE TOPLOTNE I ELEKTRIČNE ENERGIJE DEVELOPMENT OF TECHNOLOGY FOR HEAT
More informationBiznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije
Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant
More informationAutomatske Maske za zavarivanje. Stella, black carbon. chain and skull. clown. blue carbon
Automatske Maske za zavarivanje Stella Podešavanje DIN: 9-13 Brzina senzora: 1/30.000s Vidno polje : 98x55mm Četiri optička senzora Napajanje : Solarne ćelije + dve litijumske neizmenjive baterije. Vek
More informationRIZIK EMISIJE SUMPORNIH OKSIDA
RIZIK EMISIJE SUMPORNIH OKSIDA Slobodan Radosavljević 1, Milan Radosavljević 2 1-RB "", 2-GO Lazarevac Sadržaj: Usvajanje seta zakonskih regulativa iz oblasti zaštite životne sredine za očekivati je da
More informationNacrt Nacionalnog plana smanjenja emisija (National Emission Reduction Plan NERP) za Bosnu i Hercegovinu
Nacrt Nacionalnog plana smanjenja emisija (National Emission Reduction Plan NERP) za Bosnu i Hercegovinu November, 2015 1 SADRŽAJ Lista tabela... 3 Rječnik kratica i akronima... 4 Sažetak... 5 1. Uvod...
More informationKotlovi za sagorevanje goriva u fluidizovanom sloju
Kotlovi za sagorevanje goriva u fluidizovanom sloju MIRJANA S. LAKOVIĆ, Univerzitet u Nišu, Mašinski fakultet, Niš Pregledni rad MILICA M. JOVIĆ, Univerzitet u Nišu, Mašinski fakultet, Niš UDC: 621.181
More informationENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION
VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA
More informationKAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.
9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98
More informationTRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT
TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02
More informationZnačaj uvođenja organizovanog praćenja i unapređenja energetske efikasnosti u JP EPS
Stručni rad UDK:621.315:621.311.16 BIBLID:0350-8528(2015),25.p.65-78 doi:10.5937/zeint25-9320 Značaj uvođenja organizovanog praćenja i unapređenja energetske efikasnosti u JP EPS Aleksandar Nikolić 1,
More informationMOGUĆNOST DOBIJANJA ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ ENERGIJE PRITISKA VISOKOPEĆNOG GASA U ŽELEZARI SMEDEREVO (USS)
MOGUĆNOST DOBIJANJA ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ ENERGIJE PRITISKA VISOKOPEĆNOG GASA U ŽELEZARI SMEDEREVO (USS) POSSIBILITY OF ELECTRICITY GENERATION FROM BLAST FURNACE GAS PRESSURE AT IRON INDUSTRY SMEDEREVO
More information17500 VRANJE, SRBIJA Radnička 1, Tel.: 017/ INSTRUCTIONS FOR INSTALLATION, ADJUSTMENT AND USE
17500 VRANJE, SRBIJA Radnička 1, Tel.: 017/421-121 STOVE OF THICK METAL SHEETS PREMIJER PREMIJER K INSTRUCTIONS FOR INSTALLATION, ADJUSTMENT AND USE 1.Technical data about continuously burning stove of
More informationZBIRKA ZADATAKA IZ TEHNIČKIH MATERIJALA POGONSKE MATERIJE
Univerzitet u Nišu, Mašinski fakultet u Nišu ZBIRKA ZADATAKA IZ TEHNIČKIH MATERIJALA POGONSKE MATERIJE Ljubica R. Ćojbašić Gordana M. Stefanović Mirko M. Stojiljković ZBIRKA ZADATAKA IZ TEHNIČKIH MATERIJALA
More informationTEHNO SISTEM d.o.o. PRODUCT CATALOGUE KATALOG PROIZVODA TOPLOSKUPLJAJUĆI KABLOVSKI PRIBOR HEAT-SHRINKABLE CABLE ACCESSORIES
TOPOSKUPJAJUĆI KABOVSKI PRIBOR HEAT-SHRINKABE CABE ACCESSORIES KATAOG PROIZVODA PRODUCT CATAOGUE 8 TEHNO SISTEM d.o.o. NISKONAPONSKI TOPOSKUPJAJUĆI KABOVSKI PRIBOR TOPOSKUPJAJUĆE KABOVSKE SPOJNICE kv OW
More informationCJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA
KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces
More informationECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP
ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP M. Mitreski, A. Korubin-Aleksoska, J. Trajkoski, R. Mavroski ABSTRACT In general every agricultural
More informationVERIFIKACIJA OSTVARENIH UŠTEDA U POTROŠNJI FINALNE ENERGIJE ZBOG PRIMENE MERA ZA UNAPREĐENJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI U KLINICI DR LAZA LAZAREVIĆ
VERIFIKACIJA OSTVARENIH UŠTEDA U POTROŠNJI FINALNE ENERGIJE ZBOG PRIMENE MERA ZA UNAPREĐENJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI U KLINICI DR LAZA LAZAREVIĆ 1 Sadržaj I. Energetske karakteristike objekata Klinike pre
More informationISTRAŽIVANJE TERMIČKE DEZINTEGRACIJE TEŠKIH TEČNIH GORIVA U FLUIDIZOVANOM SLOJU
ISTRAŽIVANJE TERMIČKE DEZINTEGRACIJE TEŠKIH TEČNIH GORIVA U FLUIDIZOVANOM SLOJU RESEARCH OF THERMAL DESINTEGRATION OF HEAVY LIQUID FUEL IN FLUIDISED BED Milica Mladenović, Dragoljub Dakić, Stevan Nemoda,
More informationBušilice nove generacije. ImpactDrill
NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza
More informationPROMENA SNAGE KONVENCIONALNE TERMOELEKTRANE U ZAVISNOSTI OD LOKALNIH KLIMATSKIH FAKTORA
PROMENA SNAGE KONVENCIONALNE TERMOELEKTRANE U ZAVISNOSTI OD LOKALNIH KLIMATSKIH FAKTORA COAL-FIRED POWER PLANT POWER OUTPUT VARIATION DUE TO LOCAL WEATHER CONDITIONS dr Slobodan V. Laković, mr Mirjana
More informationEduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings
Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za
More informationPort Community System
Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS
More informationGUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević
GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel
More informationTRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE USLOVI I PERSPEKTIVE
Ljubo Maćić TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE USLOVI I PERSPEKTIVE ELEKTRANE 2010 VRNJAČKA BANJA, 26 29. 10. 2010. Uslovi za otvaranje tržišta - sadašnje stanje Ponuda EPS-a je danas uglavnom dovoljna da pokrije
More informationEnergetska efikasnost termoenergetskih postrojenja
Naučno-stručni simpozijum Energetska efikasnost ENEF 2017, Banja Luka, 3-4. novembar 2017. godine Rad po pozivu Energetska efikasnost termoenergetskih postrojenja Rezultati optimizacije na primjeru RiTE
More informationTermoenergetski blokovi sa ultra-super-kritičnim parametrima pare
Termoenergetski blokovi sa ultra-super-kritičnim parametrima pare MERIM M. ALIČIĆ, JP Elektroprivreda BiH, Pregledni rad ZD Rudnici Kreka u Tuzli, Bosna i Hercegovina UDC: 621.311.22 SANDIRA S. ELJŠAN,
More information49th International HVAC&R Congress Belgrade 2018
49th International HVAC&R Congress Belgrade 2018 Multifunkcionalne toplotne pumpe voda-voda koje jednovremeno ali nezavisno zadovoljavaju potrebe za grejanjem STV i zahteve za grejanjem ili hlađenjem objekta
More informationPossibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture of the Republic of Srpska
Original scientific paper Originalan naučni rad UDK: 633.11:572.21/.22(497.6RS) DOI: 10.7251/AGREN1204645M Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture
More informationNAUČ NI Č LANCI POREĐENJE SNAGE ZA JEDNU I DVE KONTRAROTIRAJUĆE HIDRO TURBINE U VENTURIJEVOJ CEVI DRUGI DEO
NAUČ NI Č LANCI POREĐENJE SNAGE ZA JEDNU I DVE KONTRAROTIRAJUĆE HIDRO TURBINE U VENTURIJEVOJ CEVI DRUGI DEO Kozić S. Mirko, Vojnotehnički institut Sektor za vazduhoplove, Beograd Sažetak: U prvom delu
More informationMultikriterijalna analiza održivosti termoenergetskih blokova primenom. ASPID metodologije
Univerzitet u Beogradu Tehnološko metalurški fakultet Predrag D. Škobalj Multikriterijalna analiza održivosti termoenergetskih blokova primenom ASPID metodologije Doktorska disertacija Beograd, 2017. University
More informationIdejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.
Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual
More informationprvom poglavlju drugom poglavlju trećem poglavlju četvrtom poglavlju petom poglavlju
U radu je prikazano 107 numerisanih grafičkih priloga. Doktorska disertacija sadrži četiri strane sadržaja, a na kraju rada 30 priloga i spisak korišćene literature sa 130 bibliografskih jedinica. U prvom
More informationIZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI
IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj
More informationUticaj obnovljivih izvora energije na dinamičko tarifiranje u realnom vremenu
INFOTEH-JAHORINA Vol. 14, March 2015. Uticaj obnovljivih izvora energije na dinamičko tarifiranje u realnom vremenu Dimitrije Kotur, Goran Dobrić, Nikola Rajaković Univerzitet u Beogradu, Elektrotehnički
More informationUPOREDNE KARAKTERISTIKE RAZLIČITIH SISTEMA GREJANJA SA POSEBNIM OSVRTOM NA UPOTREBU SUNČEVE ENERGIJE ZA GREJANJE I PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE
UPOREDNE KARAKTERISTIKE RAZLIČITIH SISTEMA GREJANJA SA POSEBNIM OSVRTOM NA UPOTREBU SUNČEVE ENERGIJE ZA GREJANJE I PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE Mr Ivan Tasić, dipl. inž. Rezime: U radu su prikazani rezultati
More informationTHE PERFORMANCE OF THE SERBIAN HOTEL INDUSTRY
SINGIDUNUM JOURNAL 2013, 10 (2): 24-31 ISSN 2217-8090 UDK 005.51/.52:640.412 DOI: 10.5937/sjas10-4481 Review paper/pregledni naučni rad THE PERFORMANCE OF THE SERBIAN HOTEL INDUSTRY Saša I. Mašić 1,* 1
More informationCJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE
CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet
More informationPROJEKTNI PRORAČUN 1
PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja
More informationPOVEĆANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI TOPLOTNIH PUMPI PRIMENOM GASNOG MOTORA ZA POGON RASHLADNIH KOMPRESORA PRIMERI IZ PRAKSE
POVEĆANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI TOPLOTNIH PUMPI PRIMENOM GASNOG MOTORA ZA POGON RASHLADNIH KOMPRESORA PRIMERI IZ PRAKSE Slobodan PEJKOVIĆ - Vladimir ŽIVANOVIĆ Filter Frigo d.o.o., Beograd Abstract Jedan
More informationStručni rad UDK: : =861 BIBLID: (2003),15.p MERENJE JAČINE MAGNETSKOG POLJA U HE ĐERDAP 1
Stručni rad UDK: 621.317.42:621.311.21=861 BIBLID: 0350-8528(2003),15.p. 63-70 MERENJE JAČINE MAGNETSKOG POLJA U HE ĐERDAP 1 Mladen Šupić, Momčilo Petrović, Aleksandar Pavlović Elektrotehnički institut
More informationUvod u relacione baze podataka
Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako
More informationBENCHMARKING HOSTELA
BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991
More informationMERE ZA POVEĆANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI U INDUSTRIJI PAPIRA ANALIZOM KVALITETA ELEKTRIČNE ENERGIJE
Stručni rad UDK: 621.314.1 : 621.314.57 BIBLID:0350-8528(2005),17.p. 93-102 MERE ZA POVEĆANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI U INDUSTRIJI PAPIRA ANALIZOM KVALITETA ELEKTRIČNE ENERGIJE Aleksandar Nikolić Elektrotehnički
More informationDC MILIAMPERSKA MERNA KLJESTA,Procesna merna kljesta KEW KYORITSU ELECTRICAL INSTRUMENTS WORKS, LTD. All rights reserved.
DC MILIAMPERSKA MERNA KLJESTA,Procesna merna kljesta KEW 2500 KYORITSU ELECTRICAL INSTRUMENTS WORKS,LTD Funkcije DC Miliamperska Procesna merna kljesta Kew2500 Za merenja nivoa signala (od 4 do 20mA) bez
More informationH Marie Skłodowska-Curie Actions (MSCA)
H2020 Key facts and figures (2014-2020) Number of RS researchers funded by MSCA: EU budget awarded to RS organisations (EUR million): Number of RS organisations in MSCA: 143 4.24 35 In detail, the number
More informationColorado Springs Utilities Spring 2016 Update. CEO Jerry Forte Leon Young Service Center, April 13, 2016
Colorado Springs Utilities Spring 2016 Update CEO Jerry Forte Leon Young Service Center, April 13, 2016 1 Spring 2016 Update Today s Discussion 2015 highlights Bright energy future Cleaner air Southern
More informationUlazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.
Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.
More informationSpisak objavljenih radova Dragica Stojanović (asistent)
Spisak objavljenih radova Dragica Stojanović (asistent) Rad u međunarodnom časopisu (M23): 1. Ilić, B., Stojanović, D., Jovanović, V., Mihajlović, D. Management in Sustainable Tourism Development of Serbian
More informationPravilnik o energetskoj efikasnosti zgrada
Na osnovu člana 201. tačka 1) Zakona o planiranju i izgradnji ("Službeni glasnik RS", br. 72/09, 81/09 - ispravka, 64/10 - US i 24/11), Ministar životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja donosi
More informationČVRSTA BIOMASA ZA GREJANJE OCENA EKONOMIČNOSTI SOLID BIOMASS FOR HEATING COST-EFFICIENCY ASSESSMENT
Savremena poljoprivredna tehnika Cont. Agr. Engng. Vol. 36, No. 4, 382-386, Novi Sad, October 2010. Biblid: 0350-2953 (2010) 36: 4, 382-386 UDK: 662.756.3:628.8 Pregledni rad Review paper ČVRSTA BIOMASA
More informationUpute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair
More informationPRAVILNIK O ENERGETSKOJ EFIKASNOSTI ZGRADA. ("Sl. glasnik RS", br. 61/2011) I UVODNE ODREDBE. Član 1
PRAVILNIK O ENERGETSKOJ EFIKASNOSTI ZGRADA ("Sl. glasnik RS", br. 61/2011) I UVODNE ODREDBE Član 1 Ovim pravilnikom bliže se propisuju energetska svojstva i način izračunavanja toplotnih svojstava objekata
More informationRepublika e Kosovës Republika Kosova-Republic of Kosovo Qeveria - Vlada - Government New Kosovo Project
Republika e Kosovës Republika Kosova-Republic of Kosovo Qeveria - Vlada - Government New Kosovo Project March 20, 2018 Bringing Kosovo s energy sector closer to Europe Content of Presentation 1. Project
More information3D GRAFIKA I ANIMACIJA
1 3D GRAFIKA I ANIMACIJA Uvod u Flash CS3 Šta će se raditi? 2 Upoznavanje interfejsa Osnovne osobine Definisanje osnovnih entiteta Rad sa bojama Rad sa linijama Definisanje i podešavanje ispuna Pregled
More informationRANI BOOKING TURSKA LJETO 2017
PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,
More informationEMISIJA CO 2 I NO X KOD SAGORIJEVANJA UGLJA I ZEMNOG PLINA U SVIJETLU KYOTO - PROTOKOLA
4. Naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem KVALITET 2005, Fojnica, B&H, 09.-12. novembra 2005 EMISIJA CO 2 I NO X KOD SAGORIJEVANJA UGLJA I ZEMNOG PLINA U SVIJETLU KYOTO - PROTOKOLA EMISION OF CO 2
More informationKratki vodič za grijanje na drvnu biomasu Projekat zapošljavanja i sigurnog snabdijevanja energijom korištenjem biomase u BiH
Kratki vodič za grijanje na drvnu biomasu Projekat zapošljavanja i sigurnog snabdijevanja energijom korištenjem biomase u BiH Sadržaj Uvod...5 Šta je DRVNA biomasa...7 Biomasa kao obnovljivi izvor energije...9
More informationPriručnik za sprovođenje energetskih pregleda zgrada
Sadržaj Izdavač: giz - njemačko društvo za međunarodnu saradnju Za izdavača: Simon Bergmann i Goran Tuponja Autorke: Marija Vujadinović Kulinović, dipl.ing.maš. Biljana Gligorić, dipl.ing.arh. Saradnik
More information1. UVOD 1.1 UVOD U KOTLOVSKA POSTROJENJA
1. UVOD 1.1 UVOD U KOTLOVSKA POSTROJENJA Osnovni je zadatak kotlovskog postrojenja transformacija kemijske energije goriva u toplinsku energiju radnog fluida, a u pravilu mu je glavni dio parni kotao protočni
More informationUPRAVLJANJE TERMODIMNOM KOMOROM
UPRAVLJANJE TERMODIMNOM KOMOROM Stanko Stankov, Saša Arsić, Nikola Danković, Zoran Icić Uvod U radu se razmatra automatsko upravljanje termodimnom komorom, koja je namenjena za termičku obradu (sušenje,
More informationNejednakosti s faktorijelima
Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih
More informationWWF. Jahorina
WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation
More informationTRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ
TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene
More informationPOVEĆANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI U PAPIRNOJ INDUSTRIJI
MILORAD V. KRGOVIĆ 1 VLADIMIR J. VALENT 1 MARINA M. KRŠIKAPA 2 MIODRAG B. MILOJEVIĆ 3 BRANKO S. RAŠETA 3 DANIJELA V. OŠAP 3 1 Tehnološko-metalurški fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd 2 Centar CPA&G
More informationANALIZA ENERGETSKE EFIKASNOSTI RADA TE UGLJEVIK ZA PERIOD GODINA
Naučno-stručni simpozijum Energetska efikasnost ENEF 2015, anja Luka, 25-26. septembar 2015. godine Rad po pozivu ANALIZA ENERGETSKE EFIKASNOSTI RADA TE UGLJEVIK ZA PERIOD 2004-2014. GODINA Zdravko N.
More informationPreuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex
BUDITE NA PRAVNOJ STRANI online@paragraf.rs www.paragraf.rs Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex Ukoliko ovaj propis niste preuzeli sa Paragrafovog sajta ili niste sigurni da li je u pitanju
More informationSTUDIJA ENERGETSKA EFIKASNOST I ANALIZA POTENCIJALA BIOMASE OBJEKTI JAVNE NAMENE INVESTITOR:
STUDIJA ENERGETSKA EFIKASNOST I ANALIZA POTENCIJALA BIOMASE NARUČILAC: OBJEKAT: INVESTITOR: LOKACIJA: UNDP - Srbija OBJEKTI JAVNE NAMENE Opština Bor DOKUMENT: STUDIJA EVIDENCIJA: S I 03 / 2012 DATUM: 12.01.2012.
More informationWATER RESOURCES AND DEVELOPMENT OF ENERGETICS IN NORTHERN KOSOVO AND NORTHERN METOHIJA
WATER RESOURCES AND DEVELOPMENT OF ENERGETICS IN NORTHERN KOSOVO AND NORTHERN METOHIJA Dragan V. Kalaba, Gordana Milentijević Faculty of technical sciences Kosovska Mitrovica, Knjaza Miloša 7, Kosovska
More informationParametri koji definišu optimalnu proizvodnju naftnih bušotina pri primeni mehaničke metode eksploatacije
Parametri koji definišu optimalnu proizvodnju naftnih bušotina pri primeni mehaničke metode eksploatacije DUŠAN Š. DANILOVIĆ, Univerzitet u Beogradu, VESNA D. KAROVIĆ MARIČIĆ, Univerzitet u Beogradu, BRANKO
More informationTOPLOTNA PUMPA I NJENA PRIMENA. Dr Milorad Bojic, red. prof Mašinski fakultet u Kragujevcu Univerzitet u Kragujevcu
TOPLOTNA PUMPA I NJENA PRIMENA Dr Milorad Bojic, red. prof Mašinski fakultet u Kragujevcu Univerzitet u Kragujevcu TOPLOTNA PUMPA I NJENA PRIMENA 1.UVOD, ZAŠTO, ŠTA?? 2. ŠTA JE TO TOPLOTNA PUMPA? (15 min)
More informationSTUDIJA ENERGETSKA EFIKASNOST I ANALIZA POTENCIJALA BIOMASE OBJEKTI JAVNE NAMENE INVESTITOR:
STUDIJA ENERGETSKA EFIKASNOST I ANALIZA POTENCIJALA BIOMASE NARUČILAC: OBJEKAT: INVESTITOR: LOKACIJA: UNDP - Srbija OBJEKTI JAVNE NAMENE Opština Ćuprija DOKUMENT: STUDIJA EVIDENCIJA: S I 04 / 2012 DATUM:
More informationSVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD. Ivan Vencl. Zagreb, 2015.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD Ivan Vencl Zagreb, 205. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD Mentor: Prof. dr. sc. Srećko Švaić,
More informationANALIZA GODIŠNJE PROIZVODNJE I EFIKASNOST SOLARNE ELEKTRANE NA KROVU ZGRADE ENERGOPROJEKT-a
ANALIZA GODIŠNJE PROIZVODNJE I EFIKASNOST SOLARNE ELEKTRANE NA KROVU ZGRADE ENERGOPROJEKT-a Sredić Dijana, Grujić Jasna i Žerajić Miroslav Energoprojekt-Entel, Bulevar Mihajla Pupina 12, Beograd Apstract:
More informationModularni sistemi daljinskog grejanja i hlaďenja
Modularni sistemi daljinskog grejanja i hlaďenja Tehnički trening DI(FH) DI Christian Doczekal Priručnik Na engleskom jeziku 110 stranica Besplatan http://www.coolheating.eu/images/downloads/d4.1_handbook_en.pdf
More informationEKOLOŠKI ASPEKTI RADA TERMOENERGETSKIH POSTROJENJA U NOVOM SADU - AEROZAGAĐENJE
UNIVERZITET EDUKONS Fakultet zaštite životne sredine Sremska Kamenica EKOLOŠKI ASPEKTI RADA TERMOENERGETSKIH POSTROJENJA U NOVOM SADU - AEROZAGAĐENJE Doktorska disertacija Mentor: Petrović Kandidat: Prof.
More informationIZVEŠTAJ JUL GRAD ZRENJANIN. Trg Slobode 10 Zrenjanin. o kvalitetu vazduha u gradu ZRENJANINU i naseljenom mestu ELEMIR za
23000 ZRENJANIN Dr Emila Gavrila 15 Matični broj 08169454 Registarski broj 8215047344 Šifra delatnosti 8690 PIB 100655222 Žiro račun 840-358661-69 Telefon 023/566-345 Fax 023/560-156 E-mail kabinet_direktora@zastitazdravlja.rs
More informationUređaji za klimatizaciju i letnji maksimum potrošnje električne energije u mreži PD ED Beograd
Stručni rad UDK:6.7.8:6.. BIBLID:5-858(),.p. - Uređaji za klimatizaciju i letnji maksimum potrošnje električne energije u mreži PD ED Beograd Nada Vrcelj, Danka Kecman Elektrotehnički institut Nikola Tesla,
More informationTEHNIĈKO VELEUĈILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIĈKI ODJEL Prof.dr.sc.KREŠIMIR MEŠTROVIĆ POUZDANOST VISOKONAPONSKIH PREKIDAĈA
TEHNIĈKO VELEUĈILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIĈKI ODJEL Prof.dr.sc.KREŠIMIR MEŠTROVIĆ POUZDANOST VISOKONAPONSKIH PREKIDAĈA SF6 PREKIDAĈ 420 kv PREKIDNA KOMORA POTPORNI IZOLATORI POGONSKI MEHANIZAM UPRAVLJAĈKI
More informationAPPENDIX TO THE INSTALLATION AND OPERATING MANUAL OF STOVEMAN SAUNA STOVE
APPENDIX TO THE INSTALLATION AND OPERATING MANUAL OF STOVEMAN SAUNA STOVE Technical data of the sauna stove Sauna stove type Stoveman 16 Model Stoveman 16 Nominal heat capacity, i.e. ability to 17 kw heat
More informationTowards a 100% renewable energy future: WÄRTSILÄ Energy Solutions
Towards a 100% renewable energy future: WÄRTSILÄ Energy Solutions Marco Golinelli, Director Energy Solutions X Conferenza Nazionale per l Efficienza Energetica THIS IS WÄRTSILÄ A global leader in smart
More informationENERGETSKA EFIKASNOST TE-TO NOVI SAD I TARIFIKACIJA KOMBINOVANE PROIZVODNJE ELEKTRIČNE I TOPLOTNE ENERGIJE
ENERGETSKA EFIKASNOST TE-TO NOVI SAD I TARIFIKACIJA KOMBINOVANE PROIZVODNJE ELEKTRIČNE I TOPLOTNE ENERGIJE Abstract CHP NOVI SAD ENERGY EFFICIENCY AND ELECTRICITY & HEAT COMBINED PRODUCTION TARIFFICATION
More informationIZVEŠTAJ AVGUST GRAD ZRENJANIN. Trg Slobode 10 Zrenjanin. o kvalitetu vazduha u gradu ZRENJANINU i naseljenom mestu ELEMIR za
ZRENJANIN Dr Emila Gavrila Matični broj Registarski broj Šifra delatnosti PIB Žiro račun -- Telefon /- Fax /- E-mail kabinet_direktora@zastitazdravlja.rs Web www.zastitazdravlja.rs GRAD ZRENJANIN ODELJENJE
More informationPower Plants 2010 Turbine Retrofit Solutions Vrnjačka Banja, 26-29/10/2010
Power Plants 2010 Turbine Retrofit Solutions Piotr Czerwiński Vrnjačka Banja, 26-29/10/2010 Agenda Introduction to retrofitting Alstom s advanced retrofit technology Retrofit solutions Key references Financial
More informationRAZVOJ ALGORITMA ZA POVEĆANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI SISTEMA TRAČNIH TRANSPORTERA NA POVRŠINSKIM KOPOVIMA
UNIVERZITET U BEOGRADU ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET Leposava B. Ristić RAZVOJ ALGORITMA ZA POVEĆANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI SISTEMA TRAČNIH TRANSPORTERA NA POVRŠINSKIM KOPOVIMA doktorska disertacija Beograd,
More information