LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA

Transcription

1 LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA Lokalna akcijska grupa Marinianis Lokalna akcijska grupa Marinianis predstavlja komplementarnu, održivu i konkurentnu regiju udruženih snaga lokalne zajednice, koja generira proizvode visoke dodane vrijednosti u europskoj podjeli rada, temeljenim na prirodnim i ljudskim resursima, te posebnostima prirodne i kulturne baštine kojima se omogućava sadržajan i šarolik život svojim žiteljima.

2 SADRŽAJ: PREDGOVOR... 5 UVOD ZNAČAJKE PODRUČJA LAG-A MARINIANIS OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE PODRUČJA LAG-A MARINIANIS Položaj LAG-a i podaci geografskog obilježja Geološka i morfološka obilježja Klimatska i hidrografska obilježja Kulturna i povijesna baština Prirodna bogatstva Regionalni park Mura Drava Park prirode Papuk NATURA Opće stanje infrastrukturalne mreže Vodoopskrba Odvodnja otpadnih voda Elektroopskrba Plinoopskrba Cestovna infrastruktura Željeznički promet Zračni promet Pošta i telekomunikacije Postupanje s otpadom Društvena infrastruktura Obrazovanje Zdravstvo i socijalna skrb Javne ustanove IZVOR: PROSTORNI PLAN VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE, PROSTORNI PLANOVI JLS SA PODRUČJA LAG-A MARINIANIS GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA LAG-A MARINIANIS Glavne gospodarske djelatnosti Poljoprivreda Šumarstvo Turizam Vodni resursi i mineralne sirovine Stanje Gospodarstva Poduzetničke zone Tržište radne snage DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA Broj stanovnika i gustoća naseljenosti Demografska obilježja stanovništva Obrazovna struktura stanovništva Kulturne ustanove SWOT ANALIZA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI PODRUČJA LAG-A MARINIANIS VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI LAGA MARINIANIS ( ) ODRŽIVI GOSPODARSKI RAZVOJ ZASNOVAN NA KONKURENTNOJ POLJOPRIVREDI, TURIZMU I PODUZETNIŠTVU Razvoj ekološke i ekonomski održive poljoprivredne proizvodnje, obrta i mikropoduzetništva Razvoj infrastrukture za potporu ekološke proizvodnje LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 2

3 Potpore osposobljavanju za prijelaz na ekološku poljoprivredu Potpora razvojnim programima koji pomažu diverzifikaciju obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva - raznovrsnost (lokalni proizvodi, seoski turizam, nove poljoprivredne sorte) Uvođenje biljnih vrsta za drvnu industriju i proizvodnju biomase, prikupljanje sirovine za biomasu Realizacija razvoja lokalne prerade vrbovih šiba Plastenička i staklenička proizvodnja povrća Diverzifikacija djelatnosti na ruralnim područjima, posebno razvojem ruralnog turizma Oblikovanje sustava osiguranja turističke kvalitete Razvoj seoskog smještaja i turističkih usluga Razvoj prirodnih i avanturističkih staza Pretvaranje lokanog prirodnog i kulturnog naslijeđa u turističku atrakciju Razvoj poduzetništva i uporabe obnovljivih izvora energije u svrhu energetske samoodrživosti lokalnih dionika Iskorištavanje geotermalnih potencijala Izgradnja postrojenja na biomasu za opskrbu javnih ustanova Komunalna opremljenost industrijskih zona i industrijskih parkova uz pomoć isplativih tehnologija Iskorištavanje sunčeve energije RAZVOJ INFRASTRUKTURE, OČUVANJE I ZAŠTITA OKOLIŠA, PRIRODNOG, KULTURNOG I POVIJESNOG NASLJEĐA, POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVOTA Razvoj prometne i komunalne infrastrukture Unaprijeđenje sustava vodoopskrbe i odvodnje te pročišćavanja otpadnih voda Ulaganje u izgradnju i rekonstrukciju lokalnih cesta Poboljšanje sustava zaštite od poplava, suša i tuča Ulaganje u povećanje energetske učinkovitosti javne rasvjete Ulaganje u povećanje energetske učinkovitosti javnih zgrada Razvoj sustava gospodarenja otpadom Odvojeno skupljanje iskoristivog otpada za ponovnu oporabu Odvojeno skupljanje zelenog otpada i proizvodnja komposta Kontrolirano preuzimanje građevinskog otpada Nastavak aktivnosti na uspostavi ŽCGO i transfer stanica Zaštita i održivo korištenje prirodnih vrijednosti, kulturne-povijesne i tradicijske baštine Zaštita i održivo korištenje prirodnih vrijednosti Senzibiliziranje i edukacija javnosti o važnosti očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti Očuvanje i ulaganje u zaštitu kulturne i povijesne baštine RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA U SKLADU SA POTREBAMA TRŽIŠTA RADA, PODIZANJE DRUŠTVENOG STANDARDA I POTPORA CIVILNOM SEKTORU Jačanje sustava doškolovanja i obrazovanje odraslih Razvoj Pučkog (otvorenog) učilišta i njegovo uključivanje u provedbu restrukturiranja gospodarstva Sklapanje Regionale suradnje za zapošljavanje Osnivanje zajedničke baze za proučavanje i razvoj poljoprivrede osječkog i kapošvarskog sveučilišta u Slatini Društvena pokretljivost i upravljanje ljudskim resursima Upravljanje talentima Razvojni programi izvan škole Potpora uključivanju volontera u organizirane akcije, razvoj zajednice kroz posredničke mreže volontiranja: info točke, pratiteljska mreža Rad s mladima Zdravstveni odgoj i preventivni programi Razvoj ljudske infrastrukture (škola, knjižnica, kazalište, kino, liječnička ordinacija, općina ili gradska uprava) Izrada i provedba IT akcijskog plana Elektronička uprava Marketing regije, turistički online marketing i rezervacijski sustav Virtualno tržište Elektronička podrška tečajevima za obrazovanje odraslih Virtualni prostor zajednice LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 3

4 Potpora civilnim udrugama Razvoj lokalnog identiteta Jačanje civilnih udruga Osnivanje krovnih udruga Osnivanje centra neovisnog življenja STRATEGIJA IZRADE I PROVEDBE ZNAČAJKE PARTNERSTVA LAG-A MARINIANIS IZRADA LRS PRIMJENOM NAČELA ODOZDO PREMA GORE OPERATIVNI PLAN PROVEDBE I SLIJED AKTIVNOSTI U OSTVARENJU CILJEVA SPOSOBNOST UPRAVLJANJA JAVNIM SREDSTVIMA UTJECAJ PROVEDBE STRATEGIJE NA OKOLIŠ IZVORI FINANCIRANJA I ODRŽIVOST STRATEGIJE BEZ SREDSTAVA JAVNE POMOĆI PROCJENA BROJA PROJEKATA I POTREBNIH SREDSTAVA PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE I MJERENJE UČINAKA PROCEDURA I KRITERIJI ODABIRA PROJEKTNIH IDEJA TE DAVANJE PISMA PREPORUKE POVEZNA TOČKA LRS SA NACIONALNIM I REGIONALNIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA LITERATURA POPIS ILUSTRACIJA DODACI: LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 4

5 PREDGOVOR Lokalna akcijska grupa Marinianis osnovana je. studenog 20. godine kao udruga sa sjedištem u Slatini. Cilj osnivanja je osiguravanje protoka informacija i transfera znanja za napredak u razvoju ruralnog gospodarstva i lokalne zajednice, razvijanje sinergije i umrežavanja između svih dionika kojima je u interesu doprinijeti razvoju ruralnih područja, višesudioničko planiranje ukupnog razvoja područja Udruge, iskorištavanje i razvijanje postojećih potencijala za ruralni razvoj, dugoročno ostvarivanje održivog razvoja, jačanje financijskih i ljudskih kapaciteta za provedbu projekata ruralnog razvoja, pripreme područja Udruge za korištenje strukturnih fondova EU, briga o infrastrukturnom, ekološko-socijalnom, kulturnom, gospodarskom i svakom drugom razvoju u širem ruralnom području Virovitičkopodravske županije. Lokalna akcijska grupa osnovana je u skladu sa LEADER pristupom koji se karakterizira kao interakcija razvojnih aktivnosti ruralnog gospodarstva. LEADER program predstavlja inicijativu Europske zajednice za mobiliziranje i provedbu ruralnog razvoja u ruralnim sredinama kroz partnerstva dionika javnog i privatnog sektora na lokalnoj razini koji imaju osjećaj pripadnosti jednoj većoj cjelini na području na kojem se formira lokalna akcijska grupa. Važnost LEADER-a u pogledu lokalne razvojne strategije prepoznata je u Hrvatskoj pa tako i na našem ruralnom području, gdje se ona može razvijati pomoću LEADER financiranja, te pozitivno utjecati na sveukupni gospodarski razvoj naše ruralne sredine. Jedna od osnovnih karakteristika LEADER-a je stavljanje naglaska na lokalno stanovništvo koje se smatra glavnim čimbenikom ukupnog razvoja ruralnog područja, stoga je naš LAG i osnovan uzimajući u obzir ova načela LEADER-a. Takvo područje predstavlja ciljno područje za implementaciju ruralnih mjera i omogućava održivi razvoj u smislu lakšeg prepoznavanja lokalnih snaga i slabosti, prilika i prijetnji, te identifikaciju vlastitih potencijala, posebnosti i prepoznatljivosti na kojima treba graditi buudućnost. Prednosti LEADER-a kao programa su rezultati koji se postižu u različitim situacijama i koji pridonose prilagođavanju ruralnih politika specifičnim potrebama pojedinih ruralnih područja. Sagledavajući navedeno stanje i nove prilike koje se otvaraju za unaprijeđenjem svakodnevnog života ljudi u našim ruralnim sredinama, dolazi inicijativa lokalnih dionika sa interesom osnivanja Lokalne akcijske grupe koja bi zajednici bila lider u promicanju održivog razvoja. Paralelno na inicijalnim sastancima raspravljalo se o pravcima razvoja ovoga kraja, uključivanja dionika iz svih sektora koji su ujedno postali i radni tim za izradu strateških smjernica kojima se želi osigurati održiv razvoj ovog područja kao jedne cjeline, koje su donesene nakon cjelovite analize trenutnog stanja i potreba gospodarstva u mikroregiji, te analize neiskorištenih razvojnih potencijala gospodarstva ovoga kraja. PREDSJEDNIK LAG-a MARINIANIS Ivan Roštaš, prof. LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 5

6 UVOD Lokalna razvojna strategija predstavlja planski dokument kojim se kroz sagledavanje i razumijevanje društveno-ekonomskog razvoja LAG-a Marinianis, njegovih razvojnih snaga i slabosti kao i uočenih razvojnih tendencija određuju ciljevi i prioriteti ovog ruralnog područja. Analiza stanja je osnovica i polazni dokument iz čijih rezultata treba proizaći ocjena gospodarkog i društvenog stanja te zaključci o mogućim pravcima razvoja kao i sadržaji mjera kojima se postiže unaprijeđenje područja LAG-a temeljene na zacrtanoj viziji i strateškim ciljevima. Lokalna razvojna strategija je rezultat intenzivnog istraživanja i okupljanja lokalnih dionika na radionicama iz svih sektora sa ovoga područja, te je plod suradnje lokalnih dionika i jedinica lokalne samouprave. Rezultati daju uvid u trenutnu situaciju ovoga područja iz svih perspektiva te konkretne prijedloge inovativnih projekata čijim se ostvarenjem planira dati doprinos revitalizaciji ovog područja sa naglaskom na održivi ruralni razvoj temeljen na specifičnostima područja. Organiziranjem brojnih radionica došlo je do povezivanja ljudi sa ovoga područja, uspostavljanja bolje suradnje gospodartvenika, razmjene iskustava i znanja, informiranja o zajedničkim mogućnostima na ovome području koje se mogu ostvariti preko LAG-a odnosno Lokalno razvojne strategije. Izrada Strategije započela je uspostavljanjem radne skupine tijekom 202. godine, a uključivala je već spomenuta istraživanja, brojne sastanke s pojedincima i grupama lokalnih dionika, kao i sastanke sa Mađarskim suradnicima koji rukovode prekograničnim LAGovima. Jedan od najvažnijih zadataka ovog procesa bio je stvaranje baze podataka koja je nastala anketiranjem lokalnih gospodarstvenika te institucionalnog i civilnog sektora. Na temelju prikupljenih informacija dobili smo uvid u stanje te razvojne izazove s kojima se ovo područje susreće danas, kao i procjene izazova s kojima će se susretati u budućnosti. Strategija je razvijana i izrađena na LEADER načelima. Partnerski pristup osiguran je kroz uzastopna okupljanja i uspostavljanje dijaloga sa svim lokalnim dionicima te kontinuiranim međusobnim kontaktima i konzultacijama. Stoga načelo partnerstva, koje je primijenjeno pri izradi Lokalno razvojne strategije, postaje neizostavno prilikom donošenja svih važnijih odluka. Sama inicijativa sudionika u pokretanja Lokalne akcijske grupe na ovom području započela je na temeljima aktivne suradnje između grada Slatine i susjednih općina te poticanja razvijanja i korištenja postojećih resursa u što većoj mjeri. Na radionicama su razjašnjene postojeće prepreke i otežavajuće okolnosti suradnje između općina koja su prvenstveno vidljive u stalnim financijskim problemima JLS te niz svakodnevnih problema od kojih ovisi njihov opstanak. Jedan od problema je nedovoljno dobivanje poticaja za autonomiju, a civilne organizacije nisu razvile praksu lobiranja. Slatina i okolno područje treba biti jedna organska jedinica jer lokalno gospodarstvo ne možemo zamisliti bez suradnje grada i ruralnog područja, gdje grad pruža usluge za okolna sela, a zauzvrat dobiva opskrbu sa ruralnog područja. Strategija razvoja ima u vidu na odgovarajući način potpuno zadovoljavanje potreba ruralnih područja te stvaranje tržišta za optimalan plasman ruralnih roba i usluga. Naselja se trebaju ujediniti radi učinkovitijeg i djelotvornijeg organiziranja svojih zajedničkih poslova, te na taj način stvoriti jednu pozitivnu sferu. Stoga, stavlja se naglasak na izuzetnu važnost uloge LAG-a kao zajedništva, ne samo u definiranju pravaca i programa razvoja već i u pružanju potpore u primjeni i provedbi svih razvojnih segmenata. Lokalna razvojna strategija izrađena je za razdoblje od 203 do 204. godine i predstavlja osovinu na temelju koje će započeti konkretni razvojni projekti koji će trenutnu situaciju sa postojećim resursima i realnim mogućnostima preobratiti u daljnji razvoj ovoga kraja u uzlaznoj putanji. LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 6

7 . ZNAČAJKE PODRUČJA LAG-a MARINIANIS LAG Marinianis objedinjuje područje šest jedinica lokalne samouprave na području Virovitičko-podravske županije, čije je administrativno središte Grad Slatina koji je povezan sa okolnim zajednicama, odnosno Općinama: Čađavica, Mikleuš, Nova Bukovica, Sopje, Voćin. Pretežni dio zemljišnih površina čine obradive površine, namijenjene za uzgoj ratarskih kultura, te pošumljeni dio pogodan za gospodarsku djelatnost šumarstvo. U nastavku će se pobliže sagledati opće značajke prostora LAG-a kako bi se dobila osnovna slika stanja u porostoru kroz opće zemljopisne, gospodarske, demografske i socijalne značajke... Opće zemljopisne značajke područja LAG-a Marinianis Područje LAG-a Marinianis, na koje se odnosi analiza stanja nalazi se u Virovitičkopodravskoj županiji smještenoj u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske na prostoru dodira Središnje i Istočne Hrvatske. Prostor LAG-a karakterizira jasna reljefna podjela na sjeverni prostor podravske nizine i južni planinsko-brdski prostor koji obuhvaća sjeverne padine Papuka, klima umjereno kontinentalnog tipa te prostor izuzetno visoke biološke i krajobrazne raznolikosti te bogate geološke i kulturno-tradicijske baštine s najvećim biodiverzitetom ovog dijela Republike Hrvatske.... Položaj LAG-a i podaci geografskog obilježja Područje LAG-a Marinianis smješteno je u istočnom dijelu Virovitičko podravske županije, u pojasu od ' do ' sjeverne zemljopisne širine, te od ' do ' istočne zemljopisne dužine, te ukupne površine 782,67 četvornih kilometara. Karta. Položaj LAG-a unutar Republike Hrvatske Izvor: Zavod za prostorno uređenje Virovitičko-podravske županije LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 7

8 LAG Marinianis teritorijalnim ustrojstvom je područje koje obuhvaća 6 jedinica lokalne samouprave, i to pet općinskih administrativnih cjelina (Čađavica, Mikleuš, Nova Bukovica, Sopje i Voćin) i Grad Slatinu. Ozemlje LAG-a prirodno je omeđeno na sjeveru rijekom Dravom, na jugu grebenima Papuka (954 m) i Krndije (792 m). Granice prema zapadu i istoku nemaju prirodnu među. Široko je otvoreno prema bilogorskoj Podravini na zapadu i istočnoj hrvatskoj ravnici na istoku, što joj daje obilježje prijelaznog prostora u prirodnom smislu. Tablica. Statistički podaci JLS unutar LAG-a Marinianis Grad/Općina LAG-a Broj naselja Površina km Broj stanovnika Gustoća stanovnika/km² Slatina 5 66, Čađavica 0 90, Mikleuš 5 35, Nova 8 76, Bukovica Sopje 7, Voćin 2 295, Ukupno LAG , Izvor: Prema DZS RH, Popis stanovništva 20. Područje LAG-a na sjeveru zauzima državnu granicu sa Mađarskom (ujedno i prekograničnim LAG-om Sinergija) koja je omeđena rijekom Dravom, na jugu graniči sa Požeško - slavonskom županijom, na zapadu sa Bjelovarsko - bilogorskom županijom te Općinom Suhopolje (VPŽ), na sjeverozapadu sa Općinom Gradina (VPŽ), na istoku graniči sa Općinom Crnac (VPŽ) i Općinom Podravska Moslavina u Osječko baranjakoj županiji te na jugoistoku sa Općinom Čačinci (VPŽ). LAG Marinianis nalazi se u regiji koja je dobro pokrivena LAG-ovima te graniči sa pet susjednih LAG-ova s kojima ujedno i surađuje (LAG Virovitički prsten, LAG Papuk, LAG Bilogora-Papuk, LAG Papuk-Krndija i LAG Karašica) Karta 2. Položaj LAG-a unutar Virovitičko-podravske županije Izvor: Zavod za prostorno uređenje Virovitičko-podravske županije LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 8

9 ..2. Geološka i morfološka obilježja Prirodno zemljopisne osobine ovog područja imaju znatno složeniju reljefnu strukturu od ostalog dijela istočnohrvatske ravnice. Reljef prostora LAG-a, podijeljen je poprečno na dva osnovna tipa. Sjeverni dio je nizina, a južni dio čine obronci lanca Papuka. Nizinski dio je prostor pridravske ravnice i dio otvorenog panonskog prostora. Nizinski dio je tipičan akumulacijski prostor, nastao akumulacijsko - erozijskim radom rijeke Drave i njenih pritoka. Stepeničast karakter reljefa i podijeljenost u pravcu istok - zapad prati i osnovna hidrografska mreža, što je utjecalo i na razmještaj naselja. Od dravske nizine, s nadmorskom visinom metara, prostor se postupno izdiže preko ocjeditog podgorja i pobrđa do papučkog i krndijskog hercinskog gorskog masiva, koji doseže visinu do približno 000 metara (Papuk 954m). Stepeničasti karakter reljefa određen je morfogenezom na koju su odlučujuće utjecali mlađi tektonski pokreti i klimatske promjene od mlađeg pleistocena naovamo...3. Klimatska i hidrografska obilježja Klimu ovog područja možemo okarakterizirati kao umjereno kontinentalnog tipa, gdje je najhladniji mjesec u pravilu siječanj, a najtopliji srpanj. Klimatski uvjeti pod utjecajem su kruženja hladnih polarnih i toplih tropskih zračnih masa čije su posljedica česte i intenzivne promjene vremena. Za razliku od ravničarskih istočnijih, ravničarskih područja, ovo je klimatski složeniji prostor zbog ortografskih utjecaja papučkog gorja, koje izravno utječe na mikroklimatske prilike. Oborinske prilike su uglavnom prosječne, međutim, na ovom području bilo je više od prosjeka RH. Prosječna mjesečna vrijednost relativne vlage zraka je 70%, najčešći vjetrovi dolaze s jugozapadnog, zapadnog i sjeverozapadnog smjera. Područje LAG-a pripada vodnom području sliva Drave i Dunava. Za odvodnju unutarnjih voda također su uložena značajna sredstva, a s time su povećana i obradiva područja. Veći vodotoci na ovom području su Vojlovica, Voćinska, Slatinska Čađavica, Županijski kanal, Čađavica, Javorica. Sa svrhom obrane od poplava nizinskog područja u podnožju brdskog dijela igrađena je akumulacija Javorica, te planirana je izgradnja još niz akumulacija i retencija, koje se mogu koristiti u obrani od poplava za vrijeme velikih količina oborina...4. Kulturna i povijesna baština Arheološki nalazi na području LAG-a potječu iz pretpovijesnog. Od brojnih registriranih spomenika kulture i povijesti važno je naglasiti neke od najistaknutijih i to: prapovijesna nekropola Sijenjak u novoj Bukovici, srednjovijekovni Turski grad u Sopju, Turski grad u Medincima. Povijesna zgrada Stare škole (ili bivšeg Kotara), u Slatini, zaštićena je od strane Ministarstva kulture Republike Hrvatske kao spomenik graditeljske baštine. Nakon što je zgrada sanirana u statičkom smislu, te obnovljeno izvorno pročelje zgrade, uređen je dio prizemlja u kojem je od godine smješten Zavičajni muzej Slatina. Zavičajni muzej Slatina sakuplja, čuva i izlaže na povremenim izložbama predmete prirodne, materijalne i duhovne kulturne baštine, koji potječu s područja grada Slatine i općina Čađavica, Sopje, Voćin, Mikleuš i Nova Bukovica. Općenito, Zavičajni muzej Slatina ima oko izložaka muzejske građe te organizira oko desetak izložbi godišnje. LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 9

10 Na području LAG-a postoji Gradska knjižnica i čitaonica u gradu Slatini sa oko cca knjiga, a u istoj zgradi nalazi se i slatinsko kino, s kino-dvoranom koja se koristi i kao prostor za održavanje kazališnih predstava. Također, na području LAG-a se nalazi povijesna građevina Dvorca Drašković, koji nije u uporabi, ali je njegova obnova ponovno započela 20. godine nakon promjene vlasnika. U središtu Slatine, istočno od zgrade Gradske uprave, nalazi se i povijesni kompleks zgrada obiteljskog posjeda Schaumburg-Lippe, u kojem je proizveden prvi šampanjac u Hrvatskoj. Ovaj kompleks se koristi i danas kao vinarija i restoran. Značajne sakralne građevine na širem području LAG-a važne su za identitet naselja premda se uglavnom radi o novijim i spomenički manje značajnim zgradama iz 9. i 20. stoljeća, ali postoje čak i građevine koje datiraju još iz srednjeg vijeka, te 7 i 8 stoljeća. Radi se prvenstveno o zvonicima i kapelicama u središtima naselja, a izuzetak predstavljaju zaštićene crkve. U naselju Gornji Miholjac dobro je očuvana zgrada stare žitnice, koju treba obnoviti i staviti u odgovarajuću funkciju. U tablici 2. navedeni su značajniji objekti i lokaliteti kulturnog i povijesnog nasljeđa koji se nazlaze na području LAG-a Marinianis. Tablica 2. Materijalno-povijesna i kulturna baština Građevina Lokacija - prema prostornom planu Crkva Pohođenja Voćin Blažene Djevice Marije Pravoslavna crkva sv. Georgija Pravoslavna crkva Uspenja Bogorodice Srednjevjekovni grad u Voćinu Ostali sakralni objekti Župna crkva Svetog Petra Upravna zgrada bivšeg veleposjeda Veleposjedni Dvorac Lisičine Macute Voćin Naselja na području Općine Voćin Čađavica Zvonimirovac Noskovačka Dubrava Kratak opis/vrsta objekta, lokaliteta Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije koju je vjerojatno podigao I. Korvin u 5. stoljeću, sagrađena je kao jednobrodna, kasnogotička crkva s izduženim poligonalnim svetištem s potpornjima. Uza svetište bio je prislonjen zvonik pod kojim se nalazila sakristija, na suprotnoj strani, uz brod, su tri kapele. Crkva je stradala u II. svjetskom ratu, obnovljena 970-ih godina, a do temelja je razorena u agresiji na Hrvatsku 99. godine. Nedavno je završena obnova ove gotičke crkve. U Lisičinama je, prema pisanim izvorima, nekada davno postojala drvena crkva koju je 748. godine posvetio pakrački episkop Sofronije Jovanović u čast sv. Georgija. Ta crkva je 869. zamijenjena novom, zidanom crkvom. Crkva u Lisičinama je, kao i samo naselje, izložena propadanju te je izvan funkcije. Crkva Uspenja Bogorodice u Macutama sagrađena je 74. godine. Riječ je o jednobrodnoj crkvi sa prigrađenim zvonikom na pročelju, izvan funkcije i prepuštena propadanju. Stari grad u Voćinu je srednjovjekovni utvrđeni grad smješten zapadno od ceste koja iz Požeške kotline vodi u Voćin. Nažalost, obrasla šuma crnogorice i gusto raslinje čini ovaj vrijedan spomenik sakrivenim. Prema suvremenim konzervatorskim smjernicama prvi korak obnove i početak sustavne brige o gradu, trebao bi biti skidanje šume i šikare pod kojom se on danas nalazi. Prema pisanim izvorima postojale su crkve u Smudama i Kuzmi. Crkva Uznesenja Kristova u Smudama bila je sagrađena 753. godine te je srušena u II. svjetskom ratu. Neka naselja, osobito ona manja i siromašnija nemaju crkvu koju se nastojalo nadomjestiti malom sakralnom arhitekturom, najčešće zvonarom ili raspelom. Zvonare definiraju ključne točke naselja te bi njihovom održavanju i obnovi trebalo posvetiti pažnju. Sakralni objekt Civilni objekt koji nije u fazi korištenja (planirana adaptacija u dom za stare i nemoćne) Objekt koji je u renoviranju a u kojem se planira izraditi prostor za javnu ustanovu (edukacijsko- informativni centar)i dio za održavanje nastave do 4. razreda OŠ. LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 0

11 Kurija koju mještani nazivaju Dvorac Mikleuš Lanišće Sopje (Crkvena) kod Sopja Turski grad Sopje Arheološki lokalitet Župna crkva sv. Marije Magdalene Zgrada starog kotara Srednjovjekovno gradište Turski grad Zavičajni muzej, Zbirka NOB Skupna grobnica 6 nepoznatih palih boraca NOR-a Srednjovjekovno Gradište «Lipik» Župna crkva sv. Barbare Parohijska crkva Svete Trojice Župna crkva sv. Josipa Evangelistička crkva Pravoslavni župni stan Dvorac Draškovića Stara zgrada Doma zdravlja Zgrada Doma kulture Kompleks posjeda Shaumburg- Lippe Parohijska crkva Preobraženja Gospodnjeg Skladište žitarica na nekadašnjoj «Višnjici» Sopje Slatina Medinci Slatina Donji Meljani Sladojevci Sladojevci Gornji Miholjac Slatina Slatina Slatina Slatina Slatina Slatina Slatina Donji Meljani Gornji Miholjac Kurija-Dvorac vidljiv je na katastarskim kartama s kraja 9.stoljeća. Mijenjao je vlasnike i nekada je bio u vlasništvu grofa Ivana Draškovića. Oko zgrade je nekada bio uređen park sa stazama za šetnju i vožnju kolima. Kasnije je u zgradi bila OŠ. Danas građevina nije u funkciji. Rješenjem Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Požegi, Rješenje od 24.listopada 20.g. Kurija se stavlja pod preventivnu zaštitu. Srednjovjekovni arheološki lokalitet Sakralni objekt Sakralni objekt Arheološki lokalitet Profani spomenik NOB spomenik Arheološki lokalitet Sakralni objekt Sakralni objekt Sakralni objekt Sakralni objekt Sakralni objekt Profani objekt Profani objekt Profani objekt Profani objekt Sakralni objekt Profani objekt Izvor: Prostorni plan Virovitičko-podravske županije 200., Prostorni plan uređenja grada Slatine LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA

12 ..5. Prirodna bogatstva Područje LAG-a ističe se izuzetnim prirodnim vrijednostima koje su u većini zaštićene kako bi se očvala njihova biološka i krajobrazna raznolikost te njihove osjetljivosti. Prema Zakonu o zaštiti prirode, a sukladno Upisniku zaštićenih područja nadležnog Ministarstva, na području Virovitičko-podravske županije zaštićene su sljedeće prirodne vrijednosti: a) U kategoriji posebni rezervat Sekulinacke planine (reg.br.405) - šumska vegetacija, 966.g. b) U kategoriji park prirode Papuk - Zakon o proglašenju parka prirode Papuk (NN 45/99) (reg.br.886), 999. god. c) U kategoriji regionalni park : Mura-Drava, (NN 22/), 20. god. d) U kategoriji spomenik prirode : Rupnica - prizmatsko lucenje (reg.br.60) -geološki, 948. god. dva stara hrasta (Quercus petraea (Matt.) Liebl.) na predjelu Djedovica (reg.br.934), god. e) U kategoriji park šuma Turski grad (turski grad) preventivna zaštita, god. f) U kategoriji spomenik parkovne arhitekture - park: Park u Slatini (reg.br.570), 968. god. g) U kategoriji spomenik parkovne arhitekture - skupina stabala Skupina stabala u Noskovackoj Dubravi (reg.br.583), 967. god. h) U kategoriji spomenik parkovne arhitekture pojedinacno stablo Mamutovac u Slatini (reg.br.406), 967. god. Evidentirani dijelovi prirode (predviđeni za provođenje postupka zaštite) su: a) potočna dolina «Rakitovac» b) šuma «Plandište» c) šuma «Turski grad» Na području LAG-a, osim zaštićenih i evidentiranih dijelova prirode postoji i nekoliko točaka i poteza značajnih za panoramske vrijednosti krajobraza:. područje vodospreme 2. područje vinograda iznad grada Slatina 3. izvor vode «Marinac» (Slatina) 4. izvor vode «Svetinja» (Golenić) Prostorom LAG-a Marinianis proteže se velikim djelom zaštićeno područje Regionalnog parka Mura Drava i Parka prirode Papuk..5.. Regionalni park Mura Drava Regionalni park Mura Drava predstavlja jednu od najznačajnijih europskih zapadno istočnih okosnica zaštite prirode. Prostor LAG-a uz rijeku Dravu je područje visoke biološke i krajobrazne raznolikosti te bogate geološke i kulturno-tradicijske baštine s najvećim biodiverzitetom u pojasu regionalnog parka. Zaštita u kategoriji regionalnog parka omogućit će njihovo očuvanje, dopuštajući istodobno gospodarske aktivnosti te otvarajući novu perspektivu održivog razvoja. Iz svega toga možemo zaključiti da je riječni tok Drave područje izuzetnih prirodnih vrijednosti i ima velik značaj na lokalnom a tako i na regionalnom, nacionalnom i europskom nivou. Na lokalnoj razini tim više jer je baš u ovome prostoru zabilježen najveći biodiverzitet u kojem je i otvoren Informativno-edukacijski centar kao dobar primjer da zaštićeno područje može postati poluga za razvoj, a ne, kao što se to LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 2

13 često smatra, prepreka za razvoj. Područje regionalnog parka uvršteno je u prijedlog Nacionalne ekološke mreže, i područje važno za ptice EU (tzv. SPA područja) i od međunarodnog je značaja Park prirode Papuk U Parku prirode Papuk očuvana su obilježja žive i nežive prirode, karakteristična za srednju Slavoniju. Neosporno je riječ o prostranom prirodnom i dijelom kultiviranom, području sa naglašenim estetskim, ekološkim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističkorekreacijskim vrijednostima. Osobitosti Papuka predstavljaju važan segment biološke i krajobrazne vrijednosti kako područja LAG-a Marinianis tako i cijele Slavonske regije. Izuzetne reljefne karakteristike odaju burnu geološku prošlost nastanka ovog područja. Raznolikost geoloških pojava, očuvana flora i vegetacija te staništa većeg životinjskih vrsta, predstavljaju bogatstvo koje treba znanstveno istražiti, unaprijediti i sačuvati od štetnog utjecaja ljudi za one koji tek trebaju ovdje živjeti NATURA 2000 Vlada Republike Hrvatske je godine donijela Uredbu o proglašenju ekološke mreže u RH (NN 09/07) kojom se propisuje područja ekološke mreže s ciljevima očuvanja i mjerama zaštite koje su namijenjene održavanju ili uspostavljanju povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i/ili divljih svojti. Ekološka mreža bazira se na primjeni dviju EU direktiva, odnosno Direktive o pticama i Direktive o staništima i za očekivati je da sva zaštićena područja u RH, ulaskom u EU postanu dio NATURA 2000 europskih zaštićenih područja. Na području LAG-a Marinianis Ekološka mreža obuhvaća slijedeća područja: Međunarodno važna područja za ptice HR Bilogora i Kalničko gorje (općina Voćin) HR0000 Ribnjaci Grudnjak i Našički ribnjak s kompleksom lužnjakovih šuma (općina Čađavica) HR00005 Srednji tok Drave (općine Sopje i Čađavica) HR Papuk (općina Voćin) Važna područja za divlje svojte i stanišne tipove HR Uviraljka (općina Voćin) HR Papuk-Crni vrh HR Predrijevačka bara (općina Sopje) HR Noskovci (općina Čađavica) HR Papuk (općina Voćin) HR Sekulinačke planine (općina Voćin) HR20008 Sopjanska bara (općina Sopje) HR Noskovački vrbak-šuma vrba i topola (općina Čađavica) HR20009 Predrijevački vrbak (općina Sopje) HR Noskovački vrbak-šuma bijele vrbe (općina Čađavica) HR2008 Park šuma Jankovac (općina Voćin) HR Drava (općine Sopje i Čađavica) Uz ova značajnija zaštićena područja ističu se i niz manjih kao i pojedinačni zaštićeni spomenici parkovne arhitekture koji se navode u tablici 3. LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 3

14 Tablica 3. Prirodna bogatstva Zaštićeno područje Park prirode Papuk Posebni rezervat Sekulinačke planine Spomenik prirode Rupnica Spomenik prirode dva hrasta Spomenik parkovne arhitekturepark u Voćinu Lokacija - prema prostornom planu Voćin Sekulinci Voćin Voćin Voćin Kratak opis Park prirode se upravno prostire Požeško-slavonskoj i Virovitičkopodravskoj županij, a zauzima gorske šumske predjele Papuka i Krndije te rubne dijelove poljoprivrednih površina. Površina parka je ha. Kao markatne točke ističu se vrhovi Točak (887 m), Papuk (953 m), Ivačka glava (93 m), Češljakovački vis (820 m) i Kapovac (792 m) koji su raspoređeni kontinuirano i imaju funkciju vododjelnice brojnim pritocima između glavnih tekućica Drave na sjeveru i Save na jugu. Masiv papučko-krdijskog gorja u Parku prirode Papuk hidrološki je vrlo bogat nadzemnom i podzemnom vodom. Sekulinačka planina po starosti i strukturi uz okolnu raznolikost ima vizualno estetsku i poučnu dimenziju, jer je to šumska oaza prašumskoga tipa. Bukovo-jelova šuma starosti oko 50 godina u šumskom predjelu Gudnoga zauzima površinu od 8,0 ha. Šuma rezervata zauzima sjeveroistočnu padinu nagiba 0-20 % na nadmorskoj visini 740 do 820 metara u najvišim područjima sjevernog dijela Papuka.. Posebni rezervat šumske vegetacije nalazi se u teško pristupačnom dijelu Papuka za čiju posjetu je potreban dobar i stručan vodič. Sekulinačke planine zaštićene su kao specijalni rezervat šumske vegetacije 966. godine. Spomenik je ustanovljen na mjestu nekadašnjeg kamenoloma. Ovo je jedinstveni lokalitet u Hrvatskoj gdje je predivno izraženo stubasto lučenje vulkanskih stijena. Stupovi su pretežito uspravni osim onih u središnjem dijelu izdanka koji su povijeni. Postanak ovako pravilnih stupova, najčešće četverostranih, vezan je uz pojavu lučenja vulkanskih efuzivnih stijena, a nastaje hlađenjem lave homogenog sastava. Lokalitet Rupnica proglašen je prvim zaštićenim geološkim spomenikom prirode u Hrvatskoj Stari hrastovi kitnjaci smješteni su na 580 m.n.v. u području Djedovice neposredno ispod glavnog papučkog grebena. Ustanovljena starost mlađeg hrasta je oko 420 godina, a starijeg je procijenjena na 500 godina. Mjerenjem opsega stabala izmjereni su prsni promjeri 72 cm na mlađem i 93 cm na starijem hrastu, visina mlađeg je 33 m, a starijeg hrasta 32,5 m. Spomenik prirode ima ekološku predstavljaju stanište brojnim biljnim i životinjskim vrstama,znanstvenu važni su za očuvanje bioraznolikosti šumskog ekosustava, kao izvor vrijednog i kvalitetnog geofonda, estetsku - stabla iznimne ljepote, habitusa i impozantnih dimenzija, i odgojnoobrazovnu vrijednost važni su u programu edukacije školske djece kojeg provodi Javna ustanova. Park je smješten u središnjem dijelu Voćina i s jedne je strane omeđen magistralnom cestom uz koju teče rijeka Jovanovica, a s druge strane rijekom Đedovicom. Nastao je uz dvorac Janković koji je urušen, a ima status spomenika parkovne arhitekture.park se proteže na površini pd 6 ha, a trenutno je u nadležnosti Zavoda za zaštitu prirode, Republika Hrvatska. Smudska brda Smude Posebni rezrvat Vidikovac Macute Vidikovac uz selo Macute Macute Potočna dolina Područje vodnog toka rijeke Čađavice rijeke Čađavice Šumsko Voćin Odmarilište u prirodi, uz izvore područje Djedovica Lisičine (arboretum) Arboretum Lisičine se nalazi u selu Lisičine, općina Voćin, usred planine Papuk. Stvaralo ga se od 963. godine. Prvotno je zauzimao površinu od približno 40 hektara. Do prije domovinskog rata, ovaj arboretum je bio bogat raznoraznim vrstama drveća i grmlja, kako domaćim vrstama, tako i vrstama podrijetlom iz krajeva diljem Europe, Azije i LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 4

15 Spomenik prirode Dio područja uz rijeku Dravu Noskovačka Dubrava Dio područja uz rijeku Dravu, zaštićeni krajolik Naftne bušotine Amerike. Ukupno je imao oko 2500 taksonai kultivara i bio je jednim od najznačajnijih u jugoistočnoj Europi. Jedna od najboljih mjera oštećenosti je taj što je broj taksona sa prvotnih 2500 je došao na samo 500. Skupina stabala u Noskovačkoj Dubravi zaštićena je temeljem Zakona o zaštiti prirode 969.g. Tadašnjim Zakonom skupina stabala je Rješenjem zaštićena u kategoriji spomenika prirode-potkategorija skupina rijetkih primjeraka drveća. Zaštićeni pojas nalazi se uz rijeku Dravu duž cijelog područja političke granice Općine Čađavica. Naftne bušotine nalaze se na području Općine Čađavica koje prema podacima INE-Zagreb sadržavaju znatne količine nafte,tople vode, a bušotina DRAVICA. Velike količine zemnog plina, a iste nisu u funkciji-eksploataciji. Rijeka Drava Sopje Močvarno područje uz rijeku Dravu-zaštita životinjskih vrsta Park u Višnjici Višnjica Spomenik parkovne arhitekture Predrijevčaka G. Predrijevo Spada u kategoriju područja zaštićenih prirodnih staništa bara Sopjanska bara Sopje Spada u kategoriju područja zaštićenih prirodnih staništa Park šuma Turski grad Slatina Park šuma Turski grad predstavlja područje iznimnih krajobraznih vrijednosti, čiji glavni krajobrazni element čini dobro očuvana sastojina hrasta lužnjaka, koja čini oazu u okolnom poljoprivrednom području, te predstavlja cjelinu prepoznatljivog tipa nizinskog krajobraza Virovitičkopodravske županije Spomenik parkovne arhitekture pojedinacno stablo Mamutovac Spomenik parkovne arhitekture - park: Park u Slatini Slatina Slatina Mamutovac ili divovska sekvoja u Slatini star je 200- tinjak godina (posađen 807. godine). Promjer debla je 5,37 m, a visina 62, m. Porijeklom je iz Kalifornije, a za tercijara ta vrsta je bila rasprostranjena i u Europi. U Europi i Sjevernoj Americi se uzgaja kao parkovna vrsta. Park je zasađen uz gospodarske zgrade nekadašnjih vlasnika, obitelji Drašković. Dendrološku vrijednost parka su činila stabla crvenolisne bukve, bijelog bora, hrasta kitnjaka, bukve, bijelog jasena, divljeg kestena Izvor: Prostorni plan Virovitičko-podravske županije, 200. i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Virovitičko-podravske županije, Opće stanje infrastrukturalne mreže Kvalitetna infrastruktura, uključujući komunalnu, prometnu, društvenu, informacijskokomunikacijsku i drugu infrastrukturu temelj je kvalite života stanovnika i važan preduvjet za razvijanje poslovnog okruženja, ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta. Infrastruktura je preduvjet za uravnotežen i održiv društveno-ekonomski razvoj, stoga jedinice lokalne samouprave ulažu znatne napore u razvoj kako društvene tako i ekonomske infrastrukture kako bi se zadržalo stanovništvo na ruralnim područjima, te potaknuo razvoj djelatnosti za koje postoje dobri preduvjeti. Stoga, nužna su velika ulaganja, kako bi ruralna područja postala poželjna za život, rad i posjećivanje Vodoopskrba Razvoj vodoopskrbnog sustava i proširenje vodovodne mreže jedan je od prioritetnih zadataka jedinica lokalne samouprave. Na području LAG-a postoje dva vodoopskrbna sustava koji pokrivaju cijelo područje. Područje LAG-a je pokriveno 87 % vodoopskrbnom mrežom na LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 5

16 koju je priključeno 7336 kućanstva, što pokazuje da je 46 % kućanstva LAG-a priključeno na vodoopskbnu mrežu. Vodoopskrbnim područjem LAG-a Marinianis, upravlja tvrtka Komrad d.o.o. Slatina, kao javni isporučitelj vodnih usluga. Osim toga, navedeno Komradovo vodoopskrbno područje prošireno je i na Općinu Podravska Moslavina u Osječko-baranjskoj županiji. Ovaj vodoopskrbni susutav dio je Regionalnog vodoopskrbnog sustava Slavonska Podravina, koji se prostire od Pitomače do Donjeg Miholjca i Našica. Glavno vodocrpilište crpi vodu iz vodoopskrbnog bazena Medinci, na području Grad Slatine. Vodocrpilište Medinci sastavni je dio Regionalnog sustava Slavonska Podravina, a iz njega se napaja vodoopskrbni sustav Grada Slatine i vodoopskrbni sustavi svih navedenih općina, osim Općine Voćin koja se napaja iz vlastitog vodocrpilišta. Uz vodocrpilište Medinci, drugi važan element vodoopskrbnog sustava je vodosprema ukopana u brdskom dijelu iznad Slatine, volumena 000 m 3 od čega je 750 m 3 radni volumen, a 250 m 3 je protupožarna rezerva. Sredinom 20. godine započeti su radovi na rekonstrukciji postojećeg i dogradnji novog postrojenja za preradu vode na vodocrpilištu Medinci, a radi povećanja kapaciteta prerade vode sa 65 na 99 l/s i osiguranja potrebnih količina vode za daljnji razvoj Grada Slatine i susjednih općina koje se u sklopu Regionalnog vodoopskrbnog sustava Slavonska Podravina opskrbljuju pitkom vodom iz vodocrpilišta Medinci. Puštanje u rad novoga pogona očekuje se tijekom 203. godine. Vodoopskrbni sustav Slatina Vodoopskrbna mreža obuhvaća grad Slatinu i naselja Bakić, Gornji Miholjac, Medinci, Markovo, Novi Senkovac, Sladojevci, Sladojevacki Lug, Donji Meljani, Bistrica i Kozice. Također, izgrađen je i spojni cjevovod Slatina Radosavci (područje Grada Slatine) D. Kusonje N. Kusonje G. Kusonje Mačkovac (područje Općine Voćin), s vodovodnom mrežom za naselja Radosavci, D. Kusonje, N. Kusonje. Na području Grada Slatine još predstoji izgradnja vodopskrbnih sustava za naselja Ivanbrijeg, Golenić i Lukavac, za što je izrađena idejna projektna dokumentacija. Vodoopskrba općinskih područja U općini Sopje vodoopskrbnom mrežom obuhvaćena su sva naselja. U općini Nova Bukovica vodovodna mreža izgrađena je u naseljima Nova Bukovica, Bukovački Antunovac, Miljevci i Brezik. Izrađeni su glavni projekti za glavni opskrbni cjevovod DV 60 Brezik Donja Bukovica i Miljevci Dobrović, kao i spojni cjevovod Dobrović Bjelkovac i distributivne mreže naselja Bjelkovac. Izgradnjom Glavnog opskrbnog cjevovoda Mikleuš-Ćeralije (izgrađena vodovodna mreža u Čojlugu, Četekovcu i Balincima), u 202.g., sva naselja općine Mikleuš imaju riješenu vodoopskrbu izuzev dijela Balinaca. U općini Čađavica izgrađena je vodovodna mreža u naselju Zvonimirovac u dužini od m i spojni cjevovod Čađavica Sopje, koji je obuhvatio naselja Noskovci i Noskovačka Dubrava u ukupnoj dužini od m. Vodoopskrbni sustav Slatina godine imao je 6.3 priključaka. Vodoopskrbni sustav Vocin sa kaptažom izvora (Sobunar) je kapaciteta oko 7 l/s. Vodovodnu mrežu imaju sljedeća naselja: Voćin, Kometnik, Jorgići, Macute, Bokane i Ćeralije. Za spojni cjevovod Mačkovac Hum Varoš Hum Voćin i distributivne mreže naselja Hum Varoš u pripremi je potrebna dokumentacija. Započela je izgradnja nove vodospreme Kestenik zapremine 250 m3. Ovaj sustav je godine imao 33 priključaka Odvodnja otpadnih voda Na području LAG-a jedino grad Slatina, kao urbano središte ima većim dijelom izgrađen zatvoreni sustav za odvodnju otpadnih voda (cca 60% pokrivenost odvodnim sustavom), a ostala općinska sjedišta započele su s izgradnjom sustava ili pripremom projektne LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 6

17 dokumentacije za njezinu izgradnju, u cilju poboljšanja standarda življenja i širenja gospodarstva, te unapređenja zaštite okoliša na tim prostorima. Slatinska prigradska naselja, kao i ostala seoska naselja u sklopu općina, još nisu obuhvaćena izradom projektne dokumentacije za izgradnju kanlizacijskog sustava, već se otpadne vode rješavaju putem sabirnih jama. Nositelj izgradnje i održavanja sustava odvodnje otpadnih voda na cijelom području LAG-a Marinianis je, također kao i u vodoopskrbi, tvrtka Komrad d.o.o. Slatina. Odvodnja grada Slatine i vodozaštitnog područja vodocrpilišta Medinci Građevine za skupljanje i odvođenje otpadne vode čini mreža kanala i kolektora kojima se sva otpadna voda distribuira do lokacije budućeg UPOV-a Slatina, a do izgradnje pročistača otpadna voda se privremeno izravno ispušta u vodotoke Kurjakušu i Javoricu. Za skupljanje otpadnih voda grada Slatine planirano je šest kolektora, od kojih još nije izgrađen kolektor K6 i spajanje kolektora K i K4 na K6, te izgradnja zadnje dionice K5. Postojeća kolektorske mreža duljine je m i kanalizacijske mreže dužine m sa 246 kanalizacijskih priključaka. S obzirom na brežuljkastu konfiguraciju terena na području Slatine planirano je i izgrađeno niz crpnih stanica s pripadajućim tlačnim vodovima. U središnjem dijelu grada izveden je mješoviti sustav odvodnje otpadnih voda, a u ostalom dijelu grada pojavljuje se razdvojeni i mješoviti sustav, koji uvjetuje potrebu izgradnje kišnih preljeva. Sekundarna kanalizacijska mreža u Slatini izgrađena je cca 60%, te je neophodno izraditi projektnu dokumentaciju i iznaći sredstva za izgradnju nedostajuće kanalizacije. Za UPOV (uređaj za pročišćavanje otpadnih voda) Slatina izrađen je idejni projekt i tijekom 202. godine izdana je lokacijska dozvola. Planirani kapacitet UPOV-a je 5000 ES, a dugoročno je planirano povećanje za još 5000 ES. Također, u tijeku je izrada projektne dokumentacije i ishođenje lokacijske dozvole za izgradnju sustava odvodnje otpadnih voda s pročistačem otpadnih voda za vodozaštito područje, koje obuhvaća naselja Medinci- Markovo- Grabić - Nova Šarovka i Novi Senkovac. Razvoj odvodnje otpadnih voda u općinskim sjedištima Za općinska sjedišta Čađavicu, Novu Bukovicu i Voćin pribavljene su potvrde glavnih projekta sanitarno-fekalne kanalizacije i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sa sustavom mehaničko-biološke obrade, te je započeta izgradnja pojedinih faza. Tako je u naselju Čađavici izgrađeno 2,8 km kanalizacijske mreže koja još nije puštena u rad. Za naselja Mikleuš i Sopje pribavljena je lokacijsku dozvolu za izgradnju sustava odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, te je u izradi glavni projekt za Sopje. Realizacijom ovih projekata unaprijedit će se stanje okoliša i stvoriti uvjeti za poboljšanje životnih uvjeta te razvoj gospodarstva na području LAG-a Elektroopskrba Elektroenergetska mreža sadržava objekte na prijenosnim i distribucijskim naponskim razinama. Elektroenergentska mreža za prijenos električne energije sadržava objekte na 0 kv naponskoj razini i 35 kv razini. Prijenosna i distributivna mreža električne energije na području LAG-a je razgranata, a visokonaponska mreža omogućuje opsluživanje cijelog prostora što su bitne pretpostavke za dogradnju i uspostavu kvalitetnog sustava napajanja na cijelom području. Distribucijska mreža obuhvaća sve distribucijske naponske razine i pokriva područje cijelog LAG-a. Cjelokupni razvitak uz povećanje potrošnje električne energije u kućanstvima uvjetovat će i dogradnju distribucijske mreže na svim naponskim razinama. LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 7

18 Stoga se na 35 kv naponskoj razini planira poboljšati opskrba dijela naselja izgradnjom 35/0,4 kv trafostanica, a snagu postojećih 35/0 kv trafostanica povećavati prema nastalim potrebama. Elektroenergetska mreža za prijenos električne energije sadržava samo objekte na 0 kv naponskoj razini i to trafostanicu 0/35/0 kv u Slatini te zračne 0 kv dalekovode: Našice Slatina, Slatina Virovitica i Daruvar Virovitica. Na 35 kv naponskoj razini izgradeni su sljedeci sadržaji i to trafostanice 35/0 kv u Slatini, Voćinu te zračni 35 kv dalekovodi: Slatina-Našice i odvojak za Orahovicu i Slatina-Vocin Plinoopskrba Na području LAG-a MRS (mjerno redukcijske stanice) su smještene u Slatini, Sladojevcima, Čađavici. Od navedenih MRS-a, Sladojevački je izveden za prikljucenje velikih industrijskih potrošaca direktno na magistralnu mrežu veledistributera, dok je oko svih ostalih MRS-a postojeci razvod obuhvatio široku i javnu potrošnju. Plinski sustav vezan na MRS Sladojevci opskrbljuje plinom ciglanu "Sladojevci" te naselje Sladojevci, a sukladno županijskoj Studiji plinofikacije projektirano je i priključenje distribucijskog plinovoda za naselja Donji Meljani i Bistrica kao i priključenje općina Sopje i Vocin na spomenutu MRS. Plinski sustav vezan na MRS Slatina srednjetlačan je i obuhvaca osim Slatine i naselja Kozice, Nova Bukovica, Brezik, Miljevci, Slatinski Lipik, Bakić i Sladojevci te ukljucuje i farmu Senkovac preko visokotlačnog voda (plan 0 bar). Plinski sustav vezan na MRS Čađavica srednjetlačan je i obuhvaca naselja Čađavica, Šaševo, Starin i Vraneševci. Naselja Mikleuš i Borik pruključeni su na plinski sustav vezan za MRS Čačinci koji je srednjetlačan. Tablica 4. Komunalna infrastruktura JLS Vodovodna mreža (%) Kanalizacijski sustav(%) Električna mreža (%) Plinoopskrba (km) Čađavica 83% - 00 % 43 Mikleuš 78% - 98 % - Nova Bukovica 82% - 00% 28 Slatina 98% 60% 00% 2 Sopje 00% - 00% 26 Voćin 84% - 00% - Izvor: Prostorni plan Virovitičko podravske županije, Cestovna infrastruktura Područje LAG-a Marinianis svojim prometno-zemljopisnim položajem predstavlja sastavni dio spoja istočnog i zapadnog dijela Hrvatske. Ispitivanja koja su vršena pokazala su da cestovna mreža ima puno veće opterećenje od onoga, što bi udovoljilo propisima. Postojeće državne ceste na potezu od Virovitice prema Osijeku - D-2 i D-34 prometno su preopterećene. S obzirom na činjenicu da je dionica Slatina - Virovitica već niz godina označena kao najkritičnija na čitavoj Podravskoj magistrali od Ormoža na slovenskoj granici do Iloka (90% trase prolazi kroz naseljena mjesta, cesta je uska, zavoji su malog polumjera, cestom se kreću sve vrste lokalnog i tranzitnog prometa te su prometne nesreće česte), zatraženo je da se u prioritet cestovne izgradnje Republike Hrvatske uvrsti uklanjanje navedene kritične dionice na Podravskoj magistrali koja prolazi kroz područje LAG-a Marinianis, odnosno ubrza izgradnja Podravske brze ceste na dionici Slatina Virovitica. Sredinom godine započela je izgradnja obilaznice Slatine, duljine 0 km, koja je koncem 20. godine završena i puštena u promet. Izgradnja ove obilaznice značajna je zbog izmještanja tranzitnog prometa iz središta na periferiju grada, što pridonosi sigurnosti LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 8

19 gradskog prometa i urbanom razvoju grada Slatine, te poboljšanju prometnih uvjeta za tranzitni promet koji se odvija tzv. Podravskom magistralom (državna cesta D2). Također, u tijeku je i obnova državne ceste D34 iz Programa Betterment, na dionici Slatina - Čađavica, duljine 6 km, kojom će se poboljšati prometni uvjeti od Slatine prema Donjem Miholjcu i Osijeku. U sklopu ove sanacije tijekom 202. godine izgradit će s i tzv. Mini - obilaznica u Medincima, kojom će se udaljiti tranzitni promet od lokacije vodocrpilišta Medinci. Značajno poboljšanje prometne povezanosti Slatine s glavnim gradom Republike Hrvatske odnosno Zagrebom, ostvarit će se izgradnjom autoceste A3, i to dionice Bjelovar - Virovitica, koja se projektira, a na koju će se Slatina povezati brzom cestom Virovitica Slatina. Za spomenutu Podravsku brzu cestu u tijeku je izrada projektne dokumentacije, i to izrada glavnog projekta na dionici Virovitica Suhopolje Slatina, te ocjena Studije utjecaja na okoliš za dionicu Slatina-Našice. Tablica 5. Stanje cestovnog sustava na području LAG-a Marinianis Državne ceste Županijske ceste Lokalne ceste Nerazvrstane ceste Ukupna duljina (km) Ukupno (km) 368 Izvor: Prostorni planovi JLS sa područja LAG-a Marinianis Željeznički promet Željeznički promet ima vrlo dugu tradiciju i njegova je uloga u sveukupnom razvoju ovog područja vrlo značajna. Prostorom LAG-a prolazi željeznička pruga Dalj Osijek Koprivnica Varaždin, trasa željezničke pruge I reda. Osiguranje pruga i kolodvora signalnosigurnosnim uređajima je ili tehnološki zastarjelo ili ga uopće nema. Cestovni putni prijelazi u razini (CPR) poseban su problem. Pruga je jednokolosiječna i neelektrificirana s maksimalno dozvoljenom brzinom 00 km/sat te dozvoljava maksimalno opterećenje od 22,5 tona/osovini i 8 tona/m Zračni promet Na području LAG-a postoje nekoliko bivših poljoprivrednih uzletišta: poljoprivredno letjelište na lokaciji Kućanice, prema naselju Medinci, letjelište na području općine Čađavice, na području naselja Sopje i Novaki te naselju Brezik. Raspadom velikih poljoprivrednih kombinata dalje korištenje letjelišta ovisit ce o novom ustroju poljoprivrednih gospodarstava i njihovoj potrebi da koristi zrakoplovstvo u obradi zemljišta. Prostor koji ispunjava prostorne i prirodne preduvjete može se osposobiti za poljoprivredno letjelište, a i športsku zračnu luku s travnatom uzletno-sletnom stazom i mogućnošću prihvata manjih putničkih zrakoplova, odnosno planirati za izgradnju športskog aerodroma. Najbliža zračna luka nalazi se u Osijeku, 96 km od Slatine. Zagrebačka zračna luka je udaljena 86 km, dok najbliža inozemna zračna luka nalazi se kraj Pečuha 75 km od Slatine Pošta i telekomunikacije Na području LAG-a neposredni kontakt u pružanju poštanskih usluga vrše osnovne poštanske jedinice poštanski uredi. Svaka administrativna jedinica pokrivena je sa jednim poštanskim uredom, tako da je dostavno područje LAG-a pokriveno u potpunosti. Neke od ureda bi bilo potrebno prilagoditi osobama sa teškoćama u kretanju. HT se opredijelio za najsuvremeniju tehnologiju s AXE centralama upravljanim snažnim računalima i udaljenim pretplatničkim LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 9

20 stupnjevima (UPS). Osim mobilnih mreža HT, na području LAG-a razvijena je i GSM mreža VIPnet i drugi operateri. Kompletno područje LAG-a pokriveno je fiksnom i mobilnom mrežom telefoniranja te svako domaćinstvo ima mogućnost postati korisnik telekomunikacijskih usluga. Trenutno, nisu sva područja dovoljno pokrivena brzim internetom, te je potrebno nadograditi sustav, jer je jedan od bitnih faktora za daljnji razvoj područja Postupanje s otpadom Na području Grada Slatine skupljanje, odvoz i zbrinjavanje komunalnog otpada na odlagalištu kod Radosavaca obavlja komunalna tvrtka Komrad d.o.o. Slatina. Otpad se odlaže u sanitarno uređene odlagališne plohe od godine, kada je izgrađena I. ploha u sklopu sanacije odlagališta. Prva odlagališna ploha korištena je do mjeseca lipnja 20. godine, kada je zapunjena te prišlo se njezinom zatvaranju, a za odlaganje se počela koristiti druga novouređena odlagališna ploha.svi navedeni radovi obavljeni su kvalitetno i pod nadzorom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost RH, koji od godine aktivno prati i sufinancira sanaciju i proširenje odlagališta komunalnog otpada na lokaciji kod Radosavaca, sa 60 % sredstava. U cilju smanjenja količine otpada na odlagalištu i reciklaže korisnih vrsta otpada, Komrad je organizirao odvojenog prikupljanja papira i plastične ambalaže, a u suradnji s tvrtkom Flora d.o.o. iz Virovitica, koja skuplja vreće s otpadom po načelu od vrata do vrata jednom mjesečno u gradu Slatini. Odlagalište kod Radosavaca od prvog naselja Sladojevci, odnosno od zadnjih kuća, udaljeno je,2 km, a isto se koristi preko 40 godina. Odlagalište se ne nalazi u vodozaštitnoj zoni niti je od početka sanacije godine bilo pojave požara. Lokacija odlagališta kao i proširenja odlagališta predviđena je prostorno planskom dokumentacijom Grada Slatine kao i Virovitičko-podravske županije. Otpad na odlagalište dovozi se sa područja Grada Slatine i općina Nova Bukovica, Sopje, Mikleuš i Čađavica. Broj stanovnika obuhvaćen za odlaganje otpada na odlagalište je oko 2 378, odnosno ukupan broj posuda trenutačno koristi domaćistava i pravnih osoba ukupno, dok se kontejnerima služi 95 pravnih osoba. Na temelju Zakona o otpadu, Pravilnika o gospodarenju otpadom i Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada na odlagalištu, tvrtka Komrad je donijela Pravilnik o odlaganju otpada. Proširenje saniranog odlagališta iznosi, ha, od čega nova odlagališna ploha iznosi 0,63 ha, reciklažno dvorište 0,5 ha, a ostalo je put i zelena površina. Na odlagalištu se kontinuirano provodi monitoring: emisija (odlagališnih plinova), te uzorkovanja i analize podzemnih, procjednih i oborinskih voda. U tijeku su radovi na opremanju reciklažnog dvorišta, a time se planira pojačati komponenta odvojenog prikupljanja otpada. Do sada se izdvojeno prikupljala ambalažna plastika i papir, gume, EE otpad. Kako bi se do predviđene 207. g. mogao odlagati komunalni otpad već od travnja 200. g. na deponiji u Radosavcima se ne odlaže neopasni industrijski otpad, čija je prosječna godišnja količina odlaganja na plohu bila 600 t, a time se i udio biorazgradive komponente smanjio, posjednici navedene vrste otpada su prerađivači voća, povrća, žitarica te obrade duhana Također od g. na deponiju se ne odlaže piljevina, strugotine, otpaci od rezanja drva te otpadna kora i pluto, dok se građevinski otpad i otpad od rušenja objekata ne odlaže na deponiju od g. Zatvaranje odnosno sanacija odlagališne plohe koja se sada koristi planira se po otvaranju Županijskog centra za gospodarenje otpadom. U sklopu ŽCGO- a, na lokaciji neposredno uz LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 20

21 sadašnje odlagalište kod Radosavaca, planira se izgradnja Transfer stanice za privremeno prikupljanje i sortiranje otpada. Planira se uređenje odlagališta za neopasni građevinski odnosno inertni otpad, te uređenje prostora za biorazgradivi otpad. Županijski centar za gospodarenje otpadom Ugovor o izgradnji ŽCGO potpisali su Virovitičko-podravska županija i jedinice lokalne samouprave s područja Županije godine. U skladu s Izmjenama i dopunama Plana gospodarenja otpadom u RH za razdoblje god. (NN RH, br. 3/20) potpisan je Aneks br. Ugovora, od 2. lipnja 20. godine, kojim je utvrđeno sljedeće sufinaciranje izgradnje županijskog CGO: - FZOEU u skladu s Izmjenama i dopunama Plana gospdarenja otpadom, a - VPŽ 25% i općine i gradovi s podrućja Županije 75% ukupno pripadajućih troškova utvrđenih Izmjena i dopunama Plana gospodarenja otpadm u RH. Navedeni Aneks ugovora podrazumijeva sljedeće: Sustav gospodarenja otpadom u RH na razini županije, odnosno kod regionalnih centara za gospodarenje otpadom (CGO) na razini više županija, provodit će se na način istovremenog zatvaranja postojećih odlagališta i izgradnje CGO-a, ovisno o raspoloživim sredstvima za sufinanciranje iz fondova EU. Sredstvima FZOEU-a financirat će se do 00% iznosa izrade projektno-tehničke dokumentacije i istražnih radova na lokacijama CGO-a i odlagališta koje treba sanirati, te priprema projektnih aplikacija za sufinanciranje projekta sredstvima EU. Sredstvima lokalne/regionalne samouprave ili kreditom banaka (Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka i sl.) financirat će se gradnja komunalne infrastrukture (pristupni putevi, vodovod, odvodnja, el. energija) do budućeg CGO-a...7. Društvena infrastruktura Društvena infrastruktura, kao skupina središnjih uslužnih funkcija, najuže je povezana s razvitkom i razmještajem stanovništva, a njenim razvojem postiže se viši i bolji standard i kvaliteta života, te zahtjevniji društveni ciljevi kako bi se unaprijedili produktivni kapaciteti društva. Stoga, da bi se zadržalo stanovništvo u ruralnim područjima, potrebno je kontinuirano ulagati u razvoj infrastrukture društvenog značaja...7..obrazovanje Odgoj i školstvo na području LAG-a Marinianis provodi se u predškolskim ustanovama, osnovnim i područnim školama, srednjim školama te Pučkom otvorenom učilištu. Na području LAG-a djeluju pet osnovnih škola i šesnaest područnih, jedna glazbena škola te dvije srednje škole, i to: Srednja škola Marka Marulića, u kojoj se stječe četverogodišnje obrazovanje u sljedećim smjerovima: opća gimnazija, ekonomija, elektrotehničar, poljoprivredni tehničar opći te agroturistički tehničar. Ukupan broj srednjoškolskih učenika je 636, a broj nastavnog osoblja je 54. Industrijsko-obrtnička škola Slatina, u kojoj se stječe trogodišnje obrazovanje u sljedećim smjerovima: automehaničar, instalateri, krojač, kuhar, konobar, stolar, frizer, prodavač, mesar, pekar, poljoprivredni mehaničar. Ukupan broj srednjoškolskih učenika je 380, a broj nastavnog osoblja je 44. LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 2

22 Tablica 6. Obrazovne institucije na području LAG-a Vrsta institucije Naziv institucije Naselje/ Institucija Br. objekata Dječji vrtići Osnovnoškolsko obrazovanje Srednjoškolsko obrazovanje Obrazovanje odraslih Dječji vrtić Zeko Dječji vrtić Suncokret Dječji vrtić Jelenko OŠ Mikleuš (predškolski odgoj) OŠ Davorin Trstenjak Čađavica (predškolski odgoj OŠ Eugen Kumičić Slatina i 5 područnih škola Slatina Slatina Voćin Mikleuš Čađavica OŠ Josip Kozarac Slatina i 4 područne škole Osnovna škola Vladimir Nazor N. Bukovica područna škola Osnovna škola Voćin i 2 područne škole OŠ Davorin Trstenjak Čađavica i 3 područne škole OŠ Mikleuš i područna škola Slatina Bakić G. Miholjac Josipovo Novaki Vaška Slatina D. Meljani Kozice Senkovac Sladojevci Nova Bukovica Miljevci Voćin Ćeralije Hum Čađavica Sopje Noskovci Čađavački Lug Mikleuš Četekovac Srednja škola Marka Marulića Slatina Industrijsko-obrtnička škola Slatina Slatina Pučko otvoreno učilište Slatina Slatina Izvor: Prostorni plan Virovitičko-podravske županije, 200. Na području LAG-a za sada ne postoje više i visoke škole, međutim osnovano je Pučko otvoreno učilište za dodatno obrazovanje i prekvalifikaciju odraslih osoba. Pučko otvoreno učilište pravni je slijednik ustanova koje se u Slatini od 960. godine organizirano bave obrazovanjem odraslih i primarnom kulturom. Nastava je organizirana u 25 razrednih odjela sa 403 polaznika (Tablica 7.), a u realizaciji sudjeluje 50 vanjskih suradnika. Na području LAG-a djeluju i dvije auto-škole u privatnom vlasništvu dok se društvena briga o djeci predškolske dobi ostvaruje u pet ustanova. Tablica 7. Upisani polaznici po programima Pučkog otvorenog učilišta u Slatini Programi obrazovanja Upisani polaznici Ekonomija, trgovina i poslovna administracija- PRODAVAČ 3 Ekonomija, trgovina i poslovna administracija- KOMERCIJALIST 33 Ekonomija, trgovina i poslovna administracija- EKONOMIST Promet i logistika- VOZAČ MOTORNOG VOZILA 5 PROGRAMI OSPOSOBLJAVANJA 36 UKUPNO 403 Izvor: Pučko otvoreno učilište Slatina LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 22

23 Zdravstvo i socijalna skrb Zdravstvena skrb na području LAG-a provodi se putem Doma zdravlja Virovitičko-podravske županije, Ispostava Slatina (s ambulantom za hitnu medicinsku pomoć i dvije ambulante opće medicine te pedijatrija, ginekologija i fizikalna terapija, stomatološke i ortodontska ambulanta), Doma zdravlja VPŽ, Ispostava Ambulante Doma zdravlja Ćeralije, Čađavica, Mikleuš, Nova Bukovica, Sopje, Vaška i Voćin te putem privatnih ordinacije opće medicine i privatne stomatološke ambulante (tablica 4.). Na području LAG-a djeluje Centar za socijalnu skrb Slatina te dvije privatne ustanove za socijalnu skrb: Ustanova za zdravstvenu njegubolesnika u kući "Vera" Slatina i Zdravstvena ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju Vesna Veger Slatina. Također, u Slatini se nalazi Dom za stare i nemoćne osobe Zdenka te udomiteljske obitelji Vraneševci i Šaševo. Tijekom jeseni 20. godine započele su pripreme za izgradnju novoga doma - Ustanove Slatinski dvori, za smještaj starih i nemoćnih, te dnevni smještaj i izvaninstitucionalno pružanje zdravstvenih, fizikalnih i drugih usluga starijim i nemoćnim osobama. Tablica 8. Zdravstvene ustanove na području LAG-a Objekti Naziv ustanove Naselje/lokacija Br. objekata Zdravstvena skrb Ljekarnička djelatnost Domovi za starije i nemoćne Dom zdravlja Virovitičko-podravske županije, Ispostava Slatina Dom zdravlja VPŽ,Ispostava Ambulante Doma zdravlja Veterinarska ambulanta NOVET Veterinarska stanica Slatina Ljekarna Plantak Gradska ljekarna Ljekarna Mikulčić Ljekarna Pablo Dom Zdenka Udomiteljske obitelji Izvor: Prostorni plan Virovitičko-podravske županije, Javne ustanove Slatina Ćeralije Čađavica Mikleuš Nova Bukovica Sopje Vaška Voćin Čađavica Slatina i Čađavica Slatina i Čađavica Slatina Slatina Voćin Slatina Vraneševci i Šaševo Jedinice lokalne samouprave imaju svoja vijeća, gradonačelnika/načelnike i upravna tijela koja u svome djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značenja. Također, na području LAG-a postoje i sljedeće javne ustanove i tijela: Općinski sud, Prekršajni sud, Zavod za zapošljavanje, Ured državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji, Katastarski ured Državne geodetske uprave, Zavod za mirovinsko osiguranje, Zavod za zdravstveno LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 23

24 osiguranje, Javni bilježnik, Porezna uprava, Financijska agencija, Javna ustanova Park prirode Papuk i druge. Tablica 9. Objekti društvenog značaja Naziv Naselje Broj objekata Hrvatski dom Voćin, Slatina 2 Društveni dom Vatrogasni dom Mjesni dom Bokane, Hum, Novaki, Vaška, Kapinci, Sopje, N. Šarovka, Grabić, Španta, G. Predrijevo i Josipovo. Čađavica, Voćin, Mikleuš, Starin, Zvonimirovac, Četekovac, Sopje, Slatina Čađavica, Mačkovac, Mikleuš, Čađavački Lug, Noskovci, Šaševo, Donje Bazje, Četekovac, Borik, Športska Dvorana Čađavica,Voćin, Mikleuš, Slatina 6 Nogometno igralište Bakić, Borik, Ćeralije, Čađavica, Četekovac, Čađavački Lug, Kozice, Mikleuš, Novi Senkovac, Noskovci, Sladojevci, Slatina, Sopje, Donji Meljani, Nova Bukovica, Miljevci, Voćin, Lovački dom Čađavica, Voćin, Balinci, Starin, Kapinci 5 Lovačka kuća Noskovačka Dubrava Izvor: Prostorni plan Virovitičko-podravske županije, 200., Prostorni planovi JLS sa područja LAG-a Marinianis Gospodarske značajke područja LAG-a Marinianis Osnove modernog gospodarskog razvoja LAG-a čine poljoprivreda i industrija. Prirodne ljepote LAG-a predispozicija su razvoja turizma: seoskog, lovnog i ribolovnog. Vrijedni žitelji i prirodna bogatstva, posebice plodna zemlja i šume, postojeći gospodarski kapaciteti i njihova modernizacija, te izgradnja novih, rezultiraju kvalitetnim proizvodima što uz respektiranje ugovorenih rokova isporuke i ispunjavanje i ostalih ugovornih obveza, omogućuje da gospodarstvo LAG-a plasira svoje proizvode na zahtjevno tržište. Nastajanje industrije na ovim prostorima krajem prošlog stoljeća uglavnom se temeljilo na iskorištavanju prirodnih resursa i jeftinoj radnoj snazi. Sadašnji stupanj razvijenosti industrije temelji se na kapacitetima iz bivšeg sustava jer su gotovo svi kapaciteti koji su trenutačno u funkciji osnovani u prijeratnom razdoblju. Granska struktura industrije ima odlike heterogenosti, no najvećim dijelom vezana je za prirodne resurse (poljoprivreda, šumarstvo, mineralne sirovine). Najznačajniji izgrađeni kapaciteti temeljeni na tradiciji, čiji značaj prelazi okvire LAG-a, u drvoprerađivačkoj su, prehrambenoj i industriji građevinskog materijala. Većina industrijskog kapaciteta locirana je u sjedištu LAG-a, odnosno na području Grada Slatine. LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 24

25 .2.. Glavne gospodarske djelatnosti Glavne gospodarske djelatnosti na područja LAG-a su poljoprivreda, drvoprerađvačka industrija, prehrambena idustrija, građevinarstvo, turizam i uslužne djelatnosti. Najzastupljenije gospodarske aktivnosti odnose se na uzgoj i preradu voća i povrća, svinjogojstvo i preradu mesa, proizvodnju opeke i drugih građevinskih materijala, proizvodnju i preradu duhana, sječu šuma i rezanje trupaca, drvnu industrija, vinarstvo i vinogradarstvo, proizvodnju meda i različite usluge. Na području LAG-a djeluju i takva poduzeća, koja započinju djelatnost na slijedećim područjima: proizvodnja sušenog voća i povrća i ljekovitog bilja, pokretanje pogona polufinalnih proizvoda, povećanje proizvodnje voća i povrća te zelenih investicija, podizanje trajnih nasada voća, usvajanje tehnologije i proizvodnje plastenika za proizvodnju povrća, za uzgoj životinja, otkupljivanje i prerada ljekovitog bilja, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora (većinom od biljnog otpada), proizvodnja biodizela Poljoprivreda Poljoprivredne površine obuhvaćaju 70,36%, a obradive površine 6,4% od ukupnog područja LAG-a. Osnovne poljoprivredne kulture su žitarice (pšenica, zob, ječam), kukuruz, uljarice, šećerne i stočne repe, duhan i grožđe. Velik značaj zauzima i proizvodnja povrća i voća na obiteljskim gospodarstvima, vinogradarstvo i vinarstvo, uzgoj gljiva, proizvodnja meda i ljekovitog bilja. Novost u poljoprivrednoj proizvodnji predstavlja eko proizvodnja batata, za sada vrlo rijetke biljke u Hrvatskoj. Stočarska je proizvodnja zastupljena u svinjogojstvu te peradarstvu i govedarstvu. Pčelarstvo je od davnih vremena prisutno u ovim krajevima. Područje LAG-a jedno je od rijetkih područja u Republici Hrvatskoj koje omogućuje dvije obilne paše godišnje. Sezona ispaše započinje oko sredine travnja na poljima repice, a zatim slijedi ispaša na bagremu, morfei i na kraju ciklusa cvjetanja oko sredine lipnja na kestenu i lipi. Na područjima grada Slatine i općine Voćin prisutna je pojava smanjenja poljoprivrednih površina, dok u ostalim Općinama nije primjećen taj trend. U sadašnjem trenutku, koji karakterizira usitnjena i nespecijalizirana poljoprivredna proizvodnja i nerazvijeno tržište, presudno je koncipirati strateške proizvodne programe koji će omogućiti razvoj obiteljskih gospodarstava Šumarstvo Šume su temelj razvitka turističke i lovne privrede, a značajne su i za razvoj drugih gospodarskih grana, konkretno drvnoprerađivačku industriju. Od ukupno ha šumskih površina na području Virovitičko podravske županije više od ha je na području LAG-a. Na području LAG-a nalaze se na prvom mjestu gospodarske šume, na drugom zaštićene šume, a na trećem mjestu su nasadi. Prevladavaju šume hrasta lužnjaka s običnim grabom i jasenom, šume bukve, bukve i jele te šume kitnjaka, a uz rijeku Dravu prevladavaju šume vrbe, topole te kulture EA topole (od šuma posebne namjere postoje sastojine za znanstvena istraživanja. Šumskim zemljištem upravlja JP Hrvatske šume, Uprava šuma Našice. U nizinskom dijelu dominiraju šume hrasta lužnjaka i običnog graba i šume poljskog jasena, bagrema i johe. U njima je gusti podrast i sloj grmlja, a na jedinici površine zastupljena su stabla različitih dobnih razreda i kvalitete, bogatog prizemnim rašćem. U višim predjelima su šume hrasta kitnjaka i običnog graba i bukve. Proizvodne šume zauzimaju ha, zaštitne 8 ha i ostale 30 ha. Prirodne šume su na ha. Na lovnim područjima pretežito žive slijedeće divljači: jelen, srna, divlja svinja, zec i fazan. LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 25

26 Turizam Turizam se na području LAG-a oslanja na bogatu tradiciju te kao takav nudi kvalitetne i atraktivne suvremene turističke proizvode i usluge sa željom da osvoji turističko tržište i samim time zadovolji njegove potrebe, želje i očekivanja. Prirodne uvjete za razvitak turizma na području LAG-a čine prostrana lovna područja s bogatim fondom divljači, rijeka Drava i njeni pritoci te brojni ribnjaci i akumulacije s mogućnošću ribolovnog i različitih oblika rekreacijskog turizma, vinorodna područja te brojna šumska i planinska područja pogodna za različite oblike izletničkog, rekreacijskog, seoskog i planinskog turizma, bogato kulturno-povijesno nasljeđe s brojnim kulturno-povijesnim spomenicima kao i geoprometni položaj LAG-a s mogućnošću značajnijeg razvitka tranzitnog turizma. Osim zaštićenih i planiranih za zaštitu prirodnih vrijednosti, za razvoj turizma značajni su i kultivirani krajolici, osobito kultura vinograda i voćnjaka te bogatstvo šuma s obiljem životinjskog fonda. Poznate su vinarije na području grada Slatine koje sa svojim rafiniranim vinima i uređenim vinogradima pružaju odlične uvjete za razvoj vinskog turizma. U Slatini je sve do 92. godine radila tvornica pjenušavog vina Shaumburg-Lippe pa oživljavanje ove proizvodnje predstavlja svojevrsnu atrakciju vinskog sektora. Mogućnost za veći broj dolazaka na području LAG-a čine i već tradicionalne lokalne manifestacije kulturnog i zabavnog sadržaja poput Slatinskog ljeta, Smotre folklora, Sajma rukotvorina,matkanje, Dravsko proljeće i mnoge druge kao i nadaleko poznati glazbeni festival Dani Milka Kelemena. Također, većina općina unutar LAG-a tradicionalno održavaju lokalne manifestacije povodom crkvenih blagdana ( npr. božićne svečanosti ) kao i povodom zaštitnih svetaca mjesta Industrija Cjelokupna industrija ovoga područja nastala je na obrtničkoj tradiciji slatinskoga kraja. Na području LAG-a zanačajno mjesto u industriji zauzima prehrambena, drvnoprerađivačka, metaloprerađivačka, opekarska i tekstilna industrija. Kapaciteti prehrambene industrije značajni su u mlinarsko-pekarskoj industriji, preradi voća i povrća, klaoničkoj industriji, preradi mesa, te proizvodnji stočne hrane. Primarna poljoprivredna proizvodnja sirovinska je baza za prerađivačku industriju, odnosno preradu mesa, povrća, voća, grožđa i dr. Finalizacijom poljoprivrednih proizvoda ostvaruju se značajni prihodi, a pojedini proizvodi već su godinama zastupljeni na domaćem i inozemnom tržištu i uspješno odolijevaju jakoj tržišnoj konkurenciji. Prerada drva, proizvodi od drva i proizvodnja namještaja ima dugogodišnju tradiciju i uz sebe veže i drugu prerađivačku industriju. Strateški partner domaće drvne industrije su Hrvatske šume. Proizvodnja namještaja i prerada drva i proizvodnja proizvoda od drva imaju značajan udio u industrijskoj proizvodnji s obzirom na tradiciju ovih djelatnosti na ovom području, kao i raspoloživost sirovinske baze. I metaloprerađivačka industrija, nastala na obrtničkoj tradiciji orijentirana je na poljoprivredu, osobito stočarstvo. Proizvodnja poljoprivredne opreme i strojeva, šavnih cijevi i druge metalne galanterije današnje su djelatnosti u toj industriji koje predstavljaju značajan segment u gospodarstvu. Na tradiciji i prirodnim resursima djeluje i industrija opekarskih proizvoda koja također predstavlja važan gospodarski čimbenik Uz nju su vezane i uslužne građevinske djelatnosti koje zapošljavaju značajan broj radnika. LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 26

27 Tekstilna industrija jedna je od djelatnosti koje nisu direktno vezane uz prirodne resurse, no temeljena na tradiciji i novom poduzetničkom duhu važna je izvozna gospodarska grana Vodni resursi i mineralne sirovine Prilikom istražnih radova na energetskim sirovinama izvršena su probna bušenja (nafta, plin), a bušotine blindirane. Obzirom na geografski položaj moguće je očekivati da na području LAG-a postoje nalazišta termalne vode. Potrebno je izvršiti daljnja istraživanja na ovom području, a u pripremi su bušenja. Preliminarna ispitivanja- metodom su proveli stručnjaci sa Islanda. Na prostoru grada Slatine i prigradskih naselja, eksploatacija mineralnih sirovina obavljala se jedino na ležištu opekarske gline «Sladojevci» - Sladojevci. Utvrđene rezerve opekarske glineiznose m Stanje Gospodarstva Gospodarstvo je smišljeno organizirano ljudsko djelovanje u području proizvodnje, razmjene i potrošnje dobara s ciljem zadovoljenja ljudskih potreba i neprestanog poboljšavanja kvalitete života. Sastoji se od djelatnosti, sustav povezivanja vrši novac, a kontrolu obavlja tržište. Određenim prirodnim preduvijetima definiran je razvoj gospodarstva LAG-a, to su geografski položaj, prirodni resursi i klima, ali svakako veliki utjecaj na razvoj gospodarstva imaju i određeni tržišni uvjeti, razina razvoja infrastrukture te tehničko-tehnološki napredak Poduzetničke zone Na području LAG-a ukupan broj planiranih poduzetničkih zona je 6, od kojih su nekoliko kompletno izgrađene, nekoliko je u izgradnji a ostale su u fazi pripreme dokumentacije. U tablici 0. je dataljnije opisano stanje poduzetničkih zona na području LAG-a. Tablica 0. Poduzetničke zone na području LAG-a Poduzetničke zone (PZ) Lokacija Status zone Ukupna Površina (ha) Br. građevinskih parcela PZ Turbina Slatina izgrađena 8,47 6 PZ Turbina 2 Slatina u izgradnji 4,79 PZ Trnovača Slatina izgrađena 8,92 2 PZ Kućanica- Slatina u pripremi 9,68 7 Medinci PZ Turbina 3 Slatina u pripremi 23,63 - PZ Lipik Slatina u pripremi 29,83 - PZ Mala Slatina djelomično 0,53 - privreda izgrađena PZ Čađavica Čađavica u pripremi 33,67 7 PZ Vraneševci Vraneševci u pripremi 3,48 - PZ Mikleuš Mikleuš u pripremi 4,20 - PZ Topolak I Nova Bukovica u pripremi 29,26 - PZ Topolak II Nova Bukovica u pripremi 20 - PZ Gornje Gornje u pripremi 4,8 - Predrijevo Predrijevo PZ Novaki I Novaki u pripremi 0,98 - LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 27

28 PZ Novaki II Novaki u pripremi 5,29 - PZ Voćin Voćin u pripremi 28,68 - Izvor: Izrada autora U grafikonu. prikazano je stanje gospodarstva kroz ostvarene ukupne prihode u 20. godini, gdje je vidljivo da je grad Slatina većinski nositelj gospodarskih aktivnosti. Grafikon. Ukupan prihod poduzetnika sa područja LAG-a u 20. godini u % 8,97% 5,65% 2,33% 3,65% 7,64% Slatina Čađavica Mikleuš Nova Bukovica 7,76% Sopje Voćin Izvor: Karakteristike gospodarstva Virovitičko-podravske županije u 20. godini, Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Virovitica, Virovitica, 202. Godina U tablici. prikazani su ukupno ostvareni prihodi poduzetnika u 20. g. od kuna te negativna razlika između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda od kn. Tablica. Ukupni prihodi i rashodi poduzetnika na području LAG-a Marinianis, za razdoblje godine Grad/općina Poduzetnici Ukupni prihod Ukupni rashod Razlika (UP-UR) u 000 kn u 000 kn u 000 kn Br. % Br. % Br. % Slatina 26 7, , , Čađavica 27 8, , , Mikleuš 3, , ,0 28 Nova 7 2, , , Bukovica Sopje 7 5, , , Voćin 23 7, , , UKUPNO , Izvor: Karakteristike gospodarstva Virovitičko-podravske županije u 20. godini, Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Virovitica, Virovitica, 202. godina LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 28

29 Broj poduzetnika na području LAG-a Marinianis trenutno broji 30 poduzeće od kojih su samo 5 srednjih, a ostalo su mala poduzeća. Od investicija u drvno-prerađivačkoj industriji većih gospodarskih subjekata u 20. godini "Drvna konstrukcija" d.o.o. Voćin kn. Proizvođači duhana na području LAG-a su Agroduhan d.o.o. i Agroplan d.o.o. Slatina, br. zaposlenih u 20. godine 53, proizvodnja duhana u 20. obuhvaća.348ha površine te 2.097t proizvodnje, broj kooperanata je 246. Od proizvođača vina na području LAG-a u 20. godini, to je Stari podrum d.o.o. Slatina, proizvodnja vina 988hl, vrste vina: Graševina, Frankovka, Pinot sivi, Pinot crni, Cabernet sauvignon, Chardonnay, te se ističu i vinarija Kufner i Cavalino d.o.o. Tablica 2. Registrirani poduzetnici na području LAG-a s više od 8 zaposlenika Naziv poduzeća Grad/Općina Broj zaposlenih Veličina Poduzeća AGRODUHAN D.O.O. SLATINA 5 srednje KOMRAD D.O.O. SLATINA 85 srednje FARMA SENKOVAC D.O.O. SLATINA 78 srednje MESOPRERADA D.O.O. SLATINA 68 srednje MARINADA D.O.O. SLATINA 67 srednje CIGLANA-IGM D.O.O. SLATINA 49 malo UNIMONT D.O.O. SLATINA 37 malo DIVAS D.O.O. VOĆIN 35 malo KOBAK D.O.O. SLATINA 34 malo METAL SERVIS CENTAR D.O.O. SLATINA 32 malo DRVENE KONSTRUKCIJE D.O.O. VOĆIN 3 malo MEGALIS D.O.O. STARIN 20 malo GRAĐENJE MARKOVIĆ D.O.O. SOPJE 9 malo M & G D.O.O. SLATINA 9 malo TETEHNO LIGNUM D.O.O. SLATINA 9 malo SLAVONKA D.O.O. ČAĐAVICA 7 malo TERMOTEHNA D.O.O. SLATINA 7 malo STARI PODRUM D.O.O. SLATINA 6 malo VETERINARSKA STANICA SLATINA D.O.O. SLATINA 6 malo JOŠAVAC D.O.O. SLATINA 5 malo DRVO - TRGOVINA D.O.O. SOPJE 4 malo CHAMPION D.O.O. SLATINA 3 malo POLI-PLAST D.O.O. MIKLEUŠ 3 malo SLAVONSKA RAVNICA D.O.O. SLATINA 3 malo AGROPLAN D.O.O. VOĆIN 2 malo BETON-DIZEL PROIZVODI D.O.O. SLATINA 2 malo BISTRICA D.O.O. SOPJE 2 malo DRVOMERKANT D.O.O. SLATINA 2 malo SLATINATEKSTIL D.O.O. SLATINA 2 malo SLATINATRANS D.O.O. SLATINA 2 malo VEDONI D.O.O. SLATINA 2 malo EKONOMIJA D.O.O. N. BUKOVICA malo STOČARSTVO - RATARSTVO D.O.O. ČAĐAVICA malo AUTO KUĆA FIŠER D.O.O. SLATINA 9 malo FMT FIŠER D.O.O. SLATINA 9 malo GRAĐEVINARSTVO HORVAT D.O.O. ČAĐAVICA 9 malo KONTA D.O.O. ČAĐAVICA 9 malo ŽIVKO PROM D.O.O. SLATINA 9 malo LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 29

30 CORPUS VALENS D.O.O. ČAĐAVICA 8 malo GORDAN D.O.O. SLATINA 8 malo OLOVNIK D.O.O. SOPJE 8 malo OSOJE TRANS D.O.O. SLATINA 8 malo Izvor: HGK, Županijska komora Virovitica, 20. godina U segmentu gospodarstva obrtništvo zauzima značajno mjesto. O obrtničkoj tradiciji ovoga kraja svjedoči činjenica da je 883. godine u Slatini osnovana Obrtna zadruga. Današnji obrtnici, okupljeni u Udruženju obrtnika Slatina broje 379 aktivnih obrta (u radu i obrti privremene obustave) i 4 obrta bez početka, od kojih Grad Slatina obuhvaća 288, Općina Čađavica 28, Općina Voćin 24, Općina Mikleuš 7, Općina Nova Bukovica 4 i Općina Sopje 2 registriranih obrta. U obrtu je zaposleno cca 550 osoba. Sekcije obrtništva ovog područja su: graditelji, uslužni obrti, trgovci, intelektualne usluge, ugostitelji, frizeri, poljoprivreda i šumarstvo, prijevoznici, proizvodni obrt (grafikon 2.) Grafikon 2. Obrtništvo na području LAG-a Marinianis po sekcijama u 202. Izvor: Izrada autora.2.3. Tržište radne snage Nezaposlene osobe su osobe u dobi od 5 do 65 godina sposobne ili djelomično sposobne za rad koje nisu u radnom odnosu, raspoložive za rad, aktivno traže posao i zadovoljavaju sve kriterije iz odredbi Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, a evidentirane su u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje na kraju izvještajnog mjeseca. Prema popisu stanovnika 20, radno sposobno stanovništvo (od 5-64 godine) područja LAG-a broji 5672 stanovnika, što čini udio od 66,32% u ukupnom stanovništvu LAG-a. Krajem kolovoza 202. godine u Zavodu za zapošljavanje, Ispostava Slatina bilo je evidentirano nezaposlenih osoba (od toga 705 žena i 640 muškaraca). Od ukupnog navedenog broja nezaposlenih osoba na području LAG-a, Grad Slatina obuhvaća.790, općina Čađavica 279, općina Mikleuš 222, općina Nova Bukovica 254, općina Sopje 33 te općina Voćin 469. LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 30

31 Grafikon 3. Nazaposlene osobe prema razini obrazovanja Bez škole i nezavršena OŠ Osnovna škola SS za zanimanja do 3 god.i škola za KV,VKV SS za zanimanja u trajanju od 4 i više godina Gimnazija 258 Viša škola, I.stupanj fakulteta i stručni studij Fakulteti, akademije,magisterij Izvor: Prema podacima iz Statističkog biltena, HZZ, Područna služba Virovitica, broj 8, kolovoz 202. godina, Virovitica..2. Demografske i socijalne značajke područja Stanovništvo predstavlja jedan od temeljnih čimbenika dugoročnog društveno-gospodarskog razvitka i korištenja prostora svake zemlje, pa tako i područja našeg LAG-a. Demografski procesi su pokazatelji određenih refleksija iz prošlosti kao i pokazatelji budućih kretanja društveno-ekonomskog razvoja. Pogoršanjem opće ekonomske klime na prostoru Republike Hrvatske, koja se odražava posljednjih godina, uvelike je utjecalo i na usporavanje gospodarske dinamike na prostoru LAG-a, što rezultira depopulacijom stanovništva na ovom prostoru..3.. Broj stanovnika i gustoća naseljenosti Područje LAG-a Marinianis broji stanovnika sa prosječnom gustoćom naseljenosti od 30 stanovnika na km 2, što čini udio od 27,86% u ukupnom stanovništvu Virovitičkopodravske županije. Prema popisu stanovništva 200. godine, na području LAG-a živjelo je ukupno 268 stanovnika, što je za 2549 stanovnika manje. Ta je tendencija posljedica primarno gospodarskog zaostajanja područja i smanjenja njegove atraktivnosti, sukladno tome emigracijskih procesa te negativnog prirodnog prirasta stanovništva. Ove društveno gospodarske posljedice očitovat će se u budućnosti kroz nedostatak radno sposobnog stanovništva i povećanja broja starog stanovništva, što će se kasnije nepovoljno odražavati na gospodarke aktivnosti i kvalitetu života. LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 3

32 Grafikon 4. Naseljenost područja LAG-a Marinianis Slatina Čađavica Mikleuš Nova Bukovica Sopje Voćin Izvor: Državni zavod za statistiku, Popsi stanovništva 20. godine Demografska obilježja stanovništva Demografska obilježja stanovništva obuhvaćaju rodnu i dobnu strukturu stanovništva. Naime, poznavanje rodne i dobne strukture stanovništva nekog područja pruža temeljne informacije nužne za razumijevanje svih ostalih procesa koji se odvijaju u nekom području. Istraživanja vezana uz rodnu strukturu stanovništva pokazuju da se u pravilu više rađa muške djece nego ženske, ali obzirom da žene dulje žive, odnos spolova se izjednačuje poslije 35 godine, a nakon toga se više mijenja u korist žena. Od ukupnog broja stanovništva područja LAG-a Marinianis, žene broje 50,95%. Što se tiče dobne strukture stanovništva LAG-a, ona iskazuje nepovoljnu tendenciju koja se ogleda u smanjenju broja mlađeg stanovništva i povećanja broja starijeg (tablica 5). Prosječna starost stanovništva je 4 godina, a indeks starenja iznosi 07,35%. Navedeni indeks starenja pokazuje da se stanovništvo nalazi u dubokoj demografskoj starosti (posebice područja općine Čađavica sa indeksom od 4,2% te Sopje sa 35,6%). Ovdje se jedino izdvaja općina Voćin, gdje je dobna struktura stanovništva izrazito mlada (preko 50% do 9 godina). Prosječna starost je 33 godine, a indeks starenja stanovništva je 42,9. Zbog duboke starosti stanovništva prirodni priraštaj je negativan te će i dalje opadati. Taj izražen proces starenja stanovništva navedenog područja ima negativne posljedice na ekonomsku aktivnost, ali i na sveukupni društveno-ekonomski razvoj. Tablica 3. Rodno/dobna struktura područja LAG-a Marinianis Ime grada/općine Spol 0-4 god god god god god. Slatina Čađavica M Ž SV. M Ž SV god. i više Ukupno LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 32

33 Mikleuš Nova Bukovica Sopje Voćin M Ž SV. M Ž SV. M Ž SV. M Ž SV Ukupno LAG Marinianis Izvor: DZS RH, Popis stanovništva 20. godine M Ž SVEUKUPNO Na području LAG-a općenito postoje negativne demografske tendencije, posebice u ruralnim područjima odnosno općinama Voćin, Čađavica, Sopje, Nova Bukovica i Mikleuš, koje su zahvaćene demografskom erozijom Obrazovna struktura stanovništva Obrazovno stanovništvo LAG-a čini 74,75 % u ukupnom stanovništvu LAG-a, prema popisu stanovništva iz 200. godine. Na području LAG-a skoro pola radno sposobnog stanovništva (tj. osobe stare 5 i više godina) ima srednju školu (49,07 %), zatim slijede osobe sa završenom osnovnom školom (37,96 %). VSS/VŠS je završilo 7,35 %, a magisterij i doktorat svega 0,09 % dok je bez škole 5,09 % radno sposobnog stanovništva. Dakle, tercijarno obrazovanje ima tek 7,44 % radno sposobnog stanovništva. Tablica 4. Obrazovna struktura stanovništva LAG-a prema popisu 200. g. (stanovništvo staro 5 i više godina) Grad/općina Ukupno Bez OŠ SSS VSS / Magisterij/ Nepoznato škole VŠS doktorat Slatina Čađavica Mikleuš Nova Bukovica Sopje Voćin Ukupno LAG Izvor: DZS RH, Popis stanovništva 200. godine.3.4. Kulturne ustanove Na području LAG-a djeluje niz kulturnih ustanova i udruženja koja doprinose razvoju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, zaštiti i očuvanju kulturne baštine i temelj su očuvanja i razvitka kulturnog i lokalnog identiteta. Ponajprije, najvažniju ulogu ima Zavičajni muzej u Slatini, osnovan 984. Godine, koji sakuplja, čuva i izlaže na povremenim izložbama LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 33

34 predmete prirodne, materijalne i duhovne kulturne baštine, koji potječu s područja LAG-a. U stalnom se postavu posjetitelji mogu upoznati sa slatinskom tisućugodišnjom poviješću, njezinom bogatom kulturnom baštinom. Muzej će pokazati kulturni identitet Slatine i slatinskog kraja i definirati prepoznatljivost i posebnost ovoga kraja i njezine kulture u širem hrvatskom krugu. Muzejska građa najvećim djelom, smještena je u Domu kulture. Muzejska građa broji preko predmeta koji su raspoređeni u sljedeće zbirke: etnografsku, povijesnu, kulturno povijesnu, tehničku, arheološku, galerijsku zbirku, zbirku Kelemen, zbirku starih razglednica i fotografija te zbirku arhivalija. Muzej je prikupio i više tisuća primjeraka isječaka u hemeroteci, kao i bogatu fototeku koja dokumentira suvremene događaje i zbivanja u Slatini i okolici. Zbirke muzeja oslikavaju rast i razvoj Slatine i slatinskog kraja. Vremenski je raspon vrlo velik - od okamina iz praskozorja zemljinog nastanka (Panonsko more) i artefakata iz pretpovijesnog razdoblja i prvih ljudskih nastambi na slatinskom području pa preko vremena pisane povijesti i značajnih primjeraka graditeljske baštine (crkva BDM u Voćinu -srednji vijek), vremena vladanja plemićkih obitelji (Pejačevići, Schaumburg Lippe, Draškovići i dr.), perioda ustrojavanja građanskog načina života s mnogobrojnim udrugama, burnim ratnim razdobljima i sve do vremena formiranja samostalne Hrvatske. Najbogatija je zbirka iz kraja 9. i prve polovice 20. stoljeća, vremena kad je ovaj kraj prolazio kroz svoj nagli rast i razvoj. Također, značajnu ulogu ima i Gradska knjižnica i čitaonica u Slatini, koja djeluje od 997. godine u novouređenom prostoru Centra za kulturu, odnosno Pučkog otvorenog učilišta u Slatini. U svom fondu sadržava preko svezaka građe koja se posuđuje korisnicima. Uz knjige, knjižnica posuđuje i neknjižnu građu. Dva računala koriste se za rad dječje računalne igraonice, jedno računalo za pristup korisnika internetu. Internet kiosk Europskih integracija omogućuje slobodan pristup građana Internetu. Gradska knjižnica predstavlja mjesni prilaz znanju i osigurava osnovne uvjete za obrazovanje tijekom cijelog života pojedinca i društvenih skupina, neovisno odlučivanje i kulturni razvoj. Podupire osobno obrazovanje za koje se odlučuje pojedinac, a jednako i formalno obrazovanje na svim razinama. Kao mjesno informacijsko središte, svojim korisnicima omogućuje neposredan pristup svim vrstama znanja i obavijesti. Važnost u razvoju kinematografije, kazališnih i drugih vrsta predstava zauzima Kino i kazalište u Slatini koje djeluje u okviru Pučkog otvorenog učilišta. Kinematografska djelatnost počela se razvijati još 20-ih godina prošlog stoljeća, a od 956. godine, kino se nalazi u prostorima Doma kulture gdje i danas aktivno djeluje. Velik broj kulturnih udruga, koje aktivno djeluju na ovome području, iznimno doprinose bogatim kulturnim sadržajima koji se odvijaju tijekom cijele godine. Važno je napomenuti da na području LAG-a, aktivno djeluje oko 250 udruga, iz različitih djelokruga djelovanja. LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 34

35 2. SWOT ANALIZA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI PODRUČJA LAG-a MARINIANIS Temeljnom analizom istražene su sve važnije karakteristike unutarnjih i vanjskih čimbenika koji obilježavaju ovo područje i poslužile su kao osnova za izradu SWOT analize koja daje ocjenu snaga i slabosti te prilika i prijetnji bitnih za daljnji gospodarski i društveni razvoj LAG-a Marinianis. Na temelju dobivenih podataka u osnovnoj analizi identificirala su se područja, resursi i sposobnosti koje utječu ili mogu utjecati na razvoj LAG-a te se napravila usporedba sa ostalim sličnim regijama kako bi se definirale prilike i prijetnje iz okoline. SWOT analiza predstavlja kvalitativno vrednovanje snaga i slabosti te prilika i prijetnji važnih za razvoj ruralnih područja u cjelini. Snage ruralnih područja su prostori, resursi i sposobnosti unutar LAG-a na koje se može osloniti ili ih koristiti u svom daljnjem razvoju, te koje imaju najveće mogućnosti za uspjeh, a daju im komparativnu prednost nad drugim područjima. Slabosti područja ukazuju na ograničavajuće čimbenike unutar samog ruralnog prostora koje mora riješiti vlastitim snagama koristeći prilike koje mu se pružaju, ali i paziti na prijetnje koje mogu ugoroziti razvojne planove i projekte te se pripremiti za njih i uvažavati ih, jer su izvan njegova obuhvata djelovanja, ali utječu na sve aktivnosti, a time i ostvarenje ciljeva i vizije. Prilike su područja, resursi i sposobnosti izvan područja LAG-a koje bi LAG mogao iskoristiti za svoj razvoj te povećati snage i/ili smanjiti slabosti. Prijetnje su područja, resursi i sposobnosti izvan županije koje mogu ugroziti njezin razvoj te smanjiti snage i/ili povećati slabosti. SWOT analiza LAG-a Marinianis daje smjernice za izradu ciljeva, prioriteta, mjera za razdoblje od godine. SWOT analizu izradila je Radna grupa za izradu Strategije temeljeno na nalazima osnovne analize stanja u ruralnom prostoru, trendova, odnosno razvojnih pokazatelja, podataka prikupljenih iz literature i nadležnih institucija, te kroz nekoliko savjetodavnih sastanka definirala realne prednosti i slabosti, kao i prilike koje se pružaju za otklanjanje slabosti i jačanje prednosti, ali se i pripremila na uvažavanje prijetnji koje mogu usporiti ostvarenje dugoročnih ciljeva. SWOT analiza je izrađena prema glavnim razvojnim sektorima i to: geoprometni položaj i prirodni resursi gospodarstvo i konkurentnost ljudski resursi infrastruktura SNAGA (STRENGTH) Geoprometni položaj i prirodni resursi - izvrstan položaj u Regiji Panonija - pogodna klima - kvalitetni prirodni resursi (voda, šuma, blizina Papuka i rijeke Drave nezagađeno tlo za poljoprivrednu proizvodnju, mineralne sirovine) - čist okoliš SLABOSTI (WEAKNESS) Geoprometni položaj i prirodni resursi - neodgovarajuća razvijenost i zastarjelost cestovnog i željezničkog prometa, - nedostatak brzih cesta - nerazvijena svijest o energetskoj učinkovitosti i OIE LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 35

36 Gospodarstvo i konkurentnost - višegodišnja tradicija u drvno prerađivačkoj industriji i proizvodnji hrane - kapacitet poljoprivredne proizvodnje - organiziranost obrtništva - uređene industrijske zone - podrške gospodarske i obrtničke komore - sajam AgroArca - sposobnost privatnog sektora - bogata prirodna i spomenička baština pogodna osobito za turizam - niži troškovi poslovanja u odnosu na druga područja RH (niža cijena radne snage, porezne olakšice, itd.) - prekogranična suradnja institucionalno povezivanje, zajednička priprema projekata itd. - pilot program navodnjavanja Kapinci- Vaška Ljudski resursi - velika dostupnost radne snage tehničkih struka - dostupna industrijska radna snaga - kvalitetna obrazovna infrastruktura (POU Slatina, dobro razvijeno srednjoškolsko obrazovanje) -Razvijen sustav stipendiranja u općinama, gradovima -Uspješni športski klubovi na području LAG-a (kvalitetni športaši Gospodarstvo i konkurentnost - komplicirana administrativna procedura - slaba poduzetnička klima - nedostatak financijskih sredstava - nedostatak kvalitetnih programa - nasljeđe centralno planskog načina upravljanja - neriješeni imovinsko pravni odnosi - velika zaduženost, kako gospodarstva tako i građana, - nedovoljna naseljenost pojedinih područja - dugoročna nezaposlenost, značajan poremećaj gospodarske strukture i nemogućnost sektorskog premještanja radne snage - pad industrijske proizvodnje, neplaćanje radnika - nedovoljno navodnjavanje poljoprivrednih površina - slaba razina aktivnosti na području energetske učinkovitosti (manjak konkretnih projekata i nedostatak financijskih sredstva i stručnjaka) - vrlo nizak udjel industrije, posebno visokotehnološke proizvodnje i usluga temeljenih na znanju, što otežava dugoročni gospodarski razvoj - niska razina ulaganja u gospodarstvo, a posebno u izvoznu proizvodnju - slabo razvijeno brendiranje i promocija poljoprivrednih proizvoda, naročito kod malih proizvođača. - privatni sektor preko svojih udruženja nije dovoljno uključen u osmišljavanje i planiranje razvoja područja LAG-a Ljudski resursi - neuvažavanje struke - nerazvijene managerske sposobnosti - nerazvijene poduzetničke sposobnosti - Starenje stanovništva i depopulacija -Ograničene mogućnosti lokalnih jedinica za sufinanciranje rada vrtića poskupljuje cijenu vrtića i otežava zapošljavanje stručnih suradnika. - Nedovoljna usklađenost obrazovnih programa u srednjim školama s potrebama gospodarstva - Rad u više smjena u osnovnim školama -Neujednačeni uvjeti za pružanje zdravstvenih usluga među lokalnim jedinicama - Nerazvijena izvan-institucionalna socijalna skrb i pružanje novih oblika socijalnih usluga. Nedovoljno uključenost civilnog društva, LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 36

37 posebno u ruralnim područjima - otežano financiranje kulture i športa - nedovoljno iskustvo upravnih tijela u strateškom planiranju, u izradi razvojnih programa te u pripremi, provedbi i praćenju rezultata razvojnih projekta, a posebno za EU fondove. - nedovoljna briga za osjetljive skupine društva Infrastruktura - razvijen obrazovni sustav - uključenost u Mrežu zdravih gradova - dobra organiziranost zdravstveno socijalnih ustanova - izgrađen kvalitetan sustav nevladinih udruga - bogati kulturni sadržaji PRILIKE (OPPORTUNITIES) Geoprometni položaj i prirodni resursi - povoljan položaj u regiji - razvoj zdravstvenog, seoskog i ostalih oblika selektivnog turizma - iskorištavanje turističkog potencijala Papuka i rijeke Drave - iskorištavanje geotermalne vode i ostalih oblika obnovljivih izvora energije (odlična prirodna osnova za dobivanje energije iz biomase) Gospodarstvo i konkurentnost - velike mogućnosti za navodnjavanje kao odličnu osnovica za razvoj poljoprivrede - suradnja s međunarodnim gospodarskim asocijacijama - oživljavanje suradnje s poznatim tržištima jugoistočne Europe - međunarodni projekti unapređivanja lokalnog i područnog gospodarstva - poticajni programi središnje vlasti - proces decentralizacije - ulaskom u Europsku uniju znatno će se povećati mogućnosti za financiranje razvojnih projekata i proširenje tržišta. - postignuta kvalitetna prekogranična suradnja s partnerima iz susjednih i drugih država otvara daljnje mogućnosti za pripremu i provedbu zajedničkih Infrastruktura - neizgrađenost infrastrukture (komunalne, prometne, turističke..) - nedovoljno korištenje informatičke tehnologije - zastarjela tehnologija PRIJETNJE (THREATS) Geoprometni položaj i prirodni resursi - slaba cestovna povezanost rubnih dijelova LAG-a sa središtem i glavnim transportnim koridorima, loše stanje cesta - nedovoljna briga o okolišu Gospodarstvo i konkurentnost - česte izmjene zakona - neusklađeni propisi - nepripremljenost za konkurenciju - rizičnost ulaganja - financijska nedisciplina - inertnost sudstva - neadekvatan sustav zaštite od rizika - velik broj stečajeva i sporost u završavanju postupka - neadekvatan nadzor nad poslovanjem poduzeća - gospodarski kriminal - problem neplaćanja - povećana konkurencija poljoprivrednih i industrijskih proizvođača iz EU-a i susjednih zemalja može usporiti razvoj gospodarstva - neodgovarajući nacionalni sustav poticaja u poljoprivredi s obzirom na specifičnosti LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 37

38 aktivnosti i projekata te transfer znanja i iskustava. - zbog statusa slabije razvijenog područja, na prostoru LAG-a postoji niz olakšica za potencijalne investitore - korištenje mogućnosti investiranja u područje od posebne državne skrbi Ljudski resursi - udruživanje u interesne udruge - oslobađanje kreativnih mogućnosti pojedinaca - znanstvena podrška Infrastruktura - sustavna izgradnja komunalne infrastrukture - izrada prostorno planske dokumentacije pojedinih JLS-a (prirodni uvjeti, prinos) Ljudski resursi - odlazak stručne radne snage (a posebno visokoobrazovane) u druge prostore i inozemstvo - konstantno smanjenje broja djece otežava kvalitetan rad i dovodi u pitanje održivost rada škola. - prevelika centralizacija u sustavu socijalne skrbi otežava vođenje kvalitetne politike socijalne skrbi. - starenje stanovništva povećava pritisak na zdravstveni sustav i sustav socijalne skrbi. Infrastruktura - spor razvoj i nedovoljno unapređenje infrastrukture LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 38

39 3. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI LAGA MARINIANIS ( ) Vizija budućnosti LAG-a Marinianis VIZIJA Lokalna akcijska grupa Marinianis predstavlja komplementarnu, održivu i konkurentnu regiju udruženih snaga lokalne zajednice, koja generira proizvode visoke dodane vrijednosti u europskoj podjeli rada, temeljenim na prirodnim i ljudskim resursima, te posebnostima prirodne i kulturne baštine kojima se omogućava sadržajan i šarolik život svojim žiteljima. Održivi gospodarski razvoj zasnovan na konkurentnoj poljoprivredi, turizmu i poduzetništvu Razvoj infrastrukture, očuvanje i zaštita okoliša, prirodnog, kulturnog i povijesnog nasljeđa, poboljšanje kvalitete života Razvoj ljudskih resursa u skladu sa potrebama tržišta rada, podizanje društvenog standarda i potpora civilnom sektoru Naselja uključena u strategiju: Grad Slatina: Slatina, Bakić, Bistrica, Donji Meljani, Golenić, Gornji Miholjac, Ivanbrijeg, Kozice, Lukavac, Markovo, Medinci, Novi Senkovac, Radosavci, Sladojevački Lug, Sladojevci. Općina Voćin: Voćin, Bokane, Ćeralije, Dobrić, Donje Kusonje, Đuričić, Gornje Kusonje, Gornji Meljani, Hum Varoš, Hum, Kometnik Jorgići, Kometnik Zubići, Kuzma, Lisičine, Mačkovac, Macute, Novo Kusonje, Popovac, Rijenci, Sekulinci, Smude. Općina Čađavica: Čađavica, Čađavački Lug, Donje Bazije, Ilmin Dvor, Noskovačka Dubrava, Noskovci, Starin, Sasevo, Zvonimirovac, Vraneševci. Općina Nova Bukovica: Nova Bukovica, Bjelkovac, Brezik, Bukovački Antunovac, Dobrović, Donja Bukovica, Gornje Viljevo, Miljevci. Općina Sopje: Sopje, Gornje Predrijevo, Grabić, Josipovo, Kapinci, Novaki, Nova Šarovka, Sopjanska Greda, Španat, Vaška, Višnjica. Općina Mikleuš: Mikleuš, Balinci, Borik, Četekovac, Čojlug. LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 39

40 Horizontalni ciljevi: Poboljšanje kvalitete života na području djelovanja, jačanje sposobnosti održavanja broja stanovnika, skladan i komplementaran razvoj urbanih i ruralnih područja. Zaštita prirodnog okoliša, prirodnih resursa i njihov održivi razvoj Integracija i izjednačavanje mogućnosti skupina u nepovoljnom položaju ( početnici na tržištu rada, nezaposleni, nisko obrazovani, itd.) Strateški ciljevi: Strateški ciljevi, prioriteti i mjere definirani su na temelju održanih radionica lokalnih dionika i dobivenih podataka iz provedenih analiza prostora, resursa i sposobnosti područja LAG-a Marinianis. Na temelju poduzetih pripremnih aktivnosti iskristalizirali su se jasni pravci razvoja i potrebe LAG-a. Ponajprije cilj je osigurati održivi društveni i gospodarski razvoj LAG-a Marinianis kroz bolju iskorištenost prirodnih resursa, te povećanje snage zajednice obrazovanjem i kapitaliziranjem lokalnog znanja. Razvojna strategija temelji se prvenstveno na sredstvima i naslijeđu na području djelovanja. Unutar tri stupa strategije koristili smo granski i među-sektorski pristup. U traženju odgovora trudili smo se povezati razvojna područja i iskoristiti nastala sinergijska djelovanja. Strategijsko djelovanje okupljeno je oko tri strateška cilja: STRATEŠKI CILJ : Održivi gospodarski razvoj zasnovan na konkurentnoj poljoprivredi, turizmu i poduzetništvu - uključuje iskorištavanja prirodnih bogatstava koja potječu s područja djelovanja i razvoj koji se temelji na tome. STRATEŠKI CILJ 2: Razvoj infrastrukture, očuvanje i zaštita okoliša, prirodnog, kulturnog i povijesnog nasljeđa, poboljšanje kvalitete života - pomoću kulture omogućava suradnju i prosperitet cijele regije. STRATEŠKI CILJ 3: Razvoj ljudskih resursa u skladu sa potrebama tržišta rada, podizanje društvenog standarda i potpora civilnom sektoru odnosi se na povećanje i razvoj znanja čija upotreba stvara i razvija nove vrijednosti za ljude koji žive na području djelovanja. STRATEŠKI CILJEVI SC. Održivi gospodarski razvoj zasnovan na konkurentnoj poljoprivredi, turizmu i poduzetništvu PRIORITETI MJERE FINANCIJSKA ALOKACIJA P: Razvoj ekološke i ekonomski održive poljoprivredne proizvodnje, obrta i mikropoduzetništva PM: Razvoj infrastrukture za potporu ekološke proizvodnje PM2: Potpore osposobljavanju za prijelaz na ekološku poljoprivredu. PM3: Potpora razvojnim programima koji pomažu diverzifikaciju obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva - raznovrsnost (lokalni proizvodi, seoski turizam, nove poljoprivredne sorte). PM4: Uvođenje biljnih vrsta za drvnu industriju i proizvodnju biomase, prikupljanje sirovine za biomasu ,00 EUR 6.500,00 EUR ,00 EUR ,00 EUR LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 40

41 PM5: Realizacija razvoja lokalne prerade vrbovih šiba ,00 EUR PM6: Plastenička i staklenička proizvodnja povrća ,00 EUR P2M: Oblikovanje sustava osiguranja turističke kvalitete 5.000,00 EUR P2M2: Razvoj seoskog smještaja i turističkih usluga ,00 EUR P2: Razvoj športskorekreacijskog i ruralnog turizma P2M3: Razvoj prirodnih i avanturističkih staza P2M4: Pretvaranje lokanog prirodnog i kulturnog naslijeđa u turističku atrakciju ,00 EUR ,00 EUR P3M: Iskorištavanje geotermalnih potencijala ,00 EUR P3: Razvoj poduzetništva i uporabe obnovljivih izvora energije u svrhu energetske samoodrživosti lokalnih dionika P3M2: Izgradnja postrojenja na biomasu za opskrbu javnih ustanova P3M3: Komunalna opremljenost industrijskih zona i industrijskih parkova uz pomoć isplativih tehnologija ,00 EUR ,00 EUR 2PM Unaprijeđenje sustava vodoopskrbe i odvodnje te pročišćavanja otpadnih voda ,00 EUR 2PM2 Ulaganje u izgradnju i rekonstrukciju lokalnih cesta ,00 EUR 2P Razvoj prometne i komunalne infrastrukture 2PM3 Poboljšanje sustava zaštite od poplava, suša i tuča ,00 EUR 2PM4 Ulaganje u povećanje energetske učinkovitosti javne rasvjete ,00 EUR 2PM5 Ulaganje u povećanje energetske učinkovitosti javnih zgrada ,00 EUR SC 2. Razvoj infrastrukture, očuvanje i zaštita okoliša, prirodnog, kulturnog i povijesnog nasljeđa, poboljšanje kvalitete života 2P2 Razvoj sustava gospodarenja otpadom 2P2M Odvojeno skupljanje iskoristivog otpada za ponovnu oporabu 2P2M2 Odvojeno skupljanje zelenog otpada i proizvodnja komposta 2P2M3 Kontrolirano preuzimanje građevinskog otpada 2P2M4 Nastavak aktivnosti na uspostavi ŽCGO i transfer stanica ,00 EUR ,00 EUR ,00 EUR ,00 EUR 2P3M Zaštita i održivo korištenje prirodnih vrijednosti ,00 EUR LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 4

42 2P3 Zaštita i održivo korištenje prirodnih vrijednosti, kulturnepovijesne i tradicijske baštine 2P3M2 Senzibiliziranje i edukacija javnosti o važnosti očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti 2P3M3 Očuvanje i ulaganje u zaštitu kulturne i povijesne baštine 2.000,00 EUR ,00 EUR 3P Jačanje sustava doškolovanja i obrazovanje odraslih 3PM Razvoj Pučkog otvorenog učilišta i njegovo uključivanje u provedbu restrukturiranja gospodarstva ,00 EUR 3PM2 Sklapanje Regionale suradnje za zapošljavanje ,00 EUR 3PM3 Osnivanje zajedničke baze za proučavanje i razvoj poljoprivrede osječkog i kapošvarskog sveučilišta u Slatini ,00 EUR 3P2M Upravljanje talentima ,00 EUR 3P2M2 Razvojni programi izvan škole ,00 EUR SC 3.Razvoj ljudskih resursa u skladu sa potrebama tržišta rada, podizanje društvenog standarda i potpora civilnom sektoru 3P2 Društvena pokretljivost i upravljanje ljudskim resursima 3P2M3 Potpora uključivanju volontera u organizirane akcije, razvoj zajednice kroz posredničke mreže volontiranja: info točke, pratiteljska mreža 3P2M4 Rad s mladima 3P2M5 Zdravstveni odgoj i preventivni programi 3P2M6 Razvoj ljudske infrastrukture (škola, knjižnica, kazalište, kino, liječnička ordinacija, općina ili gradska uprava) ,00 EUR ,00 EUR 6.000,00 EUR ,00 EUR 3P3M Elektronička uprava ,00 EUR 3P3M2 Marketing regije, turistički online marketing i rezervacijski sustav ,00 EUR 3P3 Izrada i provedba IT akcijskog plana 3P3M3 Virtualno tržište 3P3M4 Elektronička podrška tečajevima za obrazovanje odraslih 0.000,00 EUR 6.000,00 EUR 3P3M5 Virtualni prostor zajednice 6.500,00 EUR 3P4M Razvoj lokalnog identiteta ,00 EUR 3P4 Potpora civilnim udrugama 3P4M2 Jačanje civilnih udruga 3P4M3 Osnivanje krovnih udruga ,00 EUR ,00 EUR 3P4M4 Osnivanje centra neovisnog življenja ,00 EUR LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 42

43 Raspored faza strategije: Lokalna razvojna strategija LAG-a Marinianis ( ), odnosi se na 2-godišnje razdoblje, uključuje preostale dvije godine iz razvojnog programskog ciklusa EU, koji je u tijeku do 203/4. Kod programiranja strategije već ustaljenom metodom se smatra podjela na akcijske planove, kojom se mogu pravilno i unaprijed regulirati procesi rada. 204, tijekom ostvarivanja Strategije, aktiviraju se operativni programi Hrvatskog Nacionalnog Razvojnog Plana koji ima potporu EU. Oni će, za očekivati je, rezultirati znatnim proširenjima po pitanju iskoristivih izvora. U posljednjoj fazi strategije predviđena su zatvaranja, praćenja i vrednovanja razvojnih programa, a nove obaveze se pojavljuju u manjoj mjeri. 3.. Održivi gospodarski razvoj zasnovan na konkurentnoj poljoprivredi, turizmu i poduzetništvu Veliki izazov ovog stoljeća je pravedna raspodjela i racionalno korištenje smanjenih resursa. Dosegli smo granicu gdje je raspolaganje materijalnim dobrima u službi rješavanja problema današnjice uvjetovano neštetnošću za buduće generacije. U tom duhu moramo ispitati sve prirodne resurse i neiskorištene prilike.u ovaj stup prirode smo skupili smo sve one djelatnosti koje na osnovu postojećih prirodnih resursa i sa dogradnjom na postojeće okolnosti mogu poslužiti za daljnji ruralni razvoj Razvoj ekološke i ekonomski održive poljoprivredne proizvodnje, obrta i mikropoduzetništva U gospodarskoj strukturi Slatine i okoline poljoprivreda je uvijek imala poseban značaj. Nakon uključivanja u europske integracije potrebno je suočiti se s novim izazovima. U cilju što učinkovitije proizvodnje u prvi plan najvjerojatnije dolaze veći poljoprivredni pogoni, a na štetu obiteljskih gospodarstava. Kako taj trend ne bi uzrokovao gospodarske i društvene napetosti, potrebno je poljoprivrednim proizvođačima osigurati usklađivanje sa zahtjevima europskog tržišta kako bi diversificirali svoje aktivnosti i proizvode. Zahtjevna ekološka poljoprivreda i proizvodi i usluge vezani uz nju s jedne strane osiguravaju konkurentnu tržišnu ponudu, a s druge strane omogućavaju održivost zapošljavanja u ruralnim sredinama. Nije nebitno i to da ekološka proizvodnja koristi tehnologije dobre za okoliš i time osigurava održivost i jača zeleno lice regije. Ekološka poljoprivreda (alter. naziv Organska poljoprivreda) je poseban je sustav održivoga gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih proizvoda, a uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodnotehnološke metode, zahvate i sustave, najpovoljnije koristeći plodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka, životinja i krajobraza, povećanje prinosa i otpornosti biljaka s pomoću prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i životinja. (Izvor: Wikipedija) LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 43

44 3... Razvoj infrastrukture za potporu ekološke proizvodnje. Pokazatelji Izvor financiranja Financijska sredstva Osiguravanje potrebne infrastrukture za preradu i čuvanje bioproizvoda Osigurati razvoj potrebne infrastrukture za lokalnu preradu radi boljeg plasmana organskih proizvoda na tržište i postizanja veće dobiti Lakši dolazak na tržište, konkurentna ponuda, održivost okoliša, održavanje radnih mjesta ili broja zaposlenih postrojenje za sušenje i pakiranje, punionica,distributivni centar Poduzetnici, obrtnici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva Fondovi EU, privatni kapital ,00 EUR Razdoblje porvedbe Potpore osposobljavanju za prijelaz na ekološku poljoprivredu. Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva Širenje znanja o ekološkoj poljoprivredi Stručno obrazovanje o uzgajanju ekoloških sorti, upoznavanje sa standardima tehnologije za organsku poljoprivredu. Osim organiziranih tečajeva, važnu ulogu imaju i pojedinačna i grupna stručna savjetovanja pomoću kojih se može učinkovito nositi s aktualnim pitanjima i problemima. su institucije akreditirane za obrazovanje. Funkciju obrazovanja odraslih u regiji ima Pučko otvoreno učilište u Slatini. Povećanje stručnosti, razvoj ljudskih potencijala, poboljšanje kvalitete bioproizvoda,jačanje tržišne pozicije 20 osoba uključenih u izobrazbu 2 tečaja za obrazovanje odraslih godišnje 00 osoba godišnje prošlo kroz savjetodavne programe Poduzetnici, obrtnici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva Fondovi EU, privatni kapital 6.500,00 EUR Razdoblje provedbe Potpora razvojnim programima koji pomažu diverzifikaciju obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva - raznovrsnost (lokalni proizvodi, seoski turizam, nove poljoprivredne sorte). Poboljšanje dohodovnosti obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i smanjenje tržišnog rizika Pored poljoprivrednog proizvodnog ciklusa, ustanovljuju se dopunske djelatnosti na mjestu obiteljskih gospodarstava (npr.: proizvodnja rakije i piva, vinarstvo, pčelarstvo, drvodjelstvo, lončarstvo, itd.) te seoski turizam. Njihova uloga može biti: iznajmljivanje smještaja, domaćinska (npr.trpeza za goste) ili kao davatelja određenih usluga (jahanje, najam i popravak bicikala). Bolja dohodovna moć obiteljskog gospodarstva, smanjenje tržišnog rizika, jačanje tržišne pozicije LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 44

45 Pokazatelj 0-30 razvoja Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnici Izvor financiranja Državni proračun, fondovi EU Financijska sredstva ,00 EUR Razdoblje provedbe Uvođenje biljnih vrsta za drvnu industriju i proizvodnju biomase, prikupljanje sirovine za biomasu Opskrba obiteljskih gospodarstava i drvne industrije prikladnom sirovinom za izradu pletenog namještaja, korištenje energije iz biomase porijeklom iz poljoprivrede i stočarstva, sadnja i korištenje energetskih biljaka Primarni aspekt je u cilju održivog korištenja prirodnih resursa je korisno upotrijebiti biomasu nastalu kao sekundarni proizvod ili otpad. To može biti npr.: tijekom obavljanja javnih radova na čišćenju jaraka, nakupljeni sadržaji ili piljevina nastala kao nusprodukt drvne industrije, eventualno u poljodjelstvu neiskorištena slama ili kukuruzna slama. Omiljena sirovina drvne industrije za izradu pletenog namještaja, vrbina šiba, brzo raste. Šibe neupotrebljive za izradu namještaja pretvaraju se u biomasu,a njena žetva ne ugrožava stanje periodično posađenih šuma masivnijih vrsta drveća. Potreban je predvidljiv i kontinuirani rad za planiranje sadnje energetskih biljaka i proizvodnje energije na biomasu Iskorištenost vrbika, porast zapošljavanje, smanjenje emisije CO2, smanjenje zagađenja okoliša, rast sigurnije opskrbe energijom Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva 4 projekta Poduzetnici, obrtnici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva Fondovi EU, privatni kapital ,00 EUR Razdoblje provedbe Realizacija razvoja lokalne prerade vrbovih šiba Pokretanje pogona za izradu pletenog namještaja i pokaznih radionica Pokazatelj Pleteni namještaj od vrbovih šiba lagano se plasira na tržište, ima dobre marketinške mogućnosti, ekološki je i lokalni proizvod. Pored prihoda s domaćeg tržišta i iz izvoza, značajan izvor prihoda osiguravaju i pokazne radionice za turiste, na kojima se posjetitelji mogu upoznati s izradom pletenog namještaja. Razvojni proces sastoji se od tri odvojena razdoblja. Prvo je uzgoj same kulture, adaptacija prirodne tehnologije na području koje se zbog preplavljenosti smatra poljoprivredno manje vrijednim. Drugo razdoblje se odnosi na pogon za izradu, a treće na pokazne radionice Iskoristivost vrbika, širenje skale lokalnih proizvoda, rast izvoza, povećanje turističke ponude, povećanje zaposlenosti, smanjenje zagađenja okoliša 2 projekta, razvoj najmanje 2 pogona koja se bave uzgojem i iskorištavanjem vrbe LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 45

46 Poduzetnici, obrtnici Izvor financiranja Fondovi EU, privatni kapital Financijska sredstva ,00 EUR Razdoblje provedbe Plastenička i staklenička proizvodnja povrća Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva Opskrbiti tržište povrćem i sadnicama od lokalnih uzgajivača uz pomoć stakleničkih vrtova, po konkurentnoj cijeni Staklenici grijani geotermalnom energijom i energijom iz energana na biomasu, pogodni su za ekonomičnu proizvodnju velikog broja kvalitetnih sadnica, kao i drugij proizvoda iz staklenika. Uz našu pomoć osigurava se plasman na promjenjivo i zahtjevno tržište. Stakleničke vrtove treba raditi u blizini središta geotermalnog sustava grijanje, jer se na taj način cijena dostave toplinske energije svodi na minimum Povećanje proizvodnje povrća i sadnica, poboljšanje kvalitete; povećanje zapošljavanja, tržišna konkurentnost i jačanje tržišne pozicije projekt Zadruge, udruge, poduzeća, obiteljska poljoprivredna gospodarstva Državni proračun, fondovi EU, privatni kapital ,00 EUR Razdoblje provedbe Diverzifikacija djelatnosti na ruralnim područjima, posebno razvojem ruralnog turizma Veliku ulogu i u turizmu ima odgovorno postupanje s pogodnostima područja rijeke Drave i brdskog područja Papuk. Međutim, budući da je to temeljni aspekt već pokrenutih prekograničnih razvoja, treba se truditi očuvati prirodne pogodnosti i njihovo vraćanje u što prirodnije stanje. Osim kao sredstvo gospodarske dinamizacije, turizam u ovom slučaju može pomoći u namicanju financijskih sredstava za održavanje prirode bliskog stanja, što predstavlja najveću atrakciju regije. Sve to je nužan, ali ne i dovoljan uvjet za eksploataciju turističkih mogućnosti. Jednako tako važni su i smještajni kapaciteti, usluge i njihovo organizirano razvijanje i priprema Oblikovanje sustava osiguranja turističke kvalitete Osigurati standardizacija turističkih usluga LAG-a, zajednički marketing i određivanje politike kvalitete, koordinacija usluga Razvoj potrebnih pravila i propisa o jedinstvenom dizajnu i standardima kvalitete i visokoj kvaliteti usluga koja podliježu zahtjevima Hrvatske i EU-a. Obuka vezana uz sustav osiguranja kvaliteta, konstantno provjeravanje i razvijanje standarda kvalitete. Prva stepenica je sustav osiguranja kvalitete, drugi proširenje uključenih usluga, a treća usavršavanje sustava prema potrebama korisnika Proširenje i poboljšanje turističkih usluga, veći prihod od turizma, oporavak uslužnog sektora LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 46

47 Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva projekt Turistička zajednica grada Slatine, Lag Marinianis, JLS, VPŽ JLS, državni proračun, fondovi EU 5.000,00 EUR Razdoblje provedbe Razvoj seoskog smještaja i turističkih usluga Pokazatelj Kreiranje smještaja i usluga oko turističkih atrakcija, usluga prikladnih za prihvat zahtjevnih izletničkih, pješačkih, vjerski, lovi, biciklističkih i konjičkih turista Povećanje prihodovne moći od turizma uvelike ovisi o povećanju provedenog vremena na jednom području. Za to su potrebni atraktivni smještaj i usluge. U slučaju seoskog turizma, važno je da se konjičkim, pješačkim, biciklističkim i vodenim turistima na za njih predviđenim putovima ponude međusobno povezane zabavne usluge Izgrađeni smještajni kapaciteti i usluge oko raznih turističkih atrakcija, proširenje turističkog tržišta na ruralne sredine, poboljšana kvaliteta usluga, oporavak uslužnog sektora 0-5 projekata Izvor financiranja Financijska sredstva Poduzetnici, obrtnici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, civilne organizacie Državni proračun, fondovi EU, privatni kapital ,00 EUR Razdoblje provedbe Razvoj prirodnih i avanturističkih staza Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva Označavanje višenamjenskih staza (pogodnih za hodanje, vožnju biciklom, jahanje) koje očekuju goste s visokokvalitetnom uslugom i atrakcijama Napraviti zahtjevnu infrastrukturu za potrebe biciklističkog, konjičkog, pješačkog i vodenog turizma. Tijekom razvojnog perioda treba uložiti veće napore u uključivanje u veću regionalnu destinaciju, kao i u održivo iskorištavanje doline rijeke Drave Razvoj zahtjevne infrastrukture za potrebe biciklističkog, konjičkog, pješačkog i vodenog turizma, turizam u porastu, oporavak uslužnog sektora projekt Turistička zajednica Grada Slatine, LAG Marinianis, JLS JLS, državni proračun, fondovi EU ,00 EUR Razdoblje provedbe Pretvaranje lokanog prirodnog i kulturnog naslijeđa u turističku atrakciju Očuvanje prirodnih, izgrađenih i kulturno-arheoloških materijala s turističkim potencijalom na području djelovanje, njegovo predstavljanje i LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 47

48 Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva održiv razvoj Istraživanje, razvoj, međunarodna marketinška popularizacija lokalnih prirodnih i kulturnih posebnosti. Eksploatacija postojećeg, ali još nedovoljno iskorištenog turističkog potencijala, dinamizacija ruralnog gospodarstva. Ozbiljnu ulogu u razvijanju atrakcija, organizaciji i prezentaciji događanja, te osiguravanju infrastrukture imaju, uz privatni sektor, i samouprave i nevladine udruge. Slično kao i kod mjere I.2.C, i ovdje se kao prvi korak realiziraju razvojni programi IPA prekogranične suradnje. Obnovljene i spremne za pokazivanje zgrade s turističkim potencijalom na području djelovanja, dinamizacija ruralnog gospodarstva, bolja iskorištenost turističkog potencijala projekt Zavičajni muzej Slatina, Turističa zajednica grada Slatine, JLS, LAG JLS, državni proračun, fondovi EU ,00 EUR Razdoblje provedbe Razvoj poduzetništva i uporabe obnovljivih izvora energije u svrhu energetske samoodrživosti lokalnih dionika Grad Slatina, kao regionalni centar uz pomoć tradicije i svojih obilježja u mogućnosti je pružiti priliku za prerađivačku i laku industriju. Upotrebom lokalnih sirovina i korištenjem ekološki prihvatljive energije treba proizvoditi i konkurentne proizvode za izvoz (prehrambeni proizvodi, drvna industrija, građevinski materijal). To se u lokalnom gospodarstvu može realizirati samo uz pomoć ulaganja kapitala. Postojeći geotermalni izvori te područja namijenjena industrijskom razvoju stvaraju privlačnu sredinu za investiranje. Osim toga, razvoj lokalne zajednice i obnovljivi izvori energije povećavaju atraktivnost okruženja Iskorištavanje geotermalnih potencijala Pokazatelj Neovisnost od uvoznih cijena energenata, smanjenje emisije CO2, osiguravanje konkurentne investicijske sredine. Smanjenje režija za grad i stanovništvo, modernizacija energetike, popularizacija alternativnih izvora energije, uvoz ugljičnog dioksida, zamjena uvoza ugljikovodika sa obnovljivim izvorima energije. Primjena geotermalne energije iz okolice Slatine može biti, pored grijanja javnih ustanova, osiguravanje grijanja i tople vode tvrtkama na području grada. Daljnje mogućnosti su stakleničko vrtlarstvo i izgradnja komunalnog sustava grijanja. U svrhu korištenja geotermalnih izvora potrebno je izgraditi centralu i infrastrukturu potrebnu za provođenje da bi se udovoljilo barem potrebama gradskih poduzeća i ustanova. Ostvarenje investicije uz promišljenu pripremu treba započeti što ranije. Što prije proradi geotermalni sustav, prije će se moći krenuti u brojne ostale razvoje (npr. razvoj komunalnog grijanja, grijanje prostora zajednice, opskrba industrijskih zona, stakleničko vrtlarstvo) Smanjuje se emisija, ovisnost o uvoznim energentima, konkurentna sredina, smanjenje režija, poboljšana opskrba energijom Izgradnja prerađivačkog kapaciteta koji kao energent koristi energiju iz obnovljivih izvora. LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 48

49 JLS, LAG, poduzetnici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva Izvor financiranja JLS, državni proračun, fondovi EU, privatni kapital Financijska sredstva ,00 EUR Razdoblje provedbe Izgradnja postrojenja na biomasu za opskrbu javnih ustanova Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva Iskorištavanje neiskorištenog otpada. Postizanje neovisnosti od uvoznih cijena energenata, smanjenje emisije CO2, osiguravanje konkurentne investicijske sredine, diversifikacija poljoprivredne proizvodnje Pored osiguravanja opskrbe energijom javnih ustanova grada Slatine, ili izgradnje elektrane na biomasu, izgradnja manjih, općinskih centara s postrojenjima za proizvodnju grijanja i energije. Uključivanje biomase u proizvodnju energije igra ulogu u učinkovitijem radu javnim službi, ali se postupno otvara i zahtjevima stanovništva. Elektrana na biomasu može proizvoditi i električnu i toplinsku energiju. Pored energetskih biljaka, gorivo za elektranu najisplativije je pronaći u otpadu nastalom u poljoprivredi i drvnoj industriji. Naime, osim što jeftino i kontinuirano nastaje, ne zahtijeva dodatni prostor. Pored korištenja obnovljivih izvora energije, u svrhu dobivanja ekonomičnijeg pogona, treba riješiti i pitanje dodatne izolacije javnih ustanova tamo gdje je dolazi do nerazmjernog gubitka energije. Prvi plan investicije je izgradnja elektrane na biomasu u Slatini, a potom paralelno proizvodnja biomase i prelazak općina na biomasu Smanjenje emisije CO2, neovisnost od uvoznih cijena energenata, konkurentna investicijska sredina, smanjenje izdataka za režije za grad i stanovništvo, veća sigurnost opskrbe energijom Izgradnja jedne elektrane na biomasu i 2-3 elektrane manjeg kapaciteta (bojlera) za udovoljavanje manjih potreba općinskih središta JLS, poduzetnici JLS, državni proračun, fondovi EU, privatni kapital ,00 EUR Razdoblje provedbe Komunalna opremljenost industrijskih zona i industrijskih parkova uz pomoć isplativih tehnologija Osiguravanje konkurentnog i privlačnog okruženja za poduzetnike koji žele investirati na području LAG-a Za razvijanje i sposobnost privlačenja kapitala na području LAG-a, najbitniji je razvoj industrijskih zona. Kao jedan je od najvažnijih temelja za pogodnu ulagačku i investicijsku atmosferu je izgradnja infrastrukture na bazi geotermalne i energije iz obnovljivih izvora. S izgradnjom industrijskog parka te pogodovanjem putem raznih usluga stvara se privlačna klima za dodatne investicije. Konkurentna i privlačna trgovinska sredina, poboljšanje te povećanje broja investicija, konkurentna i ekološka sredina Pokazatelj Razvoj infrastrukture u industrijskim zonama pogodne za najmanje 2 industrijske djelatnosti Izvor financiranja JLS JLS, državni proračun, fondovi EU, privatni kapital LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 49

50 Financijska sredstva ,00 EUR Razdoblje provedbe Iskorištavanje sunčeve energije Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva Povećanje udjela zelene energije u ukupno angažiranoj energiji Izgradnja solarne elektrane Iskorištavaju se obnovljivi izvori energije što pridonosi smanjenju negativnih emisije u okoliš, povećava se neovisnost o uvoznim energentima Izgradnja solarne elektrane HEP, JLS, građani i gospodarstvo Državni fondovi i fondovi EU, privatni kapital ,00 EUR Razdoblje provedbe Razvoj infrastrukture, očuvanje i zaštita okoliša, prirodnog, kulturnog i povijesnog nasljeđa, poboljšanje kvalitete života Razvoj infrastrukture fokusiran je na poticanje i stvaranje preduvjeta za ekonomski i društveni razvoj, te unapređenje konkurentnosti regije kroz izgradnju i modernizaciju infrastrukture prema standardima Europske zajednice, gdje se velik naglasak stavlja na prometnu, komunalnu, ali i na socijalnu infrastrukturu te infrastrukturu za kvalitetno upravljanje otpadom. Izgradnjom infrastrukture stvaraju se preduvjeti za generiranje novih radnih mesta, privlačenje investicija, poboljšanje kvalitete života i standarda građana, kao i smanjenje pritiska na životnu sredinu kroz optimizaciju vodnih resursa, pročišćavanje otpadnih voda, smanjenje emisija CO2 i zbrinjavanje čvrstog otpada, te zaštita i očuvanje okoliša Razvoj prometne i komunalne infrastrukture Jedna od velikih okosnica koja usporava daljnji razvoj jest nedovoljno razvijena komunalna infrastruktura i slaba prmetna povezanost unutar ruralnog prostora. Isto tako nedovoljno razvijen sustav usluga i infrastrukture za društveni život zajednice, uzrokuje smanjenu koheziju ruralnih područja. Stoga, jedinice lokalne samouprave stavljaju u prioritet razvoj kvalitetne fizičke infrastrukture i ulažu velike napore i financijska sredstva kako bi se stvorili preuvjeti uravnotežen i održiv društveno-ekonomski razvoj LAG područja Unaprijeđenje sustava vodoopskrbe i odvodnje te pročišćavanja otpadnih voda Izgradnja, rehabilitacija i unapređenje sustava vodoopskrbe i odvodnje i pročistača otpadnih voda u regiji, u cilju racionalizacije korištenja vode, očuvanja prirode i poboljšanja kvalitete života Stvaranje komunalnih preduvjeta za poboljšanje kvalitete života na području LAG-a, čime se smanjuje utjecaj depopulacije i migracije stanovništva, spriječava se napuštanje najruralnijih i rubnih djelova LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 50

51 Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva područja, te se poboljšavaju uvjeti za kvalitetniji život i ujedno se stvaraju preduvjeti za razvoj gospodarstva i privlačenje investicija. Širenjem i obnovom vodovodne i kanalizacijske mreže omogućit će se kvalitetnij život i marginaliziranim i socijalno ugroženim skupinama, a snabdjevanjem sa sanitarno ispravnom pitkom vodom poboljšati će se kvaliteta života celokupnog stanovništva. Što se tiče zaštite životne sredine, modernizacijom sustava odvodnje i izgradnjom sustava za pročišćavanje otpadnih voda, smanjiti će se negativni uticaji na životnu sredinu Bolja komunalna infrastruktura, bolji uvjeti za život i rad na području LAG-a Broj novih priključaka na sustav vodoopskrbe i odvodnje, te izgradnja najmanje jednog pročistača otpadnih voda. JLS, Komunalna poduzeća, industrija, domaćinstva JLS, državni proračun, fondovi EU ,00 EUR Razdoblje provedbe Ulaganje u izgradnju i rekonstrukciju lokalnih cesta Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva Izgradnja suvremenih kolničkih zastora na makadamskim cestama, rekonstrkcija rizičnih i uništenih prometnica kako bi se povećala sigurnost i kvaliteta života te zaustavio trend depopulacije ruralnih područja i zadržalo stanovništvo na selu i rubnim djelovima naselja Cestovna infrastruktura u ruralnim područjima jedan je od preduvjeta za razvoj društveno-ekonomskih aktivnosti i očuvanje sela i rubnih područja naselj. Realizacijom cilja ove mjere omogućit će se veća mobilnost marginaliziranih grupa u udaljenijim mestima, njihov pristup poslu, socijalnim i zdravstvenim uslugama, kao i poboljšanje sigurnosti kroz kvalitetnije lokalne ceste Poboljšana cestovna infrastruktura, mobilnost stanovništva na cijelom području LAG-a, bolji uvjeti za život i rad Km izgrađenih i rekonstruiranih cesta JLS, komunalna poduzeća, stanovništvo LAG-a,industrija Državni proračun, JLS, fondovi EU ,00 EUR Razdoblje provedbe Poboljšanje sustava zaštite od poplava, suša i tuča Pokazatelj Izvor financiranja Spriječiti negativne posljedice elementarnih nepogoda Namjera je spriječiti negativne učinke poplava,suša te tuče kako bi se spriječile štete na poljoprivrdnim usjevima, štete na građevinskim objektima i obiteljskim kućama. Izgradnja sustava za navodnjavanje, izgradnja akumulacijskih jezera kojima se spriječavaju poplave na određenim područjima, nabava zaštita od tuča Sustav za navodnjavanje, akumulacija, zaštitne mreže od tuče Hrvatske vode,jls, komunalna poduzeća,obiteljska poljoprivredna gospodarstva,obrti,poduzetnici JLS, Županija, državni proračun, fondovi EU LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 5

52 Financijska sredstva ,00 EUR Razdoblje provedbe Ulaganje u povećanje energetske učinkovitosti javne rasvjete Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva Smanjenje potrošnje el. energije i negativnih utjecaja na okoliš iz sektora javne rasvjete Zamjena zastarjelih rasvjetnih tijela s energetski uĉinkovitijima i ekološki prihvatljivijima rasvjetnim tijelima i upravljanje intenzitetom javne rasvjete Smanjenje potrošnje električne energije u odnosu na ranije korištene živine žarulje, smanjenje emisija stakleniĉkih plinova, te unapređenje kvalitete osvijetljenosti prometnih i javnih površina širenjem mreže ekoloških rasvjetnih tijela 2 projekta, Nova ulična rasvjeta JLS, HC JLS, FZOEU, fondovi EU ,00 EUR Razdoblje provedbe Ulaganje u povećanje energetske učinkovitosti javnih zgrada Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva Smanjenje potrošnje energije u javnim zgradama u vlasništvu JLS-a Kako bi se učinkovito racionalizirala potrošnja energenata potrebno je prije svega obrazovati i poticati promjenu ponašanja djelatnika/korisnika zgrada u vlasništvu JLS-a. Nadalje, potrebno je modernizirati rasvjete u javnim zgradama, obnoviti toplinsku izolaciju vanjske ovojnice i krovišta javnih zgrada, zaamjeniti dotrajale stolarije na javnim zgradama, ugraditi termostatskie ventile na radiajtore centralnog grijanja te modrenizirat kotlove za centralno grijanje. Uvođenje kriterija zelene javne nabave za kupovinu električnih uređaja za javne zgrade i uvođenje sustava OIE (solarnih kolektora i FN) za javne zgrade značajno bi utjecalo na povećanje energetske učinkovitosti Smanjenje potrošnje električne energije, povećanje udobnosti života i rada u obnovljenim zgradama 3 projekta Smanjeni računi za električnu energiju i plin JLS, socijalne i kulturne ustanove u vlasništvu JLS JLS, MRRFU, FZOEU, fondovi EU ,00 EUR Razdoblje provedbe Razvoj sustava gospodarenja otpadom Neodgovarajuće gospodarenje otpadom najveći je problem zaštite okoliša u Hrvatskoj, pa tako u u našoj mikroregiji. Količina otpada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije dostatna. Kriza gospodarenja otpadom će, ako se brzo ne učine značajne LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 52

53 promjene, poprimiti velike razmjere. Neuređeni sustav gospodarenja otpadom negativno se odražava na sastavnice okoliša kao što su voda, zrak i tlo te na klimu, ljudsko zdravlje i drugi živi svijet. Osobito su ugrožene podzemne vode koje su glavni izvor zaliha pitke vode i temeljni nacionalni resurs. Potencijalno najveće štetno djelovanje može izazvati otpad (uključujući i opasni otpad) koji se gomila kod proizvođača otpada zbog mogućeg rizika za okoliš i ljudsko zdravlje. O tome hoće li se učinkovito i brzo riješiti sadašnji problemi gospodarenja otpadom ne ovisi samo kakvoća života građana, privlačnost Hrvatske kao turističkog odredišta i njezina međunarodna percepcija zemlje očuvanog okoliša i proizvodnje zdrave hrane već i uspješnost procesa pregovaranja s Europskom unijom Odvojeno skupljanje iskoristivog otpada za ponovnu oporabu Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva Smanjivanje količine nastalog otpada i održivo gospodarenje otpadom radi zaštite ljudskog zdravlja i okoliša, iskorištavanje vrijednih osobina otpada kroz izdvajanje sekundarnih sirovina, oporaba otpada recikliranjem i ponovnom uporabom u materijalne ili energetske svrhe Odvojeno skupljanje iskoristivog otpada po načelu od kuće do kuće (papir, staklo, metal, plastika i dr.), uređenje reciklažnog dvorišta te eko-otoka, sanacija malih divljih odlagališta Smanjenje odloženog otpada na odlagalištu, iskorištavanje postojećih sirovina za ponovnu proizvodnju novih proizvoda projekt Količine odvojeno prikupljenog otpada JlS, komunalna društva, građani i gospodarstvo JLS, Županija, državni proračun, fondovi EU ,00 EUR Razdoblje provedbe Odvojeno skupljanje zelenog otpada i proizvodnja komposta Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva Odvojeno skupljanje zelenog otpada radi proizvodnje komposta za poboljšanje tla na zelenim javnim površinama Osigurati uvjete za izdvojeno skupljanje zelenog otpada s javnih površina i iz kućanstava, te njihovo kompostiranje i korištenje komposta za zelene površine Smanjenje odloženog otpada na odlagalištima, iskorištavanje hranjivih svojstava otpadne zelene mase iz voćnjaka i vrtova građana projekt Izgradnja kompostane JLS, komunalna društva, građani JLS, Županija, državni proračun, fondovi EU ,00 EUR Razdoblje provedbe Kontrolirano preuzimanje građevinskog otpada Sprečavanje zagađenja okoliša građevinskim otpadom i iskorištavanje neopasnog građevinskog otpada za potrebe lokalne zajednice Osigurati i opremiti lokaciju za prihvat i predobradu građevinskog otpada, iskorištavanje neopasnog građevinskog otpada za određene LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 53

54 Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva sanacije javnih površina te predaja ostalog otpada ovlaštenim skupljačima Smanjenje divljih odlagališta građevinskog otpada, iskorištavanje oporabivih materijala, zapunjavanje depresija usitnjenim neopasnim otpadom, popravak nasutih putova iskoristivim neopasnim materijalom Količina prikupljenog građevinskog otpada, te iskorištenog neopasnog materijala JLS, komunalna društva, građani JLS, Županija, državni proračun, fondovi EU ,00 EUR Razdoblje provedbe Nastavak aktivnosti na uspostavi ŽCGO i transfer stanica Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva Učinkovito gospodarenje otpadom radi zaštite ljudskog zdravlja i okoliša za područje cijelog LAG-a i VPŽ Izgradnja građevina ŽCGO namijenjenih skladištenju, obradi ili odlaganju otpada, gradnja transfer stanica na području LAG-a Marinijanis Izrada projektne dokumentacije 2 projekta JlS, komunalna društva, građani i gospodarstvo JLS, Županija, državni proračun, fondovi EU ,00 EUR Razdoblje provedbe Zaštita i održivo korištenje prirodnih vrijednosti, kulturne-povijesne i tradicijske baštine Područje LAG-a bogato je vrijednom biološkom, krajobraznom, kulturno-povijesnom i tradicijskom baštinom koja daje komparativnu prednost ovog prostora i na kojoj treba temeljiti njegov daljnji uravnotežen održivi razvoj. Stoga, važno je pružiti potporu aktivnostima koje čuvaju i unaprijeđuju zaštitu okoliša, krajobraznu i biološku raznolikost, te revitaliziraju održivo korištenje kulturno-povijesne i tradicijske baštine, poticanjem lokalne zajednice na veće uključivanje i zajedničku brigu o ovim nasljeđenim vrijednostima ovoga prostora Zaštita i održivo korištenje prirodnih vrijednosti Pokazatelj Očuvanje, zaštita i održivo korištenje vrijedne prirodne baštine Veliku važnost treba dati ispitivanju i istraživanju pojedinih sadržaja i lokacija prirodne baštine radi njene zaštite i samoodrživosti. Održivo korištenje prirodnih dobara treba sagledati na način i u obujmu koji ne vodi do njihova propadanja, nego se održava njihov potencijal kako bi se udovoljilo potrebama i težnjama sadašnjih i budućih naraštaja. Ulaganja u zaštitu, obnovu pojedinih vrsta i područja prirodnog nasljeđa, održivo korištenje prirodnih dobara Najmanje 3 projekta zaštite prirodne baštine i održivog korištenja LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 54

55 prirodnih resursa JLS, LAG, javne ustanove, civilne udruge Izvor financiranja JLS, Županija, državni proračun, fondovi EU Financijska sredstva ,00 EUR Razdoblje provedbe Senzibiliziranje i edukacija javnosti o važnosti očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva Jačanje znanja i informiranosti stanovnika LAG-a o važnosti očuvanja i zaštite prirodnih resursa te održivom korištenju prirodne baštine Kako bi se ojačala svijest o važnosti održivog korištenja, očuvanja i zaštite prirodne baštine nužno je uvesti koordinirane edukacijske programe i poticati civilno društvo na snažnije uključivanje u takve aktivnosti te razvijati međusobnu koordinaciju posebnih znanja koja bi dugoročno povećala svijest o važnosti prirodnih vrijednosti, odnosno znanje o njezinu održivom korištenju. Informirano i educirano stanovništvo o važnosti očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti 6 radionica ( po JLS) Civilne udruge, škole, JLS, LAG JLS, Županija, državni proračun, fondovi EU 2.000,00 EUR Razdoblje provedbe Očuvanje i ulaganje u zaštitu kulturne i povijesne baštine Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva Očuvanje lokalne kulturne i povijesne baštine kako bi se očuvala bogata kulturna raznolikost. Poticanje održivog korištenja na način koji će podizati razinu svijesti o važnosti baštine i posredno utjecati na njezino očuvanje. Tim će se ciljem nastojati obuhvatiti što šira javnost, koja bi trebala postati aktivan dionik u procesima očuvanja, zaštite i gospodarskog korištenja kulturne baštine. Razvijanje konkretnih projekata održivog korištenja baštine, obrazovanje lokalnih vlasti i stanovništav o koristi kulturne baštine za razvoj lokalne zajednice 2 projakta JLS, LAG, Zavičajni muzej, civilne udruge JLS, Županija, državni proračun, fondovi EU ,00 EUR Razdoblje provedbe LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 55

56 3.3. Razvoj ljudskih resursa u skladu sa potrebama tržišta rada, podizanje društvenog standarda i potpora civilnom sektoru Niti jedno društvo ne može smisleno djelovati bez ažurnih sudionika sustava i konstantnog nadograđivanja znanja. Naposve je tako u današnje vrijeme, kada promjenjive okolnosti stalno nameću nove i nepredvidive zahtjeve. Hrvatska se priključila europskim integracijama u krajnjem trenutku u smislu da se već nastale promjene ne mogu vratiti, ali se mogu iznaći sredstva za ublažavanje negativnih utjecaja i za iskorištavanje novih prilika. Zajednički programi Europske Unije brinu se za infrastrukturu i ulaganje u ljudske potencijale. Širenjem EU sredstava na Hrvatsku stvara se dobra prilika za ljudski i društveni razvoj i obnovu. Širenjem novih znanja, podučavanjem zaostalih slojeva, primjenjivanjem novih tehnologija radimo na tome da se u svijetu promjena uspijevamo osjećati sposobnima za stvaranje sigurne budućnosti sebi i svojem okruženju Jačanje sustava doškolovanja i obrazovanje odraslih Cilj sustava obrazovanja odraslih je podizanje stupnja obrazovanja, povećanje učinkovitosti u izvršavanju poslova, razvijanje kulturnog i mentalnog stanja duha, očuvanje i poboljšanje društvene ravnoteže, konkurentnosti, očuvanje zdrave strukture lokalnog stanovništva. Veliki broj nezaposlenih, kao i strukturalni problemi na tržištu rada, zahtijevaju koordinirani i učinkoviti pristup. Jedno od glavnih sredstava za reintegraciju uvjeta tržišta rada je razvoj ljudskih potencijala i kreiranje novih radnih mjesta. Na tom području nude se mnoga rješenja. Od tematski usko specijaliziranih stručnih tečajeva, razvijanja ključnih kompetencija, preko informacijskih usluga i savjetovanja o mentalnom zdravlju, savjetovanja o karijeri, volonterskih programa za stjecanje radnog iskustva za početnike na tržištu rada, specijalnih programa zapošljavanja za trajno nezaposlene do pružanja menadžment usluga poduzetnicima Razvoj Pučkog (otvorenog) učilišta i njegovo uključivanje u provedbu restrukturiranja gospodarstva Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva Obnova strukture stručnosti u regiji. Osiguravanje odgovarajućih kapaciteta za obrazovanje odraslih, za potrebe prekvalifikacije i usavršavanja Usklađivanje postojećih obuka i načina usavršavanja Pučkog otvorenog učilišta s potrebama poduzeća i tržišta rada. Po potrebi, pokretanje novih programa, osiguravanje vrta za praksu i drugih metoda za praktično usavršavanje. Ažurno praćenje gospodarskih zahtjeva i tehnički razvoj nameću i obrazovnim ustanovama razvoj infrastrukture i ponude usavršavanja u svrhu potvrđivanja promjenjivih odnosa. Obnavlja se sustav Pučkog otvorenog učilišta tečajevi se organiziraju prema potrebama tvrtki i poduzetništava, osigurano je mjesto za praksu i moderna oprema Obrazovna infrastruktura pučkog učilišta, praktične radionice, pokretanje 4-8 tečaja za obrazovanje odraslih Pučko otvoreno učilište, stanovništvo LAG-a Državni proračun, Županija, fodnovi EU ,00 EUR LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 56

57 Razdoblje provedbe Sklapanje Regionale suradnje za zapošljavanje Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva Usuglašavanje poslodavaca, posloprimaca, obrazovnih ustanova, samouprave i državne uprave Udruživanje dionika na tržištu rada, temelji se na suradnji i partnerstvu. Ključni dionici se zajednički trude doskočiti problemu nezaposlenosti, uz ispunjenje lokalnih gospodarskih ciljeva i razvijanje ljudskih potencijala. Udruživanje pomaže razvoj potencijala za zapošljavanje i integraciju slojeva u nepovoljnom položaju i korisnicima zavoda za zapošljavanje uz korištenje lokalnih pogodnosti. Primarna ciljna skupina su gospodarski čimbenici, poslodavci. Sekundarna ciljna skupina su aktivni tražitelji posla iz domene slojeva u nepovoljnom položaju Spajanje i suradnja svih čimbenika na tržištu rada, razvija se potencijal za zapošljavanje u slojevima u nepovoljnom položaju 2 projekta JLS, LAG, Pučko otvoreno učilište Državni proračun, fondovi EU ,00 EUR Razdoblje provedbe Osnivanje zajedničke baze za proučavanje i razvoj poljoprivrede osječkog i kapošvarskog sveučilišta u Slatini Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva Uspostavljanje istraživačko-razvojnih djelatnosti na europskom nivou, privlačenje visokoobrazovanih stručnjaka u sjedište LAG-a, povećanje dodane vrijednosti Za iskorištavanje iznimnog agrarnog potencijala je važno povećanje dodane vrijednosti i osnivanje istraživačko-razvojnih kapaciteta. Suradnja institucija visokog obrazovanja i trgovačkih sfera važna je za privlačenje uzgajivača i prerađivačkih poduzeća, a pruža i tražene usluge i široj regiji. Takve usluge mogu biti kontrola i provjera kvalitete bioproizvoda, određivanje najboljih metoda ekološkog uzgoja, sam uzgoj, itd. Osnivanje istraživačko-razvojne djelatnosti na europskom nivou u sjedištu LAG-a, povećanje broja visokoobrazovanih stručnjaka Minimalno suradnja između visokoobrazovnih ustanova, laboratorij za određivanje bio kvalitete JLS, LAG, Obrazovne institucije Državni proračun, fondovi EU, privatni kapital ,00 EUR Razdoblje provedbe Društvena pokretljivost i upravljanje ljudskim resursima Uspinjanje na društvenoj rang ljestvici, jedan od glavnih pokretača mobilnosti, je tzv. kulturni kapital, koji pojedinac počinje stjecati u krugu obitelji od najranije dobi. Nažalost, svaka obitelj ne može osigurati djeci ulaganje u takvu vrstu kapitala koja bi im omogućila LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 57

58 samostalan život. Zato bitnu ulogu imaju ustanove koje pomažu u stjecanju kulturnog kapitala iz sekundarnih izvora. Takve ustanove su, prije svega, dječji vrtići, škole, te sve obrazovne ustanove općenito. Međutim, obrazovne ustanove nisu kadre razviti sve one kompetencije koje čine učinkovitim usvajanje kulturnog kapitala i njegovo iskorištavanje. To je zadaća sustava kulturnih ustanova za posredovanje kulturom. Povećanje kulturnog kapitala nije potrebno samo mladima ili ljudima u nepovoljnom položaju, već i odraslima, visokoobrazovanima, jer je jedna od glavnih procjena u ekonomiji da je za privlačenje kapitala najbolji drugi kapital, poput kulturnog. Izašavši iz užeg kruga kulturnih dobara, dijelom kulturnog kapitala se može smatrati način života, stavovi, pa i identitet. Zato je za razvoj zdrave zajednice na raspolaganju širok raspon sredstava. Pri tom višeslojnom poslu, neizostavne su civilne udruge i kulturne ustanove, jer se prijenos kulture na pojedinca smatra akumuliranjem socijalnog kapitala, čime se povećava jednakost i jača mobilnost. U modernim, tržištem motiviranim društvima, važnost neprofitnog rada je često zanemarena, iako je on jednako važan za uspješan život pojedinca i društva. Voloniranje je motivirano poštovanjem drugih, ispunjavanjem slobodnog vremena, pa sve do stjecanja radnog iskustva. Zadatak društva je osigurati cilj, mogućnosti i infrastrukuru pojedincima sklonim volontiranju jer dobrovoljni rad bilo kojeg pojedinca uvijek služi na korist zajednice Upravljanje talentima Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva Osigurati usavršavanje, mogućnost promocije mladih ljudi koji se istaknu ili postignu značajne rezultate na području sporta ili kulture, posebno ako potječu iz obitelji u nepovoljnom položaju Učenicima osnovnih i srednjih škola koji pokažu nadprosječne sposobnosti, poseban interes ili usvajaju gradivo brže od prosjeka potrebno je osigurati obrazovanje po mjeri. U tu svrhu potrebno je stvoriti i razviti stručne i infrastrukturalne uvjete za upravljanje talentima, s posebnim osvrtom na sljedeće: - sudjelovanje pedagoga na usavršavanjima vezanim uz nadarene učenike, - razvijanje veza između škole i roditelja (uključivanje roditelja u ostvarivanje projekata vezanih za upravljanje talentima, u organizaciju redovnog školskog života), - planiranje i provedba individualnih razvojnih programa, - utvrđivanje i planiranje načina i postupaka vrjednovanja, - razmjena iskustava stručnih ljudi odgovornih za razvojne programe, - metodološki okviri razvojnih programa, - komunikacija, organizacija događanja, natjecanja, nagrađivanje sudionika, - motiviranje suradnika, evaluacija, evaluacija programa, - dokumentiranje programa, diseminacija programa. - nabava sredstava male vrijednosti koja omogućavaju mladim učenicima u ustanovama uspješnije obučavanje i praksu razvijenije obrazovanje u regiji, ostvarenje programa upravljanja talentima, razvijenija veza škole i roditelja, postojanje individualnih razvojnih programa, imovina EU kvalitete. Najmanje 5 projekata Uključivanje ukupno djece Obrazovne ustanove, LAG, JLS, civilni sektor Državni proračun, fondovi EU ,00 EUR Razdoblje provedbe LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 58

59 Razvojni programi izvan škole Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva Povećanje šansi za nastavak obrazovanja mladih u izrazito nepovoljnom položaju, i poboljšanje za društvenu prilagodbu na tržište rada uz pomoć organiziranog učenja koje nije inkorporirano u nastavne sate.nadalje, cilj je da učenici u izrazito nepovoljnom položaju u što većem broju završe osnovnu školu, te nastave školovanje u srednjim školama s mogućnošću mature da bi se mogli uključiti u visoko obrazovanje Izvannastavni razvojni programi grade se na stjecanju ključnih vještina i sveobuhvatnih sposobnosti. Sudionici su mahom učenici u nepovoljnom položaju koji dobivaju odgoj krojen po mjeri, razvoj osobnosti, i tako dobivaju šanse razlučiti vlastite interese na temelju sposobnosti i interesa Odgajanje po mjeri, razvoj osobnosti, programi za razvijanje vještina, poboljšane mogućnosti školovanja za djecu u nepovoljnom položaju, viši stupanj obrazovanja na području djelovanja Najmanje 5 projekata Uključivanje ukupno djece Obrazovne ustanove, LAG, JLS, civilni sektor Državni proračun, fondovi EU ,00 EUR Razdoblje provedbe Potpora uključivanju volontera u organizirane akcije, razvoj zajednice kroz posredničke mreže volontiranja: info točke, pratiteljska mreža Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva Prepoznavanje, priznavanje i širanje volonterskog rada, osiguravanje pozadine, uvjeta i učinkovitosti volontiranja Učinkovitost akcija zajednice uvelike se popravlja ako uključuje profesionalne organizatore te pored ciljane skupine, volonteri sudjeluju u njihovim provedbama. To popravlja uklopljenost programa u društvo, širi i razvija ključne kompetencije, popravlja spremnost na suradnju. Važno je da se promicanje i širenje volontiranja događa na onim područjima koja raspolažu širokim spektrom pomoći te djeluju u korist zajednice. Podršku dobrovoljnom radu pružaju stručnjaci koji imaju i ulogu u izgradnji, širenju i koordiniranju civilne volonterske mreže. Dobrovoljni rad mora se temeljiti na korištenju sredstava, točnom odrđivanju ciljeva i metoda, te učinkovitoj kordinacijskoj podršci. Volonterskoj mreži pristupamo kao metodi razvoja zajednice, koja se sastoji od definiranja i ostvarivanja ciljeva bez većeg priljeva sredstava Povećana prepoznatljivost volontiranja, širenje volonterskih aktivnosti na području djelovanja, jačanje zajednice, aktivne info točke i mreža pratitelja volontera, učinkovitiji volonterski rad 6 projekata ( po JLS), osnivanje jedne posredničke mreže za volontioranje i info točke ( po JLS) Ukupno uključivanje 200 volontera LAG, JLS, civilni sektor Državni proračun, fondovi EU ,00 EUR LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 59

60 Rad s mladima Osigurati korisno provođenje slobodnog vremena za mlade od 5-29 godina: zdravlje i prevencija droga Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva Rad s mladima jača sudjelovanje mladih u društvu s namjerom da im pomogne da se razviju u aktivne i odgovorne odrasle ljude. Odvija se prije svega kroz korisno provedeno slobodno vrijeme pomoću programa koji razvijaju osobnost, zajednicu, samoorganizacije. Zadatak rada s mladima je kreiranje takve socijalizacijske sredine koja pozitivno utječe na zdravstveni odgoj, prevenciju ovisnosti, razvija toleranciju. Rad s mladima zastupa interese mladih, koordinira interese i posreduje pri eventualnim međugeneracijskim sukobima Sudjelovanje mladih u organiziranim rekreativnim programima, kampovima za mlade, programima međunarodne razmjene, klubovima mladih pri društvenim domovima, učinkovitiji zdravstveni odgoj, prevencija droga, razvijanje tolerancije. Najmanje 2 projekata (2 po JLS) Obrazovne ustanove, LAG, JLS, civilni sektor Državni proračun, fondovi EU ,00 EUR Razdoblje provedbe Zdravstveni odgoj i preventivni programi Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva Proučavanje i praćenje zdravstvenog stanja skupina ranjivih ugroženih s gledišta javnog zdravstva, širenje svijesti o zdravom načinu života, prevencija Redovito organizirana informativna zdravstvena predavanja u obrazovnim ustanovama i nevladinim udrugama. Tematsko pojavljivanje u tiskanim izdanjima, na web stranicama, te na gradskoj televiziji. Imajući na umu najzastupljenije bolesti, svake godine organizirati preventivne preglede: mjerenje gustoće kostiju, ginekološke preglede, preglede prostate, mamografiju, a za djecu: alergološki i ortopedski pregledi, itd redovito, godišnje utvrđivanje zdravstvenog stanja, učinkovitija prevencija bolesti, svijest o zdravom načinu života 6 projekata godišnje ( po JLS) Obrazovne i zdravstvene ustanove, LAG, JLS, civilni sektor Državni proračun, fondovi EU 6.000,00 EUR Razdoblje provedbe Razvoj ljudske infrastrukture (škola, knjižnica, kazalište, kino, liječnička ordinacija, općina ili gradska uprava) Obnova derutnih, ratom uništenih zgrada i obnova infrastrukture. Osiguravanje moderne ljudske infrastrukture odgovarajućih kapaciteta i odgovarajućih tehničkih standarda Za postizanje i očuvanje visoke kvalitete javnih usluga neophodna je modernizacija i obnova. To posebno vrijedi u ratom pogođenim, LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 60

61 Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva zaostalim područjima gdje je infrastruktura posebno loša. Za djelatnike i ostale korisnike tih zgrada važna stavka je realizacija kulturnih, zdravih i ekonomičnih mjesta Obnovljene zgrade, ispunjene sadržajem, modernim odgovarajućim kapacitetima, uz osiguranu infrastrukturu koja zadovoljava tehničke standarde obnovljene zgrade, ispunjene adekvatnom opremom i sadržajem Obrazovne i zdravstvene ustanove, LAG, JLS, civilni sektor Državni proračun, fondovi EU ,00 EUR Razdoblje provedbe Izrada i provedba IT akcijskog plana Informacijska tehnologija danas je neizostavni dio svakodnevnog života. Kako bismo postali prepoznatljivi i dostupni nužno je priključivanje sve jedinstvenijem mrežnom sustavu. Situacija nije drugačija ni u poslovnom životu, a niti u javnoj upravi. Kako kompletno područje LAG-a postalo privlačna sredina ulagačima, mora se stvoriti lokalna IT pozadina - radi lakše prepoznatljivosti i dostupnosti kao turističke destinacije. Stoga, prije svega potrebno je razviti mrežu kontakata i ojačati ljudske potencijali, za koje su, uz javne ustanove, jednako važni i privatni i civilni sektor te njihovo zajedničko djelovanje. Uz primjenu dolje navedenih mjera moguće je napraviti jednu složenu IT pozadinu. Međutim, da bi novonastala sinergija zaživjela, potrebno je više organizacija za upravljanjem sadržaja i njihova međusobna suradnja Elektronička uprava Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva Učinkovitija uprava, razvijenije javne usluge, stvaranje prijateljskog okruženja za poduzetnike Elektronička ili e-uprava postupno zamjenjuje tradicionalne oblike javne uprave. Ona omogućava građanima, gospodarstvenicima i javnim tijelima neposredniju, jednostavniju i ekonomičniju povezanost. Cilj joj je da sve moguće usluge budu dostupne u koncentriranoj formi. Osim u javnoj upravi, i banke imaju slične načine poslovanja. Oni omogućavaju brži protok informacija i administrativne poslove. Važno je da se razvoj sredstava dostupnosti i digitalnih kompetencija događa simultano Na jednom mjestu dostupne sve postojeće i buduće usluge javnih službi poduzećima i pojedincima, razvoj digitalnih kompetencija na području djelovanja Razvoj informatičke mreže i web JLS, projekt 2 informatička tečaja godišnje Obrazovne ustanove, LAG, JLS Državni proračun, fondovi EU ,00 EUR Razdoblje provedbe LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 6

62 Marketing regije, turistički online marketing i rezervacijski sustav Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva Porast broja turista, zarade od turizma, popularizacija područja LAG-a Na današnjem turističkom tržištu, posebice u slučaju ruralnog turizma, sve je zastupljenije traženje smještaja i organiziranje putovanja preko Interneta. U takvim slučajevima turisti preskaču usluge tradicionalnih turističkih agencija i rezerviraju smještaj direktno kod pružatelja takvih usluga na destinaciji. Kako bismo što većem broju takvih turista bili dostupni, potrebno je prilagoditi se novim trendovima i na Internet plasirati cjelokupnu ponudu, te njezino brzo, točno i povoljno rezerviranje Sustav atraktivnih, tematski isto koncipiranih, informativnih, međusobno povezanih regionalnih i općinskih stranica, jedinstveni regionalni imidž, online rezervacijski sustav online popularizacija područja LAG-a, turističke stranice, web stranica, projekt Turistička zajednica grada Slatine, LAG, JLS, obiteljska gospodarstva, poduzetnici Državni proračun, fondovi EU ,00 EUR Razdoblje provedbe Virtualno tržište Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva Rast prometa lokalnim proizvodima, proširenje tržišta obiteljskih gospodarstava, malih obrtnika i zanata Širenjem potrebnih kompetencija za elektroničku upravu i izgradnjom IT pozadine koja je u stanju odgovoriti zahtjevima turista, stvara se mogućnost virtualnog tržišta pomoću kojih se domaći proizvodi neprekidno pojavljuju na tržištu i dostupni su ne samo lokalnom stanovništvu već i šire. Ako na primjer jedan posjetitelj regije poželi neku lokalnu rukotvorinu, može ju kupiti kad god poželi putem internetske prodaje. Plasman lokalne robe na Internet pomaže i kod bržeg pronalaska kupaca voća i povrća na malo. Tako virtualno tržište s jedne strane nadopunjuje turističku ponudu, a s druge strane pomaže uzgajivačima i kupcima da se međusobno prepoznaju. Virtualno tržište pokreće djelatnosti turističkog marketinga i destinacijskog menadžmenta i time proširuje svoje usluge van turizma, poljoprivrede i obrtništva online baza podataka poduzeća, obiteljskih gospodarstava, zajednička prodajna mreža i svakodnevno ažurirana interenetska površina projekt: online baza podataka, dnevno ažurirana internetska površina, prodajna mreža LAG, JLS, obiteljska gospodarstva, poduzetnici, obrtnici Državni proračun, fondovi EU 0.000,00 EUR Razdoblje provedbe LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 62

63 Elektronička podrška tečajevima za obrazovanje odraslih Poboljšana učinkovitost obrazovanja odraslih, razvoj digitalnih kompetencija Učinkovitost obrazovanja odraslih poboljšava se ako oni učenici, koji se pored posla i dalje dodatno obučavaju, dio svojih obeveza izvršavaju kod kuće, bez putovanja i izostajanja s posla. Obrazovanje putem Interneta moguće je na više nivoa. Tako osigurava materijal za učenje, skripte, čak je moguće i polagati ispite preko Interneta. E- learning (učenje preko Interneta) zahtjeva veliku mootivaciju i samostalnost od polaznika te je ta forma namijenjena uglavnom obrazovanijim ljudima koji imaju osiguranu egzistenciju. Kod djece u nepovoljnom polažaju ipak je ključna veza između nastavnika i učenika, ali je bitno i pomaganje preko Interneta, u sklopu razvoja digitalnih kompetencija, kako bi se smanjio digitalni nesrazmjer Internetska dostupnost materijala za obrazovanje odraslih, razvijena IT pozadina pučkog učilišta, mogućnost učenja na daljinu Pokazatelj projekt: IT pozadina pučkog učilušta, online nastavni materijal, e- learning metode Izvor financiranja Financijska sredstva LAG, JLS, obiteljska gospodarstva, poduzetnici, obrtnici Državni proračun, fondovi EU 6.000,00 EUR Razdoblje provedbe Virtualni prostor zajednice Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva povećanje uključenosti društva, neposrednija veza između ustanova, vlasti i stanovništva Za društvo 2 stoljeća karakterističo je jačanje uloge mreža za povezivanje, slabljenje zajednice i pojava prostora za atomizirana društva. Nove zajednice sklapaju se na Internetu, u virtualnom prostoru. Cilj je lokalnog društva da ove vrlo brzo nastajuće grupe aktivizira i u stvarnom prostoru, uvede u stvarni život. Virtualni prostor zajednice tako ima mogućnost da bude sredstvo razvoja zajednice, pomoću koje će se lakše iskristalizirati prave potrebe zajednice i veća pokretljivost sredstava Raste sudjelovanje društva, neposrednija veza između ustanova, službi i stanovništva, programi razvoja zajednice veselije, srodnije lokalno društvo Pokretanje i održavanje najmanje jedne lokalne stranice zajednice na području djelovanja LAG, JLS, obiteljska gospodarstva, poduzetnici, obrtnici Državni proračun, fondovi EU 6.500,00 EUR Razdoblje provedbe Potpora civilnim udrugama Uvjet i pokazatelj aktivnog rada lokalnog društva je broj i uspješnost civilnih inicijativa. Civilne inicijative mogu biti pojedinačne, manje formalizirana partnerstva, ili stabilne skupine LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 63

64 s pravnim statusom, koje se mogu bitno razlikovati po pitanju profesionalizma i djelokrugu. Zajednička točka je inicijativa koja potječe odozdo i trud da se zadovolje one potrebe zajednice koje država ili lokalne vlasti, u nedostatku odgovarajućih podataka ili kapaciteta, ne mogu zadovoljiti. Lokalne vlasti mogu, njegujući civilne odnose, sklopiti brojna partnerstva, uključiti nove resurse u organizaciju društvenih usluga te dobiti izravne povratne infomacije od strane stanovništva. Civilne uduge pružaju prostor forumima za pregovore o interesima zajednice u izradi zajedničkih ciljeva i igraju veliku ulogu u razvoju društvenok kapitala Razvoj lokalnog identiteta Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva Definiranje gradskog, mjesnog i regionalnog identiteta, podizanje javne svijesti, njegovanje srodnih tradicija Poticanje inicijativa civilnog društva ne bi trebala biti razlika između formalnih i neformalnih organizacija, ako oni mogu pridonijeti kvaliteti života. Već sama činjenica da je određena grupa kadra sama definirati zajedničke ciljeve, i napraviti plan za njihovo dosezanje, govori u prilog razvoju lokalnog identieta, neovisno i praktičnom dijelu programa. Definiranje mjesnog i regionalnog identiteta je zadatak koji nikad nije moguće istinski završiti. Ovisno o promjenjivim okolnostima uvijek postoji potreba za izmjenama, čak i ako je stanovništvo stvorilo odgovorniji odnos. Baze za formiranje civlnih inicijativa su društveni domovi, infrastrukuturalnu i stručnu pomoć građani spremni na društveno aktiviranje Pojačana javna svijest o gradskom, mjesnom i regionalnom identitetu, jača tradcija, aktivna zajednica program razvoja identiteta 6 projekata ( po JLS) LAG, JLS, civilni sektor Državni proračun, fondovi EU ,00 EUR Razdoblje provedbe Jačanje civilnih udruga Pokazatelj Izvor financiranja Financijska sredstva Potpora učinkovitijem radu civilnih udruga kroz razvoj sredstava, pomoć pri radu, razvoj ljudskih potencijala Pravno ustanovljene civilne udruge koje imaju stalno članstvo i redovito djeluju predstavljaju najsolidniju bazu civilnog društva. Radna atmosfera ne popravlja samo izvršavanje radnih obaveza već je svojevrsni znak priznavnja djelatnosti. Formiranje jedinstvenog mehanizma potpore nevladinim udrugama uzima u obzir lokalne i regionalne potrebe. Tom analogijom, korisno je definirati s kojim sve djelatnostima civilne organizacije mogu doprinijeti socijalnom, obrazovnom, turističkom razvoju Učinkovitije civilne udruge 6 projekata ( po JLS) LAG, JLS, civilni sektor Državni proračun, fondovi EU ,00 EUR Razdoblje provedbe LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 64

65 Osnivanje krovnih udruga Razviti mrežu stručne pomoći i učinkoviti sustav usuglašavanja i zastupanja interesa zajednice Primarni zadak jedne krovne civilne udruge je razgranavanje, usaglašavanje i zastupanje interesa zajednice. Kada bi civilne udruge slatinske regije ustrojile jednu takvu organizaciju, onda bi, uz potrebnu punomoć, udruga branila usaglašene interese pred lokalnim vlastima, te bi time imala veću težinu nego u slučaju pojedinačnih istupanja. Zadatak krovne organizacije bio bi i davanje savjeta o učinkovitim podjelama postojećih kapaciteta i sredstava (ukoliko raspolaže sredstvima). LEADER akcijska grupa može obnašati jednu takvu krovnu funkciju, ali je jednostavnije da civilni sektor ustroji jednu takvu udrugu. To bi bilo sretnije rješenje i stoga jer bi tada jedna takva udruga bila podobna i utemeljiti Sustav Društvenih Domova, osigurati pripadajuće stručne sadržaje, pomagati građanske inicijative regije Učinkovitiji sustav usaglašavanja i zastupanja interesa zajednice. Jačanje civilnog društva Pokazatelj osnovana i aktivna civilna krovna udruga na području djelovanja - Potpora i razvoj djelatnosti krovne udruge 3 projekta Izvor financiranja Financijska sredstva LAG, JLS, civilni sektor Državni proračun, fondovi EU ,00 EUR Razdoblje provedbe Osnivanje centra neovisnog življenja Pokazatelj Omogućiti uvjete za dostojanstven i kvalitetan život te socijalnu uključenost, pružanjem socijalnih usluga i promicanjem prava Važno je da svi građani, pogotovo osobe s invaliditetom te stare i nemoće osobe, imaju izjednačene mogućnosti i neovisno življenje u lokalnoj zajednici. Povećanje vrste i količine socijalnih usluga, povećanje općeg dobra, povećanje zaposlenosti 50 novoostvarenih radnih mjesta Civilni sektor, JLS, LAG Izvor financiranja Državni proračun, fondovi EU Financijska sredstva ,00 EUR Razdoblje provedbe LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 65

66 4. STRATEGIJA IZRADE I PROVEDBE Planiranje, izrada i provedba lokalne razvojne strategije razvijana je kroz sljedeće cjeline: primjena načela "odozdo prema gore" i sudjelovanje različitih interesnih skupina, uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva sposobnost upravljanja javnim sredstvima utjecaj provedbe strategije na okoliš izvori financiranja i održivost strategije bez sredstava javne pomoći procjena broja projekata i potrebnih sredstava za razdoblje praćenje provedbe strategije i mjerenje učinaka provedbe strategije, kriteriji i indikatori za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti projekata procedura donošenja odluka uključujući proceduru odabira projekata kojima će LAG izdati pismo preporuke i načini spriječavanja sukoba interesa 4.. Značajke partnerstva LAG-a Marinianis Lokalna akcijska grupa Marinianis nastala je tijekom 20 godine, provedbom projekta Zajednička gospodarska i regionalna razvojna strategija uz granicu u sklopu IPA programa prekogranične suradnje Mađarska Hrvatska U okviru projekta organizirani su brojni sastanci i radionice na kojima su pozivani lokalni dionici iz različitih područja djelovanja, kako bi se dobila što jasnija slika i potrebe ovoga područja. Početkom 20. godine uspostavljanjem dijaloga i komunikacije među sudionicima na radionicama i sastanacima, prepoznaju se mogućnosti razvoja ruralnih sredina kroz LEADER program, odakle dolazi inicijativa za udruživanjem u jednu cjelinu i formiranje LAG-a. Radionicama su, uz veliku potporu JLS, presjedavale civilne organizacije, javna i privatna poduzeća, poljoprivredna gospodarstva i fizičke osobe, koji su formiranjem ujedno postali i članovi LAG-a pozivajući i ostale da se uključe. LAG Marinianis formirao se na području 6 JLS (grad Slatina i općine Čađavica, Mikleuš, Nova Bukovica, Sopje i Voćin) na kojem se razvijalo partnerstvo LAG-a čiji su sudionici osnivanjem. studenog 20. godine, dobrovoljno postali članovi. LAG trenutno ima 53 člana koji ujedno čine i skupštinu. Izvršna tijela LAG-a čine predsjednik, dva potpredsjednika, tajnik koji je ujedno i voditelj LAG-a, Nadzorni odbor te Upravni odbor koji ima 3 člana, od kojih je 7 iz javnog sektora s udjelom od 23%, 3 iz gospodarskog sektora s udjelom od 0%, te iz civilnog sektora 2 član s udjelom od 67%. Zastupljenost žena je 35%, odnosno člana UO, te osobe mlađe od 29 godina čine 2 člana Izrada LRS primjenom načela odozdo prema gore Provedbom prekograničnog projekta izrađena je prva strategija za područje grada Slatine i susjednih općina (današnji LAG Marinianis). Jačanjem suradnje članova LAG-a, određuju se radni zadatci i prioriteti te se započinje sa izmjenama i dopunama postojeće strategije, kako bi se dobila što kvalitetnija analiza stanja iz koje su se iskristalizirale jasne potrebe te odredili konkretni pravci razvoja ovoga područja, lokalnih dionika i ukupnog stanovništva. Za izradu nove LRS uspostavljena je radna skupina koja je okupljala predstavnike javnog, civilnog i gospodarskog sektora, uključujući i predstavnike organizacija socijalno ugroženih skupina ljudi, mlade, žene te ostale lokalne dionike koji nisu članovi ali djeluju na ovome području. LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 66

67 Radnom skupinom koordinirao je Upravni odbor uz potporu VIDRA-e - Razvojne agencije Virovitičko-podravske županije. Tijekom izrade LRS započela su istraživanja, brojni sastanci s pojedincima i grupama lokalnih dionika. Jedan od najvažnijih zadataka ovog procesa bio je anketiranje lokalnih gospodarstvenika, institucionalnog i civilnog sektora te prikupljanje lokalnih projektnih ideja, koje su uz identificiranje problema dobivenih izradom prethodnih analiza, pomogle u definiranju strateških ciljeva, prioriteta i mjera LRS Operativni plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva Tablica 5. Plan provedbe Strateškog cilja. LRS LAG-a Marinianis Strateški cilj Godina provedbe Trimestar provedbe Prioritet. Prioritet 2. Prioritet 3. Izvor: Izrada autora Održivi gospodarski razvoj zasnovan na konkurentnoj poljoprivredi, turizmu i poduzetništvu I II III IV I II III IV Tablica 6. Plan provedbe Strateškog cilja 2. LRS LAG-a Marinianis Strateški cilj Godina provedbe Trimestar provedbe Prioritet. Prioritet 2. Prioritet 3. Izvor: izrada autora Razvoj infrastrukture, očuvanje i zaštita okoliša, prirodnog, kulturnog i povijesnog nasljeđa, poboljšanje kvalitete života I II III IV I II III IV Tablica 7. Plan provedbe Strateškog cilja 3. LRS LAG-a Marinianis Strateški cilj Razvoj infrastrukture, očuvanje i zaštita okoliša, prirodnog, kulturnog i povijesnog nasljeđa, poboljšanje kvalitete života Godina provedbe Trimestar provedbe Prioritet. Prioritet 2. Prioritet 3. Prioritet 4. Izvor: izrada autora I II III IV I II III IV LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 67

68 4.4. Sposobnost upravljanja javnim sredstvima Lokalna akcijska grupa Marinianis početkom 202. godine, uspostavlja ureda Lag-a i zapošljava voditelja ureda LAG-a koji svoj posao obavlja profesionalno. Za voditelja ureda postavlja se osoba koja već ima iskustva i pripremi i provedbi EU projekata. Stoga LAG, prije svega je započeo pružanjem potpore projektima koji su već u provedbi, koje provode JLS u okviru IPA prekogranične suradnje HU HR. Nadalje LAG je pripremio i proveo jedan projekt u potpunosti, dva su nominirana i prošla na natječaju, čija se provedba očekuje tijekom 203. godine, započeta je priprema u izradi zajedničkog projekta sa Mađarskim LAGom Szinergia Egyesulet koji se prijavljuje na LEADER U Mađarskoj, te još jedan projekt je na rezervnoj listi na IPA IV. U tablici 8. je detaljniji prikaz provedenih, odobrenih i projekata u pripremi. Tablica 8. Prikaz provedenih, odobrenih i projekata u pripremi Naziv projekta Nositelj projekta/ Izvor financiranja Izrada projekta/ partnerstvo Rezultat projekta Status projekta Informacijama do konkurentnosti LAG Marinianis/ Zaklada Slagalica i Grad Slatina LAG Marinianis/ JLS i udruge područja LAG-a Web stranica LAG-a, postavljen info kiosk u sjedištu LAG-a Proveden u potpunosti Zajedno za naše najmlađe MO Nova Šarovka/ Zaklada Slagalica i Općina Sopje LAG Marinianis/ MO Nova Šarovka, LAG, JLS i udruge Izgradnja dječjeg igrališta u Novoj Šarovci Odobren za financiranje, provedba tijekom 203. godine Informatičkim znanjem za bolje sutra Udruga informatičara i tehničara Nova Bukovica/ Zaklada Slagalica i Općina Nova Bukovica LAG Marinianis/ UIT Nova Bukovica, LAG, JLS i udruge Obnova prostorije Općine N. Bukovice i uređenje za uspostavljanje informatičke učionice Odobren za financiranje, provedba tijekom 203. godine Strengthening and nuturing development and employment VIDRA Razvojna agencija VPŽ/ IPA IV, vlastito ulaganje VIDRA Razvojna agencija VPŽ/ LAG Marinianis LAG Papuk LAG Karašica Regionalna razvojna agencija Slavonije i baranje Osposobljavanje 25 osoba za rad u LAG-ovima, educiranje 45 članova LAG-a za pripremu i provedbu EU projekata Projekt je na rezervnoj listi Autohtoni proizvodi lokalnih proizvođača LAG Sinergya, Mađarska/ LEADER LAG Sinergya (HU) i LAG Marinianis/ LAG Sinergya (HU), LAG Marinianis i LAG Rieska- Leader (FI) Promocija autohtonih ruralnih proizvoda, pomoć u istraživanju starih sorti, edukacija u proizvodnji itd. U izradi, prijava na LEDER u Mađarskoj 203. godine Izvor: Izrada autora LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 68

69 Iz gore navedenih projekta, vidljivo je da se LAG uspostavom ureda i voditelja, u periodu kraćem od godinu dana, prikazao vrlo sposobnim kod same prijave projektnih ideja kao i provedbe istih. Početkom provedbe LRS, LAG će povećati kapacitete radne snage, te težiti što većoj apsorbciji financijskih sredstava za provedbu projekata na ovome području Utjecaj provedbe strategije na okoliš Provedbom postavljenih ciljeva Lokalne razvojne strategije postiže se održivo upravljanje prirodnim resursima i pozitivno djelovanje na očuvanje okoliša. Kod definiranja prioriteta, naglasak stavljen na elemente održivog gospodarenja prirodnim resursima i zaštitu okoliša, primjenjuje se u razvoju gospodarstva, kao i razvoju društvene i komunalne infrastrukture. Razvojem ljuskih resursa u prioritete se stavlja razvoj i usvajanje novih znanja, novih tehnologija, kao i prioritetno jačanje održivog razvoja temeljeno na korištenju obnovljivih izvora energije, čime se postiže očuvanje okoliša i energetska samoodrživost. Poseban značaj ima zaštita i održivo korištenje prirodne i kulturne baštine čime se jača razvoj ruralnog turizma, osigurava održivi razvoj ruralnih područja te jača svijest o očuvanju ovih resursa. Sukladno strateškim ciljevima, vidljivo je da je LRS usmjerena ka razvoju poljoprivrede i poduzetništva kojima se potiče razvoj ekološke poljoprivrede, korištenje geotermalnih i ostalih obnovljivih izvora energije, razvoju seoskog održivog turizma, unaprijeđenju komumnalne i društvene infrastrukture te racionalnom gospodarenju prostorom kako bi se postiglo bitno očuvanje okoliša te osigurao održiv razvoj i bolja kvaliteta života. Načela održivog razvoja i zaštite okoliša, moraju biti poštivana u provedbi svakog projekta koji proizlazi iz postavljenih ciljeva što ukazuje da LRS ima iznimno pozitivan utjecaj na očuvanje okoliša i prirodnih resursa na cijelom području LAG-a Izvori financiranja i održivost strategije bez sredstava javne pomoći Temeljem već postojeće suradnje svih jedinica lokalne samouprave s područja LAG-a Marinianis, koja se isprepliće nizom zajedničkih aktivnosti, započinje i proces formiranja LAG-a, te planiranje i priprema razvojnih projekata, koji proizlaze iz definiranih strateških ciljeva kojima se postiže zacrtana vizija održivog razvoja dobivena cjelokupnom izradom LRS za spomenuto područje. Na prvoj sjedici Upravnog odbora,održanoj , predložen je sporazum o zajedničkom sufinanciranju troškova za rad LAG-a Marinianis, kojim je definirano sufinanciranje od strane svih JLS, i to Grad Slatina sa mjesečnim udjelom od 2.500,00 kuna, te svaka Općina po.500,00 kuna mjesečno. Sporazum je potpisan od strane ovlaštenih osoba JLS, te se počeo primjenjivati od početka 202. godine. Isto tako donesena je odluka o plaćanju članarine, za svaku pojedinu strukturu članova te na taj način su uz sredstva JLS, osigurana i dodatna financijska sredstva koja bi kao uloženi input rezultirala povećanjem broja aktivnosti, sukladno LRS, usmjerena ka jačanju ljudkih resursa, partnerstva na regionalnoj, nacionalnoj ali i međunarodnoj razini. LRS je rađena sukladno prepoznatim potrebama ovoga područja, oslanjajući se na postojeće resurse čime se postavljeni ciljevi planiraju realizirati neovisno o sredstvima javne pomoći. Rad LAG-a fokusirat će se na provedbu projekata te poticanje i uključivanje svih relevantnih dionika u implementaciju istih, kao i pronalaženje različitih nacionalnih i ostalih izvora financiranja. LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 69

70 4.7. Procjena broja projekata i potrebnih sredstava Tablica 9. Indikativni broj projekata/potrebna sredstva javne potpore (vezani uz Prioritet i Prioritet 3 IPARD programa) navedeni u LRS za razdoblje MJERA 0»Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice«03»Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice«30»Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture«302»diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti«ukupno Indikativan broj projekata naveden u LRS za razdoblje Plan potrebnih sredstava (javna potpora) za realizaciju projekata za razdoblje (kn) Izvor: Preporuke za izradu lokalne razvojne strategije, Pravilnik o provedbi mjere 202 Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja unutar IPARD programa, prilog I 4.8. Praćenje provedbe Strategije i mjerenje učinaka Praćenje provedbe LRS LAG-a obuhvaća stalan monitoring, mjerenje učinaka provedbe strategije, kriterije ocjenjivanja te indikatore za ucjenu uspješnosti i učinkovitosti mjera, odnosno projekata kojima se provode. Praćenje i evaluacija sastavni je dio redovnih aktivnosti LAG-a. Statut LAG-a te interni pravilnici o radu, definirali su zadaće LAG-a, koje, između ostalog, obuhvaćaju zadaće praćenja, izvješćivanja i ocjenjivanja učinkovitosti rada LAG-a odnosno, provedbe Strategije koja je dala smjernice i okvir za rad LAG-a. Zadaće su rapoređene između Upravnog i Nadzornog odbora, Skupštine te operativnih tijela, odnosno, zaposlenika LAG-a. Za provedbu praćenja strategije i njezino ocjenjivanje, LAG, općenito, mora: uspostaviti aktivnu bazu podataka o stanju u prostoru i bazu projektnih ideja za realizaciju mjera Strategije, koja u sebi sadrži bazu podataka o stanju projekata, LAG mora uspostaviti kriterije odabira i indikatore praćenja odabranih projekata za provedbu LRS, te procedure davanja Pisma potpore LAG-a, pripremu i analizu raznih vrsta izvješća (kvalitativnih i kvanititativnih, odnosno, narativnih i financijskih), te mora provesti sustav edukacije za provedbu samoanalize i vanjske evaluacije (ex ante evaluacija). Za praćenje i procjenu provedbe LRS prvenstveno je zadužen stručni voditelj, zaposlenici, Predsjednik te Upravni odbor. Strategiju provode članovi udruge, ured i partneri LAG-a. UO ima zadaću razvoja i provedbe kriterija i kontrolu procedura za odabir projektnih prijedloga LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 70

71 koje će se financirati u okviru provedbe LRS te davanja Pisma potpore projektima koji se kandidiraju na mjere IPARD programa. Voditelj LAG-a odgovoran je za provedbu zadaća i odluka Upravnog odbora i provedbu odluka članova Skupštine, kao i učinkovitu provedbu Strategije. Profesionalni stručni voditelj udruge odgovoran je za prikupljanje, pregled dokumentacije, nadopunu dokumentacije, provedbu procedura izdavanja Pisma preporuke, provedbu LRS i financiranje projekata. Sustav praćenja aktivnosti, odnosno provedbe LRS uključuje: Mjesečne sastanke voditelja i predsjednika LAG-a (aktualnosti, bilješke) Kvartalne sastanke UO, osim u slučaju izdavanja Pisma potpore, te po potrebi i NO, koji obuhvaćaju izvještaje o radu i financijska izvješća provedbe LRS i planiranje aktivnosti i financiranja za naredno kvartalno razdoblje Godišnja narativna i financijska izvješća koja voditelj LAG-a, UO i NO podnose Skupštini LAG-a s godišnjim planom za slijedeću programsku godinu Komunikacija s javnosti Sve aktivnosti tijekom provedbe LRS prate narativna i financijska izvješća s potpisnim listama ciljanih korisnika i medijskom arhivom (foto/video) Procedura i kriteriji odabira projektnih ideja te davanje Pisma preporuke Tijekom izrade strategije objavljeni su dva kruga Javnih poziva za prikupljanje projektnih ideja koje su relevantne za sufinanciranje iz IPARD programa. Temeljem prikupljenih projektih ideja koje će ujedno postati idikator provedbe LRS, stvorila se jedna baza pripremljenih projekata, koja je korištena kao relevantna procjena broja projekata i potrebnih sredstava vezanih uz IPARD za razdoblje LAG će na temelju pripremljenih projekata izdavati pismo preporuke prijaviteljima koji prijavljuju projekte na natječaje IPARD programa. Prijavitelj je dužan podnijeti zuahtjev za izdavanje pisma preporuke pisanim putem na adresu LAG ureda. Za izdavanje pisma preporuke predsjednik LAG-a imenovat će ocjenjivački odbor od 3 člana koji može biti u sljedećem sastavu: za predsjednika ocjenjivačkog odbora voditelj LAG-a za člana ocjenjivačkog odbora član LAG-a sa iskustvom rada na EU projektima Prije pokretanja procedure idavanja pisma preporuke, moraju se zadovoljiti osnovni kriteriji prihvatljivosti, koji pregledava ocjenjivački odbor: Prijavitelj je prihvatljiv unutar mjere IPARD programa za koju se prijavljuje Projekt mora zadovoljavati kriterije navedene u pravilniku i vodiču IPARD programa U slučaju da ocjenjivački odbor utvrdi da prijavitelj nije zadovoljio osnovne kriterije, odnosno da se utvrdi da projekt ne zadovoljava kriterije sukladno pravilniku IPARD programa, odustaje se od daljnje evaluacije projekta. Ukoliko prijavitelj i projekt zadovoljavaju osnovne kriterije, ocjenjivački odbor pristupa daljnjoj evaluaciji pri čemu projekt može dobiti maksimalno 80 bodova, s napomenom da u postupku evaluacije i donošenju odluke o izdavanju pisma preporuke ne može sudjelovati osoba koja podnosi prijavu projekta i/ili koja je sudjelovala u izradi prijavljenog projekta, kako bi se izbjegao sukob interesa. Detaljna razrada kriterija po kojima će ocjenjivački odbor evaluirati projekte prijavitelja prikazani su u tablici 20. Nakon evaluacije projekata prema postavljenim kriterijima, ocjenjivački odbor izrađuje izvještaj za svaki pojedini projekt. Ocjenjivački odbor izvještaje podnosi Upravnom odboru, na kojem se natpolovičnom većinom donosi odluka o izdavanju LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 7

72 pisma preporuke. Upravni odbor, dužan je donijeti Odluku o izdavanju pisma preporuke u roku od 5 dana od dana zaprimanja zahtjeva prijavitelja. Tabela 20. Kriteriji za evaluaciju projekata i izdavanje pisma preporuke Kriterij za evaluaciju projekata Usklađenost s nacionalnim, regionalnim strateškim dokumentima: ako da - 5 bodova ako ne - 0 bodova Usklađenost s Lokalno razvojnom strategijom: ako da - 0 bodova ako ne - 0 bodova Projekt potiče inovativnost i uvodi nove tehnologije, metodologije, znanja i vještine: ako da - 0 bodova ako ne - 0 bodova Ulaganje provodi mladi poduzetnik do 29 godina: ako da - 5 bodova ako ne - 0 bodova Ulaganje provodi žena poduzetnica koja je nositeljica OPG-a, obrtnica ili odgovorna osoba u pravnoj osobi: ako da - 5 bodova ako ne - 0 bodova Ulaganje se provodi na područjima s težim uvjetima gospodarenja kako je regulirano Zakonom o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN br. 92/0): ako da 5 bodova ako ne 0 bodova Financijske sposobnosti prijavitelja (prijavitelj ima zatvorenu konstrukciju financiranja): ako da - 0 bodova ako ne - 0 bodova Sposobnosti ljudskih resursa za provedbu projekta (reference prijavitelja projekta): 2 i više provedenih projekata -0 bodova proveden projekt - 5 bodova nema provedenih projekata 0 bodova Projekt predviđa održivo korištenje postojećih resursa (poštivanje načela održivog razvoja): ako da - 5 bodova ako ne - 0 bodova Projekt je održiv i nakon korištenja javnih sredstava: ako da - 5 bodova Maksimalan broj bodova Ostvareni broj bodova/komentar* LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 72

73 ako ne - 0 bodova Projekt pozitivno utječe na okoliš: ako da - 5 bodova ako ne - 0 bodova Projekt doprinosi očuvanju prirodnih, kulturnopovijesnih i tradicijskih vrijednosti: ako da - 5 bodova ako ne - 0 bodova Ukupan broj bodova 80 * Napomena: Ukoliko dva ili više projekta imaju isti broj bodova, prednost će imati onaj projekt koji se nalazi na područjima s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi Izvor: Izrada autora 5 5 LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 73

74 5. POVEZNA TOČKA LRS SA NACIONALNIM I REGIONALNIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA Lokalna razvojna strategija LAG Marinianis neće profitirati samo u bliskoj budućnosti i uz pomoć sredstava iz pretpristupnih programa, već će kao nositelj ideja i ciljeva programa imati koristi i nakon završetka ovog razdoblja. Lokalna razvojna strategija LAG-a Marinianis posebno ističe aktivnosti koje uključuju zaštitu i očuvanje okoliša, kreiranje održivog turizma, poticanje ekološke poljoprivrede, poduzetništva i korištenja obnovljivih izvora energije kao i ulaganja u ljudske resurse, infrastrukturu, kako bi se poboljšala kvaliteta života i dostigao standard Zajednice. Tablica 2. Odnos strateških ciljeva LRS LAG-a Marinianis regionalnih strateških dokumenata Strateški ciljevi Lokalne razvojne strategije LAG-a Marinianis SC. Održivi gospodarski razvoj zasnovan na konkurentnoj poljoprivredi, turizmu i poduzetništvu SC 2. Razvoj infrastrukture, očuvanje i zaštita okoliša, prirodnog, kulturnog i povijesnog nasljeđa, poboljšanje kvalitete života SC 3. Razvoj ljudskih resursa u skladu sa potrebama tržišta rada, podizanje društvenog standarda i potpora civilnom sektoru Izvor: Izrada autora Ciljevi Županijske razvojne strategije Virovitičkopodravske županije SC. Razvoj konkurentnog gospodarstva zasnovanog na konkurentnoj poljoprivredi, poduzetništvu, izvoznoj industriji, zaštiti prirode i održivom turizmu SC 3. Unaprjeđenje kvalitete života, očuvanje okoliša, prirodnog, povijesnog i kulturnog naslijeđa SC 2. Izgradnja ljudskih potencijala u skladu s potrebama tržišta rada Županije i Panonske Hrvatske i ciljeva nacionalnih i Ciljevi Strategije ruralnog razvoja RH SC. Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora SC 3. Poboljšanje kvaliteta života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva SC 2. Očuvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog naslijeđa SC 4. Poboljšanje učinkovitosti institucijskog okruženja U tablici 2. vidljivo je da su razvojni ciljevi definirani u lokalno razvojnoj strategiji, koji su proizašli na temelju stvarnih potreba i mogućnosti područja LAG-a, u potpunosti usklađeni sa ciljevima Županijske razvojne strategije, koja je na snazi od godine, te isto tako su u skladu sa ciljevima Strategije ruralnog razvoja RH koja je na snazi od godine. LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 74

75 Tablica 22. Odnos ciljeva LRS LAG-a Marinianis i specifičnih ciljeva i prioriteta IPARD programa Strateški cilj, prioritet Lokalne razvojne strategije LAG-a Marinianis SC., Prioritet. Razvoj ekološke i ekonomski održive poljoprivredne proizvodnje, obrta i mikropoduzetništva SC 3. Razvoj ljudskih resursa u skladu sa potrebama tržišta rada, podizanje društvenog standarda i potpora civilnom sektoru SC. Održivi gospodarski razvoj zasnovan na konkurentnoj poljoprivredi, turizmu i poduzetništvu SC 2. Razvoj infrastrukture, očuvanje i zaštita okoliša, prirodnog, kulturnog i povijesnog nasljeđa, poboljšanje kvalitete života Izvor: Izrada autora Specifični cilj IPARD programa Jačanje i poboljšanje poljoprivredne proizvodnje i tržišnog kapaciteta Jačanje i poboljšanje kapaciteta provedbe obveznog pilot projekta u poljoprivrednom okolišu i pristup temeljen na LEADER-u Stvaranje boljih životnih uvjeta u ruralnim područjima poboljšanjem ruralne infrastrukture i promicanjem poslovnih aktivnosti Prioritet IPARD programa. Poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedbe standarda Zajednice 2. Pripremne radnje za provedbu poljoprivrednookolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja 3. Razvoj ruralne ekonomije Tablica 22. prikazuje odnos prioriteta i specifičnih ciljeva IPARD programa i LRS LAG-a Marinianis, iz koje se vidi da se prioritet. Razvoj ekološke i ekonomski održive poljoprivredne proizvodnje, obrta i mikro-poduzetništva podudara sa specifičnim ciljem. prioriteta IPARD programa. Strateški cilj 3. LRS u potpunosti je u skladu sa 2. prioritetom IPARD programa kojim se postiže ulaganje u ljudske resurse kako bi se pokrili traženi kapaciteti tržišta rada i omogućavanje realizacije planirtanih razvojnih projekata. Prioriteta 3. IPARD programa u dodirnoj je točki sa strateškim ciljem. i 2. LRS, kojim se želi poboljšati život u ruralnim sredinama, stvaranjem novih društveno-gospodarskih preduvjeta razvoja kroz održivo korištenje resursa. LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 75

76 LITERATURA: Državni zavod za statistiku RH, Popis stanovništva 20. Godine. Grad Slatina, Strategija gospodarskog razvoja grada Slatine, Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Virovitica, Aktualnosti gospodarstva Virovitičko-podravske županije, 202. Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Virovitica, Karakteristike gospodarstva Virovitičko-podravske županije u 20. godini, 202. HZZ, Područna služba Virovitica, Statistički bilten, broj 8, 202. Inženjerski biro d.d., Projekt ukupnog razvoja, Zajednički gospodarski razvojni projekt grada Slatine i općina Čačinci, Čađavica, Mikleuš, Nova Bukovica, Sopje i Voćin, Ministarstvo poljoprivrede, Pravilnik o područjima s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi (NN 44/), 20. Poslovni biro PBIRO d.o.o., LEADER Program, Europskom praksom do vlastitih prilika, Zavod za prostorno uređenje Virovitičko-podravske županije, Prostorni plan uređenja grada Slatine, Zavod za prostorno uređenje Virovitičko-podravske županije, Prostorni plan uređenja općine Čađavice, Zavod za prostorno uređenje Virovitičko-podravske županije, Prostorni plan uređenja općine Mikleuš, Zavod za prostorno uređenje Virovitičko-podravske županije, Prostorni plan uređenja općine Nova Bukovica, Zavod za prostorno uređenje Virovitičko-podravske županije, Prostorni plan uređenja općine Sopje, Zavod za prostorno uređenje Virovitičko-podravske županije, Prostorni plan uređenja općine Voćin, Zavod za prostorno uređenje Virovitičko-podravske županije, Prostorni plan Virovitičko-podravske županije, 200. Zavod za prostorno uređenje Virovitičko-podravske županije. Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 76

77 POPIS ILUSTRACIJA Tablice: Tablica. Statistički podaci JLS unutar LAG-a Marinianis... 8 Tablica 2. Materijalno-povijesna i kulturna baština... 0 Tablica 3. Prirodna bogatstva... 4 Tablica 4. Komunalna infrastruktura... 8 Tablica 5. Stanje cestovnog sustava na području LAG-a Marinianis... 9 Tablica 6. Obrazovne institucije na području LAG-a Tablica 7. Upisani polaznici po programima Pučkog otvorenog učilišta u Slatini Tablica 8. Zdravstvene ustanove na području LAG-a Tablica 9. Objekti društvenog značaja Tablica 0. Poduzetničke zone na području LAG-a Tablica. Ukupni prihodi i rashodi poduzetnika na području LAG-a Marinianis, za razdoblje godine Tablica 2. Registrirani poduzetnici na području LAG-a s više od 8 zaposlenika Tablica 3. Rodno/dobna struktura područja LAG-a Marinianis Tablica 4. Obrazovna struktura stanovništva LAG-a prema popisu 200. g. (stanovništvo staro 5 i više godina) Tablica 5. Plan provedbe Strateškog cilja. LRS LAG-a Marinianis Tablica 6. Plan provedbe Strateškog cilja 2. LRS LAG-a Marinianis Tablica 7. Plan provedbe Strateškog cilja 3. LRS LAG-a Marinianis Tablica 8. Prikaz provedenih, odobrenih i projekata u pripremi Tablica 9. Indikativni broj projekata/potrebna sredstva javne potpore (vezani uz Prioritet i Prioritet 3 IPARD programa) navedeni u LRS za razdoblje Tabela 20. Kriteriji za evaluaciju projekata i izdavanje pisma preporuke Tablica 2. Odnos strateških ciljeva LRS LAG-a Marinianis i ciljeva nacionalnih i regionalnih strateških dokumenata Tablica 22. Odnos ciljeva LRS LAG-a Marinianis i specifičnih ciljeva i prioriteta IPARD programa Grafikoni: Grafikon. Ukupan prihod poduzetnika sa područja LAG-a u 20. godini u % Grafikon 2. Obrtništvo na području LAG-a Marinianis po sekcijama u Grafikon 3. Nazaposlene osobe prema razini obrazovanja... 3 Grafikon 4. Naseljenost područja LAG-a Marinianis Karte: Karta. Položaj LAG-a unutar Republike Hrvatske... 7 Karta 2. Položaj LAG-a unutar Virovitičko-podravske županije... 8 LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 77

78 DODACI: Dodatak. Komunikacijska strategija Lokalne razvojne strategije LAG-a Marinianis Lokalna razvojna strategija za područje LAG-a Marinianis je osnovni strateški dokument za održivi društveno-gospodarski razvoj LAG-a Marinianis koji obuhvaća grad Slatinu i općine Čađavicu, Mikleuš, Novu Bukovicu, Sopje i Voćin. Važnost izrade lokalne razvojne strategije, osim kvalitetnog usmjeravanja razvoja, leži i u usklađivanju s mogućnostima korištenja fondova EU predviđenih za lokalni/ruralni razvoj, posebno LEADER program EU. Komunikacijska strategija počela se provoditi 202. godine tijekom samog procesa izrade Lokalne razvojne strategije kako bi se informirala cjelokupna lokalna zajednica. Daljnja je komunikacija potrebna da bi se svi dionici upoznali s njenim mogućnostima i projektima planiranih za razvoj zajednice. Aktivnosti u sklopu komunikacijske strategije koje će se poduzimati, usklađene su s načelima transparentnosti i razumljivosti, usmjeravane k ciljnim grupama te sustavno ažurirane s ciljem pravovremenog informiranja ciljnih skupina. Cilj Komunikacijske strategije je učiniti dostupnim relevantne informacije svim dionicima razvoja i na jasan i jezgrovit način prikazati ciljeve, prioritete i mjere, a posebno realizirane projekte za željeni razvoj lokalne zajednice LAG-a Marinianis. Interni pristup informacijama imaju: Članovi upravnog odbora i skupštine LAG, Partneri u provedbi Lokalne razvojne strategije, Ministarstvo poljoprivrede, Virovitičko-podravska županija. Eksterni pristup informacijama odnosi se na: Civilni sektor organizacije civilnog društva, Privatni sektor proizvodni i uslužni, Organizacije kao što su razvojne agencije, gospodarske i obrtničke komore, turističke zajednice, itd., Obrazovni sektor. Šira javnost. Porast spoznaja javnosti i lokalne zajednice od iznimne je važnosti zbog toga što su upravo građani nositelji održivog razvoja, a integralni su dio prije navedenih ciljnih skupina. Komunikacijski alati Aktivnosti u okviru komunikacijske strategije uključuju korištenje sljedećih alata i metoda prenošenja informacija krajnjim korisnicima, odnosno ciljnim skupinama: Internetska stranica LAG-a Marinianis gdje će biti dostupan cjelokupni dokument strategije kao i proces provedbe strategije, Internetske stranice JLS koje čine područje LAG-a Marinianis, Informacije o procesu izrade same Lokalne razvojne strategije i procesu njene provedbe, Publikacija sažetka dokumenta Lokalne razvojne strategije za LAG Marinianis (u tiskanom obliku); Konferencija za novinare (predstavljanje finalnog dokumenta), Predstavljanje strategije na lokalnim televizijskim i radijskim postajama, Priopćenja za tisak, LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 78

79 Članci u novinama. Navedene aktivnosti bit će financirane sredstvima LAG-a Marinianis. Dodatak 2. Popis naselja LAG-a Marinianis koja spadaju u područja s težim uvjetima gospodarenja (TUG) utvrđeđena na razini katastarske općine sukladno pravilniku o područjima s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi (NN 44/). Popis naselja LAG-a Marinianis koja spadaju u katastarske općine koje su razvrstane u. kategoriju TUG područja (brdsko planinska područja) NAZIV K.O. MATIČNI BROJ K.O. NASELJE UNUTAR K.O.. Gornji Meljani Gornji Meljani Voćin 2. Kometnik Kometnik Jorgići 3. Kometnik Zubići NAZIV JLS Voćin 3. Kuzma Kuzma Voćin 4. Sekulinci Dobrić 6. Sekulinci Ukupan broj naselja. kategorije TUG 6 Voćin Popis naselja LAG-a Marinianis koja spadaju u katastarske općine koje su razvrstane u 3. kategoriju TUG područja (prva i druga skupina od posebne državne skrbi (PPDS), utvrđene posebnim zakonom) NAZIV K.O. MATIČNI BROJ K.O. NASELJE UNUTAR K.O. NAZIV JLS. Bistrica Bistrica Slatina 2. Bokane Bokane Voćin 3. Golenić 3. Ćeralije Ćeralije Voćin 5. Balinci 6. Četekovac 4. Dobrović Dobrović 8. Bjelkovac Nova Bukovica 5. Donje Kusonje Donje Kusonje Voćin 6. Đuričić Đuričić Voćin 7. Gornja Bukovica Nova Bukovica 8. Gornje Kusonje Gornje Kusonje Voćin 2. Novo Kusonje 9. Hum Voćinski Hum Voćin 0. Hum Varoš Hum Varoš 5. Mačkovac Voćin. Ivanbrijeg Ivanbrijeg Slatina 2. Kozice Kozice Slatina 3. Lisičine Lisičine Voćin 4. Lukavac Lukavac Slatina 5. Macute Macute Voćin LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 79

80 6. Mikleuš Mikleuš 22. Borik 23. Čojlug 24. Bukovački Antunovac Mikleuš 7. Podravska Slatina Slatina Slatina 8. Popovac Popovac Voćinski Voćin Voćinski 9. Radosavci Radosavci Slatina 20. Rijenci Rijenci Voćin 2. Sladojevci Sladojevci Slatina 30. Sladojevački lug 22. Slatinski Lipovac Slatina 23. Smude Smude Voćin 24. Voćin Voćin Voćin Nova Bukovica Ukupan broj naselja 3. kategorije TUG 32 Ukupan broj naselja LAG-a Marinianis koja spadaju u katastarske općine koje su razvrstane u. i 3. kategoriju TUG područja OPIS BROJ NASELJA UDIO NASELJA TUG LAG-a Ukupan broj naselja. 6 8,57% kategorije TUG područja Ukupan broj naselja ,7% kategorije TUG područja UKUPAN BROJ NASELJA TUG 38 54,28% UKUPAN BROJ NASELJA 38/70 54,28% TUG/ UKUPAN BROJ NASELJA Izvor: Prema Pravilniku o područjima s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi (NN 44/) LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 80

81 Dodatak 3. Nacionalna ekološka mreža i NATURA 2000 Međunarodno važna područja za ptice Šifra područja NATURA 2000 Naziv područja NATURA 2000 HR Bilogora i Kalničko gorje Općina Voćin Naziv JLS kojoj pripada područje NATURA 2000 HR0000 Ribnjaci Grudnjak i Našički ribnjak Općina Čađavica s kompleksom lužnjakovih šuma HR00005 Srednji tok Drave Općina Čađavica i Sopje HR Papuk Općina Voćin Šifra područja NATURA 2000 Važna područja za divlje svojte i stanišne tipove Naziv područja NATURA 2000 Naziv JLS kojoj pripada područje NATURA 2000 HR Uviraljka Općina Voćin HR Papuk-Crni vrh Općina Voćin HR Predrijevačka bara Općina Sopje HR Noskovci općina Čađavica HR Papuk općina Voćin HR Sekulinačke planine općina Voćin HR20008 Sopjanska bara općina Sopje HR Noskovački vrbak-šuma vrba i topola općina Čađavica HR20009 Predrijevački vrbak općina Sopje HR Noskovački vrbak-šuma bijele vrbe općina Čađavica HR2008 Park šuma Jankovac općina Voćin HR Drava općine Sopje i Čađavica Ivor: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim porirodnim vrijednostima Virovitičkopodravske županije LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 8

82 Dodatak 4. Karta LAG-a u omjeru : Izvor: Zavod za prostorno uređene Virovitičko-podravske županije LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 82