STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) Završni izvještaj. Zagreb, 2016.

Transcription

1 STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) Završni izvještaj Zagreb, 2016.

2 STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE Naručitelj: Turistička zajednica Zagrebačke županije Voditelj studije: dr. sc. Snježana Boranić Živoder Autori: dr. sc. Snježana Boranić Živoder dr. sc. Sanda Čorak dr. sc. Neven Ivandić dr. sc. Zoran Klarić dr. sc. Damir Krešić Zrinka Marušić, dip. ing. mat., univ.spec.oec. Zagreb, Fotografija na naslovnici: TZ Zagrebačke županije STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 2

3 Sadržaj 1. Uvod Ciljevi i metodologija projekta Profil Zagrebačke županije kao turističke destinacije Zemljopisna obilježja Gospodarstvo Županije Infrastrukturna obilježja promet i komunalna infrastruktura Ekološke značajke i korištenje prostora Analiza prostorno planske dokumentacije Obilježja turističke ponude i potražnje Analiza turističke atrakcijske osnove Obilježja destinacijskog marketinga i menadžmenta Turistički tržišni trendovi SWOT analiza i ključni faktori uspjeha Jake i slabe strane turizma Zagrebačke županije Prilike i prijetnje razvoja turizma Zagrebačke županije Strategija razvoja Vizija razvoja Ciljevi razvoja Strateška prostorna koncepcija razvoja Strategija proizvodnog portfelja Komunikacijske aktivnosti i brend koncept Ciljna tržišta i potrošački segmenti Brend koncept Promocijske aktivnosti i materijali Interni marketing E marketing STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 3

4 8. Akcijski plan Ljudski potencijal i organizacijski činitelji Implementacijske aktivnosti Programi u području destinacijskog menadžmenta Programi u području destinacijskog lanca vrijednosti Programi u području tržišne prepoznatljivosti Potencijalni izvori EU financiranja Terminski plan aktivnosti Zaključak PRILOG 1. Veličina i obilježja domaće turističke potražnje u Zagrebačkoj županiji u g. i g PRILOG 2. Zakonski okvir od interesa za razvoj seoskog turizma PRILOG 3. Planirani projekti u JLS za razvoj turizma rezultati ankete STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 4

5 1. Uvod Institut za turizam u ožujku godine potpisao je s Turističkom zajednicom Zagrebačke županije ugovor za izradu studije 'Strategija turističkog razvoja Zagrebačke županije do godine' sa ciljem donošenja jasnih smjernica budućeg turističkog razvoja, definiranja strateških prioriteta i okvira za privlačenje potencijalnih investitora te intenziviranje turističkog razvoja Županije. Zagrebačka županija, često nazivana i 'zagrebačkim prstenom', smještena je u središnjem dijelu sjeverozapadne Hrvatske. Obrubljuje Zagreb sa zapadne, južne i istočne strane. Ističe se velikim brojem raznolikih resursa koji otvaraju mogućnosti za razvoj brojnih turističkih proizvoda, posebno na današnjem visoko segmentiranom tržištu. S jedne strane, to je planinski prostor Žumberačke gore, Medvednica i slikovito Samoborsko Plešivičko gorje, a s druge nizinski prostori uz Savu i Kupu. Bogat niz atrakcija koje mogu privlačiti različite segmente gostiju uključuju iznimno očuvanu prirodu i niz kulturnih dobara, ali i brojne 'neopipljive', jednako važne atribute, poput ambijenta, gostoljubivosti i lijepih vizura. Kulturno povijesne atrakcije uključuju niz dvoraca, kurija, crkvi te očuvane jezgre mjesta. Niz atrakcija vezanih uz kulturu života i rada dodatno obogaćuju boravak u Županiji. Konačno, već sama tradicija odlaska Zagrepčana u okolicu Zagreba predstavlja veliku prednost i poticaj da se ona još više razvija te da sve više privlači i one koji borave u Zagrebu ili prolaze kroz Županiju prema nekim drugim odredištima. Zadnjih se godina intenzivno radi na brojnim turističkim proizvodima koji se danas na tržištu sve više traže, poput vinskih cesta, biciklističkih i pješačkih staza, prezentaciji kulture života i dr. Međutim, još uvijek postoje brojne neiskorištene mogućnosti, posebno s obzirom na trendove i kretanja na turističkom tržištu, koje govore o sve većoj potrebi boravka u ruralnim prostorima, upoznavanja lokalnih vrijednosti te učenja i rada na sebi u smislu novih iskustava. Važno je spomenuti da zadnjih desetak godina Županija bilježi stalan rast broja noćenja, a posebno zadnjih godina kada je broj noćenja povećan za više od tri puta u odnosu na razdoblje od prije petnaestak godina. U prvom dijelu studije dan je pregled postojećeg stanja u Zagrebačkoj županiji pri čemu su analizirani sljedeći pokazatelji: zemljopisna obilježja, gospodarstvo, infrastrukturna obilježja, ekološke značajke i korištenje prostora, obilježja turističke ponude i potražnje, resursna osnova, destinacijski marketing i menadžment. Sagledavajući trendove na tržište te rezultate analize stanja, izvedena je SWOT matrica, odnosno, jake i slabe strane turizma Zagrebačke županije kao i prilike i prijetnje razvoju turizma koje proizlaze iz okruženja. U studiji se potom razrađuje strategija razvoja s vizijom, ciljevima, strateškom prostornom koncepcijom razvoja i strategijom proizvodnog portfelja. U poglavlju koje obrađuje komunikacijske aktivnosti i brend koncept obrađena su ciljna tržišta i potrošački segmenti, brend koncept, promocijske aktivnost i materijali te interni marketing i e marketing. Konačno, dokument završava akcijskim planom u kojem je opisan 31 program, koji je potrebno provesti kako bi se realizirala željena vizija turističkog razvoja Zagrebačke županije. Vremenski horizont provedbe programa obuhvaća razdoblje od do godine u kojem bi se trebalo realizirati većina predviđenih programa. Neki programi su kontinuiranog karaktera. Cilj ove studije bio je stvoriti konceptualni okvir za djelovanje dionika u turizmu kako bi se intenzivnije pokrenuo turistički razvoj, unaprijedili turistički proizvodi, povećala turistička potražnja te kako bi Zagrebačka županija podigla svoju prepoznatljivost kao turistička destinacija. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 5

6 2. Ciljevi i metodologija projekta Dokument Strategija razvoja turizma Zagrebačke županije predstavlja stratešku platformu za djelovanje dionika u turizmu i povezanim gospodarskim aktivnostima sa ciljem podizanja kvalitete života lokalnog stanovništva te rast konkurentske sposobnosti Županije. Shodno tome, ciljevi ove Strategije su: Dugoročno osigurati jasan koncept razvoja turizma Definirati razvojne pretpostavke za stvaranje prepoznatljivosti Županije kao turističke destinacije te njeno tržišno pozicioniranje Prepoznati razvojne programe u domeni javnog i privatnog sektora kojima će se potaknuti i intenzivirati razvoj Županije Definirati razvojne prioritete i njihove nositelje Osigurati okvir za privlačenje potencijalnih investitora. Polazeći od projektnih zadataka, metodološki pristup zasniva se na sljedećim načelima: Multidisciplinarnost: sagledavajući turizam kao multidisciplinarnu pojavu rad na ovome projektu uključio je tim stručnjaka iz različitih područja. To su: ekonomija, zaštita okoliša, projektno planiranje, destinacijsko upravljanje, razvoj proizvoda i turistička promocija. Posebna pažnja posvetila se usklađivanju programskih aktivnosti s mogućnostima povlačenja sredstava iz raspoloživih EU fondova. Uključivanje dionika/partnera: razvoj turizma potrebno je uskladiti s interesima svih dionika u turističkim destinacijama pa stoga ovaj projekt pretpostavlja suradnju s dionicima iz Županije, ponajprije predstavnicima turističkih zajednica na cijelom području. Metodologija je podrazumijevala fazni pristup pa je tako uključila sljedeće: Inicijalni sastanak Projekt je započeo s inicijalnim sastankom na kojem je tim Instituta za turizam s predstavnicima Zagrebačke županije usuglasio operativne aktivnosti na projektu (npr. imenovanje koordinatora, dinamika tj. termini i organizacija obilaska terena, termini održavanja radionica i sl.). Obilasci terena Radi što boljeg upoznavanja terena, tim Instituta za turizam s predstavnicima TZ Zagrebačke županije u nekoliko je navrata obilazio teren kako bi se dobio uvid u njegove ključne resurse/atrakcije, stanje turističke infrastrukture te kako bi sagledao potencijalne potrebne projekte u predstojećem razdoblju. Kabinetsko ('desk') istraživanje Tijekom izrade projekta proveden je niz 'desk' istraživanja koja su uključila analizu većeg broja različitih sekundarnih izvora informacija poput stručne literature, statističkih izvora podataka, internetske portale, baze podataka i drugo. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 6

7 Radionice Tijekom projekta provedene su tri strateške radionice s predstavnicima turističkih zajednica te Županije. Teme koje su bile obuhvaćene na radionicama bile su: 1) Analiza stanja i SWOT analiza; 2) Vizija i ciljevi razvoja i koncept marketinga; 3) Akcijski plan. Radionice je organizirala Turistička zajednica Zagrebačke županije, a vodio ih je tim Instituta za turizam. Etapno izvještavanje Etapno izvještavanje podrazumijevalo je izvještavanje u nekoliko etapa i to: 1) analiza stanja i utvrđivanje ključnih činitelja razvoja; 2) strategija razvoja turizma Zagrebačke županije i koncept marketinga; 3) akcijski plan razvoja turizma i prijedlog konačne verzije projekta. Za svaku od etapa projekta Institut za turizam dostavio je Naručitelju na usvajanje pisani izvještaj. Struktura dokumenta Strukturu dokumenta čine tri međusobno povezane cjeline koje odgovaraju na tri pitanja: Gdje smo danas? Kamo idemo? Kako ćemo ostvariti cilj? GDJE SMO DANAS? KAMO IDEMO? KAKO ĆEMO DOĆI DO CILJA? Profil Zagrebačke županije kao turističke destinacije Turistički trendovi SWOT i ključni faktori uspjeha Vizija razvoja Strateška prostorna koncepcija Strategija proizvoda Implementacije aktivnosti PODRUČJE destinacijski menadžment PODRUČJE destinacijski lanac vrijednosti PODRUČJE tržišna prepoznatljivost STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 7

8 3. Profil Zagrebačke županije kao turističke destinacije 3.1. Zemljopisna obilježja Zagrebačka županija zauzima okolicu glavnog grada Hrvatske, Zagreba koja izravno gravitira Zagrebu kao regionalnom središtu. Stoga je ona jedina hrvatska županija čije se sjedište nalazi izvan nje, na području grada Zagreba. S površinom od četvornih kilometara zauzima osmo mjesto, a s ukupno stanovnika treće mjesto od ukupno 21 hrvatske županije više stanovnika imali su samo Grad Zagreb i Splitsko dalmatinska županija.1 I po gustoći naseljenosti od 103,8 stanovnika na km2 Zagrebačka županija je u samom vrhu od nje su gušće naseljeni samo Grad Zagreb, Međimurska, Varaždinska i Krapinsko zagorska županija. Budući da okružuje područje Grada Zagreba sa zapada, juga i istoka, Zagrebačka županija ima oblik prstena izduženog u smjeru zapad istok, zbog čega se često naziva Zagrebačkim prstenom, a zbog očuvanog i atraktivnog okoliša i zelenim prstenom. Na zapadu graniči s Republikom Slovenijom, na sjeveru s Krapinsko zagorskom županijom, na sjeveroistoku s županijama Varaždinskom i Koprivničko križevačkom, na istoku s Bjelovarsko bilogorskom, na jugozapadu s Karlovačkom te na jugoistoku sa Sisačko moslavačkom županijom. Zračna udaljenost između krajnje zapadne i krajnje istočne točke Zagrebačke županije iznosi 107 kilometara, između krajnje sjeverne i južne točke 67 kilometara, dok je na najužem dijelu prstena u općini Pisarovina prostor Zagrebačke županije širok samo 8 kilometara. Slika Turistička karta Zagrebačke županije Izvor: Radi se o službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, dok WEB site Zagrebačke županije iskazuje površinu od četvornih kilometara i stanovnika godine STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 8

9 Prostor koji obuhvaća Zagrebačka županija je, uslijed obuhvata više specifičnih manjih cjelina, vrlo raznolik, što Županiju čini atraktivnom s turističkog stanovišta. Njene glavne prirodne odrednice su rijeka Sava, koja prolazi središnjim dijelom Županije smjerom zapad istok, te dva istaknutija gorja Žumberačko gorje na zapadu i Medvednica na sjeveru. Zbog razmjerno guste naseljenosti velik dio prostora izgrađen je ili kultiviran, ali postoje i brojna šumska područja sa očuvanom prirodom, posebice u najvišim gorskim prostorima i najnižim močvarnim predjelima uz glavne vodotoke. Sve vode u Zagrebačkoj županiji pripadaju porječju Save, a preko Dunava u koji se Sava ulijeva i slijevu Crnoga mora. Krajnjim južnim dijelom Županije prolazi rijeka Kupa, dok su svi ostali vodotoci, iako brojni, bitno kraći, uži i siromašniji vodom. Od ukupno 945 i 562 kilometra u Hrvatskoj rijeka Sava na području Zagrebačke županije protječe duljinom od 63 kilometra, pri čemu manji dijelovi čine granicu prema Sloveniji, području grada Zagreba i Sisačko moslavačkoj županiji. Od ukupno 296 kilometara toka rijeke Kupe na Zagrebačku županiju odnosi se 34 kilometara i tu Kupa čini granicu prema Karlovačkoj i Sisačko moslavačkoj županiji. Od ostalih vodotoka nešto su važniji Sutla i Krapina na sjeverozapadu, Kupčina i Odra na jugu te Lonja i Česma na istoku Županije, koje su jedine i nešto dulje od 100 kilometara. Budući da je prostor Zagrebačke županije u prošlosti bio često plavljen, veliki značaj imaju i odteretni kanali namijenjeni prihvaćanju viška voda, izgrađeni nakon velike poplave u Zagrebu godine. Sustav čine tri kanala: Sava Odra u središnjem dijelu, Kupa Kupa na jugozapadu i Lonja Strug na jugoistoku Županije, koji višak voda odvodi u Lonjsko polje. Uz ove kanale vezuje se i glavnina močvarnih prostora u Županiji ističu se Crna Mlaka uz kanal Kupa Kupa, Turopoljski lug uz kanal Sava Odra te krajnji zapadni dio Lonjskog polja uz kanal Lonja Strug. Na području Zagrebačke županije kanal Sava Odra prolazi duljinom od 20 kilometara, kanal Lonja Strug 15 kilometara, a kanal Kupa Kupa svega 1 kilometar. U Zagrebačkoj županiji nema prirodnih jezera izuzmu li se manje mrtvice uz rijeku Savu, ali ima dosta ribnjaka i šljunčara. Najveću vodenu površinu čini ribnjak Crna Mlaka na području grada Jastrebarsko površine 6,2 km 2, a slijede je ribnjaci Pisarovina te ribnjak Vukšinac u općini Dubrava. Ističe se i ribnjak Mokrica u Sv. Ivanu Zelini koje datira još iz 16. stoljeća i koji se proteže na 8 ha. Među brojnim šljunčarama ističu se Čiče kod Velike Gorice, Svetonedeljska jezera i Zajarki kod Zaprešića, važne i kao rekreacijske zone, posebno za ribolov. Glavni gorski prostor u Županiji nalazi se na njenom zapadnom dijelu, a čini ga Žumberačko gorje kao najviše u Panonsko peripanonskoj Hrvatskoj. Veći dio Žumberačkog gorja, uključujući i Samoborsko gorje kao njegov niži nastavak, nalazi se u Zagrebačkoj županiji, dok se Medvednica u Županiji prostire samo manjim dijelom svoje sjeverozapadne i jugoistočne padine. Oba gorja neznatno prelaze visinu od metara 2, za razliku od preostalih brdskih prostora u Županiji Marijagoričkog pobrđa na sjeverozapadu, Vukomeričkih gorica na jugu te rubnih dijelova prigorja Kalnika i Moslavačke gore na istoku, koja jedva dosežu 300 metara nad morem. Sva brdska područja u Županiji značajna su kao rekreacijska vinorodna područja. U skladu s ovakvom reljefnom strukturom glavninu Zagrebačke županije prekriva blago valoviti prostor na visinama između 110 i 150 metara, gdje živi i velika većina 2 Najviši vrh Žumberačkog gorja Sveta Gera, visok metara, nalazi se u Karlovačkoj županiji na granici s Republikom Slovenijom, na koju se pod nazivom Gorjanci odnosi sjeverna strana Žumberačkog Gorja. Najveću visinu na Žumberačkom gorju u Zagrebačkoj županiji doseže bezimeni vrh visok metara, udaljen oko kilometar istočno od Svete Gere, ali je od njega viši najviši vrh Medvednice Sljeme od metra nad morem na granici Zagrebačke županije i Grada Zagreba. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 9

10 stanovnika. Dosta naselja, ali uglavnom malih, nalazi se i u brežuljkastim područjima, ponajviše na obroncima Samoborskog gorja te u prigorju Medvednice i ostalim pobrđima. Mala naselja na visinama iznad 300 metara postoje samo na području Žumberka i rubnim dijelovima Samoborskog gorja, a najviše je Noršić Selo na području grada Samobora na visini od 678 metra nad morem. Veće ravnice pružaju se uglavnom uz rijeku Savu i u močvarnim prostorima, a najniži dijelovi Županije uz donji dio toka rijeke Save nalaze se na nadmorskoj visini od 95 metara nad morem. Klima je na području Zagrebačke županije kao i u obližnjem Zagrebu umjereno kontinentalna, odnosno umjereno topla i vlažna klima. Prosječna godišnja temperatura kreće se oko 13 o C, a godišnja količina oborina oko 900 mm. Broj dana sa snijegom iznosi u prosjeku oko 30 dana u godini, broj vedrih dana oko 40, a oblačnih 120. Najtopliji su mjeseci srpanj i kolovoz s prosječnom temperaturom od 22 o C, a najhladniji siječanj s temperaturom od 1 o C. U periodu od početka svibnja do kraja rujna temperatura rijetko pada ispod 15 o C, dok je u prosjeku niža od 5 o C tijekom prosinca, siječnja i veljače. Oborine su uglavnom ravnomjerno raspoređene tijekom godine, iako ih najviše ima u lipnju i studenom, kada njihova količina zna prijeći 100 mm. Manje od 50 mm oborina najčešće se zna zadesiti tijekom veljače, ožujka i rujna. Nešto oštrija klima je u višim gorskim predjelima, pa tako na vršnim dijelovima Medvednice prosječna ljetna temperatura ne prelazi 22 o C, dok zimska temperatura u najhladnijem mjesecu veljači u prosjeku iznosi 3 o C. Gorski krajevi imaju i nešto veću količinu padalina, posebice u kasnu jesen, kada ona u najkišovitijem mjesecu studenom zna iznositi i preko 200 mm Gospodarstvo Županije Razina bruto domaćeg proizvoda Zagrebačke županije (tekuće cijene u eurima) u razdoblju od do godine porasla je 89,8 %, 3,6 postotna boda više od bruto domaćeg proizvoda Hrvatske. Županija je, nešto bolje rezultate u odnosu na prosjek Hrvatske, ostvarila i u razdoblju negativnih utjecaja financijske krize s kraja prošlog desetljeća. Naime, županijski bruto domaći proizvod je od do godine smanjen za 7,9 %, dok je na bruto domaći proizvod Hrvatske u istom razdoblju smanjen 8,7 % (Slika ) Slika Kretanje bruto domaćeg proizvoda (2005.=100) u Zagrebačkoj županiji i Hrvatskoj, u tekućim cijenama (euri) Slika Kretanje bruto domaćeg proizvoda po stanovniku u Zagrebačkoj županiji i Hrvatskoj, u tekućim cijenama (euri) Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku 3 STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 10

11 Bruto domaći proizvod po stanovniku pokazuje da se Županija nalazi među razvijenijim kontinentalnim županijama Hrvatske (Državni zavod za statistiku, 2015.). U godini županija je ostvarila bruto domaći proizvod po stanovniku od eura, za 24,3 % manje od prosjeka Hrvatske, ali i peti najveći među kontinentalnim županijama bez Grada Zagreba. U uvjetima bržeg rasta broja stanovnika u odnosu na prosjek Hrvatske (broj stanovnika županije povećan je u razdoblju od do godine za 3,7 %), dinamika županijskog bruto domaćeg prihoda po stanovniku zaostaje u odnosu na Hrvatsku (slika ). Bruto domaći proizvod po stanovniku Zagrebačke županije u razdoblju od 2000.do godine povećan je za 83 % (na razini Hrvatske za 93 %), uz smanjenje od do godine za 9,1 %. Kao sintetički pokazatelj razvijenosti županija 4, indeks razvijenosti od 124,2 % (Ministarstvo regionalnog razvitka i fondova europske unije, izračun od ), pokazuje da se Zagrebačka županija nalazi među najrazvijenijim županijama Hrvatske, pri čemu su od Zagrebačke županije razvijenije samo Primorsko goranska i Istarska županija te Grad Zagreb. Slika Struktura bruto dodane vrijednosti Zagrebačke županije u godini prema djelatnostima Izvor: podaci Državnog zavoda za statistiku Gospodarsku strukturu Županije obilježava dominantna i rastuća uloga prerađivačke industrije, rudarstva i vađenje te ostalih industrija (slika 3.2.3). U godini bruto domaća vrijednost ostvarena u tim djelatnostima činila je 31 % bruto domaće vrijednosti cijele Županije (2,2 postotna boda više nego u godini). Prema važnosti slijede trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane (udio 28 % u godini odnosno 5,4 postotna boda više nego u godini) 5, a potom poslovanje s nekretninama (10 %). Županija ostvaruje negativnu bilancu robne razmjene s inozemstvom, tako je u godini s područja Županije izvezena roba u vrijednosti od 2,3 milijarde kuna, a uvezena roba u vrijednosti 9,2 milijarde kuna (Državni zavod za statistiku, 2013.). Koncem godine na području Županije djelovalo je 10,6 tisuća aktivnih pravnih osoba, od čega u djelatnosti trgovine (2.801), prerađivačke industrije (1.508) i građevinarstva (1.182). U djelatnosti pružanja 4 Indeks razvijenost ponderirani je prosjek vrijednosti standardiziranih pokazatelja prosječnog dohotka per capita, prosječnih izvornih prihoda per capita, prosječne stope nezaposlenosti, kretanja stanovništva i udjela obrazovnog stanovništva u stanovništvu od godina. 5 Raspoloživi podaci službene statistike ne pružaju mogućnost uvida u bruto dodanu vrijednost ostvarenu u Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 11

12 smještaja te pripreme i usluživanja hrane bilo je 619 aktivnih pravnih osoba (Državni zavod za statistiku, 2015.) Stopa nezaposlenosti u županiji u godini bila je 21,9 % pri čemu je 19,8 tisuća osoba bilo nezaposleno (Hrvatski zavod za zapošljavanje, 2014.) dok je u pravnim osobama bilo zaposleno 58,5 tisuća osoba (stanje ožujak, Državni zavod za statistiku, 2013.) Infrastrukturna obilježja promet i komunalna infrastruktura Prometna infrastruktura Zagrebačka županija ističe se odličnim geoprometnim položajem u okruženju glavnog grada Hrvatske Zagreba, zbog čega kroz nju prolaze sve glavne cestovne i željezničke komunikacije koje Zagreb povezuju sa svijetom, a na njenom teritoriju nalazi se i zračna luka grada Zagreba kao najvažnija u Hrvatskoj. Posebno je dobra cestovna povezanost, vidljiva iz činjenice da je svih devet gradova na području Županije izravno povezano autocestama, a od ukupno 25 općinskih središta samo su Kostanjevac, Pokupsko i Dubravica od najbližeg čvora na autocesti udaljeni više od 20 minuta vožnje, odnosno manje od 20 kilometara. 6 Slična je situacija i sa željezničkom povezanošću, budući da željezničku vezu od 9 gradova u Županiji nemaju samo Samobor, Sveta Nedelja i Sveti Ivan Zelina, a sva općinska središta osim Pokupskog i Kostanjevca udaljena su manje od 20 kilometara od najbliže željezničke postaje. Cestovni promet Na području Zagrebačke županije postoji ukupno kilometara javnih cesta, što čini jednu od najgušćih cestovnih mreža u Hrvatskoj. Osobito je gusta mreža autocesta, kojih na području Županije ima 128 kilometara, što je najviše nakon Splitsko dalmatinske i Primorsko goranske županije. Prema broju čvorišta na autocestama prva je upravo Zagrebačka županija bilo ih je ukupno 15, a računajući i čvorišta na brzoj cesti Sveta Helena Vrbovec Gradec 19. Kroz Zagrebačku županiju prolazi pet od ukupno jedanaest hrvatskih autocesta, koji njen prostor izravno povezuju sa susjednim područjima u ukupno šest smjerova: autocesta A 1 Zagreb Karlovac Split Ploče povezuje Zagrebačku županiju i grad Zagreb prema jugu s Rijekom i Splitom, odnosno s hrvatskom jadranskom obalom; autocesta A 2 Zagreb Krapina granični prijelaz Macelj čini vezu Zagrebačke županije prema sjeveru s Mariborom u Sloveniji te dalje prema Austriji i državama Srednje Europe; autocesta A 3 granični prijelaz Bregana Zagreb Slavonski Brod granični prijelaz Bajakovo u smjeru zapada povezuje zagrebačko područje s Ljubljanom u Sloveniji te dalje s Italijom, Austrijom i državama zapadne Europe; autocesta A 3 granični prijelaz Bregana Zagreb Slavonski Brod granični prijelaz Bajakovo u smjeru istoka predstavlja vezu Zagrebačke županije sa 6 Najizoliranija općina u Županiji je Žumberak i njegovo sjedište Kostanjevac, do kojeg od najbližeg čvora Jastrebarsko na autocesti A 1 ima 27 minuta vožnje, odnosno 28 kilometara. Nešto više od dvadeset kilometara iznosi i udaljenost do najbližeg čvora na autocesti općinskih sjedišta Pokupsko i Dubravica. Treba napomenuti i da cestovna veza čvor Sveta Helena Vrbovec Gradec ima status brze ceste, iako ima četiri vozna traka i tehničke značajke vrlo slične autocesti. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 12

13 Slavonijom i dalje prema Srbiji, Bugarskoj i drugim državama Jugoistočne Europe te prema Bliskom Istoku; autocesta A 4 Zagreb Varaždin granični prijelaz Goričan povezuje Zagrebačku županiju prema sjeveroistoku s Budimpeštom u Mađarskoj i dalje sa Slovačkom, Poljskom i drugim zemljama Istočne Europe, a preko ove autoceste ostvaruju se i veze Zagreba prema Koprivnici i Bjelovaru: i autocesta A 11 u smjeru jugoistoka povezuje Zagreb sa Siskom, područjem Banovine i sjeverozapadnim dijelom Bosne i Hercegovine Koridori po kojima prolaze ove autoceste ujedno su i dijelovi Paneuropskih transportnih koridora uspostavljenih godine te transeuropskih koridora međunarodne europske cestovne mreže (United Nations Economic Commission for Europe UNECE): Veza Varaždin Zagreb Karlovac Rijeka po autocestama A 1, A 4 i u nastavku po autocesti A 6 dio je Paneuropskog koridora Vb Budimpešta Zagreb Rijeka i međunarodne cestovne komunikacije E 65, koja povezuje Malmo u Švedskoj preko Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske, Hrvatske, Crne Gore i Albanije s Khaniom u Grčkoj; Veza Bregana Zagreb Slavonski Brod po autocesti A 3 dio je Paneuropskog koridora X Salzburg Ljubljana Zagreb Beograd Niš Skopje Thessaloniki i međunarodne cestovne komunikacije E 70 koja povezuje La Corunu u Španjolskoj preko Francuske, Italije, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Rumunjske, Bugarske i Turske s gradom Poti u Gruziji; na relaciji Salzburg prijevoj Tauern Graz kroz austrijske Alpe poznata je i kao Tauernska autocesta ; Veza Krapina Zagreb po autocesti A 2 dio je Paneuropskog koridora Xa Graz Maribor Zagreb i međunarodne cestovne komunikacije E 59 koja povezuje Prag u Češkoj preko Beča i Graza u Austriji i Maribora u Sloveniji sa Zagrebom; na relaciji Linz prijevoj Pyhrn Graz kroz Austrijske Alpe poznata je i kao Pyrhnska autocesta ; i Veza Varaždin Zagreb Karlovac Split po autocestama A 1 i A 4 dio je međunarodne cestovne komunikacije E 71 koja povezuje Košice u Slovačkoj preko Budimpešte u Mađarskoj i Zagreba sa Splitom, odnosno Dalmacijom. Tablica Popis autocesta i državnih cesta u Zagrebačkoj županiji broj duljina u km opis ceste ceste ukupno u ZŽ A1 Zagreb (čvorište Lučko (A3) Karlovac Bosiljevo Split Ploče (Dubrovnik) 550,0 14,7 A2 GP Macelj (granica Slovenije) Trakošćan Krapina Zagreb (čvorište Jankomir (A3) 61,0 19,6 A3 GP Bregana (granica Slovenije) Zagreb Slavonski Brod GP Bajakovo (granica Srbije) 306,0 64,5 A4 GP Goričan (granica Mađarske) Varaždin Zagreb (čvorište Ivanja Reka (A3) 97,0 18,1 A11 Zagreb (čvorište Jakuševec (A3)) Velika Gorica Sisak 42,0 15,8 D 1 GP Macelj (granica Slovenije) Krapina Zagreb Karlovac Gračac Knin Sinj Split (D8) 421,2 44,6 *) D 3 GP Goričan (granica Mađarske) Čakovec Varaždin Zagreb Karlovac Rijeka (D8) 218,4 17,7 *) D 10 Čvor Sveta Helena (A4) čvor Gradec Križevci Koprivnica GP Gola (granica Mađarske) 86,4 24,3 *) D 26 Čvor Dubrava (D10) Čazma Garešnica Dežanovac Daruvar (D5) 88,5 13,6 D 28 Čvor Gradec (D10) Bjelovar Veliki Zdenci (D5) 70,7 8,3 D 30 Čvor Kosnica (A3) Velika Gorica Petrinja GP Hrvatska Kostajnica (granica BiH) 79,7 17,4 D 31 Velika Gorica (D30) Pokupsko Gornji Viduševac Glina (D6) 56,2 35,0 D 36 Karlovac (D1) Pokupsko Sisak čvor Popovača (A3) 107,8 37,1 D 41 GP Gola (granica Mađarske) Koprivnica Križevci čvor Vrbovec 1 (D10) 82,9 15,8 STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 13

14 broj duljina u km opis ceste ceste ukupno u ZŽ D 43 Đurđevac (D2) Bjelovar Čazma čvor Ivanić Grad (A3) 78,1 12,8 D 225 GP Harmica (granica Slovenije) Brdovec čvor Zaprešić (A2) 14,8 14,8 D 231 GP Bregana Naselje (granica Slovenije) Samobor čvor Sveta Nedelja (A3) 10,9 10,9 D 310 Jastrebarsko (D1) čvor Jastrebarsko (A1) 3,7 3,7 D 408 Zračna luka»pleso«velika Gorica (D30) 3,8 3,8 *) nisu uračunate dionice koje se preklapaju s drugim cestama Izvori: Narodne novine br.: 94 od i Područjem Zagrebačke županije prolazi i 14 državnih cesta, od kojih su D 1, D 3, D 10, D 28 i D 30 od prvorazrednog značaja: Državna cesta D 1 granični prijelaz Macelj Krapina Zagreb Karlovac Gračac Knin Split najvećim dijelom predstavlja paralelnu cestu uz autoceste A 1 i A 2, a tako i okosnicu hrvatske mreže državnih cesta u smjeru sjever jug. Na razini Hrvatske radi se o poveznici Zagrebačkog područja i Hrvatskog Zagorja s Dalmacijom, a za Zagrebačku županiju ona je važna za povezivanje sa susjednim županijama Krapinsko zagorskom i Karlovačkom te kao ključna prometnica u širem području Zaprešića i Jastrebarskog. Državna cesta D 3 granični prijelaz Goričan Varaždin Zagreb Karlovac Rijeka većim dijelom predstavlja paralelnu cestu uz autoceste A 4 i A 6 Bosiljevo Delnice Rijeka, a tako i okosnicu hrvatske cestovne mreže u smjeru jugozapad sjeveroistok. Na državnoj razini radi se o poveznici većeg dijela sjeverne Hrvatske preko Zagreba s područjem Rijeke i Istre. Za Zagrebačku županiju cesta D 3 je važna kao poveznica sa susjednim županijama Karlovačkom, Varaždinskom i u nastavku s Koprivničko križevačkom i Bjelovarsko bilogorskom županijom te kao ključna prometnica u širem području Svetog Ivana Zeline i Jastrebarskog. Na relaciji Zagreb Karlovac preklapa se s državnom cestom D 1. Državna cesta D 10 čvor Sveta Helena Vrbovec Križevci Koprivnica granični prijelaz Gola vezuje se na državnu cestu D 2 i na taj način čini glavnu vezu područja Zagreba i Zagrebačke županije s Koprivničko križevačkom županijom i dalje prema Mađarskoj, a predstavlja i ključnu prometnicu za šire područje Vrbovca. Veći dio ove ceste u Zagrebačkoj županiji izgrađen je kao brza cesta gotovo sa značajkama autoceste, a u planu je i osuvremenjivanje nastavka državne ceste D 10 od Gradeca preko Križevaca do Koprivnice do graničnog prijelaza Gola na razinu brze ceste, a s vremenom i autoceste A 12 (sjeverni krak tzv. Podravskog Ipsilona ). Državna cesta D 28 Čvor Gradec Bjelovar Veliki Zdenci vezuje se na državnu cestu D 10 i tako čini glavnu vezu Zagreba i Zagrebačke županije s Bjelovarskobilogorskom županijom. Po osnovnom pravcu preklapa se s još neizgrađenom cestom D 12 Čvor Vrbovec 2 Bjelovar Virovitica granični prijelaz Terezino Polje, koja bi trebala biti izgrađena kao brza cesta, a u perspektivi i kao autocesta A 13 (istočni krak tzv. Podravskog Ipsilona ). Državna cesta D 30 Buzin Velika Gorica Petrinja Hrvatska Kostajnica najvećim dijelom predstavlja paralelnu cestu uz autocestu A 11, a na taj način i poveznicu Zagrebačke sa susjednom Sisačko moslavačkom županijom. Važna je i kao okosnica prometa na području grada Velike Gorice. Razmjerno važne su i državne ceste D 41 i D 43. Cesta D 41 Vrbovec Križevci Koprivnica granični prijelaz Gola paralelna je s državnom cestom D 10, koja bi trebala biti izgrađena kao brza cesta, dok cesta D 43 Ivanić Grad Čazma Bjelovar Đurđevac STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 14

15 služi kao veza Bjelovarsko bilogorske i Koprivničko križevačke županije s autocestom A 3 preko područja Ivanić Grada. Iako razmjerno kratke, prometno su značajne i državne ceste D 225 i D 231, jer se na njih odnose dva međudržavna granična prijelaza prema Sloveniji, uz jedini međunarodni granični prijelaz Bregana na autocesti A 3 smješten između njih. Cesta D 225 granični prijelaz Harmica Brdovec Zaprešić važna je i za unutarnje povezivanje područja Zaprešića, a cesta D 231 granični prijelaz Bregana Naselje Samobor Sveta Nedelja kao ključna lokalna prometnica na području gradova Samobora i Svete Nedelje i paralelna autocesti A 3. Državna cesta D 31 Velika Gorica Pokupsko Glina primarno je važna za unutarnje povezivanje na širem velikogoričkom području, a manje za vezu prema susjednoj Sisačko moslavačkoj županiji. Cesta D 26 Dubrava Čazma Garešnica Daruvar, zbog smještaja na krajnjem istočnom rubu Zagrebačke županije, mnogo je važnija za Bjelovarsko bilogorsku županiju, kao što i cesta D 36 Karlovac Pokupsko Sisak Popovača primarno služi za povezivanje Karlovaca sa Siskom i autocestom A 3 preko krajnjeg južnog ruba Zagrebačke županije. Preostale dvije državne ceste D 310 Jastrebarsko čvor Jastrebarsko i D 408 Zračna luka»pleso«velika Gorica sasvim su kratke, a status državnih cesta imaju kao glavne veze sa osnovnom mrežom cesta grada Jastrebarskog i Zagrebačke zračne luke. Kroz Zagrebačku županiju prolaze i 94 županijske cesta te 178 lokalnih cesta koje povezuju sva naselja u Županiji, a zbog usitnjenosti naselja i velikog broja kuća za odmor postoji i mnogo nerazvrstanih cesta. Ipak, stanje cestovne mreže ne može se u potpunosti ocijeniti zadovoljavajućim, budući da ima dosta dionica gdje je kolnik u lošem stanju i gdje gabariti cesta, po pitanju širine i zavoja, nisu primjereni prometnim potrebama. Treba napomenuti i da su međusobne veze između važnijih naselja Zagrebačke županije razmjerno loše, posebno Zaprešića sa Samoborom i Jastrebarskom, gdje se u nedostatku povoljnih lokalnih prometnica za međusobnu komunikaciju koristi obilazni put autocestom. Kao poseban problem ističe se i selektivni pristup naplati autocesta, jer zbog lokacije naplate cestarine kod Lučkog i Rugvice stanovnici područja Jastrebarskog i Ivanić Grada s okolnim općinama pri putovanju u Zagreb moraju plaćati cestarinu, dok su stanovnici ostalih područja Zagrebačke županije od toga oslobođeni. Željeznički promet Na području Zagrebačke županije postoji 130 kilometara željezničkih pruga na kojima se odvija promet putnika i 30 željezničkih postaja, a još 10 ak kilometara odnosi se na pruge na kojima se ne odvija putnički promet. Svi vlakovi koji prometuju Zagrebačkom županijom polaze iz Zagreba ili prolaze kroz grad Zagreb, a vode u šest smjerova. Od toga se četiri pruge odnose na dva najvažnija hrvatska željeznička pravca: veza zapad istok: granica Slovenije Zagreb Slavonski Brod Vinkovci granica Srbije, predstavlja jednu od glavnih europskih željezničkih transverzala, a povezuje Zapadnu Europu s Jugoistočnom Europom na trasi čuvenog Orient Expressa Paris Istanbul; u smjeru zapada ova pruga povezuje Zagreb i Zagrebačku županiju s Ljubljanom i Mariborom u Sloveniji; na ovu odnosi se jedini međunarodni željeznički prijelaz u Županiji, a lokalno je važna kao veza zaprešićkog područja sa Zagrebom; STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 15

16 u smjeru istoka ova pruga povezuje Zagrebačku županiju sa istokom Hrvatske i u nastavku s Beogradom u Srbiji, a važna je i za povezivanje sa Zagrebom područja Dugog Sela i Ivanić Grada. veza sjeveroistok jugozapad: granica Mađarske Koprivnica Zagreb Karlovac Rijeka služi kao poveznica Istočne Europe sa Sredozemljem, a radi se i o najpovoljnijoj vezi s morem država Mađarske i Slovačke; na relaciji od Zagreba do Dugog Sela preklapa se s prugom Zagreb Vinkovci; u smjeru sjeveroistoka ova pruga povezuje Zagreb i Zagrebačku županiju s Koprivničko križevačkom, Bjelovarsko bilogorskom županijom te u nastavku s Virovitičko podravskom i Osječko baranjskom županijom, a lokalno je važna za povezivanje sa Zagrebom područja Vrbovca; u smjeru jugozapada ova pruga povezuje Zagreb i Zagrebačku županiju sa Karlovačkom i Primorsko goranskom županijom, a lokalno je važna za povezivanje sa Zagrebom područja Jastrebarskog; u Oštarijama kod Ogulina postoji odvojak prema Gospiću i dalje prema Splitu i Dalmaciji, tako da ova pruga ujedno čini i glavnu poveznicu unutrašnjosti Hrvatske s cijelim jadranskim područjem; Preostale dvije pruge u smjeru sjevera i jugoistoka nemaju veću međunarodnu važnost, ali su dosta značajne za Zagrebačku županiju: Pruga Zagreb Zabok Varaždin Čakovec granica Mađarske uključujući i odvojke prema Gornjoj Stubici te Celju u Sloveniji važna je primarno kao željeznička veza sa Zagrebom Krapinsko zagorske te u manjoj mjeri Varaždinske i Međimurske županije; u dijelu od Zagreba do Zaprešića preklapa se s prugom Zagreb Ljubljana; U smjeru jugoistoka pruža se pruga Zagreb Sisak Sunja s odvojcima prema Novskoj i Banja Luci u Bosni i Hercegovini; najveću važnost ima za povezivanje na relaciji Zagreb Sisak, a tako i za područje Velike Gorice; djelomično služi i kao paralelna veza na relaciji Zagreb Slavonski Brod, dok je promet prema Bosni i Hercegovini slabog intenziteta. Kroz područje Županije kod Velike Gorice malim dijelom prolaze istočna željeznička obilaznica Zagreba i spojna pruga Mičevec ranžirni kolodvor Sveta Klara, ali se one ne koriste za promet putnika. Kao dio hrvatske željezničke mreže tretira se i pruga Savski Marof Kumrovec koja je izvan funkcije, ali se putnici i dalje prevoze zamjenskim autobusima umjesto željeznicom. U planu je obnova ove pruge, a aktualan je i plan izgradnje spojne pruge koja bi preko postojeće pruge Zagreb Sisak povezala novu Zračnu luku Zagreb sa središtem grada. No, za sada su zbog općenito lošeg stanja željezničke mreže, veze spore, a osim na potezu Savski Marof Zaprešić Zagreb Dugo Selo, koja se koristi u prigradskom prometu i razmjerno rijetke. Zračni promet Na području Zagrebačke županije, odnosno grada Velike Gorice nalazi se Zračna luka Zagreb, s putnika u godini, 7 čiji broj stalno raste, radi se o najvažnijoj i najprometnijoj zračnoj luci Hrvatske. Za očekivati je da će njen promet dodatno porasti nakon što se završi već započeta izgradnja novog terminala blizu postojećeg, a koja se očekuje krajem ili najkasnije početkom godine. Zahvaljujući lokaciji gotovo STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 16

17 u središtu Županije i dobrim cestovnim vezama, veći dio Zagrebačke županije od zračne je luke udaljen manje od 40 minuta vožnje, a i do najudaljenijih općinskih središta Krašić, Kostanjevac, Dubrava i Farkaševac prijevozni je put kraći od jednog sata. Osim Zračne luke Pleso na području Zagrebačke županije postoji i jedno manje uzletište u Ivanić Gradu, a športska zračna luka postoji i pokraj Lučkog na području grada Zagreba neposredno uz granicu Županije. No, ove zračne luke nemaju prometnu funkciju, nego su eventualno zanimljive samo s turističkog aspekta za rekreativne letove i padobranstvo. Vodeni promet Vodeni promet na području Zagrebačke županije nije zastupljen, osim ako se u njega ne uračuna promet četiriju skela na Savi na rubnim dijelovima Županije na zapadu i istoku, gdje nema mostova. Dvije skele povezuju zaprešićko i samoborsko područje (Zdenci Brdovečki u općini Brdovec i Otok Samoborski na području grada Samobora te Zaprešić i Medsave na području grada Samobora), jedna područje Dugog Sela i Velike Gorice (Oborovo u općini Rugvica i Vrbovo Posavsko u općini Orle) te jedna područje Ivanić Grada i Siska (Lijevi Dubrovčak na području grada Ivanić Grada i Desni Dubrovčak na području općine Martinska Ves u Sisačko moslavačkoj županiji). Iako je Sava tehnički plovna do mjesta Rugvice, ona se za sada ne koristi niti za izletničke potrebe. Uzvodno od Rugvice prema Zagrebu plovne mogućnosti su ograničene uslijed povremeno niske razine vodostaja Save i razmjerno brzog toka, no to bi se moglo promijeniti ukoliko se realiziraju već izrađeni planovi izgradnje nekoliko hidroelektrana na Savi u području Zagreba. Na Kupi su mogućnosti plovidbe još manje uslijed niskog vodostaja, no moguće je korištenje manjih čamaca i rafting. Za rekreativnu plovidbu za sada se uglavnom ne koriste niti šljunčare, iako bi se najveće šljunčare Zajarki, Svetonedeljska jezera, Čiče pa i neke manje perspektivne mogle koristiti u te svrhe. Javni prijevoz i biciklizam Područje Zagrebačke županije povezano je sa Zagrebom brojnim linijama javnog autobusnog i željezničkog prometa, a zbog snažne dnevne migracije u Zagreb veze su na nekim relacijama dosta česte. Najfrekventnije su veze iz Zagreba prema Velikoj Gorici s oko 350 autobusa dnevno u oba smjera te iz Zagreba prema Zaprešiću s oko 250 autobusa u oba smjera, ne računajući prolazne međugradske linije. 8 Više od 100 autobusa dnevno u oba smjera prometovalo je i iz Zagreba prema gradovima Svetoj Nedjelji i Samoboru te općinama Bistra, Stupnik i Klinča Sela. Od gradova u Zagrebačkoj županiji razmjerno je najslabije sa Zagrebom povezan Ivanić Grad s oko 30 ak autobusnih linija dnevno u oba smjera. 9 Rjeđe autobusne veze odnose se samo na dijelove Zagrebačke županije najudaljenije od Zagreba, posebice općinu Žumberak do koje vodi samo jedan autobus dnevno, a do mnogih manjih naselja autobusi niti ne voze. Određene poteškoće predstavlja i nedostatak međusobnih veza između pojedinih dijelova Županije, koje se stoga ostvaruju uglavnom preko Zagreba. Od devet gradova u Županiji izravno su međusobno povezani samo Samobor i Sveta Nedjelja te Dugo Selo i Vrbovec i to samo zato jer se nalaze na najkraćim linijama koje Samobor i Vrbovec povezuju sa Zagrebom. U željezničkom prometu postoji samo jedna frekventnija veza Savski Marof Zaprešić Zagreb Dugo Selo, koja funkcionira kao zagrebačka prigradska željeznica. Na toj je relaciji dnevno u prosjeku prometovalo 80 vlakova, a na relaciji Zaprešić Zagreb Dugo ; 9 i STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 17

18 Selo 120 vlakova. Iako se iz toga može zaključiti da javni željeznički promet ima znatno manju ulogu od autobusnog prometa, a čemu je primarni uzrok loše stanje željezničke mreže, ne smije se zanemariti činjenica da je najveći dio Zagrebačke županije željeznički dobro povezan i ima razmjerno česte veze sa Zagrebom i susjednim područjima. 10 Glavni nedostatak javnog prijevoza na području Zagrebačke županije je nepostojanje integracije autobusnog prijevoza na razini Županije i s gradom Zagrebom, kao i integracije željezničkog i autobusnog prijevoza. Tako osim gradova Velike Gorice i Zaprešića te općina Bistra, Luka, Stupnik i Klinča Sela, gdje službu javnog prijevoza obavlja Zagrebački električni tramvaj, u ostalim dijelovima Zagrebačke županije javni prijevoz obavlja niz različitih prijevoznika s autonomnim sustavima naplate karata. Među njima su najznačajniji Samoborček/Autoturist za područje Samobora i Jastrebarskog te Čazmatrans za područje Dugog Sela, Svetog Ivana Zeline, Vrbovca i Ivanić Grada. Usprkos razmjernoj skupoći i skoro nikakvoj integriranosti javnog prijevoza u Zagrebačkoj se županiji razmjerno malo koriste bicikli kao prijevozno sredstvo. Glavni razlog za to je činjenica da u njoj gotovo uopće nema posebno uređenih biciklističkih staza, već se prometovanje bicikala odvija po postojećim cestama namijenjenim motornim vozilima i opterećenim intenzivnim prometom. Ipak, Zagrebačka županija je zbog raznolikosti i atraktivnosti krajolika te velike potencijalne turističke potražnje iz Zagreba već sada postala popularno odredište za cikloturizam, a diljem županije postoji mnogo označenih biciklističkih ruta. Komunalna infrastruktura Za razliku od prometne infrastrukture, stanje komunalne infrastrukture u Zagrebačkoj županiji lošije je od hrvatskog prosjeka, posebice kada je riječ o odvodnji. Jedini pozitivni izuzetak je povezanost na plinsku mrežu, a što je najvećim dijelom posljedica blizine Zagreba. Vrlo je povoljno i stanje elektroopskrbe, no ovaj oblik infrastrukture je ionako kvalitetno riješen na skoro cijelom teritoriju Hrvatske. Unutar Županije prisutne su velike razlike, s time da je generalno stanje znatno bolje u gradovima i područjima bližim Zagrebu, a najlošije u udaljenijim i slabo naseljenim područjima, posebno u širem području Vrbovca. Električna energija Zagrebačka županija opskrbljuje se električnom energijom primarno iz dvije termoelektrane smještene na području Grada Zagreba (TE TO Zagreb i EL TO Zagreb) te preko dvije transformatorske stanice na području Grada Zagreba (Tumbri i Žerjavinec) i jedne u Zagrebačkoj županiji (Mraclin). Visokonaponska elektroenergetska mreža obuhvaća dalekovode naponske razine 400 kv, 220 kv i 110 kv. Distribucija električne energije obavlja se putem distributivne mreže nižih naponskih nivoa u nadležnosti HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. preko pogona Elektra Zagreb, Elektra Karlovac, Elektra Bjelovar i Elektra Zabok izvan Zagrebačke županije, a samo je Elektra Križ locirana u samoj Županiji. Distribucijsko područje Elektra Zagreb s pogonima u Svetom Ivanu Zelini, Dugom Selu, Velikoj Gorici, Samoboru, Zaprešiću i Križu te u Zagrebu i Svetoj Klari na području grada Zagreba pokriva 80 % područja Zagrebačke županije. Preostalih 20 % pokrivaju dijelovi distribucijskih područja Elektre Na relacijama Zagreb Jastrebarsko Karlovac, Zagreb Velika Gorica Sisak, Zaprešić Zabok, Dugo Selo Vrbovec Križevci i Dugo Selo Ivanić Grad Kutina u prosjeku je dnevno u oba smjera prometovalo 30 do 40 vlakova, a od Savskog Marofa prema Sloveniji 12 vlakova. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 18

19 Bjelovar (pogon Križevci), Elektre Karlovac (pogoni Ozalj i Jastrebarsko) i Elektre Zabok (pogon Donja Stubica). 11 Stanje elektroenergetskih objekata koji pokrivaju prostor Zagrebačke županije može se ocijeniti vrlo dobrim, jer su praktički sva kućanstva spojena na električnu mrežu, a kontinuirano se ulaže u izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih objekata. Stoga su u zadnjih desetak godina skoro posve nestala područja s lošim naponskim prilikama uzrokovanih preopterećenim niskonaponskim strujnim krugovima pa je i cjelokupno stanje elektroopskrbe zadovoljavajuće. Vodoopskrba Vodoopskrba se na području Zagrebačke županije obavlja putem nekoliko većih javnih sustava u gradovima i naseljenijim općinama te preko više manjih sustava u udaljenijim područjima. Ukupna duljina postojećih magistralnih vodoopskrbnih cjevovoda iznosi oko 890 kilometara, a ukupne potrebe za vodom procijenjene su na kubičnih metara dnevno. Prema zadnjim preciznijim podacima iz godine 71 % stanovništva bilo je vezano na mrežu javnih vodovoda, a preostalih 29 % na manje lokalne vodovode ili se koristilo individualnim zahvatima. 12 Stoga se, usprkos razmjerno velikim količinama raspoložive pitke vode u prostoru, stanje ne može ocijeniti zadovoljavajućim pa širenje vodoopskrbnog sustava predstavlja jedan od prioriteta u razvoju Županije. Kao glavna lokacija na kojoj se temelji izgradnja novog sustava ističe se Črnkovec, odnosno vodocrpilište Kosnica kod Velike Gorice, za koje je godine donesena Odluka o dodjeli koncesije društvu Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije. Priključenost kućanstava Zagrebačke županije na vodoopskrbnu mrežu razmjerno je dobro, jer je 98,1 % nastanjenih stanova pokriveno vodovodnom mrežom. Ipak, to je nešto lošije od prosjeka Hrvatske, a izdvajaju se i neka područja sa izrazito lošom situacijom po tom pitanju, u prvom redu okolica Vrbovca, gdje u općinama Preseka, Farkaševac i Dubrava više od 10 % nastanjenih stanova nije spojeno na vodovodnu mrežu (vidi tablicu ). Dosta je nepovoljna situacija i u općini Orle kod Velike Gorice, zbog čega prioritet u unapređivanju stanja vodovodne mreže ima istočni dio Zagrebačke županije. Isto tako, ističe se problem dotrajale infrastrukture koje je na pojedinim dijelima Županije potrebno zamijeniti (npr. dio područja grada Sveti Ivan Zelina). 11 Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije, Izvješće o stanju u prostoru Zagrebačke županije godine, Zagreb Osnovne postavke koncepcije razvitka vodoopskrbe na području Zagrebačke županije novelacija", Dippold&Gerold Hidroprojekt 91 d.o.o. ("Službeni glasnik Zagrebačke županije", broj 26/07) STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 19

20 Tablica Komunalna infrastruktura na području Zagrebačke županije godine nastanjeni vodovod kanalizacija plin GRAD / općina stanovi ukupno % ukupno % ukupno % GRAD ZAPREŠIĆ , , ,3 općina Brdovec , , ,5 općina Marija Gorica , , ,9 općina Dubravica , , ,0 općina Pušća , , ,7 općina Luka , , ,6 općina Jakovlje , , ,5 općina Bistra , , ,1 GRAD SAMOBOR , , ,2 GRAD SVETA NEDELJA , , ,3 općina Stupnik , , ,3 GRAD JASTREBARSKO , , ,5 općina Krašić , ,2 26 3,0 općina Žumberak , ,7 općina Klinča Sela , , ,0 općina Pisarovina , ,9 42 3,6 GRAD VELIKA GORICA , , ,0 općina Kravarsko , ,7 18 2,7 općina Pokupsko , ,1 3 0,4 općina Orle , ,8 11 1,7 GRAD DUGO SELO , , ,2 općina Rugvica , , ,2 općina Brckovljani , , ,0 GRAD SVETI IVAN ZELINA , , ,3 općina Bedenica , , ,6 GRAD VRBOVEC , , ,4 općina Rakovec , , ,9 općina Preseka , ,7 3 0,7 općina Gradec , , ,4 općina Dubrava , , ,0 općina Farkaševac , ,0 49 9,1 GRAD IVANIĆ GRAD , , ,3 općina Kloštar Ivanić , , ,4 općina Križ , , ,3 ZAGREBAČKA ŽUPANIJA , , ,0 HRVATSKA , , ,6 Izvor: Državni zavod za statistiku Kanalizacija Sustav odvodnje na području Zagrebačke županije je, kao i u slučaju vodoopskrbe, dobro razvijen na području devet gradova u Županiji i u općinama bližim Zagrebu, a lošije u udaljenijim i izoliranim područjima. U manjim naseljima odvodnja otpadnih voda i danas se uglavnom obavlja putem sabirnih jama ili individualnih septičkih jama uz ispust otpadnih voda u obližnje vodotoke. Veći sustavi odvodnje postoje u gradovima te u općinama Krašić, Klinča Sela, Pisarovina, Brckovljani i Dubrava. Kanalizacijski sustav grada Zaprešića djelomično pokriva i općine Brdovec i Bistra, grada Ivanić grada i općinu STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 20

21 Kloštar Ivanić, dok je sustav grada Svete Nedelje većim dijelom priključen na kanalizacijski sustav grada Zagreba. Sustavi pročišćavanja otpadnih voda također nisu razvijeni u dovoljnoj mjeri, a donekle povoljniju situaciju sa aspekta pročišćavanja otpadnih voda za sada imaju samo Zaprešić, Velika Gorica, Dugo Selo i Ivanić Grad. No, u tijeku je izrada projektne dokumentacije i izgradnja ili dogradnja većeg broja kanalizacijskih sustava i sustava za pročišćavanja otpadnih voda u Županiji, u prvom redu putem korištenja fondova Europske unije. Aktualno stanje priključenosti na kanalizacijske sustave u Zagrebačkoj županiji iznosi 97.7 %, što je razmjerno povoljno, ali ipak lošije od prosjeka Hrvatske (98.0 %). Kao i u slučaju vodoopskrbe izdvajaju se neka područja s izrazito niskom razinom priključenosti, opet u istočnom dijelu Županije. Situacija je najlošija u širem području Vrbovca, gdje se izdvajaju općine Preseka, Rakovec, Farkaševac i Dubrava s više od 10 % nastanjenih stanova koji nisu spojeni na sustav odvodnje, a isto vrijedi i za općine Pokupsko i Orle kod Velike Gorice. Plin U Zagrebačkoj županiji oko polovica stalno nastanjenih stanova spojena je na plinski sustav, što je znatno povoljnija situacija od ostatka Hrvatske, budući da prosjek za cijelu zemlju iznosi tek 37 %. Plinski sustav na području Zagrebačke županije u nadležnosti je poduzeća Plinacro d.o.o. i sastoji se od mreže visokotlačnih magistralnih plinovoda i plinovoda za međunarodni transport ukupne duljine 236 kilometara. Distribuciju i izgradnju distribucijskog sustava te priključenje korisnika na plin na području Zagrebačke županije obavlja osam distribucijskih poduzeća, pri čemu su veći dio područja Zaprešića i Velike Gorice uključeni u sustav koji pokriva Gradska plinara iz Zagreba. 13 Četiri posebna poduzeća pokrivaju područja utjecaja gradova Dugo Selo, Sveti Ivan Zelina, Vrbovec i Ivanić grad, a poseban sustav ima i grad Samobor. Preostala dva sustava odnose se na zajednički sustav koji pokriva područje gradova Jastrebarskog i Svete Nedelje i općinu Stupnik te zajednički sustav za općine Jakovlje, Bistra i Luka. Najrazvijeniji sustav plinofikacije imaju područja gradova Dugo Selo i Sveta Nedelja gdje je preko 80 % stalno nastanjenih stanova spojeno na plinsku mrežu, a udio veći od 70 % imaju i gradovi Zaprešić i Ivanić Grad te općine Bistra i Jakovlje. Istodobno u općinama Krašić, Klinča Sela, Pisarovina, Kravarsko, i Farkaševac spoj na plinsku mrežu ima manje od 10 % stanova, a u općinama Žumberak, Pokupsko, Orle i Preseka manje od 2 % Ekološke značajke i korištenje prostora Usprkos gustoj naseljenosti značajan dio prostora zagrebačke županije nalazi se u prirodnom stanju, a zaštićena prirodna područja prekrivaju ukupno 368,3 km 2 ili 12 % teritorija Županije. Najveće i najvažnije zaštićeno područje je park prirode Žumberak Samoborsko gorje, čijih se 78 % teritorija nalazi u Zagrebačkoj županiji i na koji se odnosi više od dvije trećine zaštićenog prostora Županije (vidi tablicu i sliku ). Status parka prirode ima i veći zapadni dio planine Medvednice, ali samo se petina Parka prirode prostire u Zagrebačkoj županiji. No, upravo je taj dio osobito važan, jer se na njega odnosi glavno skijalište u Hrvatskoj na kojem se održavaju utrke Svjetskog kupa. 13 Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije, Izvješće o stanju u prostoru Zagrebačke županije godine, Zagreb STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 21

22 Slika Zaštićena područja u Zagrebačkoj županiji Izvor: zagrebacka.hr/web/mapa podrucja/ Osim dva parka prirode u izravnoj nadležnosti države, postoji još 28 zaštićenih područja kojima upravlja Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije. Od toga se 12 područja odnosi na posebne rezervate (botaničke, šumske vegetacije, ornitološke i zoološke), 7 na spomenike parkovne arhitekture, po četiri na značajne krajobraze i spomenike prirode te jedno na park šumu. Veličinom se ističu značajni krajobrazi Turopoljski lug i Zelinska glava te rezervati Varoški lug i Crna Mlaka, a po važnosti za turizam, još su značajni krajobrazi Okić grad okolica i Slapnica, rezervat Japetić (sva tri u sastavu parka prirode Žumberak Samoborsko gorje) i spomenik prirode Otruševečka ili Grgosova spilja. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 22

23 Tablica Zaštićena prirodna područja u Zagrebačkoj županiji naziv zaštićenog područja oblik zaštite površina u Županiji ha na području gradova i općina Žumberak Samoborsko gorje park prirode ,33 Medvednica park prirode 4.539,22 Tepec Palačnik Stražnik park šuma 350,15 Grad Samobor Gradovi Samobor i Jastrebarsko, te općine Klinča Sela, Krašić i Žumberak *) Grad Zaprešić i općine Bistra i Jakovlje **) Cret Dubravica posebni botanički rezervat 6,00 Općina Dubravica Smerovišće posebni botanički rezervat 3,00 Grad Samobor Crna Mlaka posebni ornitološki rezervat 650,00 Grad Jastrebarsko i općina Klinča Sela Jastrebarski lugovi posebni ornitološki rezervat 61,18 Grad Jastrebarsko Zaprešić Sava posebni ornitološki rezervat 243,00 Grad Zaprešić Strmec Sava posebni ornitološki rezervat 287,00 Gradovi Sveta Nedelja i Samobor Česma pos. rezervat šumske veget. 26,28 Općina Farkaševac Japetić pos. rezervat šumske veget. 28,20 Gradovi Jastrebarsko i Samobor Markovčak Bistra pos. rezervat šumske veget. 151,46 Općina Bistra ***) Novakuša pos. rezervat šumske veget. 2,07 Općina Gradec Stupnički lug pos. rezervat šumske veget. 18,00 Općina Stupnik Varoški lug posebni zoološki rezervat 811,39 Općina Dubrava Božjakovina park kod dv. spom. parkovne arhitekture 7,00 Općina Brckovljani Gornja Bistra lječ. park spom. parkovne arhitekture 7,72 Općina Bistra Jastrebarsko park oko dv. spom. parkovne arhitekture 9,47 Grad Jastrebarsko Lug park oko dvorca spom. parkovne arhitekture 0,60 Grad Samobor Samobor park u Bistracu spom. parkovne arhitekture 2,00 Grad Samobor Samobor park u Langovoj spom. parkovne arhitekture 0,60 Grad Samobor Samobor park Mojmir spom. parkovne arhitekture 1,01 Grad Samobor Okić grad okolica značajni krajobraz 6,60 Grad Samobor i općina Klinča Sela Slapnica značajni krajobraz 319,80 općine Krašić i Žumberak Turopoljski lug i vlažne livade uz rijeku Odru značajni krajobraz 3.340,38 Grad Velika Gorica i općina Orle Zelinska glava značajni krajobraz 951,56 Grad Sv. Ivan Zelina Samobor tisa spomenik prirode Grad Samobor Otruševečka spilja spomenik prirode Grad Samobor Hrast lužnjak u Rakitovcu spomenik prirode Grad Velika Gorica Tisa u Šupljaku spomenik prirode Općina Bistra UKUPNO UKUPNO ****) ,46 *) Ukupna površina Parka prirode iznosi hektara, s time da se preostali dio nalazi na području grada Ozlja u Karlovačkoj županiji **) Ukupna površina Parka prirode iznosi hektara, s time da se preostali dio nalazi na području grada Zagreba te grada Donje Stubice i općina Stubičke Toplice i Gornja Stubica u Krapinsko zagorskoj županiji ***) Ukupna površina rezervata iznosi 250 hektara, s time da se preostali dio nalazi na području općine Stubičke Toplice u Krapinsko zagorskoj županiji ****) Ukupna površina je manja od zbroja svih zaštićenih područja jer se Slapnica, Okić grad i Japetić nalaze u sastavu PP Žumberak Samoborsko gorje, a Markovačak Bistra i Park Gornja Bistra u sastavu PP Medvednica STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 23

24 Na području Zagrebačke županije nalazi se i 27 područja u sustavu zaštite NATURA 2000 ekološke mreže Europske unije, koju čine najznačajnija područja za očuvanje vrsta i stanišnih tipova. Ukupna površina ovih područja u Županiji iznosi hektara, što čini 23 % njene površine. Većina ovih područja prostire se i u drugim hrvatskim županijama, a mnoga su dosta velika, posebno ona uz tokove velikih rijeka. Ekološka mreža Republike Hrvatske obuhvaća 37 % kopnenog teritorija Hrvatske, što je najviše od svih članica Europske unije. Postoje dvije vrste lokaliteta NATURA 2000: područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju (Područja očuvanja značajna za ptice ili skraćeno POP); i područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa za Europsku uniju (Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove ili skraćeno POVS) POP područja na području Županije ima ukupno 5 Pokupski bazen, prostor uz rijeku Savu kod mjesta Hrušćica, mikroregije Turopolje i Donja Posavina također uz rijeku Savu te ribnjaci uz rijeku Česmu. POVS područja ima 22, s time da su najveće i najvažnije cjeline koje se uglavnom preklapaju s parkovima prirode Žumberak Samoborsko gorje i Medvednica te rezervatima Crna Mlaka, Varoški lug, Stupnički lug i Dubravica. POVS područja uključuju i tok rijeke Save nizvodno od mjesta Hrušćica te cjelokupne tokove rijeka Kupe, Sutle i Bregane u Županiji s okolnim područjima. Zbog osobite važnosti za bioraznolikost NATURA 2000 zaštićuje praktički sva značajnija močvarna područja u Županiji, uključujući i sve velike ribnjake. Među njima osobito mjesto ima Crna Mlaka kao jedini lokalitet u Zagrebačkoj županiji zaštićen od strane UNESCO a Ramsarskom konvencijom kao močvarni lokalitet svjetskog značaja. Područje Crne Mlake ujedno je i dio POP područja pokupskog bazena značajno za mriještenje divljih ptica. Tablica Lokaliteti NATURA 2000 u Zagrebačkoj županiji naziv područja TIP površina na području gradova i općina Pokupski bazen *) POP ,2 Grad Jastrebarsko i općine Pisarovina i Klinča Sela Sava kod Hrušćice POP 1.530,5 Grad Velika Gorica i općine Orle i Rugvica Turopolje*) POP ,3 Grad Velika Gorica i općina Orle Donja Posavina*) POP ,6 Općina Križ Ribnjaci uz Česmu*) POP ,6 Općine Farkaševac i Dubrava Odransko polje*) POVS ,5 Grad Velika Gorica i općina Orle Lonjsko polje*) POVS ,4 Općina Križ Varoški Lug POVS 845,0 Općina Dubrava Ribnjaci Crna Mlaka POVS 694,0 Grad Jastrebarsko i općine Klinča Sela Ribnjaci Pisarovina POVS 360,4 Općina Pisarovina Žutica POVS 4.698,3 Grad Ivanić Grad i općina Martinska Ves Medvednica*) POVS ,8 Grad Zaprešić i općine Bistra i Jakovlje Žumberak Samoborsko gorje*) POVS ,0 Stupnički lug POVS 745,4 Općina Stupnik Gradovi Samobor i Jastrebarsko i općine Klinča Sela, Krašić i Žumberak Kupa*) POVS ,3 Općine Krašić, Pisarovina i Pokupsko Cret Dubravica POVS 5,2 Općina Dubravica Klinča sela POVS 32,5 Općina Klinča Sela STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 24

25 naziv područja TIP površina na području gradova i općina Gornji Hruševec potok Kravarščica POVS 2,5 Općina Kravarsko Odra kod Jagodna POVS 5,3 Grad Velika Gorica Sutla*) POVS 192,0 općine Brdovec, Marija Gorica i Dubravica naziv područja TIP površina na području gradova i općina Vugrinova špilja POVS 0,8 Grad Samobor Sava nizvodno od Hrušćice*) POVS ,2 Česma šume POVS 123,1 Općina Farkaševac Gradovi Velika Gorica i Ivanić grad te općine Orle i Rugvica Ribnjak Dubrava*) POVS 347,9 Općine Dubrava i Farkaševac Jastrebarski lugovi*) POVS 3.782,5 Grad Jastrebarsko Klasnići POVS 1,5 Općina Pokupsko Potok Bregana POVS 16,9 Grad Samobor *) dio područja prostire se i u drugim županijama Izvor: Osim visokom vrijednošću okoliša, prostor Zagrebačke županije odlikuje se i velikom krajobraznom raznolikošću. Tu su zastupljeni svi karakteristični krajobrazi panonskoperipanonske Hrvatske nizinska područja, brežuljkasta područja, panonska gorja te područje Žumberka i Samoborskog gorja kao specifične krajobrazne cjeline. Krajobraznu raznolikost nadopunjuje i raznolikost po pitanju ruralne arhitekture, govora i narodnih običaja, vidljivu kroz obuhvat velikog broja povijesnih mikroregija. Tako se u sastavu Zagrebačke županije nalazi veći dio Prigorja, Turopolja i Žumberka, sjeverni dio Gornje Posavine te rubne dijelovi Pokuplja na jugu, Hrvatskog zagorja na sjeverozapadu te Moslavine na istoku. Upravna podjela i demografska obilježja U upravnom pogledu Zagrebačka županija je podijeljena na 9 gradova i 25 općina, a obuhvaća ukupno 694 naselja. Upravne cjeline međusobno se znatno razlikuju veličinom, brojem naselja i brojem stanovnika. Daleko najveća su područja gradova Velike Gorice (328 km 2 ), Samobora (251 km 2 ) i Jastrebarskog (227 km 2 ), dok su najmanje općine Marija Gorica, Pušća i Luka s površinom od svega 17 km 2. Najviše naselja ima na području gradova Samobora (78) i Svetog Ivana Zeline (62), dok na području općina Jakovlje i Stupnik postoje samo po tri naselja. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 25

26 Slika Gradovi i općine u Zagrebačkoj županiji Izvor: i opcine Zagrebacke zupanije.png Najviše stanovnika ima područje grada Velike Gorice , a slijede Samobor s i Zaprešić s stanovnika. Područja preostalih gradova Sveta Nedelja, Dugo Selo, Sveti Ivan Zelina, Jastrebarsko, Vrbovec i Ivanić Grad imala su između i stanovnika, a preko stanovnika imala je još i općina Brdovec. Istodobno postoji čak devet općina s manje od stanovnika Žumberak sa svega 883 stanovnika, Rakovec, Luka, Bedenica, Dubravica, Preseka, Farkaševac, Orle i Kravarsko između i stanovnika, a još osam općina imalo je između i stanovnika. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 26

27 Tablica Površina i stanovništvo gradova i općina Zagrebačke županije i godine GRAD / općina površina km 2 broj stanovnika gustoća nas. promjena GRAD ZAPREŠIĆ 53, ,6 9,1 općina Brdovec 37, ,9 8,2 općina Marija Gorica 17, ,6 6,9 općina Dubravica 20, ,1 9,4 općina Pušća (sj. Donja Pušća) 17, ,9 8,7 općina Luka 17, ,5 4,8 općina Jakovlje 35, ,1 0,6 općina Bistra (sj. Poljanica Bistranska) 53, ,1 8,8 GRAD SAMOBOR 250, ,2 4,0 GRAD SVETA NEDELJA 39, ,2 16,5 općina Stupnik (sj. Gornji Stupnik) 24, ,0 14,9 GRAD JASTREBARSKO 226, ,0 5,1 općina Krašić 71, ,1 17,5 općina Žumberak (sj. Kostanjevac) 110, ,0 25,5 općina Klinča Sela 77, ,7 6,2 općina Pisarovina 145, ,4 0,2 GRAD VELIKA GORICA 327, ,8 0,0 općina Kravarsko 58, ,2 0,2 općina Pokupsko 105, ,0 10,8 općina Orle 57, ,3 7,9 GRAD DUGO SELO 53, ,0 20,9 općina Rugvica 93, ,1 3,5 općina Brckovljani (sj. u Dugom Selu) 69, ,2 2,4 GRAD SVETI IVAN ZELINA 185, ,1 1,9 općina Bedenica 21, ,0 5,9 GRAD VRBOVEC 161, ,8 0,6 općina Rakovec 35, ,7 7,3 općina Preseka 45, ,5 10,5 općina Gradec 88, ,7 6,1 općina Dubrava 116, ,2 4,3 općina Farkaševac 73, ,3 7,8 GRAD IVANIĆ GRAD 173, ,8 1,2 općina Kloštar Ivanić 77, ,5 0,9 općina Križ 118, ,8 6,0 ZAGREBAČKA ŽUPANIJA 3.060, ,8 2,6 HRVATSKA , ,7 3,4 Izvor: i Izvješće o stanju u prostoru Zagrebačke županije godine Promatrano po naseljima najveće je također Velika Gorica s stanovnika, slijedi Zaprešić s , Samobor s i Dugo Selo s stanovnika, dok su Ivanić Grad, Jastrebarsko i Vrbovec imali između i stanovnika. Između i stanovnika imali su Sveti Ivan Zelina, općinska sjedišta Kloštar Ivanić, Brdovec, Jakovlje i Gornji Stupnik, te naselja Strmec, Bestovje, Rakitje i Novaki na području grada Svete Nedelje, Velika Mlaka na području grada Velike Gorice i Bregana na području grada Samobora. Istodobno je čak 208 naselja ili 30 % imalo manje od 100 stanovnika, STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 27

28 od čega ih je 8 bilo bez stanovnika većim dijelom radi se o naseljima u podnožju Žumberačkog gorja. Ovako velike razlike dijelom su posljedica prirodnih značajki, dijelom suvremenih povijesnih zbivanja, a određeni utjecaj imala je i politika. Veća naselja i gušća naseljenost znakoviti su za ravničarska područja najbliža Zagrebu, osobito za područja gradova Sveta Nedelja i Velika Gorica, a dijelom i za ravničarski dio područja grada Samobora. Nasuprot tome, mnoštvo malih naselja i rjeđa naseljenost znakoviti su za izrazito brdovita područja kao što su općine Žumberak i Krašić i dijelovi područja gradova Jastrebarsko i Samobor u podnožju Samoborske gore, a u manjoj mjeri i za područje grada Sveti Ivan Zelina i okolne općine Prigorja. Tablica Najveća naselja u Zagrebačkoj županiji i godine GRAD / naselje broj stanovnika promjena % VELIKA GORICA ,4 ZAPREŠIĆ ,0 SAMOBOR ,3 DUGO SELO ,7 IVANIĆ GRAD ,4 JASTREBARSKO ,4 VRBOVEC ,7 SVETA NEDELJA ,4 Strmec ,7 Kloštar Ivanić ,4 Velika Mlaka ,8 Brdovec ,3 SVETI IVAN ZELINA ,3 Jakovlje ,9 Bregana ,5 Bestovje ,2 Rakitje ,7 Novaki ,6 Gornji Stupnik ,0 Izvor: Državni zavod za statistiku U rjeđe naseljene dijelove Zagrebačke županije, osim brdskih područja, spadaju i prostori udaljeniji od Zagreba. To se vidi iz činjenice da su, osim najizoliranije općine Žumberak u kojoj je bilo svega 8 stanovnika na km 2, gustoću naseljenosti manju od 30 stanovnika na km 2 imale, od Zagreba također izrazito udaljene općine, Pokupsko, Pisarovina i Farkaševac. 14 Istodobno najveću gustoću naseljenosti imaju područja gradova Zaprešića (471 st/km 2 ), Svete Nedelje (451 st/km 2 ) i Dugog Sela (324 st/km 2 ), a preko 150 stanovnika na km 2 imala su i područja gradova Velike Gorice i Samobora te općina Brdovec, Pušća i Stupnik dakle upravo dijelovi Zagrebačke županije najbliži Zagrebu. Ravničarski prostori najbliži Zagrebu osim što su najgušće naseljeni i s najviše velikih naselja iskazuju i najveći porast broja stanovnika. Tako je u periodu od do Prema daljinaru HAK a ( ) jedina općinska središta u Zagrebačkoj županiji do kojih trajanje putovanja od središta Zagreba iznosi više od 50 minuta bili su Kostanjevac kao sjedište općine Žumberak te Pokupsko, Farkaševac i Preseka, STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 28

29 godine najveći porast broja stanovnika iskazalo područje grada Dugo Selo od čak 21 %, slijedi područje grada Sveta Nedelja sa 17 % te općina Stupnik s 15 %. Rast veći od 8 % imaju i područje grada Zaprešića, koji je imao i najveći ukupni rast od stanovnika, te tri okolne općine Bistra, Pušća i Brdovec. Istodobno najveći pad broja stanovnika od čak 25 % bilježi najrjeđe naseljena općina Žumberak, a pad veći od 10 % iskazuju također, izolirane i od Zagreba udaljene općine, Krašić, Pokupsko i Preseka. Velike razlike u broju stanovnika i veličini između pojedinih upravnih cjelina Zagrebačke županije znatnim su dijelom i posljedica promjena upravno teritorijalnog ustroja nakon osamostaljenja Hrvatske. Naime, osam od ukupno devet gradova (svi osim Svete Nedelje) bili su prije godine sjedišta nekadašnjih velikih općina, dok su sve današnje općine osim Jakovlja i Stupnika bile u njihovom sastavu. 15 Prilikom formiranja novog sustava upravne podjele na županije, gradove i općine najviše novih općina formirano je na području nekadašnjih općina Zaprešić (6), Vrbovec (5) i Jastrebarsko (4), nešto manje na području Velike Gorice (3) te Dugog Sela i Ivanić Grada (po 2), a najmanje na području Samobora i Svetog Ivana Zeline (samo po jedna). Upravo stoga se većina općina s izrazito malom površinom i brojem stanovnika odnosi na područja utjecaja gradova Zaprešića i Vrbovca. Dobna struktura stanovništva Zagrebačke županije u cjelini je povoljnija od prosjeka Hrvatske, što pokazuje viši udio mlade populacije do 14 godine (16,3 %) i niži udio stanovnika starijih od 64 godine (15,9 %). Ipak, unutar Županije prisutne su velike razlike, pri čemu se niskim udjelom starije populacije osobito ističe područje Dugog Sela i okolice (12 13 %), ali i ostalih područja bližih gradu Zagrebu. To je najvećim dijelom posljedica snažnog doseljevanja, posebice Hrvata iz dijelova Bosne i Hercegovine pogođenih ratom. Istodobno je udio starije populacije najviši u udaljenijim ruralnim općinama Pokupsko, Preseka, Pisarovina (21 %) te osobito Krašić (26 %)i i još više Žumberak (39 %) izloženih procesu izrazite depopulacije. 15 Područje općine Jakovlje je prije godine bilo u sastavu općine Donja Stubica, čiji se veći dio danas nalazi u Krapinsko zagorskoj županiji. Općina Stupnik pripadala je gradu Zagrebu, odnosno nekadašnjoj općini Novi Zagreb. Organizacijski danas Zaprešiću gravitiraju općine Brdovec, Marija Gorica, Dubravica, Pušća, Luka i Jakovlje, Samoboru grad Sveta Nedelja i općina Stupnik, Jastrebarskom općine Klinča Sela, Pisarovina, Krašić i Žumberak, Velikoj Gorici općine Kravarsko, Pokupsko i Orle, Svetom Ivanu Zelini općina Bedenica, Vrbovcu općine Rakovec, Preseka, Gradec, Dubrava i Farkaševac te Ivanić gradu općine Kloštar Ivanić i Križ. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 29

30 Tablica Dobna struktura gradova i općina Zagrebačke županije godine GRAD / općina ukupno i više ukupno % ukupno % ukupno % GRAD ZAPREŠIĆ , , ,3 općina Brdovec , , ,2 općina Marija Gorica , , ,8 općina Dubravica , , ,8 općina Pušća , , ,7 općina Luka , , ,5 općina Jakovlje , , ,0 općina Bistra , , ,2 GRAD SAMOBOR , , ,4 GRAD SVETA NEDELJA , , ,6 općina Stupnik , , ,8 GRAD JASTREBARSKO , , ,2 općina Krašić , , ,8 općina Žumberak , , ,0 općina Klinča Sela , , ,4 općina Pisarovina , , ,0 GRAD VELIKA GORICA , , ,6 općina Kravarsko , , ,4 općina Pokupsko , , ,5 općina Orle , , ,3 GRAD DUGO SELO , , ,2 općina Rugvica , , ,4 općina Brckovljani , , ,3 GRAD SVETI IVAN ZELINA , , ,4 općina Bedenica , , ,0 GRAD VRBOVEC , , ,0 općina Rakovec , , ,3 općina Preseka , , ,4 općina Gradec , , ,2 općina Dubrava , , ,3 općina Farkaševac , , ,6 GRAD IVANIĆ GRAD , , ,7 općina Kloštar Ivanić , , ,9 općina Križ , , ,5 ZAGREBAČKA ŽUPANIJA , , ,9 HRVATSKA , , ,7 Stambeni fond i kuće za odmor Jedna od specifičnih značajki prostora Zagrebačke županije važnih za planiranje turističkog razvoja je vrlo velik broj kuća za odmor, odnosno stanova za odmor i rekreaciju. To je najvećim dijelom posljedica potreba stanovnika grada Zagreba te blizine i atraktivnosti prostora Zagrebačke županije za takvu izgradnju. Zagrebačka županija je godine raspolagala s ukupno stana, od čega se odnosilo na kuće za odmor. To je daleko najviše od svih kontinentalnih županija te više od Ličko senjske i Dubrovačko neretvanske županije. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 30

31 Tablica Ukupan broj stanova i broj stanova za odmor i rekreaciju u Zagrebačkoj županiji godine GRAD / općina ukupan broj stanova broj stanova za odmor i rekreaciju ukupno % stanovnika po stanu GRAD ZAPREŠIĆ ,3 2,46 općina Brdovec ,9 2,46 općina Marija Gorica ,4 1,74 općina Dubravica ,6 1,99 općina Pušća ,5 2,15 općina Luka ,7 2,00 općina Jakovlje ,6 2,28 općina Bistra ,1 2,48 GRAD SAMOBOR ,2 2,23 GRAD SVETA NEDELJA ,5 2,63 općina Stupnik ,7 2,80 GRAD JASTREBARSKO ,0 1,93 općina Krašić ,0 1,50 općina Žumberak ,8 0,90 općina Klinča Sela ,3 2,57 općina Pisarovina ,8 1,84 GRAD VELIKA GORICA ,8 2,45 općina Kravarsko ,9 1,53 općina Pokupsko ,8 1,36 općina Orle ,2 1,94 GRAD DUGO SELO ,4 2,34 općina Rugvica ,0 2,78 općina Brckovljani ,1 1,99 GRAD SVETI IVAN ZELINA ,8 1,88 općina Bedenica ,7 2,05 GRAD VRBOVEC ,3 2,81 općina Rakovec ,8 2,52 općina Preseka ,3 2,13 općina Gradec ,6 2,57 općina Dubrava ,2 2,46 općina Farkaševac ,6 2,48 GRAD IVANIĆ GRAD ,8 2,31 općina Kloštar Ivanić ,8 1,96 općina Križ ,8 2,29 ZAGREBAČKA ŽUPANIJA ,1 2,28 HRVATSKA ,1 1,91 Izvor: Državni zavod za statistiku Unutar županije kao najatraktivniji prostori za izgradnju kuća za odmor ističu se brežuljkasti prostori Samoborskog gorja, istočnih obronaka Medvednice te Vukomeričkih gorica južno od Velike Gorice, gdje kuće za odmor čine više od 20 % ukupnog stambenog fonda. Najveći broj kuća za odmor iskazuju područja gradova Samobora (2.229), Svetog Ivana Zeline (2.105), Velike Gorice (2.022) i Jastrebarskog (1.729), dok najmanji interes za izgradnjom kuća za odmor postoji u najudaljenijem dijelovima Županije, posebice na istoku te u manje atraktivnim ravničarskim područjima. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 31

32 Mali broj stanova za odmor i rekreaciju znakovit je i za područja u neposrednoj blizini Zagreba atraktivna za stalno stanovanje. To je vidljivo iz vrlo malog udjela stanova za odmor i rekreaciju u ukupnom broju stanova općina Stupnik i Rugvica (1 2 %) te grada Zaprešića (3 %). Na temelju lokacija kuća za odmor u odnosu na grad Zagreb može se procijeniti da se većina njih nalazi na udaljenostima od oko 30 ak kilometara od mjesta stalnog boravka njihovih vlasnika, dok ih je mnogo manje na udaljenostima većim od 40 ak i manjim od 20 ak kilometara. Usprkos velikog broja kuća za odmor, Zagrebačka županija imala je i jednu od najviših razina iskorištenosti stambenog fonda, vidljivu kroz prosječan broj od 2,28 osoba na jedan stambeni objekt. Višu iskorištenost imale su samo Međimurska, Vukovarskosrijemska, Brodsko posavska i Varaždinska županija, koje se, osim donekle Varaždinske županije, ne ističu velikim brojem kuća za odmor. Za razliku od toga sve primorske županije imale su iskorištenost stambenog fonda manju od 1,9 osoba po stanu, a Ličkosenjska i Zadarska županija i manje od 1,3 osobe po stanu Analiza prostorno planske dokumentacije Glavni prostorno planski dokument na razini Županije je Prostorni plan Zagrebačke županije iz godine, s više dopuna, a postoji i Županijska razvojna strategija Zagrebačke županije. Izrađeni su i prostorni planovi uređenja za sve gradove i općine u Županiji, s time da su svi doneseni nakon godine, a manje od polovice nakon godine. Postoje i četiri prostorna plana područja posebnih obilježja za dva parka prirode Žumberak Samoborsko gorje i Medvednica, Zračnu luku Zagreb i Vodocrpilište Črnkovec. No, osim županijskog prostornog plana i županijske razvojne strategije koji imaju posebno poglavlje o turizmu, ostali planski dokumenti turističkim se razvojem bave samo marginalno. Ipak, postoji i nekoliko posebnih strateško planskih dokumenata vezanih za turizam, među kojima osobito mjesto ima Strategija turističkog razvoja grada Velike Gorice koja obuhvaća i prostor susjednih općina Kravarsko, Pokupsko i Orle. Prostorni plan Zagrebačke županije Osnovni ciljevi razvoja turizma temelje se na izgradnji novih turističkih kapaciteta kroz kvalitetnu dopunu postojeće ponude. Preferiraju se više i visoke kategorije objekata i sadržaja po europskim standardima za turističke i ugostiteljske objekte, s time da prednost ima obnova u ratu porušenih turističkih objekata. Izgradnja novih turističkih objekata, uključujući i golfska igrališta, predviđa se primarno na područjima gdje je potrebna sanacija terena, a ne na prirodno vrijednim lokacijama kao što su šume ili visokovrijedno poljoprivredno tlo. Turističku ponudu treba obogatiti mrežom. Važan udio ima i revitalizacija kulturno graditeljske baštine i njezino uključivanje u funkcije turizma, dok se samo iznimno predviđa stvaranje novih izdvojenih turističkih kompleksa. Razvojni program turizma trebao bi ići smjerom razvitka turizma u skladnom odnosu prirode i ljudi te bi trebao biti komplementaran s drugim programima razvoja i poticanja malog i srednjeg poduzetništva. To podrazumijeva i razvoj kvalitetnije prometne i komunalne infrastrukture, te stalnu brigu oko zaštite prirodnih i kulturnih dobara. Prostorni plan navodi i konkretne specifične ciljeve razvoja turizma: inventarizaciju i promociju vrijednih dvoraca u području Zaprešića i u drugim dijelovima Županije te njihovo uključivanje u turističku ponudu; STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 32

33 razvoj i unapređenje zdravstvenog turizma kroz korištenje geotermalnih i ljekovitih izvora vode i ljekovite nafte (Naftalan u Gradu Ivanić Gradu); zaštitu kulturne baštine, s posebnim naglaskom na obnovi i revitalizaciji povijesno i estetski vrijednih arhitektonskih objekata te urbanih i ruralnih arhitektonskih cjelina (crkve, dvorci, kurije, tradicijska arhitektura, očuvane jezgre naselja i sl.). kontroliranu turistifikaciju područja Parka prirode Žumberak Samoborsko gorje kroz uređenje sustava pješačkih, planinarskih i biciklističkih staza; razvoj tranzitnog turizma kroz izgradnju odgovarajuće ponude i informacijskih punktova na važnijim državnim cestama i graničnim prijelazima, pri čemu ključnu ulogu ima međunarodni granični prijelaz Bregana kao glavni ulaz u Hrvatsku iz smjera zapadne Europe; općenito unapređenje kvalitete ugostiteljske i smještajne ponude, kroz ponudu različitih usluga i povećanje standarda poslovanja; stvaranje prepoznatljivog turističkog proizvoda županijske turističke vinske ceste; i naglasak na razvoju turističkih agencija s receptivnim obilježjem poslovanja kroz oblikovanje kvalitetnih novih turističkih proizvoda i njihovo plasiranje na turističko tržište i poslovno povezivanje s inozemnim agencijama i drugim poslovnim partnerima. U sklopu provedbe predviđaju se i uvjeti smještaja ugostiteljsko turističkih sadržaja u prostoru, pri čemu se kriteriji za raspored, vrstu, kapacitet i veličinu tih područja trebaju provoditi u skladu s kvalitativnim značajkama prostora. Pod time se u prvom redu podrazumijeva: izgradnja novih kapaciteta treba biti usmjerena primarno na izgradnju kvalitetnih dopuna postojeće turističke ponude, odnosno na više i visoke kategorije; prostorno i oblikovno uklapanje novih građevina u oblike tradicionalne gradnje lokalnog ambijenta uz korištenje resursa etnološke i kulturne baštine, posebno dvoraca; osiguranje prostora za nove i atraktivne turističko rekreacijske sadržaje, kao što su golf igrališta i sadržaji bitni za razvoj selektivnih vrsta turizma (rafting, jahanje, biciklizam, zmajarenje, lov, ribolov, planinarenje i sl.). Županijska razvojna strategija Zagrebačke županije godine U ovom dokumentu ocjenjuje se da Zagrebačka županija ima značajan potencijal za razvoj turizma na temelju brojnih zaštićenih prirodnih vrijednosti, posebno prostranih šumskih površina i brojnih vodotoka te vrijednih kulturno povijesnih dobara uključujući i očuvani ruralni prostor. Spominje se i postojanje oko 90 lovišta, brojne vinske ceste, izvori termalnih voda i ribnjaci. Kao prednost ističe se i blizina Grada Zagreba kao tržišta izletničkog, rekreacijskog, topličkog i zdravstvenog turizma, ali i kao najvećeg središta kontinentalnog turizma s povoljnim geografskim položajem na turističkim pravcima prema Jadranu. U županijskoj strategiji ističu se i brojni problemi u razvoju turističke djelatnosti, u prvom redu: niska razina turističke opremljenosti međunarodno relevantnih turističkih resursa, nedovoljna prepoznatljivost i osmišljenost turističkog proizvoda i turističkog brenda, STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 33

34 nemogućnost turističkog korištenja brojnih resursa (dvorci, kurije i dr.) zbog neriješenih imovinsko pravnih pitanja, nedovoljno razvijen ruralni turizam i selektivni oblici turizma, i nedostatan profesionalni kadar, posebno kada je riječ o razvoju smještajne i kongresne ponude, razvoju seoskog, eko, etno i obiteljskog turizma. Županija je inicirala i izradu studije Razvoja seoskog turizma u Zagrebačkoj županiji, u kojoj se obrađuju različiti oblici turizma u ruralnim područjima turizam na seljačkim domaćinstvima, rekreacijski, izletnički, zdravstveni, vjerski, lovni i ribolovni turizam. Ističe se i da je Zagrebačka županija brojnim projektima potakla razvoj turizma na svojem području kao npr. kroz subvencioniranje unapređenja poslovanja i kvalitete usluga turističkih objekata, subvencioniranje organiziranog dolaska turista na područje Županije dodjelu financijskih potpora manifestacijama značajnima za turističku ponudu sufinanciranje projekata Turističke zajednice Zagrebačke županije. Sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, u posljednjim (IV.) Izmjenama i dopunama Prostornog plana Zagrebačke županije određene su lokacije za smještaj građevinskih područja izdvojene ugostiteljsko turističke namjene na oko tridesetak zona ukupne površine 370 hektara, dok je u aktualnim prostornim planovima uređenja planirano tek 260 ha izdvojenih turističkih zona. Sustav obilježavanja i interpretacije turističkih atrakcija Zagrebačke županije Ovaj dokument Instituta za turizam iz godine primarno se bavio određivanjem atrakcija u Županiji koje bi trebalo označiti smeđom signalizacijom u vrijeme dok ona još nije bila raširena, što je važno sa aspekta utvrđivanja koje su to atrakcije od osobitog značaja za turistički razvoj Županije. U studiji su kao ključne pojedinačne atrakcije utvrđene: Novi dvori i muzej Skurjeni u Zaprešiću Gradski muzej u Samoboru Grgosova spilja u Otruševcu Zavičajni park u Donjoj Kupčini Gradski muzej Jastrebarsko Crkva Svetog Trojstva u Krašiću Golf klub Dolina kardinala kod Krašića Kapela Svete Barbare u Velikoj Mlaki Muzej Turopolja u Velikoj Gorici Andautonia Ščitarjevo Crkva Sveta tri kralja u Kominu Dvorac Oršić u Jakovlju, Naftalan Ivanić Grad, i Crkva Svete Marije u Kloštar Ivaniću. Valja napomenuti da su osim Golf kluba Dolina kardinala sve ostale pojedinačne atrakcije i danas aktualne, a jedina nova značajnija atrakcija koja je u međuvremenu uređena je eko park Kraš kod Bratine. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 34

35 Strategija turističkog razvoja grada Velike Gorice s akcijskim planom Za područje grada Velike Gorice godine Institut za turizam izradio je poseban strateški dokument koji je grad definirao kao moderno organiziran, turistički uređen i opremljen, koji dobro spaja moderne i tradicijske sadržaje, privlačno je izletište Zagrepčana i ishodište za obilazak Turopolja i Pokuplja. Budući da je studija pokazala da okolne općine Kravarsko, Pokupsko i Orle koje gravitiraju Velikoj Gorici čine s gradom jedinstvenu turističku cjelinu, plan je uključio i ovaj prostor te ga definirao kao sadržajima bogato ruralno područje pogodno za odmor i relaksaciju, posjet kulturnim atrakcijama te prostor u kojem se može uživati u domaćoj kuhinji. Strategija sadrži i akcijski plan koji predlaže operacionalizaciju četiri grupe projekata: Turistifikacija destinacije, pod čime se u prvom redu podrazumijeva primjereno uređenje središta grada Velike Gorice uključujući i izgradnju gradskog hotela, uređenje jezera Čiče i okoliša lokaliteta Andautonia te općenito dizanje na višu razinu sustava turističke signalizacije i interpretacije; Organizacija i edukacija u turizmu, što uključuje osnivanje turističke zajednice područja Velike Gorice i razvoj internog marketinga; Razvoj turističkih proizvoda kao što su pješačke i biciklističke staze, sportskoribolovni turizam na jezeru Ježevo, uključivanje dvoraca i kurija u turističku ponudu, tematiziranje eno i gastro ponude, unapređivanje ponude manifestacija i suvenira itd; i Komunikaciju s tržištem kroz izradu destinacijskih promocijskih materijala, brendiranje destinacije i uređenje centra za posjetitelje. Strateške smjernice i akcijski plan razvoja turizma općine Marija Gorica Strateški dokument vezan uz turizam ima i mala općina Marija Gorica, trenutno u inicijalnoj fazi turističkog razvoja, koja u tom kontekstu može poslužiti kao model za slične male i slikovite ruralne prostore. U općini Marija Gorica na turizam se gleda primarno kao na mogućnost za podizanje životnog standarda lokalnog stanovništva i zaštitu naslijeđenih resursa, a kao osnovni projekti važni za budući razvoj ističu se: Uređenje destinacije, posebno kroz turističku signalizaciju i uređenje turističkih atrakcija; Osnivanje destinacijske menadžment kompanije i provedba internog marketinga; Razvoj konkretnih turističkih proizvoda, u prvom redu kroz valorizaciju baštine književnika Ante Kovačića, lokalnu eno i gastro ponudu te uređenje mreže pješačkih staza; i Izradu destinacijskih promotivnih materijala i internetske stranice s informacijama za potencijalne turiste. Strategija razvoja turizma na području Općine Križ Strategija daje pregled postojeće situacije i detaljno razrađuje turističku resursnu osnovu općine Križ. Kroz radionice s dionicima i sagledavajući eksterno okruženje daje se SWOT matrica. U definiranju vizije ističe se kreativnost, dinamičnost i sadržajnost destinacije koja svojom atmosferom, ljupkom okolicom i kvalitetom ponude privlači različite segmente posjetitelja. Slatka tradicija, adrenalin, povijest, kultura i gastronomija spojeni su u uzbudljivi kolaž privlačan tranzitnim gostima, izletnicima, vikendašima ili višednevnim turistima. Kao glavni cilj u Strategiji se ističe oblikovanje destinacije i stvaranje njene prepoznatljivosti, dok su kao podciljevi navedeni: STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 35

36 privlačenje gostiju u tranzitu, privlačenje izletnika i vikend gostiju. Strategija uključuje razradu projekta koje je potrebno provesti te ulogu pojedinih dionika u toj provedbi. Urbanistički planovi pojedinih gradova i općina Iako su prostorni planovi uređenja pojedinih gradova i općina samo u maloj mjeri fokusirani na turizam, u skoro svima je određeni dio prostora rezerviran za rekreativnu i turističku namjenu. Za neke gradove izrađene su i strategije razvoja koje spominju razvoj turizma. Među najvažnijim elementima iz tih planova ističe se: U gradu Zaprešiću se, kao glavna zona namijenjena turizmu, ističe prostor oko Novih Dvora, gdje već sada postoji golf vježbalište i predviđa se izgradnja hotela; velika površina namijenjena za uređenje kampa nalazi se pokraj šljunčare Zajarki, koja se također već djelomično koristi u rekreativne svrhe (ribolov), a planove uređenja sadržaja vezanih uz turizam ima i najveći hrvatski trgovački centar Westgate smješten na području grada Zaprešića; Općina Bistra pokraj Zaprešića osobito je važna stoga što se na nju odnosi glavno hrvatsko skijalište na Sljemenu na kojem se održavaju natjecanja Svjetskog kupa, a blizu realizacije je i plan izgradnje žičare koja bi vodila od Gornje Bistre do vrha Sljemena i dalje prema Zagrebu; Grad Samobor ima veliki prostor predviđen za rekreaciju uz nekadašnje bazene na Šmidhenu, blizu kojeg se nalazi i turistička zona namijenjena izgradnji hotela; važno mjesto ima i prostor namijenjen rekreaciji između središta grada i Starog grada Samobora u već sada aktivnoj izletničko rekreativnoj zoni Vugrinščak; U području grada Sveta Nedjelja glavna zona u kojoj se predviđa turistički razvoj odnosi se na prostor uz Svetonedeljska jezera, gdje već postoji uređeni kamp, a jezera se koriste u rekreativne svrhe, primarno ribolov; Općina Krašić, kao ključnu turističku zonu u kojoj je predviđena izgradnja hotelskih kapaciteta, tretira prostor uz postojeće golf terene Dolina kardinala usprkos njihovoj trenutno niskoj razini turističke iskorištenosti; Na području grada Velike Gorice ističu se dvije velike zone predviđene za golf igrališta s pratećim apartmanskim naseljima, jedna kod mjesta mala Buna, a druga uz jezero Čiče, gdje su predviđeni i vodeni sportovi. Izgradnja hotelskih kapaciteta planira se i u sklopu aktualne realizacije nove Zagrebačke zračne luke. Grad Dugo Selo ima uz Prostorni plan uređenja Grada i Strategiju razvoja za period od do godine, s time da oba dokumenta, u domeni turizma, kao ključni lokalitet ističu područje Martin Brega i crkve Sv. Martina, gdje se predviđa razvoj seoskog, kulturnog i manifestacijskog turizma, a rezerviran je i prostor za hotelsku izgradnju; Grad Sveti Ivan Zelina također ima i Prostorni plan uređenja Grada i Strategiju razvoja za period od do godine, u kojoj se uz daljnji razvoj ruralnog, vinskog i manifestacijskog turizma u Prigorju Medvednice predviđa i obnavljanje kupališnog turizma na temelju termalnih izvora na lokalitetima Topličica i Krečaves. Predviđa se i intenzivnije korištenje prirodnih resursa značajnog krajobraza Zelinske glave, odnosno Zelinske gore kao najistočnijeg dijela Medvednice. Grad Ivanić Grad uz već afirmirani lječilišni turizam vezan uz Specijalnu bolnicu Naftalan ima predviđenu prostranu zonu namijenjenu razvoju turizma u brežuljkastom području oko Graberja Ivanićkog, gdje se predviđa i gradnja smještajnih kapaciteta. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 36

37 Uz strategije i razvojne planove važno je spomenuti i projekt Razvoj seoskog turizma u Zagrebačkoj županiji kojeg je provela Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije u razdoblju od do a u sklopu kojega je izrađena baza postojećih turističkih seoskih obiteljskih gospodarstva, dizajnirani, izrađeni i postavljeni putokazi do njih, proveden već broj radionica i individualnih savjetovanja za vlasnike TSOG a. Također, odrađeno je nekoliko studijskih putovanja te je izrađen priručnik i brošura za ponudu TSOG Zagrebačke županije Obilježja turističke ponude i potražnje Komercijalni smještajni kapaciteti U godini Zagrebačka županija (podaci Turističke zajednice Zagrebačke županije, stanje ožujak) raspolagala je s ukupno ležaja u komercijalnim smještajnim kapacitetima, od čega 19 % u motelima, pansionima, prenoćištima, gostionama i sličnim objektima, 19 % u hotelima, 13 % u planinarskim domovima, izletištima i parkovima, 8 % u hostelima, 7 % u specijalnoj bolnici te 7 % u kampu. Najveća skupina smještajnih kapaciteta obuhvaća obiteljski smještaj s 528 postelja odnosno 27 % županijskog smještajnog kapaciteta (slika 3.6.1). U hotelskoj ponudi dominiraju manji (obiteljski) hoteli prosječne veličine 46 ležajeva i srednje kvalitativne razine (5 hotela ima 3 zvjezdice, dva hotela 4 zvjezdice, a jedan hotel jednu zvjezdicu). Slika Broj i struktura raspoloživih komercijalnih smještajnih kapaciteta (ležajevi) Zagrebačke županije prema vrsti kapaciteta (stanje ožujak 2015.) Slika Broj i struktura raspoloživih komercijalnih smještajnih kapaciteta (ležajevi) prema turističkim zajednicama Zagrebačke županije (stanje ožujak 2015.) Izvor: podaci Turističke zajednice Zagrebačke županije Ocrtavajući atrakcijski miks i ključne faktore potražnje (izletnička i poslovna ponuda, blizina Zagreba, zračna luka, lječilišni sadržaji), smještajna ponuda (slika ) dominantno je vezana uz Samobor u kojem je organizirano 369 ležaja odnosno 19 % smještajnog kapaciteta županije (ponuda širokog spektra manjih smještajnih objekta vezana uz poslovne i odmorišne turističke proizvode te događanja), Ivanić Grad s 13 % (pretežito ponuda zdravstvenog turizma vezana uz specijalnu bolnicu) te Veliku Goricu STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 37

38 s 11 % županijskih smještajnih kapaciteta (ponuda širokog spektra manjih smještajnih objekta vezana uz poslovne turističke proizvode te događanja). Prema broju ležaja slijede Zaprešić s 176 ležaja i Jastrebarsko s 173 ležaja (ponuda ruralnog turizma). Posebnost ponude Županije predstavljaju brojna izletišta i seoska domaćinstva koja, često povezana s različitim oblicima eno gastro ponude, dominiraju na širem području Samobora i Jastrebarskog. Ugostiteljstvo Restoranska ponuda Zagrebačke županije izuzetno je bogata te uključuje više od dvjestotinjak samostalnih objekata različitih profila, 16 od onih jednostavnije prehrane (primjerice objekti brze hrane, pivnice, pizzerije i slastičarne) do objekata seoskog turizma i klasičnih restorana usmjerenih, kako na modernu i kreativnu kuhinju, tako i na tradicionalnu kuhinju. Pri tome je na popisu 40 najboljih restorana Središnje Hrvatske u godini ( restorani.hr/top lista/dobri restorani 2015/), s područja Županije izdvojeno 7 restorana i to 4 s područja Samobora te po jedan s područja Jastrebarskog, Velike Gorice i Ivanić Grada. Konferencijske dvorane Iako više ugostiteljskih objekta, kao i muzeji/galerije te slični posebni prostori (dvorane komora i sl.), imaju mogućnost organiziranja manjih poslovnih skupova, za organizaciju poslovnih skupova tržišno se profiliraju uglavnom hotelski/smještajni objekti, primjerice Hotel Bunčić, Vrbovec (5 dvorana kapaciteta do 350 osoba), Hotel Lavica, Samobor (1 dvorana kapaciteta do 300 osoba), Hotel Livadić, Samobor (1 dvorana kapaciteta do 50 osoba), Duhovno obrazovni centar Marijin dvor, Lužnica (2 dvorane kapaciteta do 150 osoba), kongresno banketni centar Princess (do 700 osoba), hotel Sport u Ivanić Gradu (400 osoba), konferencijske dvorane Seoski turizam Kezele (3 dvorane kapaciteta 20, 50 i 70 mjesta). Lječilišna ponuda Ivanić Grad sa Specijalnom bolnicom za medicinsku rehabilitaciju Naftalan jedina je turistička destinacija županije usmjerena na zdravstveni turizam. Bolnica raspolaže s ukupno 137 kreveta, od čega 26 kreveta više smještajne razine. Zasnivajući svoju ponudu na naftalanu, zemnom mineralnom ulju kao prirodnom ljekovitom činitelju, bolnica se bavi liječenjem upalnih reumatskih bolesti (reumatidnog i psorijatičnog artritisa), bolesti zglobova i kralježnice te kožnih bolesti (psorijaze i neurodermitisa). Bolnica ima uređen i spa/wellness centar. Seoska domaćinstva, kušaonice i vinske ceste Na području Županije ( zupaniju/seoski turizam i izletista/) djeluje sedamdesetak seoskih domaćinstava, vinarija i izletišta koja pružaju usluge stacionarnog ili izletničkog turizma u ruralnom okruženju, a dominantno su orijentirana na pružanje eno gastronomskih usluga. Organizirane su i tri vinske ceste koje ukupno objedinjuju pedesetak vinara orijentiranih turističkom tržištu pretežito vikendom ( zupaniju/vinske ceste/): Samoborska vinska cesta (15 vinara), Plešivička vinska cesta (30 vinarskih gospodarstava) i Zelinska vinska cesta (11 vinara). Na vinskim cestama nisu uspostavljena dežurstva vinara. 16 Prema informacijama s internetske stranice TZ Zagrebačke županije ( STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 38

39 Turističke agencije i ponuda 'incoming' programa U Županiji djeluje ( agencije/) 16 turističkih agencija/poslovnica, 7 na području Samobora, 3 Velike Gorice, po dvije u Ivanić Gradu i Jastrebarskom te jedna u Dugom Selu, Svetom Ivanu Zelini i Zaprešiću. Agencije dominantno prodaju 'outgoing' programe, uključujući i usluge slobodnog prijevoza, a kad je riječ o 'incoming' programima (uključujući i incentive programe) ponuda je usmjerena na ture/boravke na području Samobora, Plešivice i Žumberka. Turistička potražnja U godini u Županiji je ostvareno 93,1 tisuća noćenja (1,73 noćenja prosječno po dolasku), za 11,7 % više nego u godini i 37,6 % više nego u godini. U odnosu na godinu, broj noćenja povećan je kumulativno za tri puta 17, a dinamika kretanja broja noćenja obilježena je snažnim rastom u razdoblju od 2001 do godine, stagnacijom od do godine te ponovnim snažnim rastom od do godine (slika ). Slika Kretanje broja noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima u Zagrebačkoj županiji od do godine Izvor: podaci Državnog zavoda za statistiku Dinamičan rast ukupnog broja noćenja prati i snažna promjena strukture noćenja prema gradovima i općinama županije. Tako je u godini Velika Gorica, ostvarivši 33 % tni rast noćenja, preuzela lidersku poziciju od Samobora i Ivanić Grada. Te su tri destinacije u godini ostvarile 63 % ukupnog broja županijskih noćenja, a dominantnu poziciju bilježe tijekom cijelog analiziranog razdoblja, uz tek manje oscilacije vezane, kako uz jačanje tržišne pozicije Zaprešića i Vrbovca te drugih manjih turističkih destinacija i gubitak pozicije Jastrebarskog (tablica i slika ). Naime, dok su Velika Gorica s udjelom u godini od 24,0 % u županijskim noćenjima (u godini 18,2 %) te Samobor s 19,7 % (u godini 12,3 %) i Ivanić Grad s 19,2 % (u godini 18,3 %) nositelji županijske smještajne ponude, valja naglasiti da se u godini najveći broj noćenja ostvarivao u Jastrebarskom (28,2 %) koji u godini 17 Analiza je provedena na osnovi službenih statističkih podataka zbog osiguranog kontinuiteta i usporedivosti. Valja pri tome ukazati na značajne razlike u procjeni broja noćenja koje osigurava Državni zavod za statistiku i sustav HTZ a (podaci TZ Zagrebačke županije). Naime, procjena broja noćenja prema podacima HTZ a je 8 % manja od broja noćenja prema Državnom zavodu za statistiku što je, zbog neujednačenog obuhvata, bio i dodatan/ključan razlog za korištenje podataka službene statistike. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 39

40 bilježi tek 2,4 % ukupnog broja noćenja (slika ). Uz Dugo Selo koje ostvaruje u godini 6,3 % noćenja, u skupini ostalih destinacija, prema raspoloživim podacima za godinu, dominiraju Sveta Nedjelja s noćenja i Sveti Ivan Zelina s noćenja, a fizički turistički promet zabilježen je i na području Žumberka (605 noćenja), Rugvice (310 noćenja) te Klinča Sela (40 noćenja). Tablica Kretanje broja noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima u gradovima i općinama Zagrebačke županije u i godini te razdoblju od 2011.do godine Ivanić Grad Samobor Velika Gorica Vrbovec * Zaprešić Jastrebarsko Ostali * Ukupno *Podaci nisu raspoloživi Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku Slika Kretanje broja noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima u Zagrebačkoj županiji od do godine Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku U hotelima se ostvaruje relativno najveći dio županijskih noćenja (41 % u godini), a prema važnosti slijedi skupina nekategoriziranih objekata (29 %). Nekategorizirani objekti najvažniji su oblici smještajne ponude u Zaprešiću (7.985 noćenja u godini), Dugom Selu (5.094 noćenja), Jastrebarskom (2.533 noćenja), Ivanić Gradu (2.181 noćenja) te Svetom Ivanu Zelini (1.295 noćenja). Prema važnosti slijedi skupina kolektivnih smještajnih objekata kao što su prenoćišta, planinarski domovi, odmarališta, sobe za iznajmljivanje i kuće za odmor u kojima se ostvaruje 11 % noćenja, a slijede lječilišta (10 %) te moteli, pansioni, hosteli i gostionice (5 %). Privatni, odnosno obiteljski, smještaj prema podacima službene statistike u godini uspijeva privući tek 4 % ukupnog broja noćenja (slika ). Struktura ostvarenih noćenja prema vrsti kapaciteta u godini u odnosu na godinu ukazuje na značajan rast važnosti hotela (povećanje udjela za 11 postotnih STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 40

41 bodova) te smanjenje udjela objekata kao što su moteli, pansioni, hosteli i gostionice, a smanjen je udio i lječilišta, prenoćišta i sličnih objekata te nekategoriziranih objekata. Privatni/obiteljski smještaj, iako na niskoj razini aktivnosti, udvostručio je tržišni udio u noćenjima. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 41

42 Tablica Noćenja u Zagrebačkoj županiji prema gradovima i općinama te vrsti kapaciteta od do godine Dugo Selo Hoteli i slični kapaciteti Ostali kolektivni kapaciteti Ivanić Grad Hoteli i slični kapaciteti Lječilište Ostali kolektivni kapaciteti Privatni kapaciteti 16 Jakovlje Ostali kolektivni kapaciteti Jastrebarsko Hoteli i slični kapaciteti Ostali kolektivni kapaciteti Klinča Sela Hoteli i slični kapaciteti Privatni kapaciteti Križ Ostali kolektivni kapaciteti Privatni kapaciteti Marija Gorica Hoteli i slični kapaciteti Pisarovina Privatni kapaciteti Rugvica Hoteli i slični kapaciteti Samobor Hoteli i slični kapaciteti Ostali kolektivni kapaciteti Privatni kapaciteti Sveta Nedelja Hoteli i slični kapaciteti Sveti Ivan Zelina Hoteli i slični kapaciteti Ostali kolektivni kapaciteti Privatni kapaciteti 2 Velika Gorica Hoteli i slični kapaciteti Ostali kolektivni kapaciteti Privatni kapaciteti Vrbovec Hoteli i slični kapaciteti Ostali kolektivni kapaciteti Zaprešić Hoteli i slični kapaciteti 387 Ostali kolektivni kapaciteti Privatni kapaciteti Žumberak Ostali kolektivni kapaciteti Privatni kapaciteti Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 42

43 Slika Struktura ostvarenih noćenja u Zagrebačkoj županiji u i godini prema vrsti kapaciteta Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku Mjesečnu distribuciju noćenja obilježava blaga sezonalnost (slika ). Tijekom šestomjesečnog razdoblja od svibnja do listopada u godini ostvaruje se 58 % godišnjih noćenja, a približno ista relativna razina aktivnosti zabilježena je i u te godini, uz promjene vezane uz razdoblja najviše mjesečne aktivnosti. U godini maksimalna razina potražnje ostvarena je u listopadu i srpnju, dok je primjerice u godini razdoblje najintenzivnije turističke aktivnosti bilo u rujnu i svibnju, a u godini u rujnu i lipnju. Siječanj i prosinac mjeseci su najniže razine potražnje. Slika Mjesečna distribucija noćenja u Zagrebačkoj županiji u 2001., i godini prema vrsti kapaciteta Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku Zagrebačka županija pretežito je orijentirana na domaću potražnju, iako se posljednjih nekoliko godina udio turista iz Hrvatske smanjuje. U godini turisti iz Hrvatske ostvarili su 50,9 % noćenja (u godini 54,8 %, u godini 53,5 % te u godini 51 %). Prema važnosti slijede Njemačka (u godini 5 % županijskih noćenja), Italija (4,2 %) te Bosna i Hercegovina (3,3 %), i ove zemlje bilježe smanjenje udjela dok se povećava udio ostalih zemalja. U skupini ostalih zemalja dominiraju države bližeg okruženja (Srbija, Bugarska, Austrija, Slovenija) te Rusija i Ukrajina, a više od tisuću noćenja u godini ostvarili su i turisti iz Francuske, Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Nizozemske i Poljske. U godini skupina ostalih zemalja ostvarila STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 43

44 je 36,6 % županijskih noćenja, za 8,5 postotnih bodova više nego u godini (slika ). Slika Distribucija noćenja u Zagrebačkoj županiji u 2001., 2005., i godini prema zemlji podrijetla turista Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku Najvišu razinu bruto godišnje iskorištenosti kapaciteta (na osnovi maksimalnog broja raspoloživih ležaja) ostvaruju hoteli. U godini hoteli su uspijevali raspoložive krevete popunjavati prosječno 30 %, 2 postotna boda više nego u godini te 14 postotnih bodova više nego u godini. Ocrtavajući vjerojatno odnose s HZZO om, lječilište u Ivanić Gradu zabilježilo je 16 % tnu bruto iskorištenost kapaciteta, drugu najvišu razinu iskorištenosti, za jedan postotni bod manje nego godinu dana ranije, ali i 7 postotnih bodova više nego u godini. Odražavajući viši stupanj sezonalnost potražnje, privatni (obiteljski) smještaj te moteli, pansioni, hosteli i gostionice ostvaruju najnižu razinu bruto iskorištenosti kapaciteta (slika ). Slika Bruto (godišnja) iskorištenost smještajnih kapaciteta Zagrebačke županije u godini, u % Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 44

45 Financijska obilježja poslovanja djelatnosti smještaja i usluživanja hrane i pića Sukladno podacima FINA e u godini 31 poduzeće registrirano na području županije u djelatnosti pružanja usluga smještaja ostvarilo je ukupan poslovni prihod u iznosu od 50,2 milijuna kuna, 24 % više nego u godini (baza FINA Godišnjih financijskih izvještaja u NKD djelatnosti 55). Na razini županije djelatnost ostvaruje pozitivan poslovni rezultat, odnosno neto dobit, u iznosu od 4,0 milijuna kuna (8 % poslovnog prihoda) i 64 % više nego u godini. Prostorna disperzija poslovnog prihoda, u lidersku poziciju stavlja Veliku Goricu čiji su poduzetnici ostvarili relativno najveći udio županijskog financijskog prometa od usluga smještaja (35 %), a slijede Vrbovec (19 %) i Samobor (19 %) te Zaprešić (13 %), dok se u svim ostalim jedinicama lokalne samouprave ukupno ostvari 12 % ukupnog županijskog poslovnog prihoda (slika ). Među deset najvećih poduzeća koja posluju u djelatnosti pružanja usluga smještaja (89,8 % županijskih poslovnih prihoda u godini), četiri je registrirano na području Velike Gorice, dvije na području Samobora te po jedna u Vrbovcu, Zaprešiću, Svetom Ivanu Zelini i Gradecu. Sve su tvrtke u godini poslovale s dobiti koja se kretala u rasponu od 4 % do 20 % poslovnog prihoda. Slika Struktura poslovnog prihoda poduzeća registriranih na području županije u djelatnosti smještaja u godini prema gradovima i općinama Slika Struktura poslovnog prihoda poduzeća registriranih na području županije u djelatnosti posluživanja hrane i pića u godini prema gradovima i općinama Izvor: podaci FINA Poduzeća registrirana u djelatnosti usluživanja hrane i pića u godini 18 ostvarila su 241 milijun kuna poslovnog prihoda (53 % više nego u prethodnoj godini i gotovo pet puta više nego poduzeća koja pružaju usluge smještaja (baza FINA Godišnjih financijskih izvještaja u NKD djelatnosti 56) odnosno 862 tisuće kuna prosječno po poduzeću (u djelatnosti pružanja usluga smještaja prosječan prihod po poduzeću bio je 1,6 milijuna kuna). Djelatnost bilježi neto dobit od 7,7 milijuna kuna odnosno 3 % poslovnog prihoda. Najveći dio poslovnog prihoda ostvaruju poduzetnici registrirani u Velikoj Gorici (34 %), a slijede Samobor, Dugo Selo, Zaprešić, Ivanić Grad i Sveta Nedjelja. Ostale županijske jedinice lokalne samouprave u godini ostvarile su 21 % poslovnog prihoda (slika ). Deset najvećih poduzeća registriranih u djelatnosti usluživanja 18 U godini, kao posljednjoj godini za koju postoje službeni statistički podaci za cijelu djelatnost i poslovne jedinice, u Zagrebačkoj županiji u djelatnosti ugostiteljstva djelovalo je 987 poslovnih jedinica s zaposlenih koji su ostvarili promet od 409 milijuna kuna (2,5 % ukupnog prometa Hrvatske). U strukturi prometa dominirali su prihodi od prodaje usluga hrane i napitaka te alkoholnih i bezalkoholnih pića. Pravne osobe u godini ostvarile su 35 % (95 poslovnih jedinica i 623 zaposlena), a obrtnici 65 % prometa. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 45

46 hrane ostvarilo je 38 % županijskog poslovnog prihoda u godini, a sva su poslovala s dobiti koja se kretala u rasponu od 1 % do 13 % poslovnog prihoda Analiza turističke atrakcijske osnove Razvoj turizma svake destinacije ponajviše je određen njenim temeljnim resursima potencijalnim i realnim turističkim atrakcijama. Resursna osnova predstavlja skup turističkih atrakcija i infrastrukture koja je nužna za razvoj nekog turističkog područja. Ona je baza za promišljanje i razvoj turističkih proizvoda pa je stoga za svako dugoročno planiranje važno analizirati atrakcijsku osnovu. Kad je riječ o zaštićenim područjima, kao što je već spomenuto (Poglavlje 2.4.) 12 % Županije čine zaštićena prirodna područja. Pored toga, na području Županije, nalazi se i 399 zaštićenih, pokretnih i nepokretnih materijalnih te nematerijalnih kulturnih dobara (Ministarstvo kulture, kulture.hr). U nastavku se daje pregled atrakcija za Zagrebačku županiju pri čemu je važno istaknuti da je riječ o dijelu atrakcija za koje se procjenjuje da imaju veću privlačnu snagu za posjet Županije. Broj atrakcija je daleko veći i svaki grad, općina i naselje imaju svoju bazu atrakcija kojima mogu privlačiti goste u te destinacije. Za navedene atrakcije dana je procjena njene važnosti (međunarodna, nacionalna, regionalna, lokalna) prema snazi privlačenja te tržišne spremnosti. Tržišno spremnu atrakciju odlikuje njena opremljenost što podrazumijeva fizičku dostupnost, obilježen pristupni put ili cestu, mogućnost korištenja, informativni punkt/interpretacijsku ploču, tiskane informacije i raspolaganje nekom specifičnom opremom, ukoliko je takva potrebna. Atrakcija Lokacija Opis/Posebitost/Ocjena tržišne spremnosti Planine i gorja Medvednica (1033 m) Kulturni krajolik Žumberak Samoborsko Gorje Plešivičko prigorje (1178 m) Marijagoričko pobrđe (312 m) Vukomeričke gorice (255 m) Sjeverni dio Županije Žumberačko gorje zapadni dio Županije Sjeverozapadni dio Županije Južni dio Županije Bogata vegetacija hrast kitnjak, grab, kesten Više planinarskih staza, nekoliko planinarskih domova i ugostiteljskih objekata Certifikat za održivi turizam (ECTS) Nacionalna atrakcija; tržišno spremna Isključivo ruralno područje; više od polovice površine čine šume Zanimljiva geološka građa krš čini 90 % površine (ponikve, uvale, ponovi, kratke ponornice, špilje i jame); 130 speleoloških objekata Izrazito bogatstvo vodom velik broj izvora Japetić najviši vrh (879 m): rezervat šumske vegetacije Međunarodna atrakcija; tržišno poluspremna Nisko gorje između nizina rijeka Sutle i Krapine Mnoštvo vinograda i voćnjaka Regionalna atrakcija; tržišno poluspremna Nisko gorje obraslo šumama bukve, hrasta, graba STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 46

47 Mnoštvo vinograda i voćnjaka Regionalna atrakcija; tržišno poluspremna Rijeke, jezera i ribnjaci Rijeke Rijeka Sava Rijeka Kupa Rijeka Sutla Rijeka Krapina Rijeka Kupčina Središnji dio županije Granica prema Karlovačkoj i Sisačkomoslavačkoj županiji Sjeverozapad Županije dio granice za Slovenijom Sjeverozapad Županije Zapad i Jugozapad Županije Područje Save zaštićeno je na području Zaprešića i Svete Nedelje: ornitološki rezervat Mogućnosti rekreacije i ribolova Međunarodna atrakcija; tržišno poluspremna Izvire iz krškog jezerca u Nacionalnom parku Risnjak u Gorskom kotaru Mirna rijeka pogodna za rekreaciju i ribolov Nacionalna atrakcija; tržišno poluspremna Najvećim dijelom teče uz podnožja brda, a na nekim mjestima siječe manje udoline Pogodna za rekreaciju i ribolov Regionalna atrakcija; tržišno poluspremna Lijevi pritok rijeke Save; dugačka 75 km Pogodna za rekreaciju i ribolov Regionalna atrakcija; tržišno poluspremna Lijevi pritok rijeke Kupe Pogodna za rekreaciju i ribolov Regionalna atrakcija; tržišno poluspremna Rijeka Odra Jug Županije Nizinska rijeka sporog toka Pogodna za rekreaciju i ribolov Lokalna atrakcija; tržišno poluspremna Rijeka Lonja Istok Županije Pogodna za rekreaciju i ribolov Lokalna atrakcija; tržišno poluspremna Rijeka Česma Istok Županije Pogodna za rekreaciju i ribolov Lokalna atrakcija; tržišno poluspremna Ribnjaci Ribnjak Crna Mlaka Crna Mlaka U sklopu ornitološkog rezervata; izgrađen g. U privatnom vlasništvu Nacionalna atrakcija; tržišno nespremna Ribnjaci Pisarovina Pisarovina 11 jezera površine 355 m Ribnjak Mokrica Sv. Ivan Zelina (Novo Mjesto) Športski ribnjak Pisarovina 3,5 ha organiziran ribolov (u koncesiji) Lokalna atrakcija; tržišno poluspremna Duga tradicija (16. stoljeće) 8 ha ribnjaka Rekreacijska zona i ribolov Regionalna atrakcija; tržišno spremna Ribnjak Vukšinac Vukšinac Organiziran ribolov Bogat životinjski svijet orlovi, rode i druge ptice Rekreacijska zona i ribolov Lokalna atrakcija; tržišno spremno STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 47

48 Jezera Bajeri Ivanić Grad Rekreacijska zona i ribolov Lokalna atrakcija; tržišno poluspremna Jezera Rakitje, Strmec, Orešje i Kerestinec Sveta Nedelja 210 ha ribnjaka Organizirana međunarodna sportska natjecanja Rekreacijska zona i ribolov Regionalna atrakcija; tržišno spremna Novo Čiče Velika Gorica Rekreacijska zona i ribolov Lokalna atrakcija; tržišno poluspremna Zajarki Zaprešić Zaprešić Rekreacijska zona i ribolov Lokalna atrakcija; tržišno poluspremna Kulturno povijesna baština Brdovec, Dubravica i Marija Gorica Dvorac Vraniczany Gornji Laduč Dvorac s nizom gospodarskih građevina sagrađen na prijelazu 19. u 20. st. Atrij s reprezentativnim stubištem U njemu se nalazi dječji dom Lokalna atrakcija; tržišno nespremna Dvorac Januševec Kulturno povijesna cjelina Marija Gorica Rodna kuća književnika Ante Kovačića Dugo Selo Kulturno povijesna cjelina Dugo Selo Stara crkva sv. Martina na Martin Bregu Seosko naselje Velika Ostrna Ivanić Grad Kulturno povijesna cjelina Ivanić Grada Prigorje Brdovečko Marija Gorica Marija Gorica Sagrađen u 19. st. U središtu je kotunda zaključena kupolom Najviši domet klasicističke arhitekture na području Hrvatske Nije otvoren za javnost; u njemu se nalazi dio državnog arhiva Regionalna atrakcija; tržišno nespremna Naselje ljevkastog oblika s prilaznim cestama iz različitih smjerova; dominira župna crkva sv. Marije od Pohoda sa zvonikom Lijepu vizuru čini skladan spoj brežuljkastog terena i prilagođene gradnje Lokalna atrakcija; tržišno poluspremna Prizemnica izvedena planjkama Dio narodnog graditeljstva marijagoričkog kraja Regionalna atrakcija; tržišno nespremna Dugo Selo Obuhvaća 4 povijesne zgrade iz ostavštine grofova Drašković, te drvene posavske kuće, te dvije zgrade stare škole (sve u centru Dugog Sela) Lokalna atrakcija; tržišno poluspremna Dugo Selo Datira iz godine; izgrađena u stilu barokizirane gotike Arheološki lokalitet Regionalna atrakcija; tržišno poluspremna Velika Ostrna Tradicijske drvene posavske kuće Nacionalna atrakcija; tržišno nespremna Grad Ivanić Grad Cjelina obuhvaća gradski park, župnu crkvu, magistrat i staru školu Lokalna atrakcija; tržišno poluspremna STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 48

49 Crkva Sv. Petra Grad Ivanić Grad Sagrađena godine kao prostrana jednobrdna crkva Jedan od rijetkih primjera gesamtkunstwerka na ovom području Lokalna atrakcija; tržišno poluspremna Crkva UBD Marije Kloštar Ivanić Podignuta godine Lokalna atrakcija; tržišno poluspremna Jastrebarsko Kulturno povijesna urbanistička cjelina Jastrebarsko Jastrebarsko Sačuvana longitudinalna urbana matrica naselja s kraja 18. i početka 19. st. Regionalna atrakcija; tržišno poluspremna Dvorac Erdody Jastrebarsko Primjer kaštela kontinentalne Hrvatske; unutrašnje dvorište krasi trijem s arkadama i barokni stupovi Okružen lijepim engleskim perivojem Nacionalna atrakcija; tržišno nespremna Dvorac Oršić Slavetić Sagrađen početkom 16. stoljeća Do dvoraca vodi aleja divljih kestena U privatnom vlasništvu Regionalna atrakcija; tržišno nespremna Dvorac Zwilling Crna Mlaka Nalazi se u središtu Specijalnog ornitološkog rezervata Crna Mlaka U privatnom vlasništvu Regionalna atrakcija; tržišno nespremna Franjevački samostan i Jastrebarsko Gotička jezgra izgrađena u 16. stoljeću Crkva sv. Marije Bogat barokni inventar i brojne umjetnine Regionalna atrakcija; tržišno poluspremna Krašić Kulturno povijesna cjelina Krašiću Rodna kuća kardinala Alojzija Stepinca i etnografska zbirka Krašić Trg s crkvom sv. Trojstva Dominiraju zgrade ruralnog karaktera i ranog baroka, historicizma i art decoa Vizualno ugodno zaokružena cjelina Nacionalna atrakcija; tržišno poluspremna Krašić Izgrađena u 19. stoljeću rođen kardinal Alojzije Stepinac Etnografska zbirka otvorena za javnost Nacionalna atrakcija; tržišno poluspremna Crkva sv. Siksta Pribić Barokna građevina iz 17. stoljeća Regionalna atrakcija; tržišno poluspremna Kompleks dvora i kapele Strmac Pribićki Kurije iz 16.stoljeća i kapela sv. Marije Elementi historicizma i bizantske arhitekture Dobro uklopljeno u pejzaž Lokalna atrakcija, tržišno poluspremna Križ Kulturno povijesna cjelina naselja Križ Križ Više očuvanih tradicijskih drvenih objekata i nekoliko građanskih vila stilskih obilježja Naselje s lijepim pejzažem u okruženju STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 49

50 Arheološko nalazište Sipćina Etno kuća s etnografskom zbirkom udruge Riznica Moslavine Lokalna atrakcija; tržišno poluspremna Okešinec Tijekom godine započela iskapanja; utvrđeno da je riječ o ostacima trajno nastanjenog objekta ville rustike Nacionalna atrakcija; tržišno nespremna Zbirka etno predmeta izložena u staroj drvenoj kući Lokalna atrakcija; tržišno poluspremna Crkva Sv. Križa Križ Gotička crkva gotovo u potpunosti očuvana u izvornom izgledu Vrijedan barokni inventar Lokalna atrakcija; tržišno poluspremna Pisarovina Zavičajni muzej Donja Kupčina Donja Kupčina Etnomuzej na otvorenom osnovan godine Stambene i gospodarske zgrade zdenac na šibu Tematske izložbe o srednjem Pokuplju Regionalna atrakcija; tržišno poluspremna Crkva Sv. Magdalena Donja Kupčina Sagrađena godine kasni barok Lokalna atrakcija; tržišno poluspremna Crkva sv. Duha u Lučelnica Sagrađena u 19. stoljeću Lučelnici Oltar pučkog baroknog izraza iz g. Lokalna atrakcija; tržišno poluspremna Samobor Kulturno povijesna cjelina grada Samobora Župna crkva Sv. Anastazije Samobor status slobodnog kraljevskog grada Tradicionalno izletište Zagrepčana Ambijentalan gradski trg sa zidanim katnicama Dvorac Livadić, Dvorac Reiser, Franjevački samostan UBD Marije, kurije i crkve Međunarodna atrakcija; tržišno poluspremna Samobor Sagrađena godine, a dovršena godine Rijetka ranobarokna crkva u Hrvatskoj Na ulazu u crkvu nalazi se brončani kip tužni Krist Regionalna atrakcija; tržišno poluspremna Stari grad Samobor Samobor Na brdu Tepec iznad naselja Samobor Najstarija granič kula datira iz 13. st. Nacionalna atrakcija; tržišno spremna Stari grad Okić Sv. Martin pod Okićem Samoborski muzej muzejska građa Dostupan penjačkom stazom koja je osigurana na alpski način klinovima i čeličnim užetima Nacionalna atrakcija; tržišno spremna Samobor U dvorcu iz 18. stoljeća Slike, grafike, crteži i ostalo iz Samobora nastalo u rasponu od 17. do 20. st. Lokalna atrakcija; tržišno spremna STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 50

51 Crkva Sv. Barbare u Rudama Rude Ranobarokna crkva iz 17. stoljeća Kvalitetan barokni inventar Regionalna atrakcija; tržišno spremna Crkva Sv. Jurja Stojdraga Sagrađena u 19. stoljeću sa zvonikom s tri zvona Crkva ima jedinstvene kovane svijećnjake Regionalna atrakcija, tržišno poluspremna Žumberački uskočki Stojdraga U okviru grkokatoličkog župnog ureda Sv. Juraj muzej Bogati fundus koji predstavlja žumberačku baštinu i povijest žumberačkih uskoka Nacionalna atrakcija, tržišno poluspremna Rudnik Sv. Barbare u Rude Prezentacija rudarstva kao tradicije rudarenja Rudama Sastoji se od tri rova: Vlašić, Sveto Trojstvo i Kokel (dio otvoren za javnost) Geološka raznolikost prikazi stijena i minerala Regionalna atrakcija; tržišno poluspremna Grad Sveti Ivan Zelina Kulturno povijesna cjelina Sv. Ivan Zelina Stari grad Zelingrad Grad Sveti Ivan Zelina Grad Sveti Ivan Zelina Skladan povijesni volumen naselja koje datira iz prve polovine 19. stoljeća Očuvana kulturno povijesna cjelina s dominacijom crkve sv. Ivana Krstitelja Regionalna atrakcija; tržišno poluspremna Prvi put se spominje g. Trenutno se uređuje i rade se arheološka istraživanja Regionalna atrakcija; tržišno poluspremna Crkva Sv. Tri kralja Komin Proštenjarska barokna crkva sa cinktorom Današnji oblik dobila godine; sačuvan vrijedni figuralni oslik interijera Nacionalna atrakcija, tržišno poluspremna Velika Gorica Kulturno povijesna cjelina Velika gorice Arheološka zona Andautonija Velika Gorica Župna crkva i zgrada Turopoljske vijećnice Izdužene, linearne forme sa središnjim trgom Regionalna atrakcija; tržišno poluspremna Drenje Arheološki park Ščitarjevsko Ostaci rimskog grada stoljeća poslije Krista Izložbe, događanja, radionice, igraonice Međunarodna atrakcija; tržišno poluspremna Stari grad Lukavec Lukavec Četverokutni renesansni kaštel s pravokutnim dvorištem u ugaonim kulama smješten u središtu Turopolja Mjesto održavanja tradicionalnog zbora turopoljskog plemstva Nacionalna atrakcija; tržišno nespremna Crkva Sv. Barbare Velika Mlaka Drvena crkva Reprezentativni primjer turopoljske graditeljske baštine Međunarodna atrakcija; tržišno poluspremna STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 51

52 Drvene crkvice Drvene turopoljske kuće i kurije Područje Turopolja Područje Turopolja Zaštićeno pojedinačno Nacionalna atrakcija; tržišno poluspremna Zaštićeno pojedinačno Nacionalna atrakcija; tržišno poluspremna Kurija Modić Bedeković Donja Lomnica Drvena kurija stare plemenitaške obitelji Modić Bedeković Regionalna atrakcija; tržišno spremna Sveta Nedelja Kulturno povijesna cjelina Sveta Nedjelja Dvorac Erdody u Kerestincu Sveta Nedjelja U središtu je župna crkva i žuni dvor Slikovitost čine crkveni toranj i padine s livadama Lokalna atrakcija; tržišno poluspremna Kerestinec Sagradila ga je obitelj Erdody g. Nizinska tvrđava s četiri ugaone kule, okružena vodenim rukavcima Jedan od najznačajnijih dvoraca kontinentalne Hrvatske Lokalna atrakcija; tržišno nespremna Napoleonova mitnica Sveta Nedjelja Nepokretno kulturno dobro Sagrađena u doba francuske uprave početkom 19. st. Lokalna atrakcija; tržišno nespremna Vrbovec Kulturno povijesna cjelina Kapela Uznesenja BDM i ostaci dvorca Vrbovec Povijesna jezgra nastala oko kaštela Dominantan toranj crkve oko kojeg je zgrada starog suda te kapela M.B. Lurdske Regionalna atrakcija; tržišno poluspremna Gornji Tkalec Kapela iz sredine 18. stoljeća Dvorac izduljenog, pravokutnog tlocrta sagrađen u 17. stoljeću radi ruševnosti uklonjen godine Nacionalna atrakcija; tržišno poluspremna Dvorac Lovrečina Kučari Sagrađen u 16. stoljeću; obnovljen g. u neorenesansnom stilu U vlasništvu Družbe sestara milosrdnica Regionalna atrakcija; tržišno nespremna Zaprešić Kompleks Novi dvori u Zaprešiću Zaprešić Očuvan gospodarski vlastelinski kompleks (dvorac, vršilnica, kapelica, grobnica, perivoj) Međunarodna atrakcija; tržišno poluspremna Dvorac Gornja Bistra Bistra Barokni dvorac iz 18. stoljeća Regionalna atrakcija; tržišno nespremna Dvorac Lužnica Lužnica Iz 18. stoljeća Primjer višekrilnog otvorenog dvorca U vlasništvu Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog U dvorcu djeluje Duhovno obrazovni centar Marijin dvor koji vode časne sestre STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 52

53 Međunarodna atrakcija; tržišno spremna Arheološka baština Ostala zaštićena kulturna baština na području Zagrebačke županije Zagrebačka županija Zagrebačka županija U Zagrebačkoj županiji osim spomenute arheološke baštine (arheološka zona Andautonija i antički kompleks Sipčina) nalazi se više zaštićene arheološke baštine koja se potencijalno može uključiti u turističku ponudu. To su: arheološko nalazište antičkog ladanjsko gospodarskog kompleksa Laduč Drenje, arheološko nalazište Budinjak, Arheološko nalazište Graci Topolje, Farkaćeva gradina, Stari grad Tušćak i arheološka zona u Svetom Križu. Na području cijele Županije nalaze se i druga brojna zaštićena kulturna dobra (arhivska građa, baština vrtne arhitekture, etnografska građa, glazbeni instrumenti, knjižnička građa, kulturni krajolik, kulturno povijesna cjelina, likovna umjetnost, memorijalna baština, muzejska građa, običaji, obredi i svečanosti, primijenjena umjetnost i drugo). Pojedinačno sva ta druga kulturna baština nadopunjuje turistički proizvod i podiže njegovu kvalitetu, ali same za sebe, nemaju snagu privlačenja u Županiju. Posebno su zanimljive brojne crkve i kapele s inventarom te kurije koje u velikoj mjeri pridonose lijepim vizurama i stvaraju posebitost Županije. Prirodna baština Parkovi prirode Medvednica (20 %) Žumberak i Samoborsko gorje (78 %) Park šume Zagrebačka županija: općina Bistra, općina Jakovlje i Grad Zaprešić Zagrebačka županija: grad Samobor, grad Jastrebarsko, općine: Klinča Sela, Krašić i Žumberak Obuhvaća ha Ulazi u glavni grad Turistička ponuda: edukativni programi, planinarske i biciklističke staze Nacionalna atrakcija; tržišno spremna Obuhvaća 333 m 2 Velika razvedenost reljefa Krajolici sa selima i zaseocima, oranicama, livadama, pašnjacima i šumama Duboko usječene doline glavnih vodotoka Iznimno bogatstvo izvorima vode Međunarodna atrakcija; tržišno poluspremna Anin dol Samobor Kultiviran park šuma sa šetnicom Mjesto snimanja kultnog filma Tko pjeva zlo ne misli Lokalna atrakcija; tržišno poluspremna Tepec Palačnik Stražnik Samobor Obuhvaća 350,15 ha STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 53

54 Šume crnogorice, crnog bora te ponešto smreke i ariša, pitomog kestena i hrasta Lokalna atrakcija; tržišno nespremna Šuma Žutica Križ Nalazi se u zoni poplavnog područja Lonjskog polja; nizinska poplavna šuma Cjeloviti kompleksi hrastovih i jasenovih sastojina Poučna staza dužine m i 10 poučnih točaka Regionalna atrakcija; tržišno spremna Značajni krajobraz i poučne staze Slapnica Krašić Jedna od najljepših potočnih dolina u Parku prirode Žumberak Samoborsko gorje Na ušću Slapnice staro seosko gospodarstvo Medven Regionalna atrakcija; tržišno poluspremna Okić grad okolica Samobor Zaštićeno 6,60 ha godine Padine brijega obrasle su termofilnom šumom iz koje proviruju strme litice Nacionalna atrakcija; tržišno poluspremna Turopoljski lug Turopolje Sastoji se od 3 cjeline šume hrasta lužnjaka, vlažne livade uz rijeku Odru i prirodni tok rijeke Odre Bogata fauna (orao štekavac, crna žuna, sova jastrebača, šišmiši, alpski voluharić) Zaštićen godine; površine 3.340,38 ha Regionalna atrakcija; tržišno nespremna Zelinska glava Sv. Ivan Zelina Zaštićeno područje 951,56 ha Krajolik u kojem se izmjenjuju brdske livade sa šumama Ističe se bujnost proljetnica Lokalna atrakcija; tržišno poluspremna Šuma Marča poučna Kloštar Ivanić 2,5 km staze opremljene panoima o flori i fauni staza Lokalna atrakcija; tržišno spremna Posebni rezervat Crna Mlaka Jastrebarsko i Klinča Selo Posebni Ornitološki rezervat površine oko 6,87 četvornih metara očuvan u izvornom obliku Obitavaju zaštićene i rijetke ptice (230 vrsta) Danas na ovom području sustav ribnjaka Međunarodna atrakcija; tržišno nespremna Japetić Jastrebarsko Najviši vrh Samoborskog gorja (879 m n.v.) izletište planinara u blizini Planinarski dom Žitnica Okupljalište paraglajdera Nacionalna atrakcija; tržišno spremna Dubravica Područje creta kod Dubravice Ukupna zaštićena površina iznosi 6,00 ha STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 54

55 Vegetaciju creta izgrađuje biljna zajednica šiljkice, a jedno je od posljednjih nalazišta okrugolisne rosike (Drosera rotondifolia) u Hrvatskoj. Lokalna atrakcija; tržišno nespremna Smerovišće Posebni botanički rezervat kod Smerovišća Izvanredna floristička vrijednost ovog lokaliteta fenomen je dolomita Rezervat je zaštićen godine Regionalna atrakcija; tržišno poluspremna Varoški lug. Područje Varoškog luga jugozapadno od Vrbovca. Tipični biotop šume hrasta lužnjaka u kojem su zastupljene zajednice hrasta lužnjaka i graba na gredama), a u nizinama šume hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem Ukupna površina iznosi 811,39 ha, a područje je zaštićeno godine Lokalna atrakcija; tržišno poluspremna Izletišta Eko park Krašograd Bio park Divlje vode Mlin iz bajke Bratina, općina Pisarovina Bregana, Samobor Bregana, Samobor Smještaj, tradicionalna kuhinja, farma, zoološki vrt s domaćim životinjama, ekološki uzgoj povrća i žitarica, bazen, rekreacijske aktivnosti Nacionalna atrakcija; tržišno spremna Šetalište, igralište za djecu, zoo park, mogućnost sportskog ribolova Regionalna atrakcija; tržišno spremna Rad mlina i proizvodnja brašna i zdravih pekarskih proizvoda, Šetalište, igralište za djecu Domaća kuhinja Lokalna atrakcija; tržišno spremna Imanje obitelji Bunčić Dugo Selo Tradicionalna drvena arhitektura Smješteno usred Martin brega u okruženju vinograda i voćnjaka Lokalna atrakcija; tržišno spremna Ribarska koliba Dugo Selo Igralište za djecu, mogućnost ribolova domaća kuhinja Lokalna atrakcija; tržišno spremna Klet obitelji Bunčić Dugo Selo Seoski turizam, mini zoo domaćih životinja, mogućnost jahanja konja, dječji parkovi, manja klet za iznajmljivanje, smještaj Lokalna atrakcija; tržišno spremna Seoski turizam Kezele Ivanićko Graberje Četiri autohtone kuće i dvije štale; etno zbirka s izložaka, stari mlin Njegovanje tradicijske kuhinje u etno restoranu Smještaj u 14 soba u etno stilu i kuća za odmor (8 osoba) Kamp odmorište (gastro i keramičke radionice, kušanje vina u podrumu s l vina) STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 55

56 OPG Ciganović Izletište Petek Grad Ivanić Grad Grad Ivanić Grad Domaće životinje; poučna staza kroz šumu Marču, jezero Sudarice, sportski sadržaji; mogućnost jednodnevnih i višednevnih boravka na selu Regionalna atrakcija; tržišno spremna Proizvodnja magarećeg mlijeka Kreme i sapuni po narudžbi kupaca Lokalna atrakcija; tržišno spremna Obiteljsko izletište s bogato opremljenim dječjim igralištem, bazen, sportski sadržaji Lokalna atrakcija; tržišno spremna Kraljev vrh Jakovlje Smješteno u šumi Ponuda sportskih i rekreativnih sadržaja Lokalna atrakcija; tržišno spremna Mlinarova iža Seljački turizam Šimanović Jastrebarsko mlin na potoku Draga u Dragi Svetojanskoj Uz pomoć izvorske vode i mlinskog kamena, mlin danas melje žitarice kao što se to nekad radilo. Uz mlin vodenicu sastavljena je autentična drvena kuća svetojanskog kraja, u kakvoj je nekad živio mlinar Lokalna atrakcija; tržišno spremna Klinča Selo Sportski i rekreacijski sadržaji Ugostiteljska ponuda Lokalna atrakcija; tržišno spremna Stara Marča Kloštar Ivanić Ambijent sela; Ponuda domaće kuhinje Dječje igralište, jezero Lokalna atrakcija; tržišno spremna Klet Stari mlin Kloštar Ivanić Posjed od 3 hektara u brdovitom kraju s 4 objekta, restoran s domaćom kuhinjom, sobe za spavanje, jezero i izložbeni stari mlin Lokalna atrakcija; tržišno spremna Ključić Brdo Kravarsko Ugostiteljstvo s domaćom kuhinjom, zoološki park u šumi Regionalna atrakcija; tržišno spremna Odranski ribič Kuče Tri hektara travnjaka omeđenog rijekom Odrom i stoljetnim turopoljskim hrastom Obiteljski izletište s bogato opremljenim dječjim igralištem Lokalna atrakcija; tržišno spremna Dva potoka Luka Restoran s ponudom jela Hrvatskog Zagorja Neposredna blizina dva potoka Dječje igralište Regionalna atrakcija; tržišno spremna Kamp Zagreb Sveta Nedelja 50 kompletno uređenih parcela vinski podrum s lounge barom, pizzeria "Jezero" i mini wellness Regionalna atrakcija; tržišno spremna Eko selo Gradunje Sv. Ivan Zelina Aktivan odmor, seoska idila Dobrom hranom i domaćom kapljicom STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 56

57 Ljubekov gaj Seoski turizam Etno kuća pod Okićem Obiteljsko gospodarstvo Repro Eko Eko imanje Zrno Sv. Ivan Zelina (Blaževdol) Prikaz nekadašnjeg života prigorskog sela Autentične drvene kuće, zdrava ekološka hrana i ostale namirnice Lokalna atrakcija; tržišno spremna Autentična drvena kuća Dobra hrana i domaće vino Lokalna atrakcija; tržišno spremna Samobor Prezentacija zavičajne zbirke Dječji izleti i edukativne radionice Priprema domaće hrane Team building, smještaj u sobama, najam kuće Kampiranje Lokalna atrakcija; tržišno spremna Volavje, Proizvodnju zdrave hrane Jastrebarsko Stari mlin na pogon vodom Prostor za organizaciju edukativnih seminara i radionica ekološkog karaktera, opremljena kuhinja za tečajeve Pšenično brašno mljeveno na ekološki način, integralna brašna (kukuruzno, raženo, zobeno, ječmeno, sojino, rižino, slanutkovo ) mljevena na kamen; tofu, seitan, razni popečki i drugi proizvodi od kojih većina ima znak Ekoproizvod Lokalna atrakcija; tržišno spremna Vrbovec selo Habijanovcu kraj Vrbovečke Dubrave Najstarije (od 1988.) ekološko imanje u Hrvatskoj, s najvećom bio raznolikošću na površini od 12 ha, EKO OSKAR za zaštitu okoliša u poljoprivredi i šumarstvu. Na 12 ha površina uzgaja sve žitarice, voće, povrće te ostale poljoprivredno eko kulture koje se koriste kao sirovine za pripremu svježeg programa vlastitih proizvoda. Ono po čemu su jedinstveni, posebni i izdvajaju se od drugih, beskvasni kruh koji je kao i sve ostalo kod nas potpuno ekološki. Regionalna atrakcija; tržišno spremna Eko selo Žumberak Žumberak Restoran s domaćom kuhinjom, spavaonice, western saloon s 10 metarskim šankom, konjušnica, jahaći poligon Lokalna atrakcija; tržišno spremna Vinske ceste i putovi Ivanićgradski i kloštranski vinski putovi Ivanić Grad i Kloštar Ivanić Okuplja 10 tak vinara od kojih su najpoznatiji Kezele vino, Vinarija Voštinić Klasić Autohtona sorta škrlet Lokalna atrakcija; tržišno poluspremna STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 57

58 Plešivička vinska cesta Jastrebarsko, Gorica Svetojanska Okuplja oko 30 ak vinskih gospodarstava s različitim vinskim sortama Zaštitna marka mlado crno vino Portugizac Nacionalna atrakcija; tržišno poluspremna Zelinska vinska cesta Sv. Ivan Zelina Okuplja 11 vinara Posebno se ističe sorta kraljevina Očuvana priroda i lijepi krajolici Regionalna atrakcija; tržišno poluspremna Samoborska vinska cesta Samobor, Sv. 8 vinara i više od 5 OPG ova Nedjelja, Mala Rakovica Bogata ponuda drugih sadržaja: Grgosova špilja i poučna staza, Botanički vrt Suban, Rudnik Sveta Barbara dr. Regionalna atrakcija; tržišno poluspremna Sportski kompleksi Konjički klubovi Konjički klub Aperion Kupinec (Klinča Smješten na 15 do 20 min. od Zagreba Selo) Lokalna atrakcija; tržišno poluspremna Konjički ranč 'Podgorje Pisarovina Terensko jahanje Jamničko Pisarovina' Ugostiteljstvo Lokalna atrakcija; tržišno spremna Zelingrad Sv. Ivan Zelina Smješten u prirodnom ambijentu, okružen zelenilom Škola jahanja i terensko jahanje Lokalna atrakcija; tržišno spremna Agramer Velika Gorica Škole jahanja, turniri Lokalna atrakcija; tržišno spremna Trajbar team Zaprešić Smješten u prirodnom ambijentu, okružen zelenilom i šumama Škola jahanja, dječji kamp, vjenčanja, ugostiteljstvo i smještaj Regionalna atrakcija; tržišno spremna Golf teren Golf centar Novi dvori Zaprešić Teren s 9 polja Organizacija škola i turnira Lokalna atrakcija; tržišno spremna Paintball tereni Šervudska šuma Pavučnjak Paintball programi Lokalna atrakcija; tržišno spremna Paintball i adrenalin centar Motocross staze Sv. Nedelja Adrenalinski park, paintball, zip line, penjanje na umjetnu stijenu, vožnja quadovima, streličarstvo Lokalna atrakcija; tržišno spremna Mladina Jastrebarsko Jedna od najzahtjevnijih staza u Europi Okružena zelenilom Nacionalna atrakcija; tržišno spremna STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 58

59 Draga Rakov Potok Marovići Kamp i škola motocross vožnje Regionalna atrakcija; tržišno spremna Savski Marof Prigorje Prva utrka za prvenstvo Hrvatske u Brdovečko motocrossu Regionalna atrakcija; tržišno spremna Skijaške i sanjkaške staze Skijaška staza na Sljemenu Bistra Skijaške staze ukupne duljine m Infrastruktura grad Zagreb Nacionalna atrakcija; tržišno spremna Kamenice, Plešivica Jastrebarsko Najstarije sanjkaške staze u Hrvatskoj Lokalna atrakcija; tržišno spremna Biciklističke i konjičke rute Cikloturistička ruta Zagrebačke županije Ruta 1. Ruta 2. Ruta 3. Ruta 4. Istočni dio, južni dio i zapadni dio županije (Dugo Selo, Sv. Ivan Zelina, Vrbovec, Ivanić Grad, Velika Gorica, Pisarovina, Klinča Sela, Samobor, Zaprešić) Zaprešić Marija Gorica Brdovec Pušća Samobor Bregana Strmec Kupljenovo Luka Dubravica Luka Klanjec Kraljevec na Sutli Ivanec Bistra Jakovlje Sveta Nedelja Krašić Ozalj Krašić Žumberak 209 km 29 km 38 km 30,4 km 27,4 km Ruta 5. Jastrebarsko Slavetić 34 km Plešivička vinska cesta Ruta 6. Žumberak Samobor 51,4 km Ruta 7. Velika Gorica Velika Mlaka Velika Gorica orle Ščitajerjevo Vukovina Ključić Brdo Lukavec 35,5 km Ruta 8. Ruta 9. Ruta 10. Ruta 11. Pokupsko_Hotnja Pisarovina Dubranec Kravarsko Ključić Brdo Kozjača Ivanić Grad Kloštar Ivanić Križ Dugo Selo Rugvica Posavski Bregi Sveti Ivan Zelina Bedenica Zelinska vinska cesta Komin Rakovec Dugo Selo gradska ruta Dugo Selo Brckovljani 36 km 55 km 41 km 31 km Ruta 12. Vebovec Gradec Preseka 46 km Dubrava Farkačevac Ruta 13. Klinča Sela Okić Sveta Nedjelja Gornji i Donji Stupnik 38 km Rute na području grada Svete Nedelje Sava svetonedeljska jezera skela Medsave 16 km Biciklističke i konjičke rute na području općina Tri biciklističke rute na području Brdovec, Marija Gorica i Dubravica od kojih dvije imaju dodirne točke sa stazama u Zagorskoj županiji 79 km STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 59

60 Brdovec, Marija Gorica i Dubravica Mountain bike rute po Svetonedeljskom Bregu: Mountain bike rute po Medvednici Dvije konjičke staze: 1) od Prigorje Brdovečkog do Prosineca; 2) od Prigorja Brdovečkog do Ključa Brdovečkog MTB1, MTB2 i MTB3 ruta 10 km, 13 km, 14 km Općina Bistra Važnije manifestacije Berba grožđa Kak su brali naši stari Dugoselske jeseni i Martinje Bučijada Lipanj u Ivaniću Jaskanske vinske svečanosti Brdovec, Dubravica i Marija Gorica Konjske zaprege, narodne nošnje, okićeni konji i zaprege s bačvama i kacama natovarenim priborom za berbu uz tradicionalna jela i pića kraja Program obuhvaća branje i prešanje na starinski način popraćen kulturnoumjetničkim programom Lokalna atrakcija; tržišno spremna Dugo Selo Tradicija dulja od 20 godina, u koreografiji stoljetnog KUD a Preporod ; niz popratnih manifestacija (Dugoselske jeseni, Političko pecanje i Fišijada, Berba grožđa na Martin bregu, Smotra folklora) te okupljanje proizvođača pretežno domaćih proizvoda Lokalna atrakcija; tržišno spremna Grad Ivanić Grad Grad Ivanić Grad Gospodarsko turistička manifestacija Izložbeno prodajni sajam eko proizvoda s naglaskom na buče i proizvode od buča, degustacija raznih jela od buče uz popratni zabavno kulturni program. Turistički vlak iz Zagreba Lokalna atrakcija; tržišno spremna 40 tak događanja tijekom mjeseca lipnja od kojih su najznačajniji: Obrtnički sajam, Žabarski karneval, Smotra folklora, Biciklijada, Fišijada Lokalna atrakcija; tržišno spremna Jastrebarsko Događanja na Plešivičkoj vinskoj cesti i u šatoru Sajmište Lokalna atrakcija; tržišno spremna Dani Krašićkog kraja Krašić Održavaju se u svibnju uz obljetnicu rođenja blaženog Alojzija Stepinca Manfestacija traje tri do četiri dana Lokalna atrakcija; tržišno spremna Festival slastica Križ Tradicionalna turističko kulinarska manifestacija Lokalna atrakcija; tržišno spremna STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 60

61 Lipanjski susreti Milke Trnine Kupske večeri Vezišće Okupljanje zborova i KUD ova iz cijele Hrvatske; festival narodnog i glazbenog stvaralaštva te lokalnih gastro specijaliteta Manifestacija osmišljana g. Regionalna atrakcija; tržišno poluspremna Pisarovina (na Kupi) Tradicionalna kulturno sportska manifestacija (sportska natjecanja, kulturno umjetnički program...) Lokalna, tržišno poluspremna Izložba rakije Zagrebačke Pušća Tradicija od 10 ak godina županije Izložba i ocjenjivanje rakija Lokalna atrakcija; tržišno spremna Samoborski fašnik Samobor Duga tradicija (počeo se odvijati u 19. stoljeću) Turopoljsko Jurjevo Legendfest Velika Gorica Stari grad Lukavec Velika Gorica Stari grad Lukavec Okuplja oko sudionika karnevalskih skupina iz cijele Hrvatske Odvija se sredinom veljače na Trgu kralja Tomislava Nacionalna atrakcija; tržišno spremna Tradicionalna pučka manifestacija koja njeguje pučku i crkvenu tradiciju, a izrasla je u turistički, kulturni i zabavni događaj Regionalna atrakcija; tržišno spremna Festival legendi, mitova i narodnih priča Zagrebačke županije Lokalna atrakcija; tržišno spremna Kaj su jeli naši stari Vrbovec Manifestacija se odvija 35 godina (ove godine 35.) Traje tri dana i okuplja oko ljudi Turistički vlak iz Zagreba Nacionalna atrakcija; tržišno spremna KAJ v Zelini Sv. Ivan Zelina Recital suvremenog kajkavskog pjesništva Dragutin Domjanić Tradicija od godine Očuvanje žive kajkavske riječi, njegovanje i promicanje pjesničkog izraza svih kajkavskih krajeva Lokalna atrakcija; tržišno spremna Kestenijada Sv. Ivan Zelina Manifestacija obuhvaća planinarski pohod, biciklistički pohod, moto i off road događanje s glazbenim programom Više od 10 godina tradicija Regionalna manifestacija; tržišno spremna Izložba vina kontinentalne Hrvatske Sv. Ivan Zelina Najstarija izložba vina na prostorima RH (48 godina kontinuiteta; 150 godina tradicije održavanja vinskih izložbi) Sudjelovanje vinara iz inozemstva i stručne radionice Regionalna atrakcija; tržišno spremna STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 61

62 Bitka kod Samobora Međunarodni viteški turnir Vitezova Zelingradskih Samobor Vojni tabor i srednjovjekovni sajam na Vugrinščaku Lokalna atrakcija; tržišno spremna Sv. Ivan Zelina Najveći je turnir u Hrvatskoj po broju gostujućih skupina Sadržaj za cijelu obitelj: od dječjih radionica, spektakularnih viteških borbi, bojnih naprava, zabavnih priredbi, streličarstva, starih zanata, trke na ring te vrlo atraktivan program s konjima Regionalna atrakcija; tržišno spremna Svetoivanjski dani Sv. Ivan Zelina Skup kulturnih, vinogradarskih, gastronomskih, zabavnih i sportskih događanja Odvija se u lipnju Lokalna atrakcija; tržišno spremna Svetonedeljska fišijada Sv. Nedelja Manifestacija se odvija u rujnu na jezeru Rakitje Sudjeluje oko 40 ak ekipa u pripravljanju ribljeg specijaliteta "fiša" Posebna atrakcija: kuhanje fiša u najvećem kotlu u Hrvatskoj (600 litara), besplatna degustacija fiša zabavni program, suveniri i pučke igre Lokalna atrakcija; tržišno spremna Dragi naš kaj Sv. Nedelja Gastro etno i glazbeni festival U nekoliko improviziranih starih seoskih dvorišča prezentira se rad sa starim alatima i starih zanata, pripremanje tradicionalnih jela, starinske igre za najmlađe, domaći proizvodi i suveniri Lokalna atrakcija; tržišno spremna Gastro Turopolja Velika Gorica Tradicionalna manifestacija na kojoj se predstavljaju ugostiteljski obrti i ponuda domaće hrane i pića Odvija se kroz dvije aktivnosti: Gastro tjedan u restoranima i Nedjeljni turopoljski ručak Regionalna atrakcija; tržišno spremna Turopoljski fašnik Velika Gorica Tradicionalna manifestacija (106. turopoljski fašnik u godini) Biranje kreativnih maski, fašnička povorka središtem grada, Fašnička Republika Regionalna atrakcija; tržišno spremna Dani Jelačića Zaprešić Obilježavanje obljetnice rođenja bana Josipa Jelačića (16.10.) i proslava Dana grada Zaprešića STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 62

63 Održavanje tradicionalnih događanja: koncerata, Gospodarskog sajma, Jelačić bala, Kupa ban J. Jelačić Lokalna atrakcija; tržišno spremna Advent u Zagrebačkoj županiji Zagrebačka županija U gradovima i općina u Zagrebačkoj županiji organiziraju se koncerti i prodaja domaćih proizvoda Lokalna atrakcija; tržišno spremna Martinje Zagrebačka županija Martinjske svečanosti slave se po svim vinarskim i vinogradarskim gradovima i općinama Zagrebačke županije Lokalna atrakcija; tržišno spremna Vincekovo Zagrebačka županija Obilježavanje blagdana Sv. Vinka blagdan vinogradara kontinentalne Hrvatske Lokalna atrakcija; tržišno spremna Resursi zdravstvenog turizma Naftalan Ivanić Grad Liječenje reumatskih bolesti, bolesti zglobova i kožnih bolesti Ulje naftalan jedinstveni prirodni ljekoviti činitelj (uz nalazište u Azerbajdžanu jedini takav u svijetu) Međunarodna atrakcija; tržišno poluspremna Kultura života i rada Tradicijski obrti i zbirke Lan i suveniri od lana Grad Ivanić Grad Opančar Kruh Vuk Bačvarska zbirka obitelji Golub Grad Ivanić Grad Izrada predmeta i suvenira od lana tkalja Nevenke Radočaj i Marije Prodan Lokalna atrakcija; tržišno nespremna Izrada opanaka i ostale tradicijske obuće obitelji Kruh Vuk već tri generacije Lokalna atrakcija; tržišno nespremna Jastrebarsko Jedina u Hrvatskoj Lokalna atrakcija; tržišno poluspremna Medičari i izrada licitara Sv. Ivan Zelina Prodaja na sajmovima i proštenjima vezanim uz crkvene svetkovine Lokalna atrakcija; tržišno nespremna Izrada kraluža tradicijskog nakita Drveno graditeljstvo Turopolja Etno zbirka obitelji Kezele Samobor/Sv. Nedelja Nakit koji se nosi za crkvene blagdane Predstavljen godine na EXPO u u Lisabonu Lokalna atrakcija; tržišno nespremna Turopolje Majstori paliri Trend obnove drvenih hiža i čardaka Regionalna atrakcija; tržišno nespremna Jedna od najvećih privatnih etno zbirki u Hrvatskoj Regionalna atrakcija; tržišno spremna STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 63

64 Autohtona jela Autohtona jela, proizvodi i slastice Tradicijsko ruho Zagrebačke županije Zračna luka Zračna luka Franjo Tuđman Zagrebačka županija Zagrebačka županija Samoborska kremšnita Rudarska greblica Plešivički copanjak Kukuruzna zlevanka Vrbovečka pera Jelačić šnite Bermet Muštarda Vino Kraljevina (i pjenušac Sv. Ivan Zelina) Zelinske loparke Vino Portugizec (i pjenušac Plešivica) Turopoljska kotlovina Nacionalna atrakcija; tržišno poluspremno Pripadaju, prema etnografskoj tipologiji, panonskom kulturnom području Iznimku čini Žumberak u kojem nošnja grkokatolkinja po osnovnim dijelovima, materijalu i kroju pripada dinarskom odjevnom inventaru (čipke, rubače, opleće, pregača lajbeci, kožuvi, surine, džohe) Regionalna atrakcija; tržišno nespremna Najveća i najznačajnija zračna luka u Hrvatskoj Godišnji promet oko 2,6 milijuna putnika Trenutno je u gradnji novi putnički termina Međunarodna atrakcija; tržišno poluspremna (od godine spremna) Pored izdvojenih najznačajnijih turističkih atrakcija na području cijele Županije postoji još niz kulturnih, prirodnih i drugih atrakcija koje mogu privlačiti turističku potražnju i koje mogu služiti kao temelj za razvoj različitih turističkih proizvoda. Posebno je važno spomenuti tradicijsku arhitekturu sela Zagrebačke županije koja uvelike utječe na kvalitetu turističkih doživljaja u tim prostorima pa je stoga treba revitalizirati i štititi sa ciljem podizanja kvalitete turizma u tim prostorima. Ipak, važno je izdvojiti danas turističke atrakcije koje imaju snagu privlačiti potražnju iz šireg okruženja. To su: o PP Žumberak Samoborsko gorje o Ramsarsko područje Crna Mlaka o Vinske ceste Plešivička, Samoborska, Zelinska o Gradska jezgra Samobora o Krašić o Dvorci u Županiji o Drvene crkvice Turopolja o Andautonija STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 64

65 o o o o Samoborski fašnik Lječilište Naftalan Rijeka Sava Skijaška staza Medvednica (Svjetski kup) Međutim, veći dio tih atrakcija još nije spreman za svoju međunarodnu tržišnu valorizaciju ili je tek dijelom spreman. To znači da još predstoji unapređenje tih atrakcija vezano uz infrastrukturno opremanje, turističku suprastrukturu te potom objedinjavanje u povezanu turističku ponudu i jaču promociju Obilježja destinacijskog marketinga i menadžmenta Za destinacijski marketing i menadžment za područje Zagrebačke županije zadužen je sustav turističkih zajednica. To su TZ Zagrebačke županije kao područna TZ te 9 TZ a gradova i 3 TZ a općina. U planiraju svojih aktivnosti TZ Zagrebačke županije oslanja se na Strateški plan hrvatskog turizma za razdoblje kao i na Strategiju i programe održivog gospodarskog razvoja Zagrebačke županije ( ). U svome Izvješću o radu i financijskom izvješću za godinu kao osnovne aktivnosti navode se unaprjeđivanje općih uvjeta boravka turista, promocija turističkog proizvoda i razvijanje svijesti o važnosti i gospodarskim, društvenim i drugim učincima turizma, potrebi i važnosti očuvanja i unapređenja svih elemenata turističkog proizvoda područja. U godini ostvareni su ukupni prihodi od oko 2,4 milijuna kuna, dok su planirana sredstva u nešto niža (na stavkama prihoda HTZ a i Prihodi TZG). Nešto više od 40 % utrošeno je u godini za mnogobrojne aktivnosti promocije i marketinga. TZ Zagrebačke županije bila je izuzetno aktivna, dajući potporu i sudjelujući u mnogobrojnim promocijskim aktivnostima. Stanje pojedinih obilježja marketinga i menadžmenta se zbog potrebe analize može podijeliti u 4 skupine. To su: AKTIVNOSTI PROMOCIJE: Cjelokupni sustav TZ a ponajviše djeluje u pravcu promocije što i proizlazi iz njihovih zakonskih obveza odnosno realnih mogućnosti koje ih ograničuju kad je riječ o drugim obilježjima. S velikim brojem aktivnosti podupiru se događanja i turističke vrijednosti svih destinacija u Županiji. Na potpore događanjima i posebne programe utrošeno je oko kuna u 2014.; na online komunikaciju utrošeno je oko kuna dok je na offline komunikaciju uključujući multimedijalne materijale utrošeno oko kuna što predstavlja i najveći udio godišnjeg marketinškog budžeta. AKTIVNOSTI PODUPIRANJA PROIZVODA: Iako je ponuda posljednjih godina izuzetno proširena, još uvijek nema dovoljno povezivanja pojedinih ponuđača, pa se može reći da su tržištu više ponuđene pojedine usluge, a ne cjeloviti turistički doživljaji. Sustav TZa bio je aktivan u podržavanju različitih manifestacija kojima se podiže prepoznatljivost pojedinih lokaliteta. DISTRIBUCIJA: Na području Zagrebačke županije i grada Zagreba djeluje čak 28 turističkih agencija, ali se većina bavi organizacijom različitih putovanja u inozemstvo. No, ipak se desetak agencija bavi ponudom aktivnog odmora, organizacijom odmora s uključivanjem raznolikih sportsko rekreacijskih aktivnosti iako niti one nisu većim STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 65

66 dijelom receptivne jer su orijentiranije na druga područja u zemlji. Na području Županije djeluju i brojni biciklistički klubovi i neke udruge koje se bave organizacijom pretežno biciklističkih natjecanja pa su i one svakako u funkciji privlačenja posjetitelja u Županiju. Na aktivnosti distribucije i prodaje utrošeno je u godini oko kuna. Ipak, mora se navesti da nedostaju kvalitetni turistički programi koji bi povezivali lokalne atrakcije u, turistima zanimljive, turističke doživljaje i koji bi tematska putovanja, zasnivana na specifičnostima ponude Županije, aktivnije nudila na tržištu, posebice gostima koji borave u Zagrebu. DESTINACIJSKI MENADŽMENT: Aktivnosti destinacijskog menadžmenta bile su zastupljene nešto manje, što je i očekivano s obzirom na broj zaposlenih djelatnika. S obzirom na Plan za godinu očekuje se povećani broj aktivnosti kojim bi se utjecalo na uređenje destinacija, odnosno na realizaciju projekata kojima bi se bitnije podigla razina kvalitete turističkog proizvoda. Za godinu te su aktivnosti nadopunjene, tj. potaknut će se: Inventarizacija i definiranje, tj. profiliranje turističke ponude pojedinih destinacija Županije Razvoj turističkih zona prema utvrđenim prostornim planovima, Poboljšanje županijske i lokalne komunalne infrastrukture i poboljšanje javnog prijevoza, Uređenje turističkih mjesta i javnih sadržaja; osiguranje javnih usluga namijenjenih turistima, Poticanje razvoja i unapređenja dodatne ponude i sadržaja namijenjenih turistima s naglaskom na smještaju u ruralnom prostoru. Jasno je da sustav TZ a u Zagrebačkoj županiji u svojim aktivnostima, iz pretežno marketinških prelaze i na menadžment zadatke što se očituje u isticanju potreba poboljšanja infrastrukture i razvoja ponude, osobito dodatne ponude. S obzirom na mali broj zaposlenih u TZ Zagrebačke županije (3), destinacijski marketing na razini Županije može se ocijeniti uspješnim. U tome razdoblju i iz godine u godinu raste broj ostvarenih noćenja u Županiji što je djelomično posljedica i svih navedenih aktivnosti cjelokupnog sustava TZ a u Zagrebačkoj županiji. Iako se sustav TZ a u Hrvatskoj može smatrati hijerarhijskim nisu razvijeni alati kojima bi se osiguralo sinergijsko djelovanje planiranja (struktura izrade planova), kao niti monitoring i evaluacija prethodno učinjenoga. Područje Zagrebačke županije u turističkom je smislu izuzetno povezano s gradom Zagrebom, što se može vidjeti i iz rasta ostvarenog broja noćenja u Županiji koji prati porast noćenja ostvarenih u Zagrebu. No, kako je riječ o izletničkoj regiji, velik dio jednodnevnog turističkog prometa ostaje neregistriran. Osim toga, izletničke destinacije ponajviše se oslanjaju na domaću potražnju, a ona je zbog pada standarda domaćeg stanovništva posljednjih godina bila u padu, tako da je rast prometa u Zagrebačkoj županiji svakako odraz višegodišnjih napora turističkih djelatnika uloženih u podizanje atraktivnosti svih destinacija. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 66

67 4. Turistički tržišni trendovi Turizam, kao jedna od najbrže rastućih gospodarskih aktivnosti, prema podacima Svjetske turističke organizacija (UNWTO) u razdoblju do godine bilježit će prosječnu godišnju stopu rasta od 3,3 %. Europa, koja je do danas najznačajnija receptivna makro regija svijeta i dalje će zadržati tu poziciju s udjelom od 52 % međunarodnih turističkih kretanja dok se unutar Europe kao vodeća mikro regija ističe Južna Europa/Mediteran s udjelom od 18 % svih međunarodnih dolazaka. Unutar Europe pozitivan iznadprosječni rast bilježe Grčka, Malta, Bugarska, Portugal i Hrvatska. Ipak, valja spomenuti da, generalno gledajući, dolazi do promjene u strukturi emitivnih tržišta te da Kina preuzima vodeću ulogu. Najveći potrošači u turizmu su SAD, Velika Britanija i Rusija. Rast turističke potražnje paralelan je s nizom gospodarskih, političkih, društvenih i tehnoloških promjena koje uvelike utječu na turističke aktivnosti i mijenjaju obilježja ponude i potražnje. Posebno je važno spomenuti tranziciju razvijenih zemalja ka postmaterijalističkim vrijednostima koji stvaraju drugačije potrošače s novim sustavima vrijednostima. Takvi 'novi' turisti su aktivni, iskusni, željni učenja te orijentirani na drugačije, autentično i očuvano što može pridonijeti njihovom osobnom rastu i samo ostvarenju. Ekološki su orijentirani, svjesni društvenih vrijednosti, spremni prihvaćati raznolikost i učenje te su aktivni korisnici novih komunikacijskih tehnologija koje im pomažu u brzoj i kvalitetnoj dostupnosti informacija. Posebno je vrijedno izdvojiti društvene trendove kao i tehnološke trendove. Društveni trendovi Društveni trendovi očituju se u starenju populacije, odnosu rada i odnosu prema okolišu. Shodno tome, tržište se sve više diferencira u smislu zahtjeva potrošača u odnosu na njihove potrebe, preferencije, stil i način života. Sustav vrijednosti se mijenja pa je potreba samoispunjenja, ravnoteže u životu te ulaganja u zdravlje sve više izražena. Također, sve je izraženija potreba za fizičkom aktivnosti, duhovnosti i prirodnosti. Turistički proizvodi koji uključuju zdravu hranu, vježbanje, wellness preferiraju se u odnosu na druge koji nemaju takve komponente. Važno je sudjelovati, traže se proizvodi 'po mjeri', važno je učiti o destinaciji u smislu specifičnosti običaja i života lokanog stanovništva. Tehnološki trendovi Tehnološke promjene, koje se odnose na informacijske i komunikacijske tehnologije izrazito utječu na turistička kretanja. Internet kao kanal promocije i prodaje posebno je važan među mladim i obrazovanim potrošačima. Inovativne tehnologije ne samo da omogućavaju kvalitetnu promociju i pružanje informacije već potrošačima omogućuju dinamičko kreiranje turističkih proizvoda. Važna komponenta za Zagrebačku županiju je korištenje mobilnih uređaja za upoznavanje destinacije 'u pokretu'. Konačno, društvene mreže postaju neizostavan i vjerodostojan promocijski kanal putem kojeg korisnici izmjenjuju iskustva, daju preporuke. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 67

68 Mogu se izdvojiti nekoliko važnih činitelja koji u suvremenom društvu jako utječu na turizam, a odnose se na demografska kretanja, rast svijesti o zdravlju, rast razine obrazovanja, te promjene u slobodom vremenu i iskustvu suvremenih putnika. S obzirom da raste broj pripadnika starije životne dobi očekivano je da će rasti potražnja izvan ljetnih mjeseci te interesi koji se vežu uz specijalne proizvode, pri čemu Zagrebačka županija može posebno kapitalizirati u razvoju proizvoda u ruralnom prostoru tj. eno gastro proizvoda te laganih rekreativnih sadržaja. Svijest o zdravlju i zdravom životu je sve veća što isto ide u prilog jer raste potreba 'vraćanja ravnoteže' odnosno odmaka od posla i svakodnevnog stresa. S obzirom na rast obrazovanja povećana je potražnja za edukativnom komponentom odmora što uključuje upoznavanje običaja, specifičnosti nasljeđa, učenje o enologiji, posebitostima prirodnog ambijenta, povijest i kultura i slično. Konačno, život u 21. stoljeću podrazumijeva sve veći pritisak i stres što stvara sve snažniju potrebu za više kratkih odmora, odlazak na vikend te potrebu za rekreativnim sadržajima. Važno je naglasiti da se ponuda u turističkim destinacijama takvim kretanjima nastoji prilagoditi na različite načine. Sve više svjesni konkurentnog okruženja, traže se novi načini upravljanja i marketinga kako bi se što više iskoristile nove prilike. Nastoje se kreirati inovativni proizvodi koji se temelje na posebitostima pri čemu se traže novi načini partnerstva i suradnje između dionika javnog i privatnog sektora. Sve više se ulaže u edukaciju, koriste se mogućnosti novih tehnologija te se nastoji razvijati kvalitetan lanac vrijednosti za turiste u destinacijama kako bi se 'pokrili' svi aspekti boravka, odnosno, doživljaja. Svaki od proizvoda koji se razvija u destinacijama ima svoja posebna obilježja koja počivaju na specifičnosti resursa i atrakcija koji čine podlogu za njegov razvoj. Za Zagrebačku županiju to su, primjerice, kulturni turizam, ruralni turizam, sport i avanturizam, izletnički turizam, zdravstveni turizam drugi. Posebno je važno naglasiti da svaki od tih proizvoda bilježi rast potražnje kao i činjenicu da raste potreba za boravkom u 'zelenim' prostorima. Gotovo svaki od tih proizvoda unutar sebe ima i podsegmente koji se razlikuju s obzirom na stupanj 'intenziteta' potrebe za tim proizvodima od onih koji preferiraju rekreativni aspekt do onih koji su pasionirani i proizvod im čini značajan dio njihovog životnog stila. Ukratko, može se naglasiti da orijentiranost na nove trendove podrazumijeva fleksibilnost, integriranost, uvažavanje ekološke osjetljivosti, korištenje tehnologije koja pokriva cijeli ciklus putovanja (sanjarenje, planiranje, boravak u destinaciji, pružanje preporuka), brendiranje destinacije. Suvremene turiste treba uvažavati s obzirom na njihovu izbirljivost, životne stilove i motiviranost, vodeći računa o dugoročnoj održivosti, partnerstvu i stvaranju cjelokupnog doživljaja. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 68

69 5. SWOT analiza i ključni faktori uspjeha 5.1. Jake i slabe strane turizma Zagrebačke županije Temeljem prethodno sagledanog profila Zagrebačke županije kao turističke destinacije te ključnih relevantnih trendova na turističkom tržištu u nastavku se iznose njene snage i slabosti. Prostor, gospodarstvo i infrastruktura Snage Blizina Zagreba Tranzitni tokovi Bogatstvo zaštićenih i očuvanih prostora Infrastrukturna opremljenost Slikovitost pejzaža Turističke atrakcije Dvorci i kurije Prepoznatljive manifestacije Očuvana tradicijska arhitektura sela Kulturna baština Tradicija imidža 'zelene' okolice Zagreba Rijeka Sava Slabosti Nedovoljna povezanost gospodarskih aktivnosti s turizmom Nedovoljna prometna povezanost nekih dijelova Županije Turistička nedovoljna valoriziranost nekih prostora Prometna signalizacija Neuređenost/neturistificir anost nekih ključnih turističkih resursa Neriješeni imovinskopravni odnosi Turistička suprastruktura Inicijative za razvoj ruralnog turizma Kvaliteta ugostiteljske ponude Razvoj vinskih cesta Izgrađena izletnička turistička infrastruktura Nedostatak kapaciteta više kategorije Nedostatak cjelovitih turističkih proizvoda Nedostatak receptivne funkcije postojećih agencija Nedostatak 'shopping' sadržaja (autohtoni proizvodi) Upravljanje destinacijom i ljudski potencijali Pozitivna orijentacija Županije prema turizmu Jak i prepoznatljiv imidž pojedinih destinacija Uvažavanje turizma u razvojnim projektima Strateško planiranje i njegovo povezivanje unutar Županije Nedovoljna orijentacija na turizam u pojedinim dijelovima županije Needuciranost u turizmu Nerazumijevanje potencijala turizma Nedovoljno provođenje destinacijskog menadžmenta Nedovoljna suradnja dionika u turizmu STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 69

70 Razina informiranosti potencijalnih turista Nedovoljno korištenje obrazovnih programa Nedovoljna apsorpcijska moć pojedinih JLS za korištenje sredstava EU fondova 5.2. Prilike i prijetnje razvoja turizma Zagrebačke županije U nastavku se iznose prilike koje treba kapitalizirati kao i i prijetnje čije negativne učinke treba minimizirati u razdoblju koje dolazi. Prilike Prostor, gospodarstvo Jačanje gospodarske snage i i infrastruktura kupovne moći Razvojni trendovi vezani uz okolišnu održivost Uvažavanje specifičnih potreba Županije od strane državnih poduzeća (HŽ, HAC) EU fondovi/programi za obnovu infrastrukture Turističke atrakcije EU fondovi/programi za ruralni razvoj Trend rasta potražnje za aktivnim odmorom i boravkom u prirodi Trend rasta potražnje za proizvodima kulturnog turizma Turistička EU fondovi/programi za suprastruktura razvoj malog i srednjeg poduzetništva u turizmu Segmentacija tržišta Diversifikacija proizvoda Upravljanje destinacijom i ljudski potencijali Nova zakonska regulativa za destinacijski menadžment Ponuda obrazovnih programa/korištenje sustava cjeloživotnog obrazovanja Prijetnje Nastavak gospodarske krize Nepovoljna investicijska klima u Hrvatskoj Nedostatak institucionalne podrške poduzetništvu Ograničeni apsorpcijski kapaciteti EU strukturnih fondova/programa Ograničeni apsorpcijski kapaciteti EU strukturnih fondova/programa Nepovoljna investicijska klima Brži razvoj konkurencije Nedovoljna prepoznatljivost Županije kao turističke destinacije Nemogućnost sagledavanja ukupnih turističkih tokova Neuključivanje lokalnog stanovništva STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 70

71 Ključni faktori uspjeha Shodno SWOT matrici, kao ključni faktori uspjeha za Zagrebačku županiju, može se izdvojiti sljedeće: BLIZINA ZAGREBA: iako sve kontinentalne županije 'računaju' na Zagreb kao najveće emitivno domaće tržište, Zagrebačka županija taj faktor potražnje može najjednostavnije valorizirati. TRADICIJA I RAZVIJEN TURISTIČKI/IZLETNIČKI LANAC VRIJEDNOSTI: kao tradicionalno izletničko područje grada Zagreba Županija ima jasno izgrađenu tržišnu prepoznatljivost i bogatu ponudu prilagođenu izletničkim segmentima potražnje. BOGAT I ZANIMLJIV RURALNI PROSTOR: zanimljiv i zelen ruralni prostor 'pitomih' vizura i bogatog nasljeđa kulture života i rada temelj su za osmišljavanje turističkih doživljaja i itinerera za sve ciljne skupine. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 71

72 6. Strategija razvoja 6.1. Vizija razvoja Vizija turističkog razvoja predstavlja zaokruženi i cjeloviti iskaz onoga što određeno područje želi postići u turizmu u određenom razdoblju. Vizija dakle predstavlja željenu sliku prostora u budućnosti koja je prihvatljiva svim razvojnim dionicima odnosno interesnim skupinama uključujući i cjelokupnu populaciju. Osim što ima mobilizirajuću ulogu, definiranje razvojne vizije Zagrebačke županije važno je jer omogućava uspostavljanje kriterija za valorizaciju različitih razvojnih pravaca koji određuju razvoj turizma na nekom području, a time i budućnost zajednice. Jednako važna korist definiranja vizije proizlazi iz samog procesa njezinog uobličavanja i prihvaćanja tijekom kojeg pripadnici različitih interesnih skupina i/ili razvojnih dionika dolaze u poziciju da, polazeći od vlastitih načela i sustava vrijednosti, ali i realnog sagledavanja snaga i slabosti dosadašnjeg razvojnog puta, u međusobnoj interakciji promišljaju kakvu budućnost žele. Stoga je izuzetno važno da se u taj proces uključe svi relevantni razvojni dionici i/ili interesne skupine. Naime, buduće će operativno provođenje aktivnosti ostvarivanja razvojne vizije iziskivati povezivanje razvojnih dionika te njihovo mobiliziranje i usmjeravanje prema ispunjavanju zajedničke željene slike budućnosti, a to podrazumijeva, ne samo prihvaćanje, poistovjećivanje i koordinirano djelovanje lokalne samouprave, nego i različitih institucija javnog sektora, privatnih poduzetnika, različitih građanskih udruga te pojedinaca. Osmišljavanje i kasnije operativno provođenje aktivnosti u funkciji ostvarivanja razvojne vizije međusobno povezuje razvojne dionike, mobilizira ih i usmjerava njihove pojedinačne aktivnosti prema ispunjavanju zacrtanog zajedničkog "sna". U tom smislu izuzetno je važno da se u proces definiranja/prihvaćanja razvojne vizije uključe svi relevantni razvojni dionici i/ili interesne skupine. Polazeći od rečenog, u ovom dijelu prikazane su ključne sastavnice procesa definiranja vizije Zagrebačke županije kao turističke destinacije koje uključuju utvrđivanje načela razvoja turizma Županije te prepoznavanje odrednica njezinog vrijednosnog sustava. Nakon postavljanja vizije razvoja turizma, poglavlje završava postavljenjem ciljeva razvoja te ključnih područja djelovanja strategije razvoja. Načela razvoja turizma Zagrebačke županije Povećanje blagostanja stanovnika Zagrebačke županije svrha je svakog društvenoekonomskog razvoja pri čemu razvoj turizma podrazumijeva osmišljeno i međusobno koordinirano gospodarsko/turističko aktiviranje raspoložive materijalne i nematerijalne resursne osnove s kojom Županija raspolaže. To uključuje i raspoloživi razvojni prostor, ne samo u danas već turistički valoriziranim destinacijama Županije kao što su primjerice Samobor, Velika Gorica, Krašić, Ivanić Grad ili područje Samoborskog i Žumberačkog gorja već i u drugim, resursno atrakcijskom osnovom bogatim, ali turistički nedovoljno razvijenim dijelovima županije. Takav razvoj omogućit će potpuniju diversifikaciju turističkog miksa Županije te stvoriti nova kvaliteta turističkih proizvoda, povezivanje s neturističkim aktivnostima kao što su poljoprivreda, prehrambena industrija, promet, obrt i slično. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 72

73 Strategija razvoja turizma Hrvatske do godine (NN 55/2013) uspostavila je sustav načela razvoja turizma od kojih se gotovo sva mogu/trebaju izravno primijeniti i na područje Zagrebačke županije. Radi se prije svega o potrebi osiguranja partnerstva među svim dionicima razvoja, ekološki odgovornom razvoju, širenju proizvodnog miksa i prostornog obuhvata turističke aktivnosti, kulturi kvalitete te autentičnosti i kreativnosti ponude, inoviranom tržišnom nastupu te vertikalnom povezivanju turističkih i neturističkih djelatnosti. Polazeći od tako postavljenih načela, strategijom je uspostavljena vizija koja ocrtava željeno uspostavljeno odgovorno upravljanje i kulturu kvalitete kombiniranu s gostoljubivosti i osiguranjem raznovrsnih autentičnih sadržaja i doživljaja. Osim nacionalnom strategijom razvoja turizma, okvir za definiranje načela razvoja turizma Zagrebačke županije određen je i županijskom razvojnom strategijom (Glasnik Zagrebačke županije, 11/2011) koja Županiju vidi kao prostor čiji se razvoj zasniva na društvu znanja, prepoznatljivoj i očuvanoj kulturnoj i prirodnoj baštini, privlačnosti za rad, boravak i življenje te skladnoj povezanosti s Gradom Zagrebom. U uvjetima značajnih promjena u međunarodnom i nacionalnom konkurentskom okruženju, uspostavljeni strateški okvir nameće potrebu vezivanja strategije razvoja turizma uz načela dugoročne ekonomske, socijalne i ekološke održivosti odnosno strateške ciljeve (Glasnik Zagrebačke županije, 11/2011) zaštitu okoliša i prepoznatljivost prirodne i kulturne baštine, razvoj ljudskih resursa i kvalitetu života te povećanje konkurentnosti, uključujući i konkurentnost turizma. U tom smislu, viziju razvoja turizma Zagrebačke županije potrebno je usuglasiti s odrednicama prostornoekološke održivosti, društvene održivosti te ekonomske održivosti koje je moguće pretočiti u sustav devet međusobno povezanih načela (slika ) koja podrazumijevaju kontinuirano usuglašavanje/usklađivanje interesa svih dionika turističkog razvoja i u sferi javnog i privatnog sektora. Slika Sustav načela razvoja turizma Zagrebačke županije Prostorno ekološka održivost Zaštita Valorizacija Sektorska usklađenost Društvena održivost Uključenost Očuvanje duha mjesta Prostorna disperzija Izvor: Institut za turizam, Zagreb Ekonomska održivost Umrežavanje Poticanje Širenje poduzetničke osnove Odrednice prostorno ekološke održivosti osnovica su za valorizaciju i definiranje razvojnih projekata javnog i privatnog sektora, uključujući posebno aktivnosti koje STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 73

74 izravno utječu na kvalitetu života lokalnog stanovništva i uvjete za uspješno turističko privređivanje kao što je zaštita prostora i bio raznolikosti, upravljanje otpadom, energijom, vodom, bukom te rasvjetom. Načelo zaštite uspostavlja okvir za zaštitu prostora te prirodnih i kulturnih resursa Županije, uključujući primjenu suvremene prakse te praćenje njihovog stanja, dok načelo valorizacije resursne osnove podrazumijeva njihovo intenzivnije uključivanje u povećanje kvalitete života lokalnog stanovništva te stvaranje potpunijih turističkih doživljaja, ali i uspostavljanje mehanizma pravodobnog korektivnog djelovanja u slučajevima njihove potencijalne degradacije. Načelo sektorske usklađenosti podrazumijeva stavljanje zaštite prirodne i kulturne resursne osnovice u kontekst potencijalno suprotnih razvojnih interesa gospodarskih i društvenih djelatnosti, kao što su primjerice zapošljavanje i investicije, turizam i industrija ili intenzivna poljoprivreda i promet. Odrednice društvene održivosti odnosno društvenog prihvatnog kapaciteta osnovica su valorizacije aktivnosti usmjerenih na očuvanje identitetskih obilježja lokalne zajednice te raspoloživost ljudskog potencijala. Pozornost se pri tome usmjerava na osiguranje uključenosti, duha mjesta te prostorne disperzije turističke aktivnosti. U svrhu uspostavljanja poticajne društvene klime, načelo uključenosti podrazumijeva podizanje osjećaja uključenosti stanovnika u destinacijske razvojne odluke kao i suradnju dionika razvoja turizma u usuglašavanju razvojnih prioriteta. Načelo očuvanja duha mjesta pruža okvir za prezentiranje života lokalne zajednice i kreiranje sadržaja suvremene turističke ponude uz inzistiranje na poštivanju specifične slike prostora i duha lokalne zajednice. Podržavajući povećanje kvalitete života lokalnog stanovništva, načelo prostorne disperzije podrazumijeva prostorno širenje i jačanje turističke aktivnosti na području Županije kao oblika primarnog ili sekundarnog/tercijarnog izvora dohotka. Odrednice ekonomske održivosti temelj su za osiguranje tržišne perspektive poduzetničkih projekata te sagledavanje njihovih očekivanih ekonomskih utjecaja na okruženje. Polazeći od potrebe osiguranja opravdanosti ulaganja pojedinih aktivnosti/projekata, odrednice ekonomske održivosti u uvjetima poželjnog ubrzanja razvoja turizma na području Zagrebačke županije iskazuju se kroz širenje poduzetničke osnove kroz međuovisnost s procesom produbljivanja i širenja županijskog lanca vrijednosti turističkih proizvoda te uspostavljanjem održivog sustava poticanja. Vezujući se uz načelo prostorne disperzije, načelo širenja poduzetničke osnove podrazumijeva povećanje razine svijesti, ali i stvaranja tržišnih mogućnosti za izravno i/ili neizravno uključivanje u turističku aktivnost kao primarne ili sekundarne/tercijarne gospodarske aktivnosti. Pri tome, načela poticanja i umrežavanja uspostavljaju kontekst transparentnog i fokusiranog financijskog i nefinancijskog poticanja tržišno održivih turističkih poduhvata koji multiplikativnim učincima pokreću aktivnosti i drugih subjekata na području pojedine destinacije, ali i Županije u cjelini. Odrednice vrijednosnog sustava kao podloga za viziju Odrednice vrijednosnog sustava Zagrebačke županije trebaju ocrtavati kulturnopovijesni identitet, način života ljudi te razumijevanje i interese žitelja Županije da sudjeluju u stvaranju suvremenog turističkog proizvoda. Polazeći od niza činitelja koji utječu na vlastitu percepciju identiteta Županije koja se očituje i u viziji izgradnje društva znanja, proveden je konzultativni proces u kojem su sudjelovali dionici razvoja turizma Županije zajedničkim traženjem odgovora na tri bitna pitanja koja određuju prostor u okviru kojeg treba tražiti/graditi viziju turizma: što čini srž atrakcijskog miksa Zagrebačke županije, STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 74

75 što bi trebale biti ključne odrednice dugoročno poželjnog turističkog razvoja Zagrebačke županije, te koji su ključni preduvjeti željenog turističkog razvoja Zagrebačke županije. Riječ je o sustavu vrijednosti koji, ne samo da odražava potrebu zaštite kulture života i rada te blagostanja lokalne populacije, već i ukazuje na smjer i prioritete razvojnih aspiracija Zagrebačke županije na turističkom tržištu kao destinacije koja pruža širok, resursno utemeljen, miks autentičnih konkurentnih turističkih doživljaja (tablica ). Tablica Odrednice sustava vrijednosti koje valja ugraditi u turističku viziju Zagrebačke županije Što čini srž atrakcijskog miksa Zagrebačke županije? Što bi trebale biti ključne odrednice poželjnog turističkog razvoja Zagrebačke županije? Koji su ključni preduvjeti željenog turističkog razvoja Zagrebačke županije? Izvor: Institut za turizam, Zagreb Očuvanost duha mjesta gradskih/općinskih središta županije Ambijent prirodnog/ruralnog krajolika i gorica Bogatstvo rekreacijskih sadržaja u prirodi Manifestacije Konkurentnost (međunarodna) Autentičnost doživljaja Umreženost ponude Široka poduzetnička osnova Razvojni prioriteti i uvođenje sustava poticanja Podizanje razine poduzetničkih znanja i vještina Podizanje konkurentnosti nosećih atrakcija Efikasno korištenje sredstava EU fondova Vizija Polazeći od prethodno određenih elemenata županijskog sustava vrijednosti važnih za osmišljavanje vizije razvoja turizma, njezino konačno uobličavanje podrazumijeva traženje zadovoljavajućih odgovora na sljedeća tri pitanja: Što su ključni razlikovni elementi turizma na području Zagrebačke županije? Drugim riječima, što određuje jedinstvenost tržišne pozicije Zagrebačke županije na turističkom tržištu? Koje će ključne doživljaje Zagrebačka županija razvijati? Drugim riječima, čime će i kojim proizvodima Županija privlačiti kupce (posjetitelje/turiste)? Kako osigurati razvojnu održivost turizma Zagrebačke županije? Drugim riječima, kako bi valjalo upravljati turizmom da se potakne interes investitora te osigura kompatibilnost aktivnosti i turističke politike? Odgovori do kojih se došlo temeljem konzultativnog procesa s dionicima turističkog razvoja Županije, analize potencijala njene resursno atrakcijske osnove, kao i uvažavanja relevantnih trendova na globalnom turističkom tržištu sažeto su prezentirani u tablici Odgovarajući na postavljena pitanja o tome kakav bi turizam trebao biti, dobiva se specifičan mozaik koji oslikava željenu budućnost turizma Zagrebačke županije. Tako se STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 75

76 posebno ističu ključni razlikovni elementi Zagrebačke županije u odnosu na ostala područja sjeverne Hrvatske, a i bližeg međunarodnog okruženja. Vežući se uz Zagreb kao jako atrakcijsko/emitivno područje te crpeći poziciju iz prometnog položaja kako u odnosu na sustav autocesta tako i hrvatsku glavnu zračnu luku, Zagrebačka županija tržišnu poziciju ostvaruje ponudom suvremenih turističkih usluga koje u svim elementima podržavaju identitet, autentičnost, genius loci mjesta/okruženja i ambijent prirodnog/ruralnog krajolika i gorica te nepokolebljivo okolišno odgovorno ponašanje. Tablica Ključne odrednice razvojne vizije Zagrebačke županije Što su naši ključni razlikovni elementi? Koje ključne doživljaje ćemo razvijati? Kako osigurati razvojnu održivost? Blizina Zagreba (dio Zagreba) Enogastronomija Destinacijski menadžment Prometni položaj/povezanost Aktivan boravak u prirodi Transparentno upravljanje <Uređenost i očuvanost duha gradskih/ ći kih dišt Bogatstvo, raznolikost i kvaliteta sadržaja Izvor: Institut za turizam, Zagreb Ruralni turizam Poslovni turizam Suradnja javnog i privatnog sektora Prioriteti Tržišno etabliran proizvodni miks turističkih doživljaja utemeljen na eno gastronomiji, aktivnom boravku u prirodi te ruralnom turizmu, ali i širem spektru proizvoda poslovnog turizma, osnova je na kojoj Zagrebačka županija traži poziciju najvažnije destinacije jednodnevnog i višednevnog aktivnog odmora sjeverne Hrvatske te nezaobilaznog segmenta turističke ponude Zagreba. Pri tome su ključne asocijacije koje opisuju ključne županijske doživljaje te njihovu tržišnu jedinstvenost iz diskusije proizašli koncepti ladanja, finog, opuštenog i aktivnog boravka (Slika ). STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 76

77 Slika Ključne asocijacije vezane uz viziju jedinstvenog proizvodnog miksa Zagrebačke županije ladanje aktivno KLJUČNE ASOCIJACIJE fino opušteno Izvor: Institut za turizam, Zagreb Konačno, odgovori na pitanje poželjnog modela upravljanja turizmom u fokus su stavili destinacijski menadžment odnosno uspostavljen sustav povezivanja dionika društvenog, gospodarskog i političkog života i njihovog razumijevanja obilježja i važnosti turizma za Županiju. Važno je uspostaviti strukturu koja će osigurati kako neovisno obavljanje provedbene/operativne funkcije upravljanja turizmom uključujući i koordinacijsku funkciju prema gradovima i općinama, tako i nadzornu/korektivnu funkciju upravljanja turizmom te izvještavanja javnosti/dionika o mjerama/akcijama u sferi turističke politike. Iz odnosa postavljenih načela razvoja turizma te odrednica vrijednosnog sustava kao i odrednica jedinstvenog pozicioniranja turizma Županije na turističkom tržištu te upravljanja turizmom, moguće je ustvrditi da je vizija turističkog razvoja Zagrebačke županije zasnovana na specifičnom međuodnosu četiri stupa koja usmjeravaju pojedinačne aktivnosti lokalnih razvojnih dionika i/ili interesnih skupina prema ispunjavanju zacrtanog zajedničkog "sna". To su: Komplementarnost miksa lifestyle turističkih proizvoda povezanih gustom mrežom eno gastro, kulturnih i rekreacijskih sadržaja koji i pojedinačno i u cjelini podržavaju doživljaj ugodnog i finog ladanja Očuvanje autentičnosti i ljepote urbanih i ruralnih prostora na obodu metropole te zaštita resursnog potencijala i njihovo održivo korištenje u stvaranju turističkih iskustava koji podržavaju identitet, autentičnost i duh mjesta Tržišno pozicioniranje Županije kao nezaobilaznog odredišta posjetitelja i stanovnika Zagreba i središnje Hrvatske, a potom i postupnog građenja vlastite i prepoznatljive tržišne pozicije na domaćem i međunarodnom tržištu Efikasan destinacijski menadžment, uspostava poticajnog poslovnog ozračja te odgovornost nositelja turističke politike za transparentno ponašanje usuglašeno s utvrđenim razvojnim prioritetima i podržano participativnom ulogom informiranog i educiranog lokalnog stanovništva. Imajući na umu tako definirani sustav vrijednosti, kao i ključne odrednice koje u nj valja ugraditi, definirana je nova vizija razvoja turizma Zagrebačke županije. Ona glasi: STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 77

78 Očuvani duh urbanih i ruralnih prostora na obodu hrvatske metropole i gusta mreža eno gastro, kulturnih i rekreacijskih sadržaja, osiguravaju Zagrebačkoj županiji poziciju nezaobilaznog odredišta posjetitelja i stanovnika Zagreba i središnje Hrvatske koja nudi širok spektar autentičnih lifestyle doživljaja ugodnog i finog ladanja te edukativnog i aktivnog boravka, ali i suvremenog poslovnog turizma. Posvećujući se održivoj i inovativnoj valorizaciji resursno atrakcijske osnove i podupiranju poduzetničke inicijative, upravljanje razvojem turizma Zagrebačke županije zasniva se na stalnom podizanju kvalitete ljudskog potencijala svih dionika uključenih u turizam te transparentnom vođenju turističke politike usuglašenom s dugoročnim razvojnim prioritetima i podržano participativnom ulogom lokalnog stanovništva. Zagrebačka županija destinacija bogatih eno gastro, kulturnih i rekreacijskih sadržaja koja pruža opuštanje gostima u potrazi za autentičnim i finim ambijentima za aktivan odmor i druženje ili vraćanje u ritam zdravog života Ciljevi razvoja Ciljevi turističkog razvoja Zagrebačke županije trebali bi u najvećoj mjeri adresirati problem uklanjanja slabih strana ponude i neutraliziranja opasnosti iz okruženja, ali i s kapitaliziranja jakih strana i prilika iz okruženja. Ciljevi se moraju uklapati i u viziju te biti prihvatljivi lokalnoj zajednici, a njihovo poželjno obilježje je i jednostavnost te fleksibilnost, kako bi bili razumljivi te prilagodljivi promjenama okruženja. U metodološkom smislu, definiranje razvojnih ciljeva vezano je uz dekompoziciju vizije na konkretne, specifične operativne zadatke koje je moguće delegirati, odnosno čije je ostvarenje moguće mjeriti, nadzirati i/ili poticati. U tom kontekstu riječ je o aktivnostima čijem ostvarenju trebaju težiti svi dionici društveno ekonomskog razvoja kako bi se ostvarila zacrtana vizija. Polazeći od analize postojećeg stanja i rezultata SWOT analize, glavni cilj razvoja turizma Zagrebačke županije u razdoblju od do godine je povećanje konkurentske sposobnosti turističkog sektora kroz povećanje prosječne potrošnje posjetitelja te povećanje izletničke i stacionarne potražnje. Shodno tome, kao glavni ciljevi mogu se navesti: povećanje potražnje Zagrepčana i stanovnika drugih dijelova Hrvatske po prosječnoj godišnjoj stopi od 5 %, te povećanje udjela posjetitelja Zagreba koji posjećuju okolicu Zagreba s 14 % posto na 20 %. Dostizanje ovih ciljeva podrazumijeva povećanje atrakcijske osnove, ali i podizanje kvalitete turističkih proizvoda, U tom smislu, operativni ciljevi turističkog razvoja su: 1. Uspostavljanje efikasnog destinacijskog menadžmenta Ostvarenje ovog cilja podrazumijeva djelovanje na područjima: STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 78

79 Planiranja i koordinacije, Uspostavljanja sustava poticanja i privlačenja EU sredstava, Podizanja razine znanja i vještina. 2. Širenje i produbljivanje destinacijskog lanca vrijednosti Ostvarenje ovog cilja podrazumijeva djelovanje na: Povećanje obujma i tržišne spremnosti ponude, Unapređenje turističke infrastrukture. 3. Povećanje tržišne prepoznatljivosti Ostvarenje ovog cilja podrazumijeva djelovanje na: Razvoj prepoznatljivog identiteta, Primjenu suvremenih alata tržišne komunikacije. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 79

80 6.3. Strateška prostorna koncepcija razvoja Valorizirajući ukupne prostorne resurse Zagrebačke županije te istovremeno poštujući specifičnosti njezine atrakcijske osnove, moguće je prepoznati tri prostorno i tematski međusobno različite, ali i povezane zone turističke aktivnosti. Riječ je o sljedećim turističkim cjelinama: Klaster lifestyle turističkih proizvoda koji obuhvaća zapadni dio Županije glavni je atraktor stacionarne i izletničke turističke potražnje u Županiji povezane s gustom mrežom eno gastro i kulturnih objekata, prepoznatljivim manifestacijama i rekreacijskim sadržajima uključujući golf i jahanje. Klaster poslovnog turizma obuhvaća šire područje Velike Gorice primarno se razvija pod utjecajem poslovne potražnje vezane uz Zagreb odnosno Zračnu luku Zagreb. Klaster zdravog ladanja obuhvaća prostor istočnog dijela Županije i prostor je rastuće penetracije na izletničko i stacionarno turističke tržište kojeg obilježava sadržajan tradicijski ruralni prostor premrežen brojnim i raznolikim točkama od interesa, tematskim rutama i stazama, očuvanim mjestima čiste prirode i rekreacije koji kreiraju bogat turistički lanac vrijednosti usmjeren ponajprije na proizvode aktivnog odmora i ruralnog turizma, zdravstvenog turizma te turizma baštine. Iako sadržajno i razvojno različite, navedene su zone tematski izrazito komplementarne, međusobno se nadopunjujući i jačajući prepoznatljivost Županije na turističkom tržištu. Prostorna i tematska koncepcija turističkog razvoja Županije prikazana je na slici Slika Shematski prikaz prostorne koncepcije razvoja turističke aktivnosti u Zagrebačkoj županiji Sveta Nedjelja žarišta turističke aktivnosti Izvor: Institut za turizam, Zagreb ključna područja razvoja turističkih proizvoda STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 80

81 Lifestyle (ugoda života) 19 Prostorni obuhvat Tema Atrakcije Aktivnosti Objekti ugostiteljstva Ostali sadržaji Sastavnice turističkih proizvoda Segmenti potražnje Obuhvaća prostor zapadnog dijela županije: Zaprešić i okolica, Samobor i okolica, Plešivica, Jastrebarsko, Krašić Ugoda života Vinske ceste Dvorci Manifestacije Jezgra Samobora Krašić Grgosova špilja Žumberačko gorje Posjet eno/gastro cestama Aktivni odmor: planinarenje, pješačenje, jahanje, golf Adrenalinski sportovi Posjet dvorcima Posjet manifestacijama Hodočašća Komercijalni smještajni objekti (manji hotelski i sl. smještajni objekti) Objekti turizma na seljačkim gospodarstvima te objekti obiteljskog smještaja Objekti hrane i pića široko interpretirane tradicijske gastro ponude Šetnice, biciklističke staze, staze za jahanje, skijanje Sportsko rekreacijski sadržaji Izletišta/prostor za boravak u prirodi Interpretacijske (multimedijalne) table Info punktovi/centar za posjetitelje Prostor za održavanje manifestacija na otvorenom Shopping ponuda Eno i gastro turizam Turizam baštine Manifestacije Sastanci/skupovi Aktivnosti na otvorenom (hodanje, biciklizam, planinarenje, jahanje, golf, adrenalinski sportovi) Hodočašća Vjenčanja Team building Eko turizam Tranzit Lov i ribolov Školske ekskurzije Parovi Obitelji s djecom Mladi (u grupi ili pojedinačno) Posebni segmenti 19 Ovdje se misli na bogatstvo i raznolikost turističkih sadržaja u destinacijama koji podržavaju posebne interese poput jahanja, vinskih cesta, golfa, rekreacije u prirodi, kulturnih sadržaja i sl. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 81

82 Posao (poslovna putovanja) Prostorni obuhvat Tema Atrakcije Aktivnosti Objekti ugostiteljstva Ostali sadržaji Sastavnice turističkih proizvoda Segmenti potražnje Obuhvaća prostor središnjeg dijela županije: Velika Gorica Poslovna putovanja (nova) Zračna luka Zagreb Rekreacijsko/sportski sadržaji Andautonija Drvena arhitektura Turopolja (kurije i crkvice) Manifestacije Sastanci Aktivni odmor: pješačenje, biciklizam, sportovi na vodi Ture kulture (Andautonija, obilazak drvenih crkvi i kapeli Turopolja) Gastro ture Posjet manifestacijama Obilazak ostalih dijelova Županije Hoteli (tematizirani/prilagođeni poslovnoj potražnji uključujući dvorane za sastanke) Manji hotelski i sl. smještajni objekti Širok spektar objekata hrane i pića, uključujući i turistička seljačka gospodarstva Transferi, organizirano vođenje Sportsko rekreacijski sadržaji (uključujući ponudu sportova na vodi) Staze Info punktovi Shopping punktovi Izletište/prostor za boravak u prirodi Poslovna putovanja Sastanci/skupovi Manifestacije Aktivnosti na otvorenom Turizam baštine Gastro turizam Lov i ribolov Školske ekskurzije Poslovni gosti Parovi Obitelji s djecom Mladi (u grupi ili pojedinačno) Posebni segmenti STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 82

83 Ladanje (ruralni prostor, zdravlje i druženje) Prostorni obuhvat Tema Atrakcije Aktivnosti Objekti ugostiteljstva Ostali sadržaji Sastavnice turističkih proizvoda Segmenti potražnje Obuhvaća prostor istočnog dijela županije: Ivanić Grad, Vrbovec, Dugo Selo, Sveti Ivan Zelina Ruralni prostor, zdravlje i druženje Izletišta i objekti ruralnog turizma SB Naftalan Staze i rute Vinske/gastro ceste Ceste hrane Manifestacije Dvorci Aktivni odmor: pješačenje, biciklizam, jahanje Zdravstveni tretmani Opuštajući odmor u ruralnom krajoliku Posjet vinskim cestama i cestama finih domaćih proizvoda Posjet manifestacijama Ture kulture (obilazak objekata tradicionalne arhitekture, dvorci/kurije i sl.) Hodočašća Komercijalni smještajni objekti (manji hotelski i sl. smještajni objekti) SB Naftalan Objekti turizma na seljačkim gospodarstvima Objekti hrane i pića tradicijske gastro ponude Šetnice, biciklističke staze, staze za jahanje Sportsko rekreacijski sadržaji Interpretacijske (multimedijalne) table Info punktovi/centar za posjetitelje Izletišta/prostor za boravak u prirodi Prostor za održavanje manifestacija na otvorenom Aktivnosti na otvorenom Seoski turizam Lječilišni/medicinski turizam Eno/gastro turizam Manifestacije Turizam baštine Lov i ribolov Team building Tranzit Školske ekskurzije Parovi Obitelji s djecom Mladi (u grupi ili pojedinačno) Posebni segmenti Hodočasnici STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 83

84 6.4. Strategija proizvodnog portfelja Turistički proizvod čine brojne materijalne i nematerijalne komponente za koje su odgovorni različiti dionici u destinaciji. Dostupnost, ambijentalnost, ljubaznost, kvaliteta ugostiteljstva, interpretacija samo su neke od komponenti boravka i doživljaja u destinaciji pri čemu sve zajedno čini jedinstvenu cjelinu s kojom su na kraju manje ili više zadovoljni posjetitelji. Konačni turistički doživljaj određuje djelovanje različitih dionika iz privatnog i javnog sektora i njegova je kvaliteta često vezana uz sposobnost i razinu suradnje i zajedničkog djelovanja tih sektora. U turističkom smislu izuzetno raznolika Zagrebačka županija s bogatim nasljeđem tradicije i kulture pogodna je za razvoj 'klasičnih' turističkih proizvoda izleta i rekreacije u prirodi, ali i palete inovativnih proizvoda prilagođenih suvremenoj potražnji. Upravo tim proizvodima nadopunjuje se ponuda turističkih proizvoda grada Zagreba gdje dominiraju gradski i kulturni turizam te tako otvara niz mogućnosti za izletničku i stacionarnu potražnju. Sagledavanje turističko resursne atrakcijske osnove Zagrebačke županije i njen potencijal u odnosu na zahtjeve turističke potražnje omogućuje kreiranje i promišljanje sustava turističkih proizvoda koji mogu biti usmjereni na različite tržišne segmente. Svaki od ovih proizvoda ima svoja specifična obilježja, ali zajedno čine cjelovitu ponudu sadržajnog turističkog boravka u prostoru Županije. Sustav proizvoda može se prikazati na sljedeći način (Slika ). Slika Turistički proizvodi Zagrebačke županije Proizvodi Modaliteti Sportski turizam i rekreacija Treking Planinarenje Biciklizam Lov i ribolov Golf Adrenalinski sportovi Jahanje Skijanje Kulturni turizam Manifestacije Turizam baštine Vjerski turizam Hodočašća Ruralni turizam Seoski turizam Eno gastro turizam Gastronomija Turizam vina Poslovni turizam Poslovna putovanja Skupovi Team building Zdravstveni turizam Lječilišni/medicinski Eko turizam Promatranje ptica (Birdwatching) Posebni proizvodi Tranzit Vjenčanja Školske ekskurzije Shopping turizam STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 84

85 Slika Sustav turističkih proizvoda Zagrebačke županije za izletničke i stacionarne posjetitelje Turistički proizvodi/modaliteti Izletnički Stacionarni Treking/planinarenje Biciklizam Golf Lov i ribolov Adrenalinski sportovi Jahanje Skijanje i sanjkanje Manifestacije Turizam baštine Hodočašća Seoski turizam Gastronomija Turizam vina Poslovna putovanja Skupovi Team building Lječilišni/Medicinski turizam Promatranje ptica (Birdwatching) Tranzit Eko turizam Vjenčanja Školske ekskurzije Tranzit Primarni proizvodi Sekundarni proizvodi Tercijarni proizvodi SPORTSKI TURIZAM I REKREACIJA Obilježja potražnje i očekivana kretanja: Potražnju za proizvodima sporta i rekreacije čine pretežno obrazovani, urbani pojedinci više platežne moći. Zanima ih zdrav život i posvećuju brigu izabranim fizičkim aktivnostima. Uglavnom je riječ o ekološki osviještenim ljudima koji posvećuju pažnju svom izgledu, zanima ih gastronomija i enologija u smislu uživanja, ali i edukacije. Očekuje se daljnji rast potražnje za sportskim aktivnostima posebno vezano uz rast osviještenosti o zdravom životu. Sve izraženija bit će potreba za inovativnim kombinacijama ponude i stvaranjem novih zanimljivih proizvoda. Imperativ će predstavljati cjelovitost proizvoda koji će uspješnije ukomponirati aspekte sportskih sadržaja s posebitostima destinacija i njenom kvalitetnom ponudom. Modalitete proizvoda sportskog turizma za Zagrebačku županiju čine: treking, planinarenje, biciklizam, lov i ribolov, golf, adrenalinski sportovi, jahanje i skijanje. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 85

86 Treking i planinarenje Proizvod/ključne atrakcije i sadržaji Zagrebačka županija nudi niz rekreativnih mogućnosti za ljubitelje pješačenja i planinarenja. Riječ je o brojnim atraktivnim i uređenim stazama koje nude uživanje u lijepim vizurama i popratnim sadržajima poput eno gastronomske ponude i kulture. Osim toga, brojne su staze tradicijskog karaktera koju Zagrepčani i drugi gosti generacijama koriste za izlete i boravak u prirodu. Kao posebne atrakcije mogu se izdvojiti: Samoborsko gorje (Oštrc Japetić) Zona Žumberak (Sošice Žumberačka gora) Sljeme (Bistra i Kraljev Vrh Sljeme). Uz spomenute staze u Županiji postoji još niz staza koje su također zanimljive poput staza na Vukomeričkim goricama, Marijogoričkom pobrđu te na području Sv. Ivan Zeline. Vrijedno je spomenuti i Poučnu stazu Marča dužine 2,5 km koja rekreativcima nudi doživljaj šume i njenih ljepota. Profil posjetitelja Posjetitelji koji odlaze na treking i planinarenje pripadaju svim dobnim skupinama. Osim jednodnevnih posjetitelja oni koji ostaju noćiti preferiraju kvalitetan i udoban smještaj, jednostavne objekte koji su uređeni sa šarmom i prirodnim materijalima. Putuju najviše tijekom proljeća, ljeta i jeseni. Planinarske i pješačke staze Zagrebačke županije, s obzirom na stupanj zahtjevnosti, duljinu staza i privlačnost krajolika, privlačne su svim dobnim skupinama i profilima posjetitelja. Faktori uspjeha Atraktivnost krajolika i očuvan okoliš Kvalitetne, raznolike, opremljene, sigurne i dobro označene staze Prateće usluge (mogućnost najma opreme, vodiči) Raspoloživost popratnih sadržaja (eno gastro ponuda, kultura) Razvoj proizvoda Razvoj novih pješačkih tematiziranih staza (npr. 'stazama praslona' Marija Gorica, 'staza tišine' Turopoljski lug i sl.) Unapređenje turističke interpretacije na planinarskim stazama (interpretacijske ploče, odmorišta s vidikovcima, poučne staze i sl.) Unapređenje popratnih sadržaja (npr. dvorci, vinarije, proizvođači tradicionalne hrane i sl.) i njihovo umrežavanje s ponudom pješačenja i planinarenja Biciklizam Proizvod/ključne atrakcije i sadržaji Profil posjetitelja Zagrebačka županija izuzetno je bogata biciklističkim rutama kojih ima 30 tak na području Županije prezentiranih kroz 13 karata. Pored ovih staza kontinuirano se radi na razvoju novih staza pa je posebno važno spomenuti projekt Ride&Bike u okviru kojeg su sredstvima EU formirane 3 biciklističke staze na području općina Brdovec, Marija Gorica i Dubravica, kao i rute na području Sv. Nedjelja gdje su napravljene i mauntainbike rute. Velika ponuda biciklističkih staza u Zagrebačkoj županiji može zadovoljiti širok spektar rekreativnih biciklista svih dobnih skupina i to iz Zagreba i okolnih županija, ali i iz šireg područja. Uz ponudu staza ovim je posjetiteljima važno osigurati kvalitetnu eno gastro ponudu te kulturne sadržaje u destinaciji. Najviše putuju tijekom proljeća, ljeta i jeseni. Faktori uspjeha Atraktivnost krajolika i očuvanost prirodnog okoliša STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 86

87 Dobro uređene i održavane staze Ponuda destinacije, odnosno, raspoloživost drugih komplementarnih sadržaja (eno gastro ponuda, kultura, udoban i kvalitetan smještaj) Sigurnost staza Razvoj proizvoda Unapređenje turističke signalizacije i interpretacije na biciklističkim stazama i tematiziranje gdje je to moguće Razvoj 'info punktova' za bicikliste u okviru TIC a (uređenje prilaza, mogućnost ostavljanja/odlaganja bicikla i opreme) Prilagođavanje objekata smještaja i ugostiteljstva za prihvat biciklista Lov i ribolov Proizvod/ključne atrakcije i sadržaji Profil posjetitelja Proizvod lova i ribolova rekreativnog je karaktera i okuplja zaljubljenike u ove sportove kojima su važna druženje i boravak u prirodi. Zagrebačka županija raspolaže s oko 70 ak zajedničkih otvorenih lovišta i 14 državnih lovišta. Ukupne površine za lov čine oko 63 tisuće ha. Glavne divljači su: srneća divljač, divlja svinja, zec, fazan, trčka i divlja patka. Kad je riječ o ribolovu, Športsko ribolovni savez Zagrebačke županije ima više od članova i okuplja 32 udruge. Ključne atrakcije za ribolov su: rijeke Sava, Lonja, Kupa, Krapina i Odra te umjetna jezera u Zaprešiću i Velikoj Gorici. Ključne atrakcije za lovni turizam su lovišta na području Jastrebarskog. Lovci i ribolovci najčešće su članovi društava koje za njih često organiziraju okupljanja i zajedničke aktivnosti. Zahtijevaju udoban smještaj, zainteresirani su za eno gastro ponudu, cijene tradicijsko i jednostavno. Informiraju se putem društava ili preporuka, a putovanja su vezana uz sezonu lova/ribolova. Faktori uspjeha Atraktivnost i posebitost prirodnog okoliša Bogatstvo lovnog/ribolovnog fonda Opremljenost prostora za ribolov Kvaliteta pratećih usluga (oprema, specijalizirane trgovine) Raspoloživost komplementarnih sadržaja (restorani, sportovi, atrakcije) Kvalitetni, prilagođeni i izdvojeni prostori za druženje Razvoj proizvoda Formiranje zajedničke ponude 'lova u Zagrebačkoj županiji', usluge najma opreme Unapređenje trgovačkih sadržaja i kamp smještaja Unapređenje infrastrukture za sportski ribolov (pristupi, platforme, parkirališta i dr.) Razvoj nekoliko prepoznatljivih natjecanja na razini Županije Golf Proizvod/ključne atrakcije i sadržaji Golf turizam predstavlja putovanja motivirana igranjem golfa. Za sada, Zagrebačka županija ima jedno golf vježbalište (Zaprešić) u kojem se nudi škola, poduka i u kojem se organiziraju golf turniri. Teren u Krašiću je izvan funkcije. Međutim, prema prostornim planovima u Zagrebačkoj županiji planiraju se 4 terena površine 40 ha (Sveta Nedjelja, Samobor, Jastrebarsko i Rugvica, 2 terena od 90 ha (Sveti Ivan Zelina i Krašić) te dva velika terena od 150 ha (Velika Gorica, Zaprešić). STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 87

88 Profil posjetitelja Igrači golfa su pretežno muškarci, iznadprosječnog obrazovanja i platežnih mogućnosti, većinom profesionalci zaposleni na upravljačkim pozicijama. Vole igrati i putovati u grupi, a druženje im čini važan aspekt sporta. Važni su im prateći sadržaji od smještaja, ugostiteljstva i zabave. Ciljani posjetitelji su golferi rekreativci iz Hrvatske i susjednih zemalja. Riječ je o potražnji koju obilježava viša platežna moć, više obrazovanje i koja je zahtjevnija prema kvaliteti smještaja i ostalim aspektima ponude u destinaciji. Faktori uspjeha Atraktivnost destinacije i sadržaji u destinaciji Atraktivnost i prepoznatljivost golf igrališta Kulturni, zabavni, sportski i trgovački sadržaji u destinaciji Atraktivan imidž destinacije Razvoj proizvoda Daljnje unapređenje i širenje golf vježbališta (prema Planu do 18 rupa), odnosno, pretvaranje u golf teren Povezivanje golf vježbališta s igralištima u okruženju Turistifikacija 'točki od interesa' u okruženju (dvorci, vinarije, proizvođači tradicionalne hrane, ponuda suvenira i sl.) Jačanje promocijskih aktivnosti Unapređenje ostalih sadržaja u destinaciji, posebice ugostiteljstva Adrenalinski sportovi Proizvod/ključne atrakcije i sadržaji Kad se govori o adrenalinskim sportovima u slučaju Zagrebačke županije misli se ponajviše na motokros, ali i na ponudu adrenalinskog parka, paintball terena, paraglajdinga i drugih aktivnosti usmjerenih na ljubitelje ovakvih aktivnosti. Motokros se odnosi na sport na motociklima koji su posebno oblikovani za tu svrhu tj. imaju posebne gume, nemaju svjetla, žmigavce i sl. U županiji su locirane dvije glavne staze u Hrvatskoj: Mladina u Jastrebarskom i Draga u Rakovom Potoku te staza Savski Marof u Prigorju Brdovečkom. Osim motokros staza adrenalinsku zabavu nude paintball tereni koji se u Zagrebačkoj županiji nalaze u Pavučnjaku (Šervudska šuma) i Sv. Nedelji te paraglajding na Japetiću koji ima start na 810 m i nudi pogled na Samoborsko gorje i ujedno predstavlja jednu od najpoznatijih paraglajding lokacija u Hrvatskoj. Profil posjetitelja Adrenalinske sportove najviše preferiraju mlađi muškarci (20 35 godina). Putuju u grupama, traže jeftiniji smještaj, a informacije su im preporuke i internet. Važno im je da se druže sa svojim istomišljenicima/zaljubljenicima u iste vrste adrenalinskih sportova. Faktori uspjeha Prirodne predispozicije destinacije Laka dostupnost staza Uređene, sigurne i održavane staze Osigurana parkirališta Kvalitetan prostor za druženje, ugostiteljska ponuda Razvoj proizvoda Daljnje unapređenje staza Unapređenje ostale infrastrukture (parkirališta) Unapređenje dodatnih sadržaja u destinaciji, posebice gastro ponude. Jahanje STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 88

89 Proizvod/ključne atrakcije i sadržaji Profil posjetitelja Konjički turizam obuhvaća aktivnosti u kojima turist sudjeluje od pasivne do aktivne rekreacije, gdje jaše, putuje s konjima na duže ili kraće udaljenosti u urbanom ili ruralnom području. 20 U Zagrebačkoj županiji postoji više terena za terensko jahanje i škole jahanja. Ključne atrakcije čine: Trajbar team u Zaprešiću Agramer u Velikoj Gorici Konjički ranč Podgorje Jamničko Pisarovina u Pisarovni Konjički klub Kairos Korisnike konjičkog turizma ponajprije veže ljubav prema konjima. Drugi motivi su najčešće vezani uz relaksaciju, jahanje, boravak u prirodi i zdravlje, druženje. Faktori uspjeha Lokacija, smještaj i laka dostupnost Privlačno i prijateljsko okruženje Lijep krajolik za jahanje na otvorenom Razvoj proizvoda Kontinuirano unapređenje objekata i infrastrukture za čuvanje i njegovanje konja. Skijanje i sanjkanje Proizvod/ključne atrakcije i sadržaji Profil posjetitelja Na području općine Bistra nalazi se skijaška staza koje predstavlja veliki potencijal za daljnji razvoja ovog proizvoda na području Zagrebačke županije, posebice s mogućim daljnjim širenjem staze i infrastrukture. Uz to, na području Jastrebarskog (Kamenica, Plešivica) nalazi se najstarija sanjkaška staza u Hrvatskoj. Posjetitelji su ponajviše skijaši iz Zagreba te okolnih županija. Posebno su zanimljive škole skijanja, ali i rekreativno skijanje i sanjkanje. Faktori uspjeha Dobro uređene i održavane staze Dodatne usluge (najam opreme, ugostiteljstvo) Kvalitetan pristup, dobro organiziran javni prijevoz Razvoj proizvoda Širenje staza Razvoj dodatnih sadržaja KULTURNI TURIZAM Obilježja potražnje i očekivana kretanja: Proizvodi kulture obuhvaćaju putovanja pretežito motivirana upoznavanjem kulturne baštine, povijesti, umjetnosti i 'kulture života' neke društvene zajednice. Konceptualno se kulturni turizam definira kao putovanja izvan mjesta stalnog boravka s ciljem prikupljanja novih informacija i doživljaja kojima se zadovoljavaju kulturne potrebe. 21 Najčešće se radi o posjetima kulturno povijesnim znamenitostima, muzejima i galerijama, festivalima, crkvama i samostanima, tematskim rutama i, u novije vrijeme sve popularnijim, kreativnim radionicama. Za ovaj se proizvod očekuje daljnji rast koji je posljedica otvaranja novih 20 Čačić, M. (2012). Konjički turizam. Zagreb: Agrolider. 21 Richards, G. (2006). Introduction: Global trend in cultural tourism. U: G.Richards (urd.) Cultural tourism: Global and local perspectives. New York: Harworth Hospitality Press. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 89

90 tržišta te sve veće uvođenje kreativnosti u stvaranje proizvoda kulture čime se potiču zanimljive prezentacije i omogućuje gostima sudjelovanje. Modaliteti kulturnog turizma za Zagrebačku županiju čine manifestacije i turizam baštine. Manifestacije i turizam baštine Proizvod/ključne atrakcije i sadržaji Profil posjetitelja Manifestacije i turizam baštine (obilazak znamenitosti), upoznavanje kulture života i rada čine komponente kulturnog turizma za koji Zagrebačka županija ima brojne atrakcije. Kad je riječ o manifestacijama one predstavljaju upravo jedan od ključnih proizvoda koji privlači izletničku potražnju. Ključne atrakcije koje su već stekle prepoznatljivost su, primjerice, Samoborski fašnik, Kaj su jeli naši stari, Rujan fest, Jaskanske svečanosti, Izložba vina kontinentalne Hrvatske u Sv. Ivan Zelini, Svetoivanjski dani, Dani Krašićkog kraja, Svetonedeljska fišijada. Međutim, javlja se niz novih manifestacija koje također mogu postati u kratkom roku izuzetno privlačne ukoliko se kvalitetno tematiziraju i promoviraju ciljnim tržišnim segmentima. Obilazak znamenitosti vezan je uz brojne dvorce, kurije i crkve te gradske jezgre, ponajviše Samobora, Jastrebarskog i Krašića. Potrošače obilježava potreba 'rada na sebi' pa tako mogu biti različitih dobnih skupina i profesionalne orijentacije. Generalno, interes za kulturnom raste s dobi, razinom obrazovanja i raspoloživim prihodima. Zagrebačka županija može privlačiti različite segmente posjetitelja kulturnih atrakcija od 'pasioniranih kulturnjaka' do onih koji su 'privučeni' kulturom koja ja lako dostupna i njima zanimljiva. Faktori uspjeha Uređenost i opremljenost kulturnih sadržaja te inovativnost u njihovoj prezentaciji Povezivanje atrakcija u rute/itinerere te njihovo intenzivno promoviranje Razvoj proizvoda koji uključuju kreativne komponente uključivanja sudionika Raspoloživost komplementarnih sadržaja (suveniri, izleti). Razvoj proizvoda Poticanje daljnjeg uređenja gradskih jezgri s naglaskom na stvaranje atmosfere, ponudu raznolikih sadržaja koji stvaraju osjećaj lokalnog života, osjećaj autentičnosti. Daljnja obnova i uređenja dvoraca koji su u funkciji turizma (danas samo dvorac Lužnica,) ali i poticanje uređenja drugih dvoraca Unapređenje prometne i turističke signalizacije te interpretacije Razvoj tematskih ruta (npr. dvorci Zaprešićkog kraja) Poticanje raznolike smještajne i ugostiteljske ponude Inovacija sadržaja manifestacija, inovacija programa kroz uvođenje edukativnih i kreativnih komponenti Organizacija prihvata posjetitelja na lokalitetima koje danas nisu u funkciji turizma (ili osiguravanje kvalitetne interpretacije i uređenje mjesta za fotografiranje) STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 90

91 Razvoj materijala za samostalni obilazak glavnih kulturnih atrakcija (tematizirano) VJERSKI TURIZAM Obilježja potražnje i očekivana kretanja: Vjerska putovanja mogu biti potaknuta brojnim razlozima i mogu privlačiti različite tržišne segmente kojima su važni duhovnost i mir. Takva putovanja mogu privlačiti mlade, obitelji s djecom, volontere, hodočasnike i druge. Mogu biti povezana sa stresnim zanimanjima i traganju za mirom, ali i s unutarnjim duhovnim razvojem. Nekad su važni samo vjerski sadržaji iako su ovi posjetitelji često zainteresirani i za sadržaje eno gastronomije i kulture. Predviđa se daljnji rast potražnje za vjerskim turizmom kao posljedica načina suvremenog života i rasta interesa za duhovnošću. Hodočašća Proizvod/ključne atrakcije i sadržaji Profil posjetitelja Osim organiziranih hodočasničkih tura u Zagrebačkoj županiji Zagrebačka županija svojim vjerskim resursima zanimljiva je izletnicima, rekreativcima u prirodi, onima koji su motivirani drugim sadržajima. Posebno se ističe vjersko središte Krašić, Sv. Majke božje Milosrđa u Kloštar Ivaniću, Franjevački samostan Kuća susreta Tabor, drvene crkvice Turopoljskog kraja, crkva Sv. Barbare, relikvije Svetog Šimuna u Crkvi Preobraženja Gospodnjeg i mnoštvo zanimljivih crkvica na području Županije. Posjetitelji putuju tijekom cijele godine. Privlače ih vjerski sadržaji i događanja poput organiziranih hodočašća. Faktori uspjeha Vjerski značaj lokaliteta i/ili destinacije Sadržaji dostupni posjetiteljima Mogućnost prihvata većeg broja posjetitelja (npr. parkiralište, odmorište, sanitarije, gastro ponuda) Dostupnost i uređenost destinacije Kvalitetna prometna i turistička signalizacija Razvoj proizvoda Unapređenje turističke signalizacije i interpretacije Unapređenje organizacije prihvata individualnih i grupnih posjeta važnim vjerskim objektima (npr. mogućnost ulaska u objekt ili dio objekta tijekom cijelog dana) Organizacija tematskih itinerera (mogućnost vođenog i samostalnog obilaska) Unapređenje smještajne i ugostiteljske ponude RURALNI TURIZAM Obilježja potražnje i očekivana kretanja: Riječ je o potražnji koju zanima ruralni prostor, nasljeđe i kultura života u takvim predjelima te aktivnosti u ruralnom prostoru. Najčešće se radi o dobro obrazovanim osobama koje samostalno organiziraju putovanja. Ovaj se proizvod uglavnom 'oslanja' na domaću potražnju. 22 Seoski turizam 22 Zakonske odredbe koje reguliraju pružanje turističkih usluga na seljačkom gospodarstvu danas predstavljaju određena ograničenja jačem razvoju turizma u ruralnom prostoru (vidi Prilog 2.) Osim toga, dodatno indirektno poduzetničku aktivnosti ove vrste ograničavaju i zakoni/pravilnici/propisi u ingerenciji drugih ministarstva, posebno Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravlja. Isto tako i propisi koji reguliraju sigurnost hrane poput Zakona o hrani i niz podzakonskih akata koje je prate. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 91

92 Proizvod/ključne atrakcije i sadržaji Profil posjetitelja Ponudom odmora u ruralnom i zelenom okruženju najviše se cilja na obitelji s djecom i zrelu dob (50 65 godina) i to tržište Zagreba i okolnih regija. Svi ruralni dijelovi Županije pogodni su za razvoj seoskog turizma naročito sačuvanog ambijenta kao što su obronci planina i prostori uz vinske ceste. Posjetitelji koji odlaze na odmor u ruralni prostor zainteresirani su za cijeli niz tradicijskih i kulturnih atrakcija, ali im je važan 'osjećaj za lokalno', šarm, autentičnost i zeleno. Faktori uspjeha Ljepota i očuvanost krajolika, uređenost prostora Kvaliteta smještajne ponude i ambijent koji čuva nasljeđe i lokalne vrijednosti Eko osviještenost i korištenje lokalnih namirnica Bogati 'lanac vrijednosti' mogućnosti rekreacije, sportski sadržaji, kulturne atrakcije, manifestacije, mogućnost kupnje lokalnih proizvoda Usluga personalizirana, upoznavanje starih zanata i vještina s mogućnošću sudjelovanja Objekti izvorna ruralna atmosfera, mogućnost interakcije s domaćinom Razvoj proizvoda Poticanje uređenje sela u autentičnom ambijentu Čuvanje 'etno cjelina' Revitalizacija napuštenih sela i lokaliteta Stvaranje 'klastera' seoskih domaćinstava i OPG a Edukacije za OPG ove, vinare i poljoprivrednike Prilagođavanje ponude na tematskim cestama (vinske ceste, planinarski putovi) Unapređenje turističke signalizacije i interpretacije u ruralnim predjelima Županije ENO GASTRO TURIZAM Obilježja potražnje i očekivana kretanja: Potražnja za eno gastronomskom ponudom najviše je vezana uz parove u zreloj dobi i mlade parove. Proizvodi vina i hrane vežu se uz odmor i opuštanje, ali u sebi sadrže i edukativnu komponentu kao i veliki dio lifestyla. Obično se potražnja gleda unutar dvije skupine, a to su potražnja čiji je primarni motiv vezan uz hranu i piće te putovanja koja kao sekundarni motiv imaju hranu i piće. Velika pažnja se pridaje autentičnosti, kvaliteti i komponenti 'zdravoga i domaćega'. Očekuje se daljnji rast ovog segmenta čemu pridonosi sve veća medijska pažnja kulinarstvu i vinima i njihovim specifičnostima vezanim uz podneblja i kulture. Gastronomija i turizam vina Proizvod/ključne atrakcije i sadržaji Profil posjetitelja Gastronomija i turizam vina jedni su od najvećih generatora izletničke potražnje, posebice Zagrepčana. Pojedini gastronomski objekti imaju dugu tradiciju i prepoznatljivost kao 'kultna' mjesta za vikend rokove. Gastro scena dodatno je obogaćena razvojem vinskih cesta koje se razvijaju i sve više profiliraju na turističkom tržištu. Vinske ceste Zagrebačke županije jedan su od ključnih turističkih proizvoda za privlačenje posjetitelja. Eno gastronomskom ponudom Zagrebačka županija cilja parove zrele dobi (50 65), obitelji (gastronomija) te mlade parove (25 35) koji dolaze iz Zagreba i okolnih regija. Dolazak je motiviran obilaskom vinarija i kvalitetnom gasto ponudom. Veći dio njih zainteresiran je i za druge komplementarne sadržaje, posebice rekreaciju i boravak u mirnom, zelenom okruženju. Osim STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 92

93 domaćih gostiju očekivano je da će ovaj proizvod u većoj mjeri privlačiti i inozemnu potrošnju, kako goste koji borave u Zagrebu tako i one koji će biti isključivo motivirani ovim proizvodom. Faktori uspjeha Tradicija i atraktivnost ugostiteljske ponude Raznolikost hrane s naglaskom na lokalne i domaće specijalitete Atraktivnost vinskih cesta, kvalitetan način prezentacije vina, ugodan ambijent Uspjesi i nagrade na izložbama vina (kao snažni promotori) Raspoloživost komplementarnih sadržaja (kultura, staze za pješačenje, edukacija, ponuda kulture i dr.) Razvoj proizvoda Poticanje razvoja raznolike gastro ponude s naglaskom na domaćoj hrani i njenoj prezentaciji u kontekstu zdravog života Poticanje daljnjeg razvoja nekoliko 'ključnih' restorana specijaliziranih za pojedinu vrstu hrane Razvoj gastro ruta koje će se nadovezivati na vinske ceste Razvoj daljnjih programa edukacije za ugostitelje, vinare i OPGove (meniji, lokalni sastojci, prezentacija hrane i vina, uređenje interijera, kušaonice i dr.) Poticanje povezivanja lokalnih proizvođača hrane. POSLOVNI TURIZAM Obilježja potražnje i očekivana kretanja: Poslovi turizam najvećim dijelom generiraju urbani pojedinci/profesionalci više platežne moći. Poslovna putovanja većinom se odvijaju tijekom proljeća i ljeta, a uz sve potrebne resurse za poslovna događanja ovom su segmentu sve važnije destinacijske atrakcije (gastronomija, zabava, wellness). Očekuje se oporavak ove potražnje nakon recesije pri čemu je naglasak na kraćem boravku i bližim destinacijama. Poslovna putovanja, skupovi i team building Proizvod/ključne atrakcije i sadržaji Kupce poslovnih putovanja u Zagrebačkoj županiji čine subjekti iz javnog i privatnog sektora. Kad je riječ o skupovima i teambuilding programima veliki je naglasak na kvaliteti prostora, opremi i logistici, kvaliteti ugostiteljske ponude, smještaja te dostupnosti i općoj kvaliteti destinacije. Profil posjetitelja Posjetitelji vezani uz poslovna putovanja najčešće dolaze tijekom jeseni, zime i proljeća. Zanimaju ih dodatni sadržaji u destinaciji, posebice sportski i rekreacijski sadržaji kao i atrakcije u destinaciji. Faktori uspjeha Atraktivnost i posebitost destinacije Dostupnost, prometna infrastuktura u destinaciji Viša kvaliteta smještaja, opremljenost dvorana i kvalitetna usluga Atraktivna ugostiteljska ponuda s naglaskom na lokalnu gastronomiju, kvalitetna vina i ambijent prostora Sadržaji u destinaciji (zabava, trgovine, kultura) Razvoj proizvoda Uređenje dvorana i prilagođavanje potrebama korisnika (u tehničkom smislu) Unapređenje tehnološke opremljenosti destinacija (besplatan WiFi na određenim lokacijama, aplikacije za mobilne uređaje i sl.) Unapređenje i diversifikacija ponude restorana Razvoj rekreacijskih i kulturnih sadržaja i dostupnost informacija o istima STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 93

94 ZDRAVSTVENI TURIZAM Obilježja potražnje i očekivana kretanja: Zdravstveni turizam je turistički proizvod koji obuhvaća velik broj specijaliziranih sadržaja i usluga na putovanjima motiviranim potrebom za unapređenje zdravlja i poboljšanje kvalitete života. 23 Dok zdravstvene ustanove uključuju specijalne bolnice (medicinski wellness i lječilišni turizam) i klinike/bolnice (medicinski turizam), objekti ugostiteljske ponude mogu uključivati širok spektar wellness ponude (hoteli, toplice, centri) i to holistički i medicinski wellness. Lječilišta u okviru objekata ugostiteljske ponude mogu uključiti holistički i medicinski wellness te lječilišni turizam. U budućnosti se očekuje rast potražnje za zdravstvenim turizmom koji je ponajviše uvjetovan zdravstveno sve obrazovanijim stanovništvom, starenjem populacije baby boom generacije, promjenom životnog stila i sustava vrijednosti i velikom dostupnošću informacija. Sve je izraženija potreba za 'autentičnim', 'zdravim' i 'holističkim' pa time i raste osjetljivost na okolišno odgovorno ponašanje i korištenje lokalnog. Lječilišni/medicinski turizam Proizvod/ključne atrakcije i sadržaji Profil posjetitelja Kad se govori o zdravstvenom turizmu u Zagrebačkoj županiji ponajprije valja spomenuti Specijalnu bolnicu Naftalan koja zbog rijetkog i vrijednog nalazišta zemnog mineralnog naftalana i termo mineralne vode ima dobre uvjete za daljnji razvoj ove ponude. SB Naftalan ima velike komparativne prednosti zbog rijetkog resursa, ali i velike neiskorištene mogućnosti u smislu pratećih turističkih sadržaja u samoj bolnici kao i nerazvijene turističke ponude u destinaciji Ivanić Grad. Osim SB Naftalan važno je navesti da postoje mogućnosti razvoja drugih oblika zdravstvenog turizma i u okviru wellness ponude (hoteli, toplice i centri) tj. holističkog i medicinskog wellnessa, odnosno, u okviru mogućih lječilišta koja mogu nastati na izvorištima termalne vode. Posebno valja spomenuti npr. izvorište Krečevas koji ima veliki potencijal s obzirom na temperaturu vode od oko 48 o C. Današnji profil korisnika SB Naftalan su pacijenti koji boluju od kožnih bolesti, bolesti koštano mišićnog sistema, krvnih žila te bolesti oštećenja živčanog sustava. U novije vrijeme Bolnica uvodi nove usluge vezane uz vikend pakete za opuštanje, antistres programe i sl. koji su usmjereni na korisnike više platežne moći. Korisnici su pacijenti, ali i njihova pratnja. Korisnici wellness ponude i lječilišta mogu biti svi oni koji traže ljekovite činitelje termalne vode, fizikalnu terapiju s ciljem očuvanja i unapređenja zdravlja kao i svi koji žele poboljšati kvalitetu života (zdrave navike, održavanje tjelesne težine i forme, sportaši). Faktori uspjeha Kvaliteta prirodnih činitelja Stručnost osoblja Izvori termalne vode kvalitetnih obilježja 23 Nacionalna strategija razvoja zdravstva Hrvatske (NN116/2012) prepoznaje tri oblika zdravstvenog turizma: wellness, lječilišni i medicinski. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 94

95 Atraktivnost destinacije i očuvanost okoliša Opremljenost i uređenost medicinskih centara Kvaliteta smještaja Razvoj proizvoda Razvoj novih usluga zdravstvene prevencije (medicinsko turistički vikend ili tjedni paketi) Edukativne i kreativne radionice vezane uz zdravlje Daljnji razvoj kozmetičkih proizvoda i tretmana Povezivanje s atrakcijama u okruženju te organizacija posjeta tim atrakcijama (upoznavanje destinacije) EKO TURIZAM Obilježja potražnje i očekivana kretanja: Pojam ekoturizma danas se široko interpretira iako se najčešće svodi na promociju ekoloških obilježja destinacije. Evidentan je rast potražnje za različitim vrstama turističkih proizvoda i usluga 'eko' predznaka i tako se očekuje i u budućnosti. Uz pojam eko turizma najčešće se veže: prirodno očuvan okoliš, jednostavne vrste smještaja i pridržavanja pravila ponašanja u takvim prostorima. Iako je kod ovog proizvoda teško govoriti o brojkama smatra se da oko 30 % međunarodnih putovanja u sebi sadrži komponentu eko turizma i vidljiv je rast interesa za prirodnim sadržajima i posebitostima koje on sadrži. 'Soft' ekoturizam promatranje ptica i turistički monitoring Proizvod/ključne atrakcije i sadržaji Potencijal eko turizma u Zagrebačkoj županiji, prije svega, počiva na velikim površinama zaštićenog područja. Dio potencijala je iskorišten kroz planinarske i biciklističke staze. Međutim, još uvijek postoje brojni neiskorišteni potencijali. Vezano uz pasionirane ekoturiste Crna mlaka u Jastrebarskom predstavlja veliku neiskorištenu mogućnost privlačenja posjetitelja sa šireg međunarodnog tržišta. Profil posjetitelja Osnovni motivi ekoturista su želja za povratkom u prirodu, bijeg od stresa i svakodnevnog života te promatranje prirode i divljine. Ekoturisti su osviješteni, u pravilu višeg obrazovanja. Aktivnosti koje najčešće prakticiraju su lagana rekreacija (treking, vožnja biciklom), ali i promatranje prirode (ptica, divljih životinja, rijetke biljke i sl.). Faktori uspjeha Dostupnost destinacije Osviještenost dionika u destinaciji i vidljiva briga Kvalitetna interpretacija i jasna pravila ponašanja Interakcija s lokalnom zajednicom Razvoj proizvoda Daljnji razvoj interpretacije Razvoj dodatnih sadržaja u skladu sa zaštićenim prostorom Unapređenje signalizacije Turistifikacija Crne Mlake u Jastrebarskom POSEBNI PROIZVODI Tranzit; vjenčanja; školske ekskurzije; shopping turizam Proizvod/ključne atrakcije i Tranzit: Budući da je Zagreb glavno prometno čvorište, sadržaji autoceste prolaze kroz Zagrebačku županiju pa su i ciljni posjetitelji svi putnici koji koriste ove ceste na putovanju u destinacije na odmor ili u druge pravce. Pored toga, tranzitnu potražnju čine i putnici u Zračnoj luci koja će svojim proširenjem još više povećati ovaj segment. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 95

96 Faktori uspjeha Razvoj proizvoda Vjenčanja: Obzirom na atraktivnu prirodu i ugostiteljske kapacitete u Županiji koji su se već profilirali za vjenčanja ovaj segment je vrlo važan za Zagrebačku županiju. Očekivan je i daljnji rast potražnje budući da se proizvodi formiraju dodatnim sadržajima s obzirom na resurse (slikanje u dvorcima, vjenčanja u kapelicama i dr.). Školske ekskurzije: Školske ekskurzije već danas čine važan segment posebice za jednodnevne izlete i škole u prirodi. Očekivan je daljnji rast potražnje čemu je potrebno odgovoriti tematiziranjem i profiliranjem za pojedine đačke skupine ovisno o programima i potrebama obrazovanja. Školske ekskurzije već danas se odvijaju na prostorima Županije poput primjerice u Dvorcu Oršić gdje se odvija škola u prirodi, male škole umjetnosti i dr. Shopping turizam: Turisti sve više izdvajaju za kupnju i kupnja sve više postaje i motiv putovanja. Za Zagreb, primjerice istraživanja pokazuju da je kupnja za 23 % jednodnevnih posjetitelja motiv dolaska i za 4 % gostiju u hotelima u Zagrebu. Kod jednodnevnih posjetitelja u Zagreb svaki drugi dolazi iz Hrvatske, a među inozemnima najviše iz obližnjih tržišta Slovenije i Bosne i Hercegovine. Drugi vrijedni pokazatelj je da 27 % jednodnevnih posjetitelja u Zagrebu posjećuje 'shopping' centre. Zanimljivo je, međutim, da motivi za putovanja domaćeg stanovništva u Zagrebačku županiju u godini pokazuju da je 'shopping' motiv tek za 1,2 % jednodnevnih putovanja. Ovdje valja naglasiti da je ovaj rezultat možda i posljedica toga što kupci Westgate mogu percipirati kao dio Zagreba, a ne Županije što je vjerojatnije kad gosti dolaze iz udaljenijih krajeva. Vjenčanja Posebitost destinacije krajolik, ambijent Dostupnost destinacije i infrastruktura (parking, pristupi) Kvalitetna ugostiteljska ponuda, ambijentalnost, izdvojenost Mogućnost smještaja Cjelovita usluga i specifičnosti (mogućnosti slikanja, posebni pokloni i sl.) Školske ekskurzije Sigurnost destinacije Kvalitetno osmišljeno edukativni programi usklađeni s programima škola Dodatni sadržaji za rekreaciju i druženje Shopping turizam Kvalitetna ponuda shopping sadržaja Kvalitetna i raznolika ugostiteljska ponuda Dostupne i dobro označene i interpretirane turističke atrakcije u destinaciji Vjenčanja Kontinuirano inoviranje ponude dodatnim sadržajima Suradnja u destinaciji u smislu dostupnosti atrakcijama i mogućnosti njihova korištenja Školske ekskurzije Razvoj suradnje sa školama i prilagodba programa potrebama učenika različitih uzrasta tematiziranje Kontinuirano unapređenje infrastrukture u destinaciji prilagođene djeci (sigurnost) STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 96

97 Prilagodba ugostiteljske (dječji jelovnici) i shopping ponude (suveniri) Shopping turizam Kontinuirano unapređenje shopping ponude Razvoj dodatnih sadržaja u destinaciji (gastro ponuda, manifestacije i događanja) Integriranje ponude u stvaranje cjelovitog lanca vrijednosti (promoviranje atrakcija u okruženju, signalizacija i interpretacija) STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 97

98 7. Komunikacijske aktivnosti i brend koncept 7.1. Ciljna tržišta i potrošački segmenti Resursno atrakcijska osnova, glavne prednosti Zagrebačke županije te miks turističkih proizvoda upućuju na mogućnost privlačenja različitih segmenata posjetitelja. Zagrebačka županija ponajviše je orijentirana na izletničku potražnju pa tako izletnici čine veliki segment potražnje na koji će se i dalje usmjeravati komunikacijske aktivnosti. Izletnička potražnja najvećim je dijelom sastavljena od Zagrepčana, turista koji borave u Zagrebu te turista iz okolnih županija. S druge strane, raste i potražnja stacionarnih gostiju. Potencijal stacionarnih gostiju čine: turisti koji dolaze u posjet Zagrebu, poslovni segment, Zagrepčani i gosti iz Hrvatske te tranzitni gosti. Svaki od tih segmenata ima svoja posebna obilježja koje valja uzeti u obzir prilikom osmišljavanja proizvoda, njihove prodaje i promocije. IZLETNICI Zagrepčani Turisti u Zagrebu Turisti iz okolnih županija Tranzitni gosti (gosti koji putuju na Jadran ili druga odredišta) STACIONARNI GOSTI Turisti koji dolaze u posjet Zagrebu Poslovni segment Zagrepčani i gosti iz Hrvatske Tranzitni gosti (gosti koji putuju na Jadran ili druga odredišta) Turisti u Zagrebu 24 Turisti iz okolnih županija i regije Turisti u Zagrebu, prema svom sociodemografskom profilu, prosječno imaju 42 godine, (58 % između 26 i 45 godina), gotovo trećina je fakultetski obrazovana i više od dvije trećine ima mjesečna primanja iznad eura. Primarni motiv posjeta su poslovne obveze (47 %) te potom nova iskustva i doživljaji (26 %), kratki odmor u gradu (24 %), zabava (18 %) i upoznavanje kulturnih znamenitosti Zagreba (18 %). Važno je da 70 % gostiju samostalno organizira putovanje u Zagreb, da glavno prijevozno sredstvo čini zrakoplov (58 %) i osobni automobil (32 %). Najčešće posjećuju najuži centar grada, ali svaki peti dolazi u TIC. U okolicu Zagreba odlazi 13,8 % turista pri čemu više oni koji borave u hostelima (23,2 %) i privatnom smještaju (22,9 %), a manje hotelski gosti (12,3 %). Jednodnevni posjetitelji u manjoj mjeri odlaze u okolicu (7,9 %). Kad je riječ o izdacima za izlete organizirane posredstvom turističke agencije prosječni dnevni izdaci po posjetitelju su 0,23 eura što ukazuje na vrlo mali udio izleta u strukturi potrošnje posjetitelja u Zagrebu (najviše se izdvaja za smještaj, hranu i piće u ugostiteljskim objektima izvan smještaja i kupovinu). Kad je riječ o posjetiteljima iz okolnih županija i regija misli se na bliže županije (Karlovačka, Sisačko moslavačka, Bjelovarsko bilogorske, Koprivničko križevačka, Varaždinska), ali i goste iz šireg područja (Slovenija, Bosna i Hercegovina, ostale udaljenije županije) koji mogu biti privučeni kvalitetnim i dobro promoviranim turističkim proizvodima ponajprije vezanim uz vinske ceste, planinarenje i etablirane manifestacije. Danas Zagrebačku županiju, kad je riječ o 24 Marušić i sur. (2013). Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja TOMAS Zagreb Institut za turizam (2013). STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 98

99 Zagrepčani i gosti iz Hrvatske 26 Poslovni segment Tranzit domaćoj turističkoj potražnji najviše posjećuju stanovnici Zagreba (48,5 %) te Sjeverne Hrvatske (17,5 %), dok tek manje od 5 % iz udaljenijih županija (Istra, Dalmacija, Hrvatsko primorje, Gorski Kotar). 25 Vezano uz ovaj segment važne su informacije o turističkoj aktivnosti domaćeg stanovništva. Istraživanja pokazuju da su, kad je riječ o višednevnim putovanjima domaćeg stanovništva u Hrvatskoj, očekivano najzastupljenija odredišta gradovi (58,2 %) i primorska mjesta (45,1 %), koje slijedi priroda u unutrašnjosti (16,8 %). Jednodnevna privatna putovanja, kojih je u godini ostvareno nešto više od 10 milijuna u Hrvatskoj, najviše su motivirana posjetom rodbini i prijateljima, odmorom u gradu, izletima, kulturnom i zabavom te kupovina. Slijede rekreacijske aktivnosti, wellness i zdravstveni programi te posjet događanjima, manifestacijama i festivalima. Kad je riječ o privatnim putovanjima u Zagrebačku županiju u godini vidljivo je da je najveći broj i jednodnevnih (48,1 %) i višednevnih putovanja (37,1 %) bio motiviran posjetom rodbini ili prijateljima, a drugi važan motiv bio je: odmor u gradu (short city break), izleti, kultura i zabava (10 % za jednodnevna putovanja i 25,2 % za višednevna putovanja). Zanimljivo je da su i sportske aktivnosti motivirale 5,7 % jednodnevnih putovanja, a odmor i razonoda 3,1 % višednevnih putovanja. 27 Kad se govori o poslovnom segmentu gostiju misli se na goste koji dolaze u Županiju iz poslovnih razloga, ali i na potencijal poslovnih gostiju koji dolaze u Zagreb, a mogu noćiti u gradovima u Županiji. Pri tome najveći potencijal ove potražnje ima područje grada Velike Gorice zbog širenja Zračne luke i svih popratnih sadržaja što predstavlja veliki potencijal za ovaj segment gostiju. Isto tako, očekivani gospodarski razvoj, širenje poslovnih subjekata u gradovima Županije potaknut će razvoj smještajnih kapaciteta upravo za ovaj segment gostiju. Ciljani posjetitelji su putnici na autocestama koji koriste Zagreb kao prometno čvorište. Važno je istaknuti dva velika segmenta tranzita. Jedno su posjetitelji koji putuju na ljetni odmor ili se sa njega vraćaju dok su drugi veliki segment poslovni gosti. Gosti koji odlaze na odmor mogu se relativno kratko zaustaviti i iskoristiti odmor za pojedinačnu ili grupnu atrakciju, ali je moguće očekivati i rast potražnje gostiju koji će ostvariti jedno noćenje. Poslovna potražnja ponajviše će koristiti zaustavljanje za kraći odmor ili jedno noćenje. Drugi veliki segment su gosti u transferu kroz Zračnu luku Zagreb čiji će volumen rasti s obzirom na proširenje kapaciteta i prometa u samoj Zračnoj luci. 25 Vidjeti prilog: Veličina i obilježja domaće turističke potražnje u Zagrebačkoj županiji u godini. 26 Turistička aktivnost domaćeg stanovništva u godini. Državni zavod za statistiku (2014). 27 Vidjeti prilog: Veličina i obilježja domaće turističke potražnje u Zagrebačkoj županiji u godini STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 99

100 7.2. Brend koncept Destinacijski brend danas postaje jedan od ključnih faktora diferencijacije pa njegovo definiranje predstavlja polaznu točku za osmišljavanje svih daljnjih marketinških aktivnosti. Neke destinacije imaju dobro etabliran brend koji se razvio već prije, a često na temelju jedinstvenih atrakcija. S druge strane, brojne destinacije trebaju tek razvijati brend koji treba polaziti od njihovog stvarnog identiteta i koji treba privlačiti posjetitelje i motivirati ih na dolazak. Zagrebačka županija ima određenu razinu prepoznatljivosti prije svega temeljenu na prepoznatljivosti Zagreba kao glavnog grada Hrvatske sa svim atributima koji mu pripadaju. Asocijacije na Zagreb tako se prenose na njegovo zeleno okruženje i prepoznatljive su uglavnom na domaćem tržištu. Isto tako, kad se i govori o destinacijama koje okružuju glavne gradove u mislima potrošača već se često stvaraju slike manjih naselja i gradića okruženih prirodom i zelenilom. Identitet Zagrebačke županije često se veže uz odmor, izlete, mir, vikend, druženje. Takav identitet predstavlja polaznu točku za promišljanje koje to glavne vrijednosti Zagrebačka županije pruža svojim posjetiteljima. Glavni atributi Zagrebačku županiju krasi očuvana priroda u neposrednoj blizini Zagreba. U toj prirodi na raspolaganju je niz bogatih i raznolikih sadržaja rekreacijskih, sportskih, kulturnih, eno gastronomskih. Gradići koji su u sastavu Županije imaju uređena središta i time očuvan duh te time stvaraju osjećaj 'ugode i mira' malih sredina i čuvanja lokalnih vrijednosti i stila života. Konačno, okolica Zagreba uvijek je imala bogatu enogastronomsku ponudu koja se danas još više profesionalizira i prilagođava suvremenim kupcima. Racionalne koristi Emotivne koristi Zagrebačka županija blizu je i dostupna. Izvrsno je povezana sa Zagrebom, cestama i lokalnim prijevozom pa je tako 'na dohvat ruke' svima koji žele u malo drugačiji ambijent od grada. S obzirom na niz sadržaja koje nudi u svom prostoru (rekreacija, odmor, opuštanje) zanimljiva je onima koji brinu o zdravlju bilo o fizičkom aspektu bilo o opuštanju i miru. Također, zanimljiva je zbog bogate enogastronomske ponude koja sve veći naglasak stavlja na kvalitetna vina, domaću kuhinju i lokalne namirnice. Glavne emotivne koristi za posjetitelje Zagrebačke županije čine: mir, zadovoljstvo, druženje i finoća. Mir proizlazi iz osjećaja opuštenosti, usporenosti i ladanjske atmosfere. Tom osjećaju pridonosi prirodno okruženje, ali i način života i tradicija koje se njeguje u mjestima u okolici Zagreba. Predah i odmak od posla, grada i užurbanosti, koji danas postaje sve važniji suvremenim kupcima, omogućuju osjećaj zadovoljstva povezan s činjenicom da se 'napravilo nešto za sebe'. Pored toga, Zagrebačka županija 'sinonim' je za druženje jer upravo priroda, izleti, gastronomija i vino upućuju na društveni život i druženje. Konačno, važno je reći da Zagrebačka županija dočarava osjećaj 'finoće' jer je očuvana, njeguje tradiciju, pazi na uređenje u smislu 'sve po mjeri' i okružuje grad koji također nije 'ni preveliki ni premali' i koji je ugodan za život. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 100

101 Shodno navedenom, kao glavne prednosti Zagrebačke županije mogu se navesti: Očuvani duh i finoća uređeni urbani i ruralni prostori, Zeleno i opušteno očuvane naslijeđene prirodne vrijednosti i opušteni stil života, Tradicionalno njegovanje kulturnog nasljeđa, lokalne gastronomije, prezentacija kulture života i rada, 'Na dohvat ruke' kvalitetna turistička signalizacija, kvalitetan javni prijevoz, aktivne turističke agencije, Bijeg od svakodnevice vrijednosti relevantne suvremenom kupcu (zeleno, opušteno, druženje, energija, odmak, edukacija, ekologija), Sadržajno bogat lanac vrijednosti, dobro povezana ponuda. Ukratko, ključni atribut Zagrebačko županije je vraćanje prirodnosti/prirodnost života, odnosno, ona predstavlja 'zeleni Zagreb' ili 'zeleno za Zagreb'. Kad se govori o prirodnosti misli se na: jednostavno, spontano, oslobođeno formalnosti, realno, nepretenciozno, otvoreno, iskreno, neusiljeno. Vezano uz izgradnju novog brenda koncepta predlaže se izrada novog vizualnog identiteta i slogana Zagrebačke županije (opisano u Akcijskom planu, programu 29) Promocijske aktivnosti i materijali Promocijske aktivnosti podrazumijevaju provedbu komunikacijskih aktivnosti te izradu promocijskih materijala koji će biti u funkciji jačanja brenda Zagrebačka županije. U tom smislu, postojeći materijali i komunikacijske aktivnosti postepeno će se inovirati/redizajnirati kako bi: Prenosili novi brend županije Ostvarivali sinergijske učinke svojim vizualnim i sadržajnim objedinjavanjem i konceptom. Promocijski sustav uključuje sljedeće aktivnosti i materijale: Materijali Imidž info brošura Brošure proizvoda Turistička karta Biciklističke karte Press mapa B2B manual Aktivnosti Odnosi s javnošću o Odnosi s medijima Studijska putovanja Press release Newsletter o Specijalizirani sajmovi o Sudjelovanje u organiziranim prodajnim aktivnostima HTZ a Oglašavanje o Off line: prema modelima HTZ a, ciljano prema segmentima i proizvodima o On line: prema modelima HTZ a, ciljano prema STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 101

102 segmentima i proizvodima U nastavku slijedi razrada predviđenih materijala i aktivnosti: Promocijski materijali Imidž info brošura Brošure proizvoda Turistička karta u obliku 'bloka' Biciklističke karte Press mapa B2B manual Koncept: Brošura je kombinacija teksta i fotografija i interpretira priču 'povratku prirodnosti' i 'finom' odmoru u prirodi. Kroz prikaz ciljnih segmenata posjetitelja i turističkih proizvoda daje pregled glavnih turističkih proizvoda županije s naglaskom na njihovu specifičnost (očuvanost, blizina, uređenost, gastronomska tradicija, druženje, aktivnosti). Poseban se naglasak stavlja na doživljajnu i emotivnu komponentu, a sama brošura predstavlja svojevrsnu 'šetnju kroz Županiju' pri čemu se ističe nekoliko snažnih poruka kojima se potiče posjetitelje na dolazak. Forma: Tiskana i elektronska. Distribucija: Namijenjen je širokoj distribuciji putem TICeva/Centar za posjetitelje na području cijele županije, u TIC evima grada Zagreba, putem sajmova, na Internetu te kroz aktivnosti odnosa s javnošću. Koncept: riječ je o skupini brošura manjeg formata namijenjena promociji glavnih proizvoda Zagrebačke županije. Brošure proizvoda izrađuju se prema istom konceptu i predstavljaju svojevrsni 'nastavak' imidž info brošure. Osim imidž elementa veći je naglasak na info komponenti budući da ovakve brošure već koriste ciljni segmenti zainteresiranih za pojedine proizvode. Informacije se prikazuju na poticajan način sa zanimljivim naslovima i porukama. Skup tiskanih brošura: Aktivan odmor u prirodi, Gastronomija i vino Koncept: Karta se tiska u obliku bloka, većeg je formata te kombinira geografsku kartu s praktičnim informacijama. S jedne strane tiskana je cestovna karta, a s druge turistička na kojoj su istaknute glavne atrakcije. Na kartu se jednostavno mogu upisivati dodatne informacije. Forma: Tiskana. Distribucija: Karte predstavljaju koristan materijal informatorima u TIC evima. Također se koriste i u turističkim agencijama, pojedinim restoranima i smještajnim objektima. Koncept: Postojeće biciklističke karte inovirat će se njihovim daljnjim razvojem kao i razvojem dodatnih sadržaja. Forma: Tiskana, elektronska, aplikacije za mobilne uređaje. Koncept: U mapi se slažu materijali za novinare koji obuhvaćaju nekoliko posljednjih obavijesti za novinare, aktualne informacije o turističkoj ponudi Zagrebačke županije, aktualnu statistiku, imidžinfo brošuru, brošure proizvoda. Forma: Tiskana i elektronska verzija ('press' na web stranicama). Distribucija: Koristi se tijekom posjeta novinara, press konferencija, sajmova i drugih događanja u okviru kojih se ostvaruju kontakti s novinarima. Koncept: U materijalu se daje niz informacija korisnih za poslovni sektor. To su informacije o proizvodima, adresari i korisni kontakti. Forma: Elektronska verzija ('B2B' na web stranicama). Distribucija: Priručnik koji se jednostavno može 'skinuti' s Internet stranica. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 102

103 Promocijske aktivnosti Odnosi s javnošću Oglašavanje Ove aktivnosti podrazumijevaju razvijanje dobrih odnosa s različitim publikama koje kontinuirano provodi TZ Zagrebačke županije u skladu sa svojim planiranim godišnjim aktivnostima. Najveći dio ovih aktivnosti uključuje odnose s medijima te također i nastupe na sajmovima i posebne aktivnosti. Odnosi s medijima: Ove aktivnosti uključuju studijska putovanja novinara, newsletter te press sekciju na Internet stranicama TU Zagrebačke županije. Studijska putovanja novinara: Organiziraju se u suradnji s Glavnim uredom Hrvatske turističke zajednice tj. sustavom turističkih zajednica. Riječ je o redovnim aktivnostima pri čemu će se u budućnosti veći naglasak stavljati na pojedine teme. To će ponajviše biti reportaže vezane uz vinske ceste, boravak u prirodi, gastronomiju. Baza medija s kojima se komunicira neprekidno se unapređuje i ažurira. Za komunikaciju se koristi tipizirani format press release a koji na strukturiran način sadrži sve potrebne informacije (tko, što, kada, gdje, zašto). Važno je sve osigurati on line. Nastupi na sajmovima: Organiziraju se u suradnji sa sustavom turističkih zajednica, odnosno, Glavnim uredom Hrvatske turističke zajednice. Nastupa se na specijaliziranim sajmovima koji obrađuju teme aktivnog odmora, vina i gastronomije. Kroz nastup je važno istaknuti specifičnosti Županije. Plan nastupa na sajmovima razrađuje se u godišnjim planovima. Posebne aktivnosti: Odnosi s javnošću podrazumijevaju i aktivnosti koje je potrebno poduzeti vezano uz pojedina posebna događanja. To su, primjerice, organizacija prezentacija u Zagrebu kao glavnom tržištu, festivali, otvaranja važnih objekata, uvođenje novog sustava upravljanja destinacijom, otvorenje centra za posjetitelje, otvaranje novih dionica pješačkih ili biciklističkih staza i sl. Oglašavanje se provodi prema modelima 'udruženog oglašavanja' Hrvatske turističke zajednice. Oglasi će se redizajnirati u skladu s novim destinacijskim brend konceptom. Naglasak će biti na prenošenju glavnih poruka o Zagrebačkoj županiji. Oglasi će se izrađivati vodeći računa o perspektivi ciljnih skupina te prenošenju onih informacija koje su njima relevantne Interni marketing Aktivnosti internog marketinga usmjerene su na lokalnu zajednicu kako bi se stvorila pozitivna klima prema razvoju turizma i educirali dionici o mogućnostima razvoja. Interni marketing TZ Zagrebačke županije provodi se u uskoj suradnji s turističkim zajednicama na svojem području, ovisno o njihovim potrebama. Aktivnosti obuhvaćaju provedbu tematskih info edukativnih radionica, studijska putovanja te partnerstvo/zajedničke projekte s dionicima. Aktivnosti Tematske info edukativne radionice Na godišnjoj razini planiraju se i osmišljavaju programi tematskih radionica ponajviše vezani uz razvoj turističkih proizvoda u Županiji. Naglasak je na ciljnim i praktičnim radionicama gdje bi se predstavljali primjeri dobre prakse i iskustva iz okolnih regija i zemalja. Sudjeluju domaći i inozemni predavači koji mogu prenijeti dobra iskustva. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 103

104 Studijska putovanja Partnerstva/Zajednički projekti s dionicima Organizaciju radionica (odabir predavača, pozivi, prostor i sl.) preuzima sustav TZ a. Riječ je o tematskim putovanjima koja se organiziraju barem jednom godišnje, a odnose se na posjet destinacijama dobre prakse, razgovorima s tamošnjim kolegama. Troškovi se dijele među dionicima. Ova se aktivnost odnosi na partnerstvo s dionicama u različitim promocijskim i prodajnim aktivnostima (npr. suradnja s partnerima na razvoju biciklističkih staza, vinskih cesta i sl.) E marketing E marketing aktivnosti su sve aktivnosti koje se temelje na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. S obzirom na veliki rast utjecaja tehnologije na život suvremenih potrošača ovim se aktivnostima pridaje velika pažnja. Pri tome je važno naglasiti osnovnu prednost e marketing aktivnosti, a to je zaokruživanje cijelog ciklusa putovanja, odnosno, omogućavanje 'komunikacije' s korisnicima od prvog promišljanja o destinaciji do toga da svoja iskustva mogu podijeliti sa širom zajednicom. Osnovni alat e marketinga su web stranice turističkih organizacija. Zagrebačka županija predstavlja se na stranicama Analiza službenog mrežnog mjesta TZ Zagrebačke županije ( pokazuje da ovo mrežno mjesto zadovoljava uvjete i standarde razvoja suvremenih mrežnih mjesta, ali da postoji mogućnosti unapređenje i da svoju turističku ponudu na internetu predstavi na još zanimljiviji i za posjećivanje poticajan način. Mrežno mjesto prevedeno je na tri jezika (hrvatski, engleski i njemački) što je dovoljno s obzirom na trenutnu strukturu turističke potražnje u kojoj dominiraju domaći turisti, te imajući na umu činjenicu da se radi o pretežito izletničkoj destinaciji. Međutim, analiza pokazuje da se sadržaj svake jezične inačice mrežnog mjesta značajno razlikuje, pri čemu je sadržaj najbogatiji na hrvatskoj inačici mrežnog mjesta, a najoskudniji na njemačkoj inačici mrežnog mjesta. Gornjim dijelom početne stranice dominiraju četiri velike ambijentalne fotografije, čiji je glavni cilj komuniciranje atmosfere u destinaciji, te motiviranje posjetitelja na dolazak isticanjem glavnih obilježja tržišnog pozicioniranja destinacije. Međutim, iako je prenošenje duha destinacije (genius loci) putem velikih ambijentalnih fotografija već postalo općeprihvaćeni standard prezentacije turističke ponude DMO a širom svijeta, fotografije koje se trenutno nalaze na mrežnom mjestu TZ Zagrebačke županije imaju ograničen promocijski učinak i relativno se brzo izmjenjuju. Drugi elementi web dizajna primjerene su kvalitete odabir vrste, veličine i boje fonta kao i pozadinskih boja omogućuju brzo i lako čitanje, službeni logo TZ Zagrebačke županije nalazi se u gornjem lijevom dijelu početne stranice što doprinosi vjerodostojnosti mrežnog mjesta, a izbornici su smješteni u gornjem desnom dijelu početne stranice, što je također uobičajena praksa za mrežna mjesta DMO a. Ono što bi trebalo unaprijediti je struktura i sadržaj glavnog navigacijskog izbornika koji svojim sadržajem ne prati faze turističkog ciklusa (prikupljanje informacija boravak u destinaciji dijeljenje iskustava). Osim toga, brojne informacije koje mogu biti zanimljive turistima nisu dostupne kroz glavni navigacijski izbornik nego se nalaze na linkovima koji su pozicionirani na dnu stranice (brzi linkovi TZ Zagrebačke županije kroz županijuinformacije) i koji se na početnoj stranici ne vide bez dodatnog pomicanja sadržaja zaslona prema dolje. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 104

105 U tehničkom smislu mrežno mjesto je kvalitetno napravljeno, brzo se učitava te podjednako izgleda bez obzira na internetski preglednik koji se koristi. Mrežno mjesto je testirano u četiri najvažnija internetska preglednika (Internet Explorer, Mozilla Firefox, Google Chrome i Apple Safari) te niti u jednom pregledniku nisu uočeni nikakvi tehnički nedostatci u izgledu i tehničkim performansama mrežnog mjesta. Ono na što treba obratiti pozornost je URL mrežnog mjesta ( koji nije dobro odabran jer nije intuitivan te ne sugerira da se radi o mrežnom mjestu organizacije koja je zadužena za promociju turizma na području Zagrebačke županije. Stoga bi postojeći, tehnički URL trebalo zamijeniti novim marketinškim URL om koji bi sadržavao riječi kao što su visit tourism i sl., ili hrvatske prijevode tih riječi. Kvalitetnije odabrani URL zasigurno bi osigurao bolju poziciju mrežnog mjesta TZ Zagrebačke županije među rezultatima pretraživanja i općenito bolju vidljivost mrežnog mjesta na internetu. Osim definiranja novog, glavnog URL a, bilo bi uputno zakupiti nekoliko različitih URL ova koji upućuju na mrežno mjesto TZ Zagrebačke županije i napraviti optimizaciju mrežnog mjesta za tražilice (SEO) čime bi se njegova vidljivost na internetu sigurno povećala. Kada je riječ o optimizaciji sadržaja, analizom programskog koda stranice utvrđeno je da svi META tagovi nisu definirani te da je zastupljenost mrežnog mjesta na društvenim medijima izrazito niska. Osim toga, s ciljem bolje vidljivosti na mrežno mjesto trebalo bi staviti tekstualne sadržaje koji su bogati ključnim riječima, što sada još nije slučaj. Slika pokazuje koje su najvažnije i najčešće korištene ključne riječi iz postojećeg sadržaja mrežnog mjesta turističku ponudu Zagrebačke županije. Slika Ključne riječi na mrežnom mjestu TZ Zagrebačke županije Analizom mrežnog mjesta TZ Zagrebačke županije utvrđeno je da bi u cilju poboljšanja njegove kvalitete bilo potrebno napraviti slijedeće aktivnosti: Na prvu stranicu staviti veći broj novih i atraktivnije ambijentalnih fotografija kojima je cilj prenošenje atmosfere u destinaciji; Sadržajno ujednačiti sve jezične inačice mrežnog mjesta; Unaprijedi interaktivnost (pretraživanje po kriterijima, karte s mogućnošću dodavanja različitih sadržaja) Popraviti strukturu glavnog navigacijskog izbornika koji bi trebao pratiti tzv. turistički ciklus (istraži doživi podijeli); Dodati posebne sekcije za 'press' i 'B2B' Definirati novi glavni URL i nekoliko dodatnih URL ova; Češće ažurirati sadržaj mrežnog mjesta s tekstovima koji su bogati ključnim riječima; Ispraviti greške u programskom kodu stranice (META tagovi i sl.) i Napraviti optimizaciju mrežnog mjesta za tražilice. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 105

106 8. Akcijski plan 8.1. Ljudski potencijal i organizacijski činitelji Ljudski potencijal Za ostvarenje vizije i realizaciju projekata ključan je ljudski potencijal i to s više aspekata. Jedan je prihvaćanje i usuglašavanje vizije od strane svih dionika u turizmu i onih koji djeluju u području važnim za razvoj turizma i to iz privatnog i javnog sektora. Drugi, jednako važan, je preuzimanje odgovornosti dionika u domeni njihova djelovanja. Odgovornost znači spremnost na suradnju i zajednički rad kako bi se pokrenuo razvoj te na kontinuiranu edukaciju i unapređenja znanja i vještina. Kako bi se sve to ostvarilo potrebna je 'platforma' koja podrazumijeva kvalitetan sustav obrazovanja u turizmu. Danas na tržištu postoje različiti programi edukacije, razvijaju se novi i prilagođavaju potrebama tržišta. Međutim, budući da razvoj turizma podrazumijeva specijalistička znanja iz različitih područja važno je istaknuti da bi na razini Županije valjalo: Provoditi posebne programe cjeloživotnog obrazovanja važnih za poslovanje turističkih tvrtki Provoditi kontinuirane edukacije za potrebe malih i srednjih poduzetnika prilagođene njihovim specifičnim potrebama (vinari, OPG ovi, ugostitelji, mali obiteljski smještaj, ruralna gospodarstva i dr.) Povećati znanje i vještine za potrebe efikasnog upravljanja razvojem županije putem provođenja specijalističkih seminara. Turističke zajednice nisu pružatelji usluga. U suradnji s obrazovnim institucijama, odnosno, znanstvenim institucijama trebale bi zajednički identificirati stvarne potrebe za svaku skupinu dionika kako bi se sadržaj obrazovnih programa na kraju mogao ispravno dimenzionirati. Ljudski kapital čine interesne skupine u turizmu iz privatnog i javnog sektora, ali isto tako lokalno stanovništvo koje razvoj turizma treba prihvatiti kao jednu od razvojnih mogućnosti. Za lokalno stanovništvo izuzetno je važno provoditi kvalitetne programe internog marketinga (detaljnije opisano u Projektu 2 Interni marketing) kako bi se ono upoznalo sa strategijom razvoja, aktivno se uključilo i pratilo njegovu provedbu. Organizacijski činitelji Po prihvaćanju strategije razvoja turizma još je važniji korak koji slijedi, a to je njena provedba. Da bi se strategija mogla provesti važno je postaviti temelje za njenu provedbu, a to je model organizacije. Upravljanje razvojem turizma danas je najviše u domeni sustava turističkih zajednica iako one formalno, kadrovski ni financijski nemaju snage ni mogućnosti provesti sve predviđene programe/projekte. Veliki dio programa u domeni je Gradova ili Općina koje bi svojim planovima i realizacijom projekata trebale podupirati turistički razvoj. Realizacija projekata u predstojećem razdoblju ovisit će o angažmanu velikoj broja dionika pa je važno osigurati projektni tim koji će biti zadužen za provedbu plana. Zbog toga se predlaže uspostavljanje, odnosno, formaliziranje organizacijske strukture za praćenje i nadzor provedbe ovog Plana. Projektni tim trebao bi, među ostalima, uključiti skupinu zainteresiranih dionika odgovornih za lobiranje i provedbu projekata, osiguravanje komunikacije među dionicima, osiguravanje informacija širem krugu dionika o tijeku i provedbi projekata. Važno je da formalizirana organizacijska struktura STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 106

107 uključuje i predstavnike Županije koji će osigurati provedbu, nadzor i monitoring plana, odnosno, koji će osiguravati i poticajno razvojno okruženje. Uloga Županije očituje se i u pružanju tehničke pomoći investitorima, odnosno, osiguravanju besplatnog 'javnog servisa' za podršku i pripremu predviđenih razvojnih projekata (što i danas Županija radi). Pružanje tehničke pomoći uključuje pružanje svih relevantnih informacija, diseminaciju informacija o mogućnostima financiranja iz EU i drugih fondova, savjetodavne usluge, pomoć i pripremi dokumentacije i slično. Sustav turističkih zajednica danas se nalazi pred organizacijskim promjenama, ali bez obzira na način funkcioniranja u skoroj budućnosti važno je sljedeće: Osigurati informiranost o planu, tijeku provedbe i realizaciji programa Osigurati komunikaciju među dionicima Osigurati aktivno uključivanje različitih dionika u provedbu programa Osigurati suradnju među dionicima u provedbi aktivnosti Osigurati praćenje i evaluaciju aktivnosti (po godinama) Osigurati sustav informacijske podrške i baze podataka destinacijskog menadžmenta, odnosno, sustav pokazatelja (kapacitete, broj dolazaka i noćenja, zaposlenost, potrošnja, broj posjetitelja, zadovoljstva turista, EU projekti u domeni turizma, javne i privatne investicije u turizmu i dr.) Također, važno je naglasiti da je provedba u izravnoj vezi s mogućnostima suradnje unutar turističkog sektora kao i turističkih i ostalih sektora (posebice poljoprivrede), znanstvene zajednice te posebno regionalne i lokalne samouprave koji su nositelji ukupnog razvoja i infrastrukturnih projekta o čijoj provedbi izravno ovisi kvaliteta turističkih proizvoda. Zagrebačka županija svojim turističkim proizvodima nadopunjuje proizvode susjednih županija pa je isto tako važno surađivati na razvoju tih proizvoda i, prema potrebi, provoditi zajedničke promocijske aktivnosti i aktivnosti širenja područja na kojima se ti proizvodi aktivno nude tržištu Implementacijske aktivnosti Plan implementacijskih aktivnosti u Zagrebačkoj županiji podrazumijeva provedbu konkretnih programa/projekata koji su obuhvaćeni u tri područja. To su: Destinacijski menadžment Lanac vrijednosti Tržišna prepoznatljivost. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 107

108 Slika Programska područja za implementaciju aktivnosti u Zagrebačkoj županiji Destinacijski menadžment Lanac vrijednosti Tržišna prepoznatljivost Izvor: Institut za turizam, Zagreb Programi iz područja destinacijskog menadžmenta važni su kako bi se potaknuli i podržali ljudski resursi u prilagođavanju novim tržišnim kretanjima i za podizanje ukupne kvalitete turističke ponude u Zagrebačkoj županiji. Programi koji se odnose na lanac vrijednosti uključuju niz različitih projekata i aktivnosti, kako onih kojima se stvaraju nove atrakcije tako i onih kojima se podiže kvaliteta postojećih i to iz svih aspekata ponude smještaja, rekreacijskih mogućnosti, gastronomije, brige o ekologiji i druge. Ovim se programima unapređuje cijela paleta turističkih proizvoda i međusobno nadovezuje kako bi se posjetiteljima moglo pružiti cjelovito iskustvo. Konačno, programi iz područja tržišne prepoznatljivosti uključuju provedbu aktivnosti kako bi se Zagrebačka županija što brže i bolje pozicionirala kod potencijalnih potrošača i stekla svoju turističku prepoznatljivost. Destinacijski menadžment 1. Vertikalno i horizontalno udruživanje 2. Interni marketing 3. Podizanje razine znanja i vještina Destinacijski lanac vrijednosti Programi/aktivnosti 4. Ambijentalno uređenje gradskih i općinskih središta 5. Centri vina 6. Turistifikacija arheoloških lokaliteta s naglaskom na arheološku zonu Andautonija 7. Muzeji Zagrebačka županije 8. Tematski parkovi Zagrebačke županije 9. Razvoj ponude golfa 10. Uređenje i turistifikacija dvoraca s perivojima 11. Razvojni koncept golf igrališta u Mirkopolju 12. Proširenje ponude SB Naftalan 13. Centri za posjetitelje i info punktovi STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) 108