Informatika Priručnik za nastavnike za šesti razred osnovne škole

Transcription

1 Božo Krstajić Radovan Sredanović Radmila Bajković Informatika Priručnik za nastavnike za šesti razred osnovne škole Zavod za udžbenike i nastavna sredstva PODGORICA, 2012.

2 dr Božo Krstajić Radovan Sredanović Radmila Bajković INFORMATIKA Priručnik za nastavnike za šesti razred osnovne škole Izdavač: Glavni urednik: Odgovorni urednik i urednik izdanja: Recenzenti: Dizajn Tehnička priprema: Lektura: Korektura: Tehnički urednik: Za izdavača: Štampa: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Podgorica Aleksandar Čogurić Lazo Leković dr Milenko Mosurović, mr Goran Šuković, Tanja Crvenica, Nađa Luteršek, mr Zoran Lalović Branko Gazdić Studio BRANKO Podgorica Sanja Marjanović Biljana Ćulafić Rajko Radulović Nebojša Dragović Štamparija Ostojić Podgorica Tiraž: 500 CIP Каталогизација у публикацији Централна народна библиотека Црне Горе, Цетиње ISBN COBISS.CG-ID Nacionalni savjet za obrazovanje, rješenjem broj od godine, odobrio je ovaj udžbenik za upotrebu u osnovnoj školi.

3 Sadržaj Sadržaj 1. Početak rada na računaru Uvod u Windows Uključivanje i isključivanje računara Elementi grafičkog okruženja Windows 7 (GUI) Osnovni hardver računara Centralna jedinica (CU) Neophodni ulazno-izlazni uređaji (I/O) Prozori kao osnov operativnog sistema Windows Manipulacija prozorima Kreiranje prostora na računaru Pregled sadržaja foldera i fajlova Kreiranje novog foldera Prečica (Shotcut) kraći put do podataka Promjena imena fajlovima, folderima i prečicama (Rename) Brisanje foldera, fajlova i prečica (Delete) Brisanje više objekata istovremeno (selektovanje više objekat) Vraćanje izbrisanih objekata (Restore) Pražnjenje korpe (Empty Recycle Bin) Podešavanje vremena i jezika Control panel (upravljačka tabla) Podešavanje sistemskog vremena (Date and Time) Regionalna i podešavanja jezika (Reg. and Language Options) Priča o računaru Start meni Pokretanje programa Pamćenje podataka u računaru Glavna ili RAM memorija Spoljašnje ili masovne memorije Standardni ulazno-izlazni hardver računara Softver (programi) računara Operativni sistem (Operating system) Aplikativni softver (application) Snimanje podataka Kreiranje novog fajla Slika računara Paint program za crtanje Prikazivanje i sakrivanje toolbarova Pospremanje računara Kopiranje podataka (Copy Paste) Premještanje podataka (Cut Paste) Osobine fajlova, foldera i prečica (Properties) Program My Computer Program Computer Napisati priču Djed i repa Uvod Kreiranje prostog dokumenta Unos teksta Snimanje dokumenta (Save i Save As) Otvaranje dokumenta (New i Open) Oblikovanje dokumenta Margine i orijentacija dokumenta (Margins i Orientation) Kopiranje i premještanje teksta (Copy, Cut i Paste) Brisanje teksta (Delete i Backspace) Pronalaženje i zamjena teksta (Find i Replace) Promjena pogleda na tekst (View) Promjena veličine prikaza dokumenta (Zoom) Komande za poništavanje naredbi Dotjerivanje dokumenta Rad sa fontovima Efekti formatiranja fontova Rad sa pasusima Rad s odjeljcima ili sekcijama (Section)

4 Sadržaj 7. Napisati sastav o svom gradu pomoću interneta Internet World Wide Web ili Web (WWW) Krstarenje vebom pomoću Internet Explorera Pronalaženje i korišćenje veb sadržaja Pretraživanje web-sajtova Snimanje web-stranice i njenih djelova Priprema sastava za štampu Unos i prilagođavanje slika Zaglavlje i podnožje (Header i Footer) Štampanje dokumenta (Print) Upotreba tabela u dokumentu Kreiranje tabele (tab, Insert, komanda Table) Selektovanje djelova tabele (Select) Umetanje i brisanje redova i kolona u tabeli (Insert i Delete) Mijenjanje stila, boje i sjenčenja u tabeli Elektronska pošta ( ) komunikacija pomoću Microsoft Live@Edua Slanje poruka Primanje poruka Upravljanje porukama Odgovaranje pošiljaocu (Reply) Odgovaranje svima (Reply All) Prosljeđivanje poruke (Forward) Štampanje poruke (Print) Brisanje poruke (Delete) Računar će ti pomoći da upoznaš svoj grad/naselje Upoznavanje Power Pointa Kreiranje prezentacije Osnovni djelovi prezentacije Kreiranje prezentacije bez uređenja dizajna Kreiranje prezentacije korišćenjem dizajn tema Pokretanje i kraj prezentacije Kontrola slajdova Dodavanje objekata u prezentaciju Dodavanje dijagrama Dodavanje tabele Dodavanje video ili audio zapisa Specijalni efekti Prelazi između slajdova Kreiranje sopstvene animacije Štampanje propratnog materijala Uspjeh u školi zavisi i od računara Pokretanje Excela Kreiranje tabele Worksheet (radna tabela) Workbook (radna knjiga) Unos teksta Unos brojeva Selektovanje ćelija u tabeli Selektovanje redova i kolona Umetanje i brisanje redova i kolona (Insert i Delete) Promjena visine reda i širine kolone (Row Height i Column With) Prosti tabelarni proračuni Sortiranje podataka u tabeli sa jednom kolonom Sortiranje podataka u tabeli Unos formula Aritmetičke formule

5 Predgovor Poštovani nastavnici/poštovane nastavnice, Pred Vama je materijal koji je dio udžbeničkog kompleta Informatika 6, a koji bi trebalo da vam olakša realizaciju nastave ovog predmeta. Da biste mogli u potpunosti i efikasno da koristite ponuđeni materijal, smatramo da je neophodno da pojasnimo autorsku zamisao, kao i da detaljnije ukažemo na neke specifičnosti samog sadržaja predmetnog programa. ZNAČAJ PREDMETA INFORMATIKA Danas je sasvim očigledno da se savremeni život ne može zamisliti bez upotrebe novih tehnologija. Njihovo prisustvo u svim sferama života podrazumijeva i obučenog korisnika. U oblasti obrazovanja uloga informaciono-komunikacionih tehnologija je višestruka i posebno važna. Savremene tehnologije su postale osnovno sredstvo prikupljanja, prezentovanja, prenošenja i primanja informacija kao osnove znanja. Pored toga, njihova primjena je našla mjesto u gotovo svakom segmentu društvenog života. Tako je dio naše svakodnevnice postalo plaćanja računa elektronskim putem, rezervisanje i kupovina avio karata, naručivanje i kupovina raznih proizvoda putem interneta, slanje dokumenata i poslovna komunikacija i slično. Zato se danas kao jedan od ciljeva obrazovanja i parametara za procjenu uspješnosti obrazovnog sistema, pored čitalačke, matematičke i naučne pismenosti, ističe i informatička pismenost. Ona se definiše kao znanje i sposobnost pojedinca za efikasno korišćenje računara i tehnologije uopšte. Ova vrsta pismenosti podrazumjeva i poznavanje rada samog računara. Takođe, informatička pismenost se našla i na listi bazičnih kompetencija za 21. vijek. 1 Kroz nastavni predmet informatika učenici/učenice* treba da steknu osnovnu informatičku pismenost, kao i afinitet za korišćenje informaciono-komunikacionih tehnologija i svih prednosti koje one donose. Integrisanje informaciono-komunikacionih tehnologija u cilju efikasnijeg obrazovanja je neminovan proces uslovljen društvenim i tehnološkim promjenama. Sve ovo govori u prilog činjenici da je predmetni program informatika postao važan segment koncepta reformisane osnovne škole. SPECIFIČNOSTI PREDMETA INFORMATIKA Nastavni program predmeta informatika je posljednjih godina pretrpio izmjene, tako da sada predstavlja zasebnu nastavnu oblast u šestom razredu. Predviđeno je da se realizuje sa 2 časa sedmično, odnosno sa ukupnim godišnjim fondom od 68 časova. Programom se predviđa postizanje znanja i vještina definisanih preko sljedećih opštih ciljeva: 1 Suzić,N. (2004): Naša škola u odnosu na kompetencije za XXI vijek, Pedagoška stvarnost 3-4, Novi Sad * U daljem tekstu: učenici 5

6 Predgovor Učenik/učenica treba da: sazna glavne koncepte ICT (informaciono-komunikacione tehnologije); spozna ulogu ICT u različitim strukama i sferama života; upozna rad sa jednim od operativnih sistema i nekoliko najčešće korišćenih korisničkih programa i navikne da ih koristi u svakodnevnim aktivnostima; da komunicira sa okruženjem koristeći ICT tehnologije; razvije sposobnost otkrivanja novih rješenja i afirmiše sopstvenu kreativnost i originalnost; svijet doživljava i istražuje na sadržajniji način, koristeći širi spektar izvora informacija; stiče znanja, vještine i navike koje omogućavaju svestraniji razvitak ličnosti i sposobnost praktičnog stvaranja; spozna opasnosti od neumjerenog i nepravilnog korišćenja ICT, kao i destruktivnog i kriminogenog sadržaja sa interneta; stiče naviku za timski rad i odgovornost u timskom radu. 2 Ovi ciljevi su dalje svrstani i razrađeni u šest tematskih cjelina sa orijentacionim prijedlogom fonda časova. Program predviđa i realizaciju 10 časova koje škola ostvaruje u saradnji sa lokalnom zajednicom. TEMA Orijentacioni broj časova Oblici nastave teorijski vježbe 1. Opšti koncept informaciono-komunikacionih tehnologija Ukupno 2. Osnove operativnog sistema Obrada teksta Internet servisi Kompjuterske prezentacije Tabelarni proračuni Sadržaj koji planira škola UKUPNO Po svojoj prirodi, sadržaj ovog nastavnog programa ima za cilj razvijanje praktičnih znanja i umijeća korišćenja računara, kao i razumijevanje svrsishodnosti i primjenjljivosti tih vještina. To svakako podrazumijeva neposredan rad na računaru, tj. aktivno i direktno učešće učenika u svakom koraku nastavnog procesa. Uvedene novine u samom udžbeniku, u vidu audio-vizuelnog materijala koji olakšava učenicima sticanje potrebnih vještina u radu, nameću izmjene u načinu izvođenja nastave, procesu učenja i načinu vrednovanja znanja. Upravo interaktivnost u radu, podsticanje na samostalno učenje i rad u timu, kao i vrednovanje stečenih vještina su garant uspješnog usvajanja materije i svrsihodnog obrazovanja. Upravo zato je predviđeno da obrazovne grupe sa kojima se realizuje nastava ne smiju biti brojnije od 20 učenika. KONCEPCIJA PRIRUČNIKA I KORELACIJA SA UDŽBENIKOM Ovaj Priručnik za nastavnike se zbog specifičnosti sadržaja predmeta informatika razlikuje od priručnika namijenjenih nastavnicima drugih nastavnih oblasti. Autori su se rukovodili onim što je naglašeno u samom programu, da je akcenat ovog predmeta na praktičnom znanju pa je suština aktivnosti u učenju bazirana na praktičnim vježbama uz asistenciju nastavnika/nastavnice 3 *. 2 Predmetni program INFORMATIKA, VI razred osnovne škole, Zavod za školstvo Crne Gore, Podgorica 3 Predmetni program INFORMATIKA, VI razred osnovne škole, Zavod za školstvo Crne Gore, Podgorica * U daljem tekstu: nastavnik 6

7 Predgovor Upravo zbog toga ovaj Priručnik ima formu uputstava za realizaciju praktičnih vježbi. Naime, dok su u ostalim priručnicima dati prijedlozi konkretnih aktivnosti učenika na času, ovdje su ponuđena detaljna uputstva za ovladavanje radom na računaru. Ova uputstva, koja sadrže opširne i detaljne opise operacija rada na računaru, mogu biti podrška nastavnicima tokom realizacije nastave. Imali smo u vidu činjenicu da nastavu informatike u našim osnovnim školama realizuje šarolik profil nastavnika sa različitim opsegom znanja iz ove oblasti. Slično tome i učenici dolaze sa različitim stepenom poznavanja rada na računaru. Nastavnici upravo zbog toga mogu birati i prilagođavati dijelove Priručnika u odnosu na sopstvena znanja, kao i u odnosu na nivo prethodnih znanja učenika. Objašnjenja operacija na računaru data su na engleskom jeziku, s tim što su u zagradama dati prevodi na crnogorski jezik, gotovo za sve termine. Ovo je takođe u skladu sa preporukama datim u programu. Na početku nastavnih cjelina dati su operativni ciljevi i didaktičke preporuke. Zatim slijede uputstva za realizaciju, a ispred pojedinačnih poglavlja je dat spisak znanja i vještina koje učenici treba da usvoje. Na kraju cjelina su dati autorizovani linkovi gdje nastavnici mogu naći veoma korisne materijale za realizaciju nastave, proširenje znanja učenika i moguće domaće zadatke, samostalan rad i provjere znanja. Predmetni udžbenik koncepcijski korespondira sa ovim priručnikom ali je relaksiran multimedijalnim sadržajem, na CD disku, koji olakšava usvajanje praktičnih znanja učenicima i sadrži odgovarajuće vježbe i zadatke. Udžbenik je dostupan u papirnoj i elektronskoj verziji ali se preporučuje da se koristi isključivo u kombinaciji sa računarom, odnosno da se maksimalno iskoristi multimedijalni sadržaj u procesu nastave. Ako tehničke mogućnosti dozovljavaju, učenicima je dovoljno nošenje i korišćenje predmetne USB memorije za učenje i rad iz ovog predmeta. Uz neophodni računar, ova USB memorija može biti istovremeno i knjiga i sveska. Na taj način će učenici i nastavnici, i načinom realizacije, upotpuniti ostvarenje predviđenih ciljeva ovog predmeta. Smatramo da će na ovaj način nastavnici imati dovoljno prostora da biraju dijelove datih uputstava kojima će se služiti prilikom rada sa učenicima, kao i dodatnih sadržaj na kojima će provjeravati praktičnu primjenu usvojenih vještina. Kreativna kombinacija elektronskog udženika, priručnika, preporučenih dodatnih materijala sa interneta, znanja i iskustva nastavnika garant su uspješnog realizovanja predviđenog gradiva. NAČINI PROVJERE ZNANJA I OCJENJIVANJE Vrednovanje usvojenih znanja je jedan od najosjetljivijih segmenata obrazovnog procesa uopšte, pa i u ovoj oblasti. Polazište za ocjenjivanje treba da budu programom definisani ciljevi i ishodi nastave Informatike. Prije svega su to opšti, zatim operativni ciljevi i na kraju standardi znanja. Provjera znanja učenika se realizuje na časovima vježbi, prije svega putem praktičnih testova. Treba voditi računa o znanjima i vještinama koje je svaki pojedinačni učenik imao na početku izvođenja nastave i ocjenjivati ga u skladu sa postignućima u odnosu na taj početni nivo. Takav način vrednovanja znanja učenika je u skladu sa savremenim pristupom ocjenjivanja za razvoj. S obzirom na to da će učenici imati potrebna sredstva za praktičan rad (računar, USB memorijski stik i udženik sa multimedijalnim sadržajem), upotrebu papira i olovke treba svesti na minimum, a favorizovati praktičan rad i elektronski oblik izrade domaćih zadataka i provjera znanja. Ovaj segment obrazovno-vaspitnog rada treba realizovati u kontinuitetu, tako da učenici shvate da se vrednuje i ocjenjuje svaka aktivnost i učešće u realizaciji programa. Brojčanom ocjenom (od 1 do 5) treba vrednovati znanje usmeno i pismeno, a prije svega ocjenjivanje praktičnih testova (off ili on-line). Takođe treba vrednovati kreativnost, originalnost rješenja, radno-tehničku spretnost, uvažavajući interesovanja, zalaganja i individualne sposobnosti učenika. Specifičnost ocjenjivanja postoji: u okviru rada u grupi vrednuje se rad i postignuće na nivou grupe, uz dodatne individualne korekcije ako postoje opravdani razlozi, u fazama donošenja odluke, planiranja, pronalaženja i klasifikovanja rješenja. 7

8 Predgovor Pored toga, valja napomenuti da je priroda ovog predmeta posebno pogodna za korelaciju i povezivanje sadržaja iz ostalih nastavnih oblasti. U Priručniku su dati neki prijedlozi kroz nekoliko vježbi, ali je ostavljen prostor nastavnicima da prate i biraju one sadržaje iz drugih nastavnih predmeta koji učenicima mogu biti zanimljivi i korisni, a na kojima će moći da primjenjuju i razvijaju vještine korišćenja ICT u funkciji učenja. UPOZORENJA I MJERE OPREZA ZA UČENIKE PRILIKOM KORIŠĆENJA RAČUNARA Danas se često vode polemike o pitanju lošeg uticaja upotrebe računara na dječjem uzrastu. Jedna strana govori o tome da se uz računar nesumnjivo lakše i brže uči i to upravo na osnovnoškolskom uzrastu (o tome govore brojna istraživanja 4 ). S druge strane, čini se da je opravdan i strah od pretjerane i rizične upotrebe ICT-a. Ne treba zanemariti neke bitne indikatore rizika za zdravlje i fizički integritet djece kao što su zamor očiju i nepravilan položaj tijela. Pored toga, računar ima tu moć da zadrži pažnju korisnika mnogo duže nego što je on planirao. Tako se dešava da djeca ostanu satima za ekranom, bez osjećaja za vrijeme. Dugotrajna upotreba dovodi do toga da neki korisnici pokazuju ponašanje slično ponašanju zavisnika od neke psihoaktivne supstance. Posebna teme je, svakako, i rizik od zloupotrebe korišćenjem interneta. Zbog svega navedenog, obaveza nastavnika jeste da ukaže na rizike i opasnosti od prekomjerne i nekontrolisan upotrebe ICT. Te preporuke bi trebalo da se odnose na sljedeće: 8 POLOŽAJ TIJELA ZA RAČUNAROM Potrebno je upoznati učenike sa ergonomskim zahtjevima za kreiranje dobrog radnog ambijenta. Oni se odnose na vrstu stolice, udaljenost od stola, položaj glave i ruku, osvjetljenje i češće pauze pri dugotrajnom radu. SVRISHODNO KORIŠĆENJE - Računar treba koristiti uvijek sa unaprijed odabranim ciljem. Sjesti za računar bez određenog cilja vodi tome da mašina svojom atraktivnošću počne da vlada korisnikom. Važno je uvijek naglasiti korist od upotrebe računara u cilju učenja (traganja za informacijama, odabirom, kritičkim odnosom prema sadržaju, razmjenom sa drugima i sl.). Istraživanje o iskustvima djece vezanim za korišćenje interneta, rađeno na uzorku od 1000 učenika crnogorskih osnovnih i srednjih škola, pokazalo je da su sadržaji kojima se djeca bave koristeći internet najviše druženje i upoznavanje, zatim slijede skidanje muzike, filmova, igrica, a tek na petom mjestu je traženje sadržaja potrebnih za školu i učenje. 4 KONTROLA VREMENA Učenike valja upozoriti na to da subjektivni osjećaj vremena za računarom ima drugačiju vrijednost nego kada se bavimo nekim drugim aktivnostima. Zato je uputno da djeca pronađu vlastiti način samokontrole kada je u pitanju vrijeme provedeno za kompjuterom (zamoliti odrasle da ih opomenu, naviti sat da zvoni poslije određenog perioda i sl.). ZLOUPOTREBA LIČNIH PODATAKA PREKO INTERNETA Jedan od ciljeva predviđenih programom predmeta informatika je i da se učenici upoznaju sa opštim pojmovima vezanim za sigurno korišćenje interneta. Gore pomenuto istraživanje je pokazalo da je svako četvrto anketirano dijete navelo da su mu tokom internet-druženja postavljali intimna pitanja. Takođe, isti broj učenika ističe da roditelje ne zanima šta rade dok su na internetu. Sve ovo ukazuje na obavezu nastavnika da učenike upoznaju sa mogućim opasnostima i pozovu ih na oprez tokom korišćenja interneta. Nadamo se da će vam ponuđeni matrijal biti od koristi tokom realizacije nastave predmeta Informatika 6. Autori 4 ISTRAŽIVANJE O ISKUSTVIMA DJECE VEZANIM ZA KORIŠĆENJE INTERNETA (2011), NVO Djeca prije svega i CEED Consulting, u saradnji sa Ministarstvom za informaciono društvo i telekomunikacije,ministarstvom prosvjete i sporta, Minisitarstvom rada i socijalnog staranja; CEED Consalting

9 Računar je elektronski uređaj koji koristimo za obavljanje raznih aktivnosti: pisanje, crtanje, služanje muzike, gledanje filmova, čitanje, učenje, komuniciranje itd. U narednim poglavljima ćemo naučiti kako da koristimo njegove funkcije. 1. Početak rada na računaru OPERATIVNI CILJEVI Učenici: razlikuju kućište računara kao i izlazno/ ulazne uređaje računara; mogu da povežu sve kablove I/O uređaja na centralnu jedinicu; znaju da ispravno koriste miš i tastaturu izvršavajući jednostavan zadatak; ispravno uključuju i isključuju računar; identifikuju i koriste osnovne elemente Windowsove grafičke veze (interfejsa) sa korisnikom; znaju da otvore prozor, promijene mu veličinu, minimiziraju/maksimiziraju ga. Didaktičke preporuke Ovaj dio gradiva je najvažniji i treba ga lagano preći, tako da svi učenici praktično odrade osnovne vježbe i shvate osnovne pojmove. Učenike upoznati sa svim hardverskim i softverskim elementima sa kojima se susreću prilikom pristupa i uključenja računara. Treba demonstrirati dijelove računara tako što se skine kućište sa računara (predavački računar) ili ako imate stare dijelove (matična ploča, hard-disk, kartice itd.). Takođe se mogu prikazati prezentacije o sklapanju računara koji se mogu naći pomoću interneta. 1.1 Uvod u Windows 7 Iz ovog dijela učenici treba da nauče: pravilno uključivanje i isključivanje računara, rad sa elementima za komunikaciju sa računarom. U ovom poglavlju ćemo se upoznati sa savremenom verzijom Windows operativnog sistema Windows 7 (Operativni sistem je program za upravljanje računarom). Osnovni element njegovog grafičkog okruženja je 9

10 Početak rada na računaru prozor (window). Otuda i naziv najpopularnijem operativnom sistemu, windows (prozori). Cjelokupna komunikacija sa korisnikom kao i svi poslovi izvršavaju se u posebnim prozorima (slika 1.1). Ovo je pravilo kod svih grafičkih operativnih sistema. Miš je neophodan ulazni uređaj pri radu sa Windowsom i ostalim grafičkim operativnim sistemima. Pomjeranje miša po podlozi (mouse pad) prati pomjeranje pokazivača na ekranu monitora. Miš ima najmanje 2 tastera. Miš se koristi desnom rukom, ali se može podesiti i za lijevu (slika 1.1). U daljem tekstu sva objašnjenja se odnose na miša podešenog za desnu ruku. Kratko pritiskanje tastera na mišu se naziva klik (click). Pritiskanje lijevog tastera je lijevi klik, a desnog desni klik. Četiri najkorišćenije funkcije tastera su: lijevi klik ili samo klik - brzo pritiskanje lijevog tastera, desni klik - brzo pritiskanje desnog tastera, dvostruki ili dupli klik - dva puta uzastopno brzo pritiskanje lijevog tastera, povlačenje (dragging) - pokretanje miša dok je jedan od tastera pritisnut. Slika 1.1 Pravilno korišćenje miša i uobičajeni izgledi pokazivača i prozora Uključivanje i isključivanje računara Računar se uključuje kao i ostali električni uređaji, pritiskom na dugme za uključenje (power). Ono se nalazi na prednjoj strani kućišta. Odmah nakon uključenja pojaviće se crni ekran na kome se mogu pročitati osnovne informacije o elementima računara (slika 1.2). 10 Slika 1.2 Uobičajeni izgled ekrana pri uključenju računara Slijedi zatim učitavanje operativnog sitema u radnu mamoriju računara. Ova procedura se zove podizanje operativnog sistema i izvršava se uvijek iznova, svaki put kad se uključi računar. Nakon podizanja operativnog sistema, na ekranu se pojavljuje karakteristična slika (izgled grafičkog okruženja) koja označava da je računar spreman za rad. Na slici 1.3 je dat izgled grafičkog okruženja kod Windowsa 7. Grafička okruženja raznih operativnih sistema su i po izgledu i po načinu korišćenja slična, što korisnicima omogućava lakše učenje i rad.

11 Početak rada na računaru Slika 1.3 Windows 7 Kod svih savremenih operativnih sistema (posebno grafičkih) se ne preporučuje isključenje računara na power dugme (ili isključenje kabla za napajanje), jer to može da uzrokuje gubitak nekih podataka ili oštećenje samog sistema. Procedura za pravilno isključenje računara se zove spuštanje (shutdown) ili isključenje (turn off) računara. Svaki operativni sistem ima jednostavan način za pokretanje ove procedure. Evo kako se to radi kod Windowsa. Prvo se klikne (kad se kaže samo klikne uvijek se misli na lijevi klik) na okruglo dugme sa znakom Windowsa (button) Start u donjem lijevom uglu ekrana (slika 1.4). Na taj način se aktivira ( otvara ) Start meni (Start menu). U donjem desnom uglu menija se nalazi dugme Shut Down. Klikom na ovo dugme računar će startovati proceduru gašenja i isključiti se. Ako se klikne na strelicu desno od dugmeta Shut Down, može se izabrati neka druga akcija iz menija (slika 1.4). Slika 1.4 Shut down računara koji koristi Windows 7 Ponuđene naredbe iz menija će pokrenuti sljedeće akcije računara: Switch user Log off Lock Restart Sleep Hibernate - zamjena aktivnog (prijavljenog) korisnika bez odjavljivanja i isključenja programa, - isključenje programa i odjavljivanje korisnika bez gašenja računara, - zaključavanje računara bez isključenja programa i odjavljivanje korisnika, - računar se isključuje, a zatim automatski uključuje ( resetuje se ili restartuje se ) i - računar prelazi u stanje spavanja, ne isključuje programe ali troši manje energije i nakon pritiska na taster za uključenje i unosa šifre vraća u stanje prije spavanja, - računar prelazi u stanje zimskog sna, zapamti stanje svih programa i isključi se, a nakon pritiska na taster za uključenje i unosa šifre vraća u stanje prije zimskog sna. 11

12 Početak rada na računaru Elementi grafičkog okruženja Windows 7 (GUI) Grafička veza (interfejs) između korisnika i računara zove se grafičko okruženje ili grafički korisnički intefejs (GUI Graphical User Interface). Kreiran je tako da asocira na rad u kancelariji. Dakle, kad se uđe u kancelariju (uključi se računar) sjeda se za radni sto (desk) i gleda se njegova gornja površina (top). Upravo zbog toga se radna površina GUI naziva desktop (slika 1.5). Pokazivač (pointer) i radni sto (desktop) su osnovni djelovi GUI. Pokazivač se koristi kao kažiprst vaše ruke. Pomjeranje pokazivača se obavlja pomoću miša. Njime se biraju komande ili sličice koje se zatim startuju nekim od tastera miša. Na svakom urednom radnom stolu se nalaze samo najpotrebnije stvari (kalendar, olovke, telefon, bilježnica itd). Takođe, na desktopu se nalaze samo najpotrebniji programi koji se startuju pomoću ikonica (icons ikonice ili sličice). Ikonice Gadžeti Desktop Start meni Taskbar Slika 1.5 Windows 7 desktop Slika 1.6 Informacije o ikoni Recycle Bin kad je pointer postavljen na njoj Ikonice imaju svoje ime i svojim izgledom ukazuju na funkciju koju obavljaju. Ako se pointer miša postavi iznad ikonice, OS (Operativni Sistem) će vas obavijestiti koja je njena funkcija u obliku informacije koja se pojavi u blizini ikonice (slika 1.6). Ako se klikne na ikonicu, ona će biti selektovana (odabrana). Selektovana ikonica i njen naziv će promijeniti boju pozadine. Ikonica može da se pomjera povlačenjem lijevim tasterom miša (klikne se na ikonicu i ne puštajući taster pomjera miš). To je jedan od načina za raspoređivanje ikonica po desktopu. Ako se na ikonicu dva put klikne (dvostruki klik), ona će se startovati. Startovanje podrazumijeva otvoranje prozora u kome će se izvršiti odgovarajući program. Standardne ikonice na desktopu su: Computer (računar), User (korisnik), Network (mreža) i Recycle Bin (korpa za smeće ili reciklažu). Slika 1.7 Standardne ikonice 12

13 Početak rada na računaru Gadget je mini-program na desktopu koji daje korisnicima brze i često korišćene informacije (tačno vrijeme, vremensku prognozu, kalendar, opterećenje računara). Tu je i taskbar (linija ili traka poslova) koji se obično nalazi u dnu desktopa. Kako mu ime kaže on sadrži oznake svih poslova (tasks) koji se trenutno obavljaju. Kako se svi poslovi (programi) obavljaju u prozorima, taskbar sadrži dugmad (buttons) otvorenih prozora. Koristeći ovu dugmad može se mijenjati aktivni prozor (prozor sa kojim se trenutno radi se naziva aktivnim). Na slici 1.8 se vidi izgled taskbara sa jednim startovanim programom. Osim dugmadi, u desnom uglu taskbara se nalazi oglasna tabla (Notification area). Tu su obavještenja o datumu i vremenu, o prispjeloj poruci, o stanju štampača ili modema itd. Najčešće se u taskbaru do Start menija nalazi i traka za brzo startovanje programa (Quick Launch), na kojoj se nalaze sličice (ikonice) najčešće korišćenih aplikacija (aplikacija je drugi naziv za program). Start meni Quick Launch Dugme otvorenog prozora Notification area Slika 1.8 Standardni izgled taskbara Start meni se nalazi u taskbaru. On sadrži naredbe kojima se pokreću svi programi i alati za podešavanje računara. Samo ime Start asocira na početak bilo kakvog rada na računaru. 1.2 Osnovni hardver računara Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. šta je to hardver, 2. koji su osnovni elementi hardvera računara i čemu služe, 3. kako se povezuju ulazno-izlazni uređaji. Hardver treba da omogući korištenje funkcija računara (obrada, pamćenje i razmjena informacija). Hardver personalnog računara (PC Personal Computer) se sastoji iz dva dijela: - centralne jedinice (central unit CU) koju često nazivamo računarom i - ulazno-izlaznih uređaja (Input/Output I/O). Pošto hardver ne može da radi bez programa (softvera), a softver nema smisla bez hardvera, jasno je da oni čine jedinstvenu cjelinu računar. Na primjer, ako zamislimo da je ljudsko biće računar, onda bi hardver predstavljale ćelije (tkiva, organi,...), a misli i ideje bi predstavljali softver Centralna jedinica (CU) Centralna jedinica u sebi sadrži elektronske dijelove koji mogu da obrađuju, memorišu i razmjenjuju podatke, kao i da vrše kontrolu i upravljanje. Centralna jedinica je smještena u kućištu računara. Postoje razni oblici kućišta, a najčešća su vertikalna (tower) i horizontalna (desktop). Neki dijelovi centralne jedinice imaju poseban značaj: Matična ploča (motherboard) je srce računara. Na nju se spajaju svi ostali uređaju. Procesor CPU (Central Processing Unit) obavlja sve operacije sa hardverom i softverom. Od brzine njegovog rada zavisi brzina kojom računar obrađuje informacije. 13

14 Početak rada na računaru Osim ove dvije komponente, od suštinske važnosti za rad računara je i memorija. O vrstama i načinu rada uređaja za pamćenje podataka (memoriji) biće više riječi nešto kasnije. Na kućištu se sa prednje strane nalaze prekidači za uključenje i isključenje računara. Tu su još i signalne lampice i neki I/O uređaji (CD, DVD,...). Na zadnjoj strani kućišta se nalaze utičnice za povezivanje ulazno-izlaznih uređaja i električnog napajanja (slika 1.9). Slika 1.9 Računarska kućišta Neophodni ulazno-izlazni uređaji (I/O) Ulazno-izlazni uređaji služe za obostranu komunikaciju korisnika i okoline sa računarom. Ulazni uređaji služe za unos podataka u računar. U ulazne uređaje se ubrajaju: tastatura (keyboard), miš (mouse), monitor osjetljiv na dodir (touch screen), mikrofon, skener, kamera, CD-ROM, DVD, hard-disk itd. Izlazni uređaji služe za prikazivanje, štampanje, pamćenje, razmjenu i emitovanje podataka iz računara. U izlazne uređaje ubrajamo: monitor, projektor, štampač (printer), ploter, zvučnici, CD-ROM, DVD, hard-disk itd. Neki uređaji su ujedno ulazni i izlazni. Zato ih zovemo jednim imenom ulazno-izlazni (Input/Output ili I/O) uređaji. Monitor je najčešće izlazni uređaj koji služi za prikazivanje informacija. Zavisno od posla koji radite na računaru birate veličinu monitora. Veličina se izražava u dužini dijagonale i to u inčima (1 = 1 inch = 2,54 cm). Standardne veličine se kreću između 17 i 21. Skoro da su izbačeni iz upotrebe monitori sa katodnom cijevi ( debeli ) već se umjesto njih koriste monitori u obliku ravne ploče (TFT i LCD monitori) (slika 1.10). Oni mnogo manje štete zdravlju korisnika. Vrsta, veličina i podešavanje monitora znatno utiču na zamor očiju korisnika. Slika 1.10 Monitori Grafička ili video kartica (VGA video graphics array) je elektronski sklop koji obrađuje sliku koja će biti prikazana na monitoru. Od njenih osobina umnogome zavisi kvalitet slike. Osim toga, od performansi grafičke kartice zavisi i mogućnost korišćenja zahtjevnih grafičkih programa kao i igrica. Ona mora biti povezana sa monitorom. Kabl iz monitora se prikopčava najčešće na plavi troredni priključak na zadnjoj strani kućišta.(slika 1.11). Slika 1.11 Video kartica i standardni priključak za monitor 14

15 Početak rada na računaru Tastatura (keyboard) je ulazni uređaj koji se najviše koristi za unos podataka. Prilikom unosa korisnik na monitoru kontroliše ispravnost unijetih podataka. Tastatura je slična tastaturi pisaće mašine. Standardna tastatura ima 101 taster, mada razni proizvođači dodaju nove tastere kako bi olakšali rad korisnicima. Tastatura se uključuje u okruglu utičnicu (PS/2 - Personal System/2) na zadnjoj strani kućišta (slika 1.9). Sve više su u upotrebi i bežične tastature koje nemaju kabl koji ih spaja sa kućištem. Slika 1.12 Tastatura Tasteri na tastaturi se mogu podijeliti u pet grupa (slika 1.12) Prvu grupu čine slova i brojevi (plava sjenka) i ovaj dio se zove alfanumerički dio. Tu se nalaze i znakovi interpunkcije. Oko ovih tastera se nalaze upravljački tasteri: Tab, Caps Lock, Shift, Ctrl, Alt, Space (ili razmaknica), Enter, Backspace i dva tastera sa sličicom rezervisana za Windows Windows (grafički operativni sistem). Taster Tab najčešće služi za pomjeranje kursora (kursor je znak koji pokazuje poziciju na monitoru gdje će se pojaviti simbol koji unosite sa tastature) za određeni broj pozicija. Taster Caps Lock (u gornjem desnom uglu ima i lampica sa istim nazivom) utiče samo na slovne tastere. Kad je Caps Lock uključen (lampica svijetli), pritiskom na slovne tastere ispisuju se samo velika slova. Taster Shift se koristi u kombinaciji sa drugim slovnim tasterima da bi se unijelo veliko slovo. Naime, držeći taster Shift pritisnut i pritisnuvši jedan slovni taster, unijećete veliko slovo. Takođe, taster Shift služi za unos gornjih simbola sa tastature (! $ % & / #? *). Taster Ctrl (Control) se koristi u kombinaciji sa drugim tasterima i zavisno od toga ima razne funkcije za različite programe. Taster Alt (Alternate) se koristi u kombinaciji sa drugim tasterima koji zavisno od programa aktiviraju neku drugu (alternativnu) funkciju. Taster Space (ili razmaknica) služi da odvoji simbole ili da unese prazno mjesto. Taster Enter se često koristi i ima više funkcija: startovanje programa, završetak unosa podataka, novi red u tekstu itd. Taster Backspace služi za uklanjanje pogrešno unijetog znaka unazad (zdesna ulijevo) kao što i pokazuje smjer strelice. Drugu grupu tastera čine brojevi (žuta sjenka na slici) na desnoj strani tastature i taj dio se zove numerički dio. Među brojevima se nalaze tasteri Num Lock i Enter, kao i tasteri za 4 osnovne računske operacije. Enter ima istu funkciju kao i onaj u alfanumeričkom dijelu. Taster Num Lock (iznad tastera ima i lampica sa istim nazivom) služi da uključi ili isključi tastere brojeva. Kad je Num Lock uključen (lampica svijetli), pritiskom na tastere unosimo brojeve. Ako je isključen, tasteri funkcionišu u skladu sa natpisima ispod brojeva. 15

16 Početak rada na računaru Treći dio tastature su funkcijski tasteri (crvena sjenka na slici). Tu se nalazi taster Esc i 12 funkcijskih tastera (od F1 do F12). Taster Esc (Escape) uglavnom služi za prekid izvršavanja nekog programa ili unosa podataka. On je postavljen tako da ga teško možete nenamjerno pritisnuti. Funkcijski tasteri izvršavaju određene funkcije za određene programe. Recimo, F1 taster u većini programa prikazuje uputstvo za korišćenje programa (popularni Help). Četvrti dio tastature čine tasteri za pomjeranje kursora (četiri strelice) i tasteri Insert, Delete, Home, End, PgUp (Page Up), PgDn (Page Down), Print Screen, Scroll Lock i Pause (Break). Tasteri za pomjeranje kursora se koriste pri unosu podataka, za pozicioniranje kursora. Taster Insert se koristi za aktiviranje umetanja znaka između već unijetih znakova. Taster Delete se koristi za uklanjanje unijetog znaka ispred koga se nalazi kursor (suprotno od Backspace). Tasteri PgUp i PgDn se koriste za pomjeranje kusora za visinu jednog ekrana gore, odnosno dolje. Tasteri Home i End se koriste za pomjeranje kursora na početak, odnosno na kraj reda. Taster Print Screen sliku ekrana pamti u privremenu memoriju, a kod nekih programa štampa na papir. Taster Scrool Lock (u gornjem desnom uglu ima i lampica sa istim nazivom) ima kod raznih programa neke funkcije vezane za vertikalno pomjeranje ( proticanje skrolovanje) teksta na monitoru. Taster Pause (Break) u većini programa služi za privremeno zaustavljanje izvršenja tog programa ali može imati i druge funkcije u kombinaciji sa upravljačkim tasterima. Peti dio tastature (braon sjenka) se naziva multimedijalni dio i nije prisutan na standardnoj tastaturi. Tu su tasteri za pojačavanje, utišavanje i isključivanje zvuka te tasteri specijalno namijenjeni za grafičke programe. Miš (mouse) je ulazni uređaj koji se koristi kod grafičkih programa. Miš ima senzor kretanja (kuglicu ili svjetlosni zrak) koji detektuje pomjeranje. Kabl od miša se spaja na posebni PS/2 port (sličan onom za tastaturu) ili na USB port (slika 1.13). Kao i tastatura i miš može biti realizovan u bežičnoj tehnologiji. 16 Slika 1.13 Miš i utičnice za kablove od miša i tastature Korisni savjeti prilikom povezivanja dijelova PC računara: Prvo spojite sve ulazno izlazne uređaje na CU (kućište) pa zatim spojite kablove za napajanje u utičnice (220V). Ne otvarajte kućište računara ili nekog I/O uređaja dok rade. Ne povezujte I/O uređaje na računar dok radi, već to uradite kad je i računar i taj uređaj isključen. U protivnom može doći do oštećenja računara ili I/O uređaja. Ne iskopčavajte CU ili I/O uređaje sa napajanja dok oni rade jer ih možete trajno oštetitit. Zaštitite hardver od lošeg kvaliteta električnog napajanja ili grmljavine odgovarajućim uređajima (UPS) ili isključivanjem. Takođe ga zaštitite i od telefonske linije ako je uključena u toku grmljavine.

17 Početak rada na računaru Hardver čine eletronski sklopovi koji su osjetljivi na vlagu. Zato bi prosipanje bilo kakve tečnosti po djelovima računara najvjerovatnije izazvalo trajna oštećenja i moguću opasnost za okolinu. Hardver računara je štetan po okolinu i ne odlažite ga u prirodu ili u kontejnere već u centre za reciklažu računarske opreme. 1.3 Prozori kao osnov operativnog sistema Windows 7 Starovanjem ikonice Computer (dvostruki klik) pokreće se program za upravljanje računarom. Pomoću njega se mogu uraditi svi poslovi upravljanja hardverom, softverom i podacima. Program je, kao i sve ostalo u Windowsu, smješten u jednom prozoru (slika 1.14). Osnovni elementi Computer prozora u Windowsu (koji se mogu, a ne moraju nalaziti i kod ostalih prozora) su: 1. Title bar (traka naslova) sadrži naziv prozora (kada su u pitanju programi i konkretni podaci). U krajnjem desnom uglu se nalaze tri dugmeta za manipulaciju prozorom. - Minimize dugme privremeno minimizira ili sklanja prozor. Prozor ode u taskbar, ali se ne zatvara. Klikom na njegovo ime u taskbaru prozor će se opet otvoriti. - Maximaze/Restore dugme maksimizira veličinu prozora (do veličine ekrana). Ako je prozor već ma-ksimalan, onda vrši vraćanje (restore) prozora na prethodnu veličinu. - Close dugme zatvara prozor i zaustavlja program koji se izvršavao u njemu. 2. Adress bar (traka adrese) sadrži dugmad za kretanje ( ), boks (polje) za adresu i boks za pretraživanje. 3. Menu bar (traka menija) sadrži menije sa naredbama. Skoro svaki Windows program ima standardne menije: File, Edit, View, Tools i Help. Pored ovih postoje i meniji sa naredbama specifičnim za određeni program. Klikom na naziv menija otvoriće se padajući meni sa naredbama i podmenijima. 4. Toolbar (traka alata) sadrži najpotrebnije komande (alate) tog programa. Ove komande se mogu naći i u menijima ali se ovako brže do njih dolazi. Najčešće korisnici sami podešavaju sadržaj toolbara. Toolbar može imati više traka, što zavisi od vrste programa. 5. Status bar (traka za informacije) sadrži informacije o programu i njegovim stanjima. Te informacije su korisniku važne za pravilan rad sa programom. 6. Explorer bar (traka za istraživanje) sadrži različite alate za brže pronalaženje nekih detalja u programu. Ponekad su to samo korisne informacije ili sugestije. 7. Navigation pane (panel za navigaciju) prikazuje glavne dijelove sistema i olakšava snalaženje, tj. navigaciju. 8. Details pane (panel za detalje) prikazuje detalje o selektovanom objektu iz radnog prostora (na slici 1.14 su to detalji hard-diska BozoC). 9. Preview pane (panel za pogled) prikazuje selektovani objekat iz radnog prostora ako je moguće prikazati njegov sadržaj (slika, tekst,...). 10. Radni prostor zauzima najveći dio prozora i u njemu se program izvršava i korisnik radi. 17

18 Početak rada na računaru Title bar Address bar Menu bar Toolbar Navigation pane Work area Details pane Status bar Slika 1.14 Standardni izgled prozora Computer Neki od ovih barova (traka s alatom) su vidljivi, a neki ne, što zavisi od vrste programa i od toga kako je korisnik podesio radno okruženje. Dakle, korisnik može da uključi ili isključi neke od ovih traka. To se obično radi pomoću naredbe View (izgled ili pogled) ili naredbe Organize (organizovanje). Na slici 1.15 je obilježen dio ovih menija koji se odnosi na izmjene u izgledu prozora. Slika 1.15 Uključenje/isključenje traka i panela Manipulacija prozorima Windows, kao i svi savremeni OS, omogućava rad više programa istovremeno (multitasking). To znači više prozora može biti otvoreno u isto vrijeme. Da biste radili sa jednim ili više prozora, potrebno je prilagoditi položaj i veličinu prozora. Veličina prozora se podešava na više načina. Možete koristiti dugmad Maximize i Restore (poglavlje 1.3). Preciznije podešavanje se vrši povlačenjem ivica prozora. Naime, kada se pokazivač pozicionira na ivicu prozora on promijeni oblik (slika 1.16). Povlačenjem granične linije, pritisnutim lijevim tasterom miša, u željenom smjeru mijenja se veličina prozora. Na ovaj način se mogu mijenjati obje dimenzije prozora istovremeno (dijagonala) ili jedna po jedna. 18

19 Početak rada na računaru Ako je veličina prozora mala da bi u radnu površinu stalo sve što je potrebno pojavljuju se scroll bars (trake za pomjeranje) jedna za horizontalnu, a jedna za vertikalnu ivicu (slika 1.15). One se koriste tako što se klikne na strelice u krajevima trake ili se pritisnutim lijevim tasterom povlači klizač po traci. Slika 1.16 Mijenjanje velične prozora i izgled scroll barova Ako želite da vam računar sam rasporedi otvorene prozore, onda kliknite desnim tasterom na prazan prostor taskbara (slika 1.17) i izaberite neku od opcija: Cascade windows, Show windows stacked, Show windows side by side ili Show the desktop. Rezultat će odmah biti vidljiv na ekranu: kaskadno raspoređeni prozori, horizontalno raspoređeni prozori, vertikalno raspoređeni prozori i prikazan desktop (tj. svi prozori minimizirani). Položaj prozora se može mijenjati njegovim pomjeranjem po desktopu. Pokazivač treba pozicionirati bilo gdje na naslovnoj traci (Title Baru). Kad je pokazivač pozicioniran, treba lijevim tasterom povući prozor do željene lokacije na desktopu. Naravno, prozor maksimalne veličine ne može se pomjerati. Slika 1.17 Naredbe za automatsko raspoređivanje otvorenih prozora Jasno je da čovjek u jednom trenutku može raditi samo jedan posao. Isto je i pri radu sa računarom. Dakle, u jednom trenutku je aktivan samo jedan prozor. Taj prozor je potpuno vidljiv i njegov indikator (dugme) u taskbaru bojom se izdvaja od ostalih. Ako je potrebno da se promijeni aktivni prozor, to se radi klikom na odgovarajuće dugme na taskbaru. Takođe, može da se klikne i na dio tog prozora, ako se on vidi na desktopu. Ponekad je lakše promijeniti aktivni prozor pomoću tastature kombinacijom tastera Alt i Tab (Alt se drži pritisnuto, a Tabom se bira aktivni prozor; slika 1.18). Slika 1.18 Izbor aktivnog prozora korišćenjem Alt+Tab tastera Završetak rada na nekom programu podrazumijeva zatvaranje prozora u kojem se program izvršavao. Zatvaranje prozora se vrši klikom na dugme Close tog prozora. Drugi način je kombinacija tastera Alt i F4 (Alt se drži pritisnuto, a zatim se pritisne funkcijski taster F4). Treba napomenuti jednu važnu stvar: svaki posao u Windowsu se može uraditi na više načina. Korisnici sami biraju onaj način koji im najviše odgovara. Ovu osobinu posjeduju svi grafički operativni sistemi. 19

20 Početak rada na računaru Korisni linkovi: Prijedlog aktivnosti za realizaciju ciljeva Prijedlog broja časova: 4 Čas: 1/ Učenici posmatraju klip 001. Iznose zapažanja o mogućnostima korišćenja računara (pisanje, crtanje, slušanje muzike, gledanje filmova, čitanje, učenje, komuniciranje itd.). Navode druge aktivnosti za koje je potreban računar, a koje nijesu prikazane u klipu: - Čitanje knjiga i uputstava u digitalnom formatu (ebooks). - Obrada i prezentacija podataka. - Planiranje obaveza. - Učešće na forumima i diskusionim grupama. - Objavljivanje tekstova na internetu (blog). - Učešće u socijalnim mrežama (facebook, twiter). - Razmjena poruka u realnom vremenu chat. - Kupovina preko interneta i plaćanje računa (e-banking). - Druge aktivnosti prema afinitetu učenika. Napomena: Učenicima se može prezentovati kako su se obavljali neki poslovi prije nego što je računar bio izmišljen, a kako danas (npr. komunikacija na daljinu, projektovanje i sl.). Od suštinske važnosti je način na koji korisnik komunicira sa računarom. Učenici u paru mogu izvesti jednostavnu vježbu koja će im pojasniti osnove ove komunikacije: Učenik (korisnik) svom drugu iz klupe (računaru) treba da zada neku operaciju, bez korišćenja govora. Instrukciju ispisuje na papir (npr. Ispiši sve prirodne brojeve manje od 10, a veće od 5., Izračunaj kvadrat broja 7., Izračunaj: 5 : 0 =? i sl.) i prosljeđuje je svom drugu/drugarici računaru. Učenik-računar prima, tumači i izvršava naredbu. Zatim na isti papir (na poleđini) ispisuje izvještaj o izvršenoj operaciji. Napomena: Zadata operacija može biti nemoguća za izvršenje. Učeni- korisnik nije dao ispravnu naredbu ili učenik-računar ne zna kako da naredbu izvrši ne posjeduje odgovarajući program (znanje). Tada učenik-računar treba da vrati izvještaj tipa: Vaša naredba nije izvršena. Žao mi je! Na osnovu pitanja tipa: - Kako se upravlja radom računara? - Kako su se nekada davale instrukcije računaru? - Čemu služe grafički simboli na računaru? - Kojoj grupi pripadaju operativni sistemi koji umjesto pisanih naredbi koriste simbole? Učenici treba da zaključe da postoji poseban program koji interpretira naredbe korisnika i upravlja radom računara operativni sistem (OS); da su se u ranijim OS instrukcije računaru davale u obliku

21 pisanih naredbi (MS DOS); da se preko simbola (sličice, dugmad i sl.) zadaju naredbe koje računar treba da izvrši; da OS koji koriste grafičke simbole spadaju u grupu grafičkih operativnih sistema. Čitaju tekst o Windowsu i posmatraju klip 002. Upoznaju vizuelni izgled Windowsa 7 najnovije verzije operativnog sistema generacije Windows. Raspravljaju o riječi window (mogu koristiti pojmovnik na kraju Udžbenika) i njeno značenje povezuju s imenom OS. Uočavaju osnovne grafičke elemente Windowsa 7: prozore, ikonice, menije, naredbe... Učenicima se prezentuju prozori u Windowsu: prozori aplikacija (Word, Excel) i prozori dijalog boksova. Zaključuju da Windows pripada grupi grafičkih OS. Cilj aktivnosti: Učenici upoznaju brojne mogućnosti korišćenja računara. Shvataju da se neki poslovi znatno brže i efikasnije obavljaju uz pomoć računara. Razumiju značaj OS u komunikaciji korisnik računar. Uviđaju prednosti grafičkih OS sistema. Upoznaju OS Windows Učenici upoznaju jedan od nezaobilazih uređaja u korišćenju Windowsa i drugih grafičih OS miš (mouse). Posmatraju klip 003 i čitaju tekst o upotrebi miša. Treba najprije da uoče sličnost između pokazivanja kažiprstom i funkcije pokazivača (pointera) u grafičkim OS. S tim ciljem u paru mogu izvesti jednostavnu vježbu: Na stolu ispred sebe učenik postavi nekoliko predmeta. Treba da ponudi drugu jedan od tih predmeta, bez korišćenja govora. Napomena: Vjerovatno najjednostavniji način za ostvarivanje ovog zadatka je da učenik kažiprstom pokaže na željeni predmet. Jednostavna pitanja tipa: - Kako se biraju objekti na ekranu? - Kako izgleda pokazivač (pointer) i čemu služi? - Kako se upravlja pokazivačem? - Koje operacije se izvode pomoću pokazivača? mogu poslužiti kao uvod u aktivnost kojom se objašnjavaju osnovne funkcije miša. Uče kako se pravilno pridržava miš (palcem i malim prstom). Ostali prsti treba da su slobodni da bi se njima pritiskali tasteri. Pomjeraju miš po stolu i prate pomjeranje pokazivača po ekranu. Sami pozicioniraju pokazivač na određeni objekat na ekranu. Identifikuju lijevi i desni taster pomoću kojih se pokreću akcije na računaru. Obično se kažiprstom pritiska lijevi taster, domalim prstom desni taster, dok se srednjim prstom okreće točkić miša. Upoznaju se s mogućnostima korišćenja miša lijevom rukom. Uvježbavaju četiri najkorišćenije funkcije tastera miša koje su navedene u Udžbeniku. Početak rada na računaru Cilj aktivnosti: Učenici znaju kako se biraju objekti u Windowsu. Razumiju da pomjeranje miša po podlozi izaziva pomjeranje pokazivača, a pritiskanje tastera miša pokreće akcije. Upoznaju osnovne funkcije tastera miša i stiču neophodna praktična znanja i vještine potrebne za efikasno korišćenje miša. 3. Učenici pronalaze sličnosti između nekih električnih uređaja (televizor, šroret, mobilni telefon i sl.) i računara: napajanje, dugme za uključivanje, kablovi i sl. Učenici pronalaze dugme za uključenje računara (power button) na prednjoj strani kućišta i uključuju računar. 21

22 Početak rada na računaru Prate na ekranu učitavanje (podizanje) operativnog sitema koje traje par minuta. Treba da obrate pažnju na crni ekran koji se pojavljuje neposredno nakon uključenja. Sadrži osnovne informacije o računaru. Napomena: Učenicima treba skrenuti pažnju da u toku podizanja sistema ne treba izvoditi nikakve akcije (pritiskati tastere miša ili tastaure, jer računar još uvijek nije spreman za rad). Prije pojavljivanja karakterističnog radnog okruženja na ekranu monitora, od učenika se može zahtijevati da se prvo prijavi operativnom sistemu. To se dešava onda kad na računaru postoji više korisničkih naloga ili kad su nalozi zaštićeni lozinkom. O korisničkim nalozima (user accounts) učenici mogu pročitati u dodatku B u Udžbeniku. Ekran za prijavljivanje izgleda kao na slici A1.1. Slika A1.1 Ekran za prijavljivanje (Logon screen) Učenici se prijavljuju (login) na sljedeći način: - Na ekranu za prijavljivanje pronalaze ikonicu korisničkog naloga sa nazivom ucenik. Kliknu na njegovu ikonicu. - U polje ispod sličice unesu lozinku nastava. - Kliknu na plavu strelicu pored polja za prijavljivanje. Na svakom računaru u školi bi trebalo da postoji jedan korisnički nalog sa nazivom ucenik i lozinkom nastava. Ukoliko to nije slučaj, za dodatne informacije treba se obratiti ICT koordinatoru u školi. Učenici posmatraju Windowsovo radno okruženje i uočavaju njegove elemente. Napomena: Prikazati (ako je moguće) i grafička okruženja drugih operativnih sistema: ranijih verzija Windowsa (Vista, XP, 2000, 98), Ubuntu Linuxa i sl.). Učenicima skrenuti pažnju na savjete za korišćenje računarske opreme na strani 18. Cilj aktivnosti: Učenici uočavaju sličnost računara sa drugim električnim uređajima. Upoznaju osnovne elemente Windowsovog grafičkog okruženja (GUI) Učenici u Udžbeniku čitaju kako se ispravno isključuje računar. Posmatraju klip 004. Pomoću dugmeta Start pokreću Start menu i u njemu pronalaze naredbu za gašenje računara Shut Down. Aktiviraju meni naredbe Shut Down, klikom na strelicu desno od dugmeta Shut Down. Isprobavaju svaku od naredbi iz menija naredbe Shut down i vraćaju računar u operativno stanje nakon pokrenutih akcija. Isključuju računar klikom na dugme Shut down. Cilj aktivnosti: Učenici uče kako se pravilno isključuje računar. Upoznaju različita stanja neaktivnosti računara i znaju kako se računar restartuje. Znaju da gašenje računara prekidom električnog napajanja može izazvati probleme u njegovom radu.

23 Početak rada na računaru Čas: 2/4 1. Učenici uočavaju osnovne elemente Windowsovog radnog okruženja: pokazivač (pointer), radni sto (desktop), ikonice (icons) i prozore (windows). Posmatraju klip 005 i čitaju tekst u Udžbeniku. Jednostavna pitanja tipa: - Čemu služe ikonice? - Što svaka ikonica posjeduje? - Zašto se ikonice prikazuju različitim grafičkim simbolima? mogu poslužiti kao uvod u aktivnost pomoću koje učenici upoznaju osnovne principe rada sa ikonicama. Posmatraju klip 006. Izvode sljedeće operacije s ikonicama: Postavljanje pokazivača iznad ikonice dobijanje dodatnih informacija o funkciji ikonice. Lijevi klik na ikonicu selektovanje (odabir) ikonice. Desni klik na ikonicu aktiviranje kontekstnog (Context) menija. Dvostruki lijevi klik na ikonicu otvaranje programa na koji se ikonica odnosi. Povlačenje (dragging) ikonice, pritisnutim lijevim tasterom pomjeranje ikonice po radnoj površini. Otpuštanjem (droping) tastera ikonica se pozicionira na željeno mjesto. Cilj aktivnosti: Učenici stiču neophodna praktična znanja i vještine pri radu s ikonicama. 2. Učenici uočavaju da osim standradnih ikonica, na radnoj površini, postoji i druga vrsta ikonica Gadget (alatka, pribor). Učenicima treba pokazati radnu površinu sa gadžetima i pitati ih znaju li šta njihove ikonice predstavljaju. Na osnovu jednostavnih pitanja tipa: - Što je u stvari gadžet? - Po čemu se ikonica gadžeta razlikuje od standardne ikonice? učenici zaključuju da su gadžeti mini programi koji daju trenutnu informaciju koja se direktno čita s ekrana (vrijeme, datum, prognozu vremena i sl.); da standardna ikonica otvara neki program, dok je gadžet program sam za sebe. Izvode sljedeće operacije sa gadžetima: Postavljaju gadžet na desktop. Najprije pozivaju kontekstni meni (desni klik na radnu površinu) i klikom na opciju Gadgets (slika A1.2) otvaraju prozor iz koga biraju željeni gadžet. Slika A1.2 Postavljanje gadžeta na desktop Pomjeraju gadžet po radnoj površini (povlačenjem). Podešavaju izgled gadžeta lijevim klikom na dugme u desnom gornjem uglu njegove ikonice. Uklanjaju gadžet lijevim klikom na dugme u gornjem desnom uglu njegove sličice. 23

24 Početak rada na računaru Cilj aktivnosti: Učenici uče kako da postave neke korisne informacije na radnu površinu, korišćenjem gadžeta (vrijeme, datum, vremenska prognoza i sl.). U pitanju su informacije koje treba da im budu stalno dostupne. Zadatak: Učenici treba da postave sat (Clock) na desktop i da zatim promijene njegov izgled. 3. Učenici uočavaju traku na dnu ekrana taskbar (linija ili traka poslova). Posmatraju klip 007 i čitaju tekst o taskbaru u Udžbeniku. Uočavaju sve dijelove taskbara. Praktičnim demonstriranjem i pomoću pitanja tipa: - Što predstavlja okruglo dugme s oznakom Start? - Čemu služe ikonice na lijevoj strani pored dugmeta Start? - Čemu služe ikonice na desnoj strani taskbara? - Čemu služi središnji dio taskbara? zaključuju da se pomoću dugmeta Start otvara Start meni; da ikonice pored dugmeta Start služe za brzo pokretanje nekih programa (jednim klikom); da ikonice na desnoj strani daju informacije o trenutnom stanju računara (vremenu i datumu, povezanosti na internet, jačini zvuka i sl.); da se na središnji dio taskbara smještaju ikonice trenutno otvorenih prozora. Izvode sljedeće operacije sa taskbarom: Otključavaju taskbar. Desnim klikom na taskbar otvaraju kontekstni meni (slika 1.10) pomoću kojeg se klikom na opciju Lock the taskbar (zaključaj taskbar) uklanja oznaka koja označava da je taskbar zaključan. Kad je taskbar otključan, tada se može podešavati. Slika A1.3 Otključavanje taskbara i promjena njegove širine Podešavaju širinu taskbara. Pokazivač se dovodi na granicu tasbara. Kada pokazivač promijeni oblik i postane bijela duž sa strelicama na krajevima, tada se povlačenjem (pritisnutim lijevim tasterom) pomjera granična linija taskbara i mijenja njegova širina (slika A1.3). Mijenjaju položaj taskbara. Povlačenjem otključanog taskbara na neku od ivica ekrana taskbar se može pozicionirati uz lijevu ili desnu odnosno gornju ili donju ivicu ekrana. Zaključavaju taskbar. Operacija se izvodi na isti način kao otključavanje. Cilj aktivnosti: Učenici uče kako se koristi taskbar i kako se mijenja njegov izgled. 4. Učenicima treba pokazati različita radna okuženja. Treba pitati nekoliko učenika koje im se od prikazanih radnih okruženja najviše sviđa i kako bi željeli da izgleda njihovo. Mijenjaju pozadinu radne površine (wallpaper poster): Pozivaju kontekstni meni desnim klikom na radnu površinu na kojoj nema ikonica. Iz menija, potom, biraju opciju na dnu: Personalize (personalizuj učini ličnim, prilagodi sebi). U otvorenom prozoru (kao na slici A1.4) biraju neku od ugrađenih tema (crveni okvir). 24

25 Početak rada na računaru Pomoću dugmeta Desktop Background (zeleni okvir), u novom prozoru na slici A1.4, biraju sliku koja će se prikazivati na radnoj površini. U centralnom dijelu prozora nalaze se ugrađeni posteri grupisani u kategorije. Klikom na dugme Browse (listaj) mogu potražiti i neku drugu sliku koja je sačuvana u računaru. Slika A1.4 Promjena pozadine radne površine Napomena: Pozadina desktopa je važan element pri radu sa Windowsom i čini da se korisnici prijatnije osjećaju dok sjede za računarom. Cilj aktivnosti: Učenici znaju kako da postave omiljenu sliku na radnu površinu. 5. Učenici uočavaju standardne (sistemske) ikonice na desktopu: Computer (računar), User (korisnik), Network (mreža), Recycle Bin (korpa za smeće ili reciklažu) i Control panel (upravljačka tabla). Posmatraju klip 006. Učenici postavljaju (ako ne postoji) ili uklanjaju (ako već postoji) ikonicu Control panel na desktop odnosno sa desktopa. Napomena: Pri prvom pokretanju Windowsa sistemske ikonice se ne prikazuju na desktopu. Procedura kojom se one postavljaju na desktop je sljedeća: Iz kontekstnog menija (desni klik na prazan desktop) bira se opcija Personalize na dnu, (slika A1.4). U novom prozoru (kao na slici) odabere se opcija u gornjem lijevom uglu Change desktop icons. Potom se u novom prozoru štrikiraju polja pored sistemskih ikonica (slika A1.5). Slika A1.5 Prozor za podešavanje sistemskih ikonica Slika jednog tipičnog radnog okruženja data je u Udžbeniku na strani 19. Napomena: Izgled radnog okruženja igra bitnu ulogu pri radu sa računarom. Radno okruženje u kome se prijatno osjećaju može dodatno stimulisati učenike da koriste računar. Zato ih treba ohrabriti da sami 25

26 Početak rada na računaru uređuju svoje radno okruženje. S druge strane, zavedeni atraktivnošću Windowsa, učenici su često skloni pretjerivanju u ovoj aktivnosti. Ona nikako ne smije da postane sama sebi cilj. Cilj aktivnosti: Učenici stiču operativne vještine koje će im omogućiti da samostalno uređuju svoje radno okruženje. Zadatak: Preuredi radno okruženje prema svojim potrebama. To uključuje sljedeće operacije: - Raspoređivanje i grupisanje ikonica po radnoj površini (povlačenjem). - Postavljanje i raspoređivanje gadgeta. - Prilagođavanje veličine i pozicije taskbara. - Promjenu pozadine desktopa. Čas: 3/4 1. Učenici upoznaju termine hardware i software. U pojmovniku na kraju Udžbenika čitaju objašnjenja ovih pojmova. Zaključuju da hardver čine fizički djelovi računara, a da softwer (programe) čine instrukcije pomoću kojih računar radi, da hardver i softver čine neraskidivu cjelinu, da jedan bez drugog nemaju nikakav smisao. Učenici čitaju tekst u Udžbeniku o djelovima računara. U elektronskom izdanju mogu pročitati dodatne informacije o hardverskim komponentama. Napomena: Učenicima treba pokazati (na nekom starom računaru koji nije u funkciji) sve hardverske komponente koje se pominju u poglavlju 1.2. Treba da znaju kako ove komponente izgledaju, gdje se nalaze i koja je njihova osnovna funkcija. Učenici identifikuju CU (centralnu jedinicu kućište) računara. U otvorenom kućištu uočavaju matičnu ploču, procesor, memoriju i grafičku karticu. Uočavaju na zadnjoj strani CU priključke za različite hardverske komponente (miš, tastatura, monitor). Uočavaju priključak za monitor i priključuju monitor. Na monitoru uočavaju signalne lampice i dugmad za podešavanje ekrana. Podešavaju osvjetljenje, kontrast, širinu i visinu slike na ekranu. Napomena: Učenike treba ohrabriti da slobodno (bez straha da će nešto pokvariti) barataju računarskom opremom. Kad se jave problemi u radu računara, najprije treba da provjere kako su njegove komponente spojene na CU. Cilj aktivnosti: Učenici upoznaju osnovne hardverske komponente i znaju koja je njihova uloga. 2. Čitaju tekst u Udžbeniku u kome se objašnjava uloga tastature. Upoznaju funkcije tastera. Uvježbavaju korišćenje alfanumeričkog dijela tastature. Napomena: Za ostvarivanje aktivnosti koje slijede treba otvoriti neki program za obradu teksta, recimo Notepad. Kako se pokreće Notepad, može se naći u Udžbeniku (poglavlje 3 na strani 37). Učenici počinju s unosom slova i brojeva. Postepeno uključuju tastere Space, Shift, Tab i Caps lock. Zatim uključuju taster Enter za umetanje novog reda u tekstu i Backspace za brisanje pogrešno unijetog znaka. Taster Enter se koristi i za startovanje programa. Učenicima treba pokazati i kako se pomoću tastera Enter pokreće neki program sa desktopa. 26

27 Učenike potom treba upoznati sa tasterima Ctrl i Alt koji se koriste u kombinaciji sa drugim tasterima. Na kraju knjige postoji veliki broj operacija u kojima se koriste ova dva tastera. Učenici treba da isprobaju akcije u nekim od tih primjera. Na kraju učenici uočavaju specijalne tastere s oznakom (otvaranje menija Start) i oznakom (otvaranje menija Context) i isprobavaju ih. Uvježbavaju korišćenje numeričkog dijela tastature. Učenici uvježbavaju unos brojeva i simbola računskih operacija pomoću tastera na numeričkom dijelu tastature. Unose jednostavnu matematičku relaciju. Isprobavaju funkciju tastera Num Lock (uključivanje i isključivanje numeričke grupe tastera). Zadatak: Unijeti malo duži tekst u Notepadu (učenicima podijeliti odštampane listove ili prikazati tekst pomoću projektora odabrati tekst koji su učenici obrađivali na nekom od prethodnih časova bilo kojeg predmeta). Uvježbavaju korišćenje funkcijskih tastera: Esc i 12 funkcijskih tastera (od F1 do F12). Početak rada na računaru Isprobavaju funkciju tastera Esc. Na primjer: otvore meni Start ili kontekstni meni, a zatim pritisnu tastrer Esc. Isprobavaju funkcijske tastere. Na primjer, taster F1 u većini programa prikazuje uputstvo za korišćenje programa (popularni Help). Učenici uvježbavaju korišćenje tastera za pomjeranje kursora (četiri strelice) i tastera: Insert, Delete, Home, End, PgUp (Page Up), PgDn (Page Down), Print Screen, Scroll Lock i Pause (Break). U Notepadu, na većem bloku teksta, učenici isprobavaju funkcije tastera iz ove grupe. Cilj aktivnosti: Učenici upoznaju tastaturu i funkcije pojedinih tastera. Stiču operativna znanja i vještine za korišćenje tastature. Čas: 4/4 1. Učenici otvaraju program Computer pomoću ikonice na desktopu. Uočavaju elemente prozora Computer. Čitaju tekst u Udžbeniku o programu Computer i njegovim elementima. Upoznaju Title bar (traku naslova). Posmatraju klip 008 u elektronskom izdanju. Na Title baru, u krajnjem desnom uglu, učenici uočavaju tri dugmeta za manipulaciju prozorom: Minimize, Maximaze/Restore i Close. Isprobavaju funkcije ovih komandi. Uočavaju elemente adress bara (trake za adrese): dugmad za kretanje, polje za adresu (adress box) i polje za pretraživanje (search box). Čitaju o Menu baru (traku menija). Posmatraju klip 009. Uočavaju standardne menije: File, Edit, View, Tools i Help. Aktiviraju menije klikom na njihov naziv (tab) i posmatraju njihov sadržaj. Napomena: Menu bar se u standardnoj postavci Windowsa ne prikazuje. Prikazivanje Menu bara ostvaruje se pomoću menija Organize (podmeni Layout) kao na slici 1.5. Uočavaju dugmad na Toolbaru (traci alata). Otvaraju menije pomoću dugmadi na Toolbaru i upoznaju naredbe koje se najčešće koriste. Upoznaju Status bar (traku stanja). Selektuju objekte u prozoru i čitaju informacije na Status baru. Napomena: Status bar se u standardnoj postavci Windowsa ne prikazuje. Prikazivanje Status bara ostvaruje se pomoću menija View na Menu baru, (kao na slici 1.5). 27

28 Početak rada na računaru 28 Upoznaju Explorer bar (traku za istraživanje). Napomena: Explorer bar se u standardnoj postavci Windowsa ne prikazuje. Prikazivanje Explorer bara ostvaruje se pomoću menija View na Menu baru, (kao na slici 1.5). Uočavaju Navigation pane (panel za navigaciju). Posmatraju klip 010. Opisuju ulogu panela za navigaciju. Posjećuju određene lokacije na računaru koristeći panel za navigaciju: Computer, Documents, Pictures Uočavaju Details pane (panel za detalje). Selektuju neki objekat u prozoru i posmatraju na panelu za detalje informacije o selektovanom objektu. Upoznaju Preview pane (panel za pregled). Aktiviraju njegovo pojavljivanje i opisuju njegovu funkciju. Selektuju neki objekat na lokaciji Documents (koji sadrži tekst ili sliku) i u panelu za pregled posmatraju sadržaj selektovanog objekta. Napomena: Preview pane u standardnoj postavci Windowsa se ne prikazuje. Prikazivanje panela za pregled ostvaruje se pomoću menija Organize na Toolbaru (kao na slici 1.5) ili pomoću odgovarajućeg dugmeta na Toolbaru. Uočavaju objekte u radnom prostoru. Work area (radni prostor) zauzima najveći dio prozora. Selektuju i otvaraju različite objekte u radnom prostoru. Učenici čitaju kako se mijenja sadržaj prozora Computer (kako se postavljaju trake i paneli). Posmatraju klip 011. Uključuju/isključuju Menu bar, Details, Preview pane i Navigation pane (pomoću Organize menija podmeni Layout). Uključuju/isključuju Status bar i Explorer bar (pomoću Menu bara View meni). Cilj aktivnosti: Učenici upoznaju sve elemente prozora Computer u kome se obavlja veliki broj operacija na računaru. Umiju da manipulišu prozorom Computer i da pronađu u njemu menije sa naredbama. Umiju da prikažu informacije o objektima i pomoćne alate u prozoru Computer aktiviranjem traka i panela. 2. Učenici čitaju kako se podešavaju dimenzije prozora. Posmatraju klip 012. Izvode sljedeće operacije: Povlačenjem graničnih linija (ručno) mijenjaju dimenzije prozora koji nije maksimalan. Povlačenjem Title bara pomjeraju prozor po ekranu i pozicioniraju ga. Smanjuju dimenzije prozora (prvo širinu, a zatim visinu) dok se ne pojave scrollbarovi trake za pomjeranje. Povlačenjem klizača ili okretanjem točkića pregledaju kompletan sadržaj prozora. Cilj aktivnosti: Učenici umiju da mijenjaju veličinu i položaj bilo kog prozora i znaju kako se koriste trake za pomjeranje (scroolbars). Zadatak: Rasporediti na radnu površinu 4 prozora (različitih programa) tako da svaki od njih bude potpuno vidljiv. 3. Učenici otvaraju nekoliko prozora. Razlikuju aktivni od neaktivnog prozora. Posmatraju klipove 013 i 014. Čitaju tekst o aktivnim prozorima u Udžbeniku. Prozore iz prethodne aktivnosti raspoređuju pomoću menija na slici Mijenjaju aktivni prozor pomoću Taskbara. Mijenjaju aktivni prozor pomoću tastature (Alt + Tab). Cilj aktivnosti: Učenici znaju kako se upravlja većim brojem otvorenih prozora. Umiju da promijene aktivni prozor.

29 Rad sa folderima i priprema radnog prostora je važna za početak rada na računaru. Funkcija računara je obrada, razmjena i čuvanje podataka. Te podatke treba sačuvati i kasnije pronaći. Ako računar zamislimo kao radnu sobu, podatke kao listove papir onda su nam potrebe fascikle, ladice, ormari, police i ostala mjesta za čuvanje listova/podataka. Ovi listovi papira koji sadrže podatke, u Windowsu se nazivaju fajlovi (files), a mjesta za čuvanje podataka se nazivaju folderi ili fascikle. 2. Kreiranje prostora na računaru OPERATIVNI CILJEVI Učenici: obrazlažu šta je folder i šta on može da sadrži; kreiraju samostalno foldere u okviru foldera My Documents (određenog naziva, na osnovu zahtjeva); znaju kako da brže dođu do određenog foldera; znaju da kreiraju prečice; znaju da obrišu objekte u Windowsu 7; znaju da povrate dokument iz korpe ; znaju da trajno obrišu sadržaj iz memorije računara; znaju kako da dođu do alata za podešavanje računara; znaju da upotrijebe alat za podešavanje vremena i datuma; znaju da izaberu jezik na kojem žele da unesu podatke. Didaktičke preporuke Učenici treba da naprave fasciklu koja se zove kao njihovo odjeljenje i u njoj fascikle za čuvanje slika i tesktova i podesiti računar tako da pokazuje vrijeme u našoj zemlji i podržava naša slova. 2.1 Pregled sadržaja foldera i fajlova Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. šta je to folder, 2. kako doći do sadržaja foldera, 3. kako se kreiraju folder. 29

30 Kreiranje prostora na računaru U Windowsu je uobičajeno da korisnik sve svoje podatke čuva u okviru za njega posebno kreiranog foldera, koji se nalazi na radnoj površini. Ime ovog foldera zavisi od toga kako ste se prijavili operativnom sistemu, a kreira se automatski od strane Windowsa. U našem slučaju ovaj folder nosi naziv User (ime korisnika). Na desktopu postoji ikonica za otvaranje ovog foldera i prikazana je na slici 2.1. Korisnički folder Slika 2.1 Korisnički folder na desktopu Dupli klik na ovu ikonicu otvara prozor u kojem se vidi sadržaj korisničkog foldera. Na isti način (duplim klikom) se otvaraju i svi ostali folderi. Izgled User prozora će zavisiti od konkretnog računara (podešavanja i sadržaja). Na slici 2.2 je dat prikaz User prozora jednog standardnog računara. 30 Slika 2.2 Sadržaj korisničkog (User) foldera Tu vidimo veliki broj raznih foldera koji pomažu korisniku u razvrstavanju podataka: My Documents, My Music, My Pictures, My Videos... Otvorite li folder (duplim klikom) My Documents, prikazaće vam se njegov sadržaj. Unutra možete vidjeti nove foldere ali i neke ikonice koje nijesu folderi. Vjerovatno pogađate da su to fajlovi. Ako želite sadržaj foldera vidjeti na neki drugi način, kliknite na komandu Change your View (slika 2.3) i pomjeranjem klizača birajte jednu od naredbi za izgled ikonica u prozoru (Extra Large Icons, Large Icons, Medium Icons, Small Icons, List, Details, Tiles, Content). Na slici 2.3 je izabran izgled List (spisak), a zatim Medium Icons (Srednja veličina ikonica). Probajte i ostale opcije iz menija.

31 Kreiranje prostora na računaru Slika 2.3 My Documents folder i meni za promjenu izgleda ikonica u prozoru Pogledajte šta sadrži folder My Music (moja muzika) u okviru User foldera. Otvorite taj folder duplim klikom. Ako želite da se vratite nazad u User folder, dovoljno je da kliknete na dugme Back (nazad) na toolbaru prozora. Na ovaj način se vrši vraćanje iz podfoldera. Ponovno vraćanje u folder My Music ostvaruje se pomoću dugmeta Forward (naprijed) ili duplim klikom na njegovu ikonicu. Dakle, ovdje je My Music podfolder (subfolder) foldera User. Kao što smo vidjeli, pregled sadržaja i prelazak iz jednog u drugi folder je vrlo jednostavan: dupli klik na ikonicu, odnosno klik na dugmad Back ili Forward. Sada otvorite folder User i pregledajte sadržaj foldera My Documents. Pregledajte sadržaj svih njegovih podfoldera. Vidjećete da se struktura foldera grana zavisno od potreba korisnika. Startujte ( otvorite ) i neke fajlove. Pogledajte njihov sadržaj pa ih zatvorite. Pregled sadržaja fajlova i foldera se svodi na dupli klik na njihove ikonice. Nakon uvida u podatke dovoljno je zatvoriti prozor. 2.2 Kreiranje novog foldera Da biste počeli da unosite i pamtite konkretne podatke (fajlove), prvo treba da kreirate folder u koji ćete ih smjestiti. Prije nego što kreirate folder, morate odlučiti gdje ćete ga kreirati. Najčešće se folderi kreiraju u My Documentsu ili nekom njegovom podfolderu. Dakle, otvorite (duplim klikom) folder My Documents u okviru foldera User. Kreirajte u njemu folder Proba. Postoji više načina kako to možete uraditi. Mi ćemo vam pokazati dva načina. Slika 2.4 Kreiranje foldera pomoću komande New Folder Prvi način je da kliknete na komandu New folder iz meni bara (slika 2.4) U prozoru će se pojaviti ikonica foldera pod nazivom New Folder. Podrazumijevano ime (New Folder) je još aktivno (plavo) i dovoljno je unijeti tastaturom željeno ime i pritisnuti taster Enter na tastaturi. Prihvatanje novog imena foldera, umjesto pritiskanja tipke Enter, postiže se i klikom na lijevi tastera miša, dok je njegov pokazivač na praznoj radnoj površini prozora. 31

32 Kreiranje prostora na računaru Drugi način je da kliknete desnim tasterom na praznu radnu površinu prozora (slika 2.3). Na ovaj način se poziva tzv. kontekstni meni (context menu). Meni je dobio takav naziv jer njegov izgled zavisi od mjesta gdje se nalazio pokazivač u trenutku kad ste kliknuli desnim tasterom. Preporučujemo vam često korišćenje ovog menija i za druge operacije, jer njegov sadržaj ukazuje šta sve možete raditi sa izabranim objektom. Dakle, vodite računa da pokazivač bude na praznom dijelu radne površine foldera kad kliknete desnim tasterom (ako to nije slučaj onda nećete dobiti meni sa željenim naredbama). Meni koji se pojavio treba da ima naredbu New. Kliknite na New, a zatim na Folder. Ostatak procesa isti je kao i u prethodnom slučaju. Slika 2.5 Kreiranje foldera pomoću kontekstnog menija 2.3 Prečica kraći put do podataka Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. kako brže doći do foldera, 2. kako se kreiraju prečice. Podaci se najčešće pamte kao fajlovi u My Documentsu. Da bi koristio te podatke, korisnik mora prvo da otvori folder User, u okviru njega folder My Documents, zatim neki od njegovih foldera i na kraju da pronađe fajl. Ako se često radi, ova procedura može da bude dosta komplikovana i zamorna. S druge strane, korisnik želi da su mu podaci na kojima radi lako dostupni i zato ono što mu je najpotrebnije najčešće čuva na desktopu. Naravno, nije preporučljivo da se folderi kreiraju na desktopu jer se greškom mogu obrisati (uništiti). Rješenje za ove potrebe je u prečicama (shortcuts). Prečice služe da korisniku skrate put do željenih foldera ili fajlova. Prečice se označavaju ikonicama koje se razlikuju od ostalih po tome što imaju strelicu u donjem lijevom uglu (slika 2.6). Ikonice prečica imaju svoja imena. Uobičajeno prečica ima istu ikonicu kao i objekat na kojeg pokazuje (fajl ili folder) sa dodatnom strelicom. Isti efekat se postiže bilo dvoklikom na prečicu, bilo na sam objekat za koji je prečica kreirana, (slika 2.4). Dakle, dupli klik na prečicu foldera Proba otvara taj folder isto kao i dupli klik na sam folder Proba. Slika 2.6 Folder i fajl i njihove prečice 32

33 Kreiranje prostora na računaru Prečice se mogu kreirati na više načina. Jedan od njih je pomoću niza dijalog-boksova za kreiranje prečice. Prvo se odabere folder. Klikne se desnim tasterom miša kad je pokazivač na radnoj površini prozora ili na desktopu. Iz otvorenog kontekstnog menija se izabere opcija New (kao i pri kreiranju foldera). Iz menija naredbe New se izabere opcija Shortcut (prečica) kao na slici 2.7. Nakon toga se pojavi dijalog-boks (Create Shortcut) koji od korisnika traži da se odredi fajl ili folder do koga će prečica voditi. Korisnik može da ukuca tačnu lokaciju objekta (fajla ili foldera), a može da ga izabere. Svakako je lakše pokazati na željeni objekat. Potrebno je kliknuti na dugme Browse (listati). Otvoriće se novi dijalog-boks Browse for folder u kojem se vidi sadržaj desktopa. Ispred nekih foldera se nalazi znak koji omogućava grananje objekta na podfoldere (slika 2.7). Treba kliknuti na simbol ispred foldera User i vidjeće se svi njegovi podfolderi. Slika 2.7 Kreiranje prečice na desktop Izabere se željeni folder i klikne se na njegovu ikonicu. Odmah će njegov sadržaj biti vidljiv u prozoru. Na ovaj način se izabere jedan objekat (fajl ili folder). Na primjer, izabraćemo u My Documentsu folder Proba. Kada je Proba selektovana, dovoljno je kliknuti na dugme OK (slika 2.8). Ovaj će se prozor zatvoriti, a u prethodni će biti unijeta lokacija željenog objekta (slika 2.8). Zatim treba kliknuti na dugme Next (slika 2.8). U novom prozoru se od korisnika traži da unese ime prečice. Automatski (po defaultu) je uneseno isto ime kao što je ime objekta na koji prečica pokazuje (Proba). Ako korisnik želi da postavi drugo ime treba ga unese pomoću tastature. Kad je ime prihvaćeno ili unijeto, klikom na Finish prečica je kreirana (slika 2.9). Slika 2.8 Kreiranje prečice na desktop Ovakav niz dijalog-boksova se često naziva Wizard (čarobnjak). Nizom dijalog-boksova Windows prikuplja informacije od korisnika da bi odradio neku složenu operaciju. Slika 2.9 Ikonica prečice Proba na desktopu Kraći način kreiranja prečice je prosto prevlačenje ikonice na željeno mjesto desnim tasterom. Kao primjer ćemo kreirati prečicu do nekog fajla (recimo fajla Skola ili nekog kojeg ćete naći u My Documents). Otvorićemo My Documents i u njemu selektovati fajl Skola (slika 2.10). Vi izaberite fajl koji hoćete. Desnim tasterom miša prevucite ikonicu izabranog fajla na desktop. Kada pustite taster miša, pojaviće se meni koji nudi opcije: Copy Here (kopiraj ovdje), Move Here (premjesti ovdje), Create Shortcuts Here (kreiraj prečicu ovdje) i Cancel (odustani od kreiranja). Izaberite opciju Create Shortcuts Here i kliknite na nju. Nakon toga je prečica kreirana. 33

34 Kreiranje prostora na računaru Slika 2.10 Kreiranje prečice na fajl prevlačenjem Prečica može da se kreira bilo gdje u spoljašnjoj memoriji (kao i fajlovi i folderi). Prečice mogu da vode ka fajlovima i folderima, ali i ka drugim prečicama. 2.4 Promjena imena fajlovima, folderima i prečicama (Rename) Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. kako se mijenjaju imena objektima u Windows 7, 2. kojim objektima se ime ne može promijeniti i zašto. Često je potrebno promijeniti ime nekom od objekata (folder, prečica, fajl...). Ova operacija je veoma jednostavna i može se uraditi na više načina. Jedan od načina je upotrebom kontekstnog menija. Kliknute desnim tasterom kada je pokazivač na željenoj ikonici. Pojaviće se kontekstni meni koji sadrži razne naredbe za manipulaciju tom ikonicom. Sadržaj menija zavisi od vrste ikonice (fajl, folder ili prečica). Neke naredbe su uvijek prisutne u ovim menijima, a među njima je naredba Rename (preimenovati). Nakon izbora ove naredbe, potrebno je unijeti novo ime pomoću tastature i pritisnuti Enter. Na slici 2.11 je dat primjer promjene imena foldera proba u novo_ime. Naredba Rename je dostupna i u okviru Organize (organizuj) menija (slika 2.11) i to je drugi način promjene imena fajlovima, folderima i prečicama. 34 Slika 2.11 Promjena imena foldera

35 Kreiranje prostora na računaru Nekim folderima i fajlovima ne može se promijeniti ime. U pitanju su sistemski fajlovi i folderi koje koristi sam operativni sistem i promjena njihovog imena bi izazvala probleme pri radu. Takvi su, na primjer, folderi Windows, i Program Files itd. 2.5 Brisanje foldera, fajlova i prečica (Delete) Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. kako se brišu objekti u Windowsu 7, 2. šta se dešava sa obrisanim objektima, 3. kako obrisati više objekata odjednom, 4. kako povratiti obrisane objekte, 5. kako trajno obrisati objekte. Iako računari mogu da prime ogromnu količinu podataka, kapacitet im je ograničen. Zbog toga je brisanje podataka važna funkcija operativnog sistema. Osim toga, korisniku neki fajlovi, folderi ili prečice (jednim imenom - objekti) više nijesu potrebni i prosto ih želi obrisati i osloboditi prostor. Neki fajlovi i folderi se ne mogu brisati na uobičajeni način. To je slučaj sa sistemskim i zaštićenim podacima. Brisanje je osjetljiva i za podatke opasna operacija jer se nepažnjom ili omaškom može uništiti dugogodišnji rad korisnika. Zbog toga je smišljen jedan međukorak u brisanju podataka. Ovaj međukorak ili međuprostor u koji se smeštaju podaci koje korisnik izbriše se zove Recycle Bin (Korpa za otpatke ili reciklažu). Ikonica za korpu se nalazi na desktopu. Sve dok su podaci u korpi oni nijesu trajno uništeni. Da bi se podaci trajno uništili, potrebno ih je izbrisati iz korpe ili isprazniti čitavu korpu. To je drugi korak u brisanju podataka nakon koga se podaci ne mogu povratiti. Brisanje se može izvršiti pomoću, već pomenutog, kontekstnog menija. Obrišite, tj. premjestite u korpu, folder Proba iz prethodnog primjera. Aktivirajte kontekstni meni foldera Proba (desnim klikom na Proba). U meniju birajete opciju Delete. Kako je ovo opasna operacija, Windows traži od korisnika da potvrdi brisanje podataka. Dakle, pojaviće se dijalog-boks Delete Folder (brisanje foldera). Pitanje je da li ste sigurni da želite da bacite taj folder u korpu (Are you sure you want...). Klikom na dugme Yes (da) preselićete fajl u korpu, a klikom na No (ne) odustaćete od brisanja. Isti postupak se može sprovesti i pomoću naredbe Delete, koja se nalazi u okviru menija Organize (slika 2.12). Takođe, dovoljno je selektovati objekat i pritisnuti taster Delete (Del) na tastaturi. Slika 2.12 Dva načina brisanja foldera pomoću naredbe Delete i dijalog-boks 35

36 Kreiranje prostora na računaru Brisanje više objekata istovremeno (selektovanje više objekata) Često je potrebno obrisati više ikonica. To se može uraditi selektovanjem, ikonicu po ikonicu ili prevlačenjem. Za prvi način, potrebno je samo držati pritisnut taster Ctrl i klikom na ikonice redom ih selektovati. Sve će selektovane ikonice promijeniti boju pozadine (po default-u u plavu). Drugi način je pomoću miša. Naime, povlačeći pritisnutim lijevim tasterom, obuhvatite željene ikonice sjenkom koju širi pokazivač. Nakon puštanja tastera ikonice će biti selektovane. Uobičajeno je da se grupisane ikonice selektuju povlačenjem, a razbacane pomoću Ctrl tastera (slika 2.13). Na kraju je potrebno desnim tasterom kliknuti na neku od njih i iz kontekst-menija izabrati naredbu Delete. Ako želite da selektujete sve ikonice u prozoru, najlakše je koristiti naredbu Select All (selektuj sve) menija Organize ili kombinaciju tastera Ctrl + A na tastaturi. Slika 2.13 Tri načina selektovanja ikonica Primijetite u status baru prozora informacije o broju selektovanih objekata. Na slici 2.13 je označen taj dio status bara Vraćanje izbrisanih objekata (Restore) Ako se korisnik nakon brisanja uhvati za glavu i uzvikne jao, nije sve izgubljeno. Obrisani objekti ga čekaju u korpi. Veoma ih je lako vratiti na mjesto odakle su obrisani. Potrebno je otvoriti korpu (duplim klikom na Recycle Bin). U prozoru korpe se nalaze sve obrisane ikonice. Kliknemo na onu koju želimo da povratimo (prečicu Proba). Zatim kliknemo na komandu Restore this item (obnovite ovaj objekat) u meni baru. Nakon toga ikonica više neće biti u korpi već tamo odakle je obrisana na originalnoj lokaciji (slika 2.14). Isto se postiže i izborom opcije Restore iz kontekstnog menija (slika 2.14). Slika 2.14 Dva načina povraćaja objekta pomoću naredbe Restore 36

37 2.5.3 Pražnjenje Korpe (Empty Recycle Bin) Prebacivanjem objekata u Korpu ne oslobađa se prostor na računaru. Da biste trajno obrisali podatke, potrebno ih je obrisati iz korpe ili je isprazniti. Nakon pražnjenja korpe, podaci koji su bili u njoj ne mogu se vratiti. Kliknimo desnim tasterom na korpu i pojaviće se kontekstni meni (slika 2.15). Klikom na Empty Recycle Bin (prazni Korpu) korpa će biti ispražnjena. Ovo se može odraditi i pojedinačnim brisanjem objekata iz korpe. Kreiranje prostora na računaru Slika 2.15 Pražnjenje korpe 2.6 Podešavanje vremena i jezika - Control panel (upravljačka tabla) Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. kako se dolazi do alata za podešavanje računara, 2. kako se podešavaju datum i vrijeme, 3. kako se prilagođava tastatura jeziku na kojem želite da unosite podatke. Operativni sistemi pored usluga koje pružaju korisniku, upravljaju računarom. Oni posjeduju i alate za podešavanje računara. Ovdje ćemo pomenuti samo neke od njih. Slika 2.16 Pokretanje Control Panela sa Desktopa i pomoću dugmeta Start na taskbaru Program u kojem se nalaze alati za podešavanje računara sa Windowsom, naziva se upravljačka tabla (Control Panel). Do Control Panela se može doći na razne načine. Jedan od njih je dupli klik na ikonicu Control Panel na desktopu, a drugi klik na stavku Control Panel u listi na desnoj strani Start menija, kao na slici Start meni se poziva klikom na okruglo dugme Start na taskbaru. Control Panel ima tri izgleda (View by): Small icons (male ikonice), Large icons (velike ikonice) i Category (po kategorijama). Sva tri izgleda su prikazana na slici 2.17, a dugme za izbor jednog od njih je obilježeno. Kompletan računar se podešava pomoću raznih alata koje vidite u Control Panelu. Slika 2.17 Tri izgleda Control Panela i dugme za promjenu izgleda 37

38 Kreiranje prostora na računaru Podešavanje sistemskog vremena (Date and Time) Slika 2.18 Date and time prozor tri taba za podešavanje sistemskog vremena u Windowsu 7 Tačno sistemsko vrijeme na računaru je veoma važno, jer za sve podatke postoji informacija o vremenu i datumu njihovog nastanka. Za podešavanje vremena se koristi alat Date and Time iz Control Panela. Ovaj alat ima 3 jezička (taba): Date and Time, Additional Clocks i Internet Time. Samo jedan može biti vidljiv u datom trenutku i on se bira klikom na ime taba (tab, jezičak ili kartica je element GUI koji omogućava da jedan prozor sadrži više elemenata). Na slici 2.16 je dat izgled jezička Date and time ovog alata. Podešavanje vremena i datuma ostvaruje se pritiskom na dugme Change date and time, a podešavanje vremenske zone mjesta gdje se računar koristi, ostvaruje se pritiskom na dugme Change time zone. Izgledi ovih prozora prikazani su na slici Sistemsko vrijeme je prikazano u desnom uglu taskbara (notification area oglasna tabla). Klik na sistemsko vrijeme prikazaće prozor na slici 2.19, a klik na opciju Change date and time settings... takođe dovodi do Date and Time taba iz Control Panela (slika 2.18). Slika 2.19 Podešavanje sistemskog vremena pomoću taskbara (notification area) Regionalna i podešavanja jezika (Regional and Language Options) Raspored tastera na tastaturi se može prilagoditi za razne jezike. Po defaultu se instalira raspored tastature za engleski jezik. Da bi koristili naša slova (č, ć, š, đ i ž), morate dodati Serbian (Latin) ili Serbian (Cirilic) raspored tastature. Može poslužiti i Croatian ili Slovenian za latinicu. Za jezik je zadužen program Region and Language (iz Control Panela), tačnije njegov tab Keyboards and Languages (slika 2.20). Klikom na dugme Change Keyboards... (promjena tastature) možete dodati novi raspored tastature (jezik). U okviru taba General, nakon klika na dugme Add (dodaj) možete izabrati jezik iz spiska i dodati ga (slika 2.20). 38

39 Kreiranje prostora na računaru Slika 2.20 Izbor jezika za tastaturu Posle postavljanja novog jezika tastature, treba pritisnuti dugme za potvrdu OK u svim prozorima koji slijede. Nakon toga će se u desnom dijelu taskbara pojaviti indikator jezika. Na slici vidimo da je postavljen jezik EN-English (United States). Klikom na indikator pojaviće se meni pomoću kojeg se može promijeniti jezik tastature (slika 2.21). U ovom slučaju na raspolaganju su nam 4 jezika: engleski, hrvatski i dvije varijante srpskog jezika latinica i ćirilica (slika 2.21). Izabrali smo srpski jezik ćiriličnu varijantu. Indikator sada pokazuje SR. Slika 2.21 Promjena jezika kojim se unose podaci Korisni linkovi: Prijedlog aktivnosti za realizaciju ciljeva Prijedlog broja časova: 3 Čas 1/3 1. Učenici u Udžbeniku čitaju tekst o čuvanju korisničkih podataka. Pronalaze ikonicu korisničkog foldera na desktopu. Posmatraju klipove 015, 016 i 017. Izvode sljedeće operacije: 39

40 Kreiranje prostora na računaru Otvaraju korisnički folder i pregledaju njegov sadržaj. Mijenjaju način prikazivanja sadržaja korisničkog foldera koristeći opciju Change youre view. Isprobavaju sve opcije iz ovog menija. Uočavaju podfoldere koji služe za razvrstavanje podataka: My Documents, My Music, Downloads Otvaraju neke od ovih foldera i pregledaju njihov sadržaj. Pomjeraju se iz foldera u podfolder i obrnuto, korišćenjem opcija Back i Forward. Uočavaju fajlove unutar korisničkog foldera i otvaraju neke od njih. Cilj aktivnosti: Učenici upoznaju strukturu foldera koji služi za čuvanje korisničkih podataka. Usvajaju praktične vještine: otvaranje foldera, prebacivanje iz jednog u drugi folder, promjene prikaza sadržaja foldera i sl. 2. Učenici kreiraju novi folder za čuvanje podataka. Posmatraju klipove 018, 019 i 020. Da bi se ilustrovao značaj klasifikacije podataka pomoću foldera, učenicima se može prikazati desktop pretrpan ikonicama na kome se potrebni podaci teško uočavaju i sređeni desktop sa podacima razvstanim u foldere. Izvode sljedeće operacije: Otvaraju korisnički folder, a zatim neki od foldera: Documents, Music itd. Pomoću Toolbara (komanda New folder) kreiraju novi folder. Kreiraju novi folder koristeći kontekstni meni. Kreiraju novi folder korišćenjem Menu bara (naredba File). Napomena: Za kreiranje novih foldera učenici mogu odabrati i neku drugu lokaciju ili čak i različite lokacije za svaki od njih. Imena foldera dogovoriti zajedno s učenicima da bi se naglasilo da korisnici sami određuju imena. Skrenuti pažnju na simbole koji se ne mogu naći u imenu foldera, kao i na činjenicu da na istoj lokaciji ne mogu postojati dva foldera s istim imenom. U trećem načinu kreiranja foldera može se desiti da Menu bar nije prikazan. Tada treba prvo aktivirati Menu bar (jedna od aktivnosti u prvom poglavlju). Cilj aktivnosti: Stiču operativne vještine potrebne za klasifikaciju i pregled podataka. Umiju sami da kreiraju folder (od svih načina kreiranja foldera treba da usvoje onaj koji im najviše odgovara). 3. Učenici kreiraju prečice (shortcuts) do bitnih podataka. Demonstrirati otvaranje nekog objekta unutar foldera Documents, direktnim pristupom fajlu pomoću programa Computer i koristeći prečicu na desktopu. Posmatraju klipove 021 i 022. Na desktopu uočavaju ikonice prečica. Izvode sljedeće operacije: Kreiraju prečicu na desktopu, koja vodi do nekog objekta (fajla iili foldera) u folderu Documents, korišćenjem kontekstnog menija (opcija New, pa zatim Shortcut). Kreiraju prečicu na desktopu prevlačenjem objekta iz prozora Computer na desktop (pritisnutim desnim tasterom). Napomena: U prvom načinu kreiranja prečice (pomoću Wizarda) učenicima treba skrenuti pažnju na dijalog boks Browse for Files or Folders jer se pojavljuje u brojnim aplikacijama. Učenicima se može pokazati i još jedan način kreiranja prečice koji nije zastupljen u Udžbeniku: Pomoću programa Computer se otvori folder u kome se nalazi objekt do koga treba da vodi prečica. Iz kontekstnog menija objekta odabere se opcija Create Shortcut, nakon čega se prečica kreira u istom folderu. 40

41 Kreiranje prostora na računaru Slika A2.1 Kreiranje prečice u istom folderu Novokreirana prečica se prevlačenjem lijevim tasterom može prebaciti na desktop ili u neki drugi folder. Cilj aktivnosti: Učenici uviđaju značaj kreiranja prečica radi bržeg i efikasnijeg pristupa podacima. Uviđaju da prečice znatno doprinose sigurnosti podataka. Umiju da kreiraju prečicu do nekog fajla ili foldera. Čas 2/3 Prijedlog aktivnosti za realizaciju ciljeva: 1. Učenici mijenjaju imena objektima (fajlovima, folderima i prečicama). Posmatraju klipove 023, 024 i 025. Izvode sljedeće operacije: Mijenjaju ime objektu (fajlu folderu ili prečici) koristeći kontekstni meni (naredba Rename). Mijenjaju ime objektu koristeći Toolbar (naredba Rename u meniju Organize). Mijenjaju ime objektu pomoću Menu bara (naredba Rename u meniju File). Mijenjaju ime lijevim klikom na već selektovani objekat. Napomena: Pripremiti foldere ili fajlove kojima treba promijeniti ime. Skrenuti pažnju učenicima da se nekim sistemskim folderima ne može promijeniti ime jer bi takva operacija poremetila rad Windowsa (takvi su na primjer, folderi Windows, Program files ). Ako se Menu bar ne prikazuje, treba ga prethodno aktivirati. Cilj aktivnosti: Učenici uviđaju značaj davanja odgovarajućih imena objektima kako bi se podaci kasnije lakše pronalazili. Umiju da promijene ime objektu (fajlu ili folderu). Usvajaju način promjene imena koji im najviše odgovara. 2. Učenici brišu nepotrebne podatke objekte (fajlove, foldere ili prečice). Posmatraju klipove 026 i 027. Izvode sljedeće operacije: Pronalaze, pomoću programa Computer, objekat koji treba obrisati. Brišu odabrani objekat korišćenjem kontekstnog menija (naredba Delete). Pronalaze i brišu drugi odabrani objekat korišćenjem Tolbara (meni Organize, naredba Delete). Pronalaze i brišu treći odabrani objekat pomoću tastera Delete na tastaturi. Napomena: Pripremiti 3 fajla ili foldera na različitim lokacijama koje učenici treba da obrišu. Skrenuti učenicima pažnju na dijalog boks kojim se potvrđuje brisanje objekta. 41

42 Kreiranje prostora na računaru Cilj aktivnosti: Učenici znaju kako da obrišu nepotrebne podatake. 3. Učenici upoznaju Recycle bin (korpu za otpatke) folder u koji se smeštaju izbrisani podaci. Posmatraju klipove 030 i 031. Pomoću pitanja tipa: Da li se obrisani podaci iz prethodne aktivnosti trajno gube? Kako se zove folder u koji se smještaju obrisani podaci? Mogu li se obrisani podaci vratiti? Kako se objekti trajno brišu? učenici zaključuju da se obrisani podaci ne brišu trajno već se smještaju u Recycle bin; da se podaci mogu vratiti iz Recycle bina; da su podaci trajno uklonjeni tek onda kad su obrisani iz Recycle bina. Izvode sljedeće operacije. Otvaraju Recycle bin i uočavaju objekte obrisane u prethodnoj aktivnosti. Vraćaju jedan od obrisanih objekata koristeći Toolbar (naredba Restore this Item) i provjeravaju da li se objekat ponovo nalazi na lokaciji sa koje je obrisan. Vraćaju drugi obrisani objekat koristeći kontekstni meni (naredba Restore) i provjeravaju da li se objekat ponovo nalazi na lokaciji sa koje je obrisan. Treći obrisani objekat brišu i iz Recycle bina. Da li se objekat može vratiti naredbom Restore? Brišu sve objekte iz korpe pomoću naredbe Empty Recycle bin iz kontekstnog menija. Napomena: Učenicima skrenuti pažnju na važnost Recycle bina za sigurnost podataka. Diskutovati o problemima koji bi se mogli javiti prilikom brisanja podataka. Cilj aktivnosti: Učenici znaju kako da upravljaju obrisanim podacima (u Recycle binu). Umiju da vrate (obnove) nepažnjom obrisane podatke. 4. Učenici se upoznaju sa načinima istovremenog selektovanja većeg broja objekata. Upoređuju brisanje objekata pojedinačnim selektovanjem svakog od njih i brisanje višestrukom selekcijom. Posmatraju klipove 028 i 029. Izvode sljedeće operacije: Selektuju nesusjedne ikonice držreći pritisnut taster Ctrl. Selektuju susjedne ikonice prevlačenjem. Selektuju sve ikonice pomoću naredbe Select All u menijima Organize (Toolbar) i Edit (Menu bar) ili korišćenjem kombinacije tastera Ctrl + A. Izvršavaju nad selektovanim ikonicama neku zajedničku operaciju recimo brisanje. Napomena: Pripremiti fajlove ili foldere za brisanje. Učenicima se može pokazati još jedan način selektovanja koji nije zastupljen u Udžbeniku: 42

43 Objekti u folderu se prikažu u obliku liste (opcija Change youre view). Kreiranje prostora na računaru Klikne se na jednu ikonicu držeći pritisnut taster Shift, a zatim na neku drugu ikonicu u listi, niže od prve. Tako će biti selektovane one ikonice koje se nalaze između prve i druge selektovane ikonice. Cilj aktivnosti: Učenici umiju da selektuju veći broj objekata. Znaju kako da brže i efikasnije izvršavaju iste operacije nad većim brojem objekata čime povećavaju svoje operativne kapacitete. Čas 3/3 Prijedlog aktivnosti za realizaciju ciljeva: 1. Učenici upoznaju Control panel program pomoću koga se upravlja radom računara. Posmatraju klip 032. Upoznaju alate u okviru Control panela. Izvode sljedeće operacije: Otvararaju Control panel koristeći ikonicu na desktopu ili pomoću menija Start. Mijenjaju način prikazivanja alata u prozoru Control panela (3 pogleda). Napomena: Skrenuti učenicima pažnju na značaj Control panela. On sadrži alate kojima se mijenjaju gotovo sva podešavanja računara. Ikonica Control panela pripada sistemskim ikonicama i ne pojavljuje se na desktopu prilikom prvog pokretanja Windowsa. Da bi se ova ikonica prikazala na desktopu, treba sprovesti proceduru opisanu u poglavlju 1, (slika A1.4). Cilj aktivnosti: Učenici umiju da pristupe jednom od najčešće korišćenih programa Control panelu. Upoznaju sadržaj Control panela. 2. Podešavaju datum i vrijeme na računaru korišćenjem Control panela. Posmatraju klipove 033 i 034. Izvode sljedeće operacije: Otvaraju Control panel i u njegovom prozoru pronalaze i pokreću alat Date and Time (datum i vrijeme). Na tabu Date and Time uočavaju dugme Change Date and Time i pomoću njega otvaraju novi dijalog boks Date and Time Settings. U novom dijalog boksu mijenjaju datum i vrijeme. Na tabu Change Date and Time uočavaju dugme Change time zone pomoću koga otvaraju dijalog boks Time zone settings. U njemu mijenjaju vremensku zonu. Na Taskbaru (Notification area) provjeravaju da li su nova podešavanja prihvaćena. Klikom na vrijeme na Taskbaru ponovo pokreću alat Date and Time iz Control panela i vraćaju izmijenjena podešavanja datuma i vremena na tačna (ponavljaju proceduru). Napomena: Pod pretpostavkom da su vrijeme i datum na računaru ispravno podešeni, vježbanja radi, učenici treba najprije da unesu pogrešna podešavanja, a potom ih ponovo vrate na ispravna. Učenicima skrenuti pažnju na dugmad OK i Cancel i njihovu ulogu u dijalog boksovima. 43

44 Kreiranje prostora na računaru Cilj aktivnosti: Učenici umiju da podese: datum, vrijeme i vremensku zonu. 3. Učenici podešavaju jezik tastature. Uočavaju indikator jezika na tastaturi. Posmatraju klip 035. Izvode sljedeće operacije: Identifikuju trenutni jezik tastature uočavanjem indikatora na Taskbaru. Klikom na indikator otvaraju listu raspoloživih jezika. Otvaraju Control panel, a zatim pronalaze i pokreću alat Region and Language. Na tabu Keyboards and Languages klikom na dugme Change Keyboard otvaraju dijalog boks Text Services and Input Languages. U novom dijalog boksu, klikom na dugme Add otvaraju listu jezika iz koje biraju neki od jezika kojeg nema na Taskbaru. Potvrđuju izmjene klikom na OK (Apply) u svim dijalog boksovima. Pomoću indikatora na Taskbaru otvaraju listu raspoloživih jezika i provjeravaju da li je novi jezik dodat u listu. Mijenjaju jezik tastature izborom nekog drugog jezika sa liste. Uočavaju promjenu u pokazivanju indikatora. Napomena: Skrenuti pažnju učenicima na funkciju dugmeta Apply u dijalog boksovima. Za aktiviranje novog jezika izabrati neki od jezika koji ne postoje u listi na Taskbaru. Ako se indikator jezika ne pojavljuje na Taskbaru, to znači da je aktiviran samo jedan jezik. Aktiviranje dodatnih jezika korišćenjem Control panela istovremeno se aktivira i pojavljivanje indikatora na Taskbaru. Cilj aktivnosti: Učenici umiju da podese jezik tastature. Znaju kako se koristi indikator za jezik na Taskbaru. Znaju da prepoznaju trenutni jezik tastature i kako da dodaju novi jezik na Taskbar. 44

45 Učenici treba da napišu kratki sastav - priču o računaru, njegovim dijelovima i funkcijama, pod nazivom Priča o računaru. Da bismo to uradili, moramo naučiti više o računaru. Sastav ćemo napisati upravo na računaru i zato moramo početi da koristimo neke njegove funkcije. U ovom poglavlju ćete naći sve potrebne elemente da bi učenici uspješno izvršili postavljeni zadatak. 3. Priča o računaru OPERATIVNI CILJEVI samostalno pokreću programe; znaju da napišu kraći tekst uz pomoć računara; znaju da koriste pomoćne alatke kao što je kalkulator; znaju gdje se i kako pamte podaci u računaru; znaju da prepoznaju i imenuju standardne ulazno-izlazne uređaj; objašnjavaju funkciju ulazno-izlaznih uređaja; poznaju faktore koji utiču na performanse računara: brzina procesora, veličina operativne memorije, broj aplikacija koje se izvršavaju; prepoznaju jedinice za mjerenje brzine procesora (MHz i GHz), vrijednosti memorijskog kapaciteta i brzine prenosa (bit, bajt, KB, MB, GB, bps, Kbps, Mbps itd.); poznaju glavne tipove memorije za smještaj podataka kao što su: flash memorija, optička memorija CD/DVD, interni i eksterni hard-disk, sd kartica itd.; znaju da uporede jedinice mjere sa veličinom tekstualnih fajlova, slika, animacija itd.; znaju ulogu operativnog sistema; znaju šta je program računara; znaju da nabroje neke od najčešćih operativnih sistema ; razlikuju softver operativnog sistema od aplikativnog softvera; znaju šta je fajl i koje vrste fajlova postoje; znaju da listaju fajlove i čitaju njihove karakteristike (veličinu, datum modifikovanja itd.); znaju da kreiraju, imenuju i snimaju fajl preko aplikacije za rad sa tekstom na željenoj lokaciji. Didaktičke preporuke Dio gradiva koji se odnosi na aplikacije treba da omoguće učenicima usvajanje praktičnih znanja koja će biti korisna za sve vrste aplikacija koje će kasnije koristiti. U ovom dijelu treba naglašavati sličnost menija, komandi, opcija i načina rada u različitim programima. 45

46 Priča o računaru Sa faktorima koji utiču na performance računara učenike treba upoznati samo informativno kako bi raspoznavali osnovne jedinice koje ga karakterišu. Učenicima možete reći da ćete pisati kratki tekst o računaru, njegovim dijelovima i funkcijama. Tako će praktično isprobati i uvježbati korišćenje nekih njegovih funkcija i opisati ih u tekstu. 3.1 Start meni Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. šta sadrži Start meni, 2. kako se mijenja njegov izgled. Najkorišćeniji dio taskbara je Start meni. Samo ime menija (Start) govori da svaki posao korisnik počinje baš tu. Svaka linija (stavka) menija ima svoje ime i sličicu (ikonicu) koja asocira na funkciju te linije. na tastaturi (može i kom- Start meni se aktivira klikom na njegovo dugme ili pritiskom specijalnog tastera binacija tastera Ctrl i Esc). Lista najčešće korišćenih programa Slika 3.1 Start meni Windowsa 7 Na slici 3.1 je dat prikaz Start menija Windowsaa 7. Kreiran je tako da su korisniku najpotrebniji programi i naredbe lako dostupni. Podijeljen je na dvije kolone. U lijevoj koloni nalazi se lista najčešće korišćenih programa, odnosno naredbi (prečica) pomoću kojih se ovi programi startuju. Windows naime, vodi računa o navikama korisnika i formira listu programa koje je korisnik najčešće pokretao Recent Items list. Na slici 3.1 uočavamo da neki elementi ove liste imaju sličicu i ime, a da neki imaju i crnu strelicu desno od imena (Microsoft Word, Getting Started, Paint). Elementi koji imaju strelicu imaju podmenije sa posebnim stavkama. Ako se pokazivač zadrži na nekom od ovih elemenata, odmah će se otvoriti novi meni. Na slici 3.1 prikazan je podmeni stavke Microsoft Word koji prikazuje dokumenta (tekstualne fajlove) na kojima je korisnik radio u posljednje vrijeme. Svi elementi, sa i bez nje, su naredbe koje se startuju klikom. Osim pokazivačem, opcije se mogu birati i tasterima za pomjeranje kursora, a aktivirati tasterom Enter. Važan element u lijevoj koloni Start menija je stavka - All programs (Svi programi). Zadržavanjem pokazivača na All programs (ili klikanjem na njega) lista najčešće korišćenih programa nestaje i ustupa mjesto listi svih 46

47 Priča o računaru programa, kao što je prikazano na slici 3.2. Elementi liste All programs su ili direktne prečice ili folderi. Klikom na prečicu direktno otvaramo odgovarajući program, dok klikom na folder prikazujemo njegov sadržaj. U folderima su prečice grupisane i otvaraju programe koji su dio nekog programskog paketa. Na slici 3.2 (desno) je prikazan sadržaj foldera Microsoft Office. Kako u prozoru često ne mogu stati svi elementi liste, pomjeramo klizač da bismo vidjeli sve ostale. Stavka All programs pretvara se u Back (Nazad) i pomoću nje se možemo ponovo vratiti na početni izgled start menija (slika 3.2). Slika 3.2 Lista All programs start menija Na samom dnu lijeve liste Start menija nalazi se polje za pretraživanje računara, odnosno podataka koji u njemu postoje Search programs and files (potraži programe i fajlove). U ovo polje korisnik upisuje pojam, ime programa ili ime fajla koji ga zanima. Čim upisivanje počne, Start meni se mijenja i prikazuje se lista programa ili fajlova koji sadrže riječ koju smo unijeli u polje. Na slici 3.2 je prikazan rezultat pretrage po pojmu skola. Slika 3.3 Pretraživanje pomoću Search programs and files Lista na desnoj strani start menija Right pane (slika 3.3 desno) podijeljena je u nekoliko kategorija koje su odvojene linijama. Radi se o vezama (linkovima, link-veza, prečicama) koje vode do često korišćenih elemenata Windowsa 7. Prvu kategoriju čine linkovi (prečice) preko kojih se lakše dolazi do korisničkih podataka: User otvara korisnički folder (odgovara istoimenoj ikonici na desktopu). Documents otvara istoimeni folder u okviru foldera User, u kome se najčešće nalaze fajlovi koji sadrže tekstualne podatke. Music otvara istoimeni folder u okviru foldera User, u kome se najčešće nalaze fajlovi koji sadrže digitalne zvučne zapise. 47

48 Priča o računaru Pictures otvara istoimeni folder u okviru foldera User, u kome se najčešće nalaze fajlovi koji sadrže grafičke podatke (slike, crteži i sl.). Zasebnu kategoriju čini stavka (link): Computer, koja služi za pregled svih podataka u računaru (odgovara ikonici sa istim imenom na desktopu). Slijedi kategorija stavki (linkova) koja služi za lakši pristup podešavanjima računara: Control Panel omogućava pristup podešavanjima hadvera i softvera računara (podešavanja su klasifikovana po kategorijama). Odgovara istoimenoj ikonici na desktopu. Devices and Printers prikazuje, u okviru Control panela, uređaje koji su priključeni na računar: štampač, miš, kameru i sl. Default programs omogućava korisniku da, u okviru Control panela, podesi koji će se program automatski startovati prilikom otvaranja određenih fajlova. (Riječ default se koristi u ICT kao oznaka za nešto što se podrazumijeva, neki standard koji se može promijeniti; defaultno znači da je nešto postavljeno na jedan način, ali ga korisnik može promijeniti). U računaru može postojati više programa kojima se može otvoriti isti fajl. Na primjer, za otvaranje (puštanje, startovanje) fajlova koji sadrže zvučni zapis služi program Windows media player, ali takođe i Winamp ili Real Player. Koji od ovih programa će se startovati kad dvaput kliknemo na fajl sa zvučnim sadržajem zavisi od toga kako smo podesili opcije koje se nalaze okviru Default programs, odnosno koji od njih smo izabrali kao defaultni. Help and Support (pomoć i podrška) daje korisniku uputstvo za rad sa Windowsom. Run... (tok, odvijanje programa) omogućava izvršenje programa zadavanjem njegovog imena i mjesta gdje se nalazi. Naravno, korisnik može mijenjati sadržaj menija. Klikne se desnim tasterom miša (desni klik) na dugme Start, i iz kontekstnog menija izabere opcija Properties (osobine). Nakon toga se pojavljuje prozor sa tri taba pomoću kojega podešavamo Taskbar (traku poslova na dnu ekrana), Start menu i Toolbar (traku alata). Sadržaj pomenutih kartica prikazan je na slici 3.4. Start Menu se podešava izborom kartice u sredini i klikom na dugme Customise... (Prilagođavanje). Nakon toga se otvara novi prozor kao na slici 3.5 Slika 3.4 Podešavanje Taskbara, menija Start i Toolbara 48

49 Priča o računaru U dobijenom prozoru korisnik može klikanjem Radio buttona (radio dugmadi) ili Check boxova (polja za potvrdu) aktivirati ili deaktivirati stavke koje će se pojavljivati u listi na desnoj strani start menija. Stavka se prikazuje (aktivirana je), onda kad je radio dugme (polje za potvrdu) pored nje uključeno ( ) i obrnuto, ne prikazuje se onda kad je radio dugme (polje za potvrdu) pored nje isključeno ( ). Pri dnu ovog prozora nalazi se polje Number of recent programs to display kojim se može podesiti broj stavki (10 po defaultu) koje će se pojaviti listi na lijevoj strani start menija - listi programa koji su pokretani u skorije vrijeme. Ovaj broj utiče i na veličinu start menija. Na samom dnu prozora nalazi se dugme Use Default Settings pomoću kojeg možemo sve izmjene Start menija vratiti na početne - podrazumijevane (defaultne) vrijednosti. Radio button (radio-dugme): Uključeno Isključeno Check box (polje za potvrdu): Uključeno Isključeno Slika 3.5 Ubacivanje novih stavki u Start meni Kad su izmjene napravljene, zahtijeva se da ih korisnik potvrdi klikajući dugmad Apply ili OK. Dugmetom Apply (Primijeni) prihvataju se trenutne izmjene pri čemu korisnik i dalje ostaje u okviru prozora kako bi mogao vršiti dodatne izmjene. Definitivna potvrda željenih izmjena uvjek se postiže klikom na dugme OK, čime se prozor za izmjene zatvara. Ako se korisnik predomisli i ne želi da mijenja, sadržaj start menija dovoljno je da klikne dugme Cancel (otkazati, odustati,...). 3.2 Pokretanje programa Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. kako se startuju programi, 2. kako se računa pomoću računara, 3. kako se piše pomoću računara. Već smo naglasili da se u podmeniju All Programs, Start menija, nalaze naredbe (prečice, linkovi) za startovanje programa ili aplikacija. Koje će sve aplikacije imati računar zavisi od njegove namjene i želje korisnika. Aplikacije se instaliraju na računar tek nakon instalacije operativnog sistema. Naravno, operativni sistem, aplikacije i ostali programi koštaju. Ipak, da bi korisnik mogao da radi osnovne poslove izrade nekog dokumenta, prezentacije, proračuna, crteža i sl., a bez instaliranja dodatnih aplikacija, većina operativnih sistema u sebi ima neke prostije programe (za računanje, unos teksta, crtanje, slušanje muzike, gledanje video zapisa, prostije igrice itd). Windows ima meni, u okviru All Programs podmenija, koji se zove Accessories (pribor). U njemu se nalaze priručne aplikacije koje omogućavaju osnovni rad na računaru. Korisno ih je znati i ovdje ćemo pomenuti 49

50 Priča o računaru neke. Istovremeno ćemo shvatiti način startovanja aplikacija pomoću menija Start i uvježbati rad sa aplikacijama, prozorima i mišem. Calculator (kalkulator ili digitron) je aplikacija koja omogućava obavljanje najkomplikovanijih matematičkih računanja. Kalkulator se startuje kao i ostale aplikacije iz menija Start: 1. klikne se na Start, 2. klikne se (ili samo zadrži pokazivač) na All Programs, 3. u Accessories folderu izabere se opcija Calculator i pokrene se program u novom prozoru (slika 3.3). Kao što se vidi, prozor sadrži neke poznate elemente. Ali nekih nema, što znači da nijesu potrebni za ovaj program (Status bar, Toolbar, Maximize dugme nije aktivno itd. ). Početni izgled kalkulatora je Standard (standardna verzija). Ako se želi rad sa komplikovanijim matematičkim proračunima, klikne se na opciju View iz Menu Bara. Tada iz padajućeg menija korisnik može da bira još 3 vrste kalkulatora: Scientific (naučni), Programmer (programerski) ili Statistics (statističk)i, u zavisnosti od vrste proračuna koja se kalkulatorom izvodi. Rad sa ovom aplikacijom je prost, samo umjesto kažiprsta koristite pokazivač i klik. Možete koristiti i numeričku tastaturu za unos brojeva, četiri osnovna operanda (+, -, * i /) i decimalni zarez. Probajte da pomoću ove aplikacije izračunate neki matematički izraz. Slika 3.6 Accessories meni i dva izgleda kalkulator aplikacije: Standard i Scientific Notepad (bilježnica) je prosta aplikacija za unos tekstualnih podataka. Nalazi se takođe u Accessories podmeniju. Ima veoma prost prozor bez toolbarova i lako se koristi. Samo treba kliknuti na radnu površnu (pokazivač će poprimiti izgled I ) i početi unos teksta (slika 3.7). Tekst se unosi pomoću tastature, a specijalni tasteri imaju ranije objašnjene funkcije. Koristi se za pisanje prostijih programa i unos prostijih tekstova. Koristan je i za učenje funkcija tastera te ga kao takvog isprobajte. Kada unesete željeni tekst, zatvorite prozor (završite rad sa aplikacijom). Prozor se neće odmah zatvoriti već će se pojaviti novi. Prozori koje aplikacija sama otvara nazivaju se dijalog-boksovi (dialog box ili okvir za dijalog). Oni se koriste da bi program o nečemu informisao ili pitao korisnika ( za dijalog između aplikacije i korisnika ). Konkretni dijalog-boks ( Do you want to save the changes to...? Da li želite da snimite promjene u...?) je jedan od najčešćih kod svih Windows aplikacija. Kroz njega aplikacija pita korisnika šta da radi sa tekstom: da ga zapamti ili ne. Kasnije ćemo vidjeti kako se podaci (tekst) pamte u računaru, pa zbog toga ovaj tekst nećemo zapamtiti. Dakle, na pitanje ćemo odgovoriti sa Ne čuvaj tako što ćemo kliknuti na dugme Don t save. Sad je programu sve jasno i prozor će se zatvoriti. 50

51 Priča o računaru Slika 3.7 Izgled Notepad aplikacije Pomoću Start menija se startuju sve aplikacije. Svi programi se izvršavaju u prozorima i svi se na isti način zatvaraju tj. isključuju. Ako se prilikom rada ili isključenja pojave neki dijalog-boksovi pažljivo ih pročitajte i odgovorite na pitanja u njima. Vodite računa da na pitanja koja ne razumijete odgovarate sa Cancel i tako odustanete od nepoznate akcije. Na taj način nećete ugroziti vaš računar i podatke u njemu. Možete istražiti i šta sve od programa ima na računaru. Sad smo spremni za sastavljanje priče o računaru. 3.3 Pamćenje podataka u računaru Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. kako se i gdje pamte podaci u računaru, 2. kako se mjeri veličina zapamćenih podataka Glavna ili RAM memorija Glavna ili RAM memorija služi za privremeno pamćenje podataka. To je veoma brza ali privremena memorija. RAM memorija pruža mogućnost procesoru da brzo čita i upisuje podatke. Na taj način veličina RAM memorije utiče na brzinu rada računara. Međutim kad isključimo računar podaci iz RAM memorije se gube. Dakle, potrebne podatke iz RAM memorije treba na nekom drugom memorijskom uređaju trajno zapamtiti. RAM memorija se nalazi u centralnoj jedinici. Svi podaci u računaru se pamte na osnovu dvije cifre 0 i 1. To je takozvani binarni oblik podataka. Tako se sve informacije (brojevi, slova, slike, zvukovi,...) pamte kao kombinacija nula i jedinica. Jedna nula ili jedna jedinica se naziva 1 b (1 bit ). Kapacitet memorije se izražava u bajtima, a 1 bajt (B - byte) ima 8 bita (1B = 8b). Bajt je suviše mala jedinica pa se koriste kilobajti (1 KB = 1024 B), megabajti (1 MB = 1024 KB), gigabajti (1 GB = 1024 MB) i terabajti (1 TB = 1024 GB). Novi računari imaju po nekoliko (1-10) GB RAM memorije. Od veličine RAM memorije zavisi količina podataka koju računar trenutno obrađuje Spoljašnje ili masovne memorije Slika 3.8 Hard disk računara Hard disk (HDD Hard Disk Drive) je magnetni uređaj za trajno i masovno pamćenje podataka. HDD je mnogo puta sporiji od RAM memorije ali i većeg kapaciteta. Zato se koristi kao magacin podataka, a kapacitet mu je u granicama od 100 GB do 5TB. Obično se na hard-disku nalaze svi potrebni podaci. Hard-disk je neophodan za računar i smješten je u kućištu. Najčešće fiksiran u računaru i služi kao osnovni spoljašnji memorijski uređaj. Sve ostale spoljašnje memorije su mobilnog karaktera i služe za prenos podataka između računara. 51

52 Priča o računaru CD-ROM ili CDR (Compact Disc - Read Only Memory) je optički uređaj za čitanje CD medija. CD diskovi služe za trajno pamćenje i prenos podataka. Kapacitet CD diska je oko 700 MB. Cijena CD diska je veoma niska tako da se ovaj vid spoljašnje memorije intenzivno koristi. Da bi se podaci na CD disku zapisali, potreban je CD pisač (CD Writer). Spolja ima isti izgled kao i CDR ali posjeduje mogućnost upisa ( narezivanja ) podataka na CD. Naravno, CDW ima i mogućnost čitanja podataka sa CD diska. U ovu grupu spadaju i DVD (Digital Video Disc) uređaji. Konstruisani za potrebe filmske industrije našli su široku primjenu kod računara. DVD disk spolja izgleda kao i CD disk, ali se na njega može upisati mnogo više podataka (od 4.7 do 8.5 GB). Zbog velikog kapaciteta koristi se za arhiviranje podataka ali i za snimanje filmova. Kao i kod CD uređaja i kod DVD uređaja postoje samo DVD čitači ili DVD čitači i pisači (rezači). Slika 3.9 CD/DVD uređaj i diskovi USB memorija (Universal Serial Bus) jeste uređaj koji služi za pamćenje i prenos podataka. Izuzetno se lako koristi i ima kapacitet od 1 GB do 20 i više GB. Često se koriste i spoljašnji USB diskovi od po 200 i više GB kapaciteta. Služe kao arhive ogromnog broja podataka. Slika 3.10 USB memorija, USB utičnice na kućištu i eksterni (spoljašnji) hard-disk 3. 4 Standardni ulazno-izlazni hardver računara Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. koji su standardni ulazno-izlazni uređaji i čemu služe. Zvučna kartica (sound card) je elektronski uređaj koji obrađuje zvuk. Od kvalitete ove kartice zavisi kvalitet i jačina zvuka. Ona se spaja na matičnu ploču ili je njen sastavni dio. Na zadnjoj strani kućišta obično se nalaze konektori za zvučne uređaje (mikrofon, zvučnici, radio, pojačala itd). Slika 3.11 Zvučna kartica i priključci na nju 52

53 Priča o računaru Zvučni ili muzički uređaji se mogu povezati na računar pomoću zvučne kartice. Najčešće se koriste zvučnici i mikrofon, ali i radio, kasetofon, pojačalo itd. Oni se povezuju odgovarajućim kablom na obilježene konektore na zadnjoj strani kućišta (slika 3.11). Dosta se često računar koristi kao izvor muzike u diskotekama, radiostanicama, a posebno u kućnom okruženju. Slika 3.12 Zvučnici i mikrofon TV kartica (TV card) je elektronski sklop koji prima TV signale i prilagođava ih za računarsko okruženje. Pomoću TV kartice možete gledati, obrađivati i pamtiti TV programe na računaru. TV kartica se može ugraditi na matičnu ploču ili se koristiti kao poseban (eksterni ili spoljašnji) uređaj. Naravno, karticu treba povezati sa odgovarajućom antenom, kao i TV prijemnik (slika 3.13). Slika 3.13 TV kartica i konektor za antenu na kućištu Modem (modulator-demodulator) je uređaj koji služi da pošalje ili primi podatke preko nekog tipa telefonskog kabla. Pomoću modema se mogu primati ili slati fax poruke pa čak i obaviti telefonski razgovor (ako imate mikrofon i zvučnike). Ipak, najviše se koriste za pristup internetu. Modemi mogu biti dio matične ploče (integrisani), mogu se naknadno ugrađivati (interni - unutrašnji) ili su to posebni uređaji (eksterni - spoljašnji). Ako su eksterni onda se povezuju na serijski port (konektor) računara koji se nalazi na zadnjoj strani kućišta (slika 3.12). Naravno, modem se povezuje na telefonsku utičnicu, kao i telefon. Najznačajnija osobina modema je njihova brzina. Brzina modema je, u stvari, brzina kojom modem prenosi podatke. Kao što smo rekli, računar sve podatke vidi kao bite, tako da je brzina prenosa podataka jednaka broju prenesenih bita u jednoj sekundi. Dakle, mjera brzine kojom računar prenosi podatke je broj bita po sekundi ili bps (bits per second). Znači, ako računar pošalje 128 bita (nula ili jedinica) u sekundi preko modema onda je brzina bila 128 bps. Ipak, bps je mala jedinica brzine pa se češće koriste Kbps (kilo bps, 1Kbps = 1000 bps), Mbps (mega bps, 1 Mbps = 1000 Kbps) i Mbps (mega bps, 1 Mbps = 1000 Kbps). Standardni modemi danas imaju brzine ne manje od 54 Kbps. Zbog velike brzine prenosa podataka (po nekoliko Mbps) široku primjenu danas imaju tzv. ADSL modemi (Asymmetric digital subscriber line). Povezuju se (kablovima ili bežično) na mrežnu karticu računara, o kojoj će biti riječi kasnije. Slika 3.14 Interni, eksterni modem i seriski port računara 53

54 Priča o računaru Štampač (Printer) je izlazni uređaj koji na papir štampa podatke iz računara. Postoje razne vrste štampača. Danas su u upotrebi laserski, matrični i ink-džet. Takođe se mogu podijeliti na crno-bijele i kolor štampače. Svi matrični štampači daju crno-bijeli otisak i koriste se tamo gdje je potreban veći broj kopija: za šaltersko poslovanje (pošte, banke, opštinska administracija,...), računovodstvene poslove itd. Laserski štampači imaju najkvalitetniji otisak i najveću brzinu štampanja. Oni su skuplji od ostalih tipova štampača. Mogu realizovati i kolor štampu. Ink-džet su novija vrsta štampača koja pruža kolor štampu. Međutim, zbog same tehnike ispisa ovaj štampač ne daje kvalitetan otisak, osim kada se koristi specijalni papir. Štampači se povezuju na USB ili paralelni LTTP (printer) konektor (port) koji se nalaze na kućištu sa zadnje strane (slika 3.15). Štampači mogu biti povezani i bežičnim putem. Slika 3.15 Laserski, matrični i ink-džet štampači i povezivanja na paralelni port računara Skener je ulazni uređaj koji prenosi podatke sa papira u računar. Podaci mogu da se unesu kao slike ili da se posebnim programom pročita tekst. Na taj način se može arhivirati ili u računarsku formu unijeti papirna dokumentacija. Svi standardni skeneri prepoznaju boje, a kombinacijom skenera i štampača možete obavljati i kopiranje dokumenata. Novost su multifunkcijski (office jet) uređaji koji u sebi imaju i skener i štampač, a time i kopir aparat. Skeneri se povezuju na računar kao i štampači. Slika 3.16 Skener Ploter je izlazni uređaj koji pomoću specijalizovanih pera (rapidografa ili flomastera) iscrtava slike, grafikone, crteže, projekte itd. Uglavnom ih koriste firme koje rade crteže (projekte) na velikim formatima papira. Ploteri se često povezuju na računar kao i štampači. Slika 3.17 Ploter 54

55 Priča o računaru Digitalna i web-kamera su ulazni uređaji koji fotografiju, pokretnu sliku ili audio-vizuelni zapis unose u računar. Web-kamera je prostiji uređaj koji sliku skromnog kvaliteta unosi u računar. Koristi se uglavnom za amaterski rad i komunikaciju putem Interneta. Digitalna kamera je kvalitetniji uređaj koji može da unese u računar pokretnu sliku i zvuk. Kamere se sada, uglavnom putem kabla, priključuju na USB konektor, koji se nalazi na kućištu računara (slika 3.16). Slika 3.18 Digitalna i web-kamera Džojstik (Joystick) je ulazni uređaj koji služi za pomjeranje kursora kod grafičkih programa (slično mišu). Pritiskom na neki od tastera izvršavaju se razne akcije u određenom programu. Najviše se koristi za igranja popularnih računarskih igrica. Slika 3.19 Džojstik Projektor je izlazni uređaj koji prikazuje sliku sa računara na zid ili platno. Najčešće se koriste u školama i drugim obrazovnim institucijama ili za poslovne prezentacije. Povezuju se obično na video karticu računara, kao i monitor. Slika 3.20 Projektor UPS (Uninterruptible Power Suplay) je uređaj za neprekidno napajanje računara električnom energijom. Kad dođe do prekida napajanja ili je ono lošeg kvaliteta, UPS počinje da napaja računar energijom iz svoje akumulatorske baterije. Ako korisnik nije prisutan, UPS može pravilno isključiti računar. U uslovima kada ne postoji stabilno napajanje električnom energijom, UPS je neophodan uređaj pomoću kojega možemo izbjeći fizička oštećenja računara. Slika 3.21 UPS 55

56 Priča o računaru Mrežna kartica (Network Interface Card - NIC) je ulazno-izlazni uređaj koji omogućava razmjenu podataka između računara. Postoje razni tipovi mrežnih kartica, zavisno od tipa prenosnog medijuma i brzine protoka. Brzina protoka se mjeri u bps, kao i kod modema. Standardne su mrežne kartice od 100 i 1000 Mbps. Mrežne katice mogu biti ugrađene u matičnu ploču (integrisane) ili naknadno ugrađene. Na slici 3.22 je dat prikaz standardne mrežne kartice, utičnica na kućištu računara za nju i kabla za povezivanje. Sve više se koriste mrežne kartice za prenos podataka bežičnim (wireless) putem. Slika 3.22 Mrežna kartica, UTP utičnica, UTP kabal i konektori RJ45 Ovo je bio pregled najčešće korišćenih I/O uređaja. Naime, svaki uređaj koji koristi električnu energiju (elektronska brava, bojler, peć, sijalica,...) ili posjeduju neki elektronski dio može biti povezan na računar. Svakim danom se konstruišu novi i poboljšavaju postojeći I/O uređaji. Sva upozorenja i savjeti iz prve glave ovog udžbenika važe i za navedene uređaje. 3.5 Softver računara Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. šta je to softver, 2. šta je operativni sistem, 3. šta je aplikativni softver. Kao što smo rekli računar se osim hardvera sastoji i od softvera, tj. programa. Vidjeli smo koji se sve uređaji nalaze u računaru ili su povezani na njega. Tim uređajima treba upravljati. Znači, na neki način treba natjerati procesor da sabere dva broja, disk da zapamti određenu sliku, monitor da prikaže podatke kako treba, pokazivač (pointer) da prati kretanje miša, štampač da odštampa željene podatke itd. To je posao drugog dijela računara koji se zove softver ili program. Dakle, ispravan hardver ne radi ako nema softvera. Tip softvera koji upravlja hardverom zove se sistemski softver (jer upravlja sistemom) ili operativni sistem. Softver ne služi samo da upravlja hardverom nego i da korisniku (čovjeku) pruži određene usluge. Tako su za razne poslove kreirani različiti programi. Ako želite da otkucate neki tekst, određeni program vam nudi tu mogućnost. Ako želite da kreirate neku sliku, koristićete neki drugi program. Čak i korisnik može napraviti neki svoj program u neku posebnu svrhu. Ova vrsta softvera koja pruža razne usluge korisnicima, tj. ima konkretnu primjenu (application) u svakodnevnom poslu, se zove aplikativni softver (primijenjeni ili upotrebni program). Dakle, softver dijelimo na: - sistemski (operativni sistem za upravljanje hardverom) i - aplikativni (primjenjivi) Operativni sistem (Operating system) Operativni sistem (sistemski softver) je skup programa koji upravljaju hardverom, podacima i izvršavaju naredbe korisnika. Funkcije operativnog sistema su: 56

57 Priča o računaru - upravljanje procesorom (CPU), - upravljanje memorijom (RAM), - upravljanje I/O uređajima, - upravljanje podacima, - upravljanje aplikacijama, - komunikacija sa korisnikom i - zaštita sistema. Dakle, OS kontroliše i upravlja računarom uz pomoć instrukcija korisnika. Najpoznatiji operativni sistemi su: Windows, Linux, UNIX, MS-DOS, itd. Trenutno se na računarima najviše koriste razne verzije operativnog sistema Windows. Razlog za to je lak i dopadljiv način upotrebe računara. Koristeći asocijativne sličice korisnik upravlja računarom i koristi njegove mogućnosti. Već smo objasnili da ovaj OS ima grafički interfejs (GUI). Postojale su razne verzije ovog operativnog sistema (Windows 95, Windows 98, Windows ME (Millennium), Windows NT (New Technology), Windows 2000), a danas se najčešće koriste Windows XP (Experience) i Windows 7. Pojavila se i nova verzija Windows 8. Kompanija koja proizvodi ovaj OS je Microsoft. Drugi, sve popularniji OS, je Linux (verzija Ubuntu). To je jeftin ili besplatan OS kojeg razvijaju programeri širom svijeta. I on ima grafički interfejs i postaje sve prisutniji kod personalnih računara. Njegova osnovna prednost je otvorenost. To znači da je svaki detalj svih programa Linux OS javan i poznat. Drugim riječima svako može vidjeti ili mijenjati ovaj OS. Slika 3.23 Simboli Windowsa 7 i Ubuntu Linuxa Aplikativni softver (application) Aplikativni softver ili prosto program (aplikacija) se koristi za izvršavanje određenih poslova na računaru: obrada teksta, tabelarni proračuni, crtanje, obrada slike, obrada zvuka, komponovanje, kreiranje animacija, učenje, zabava itd. Aplikacije su onaj dio računara koji krajnji korisnik najviše koristi. Aplikacije koriste operativni sistem da bi pristupile hardveru. Zbog toga se aplikacije kreiraju i prilagođavaju raznim operativnim sistemima. Drugim riječima, aplikacija izrađena za Windows obično neće raditi na računaru koji koristi Linux. Poznate aplikacije koje se svakodnevno koriste u Windowsu su: Microsoft Word za unos i obradu teksta, Microsoft Excel za tabelarnu obradu podataka, Microsoft PowerPoint za kreiranje prezentacija, Adobe PhotoShop za kreiranje i obradu slike, CorelDRAW za kreiranje grafika i crteža, Internet Explorer za čitanje web-sadržaja na internetu, Microsoft Outlook za korištenje elektronske pošte itd. 57

58 Priča o računaru Slične aplikacije postoje i za druge OS. Naime, za Linux postoji paket sličan Microsoft Officeu i zove se Open Office (Libre Office). Takođe postoje aplikacije za čitanje web-stranica (Mozilla Firefox, Netscape Navigator, Opera, Chrome), za obradu grafike (FreeCAD, Linuxcad,...) itd. Ovo su aplikacije opšte namjene. Pored njih, postoje aplikacije za posebne namjene (bankarsko poslovanje, evidencija građana, statistika, finansijko poslovanje, itd). Softver se kreira pomoću nekog programskog jezika. Najpoznatiji programski jezici su: Basic, Pascal, Fortran, C, C++, Java, Delphi, VisualBasic itd. Većina današnjih operativnih sistema je kreirana ( napisana ) u pogramskom jeziku C. 3.6 Snimanje podataka Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. šta je to fajl, 2. koje vrste fajlova postoje. Na osnovu podataka iz prethodne glave možete sastaviti vašu priču o računaru. Tu priču treba sačuvati od zaborava. Dok unosimo tekst, slova postoje na ekranu sve dok ne zatvorimo prozor Notepada. Dakle, računar pamti naše akcije. Hajde da odgovorimo na neka važna pitanja. Gdje računar pamti podatke s kojima trenutno radimo? U glavnoj ili RAM memoriji (jer je ona brza ali i privremena). Kad zatvorimo program, Notepad će nas upozoriti (pitati) da li želimo da trajno zapamtimo podatke (priču). Ako odgovorimo da ne želimo, priča će se trajno izgubiti. Pošto želimo da zapamtimo podatke, gdje bi ih računar pamtio? Na nekoj spoljašnjoj memoriji (jer ona trajno čuva podatke), najčešće na hard-disku. Može i na USB flash memoriji, CD disku itd. Za nas je priča bila jedna potpuna grupa podataka. Na isti način definišemo i jednu muzičku numeru ili jednu sliku ili jedan film itd. Tako i računar tretira naše podatke, kao jedinstvene cjeline. Jedna logička cjelina podataka (tekst, slika, film, pjesma,...) koja ima svoje ime naziva se fajl (file) ili datoteka. Fajl je osnovna jedinica organizovanja podataka u računaru. Dakle, svi podaci u računaru se pamte kao fajlovi. Svaki OS koristi fajl kao način organizovanja podataka u spoljašnjoj memoriji. Dakle, možemo zapamtiti tekst priče kao jedan fajl na hard-disku. Koliko B (bajtova) zauzima jedna takva priča? Jedna priča u Notepadu sa više od stotinak riječi zauzima oko 4 KB. Kolika je prosječna veličina jednog hard-diska? Danas je standardna veličina oko 500 GB. Koliko sličnih priča možemo zapamtiti na disku? Imamo digitron na računaru. Dakle, 500 GB je 500 x 1024 x 1024 = KB, te : 4 = priča. Preko 130 miliona takvih fajlova se može snimiti na prosječni hard-disk. 58

59 Priča o računaru Standardni računar, sa Windows 7 OS, nakon instalacije najčešće korišćenih aplikacija ima najmanje fajlova. Zamislimo da je jedan fajl jedan list papira, a da je harddisk prostor (plakar) u koji stavljamo takve listove. Kada bismo te papire (fajlove) bez reda čuvali u kancelariji ili plakaru (hard-disku), a ima ih preko milion, to bi izgledalo kao na slici. Jasno je da nikad ne bismo mogli nači fajl (papir) koji nam treba. Upravo zbog toga se papiri drže u nekim fasciklama, te fascikle u nekim ladicama, a ladice su dio radnih stolova ili ormara itd. Na taj način se lakše pamti gdje su papiri i lakše se pronalaze. Na isti način se i fajlovi grupišu ( stavljaju u fascikle ) na hard-disku ili nekoj drugoj spoljašnjoj memoriji. U svim OS se koristi neka forma koja grupiše fajlove i pomaže u organizovanju podataka u računaru. Ova forma se naziva folder (folder), fascikla, direktorijum (directory), katalog itd. Naravno, i folderi moraju imati svoje ime da bismo ih razlikovali. Folder može sadržati fajlove ili podfoldere, ili i jedno i drugo. Sve ove varijente zavise isključivo od korisnika. Ukratko, OS vodi računa kako se podaci pamte na računaru. Podaci se pamte na spoljašnjoj memoriji u obliku fajlova organizovanih u foldere. Kako Windows sve prikazuje u obliku ikonica, tako postoje sličice rezervisane za fajlove i foldere. Na slici 3.24 su prikazane ikonice koje se koriste za folder. One podsjećaju na fasciklu i imaju svoje ime (kao i sve ikonice u Windowsu). Slika 3.24 Ikonice nekih foldera Za razliku od foldera koji se razlikuju samo po imenu, fajlovi se razlikuju i po tipu. Jasno je da OS mora praviti razliku između zvučnog, tekstualnog, video ili nekog drugog tipa fajla. Različiti tipovi fajlova imaju različite ikonice. Štaviše, postoji više tipova fajlova (više tipova ikonica) za iste vrste podataka (tekst, slika, muzika,...). To je zbog toga što postoji više aplikacija za rad sa istim fajlovima, pa svaka od njih ima svoj izgled ikonice za te fajlove. Dakle, izgled ikonice fajla zavisi od aplikacije koja je kreirala ili koristila taj fajl. Za prepoznavanje tipa fajla, osim izgleda, koristi se i dodatak imenu fajla, koji se naziva ekstenzija (file extension). Ovaj dodatak je uglavnom troslovni (ali može biti i četvoroslovni, petoslovni) i tačkom se odvaja od imena fajla. Na primjer, prica.txt je fajl čije je ime prica, a koji je tipa txt (asocira na tekst). Ipak, najčešće se tip fajla prepoznaje po ikonici. Imena fajlovima i folderima daje korisnik. Postoje neka ograničenja i pravila kojih se treba pridržavati prilikom imenovanja fajlova i foldera: ime treba da asocira na sadržaj foldera ili fajla; dužina imena je ograničena na 255 karaktera ali se tu ubrajaju i oznaka spoljašnje memorije i foldera i podfoldera u kojima se fajl ili folder nalazi (znači da je samo ime kraće); imena treba da budu što kraća; izbjegavajte korišćenje slova (č, ć, š, đ i ž) i praznog prostora u imenima, zbog mogućih problema sa starijim verzijama operativnih sistema; ime ne smije da sadrži sljedećih 9 znakova: > < \ /? * : ; isto se tretiraju mala i velika slova u imenima fajlova; u istom folderu ne mogu biti dva foldera istog imena; u istom folderu ne mogu biti dva fajla sa istim imenom i istog tipa (istom ekstenzijom). 59

60 Priča o računaru Slijedi prikaz nekoliko standardnih ikonica (u pregledu Large icons) za poznate tipove fajlova, naziv programa koji ih koristi i ekstenzija: tekstualni fajl, Notepad, ekstenzija.txt; obrađen tekst, Microsoft Word, ekstenzija.docx; tabelarni proračun, Microsoft Excel, ekstenzija.xlsx; prezentacija, Microsoft Power Point, ekstenzija.pptx; baza raznih podataka, Microsoft Access, ekstenzija.accdb; slika, Paint, ekstenzija.bmp; audio-video zapis (film), Windows Media Player, ekstenzija.avi; audio zapis (zvuk), Winamp, Windows Media Player, ekstenzija.mp3; izvršni program, sam se izvršava, ekstenzija.exe; privremeni podaci, nema postoji aplikacija za obradu ovakvog fajla, ekstenzija.tmp, nepoznat tip podataka, nema odgovarajuće aplikacije, ekstenzija.xxx. Slika 3.25 Prikaz najčešćih tipova fajl ikonica i njihovih aplikacija u Windowsu 7 (Large icons) 60

61 Priča o računaru Instaliranjem novih aplikacija dodaju se nove ikonice za nove tipove fajlova. Korisnik vremenom nauči koja ikonica odgovara kojem tipu fajla i kojoj aplikaciji. S druge strane, Windows povezuje tipove fajlova sa određenim aplikacijama. To uzrokuje da, kad korisnik startuje fajl (dupli klik), Windows startuje odgovarajuću aplikaciju sa podacima iz tog fajla. Zato, bez obzira da li korisnik prepoznaje ikonicu fajla, Windows će sam startovati željenu aplikaciju. Naravno, može se desiti da za neki tip fajla ne postoji odgovarajuća aplikacija. Windows će putem dijalogboksa tražiti od korisnika da ručno startuje odgovarajući program. Ovakve ikonice imaju izgled zadnjih dviju sa slike Kreiranje novog fajla Ako smo unijeli tekst priče o računaru u Notepad, sada ćemo naučiti kako se on snima u jedan novi fajl. Kada pokušamo da zatvorimo prozor, pojaviće se poznati dijalog. Sada želimo da zapamtimo priču i zbog toga ćemo kliknuti na dugme Save (Sačuvaj). Na slici 3.26 je prikazan dijalog-boks koji je standardan za sve aplikacije u Windowsu. Zove se Save As (snimi kao...) i pomoću njega korisnik precizira gdje i pod kojim imenom će da snimi fajl. Korisnik može i da izabere tip fajla u koji će zapamtiti podatke. Polje u kome se prikazuje lokacija izabranog foldera Navigation pane: Lista za izbor foldera u kome se smješta fajl Mjesta gdje se fajlovi najčešće smještaju po defaultu Izbor spoljašnje memorije za čuvanje: Hard disk, DVD File name (ime fajla) Ovdje treba unijeti ime novog fajla. Save as type (snima kao tip/ime) Ovdje se vidi ili bira tip fajla. Encoding standard koji se koristi za prikazivanje tekstualnih simbola Items view - sadržaj izabranog foldera ili spoljašnje memorije Slika 3.26 Dijalog boks Save As Dugmad: Save (snimi) Cancel (odustani) Kako se ovaj prozor pojavljuje kod svih Windows aplikacija, objasnimo svaki njegov dio. Browse folders je lista na lijevoj strani prozora u kojoj se bira ime foldera ili spoljašnje memorije gdje želimo snimiti fajl. Po defaultu, Windows nudi Documents ili neki od njegovih podfoldera. U ovom slučaju nudi se Documents zato što smo pisali tekstualni dokument. Ako želimo da promijenimo lokaciju dovoljno je da izaberemo neki od foldera u kategorijama 61

62 Priča o računaru Favorites (Omiljene lokacije), odnosno Libraries (Biblioteke) ili pak izaberemo neki od foldera na hard-disku u kategoriji Computer. Klikanjem strelice pored foldera razvija se stablo njegovih podfoldera, a klikom na konkretni folder u stablu bira se lokacija. Istovremeno, u centralnom dijelu prozora se prikazuje sadržaj izabranog foldera. Na slici je prikazan izbor foldera Proba u okviru foldera My Documents. Slika 3.27 Meni Browse folders za promjenu lokacije na kojoj se snima fajl Većinu ovog dijalog-boksa zauzima dio u kom je prikazan sadržaj odabranog foldera ili spoljašnje memorije. Iznad njega je pripadajući toolbar koji se sastoji od dva reda. U gornjem redu su dugmad za vraćanje na gornji i prethodni folder (Up i Back), polje koje prikazuje lokaciju foldera na hard-disku i polje za pretraživanje. U donjem redu su samo najpotrebnija dugmad za: organizovanje foldera, kreiranje novog foldera, izgled radnog prostora i pomoć. File name je polje u koje treba upisati ima fajla koji se snima. Aplikacija uvijek nudi neko podrazumijevano ime (untitled, document1 itd.) ili prvu liniju vašeg teksta. Primijetićete i da je ovo polje selektovano, što znači da se odmah pomoću tastature može unijeti novo ime. Ako tekst u polju nije selektovan plav ), onda se prvo klikne na njega, a zatim otkuca ime. Unesimo ime PricaOracunaru. Save as type je polje u kojem se vidi ili bira tipa fajla. Već smo rekli da se fajlovi među sobom razlikuju po tipu. Aplikacija uvijek postavi defaultni tip fajla i u većini slučajeva korisnici ga ne mijenjaju. Ako se želi promijeniti tip, klikne se na strelicu u desnom kraju polja i iz menija se izabere neki drugi. Spisak ponuđenih tipova u meniju je ograničen i zavisi od vrste podataka. Mi ćemo prihvatiti defaultni tip za tekstualne fajlove napravljene u Notepadu, a to je.txt. Encoding je polje u koje treba unijeti odgovarajući standard za prikazivanje simbola (slova). Da bi se u nekim internet-aplikacijama ispravno prikazivala naša slova š,č,ć,ž,đ, za ovo polje treba izabrati opciju UTF-8. Nakon što se unesu sve potrebne informacije (lokacija, ime i tip), potrebno je kliknuti na dugme Save i fajl će biti zapamćen. Ako se korisnik predomisli i želi da odustane od snimanja podataka, dovoljno je kliknuti na dugme Cancel. U najvećem broju slučajeva korisnik samo unese ime fajla i klikne na dugme Save i fajl je kreiran. 62

63 Priča o računaru Drugi način kreiranja novih fajlova je sličan kreiranju foldera. Naime, otvorimo prozor foldera u kojem želimo kreirati fajl (najčešće je to My Documents ili neki njegov podfolder). Zatim iz kontekst-menija dođemo do naredbe New. U donjem dijelu menija naredbe New nalazi se spisak najčešće korišćenih tipova fajlova. Na slici 3.28 je označen dio menija komande New koji se odnosi na fajlove. U ovom dijelu se nalazi i Text Document tip (.txt tip). Ako izaberemo ovaj (ili neki drugi) tip, u folderu će se kreirati njegova ikonica (sa imenom New Text Document po defaultu) kao na slici Koristeći tastaturu treba unijeti ime fajla (recimo proba) i kliknuti na površinu prozora (ili pritisnuti Enter). Slika 3.28 Kreiranje fajla pomoću komande New Korisni linkovi: Prijedlog aktivnosti za realizaciju ciljeva Prijedlog broja časova: 4 Čas 1 /4 1. Učenici se upoznaju sa menijem Start. Uočavaju njegove elemente. Čitaju u Udžbeniku o meniju Start. Posmatraju klipove 036, 037 i 038. Izvode sljedeće operacije: Otvaraju Start meni: klikom na okruglo dugme na Taskbaru, korišćenjem specijalnog tastera sa oznakom ili kombinacijom tastera Ctrl+Esc. Zatvaraju meni lijevim klikom na prazan desktop ili korišćenjem tastera Esc. 63

64 Priča o računaru U otvorenom Start meniju uočavaju listu najčešće korišćenih programa. Prelaze pokazivačem (bez pritiskanja tastera) preko stavki u listi. Zadržavaju pokazivač na stavkama sa strelicom i otvaraju pomoćne menije. Prebacuju se u pomoćne menije i prelaze pokazivačem preko stavki. Klikom otvaraju neki od fajlova u listi. U otvorenom meniju zadržavaju pokazivač na stavki All programs (svi programi). Uočavaju da lista najčešće korišćenih programa ustupa mjesto listi svih programa. Prelaze pokazivačem preko stavki u listi All programs. Otvaraju (klikom) folder nekog programskog paketa i pregledaju njegov sadržaj. Uočavaju polje Search programs and files na dnu menija. Upisuju neki pojam u ovo polje pomoću tastature i uočavaju da se gornja lista mijenja prikazujuću rezultate pretrage po unesenom pojmu. Napomena: Učenicima skrenuti pažnju da je za pregledanje sadržaja Start menija dovoljno zadržati pokazivač na određenoj stavki, a da se za pokretanje konkretnog programa, otvaranje fajla ili foldera koristi lijevi klik. Cilj aktivnosti: Učenici upoznaju glavne elemene Start menija. Znaju kako da barataju sa Start menijem. 2. Učenici uočavaju elemente u desnoj koloni Start menija. Čitaju u Udžbeniku tekst o desnoj koloni Start menija. Na vrhu desne kolone uočavaju sličicu koja je pridružena korisničkom nalogu (ista sličica pojavljuje se prilikom prijavljivanja Windowsu). Na dnu desne kolone uočavaju dugme za gašenje računara Shut down, čiju smo funkciju razjasniji ranije. Izvode sljedeće operacije: Koristeći desnu kolonu Start menija otvaraju foldere: User, Documents, Pictures, Music. Iste foldere otvaraju i pomoću ikonice programa Computer na desktopu. Otvaraju program Computer korišćenjem Start menija i korišćenjem ikonice na desktopu. Otvaraju program Control panel korišćenjem Start menija i korišćenjem ikonice na desktopu. Otvaraju programe Devices and printers i Default programs korišćenjem Start menija i pomoću istoimenih ikonica u prozoru programa Control panel. Otvaraju program Help and Support (pomoć i podrška). U polje Search Help unose neki pojam (recimo Start menu) i čitaju informacije o njemu. Napomena: Paralelno sa korišćenjem opcija iz Start menija učenicima treba pokazati kako se isti programi pokreću sa radne površine. Cilj aktivnosti: Povećanje operativnih sposobnosti učenika. Korišćenje Start menija za brži i efikasniji pristup često korišćenim podacima i programima. 3. Učenici podešavaju Strat meni i prilagođavaju ga svojim potrebama. Posmatraju klip 039. Izvode sljedeće operacije: Desnim klikom na dugme Start otvaraju kontekstni meni iz koga biraju opciju Properties (osobine). U dijalog boksu Taskbar and Start Menu Properties uočavaju tabove Taskbar, Start menu i Toolbars. Na tabu Start menu uočavaju dugme Customize i pomoću njega otvaraju novi dijalog boks Customize Strart menu. U centralnom dijelu dijalog boksa uočavaju listu stavki i način njihovog prikazivanja u desnoj koloni Start menija. Posmatraju radio dugmad i polja za potvrdu pored stavki i zaključuju koja se od njih prikazuje na desnoj strani Start menija, a koja ne. Pronalaze stavku koja se ne prikazuje na desnoj strani menija (recimo Network, Run command...) i uključuju radio dugme (polje za potvrdu) pored nje. Potvrđuju izmjene klikom na dugme Apply (primijeni). 64

65 Povećavaju broj u polju Number of recent programs to diplay kojim se podešava broj stavki koje se prikazuju u listi najčešće otvaranih programa (lijeva kolona start menija). Potvrđuju izmjene klikom na dugme OK u svim dijalog boksevima koji slijede. Otvaraju ponovo Start meni i uočavaju napravljene izmjene: Start meni se povećao da bi mogao prikazati veći broj programa na lijevoj strani, dok se na desnoj strani pojavljuje nova stavka. Napomena: Prilikom izvođenja ovih operacija učenicima treba naglasiti razliku između dugmadi za potvrdu OK i Apply. Takođe treba potencirati i razliku između radio dugmadi i polja za potvrdu: kad su pored opcija u listi radio dugmad, tada se može označiti samo jedna od opcija, a kad su pored opcija u listi polja za potvrdu, tada se može istovremeno označiti više opcija. Učenicima treba skrenuti pažnju da gotovo svaki element Wimdowsa ima dijalog boks Properties kojim se mogu mijenjati njegove osobine. Cilj aktivnosti: Učenici znaju kako da prilagode Start meni sopstvenim potrebama. Priča o računaru Čas 2/4 Prijedlog aktivnosti za realizaciju ciljeva: 1. Učenici upoznaju program za izvođenje matematičkih operacija Calculator (Digitron). Čitaju u Udžbeniku tekst o programu Calculator. Upoznaju programe u podmeniju Accessories. Posmatraju klip 040. Izvode sljedeće operacije: Otvaraju meni All programs u okviru Start menija. Pronalaze i otvaraju folder Accessories i pokreću program Calculator. Pomoću kalkulatora izračunavaju neku jednostavnu matematičku operaciju (npr.: 12+13=25). Mijenjaju izgled kalkulatora pomoću menija View (opcije: Standard, Scientific, Programmer i Statistic). U prikazu Scientific izračunavaju kvardrat ili kub nekog cijelog broja. (npr.: 6 3 =216). Napomena: Učenicima skrenuti pažnju na podmeni Accessories. Programi u njemu su sastavni dio OS i mogu se pokrenuti sa bilo kog računara na kome je instalisan Windows. Cilj aktivnosti: Učenici znaju kako da koriste program za izvođenje matematičkih računanja digitron. Umiju da koriste funkcije kalkulatora u svakodnevnom radu i učenju. Zadatak: U Zbirci zadataka iz matematike odabrati zadatak koji podrazumijeva izračunavanje nekog složenog izraza sa decimalnim brojevima. Izraz može sastaviti i sam nastavnik. Učenici treba da riješe zadatak koristeći kalkulator. 2. Učenici se upoznaju sa programom Notepad za unos teksta. Unose tekst koristeći tastaturu. Posmatraju klip 041. Izvode sljedeće operacije: Otvaraju meni All programs u okviru Start menija. Pronalaze i otvaraju folder Accessories i pokreću program Notepad. U prozoru Notepada unose neki jednostavni tekst (par rečenica). Zatvaraju prozor Notepada završavaju rad sa programom. Posmatraju dijalog boks koji opominje korisnika da unesene informacije nijesu sačuvane. Pokušavaju da prevedu pitanje u dijalog boksu i razmotre moguće odgovore (pritisak na odgovarajuće dugme je u stvari odgovor na pitanje u dijalog boksu). Biraju opciju kojom unesene informacije neće biti sačuvane. 65

66 Priča o računaru Napomena: Učenicima skrenuti pažnju da prilikom korišćenja Notepada, pomoću indikatora na Taskbaru, podese jezik tastature kako bi mogli da unose slova š, č, ć, đ, ž koja postoje u našem jeziku. Učenici za unos teksta mogu koristiti napredniji program Wordpad, koji se takođe pokreće korišćenjem podmenija Accessories. Slika A3.1 Pokretanje Wordpada i izgled njegovog prozora Cilj aktivnosti: Učenici znaju kako se koristi program za unos teksta. Umiju da koriste funkcije ovog programa u svakodnevnom radu i učenju. Usvajaju operativna znanja koja omogućavaju brže i efikasnije baratanje informacijama tekstualnog tipa. Zadatak: Učenici treba da otvore podmeni Accessories i pomoću programa Wordpad unesu isti tekst kao u prethodnoj aktivnosti. Prilikom zatvaranja Wordpada ne treba da čuvaju unesene informacije. Čas 3/4 Prijedlog aktivnosti za realizaciju ciljeva: Učenici upoznaju binarni sistem. Čitaju tekst u Udžebeniku o načinu čuvanja podataka u računaru i o uređajima za čuvanje podataka. Na osnovu pitanja tipa: Koliko simbola ima naše jezičko pismo? Koliko simbola koristi računar za čuvanje podataka? Koja je osnovna jedinica kojom se izražava memorija računara? Koliko bita ima jedan bajt? Koje su veće jedinice kojima se izražava računarska memorija? Gdje su smješteni podaci koje računar obrađuje u datom trenutku? Na koji način mali kapacitet RAM memorije usporava rad računara? Zbog čega se prilikom uključenja računara uvijek iznova podiže operativni sistem? Gdje se čuvaju programi koji omogućavaju funkcionisanje operativnog sistema? Zašto se podaci koji se obrađuju ne učitavaju direktno sa hard-diska veći iz RAM memorije? Koji se memorijski uređaji koriste za prenos podataka? Koje uređaje treba da posjeduje računar da bi mogao da obrađuje podatke koji se čuvaju na DVD ili CD diskovima? zaključuju: da se svi podaci u računaru čuvaju pomoću samo dva simbola 0 i 1 i njihovih različlitih kombinacija; da jedna nula ili jedinica predstavlja jedan bit; da bajt sadrži 8 bita, da se kapacitet memorije računara izražava mnogo većim jedinicama KB, MB, GB, TB itd.; da se podaci sa kojima računar trenutno radi nalaze u RAM memoriji; da je RAM memorija brza, ali privremena podaci iz

67 nje brišu se prilikom gašenja računara; da se programi pomoću kojih funkcioniše OS i svi drugi programi trajno čuvaju na Hard-disku; da je učitavanje podataka koji se obrađuju odvija višestruko brže iz RAM memorije nego sa hard-diska; da se za prenos podataka najčešće koriste CD i DVD diskovi i USB fleš memorije. Napomena: Učenicima (ako je moguće) treba pokazati kako izgledaju svi memorijski uređaji koji se pominju u gornjoj aktivnosti. Treba im skrenuti pažnju na natpise koji postoje na pomenutim uređajima kako bi mogli da pročitaju koliki je njihov memorijski kapacitet. Cilj aktivnosti: Učenici razumiju kako se dolazi do podataka u računaru i znaju kako se podaci mogu iskoristiti. Znaju kako funkcionišu uređaji za pamćenje podataka. 2. Učenici upoznaju standarne ulazno-izlazne uređaje. U Udžbeniku čitaju tekst o njima. Izvode sljedeće aktivnosti: Slušaju reprodukovanje zvuka pomoću zvučnika i posmatraju proces snimanja zvuka pomoću mikrofona. Identifikuju na zadnoj strani kućišta priključke za uređaje pomoću kojih se reprodukuje zvuk. Posmatraju različite tipove štampača. Posmatraju proces štampanja. Identifikuju priključke za štampač na zadnjoj strani kućišta: LTTP port i USB portove. Posmatraju način funkcionisanja projektora. Identifikuju priključak za projektor na zadnjoj strani kućišta. Posmatraju proces skeniranja slike. Identifikuju priključak za skener (USB). Priključuju kameru ili mobilni telefon na računar (USB). Posmatraju kako se pristupa podacima s ovih uređaja. Posmatraju uređaj za neprekidno napajanje računara električnom energijom UPS. Demonstriraju kako uređaj radi poslije isključivanja s električne mreže. Posmatraju kako izgleda mrežna kartica i identifikuju mrežne priključke na zadnjoj strani kućišta. Posmatraju kako izgleda modem i identifikuju priključak za telefonsku liniju. Posmatraju ADSL uređaj i identifikuju mrežne priključke. Priča o računaru Napomena: Učenicima treba pokazati što je moguće više uređaja koji se pominju u gornjoj aktivnosti i demonstrirarati kako oni rade. Cilj aktivnosti: Učenici upoznaju najčešće ulazno-izlazne uređaje i razumiju kako oni funkcionišu. Znaju kako da pravilno priključe ovakve uređaje na CU. 3. Učenici upoznaju dva osnovna tipa softvera: sistemski i aplikativni. U Udžbeniku čitaju tekst o softveru računara. Na osnovu pitanja tipa: Kom tipu softvera pripada operativni sistem? Koje su osnovne funkcije OS? Zbog čega neke operativne sisteme zovemo grafičkim? Koje verzije operativnog sistema Windows znaš? Čemu služi aplikativni softver? Može li aplikativni softver raditi bez sistemskog softvera? Može li neki aplikativni softver raditi na bilo kom operativnom sistemu? Koje još aplikacije za Windows znaš, a da nijesu navedene u Udžbeniku? Kako se prave aplikacije (programi)? 67

68 Priča o računaru zaključuju da operativni sitem spada u kategoriju softvera koje zovemo sistemskim; da OS: upravlja radom svih hardverskih komponenti računara i ulazno-izlaznim uređajima koji se na njega priključuju, upravlja podacima koji se nalaze u računaru, obavlja komunikaciju sa korisnikom (tumači naredbe korisnika i preduzima odgovarajuće operacije) i sl.; da grafički operativni sistemi obavljaju komunikaciju sa korisnikom posredstvom grafičkih simbola; da se operativni sistem Windows stalno razvija i da postoje brojne njegove verzije, počev od Windowsa 95 pa do Windowsa 7; da aplikativni softver ima neku specifičnu namjenu i obavlja neku vrstu posla; da aplikativni softver ne može funkcionisati bez operativnog sistema; da se svaka aplikacija mora prilagoditi postojećem OS; da se aplikacije prave korišćenjem tzv. programskih jezika. Izvode sljedeće operacije: U podmeniju Accessories pronalaze folder System tools (sistemski alati) i pregledaju njegov sadržaj. Neki od progama u njemu su učenicima dobro poznati: Computer, Control panel i sl. Pokreću sistemski alat Resource monitor i prate iskorišćenost hardvera računara. Pokreću sistemski alat System information i prikupljaju informacije o hardveru i softveru računara. Pomoću Start menija ili ikonica na desktopu pronalaze neke aplikacije koje se pominju u Udžbeniku i pokreću ih: MS Word, MS Excel i sl. Napomena: Operacije koje učenici izvode ne zahtijevaju detaljna objašnjenja već služe samo kao ilustracija funkcionisanja operativnog sistema i aplikacija. Programi kao što su Notepad ili Calculator ne predstavljaju sistemski već aplikativni softver iako su sastavni dio Windowsa, oni nijesu neophodni za njegovo funkcionisanje. Cilj aktivnosti: Učenici razlikuju sistemski od aplikativnog softvera. Znaju glavne funkcije operativnog sistema. Čas 4/4 Prijedlog aktivnosti za realizaciju ciljeva: Učenici se upoznaju sa načinom organizovanja podataka u računaru. Čitaju tekst u Udžbeniku o fajlovima i folderima. Na osnovu pitanja tipa: Što je fajl? Čemu služe folderi? Ako fajl sadrži konkretne podatke, što sadrži folder? U jednoj kancelariji postoji ormar u koji slažemo listove dokumenata. Kad bismo sve te podatke unijeli u računar, što bi predstavljala dokumenta, a što fascikle i fioke u koje ih slažemo? U kom obliku su sačuvani podaci koji omogućavaju rad OS (sistemski podaci)? Koje osobine ima fajl? Kad kliknemo dvostrukim klikom na neku ikonicu na desktopu, računar automatski pokeće aplikaciju koja otvara taj fajl. Kako računar zna koju aplikaciju treba da pokrene? Zašto su nekim fajlovima pridružene različite ikonice, a nekima iste? Kako izgleda ekstenzija nekog fajla? Nabroj ekstenzije nekih poznatih tipova fajlova? Zašto se u standardnom režimu Windowsa ne prikazuju ekstenzije fajlova? Ako postoje različiti tipovi fajlova, postoje li različiti tipovi foldera? Učenici začključuju da fajl predstavlja jednu logičku cjelinu podataka; da su svi podaci na računaru organizovani u fajlove; da se fajlovi radi lakšeg snalaženja grupišu u forme koje zovemo folderima; da se u folderima smještaju fajlovi ili drugi folderi; da su i sistemski podaci organizovani pomoću fajlova i foldera; da svaki fajl ima svoje ime i tip; da tip fajla određuje njegova ekstenzija (dodatak na kraju imena); da po tipu fajla (ekstenziji) računar zna koja ga aplikacija otvara; da se različitim tipovima fajla pridružuju različite ikonice; da se ekstenzije ne prikazuju da bi se spriječilo da ih korisnik greškom ne obriše ili

69 promijeni tada fajl gubi vezu s aplikacijom koja ga otvara, da folderi nemaju tip već samo ime (iako mogu biti prikazani različitim ikonicama) i služe samo za grupisanje fajlova i foldera. Izvode sljedeće operacije: Otvaraju pomoću programa Computer foldere na hard-disku. Uočavaju sistemske foldere: Program files i Windows i pregledaju njihov sadržaj. Pomoću programa Computer u folderu Users na hard-disku, pronalaze korisnički folder i pregledaju njegov sadržaj. Šta onda predstavlja ikonica korisničkog foldera na desktopu? Da li je korisnički folder stvarno smješten na desktopu? U folderu Dokuments uočavaju fajlove koji imaju različite ikonice. Osim što imaju različito ime, po čemu se još razlikuju? Otvaraju Control panel i pronalaze alat Folder options. Na kartici View dijalog-boksa Folder options pronalaze opciju Hide extension for known file types (sakrij ekstenzije za sve poznate fajlove). Kad je opcija štiklirana, tada se ekstenzije fajlova ne prikazuju. Uklanjaju štikliranje pored ove opcije da bi se prikazivale ekstenzije fajlova. Otvaraju folder Documents i posmatraju ekstenzije u imenima različitih fajlova. Posmatraju klip 042. Vraćaju podešavanja tako da se ektenzije fajlova ne prikazuju (zbog sigurnosti fajlova). Napomena: Kod pregledanja sistemskih foldera učenicima skrenuti pažnju da bi eventualno brisanje ili izmjena imena fajlova u ovim folderima mogla dovesti do problema u radu OS. Pripremiti razne tipove fajlova da bi učenici mogli da vide njihove ekstenzije. Da bi se prikazivale ekstenzije fajlova, treba obaviti sljedeće operacije: Pokrene se alat Folder options u Control panelu. Priča o računaru U otvorenom dijalog boksu Folder options na kartici View ukloni se štikliranje u polju za potvrdu pored opcije Hide extension for known file types kao na slici A3X. Slika A3.2 Prikazivanje ekstenzija poznatih fajlova Cilj aktivnosti: Učenici upoznaju strukturu podataka u računaru. Razlikuju fajlove od foldera i znaju njihove uloge u organizaciji podataka: fajlovi nose konkretne podatke, a folderi služe za klasifikovanje podataka. 69

70 Priča o računaru 2. Učenici smještaju podatke u obliku fajla na hard-disk računaru. Čitaju tekst u Udžbeniku o čuvanju fajlova. Posmatraju klipove 043 i 044. Izvode sljedeće operacije: Otvaraju program Notepad pomoću Start menija. Unose kratak tekst (slobodni sastav: Priča o računaru). Zatvaraju Notepad. U dijalog boksu koji upozorava korisnike da podaci nijesu sačuvani biraju opciju Save (sačuvaj). Uočavaju sve elemente novog dijalog boksa Save As koji su detaljno objašnjeni u Udžbeniku. Biraju lokaciju Documents u panelu za navigaciju, unose ime fajla u polje File name i biraju opciju Save. Otvaraju folder Documents u korisničkom folderu i pronalaze fajl koji su upravo kreirali. Otvaraju ga i provjeravaju da li je tekst u njemu sačuvan. Kreiraju novi tekstualni fajl (.txt) u folderu Documents, korišćenjem kontekstnog menija. Napomena: Učenicima treba detaljno objasniti sve elemente dijalog boksa Save as. Cilj aktivnosti: Učenici usvajaju operativne vještine potrebne za snimanje i pronalaženje podataka. 70

71 Upoznajmo se sa još jednom aplikacijom i nacrtajmo jednu jednostavnu sliku računara. Naučimo kako se vrši prilagođenje neke aplikacije našim potrebama. 4. Slika računara OPERATIVNI CILJEVI Učenici: znaju da nacrtaju jednostavnu sliku koristeći program Paint; znaju da prilagode radnu okolinu programu. Didaktičke preporuke Ovaj dio gradiva treba da omoguću učenicima usvajanje praktičnih znanja, korisnih za sve vrste aplikacija koje će kasnije upotrebljavati. U ovom dijelu treba naglašavati sličnost menija, komandi, opcija i načina rada u različitim programima, ali i različitosti koje potiču od konkretnih namjena aplikacija. 4.1 Paint - program za crtanje Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. kako se crta pomoću računara, 2. kako korisnik prilagođava radnu okolinu programa. Paint (slikati ili boja) je prosta aplikacija za slikanje i crtanje u Windowsu. Može se naći u okviru Accessories menija, do kojeg se dolazi preko naredbe All Programs iz Start menija (slika 4.1). Slika 4.1 Startovanje programa Paint 71

72 Slika računara Na slici 4.2 je dat prikaz Paint programa (prozora). Veoma se lako koristi. U prozoru postoje standardni grafički elementi. Ispod linije naslove (Title bar), a iznad radne površine ( bijelog papira ), nalaze se ribbons (trake sa alatima). U ovom programu imamo dva ribbona čija se imena nalaze na tabu (kartici) iznad trake, a to su: Home i View (slika 4.2). Home ribbon sadrži alate potrebne za crtanje, a View za podešavanje izgleda prozora. Klikom na sliku alata (grupa Tools) na ribbonu bira se jedan od njih (olovka, kantica, gumica, pipeta, slovo, itd.), a klikom na polja grupe Colors izabere se boja. Može se izabrati i neka druga grupa alata (Brushes četkice ili Shapes oblici). Zatim se na radnoj površini, lijevim ili desnim tasterom miša, povlači pokazivač. Za neke alate je dovoljan i klik (kantica za boju, pipeta itd.). Pokazivač će imati drugačiji oblik od standardnog. Oblik pokzivača se prilagođava vrsti alata koji je izabran. Isprobajte sve alate i na taj način, vježbajući funkcije miša, nacrtajte sliku. Na slici 4.3 je dat primjer crtanja prave linije pomoću alata iz grupe Shapes (oblici). Klikom na dugme Shapes otvara se meni sa ponuđenim oblicima. Klikom na oblik line (linija) spremni smo za crtanje prave linije (slika 4.3). Kliknemo na radnu površinu i ne puštajući taster miša nacrtamo (povučemo) željenu liniju. Kad se linija pojavi na ekranu, možemo joj mijenjati debljinu klikom na dugme Size (veličina) (slika 4.3). Boja se mijenja klikom na neko od polja u okviru grupe alata Colors (slika 4.3). Umjesto linije, na isti način se mogu izabrati i drugi oblici koji se nude u ovoj grupi alata (krive linije, krugovi, pravougaonici, zakrivljeni pravougaonici, zvijezde, strelice...). Na sličan način se koriste i ostali alati za crtanje (četkice, kantice, olovke, pipete, gumice...) i treba ih sve isprobati kako bi se vidjele njihove mogućnosti u kreiranju crteža. Tab Ribbon (traka) Tools (alati) Slika 4.2 Izgled prozora Paint sa dva ribbona 72 Slika 4.3 Boja i debljina linije, olovka za crtanje

73 Slika računara Probajmo da naslikamo jedan veseli računar (slika 4.4). Kada naslikate željenu sliku, zatvorite prozor (završite rad sa programom). Prozor se neće odmah zatvoriti, već će se pojaviti novi (slika 4.4). Ovaj dijalog-boks (prozor za dijalog) smo upoznali kod Notepada. Preko njega program pita korisnika šta da radi sa slikom, tj. da li želi da je snimi (sačuva - Save). Ako želimo (naravno da želimo) da zapamtimo sliku našeg računara (slika 4.4), kliknućemo na dugme Save. Slika 4.4 Paint aplikacija i dialog box pri zatvaranju prozora Nakon izbora dugmeta Save pojaviće se novi dijalog-boks (Save As) prikazan na slici 4.5. Pomoću njega korisnik precizira gdje (nudi se folder Pictures) i pod kojim imenom (nudi se ime Untitled i očekuje se da korisnik unese novo ime) će da snimi sliku. Korisnik može i da izabere tip fajla (nudi se PNG tip). Vidimo da su elementi ovog dijalog-boksa skoro isti kao i kod Notepada, a to je slučaj i sa drugim Windows aplikacijama. Slika 4.5 Save As prozor u Paintu Polje Save as type ima nešto više mogućnosti nego kod Notepada. To je zbog toga što je Paint složenija aplikacija od Notepada i podržava veći broj tipova fajlova. Recimo, nije isti tip fajla crno-bijele ili slike u boji, ili fotografije kreirane digitalnim aparatom itd. Spisak ponuđenih tipova u meniju je ograničen i zavisi od vrste podataka. Ipak, neće se u spisku pojaviti tip.txt jer Paint kreira slike, a ne tekst. Na slici 4.6 je dat spisak tipova fajla koje podržava (nudi) Paint. Izaberimo tip PNG i dajmo slici ime Veseli racunar. 73

74 Slika računara Slika 4.6 Tip fajlova koje podražava Paint 4.2 Prikazivanje i sakrivanje toolbarova Korisnik često želi da promijeni izgled prozora, da neke dijelove ukloni ili učini vidljivim. Na slici 4.2 se vidi standardni izgled prozora kod Paint aplikacije. Tu je vidljiva statusna linija, a slika se vidi umanjena 50%. Ako želimo da izvršimo neku promjenu, poslužićemo se ribbonom View (izgled) i kliknuti na njegov jezičak (slika 4.7). Ovaj ribbon se nalazi u svim Windows aplikacijama i u okviru njega se nalazi dio naredbi zadužen za promjenu izgleda prozora. Ako je nešto vidljivo (uključeno), onda je kvadratić ispred imena štikliran ( ). U suprotnom, kvadratić je prazan. Promjena se vrši prostim klikom na kvadratić i biće odmah vidljiva u prozoru. Na slici 4.7, klikom na Gridlines, postala je vidljiva mreža koja vam olakšava preciznije crtanje. U okviru ove trake postoji i grupa Zoom koja omogućava uvećani (Zoom Out), umanjeni (Zoom Out) ili originalni (100%) prikaz crteža (slika 4.7). Slika 4.7 Promjena izgleda prozora u Paintu Na sličan način se mijenjaju izgledi prozora u drugim Windows aplikacijama. Uvijek tražite ili komandu ili tab View jer su u okviru njega naredbe za podešavanje prozora. Kao primjer, pogledajmo i uporedimo setove naredbi View u programima koje smo do sada koristili (Computer, Notepad, Calculator i Paint) i isprobajmo sve njihove opcije (slike 4.7 i 4.8) 74

75 Slika računara Slika 4.8 Opcije za promjenu izgleda prozora u raznim programima Korisni linkovi: Prijedlog aktivnosti za realizaciju ciljeva Prijedlog broja časova: 1 Čas 1/1 1. Učenici upoznaju program za crtanje Paint. U Udžbeniku čitaju tekst o crtanju pomoću Painta. Posmatraju klipove 045, 046 i 048. Izvode sljedeće operacije. Otvaraju program Paint pomoću foldera Accessories u Start meniju (kao Notepad). Uočavaju sve elemente prozora aplikacije. Na traci taba Home podešavaju boje u poljima Color 1 i Color 2, biraju alat za crtanje: olovku ili četkicu, podešavaju pomoću dugmeta Size debljinu linije. Pritisnutim tasterom miša (lijevim ili desnim) slobodnom rukom povlače linije. U polju Color 2 podešavaju boju da bude bijela, iz grupe alata biraju gumicu (Eraser) i podešavaju veličinu gumice pomoću dugmeta Size. Pritisnutim lijevim tasterom prelaze gumicom preko nacrtane linije. Nacrtaju zatvorenu liniju pomoću olovke ili četkice. Podese boju u polju Color 1 i iz grupe alata biraju kanticu sa bojom. Klikom na prostor izvan linije bojaju spoljašnjost, klikom na liniju mijenjaju boju same linije, dok klikom u polje ograničeno linijom bojaju unutrašnjost. Pomoću dumeta alata iz grupe Shapes crtaju pravilne geometrijske oblike: pravu liniju, pravougaonik, krug... Odaberu željeni oblik i podese boju i debljinu linije. Prevlačenjem (pritisnutim lijevim tasterom) razvuku oblik do željene veličine. Dok je oblik selektovan (uokviren isprekidanim linijama sa ručicama za pomjeranje), mijenjaju veličinu oblika, boju i debljinu linije. 75

76 Slika računara Zadatak: Učenici treba da nacrtaju u Paintu portret dječaka ili djevojčice. Ovu aktivnost treba vremenski ograničiti. Napomena: Učenicima treba skrenuti pažnju na promjenu oblika pokazivača prilikom izbora alata za crtanje. Prilikom bojanja kanticom, polje koje treba obojiti treba da bude ograničeno linijom jer će se u protivnom obojiti čitav list. Kod crtanja pravilnih geometrijskih oblika veličina, boja i debljina linije se mogu mijenjati sve dok je oblik selektovan. Ako učenici ne stignu da završe zadatak na času, treba ih uputiti da pogledaju klip 048 i dovrše započeti crtež u okviru domaćeg zadatka. Treba ohrabrivati učenike da sami ovladavaju vještinom crtanja isprobavanjem različitih opcija. Cilj aktivnosti: Učenici usvajaju operativna znanja i vještine koje su potrebne za kreiranje jednostavnih digitalnih crteža. Stiču praktične vještine za baratanje mišem. 2. Učenici treba da sačuvaju nacrtanu sliku u računaru. Posmatraju klip 049. Izvode sljedeće operacije: Zatvaraju prozor Painta i u poznatom dijalog-boksu, koji upozorava da podaci sa kojima se radi nijesu snimljeni, biraju opciju Save (sačuvaj). Uočavaju elemente dijalog-boksa Save As. Upoređuju ga sa dijalog-boksom Save As kod Notepada. U panelu za navigaciju, umjesto u folder Pictures, prebacuju se u folder Documents. Unose ime slike u polje File Name i otvaraju listu različitih tipova fajlova koje podržava aplikacija Paint. Biraju tip JPEG. Potvrđuju snimanje fajla klikom na dugme Save. Otvaraju folder Documents, pronalaze i otvaraju sačuvanu sliku. Napomena: Učenicima treba ponovo skrenuti pažnju na dijalog- boks Save As i njegove elemente. Potencirati da Paint podržava veći broj tipova fajlova u odnosu na Notepad. Cilj aktivnosti: Učenici umiju da snime podatke i da ih kasnije pronađu. Uviđaju da je procedura snimanja gotovo ista u svim do sada korišćenim Windows aplikacijama (Paint i Notepad). 3. Učenici mijenjaju izgled prozora Paint pomoću trake taba View. U Udžbeniku čitaju tekst o izgledu prozora aplikacije Paint. Posmatraju klip 050. Izvode sljedeće operacije: Pronalaze i otvaraju sliku koju su sami napravili. U prozoru Painta prebacuju se na tab View i isprobavaju opcije Zoom in (uveličanje), Zoom out (umanjenje) i 100%. Iste operacije izvode pomjeranjem klizača u donjem desnom uglu prozora. Klikom na polja za potvrdu pored opcija Ruler, Gridlines i Status bar postavljaju ili uklanjaju lenjir, mrežu linija i statusnu traku na dnu prozora. Pored otvorenog prozora programa Paint otvaraju programe Notepad, Calculator i Computer tako da svi prozori budu otvoreni. Pomoću Taskbara prebacuju se na Notepad i pronalaze meni View, kojim se podešava izgled njegovog prozora. Posmatraju opcije menija View. Pomoću Taskbara prebacuju se na Calculator i pronalaze meni View, kojim se podešava izgled kalkulatora. Posmatraju opcije menija View. Pomoću Taskbara prebacuju se na program Computer i pronalaze meni View (na Menu baru). Posmatraju opcije menija View. Napomena: Ako Meni bar nije prikazan, treba ga aktivirati (pogledajte poglavlje 1). Cilj aktivnosti: Učenici umiju da prilagode svojim potrebama izgled prozora aplikacije Paint. Znaju kako da prilagode izgled prozora (pomoću menija View) i u drugim Windows aplikacijama. 76

77 Nakon dužeg rada, u računaru se nalaze hiljade vaših fajlova. Veoma je važno pospremini srodne fajlove u foldere sa odgovarajućim imenom. Nekada je potrebno podatke prenijeti na drugi računar ili ih otvoriti u drugoj aplikaciji. Sve ove poslove ćemo naučiti u narednom poglavlju 5. Pospremanje računara OPERATIVNI CILJEVI Učenici: znaju da kopiraju i prenose podatke na spoljašnju memoriju; znaju šta je Clipboard; znaju da pronađu informacije o fajlovima, folderima, prečicama, diskovima ; znaju šta je adresa nekog objekta; znaju da dođu do informacija o hardveru (RAM, CPU,..); znaju da promijene ikonicu prečice; znaju koje poslove mogu da urade pomoću programa My Computer; znaju da dođu do Windows Explorera; samostalno istražuju sadržaj računara. Didaktičke preporuke Ovaj dio gradiva treba da omogući učenicima usvajanje praktičnih znanja koja će biti korisna za sve vrste poslova koje će raditi na računaru. 5.1 Kopiranje podataka (Copy - Paste) Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. kako se kopiraju podaci na spoljašnju memoriju, 2. šta je to Clipboard. Podaci se najčešće kopiraju na drugu spoljašnju memoriju (CD, USB memorija itd). Ovako se podaci čuvaju ili prenose na drugi računar. Kad se neki podatak želi iskopirati, mora se OS dati do znanja: šta želite iskopirati (fajl, više fajlova, folder itd) i gdje to želite kopirati. Postoji više načina da se izvrši kopiranje u Windowsu. 77

78 Pospremanje računara Slika 5.1 Kopiranje fajla pomoću kontekst menija Kopiraćemo fajl more iz My Pictures foldera, koji je u okviru User foldera. Prvo otvorimo folder My Pictures i desnim tasterom kliknemo na ikonicu fajla more. Iz kontekst-menija ćemo izabrati naredbu Copy (kopiraj). Ovim je fajl iskopiran na neko privremeno mjesto u operativnoj memoriji (to se mjesto u Windowsu zove Clipboard). Sada treba da operativnom sistemu pokažemo gdje želimo da kopiramo te podatke. Pošto su podaci privremeno smješteni negdje u računaru, mogu se kopirati više puta. Zatvorimo prozor My Pictures i na površini desktopa kliknimo desnim tasterom. Iz kontekst-menija izaberimo opciju Paste (zalijepi). Windows kopirane podatke iz Clipboarda lijepi na mjesto gdje smo pokrenuli naredbu Paste (slika 5.1). Isto bismo uradili i da smo trebali bilo gdje drugo da kopiramo ovaj fajl. Drugi način kopiranja je korišćenjem naredbi Copy i Paste iz Organize ili Edit menija, odnosno kombinacijom tastera Ctrl+C i Ctrl+V. Takođe, u okviru Edit menija postoji i naredba Copy To Folder (kopiraj u folder). Pomoću ove naredbe se lako vrši kopiranje na sve spoljašnje memorije koje posjeduje vaš računar (flopi disk, USB memorija, CD, DVD itd). Isprobajte ovaj način sami (slika 5.1). Konačno, prisjetite se načina za kreiranje prečica pomoću povlačenja ikonice na desktop desnim tasterom. Na isti način se fajl može kopirati na desktop. Nakon puštanja tastera miša pojavljuje se kratak meni. Uočimo naredbu Copy Here (kopiraj ovdje). Izborom ove opcije izvršiće se kopiranje objekta. Isprobajte i ovaj način. Kako su objekti i nakon kopiranja ostali u Cliboardu, moguće ih je kopirati više puta na razne lokacije. Objekat ostaje u Clipboardu, sve dok ga drugi (novom naredbom Copy) ne istisne ili se računar ne isključi. 5.2 Premještanje podataka (Cut - Paste) Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. kako se prenose podaci na spoljašnju memoriju. U nekim situacijama potrebno je izvršiti premještanje podataka ako ste, na primjer, snimili fajl na pogrešnom 78

79 Pospremanje računara mjestu. U tom slučaju računar kopira podatke na novu lokaciju i briše ih automatski sa stare lokacije. Kad se neki podatak premješta, operativnom sistemu se mora dati do znanja šta želite da premjestite (fajl, više fajlova, folder itd.) i gdje to treba premjestiti (kao kod kopiranja). Slika 5.2 Premještanje fajla pomoću kontekst- menija Premjestićemo fajl himna iz My Music foldera (unutar foldera User) na desktop. Prvo ćemo otvoriti folder My Music i desnim tasterom kliknuti na ikonicu fajla himna. Iz kontekstnog menija biramo naredbu Cut (sijeci). Ovim je fajl iskopiran na privremeno mjesto u operativnoj memoriji (Clipboard), slično kao kod kopiranja. Vizuelno, razlika je što će ikonica fajla koji se premješta postati providna. Pokažemo gdje želimo da premjestimo podatke. Pošto su podaci privremeno smješteni negdje u računaru, slično kao kod kopiranja, mogu se premjestiti na više različitih mjesta. Jedina razlika je što se nakon prvog premještanja fajl automatski briše sa početne lokacije. Na površini desktopa kliknemo desnim tasterom. Iz kontekstnog menija zatim biramo naredbu Paste (zalijepi). Windows podatke iz Clipboarda lijepi na mjesto gdje smo pokrenuli naredbu Paste (slika 5.2), a iz prozora My Music se briše fajl himna. Iste naredbe (Cut i Paste) možemo pronaći i u Organize ili Edit meniju. Slično kao i kod kopiranja, postoji i načina za premještanje pomoću naredbe Move To Folder... (premjesti u folder) iz Edit menija. Premještanje se može uraditi i povlačenjem ikonice desnim tasterom. Nakon puštanja tastera miša, pojavljuje se kratak meni. Izborom naredbe Move Here (premjesti ovdje), izvršiće se premještanje objekta. 5.3 Osobine fajlova, foldera i prečica (Properties) Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. kako se dolazi do informacija o fajlovima, folderima, prečicama, diskovima, itd., 2. šta je adresa nekog objekta, 3. koliko spoljašnja memorija ima slobodnog prostora, 4. koliko folder sadrži fajlova i foldera, 5. koliko vaš računar ima RAM memorije i koliki je takt procesora, 6. kako se dolazi do informacijama o hardveru, 7. kako se mogu promijeniti ikonice prečica. Svaki objekat (predstavljen ikonicom) u Windowsu ima svoje osobine (Properties). Ove osobine zavise od vrste ikonice. Do osobina ikonica se lako dolazi. Iz kontekstnog menija ikonice se izabere naredba Properties (osobine). Ovim će se otvoriti prozor sa svim informacijama o ikonici. 79

80 Pospremanje računara Slika 5.3 Osobine jednog fajla Počnimo od fajlova. Recimo, interesuje nas kada smo kreirali fajl, koliko memorijskog prostora zauzima, koja ga aplikacija koristi itd. U folderu Documents imamo tekstualni fajl proba. Izborom opcije Properties vidjećemo sve informacije o tom fajlu (slika 5.3). Objasnićemo samo tab General (zaokružen na slici 5.3). Prva informacija je o imenu fajla (proba) i izgledu njegove ikonice. Slijedi zatim tip fajla (Type of file) i program koji ga otvara po defaultu (Opens with). Tu se nalazi i dugme Change, kojim se može pokrenuti opcija za promjenu podrazumijevanog programa koji ga otvara. Ispod je informacija o adresi lokacije tog fajla. Tu treba razjasniti detalje. Adresa lokacije se sastoji od oznake spoljašnje memorije i naziva foldera i podfoldera u kojem se nalazi fajl. Spoljašnje memorije se u Windowsu označavaju velikim slovom abecede i dvotačkom. Uobičajeno je da se počinje sa flopi diskom, pa sa svim hard-diskovima, CD i DVD diskovima, zatim sa mrežnim diskovima i na kraju sa USB flash memorijom. Dakle, standardni PC ima sljedeće spoljašnje memorije: A: - flopi disk (B se ranije koristilo za neke stare flopi diskove), C: - hard-disk (uglavnom, svaki računar ima samo jedan nepodijeljen hard-disk), D: - CD ili DVD i E: - dodata USB memorija. Nakon oznake spoljašnje memorije (ovdje C:) slijedi znak \. To je oznaka početnog foldera na toj memoriji, koji se inače zove root folder (korijeni folder). On sadrži sve ostale fajlove i foldere na toj memoriji i zato se i zove korijeni folder (C:\ - root diska C:). Druga funkcija ovog znaka (\) je da razdvaja imena foldera i podfoldera u nizu (Users\User\Documents). Primjer adrese bilo kojeg fajla u folderu Documents je: C:\Users\User\Documents. Dakle, fajl se nalazi na disku C: u folderu Documents, koji je u folderu User, a ovaj je u folderu Users. Users je folder na disku C: (u korijenom folderu). Ovo je standard koji važi za Windows. Jedinstvenu oznaku objekta predstavlja: adresa, ime i tip. Na primjer: C:\Users\User\Documents\Proba\more.bmp predstavlja stvarnu lokaciju fajla more. Nakon podataka o lokaciji, prikazuju se informacije o veličini fajla (Size) i o prostoru koji taj fajl zauzima na disku (Size on disk). Ove veličine su različite jer se disk ne dijeli na bajtove već na veće jedinice (blokove bajtova). Na primjer mali fajl od 25 B zauzima 4 KB na disku. Kod većih fajlova razlika je manja. Nakon toga slijede informacije o vremenu i datumu kreiranja (created), modifikovanja (modified) i pristupa (accessed) fajlu. 80

81 Pospremanje računara Na kraju su atributi (attributes) koji se mogu dodijeliti fajlu. Ovim atributima se može djelimično zaštiti i sakriti fajl. Fajl se štiti od izmjene atributom Read Only (samo za čitanje), a skriva sa atributom Hidden (skriven). Dovoljno je kliknuti na kvadratić ispred naziva atributa. Tu je i dugme za napredne atribute (Advanced). Informacije su drugačije za foldere. Na slici 5.4 je dat izgled taba General s informacijama za folder My Pictures. Slika 5.4 Informacije o folderu Nova informacija je Contains (sadržaj), koja prikazuje broj fajlova i podfoldera u posmatranom folderu. Folder na slici 5.4 sadrži 5 fajlova i 0 foldera. Prikazani su zatim datum i vrijeme kreiranja foldera, a na kraju atributi kao kod fajlova. Prečice takođe imaju svoje osobine. Na slici 5.5 je dat prikaz dva taba sa informacijama o prečici (General i Shortcut). Slika 5.5 Dva taba informacija o prečici 81

82 Pospremanje računara General tab je isti kao i kod svakog fajla. Tab Shortcut daje informacije o fajlu do kojeg prečica vodi (o njegovom tipu, lokaciji i adresi). Tu su i dugmad za pronalaženje odredišnog fajla (Find Target), promjenu sličice (Change Icon) i napredna podešavanja (Advanced). Na isti ovaj način se mogu dobiti informacije o selektovanim ikonicama i drugim objektima. Dakle svaka ikonica ima neke informacije o sebi. I ne samo ikonice, već i taskbar, toolbarovi itd. Na primjer, možete vidjeti informacije o vašem računaru. Iz kontekst-menija ikonice My Computer izaberite naredbu Properties. Na slici 5.6 je dat izgled prozora sa osnovnim informacijama o računaru. Slika 5.6 Generalne i informacije o hardveru računara U njemu nalazimo opšte informacije: naziv operativnog sistema, broj-indeks (rating) koji opisuje hardverske performanse računara ( ), tip procesora, brzinu procesora veličinu RAM memorije, ime računara. U meniju sa lijeve strane nalaze se linkovi (prečice, naredbe) kojima se pristupa određenim podešavanjima računara sve ove opcije sastavni su dio Control Panela. Ako želimo da vidimo detalje o hardveru računara, kliknućemo prvu opciju ovog menija: Device Manager (menadžer uređaja). To je program za pregled detaljnih informacija i za upravljanje hardverom računara. Na ovom nivou obuke je dovoljno samo pregledati spisak uređaja. 5.4 Promjena ikonice prečica (Change Icons) Vidjeli smo da, po defaultu, prečice imaju isto ime i istu ikonicu kao fajl na koji pokazuju. Ime i izgled ikonice se naknadno mogu promijeniti. Ime smo već naučili mijenjati. Izgled ikonice se veoma lako mijenja. Otvorimo prozor Properties od prečice, izaberemo tab Shortcut (slika 5.7) i kliknemo na Change Icon (promjeni ikonu). U novom prozoru se nude razne vrste ikonica. Klikom na željenu ikonicu, i potvrdom na dugme OK, prozor Change Icon će se zatvoriti. Nakon klika na dugme OK u dijalog-boksu Properites, zamjena sličice će biti obavljena (slika 5.7). 82 Slika 5.7 Promjena izgleda ikonice prečice

83 Pospremanje računara 5.5 Program Computer Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. kako se većina poslova može uraditi pomoću programa Computer, 2. kako doći do Windows Explorera, 3. kako istražiti svoj računar. Startujmo Computer i pogledajmo šta se nalazi u našem računaru. Izgled i sadržaj prozora Computer zavisi od konkretnog računara. Na slici 5.8 je dat prikaz Computer prozora jednog standardnog računara. Slika 5.8 My Computer prozor i ikonice hard-diska i DVD diska Uočimo na radnoj površini ikonice Local Disk (C:) i DVD RW Drive (D:). Već smo objasnili kako se označavaju spoljašnje memorije. Ovo je polazna tačka za rad sa svim elementima računara. Ako iz kontekstnog menija hard-diska izabemo Properties, dobićemo informacije o njemu (slika 5.9). Saznaćemo ime diska (ETF), tip (Local Disk lokalni disk ili ugrađeni disk), iskorišćeni (Used) i slobodni (Free) prostor diska. Tu je i dugme za čišćenje diska (Disk Cleanup) od nepotrebnih fajlova. Slika 5.9 Osobine hard-diska, njegov i sadržaj sistemskog foldera Windows Koristeći prozor Computer možete manipulisati sa fajlovima i folderima. Najjednostavnije je koristiti panel za navigaciju (Navigation pane) prilikom kopiranja ili premještanja fajlova. Nalazi se na lijevoj strani prozora Computer (slika 5.10). Podijeljen je po kategorijama. Na vrhu se nalazi kategorija Favorites (omiljene lokacije) u kojoj su: Desktop (sadrži sve što se nalazi na radnoj površini: User, Network, Recycle Bin itd), Downloads (sadrži fajlove i foldere koji su preuzeti sa interneta) i Recent places (sadrži foldere na računaru koje je korisnik posjećivao u skorije vrijeme). U sredini panela se nalazi kategorija Libraries (biblioteke) koja sadrži foldere u kojima se čuvaju fajlovi koje je kreirao korisnik (Documents, Music, Pictures, Videos). U donjem dijelu panela nalazi se kategorija Computer koja sadrži korjene foldere na hard-disku (Local Disk (C:) i Local Disk(D:)). Ako se u računar ubaci prenosivi medij (DVD ili USB stik), pojaviće se u ovoj kategoriji i dodatna opcija kojom se može pregledati njihov sadržaj (DVD RW Drive (E:), Removable Drive (G:)). 83

84 Pospremanje računara Slika 5.10 Navigation pane i izgled foldera Desktop i My Documents podfolderi Klikom na strelicu isped imena foldera (npr. Documents), prikazaće se svi njegovi podfolderi i tako redom (slika 5.11). Ako korisnik želi da objedini ( prikupi ) podfoldere, onda treba kliknuti na strelicu ispred imena foldera. Na ovaj način se mijenja izgled lijevog (Navigation) panela. Drugi (desni) panel ne mijenja izgled dok se u lijevom ne selektuje neki konkretan folder. Kad se folder selektuje (klik na ikonicu), desni panel će prikazati njegov sadržaj (slika 5.11). Na ovaj način korisnik ima mogućnost kombinovanja sadržaja dva panela. Slika 5.11 Promjena izgleda lijevog i desnog panela Izgled programa Computer se često naziva i Windows Explorer. Postoji i posebna naredba iz Start menija (podmeni Accessories) Windows Explorer koja otvara isti prozor. Korisni linkovi:

85 Pospremanje računara Prijedlog aktivnosti za realizaciju ciljeva Prijedlog broja časova: 2 Čas 1/2 1. Učenici se upoznaju s operacijom kopiranja podataka. U Udžbeniku čitaju tekst o kopiranju podataka. Posmatraju klipove 051 i 052. Izvode sljedeće operacije: Pronalaze fajl koji treba kopirati (u folderu Documents ili u nekom od njegovih podfoldera). Otvaraju kontekstni meni fajla i biraju naredbu Copy. Prebacuju se u drugi folder (ili na desktop). Otvaraju kontekstni meni (desnim klikom na prazan desktop ili na praznu radnu površinu foldera) i biraju opciju Paste. Kopiraju novi fajl (iz foldera Documents na desktop) pomoću tastature. Naredbe Copy i Paste aktiviraju se pritiskom određenih kombinacija tastera. Kopiraju novi fajl (iz foldera Documents u folder Pictures) korišćenjem naredbi Copy i Paste u meniju Organize na Toolbaru. Kopiraju novi fajl (iz foldera Documents u folder Music) korišćenjem naredbi Copy i Paste u meniju Edit na Menu baru. Kopiraju novi fajl korišćenjem Edit menija. Selektuju fajl koji treba iskopirati i otvaraju meni Edit na Menu baru. U njemu biraju opciju Copy to folder. U dijalog-boksu Copy Item biraju folder u kome će fajl biti iskopiran i potvrđuju kopiranje klikom na dugme Copy (slika A4.1). Slika A4.1. Kopiranje fajla korišćenjem naredbe Copy to folder Kopiraju novi fajl prevlačenjem njegove ikonice na desktop, pritisnutim desnim tasterom miša (kao kod kreiranja prečice pogledajte klip 022). Nakon otpuštanja tastera iz otvorenog menija bira se naredba Copy here. Napomena: Kopiranje fajlova je vrlo česta operacija u Windowsu. Učenicima treba pokazati sve načine kopiranja kako bi vremenom sami usvojili onaj koji im najviše odgovara. Posebnu pažnju ipak treba posvetiti kopiranju fajlova pomoću kontekstnog menija i pomoću tastature, jer se najviše koriste u praksi. Nakon izvođenja operacije treba provjeriti da li su fajlovi iskopirani kako treba, otvaranjem foldera u kome se nalazi originalni fajl (Source folder) i foldera u koji se postavlja kopija fajla (Target folder). Cilj aktivnosti: Učenici znaju kako se kopiraju podaci na željenu lokaciju (folder). Stiču neophodne operativne vještine pri baratanju sa podacima. 85

86 Pospremanje računara 2. Učenici se upoznaju s operacijom premještanja podataka. U Udžbeniku čitaju tekst o premještanju podataka. Posmatraju klipove 053 i 054. Izvode sljedeće operacije: Pronalaze fajl koji treba premjestiti (u folderu Documents ili u nekom od njegovih podfoldera). Otvaraju kontekstni meni fajla i biraju naredbu Cut. Prebacuju se u drugi folder (ili na desktop). Otvaraju kontekstni meni (desnim klikom na prazan desktop ili na praznu radnu površinu foldera) i biraju opciju Paste. Premještaju novi fajl (iz foldera Documents na desktop) pomoću tastature. Naredbe Cut i Paste aktiviraju se pritiskom određenih kombinacija tastera. Premještaju novi fajl (iz foldera Documents u folder Pictures) korišćenjem naredbi Cut Paste u meniju Organize na Toolbaru. Premještaju novi fajl (iz foldera Documents u folder Music) korišćenjem naredbi Cut i Paste u meniju Edit na Menu baru. Premještaju novi fajl korišćenjem Edit menija. Selektuju fajl koji treba iskopirati i otvaraju meni Edit na Menu baru. U njemu biraju opciju Move to folder (Slika A4.1). U dijalog-boksu Move Items biraju folder u kome će fajl biti iskopiran i potvrđuju kopiranje klikom na dugme Move. Kopiraju fajl prevlačenjem njegove ikonice na desktop, pritisnutim desnim tasterom miša (pogledati klip 022 kreiranje prečice prevlačenjem). Nakon otpuštanja tastera, iz otvorenog menija bira se naredba Move here. Napomena: Premještanje fajlova je česta operacija u Windowsu. Učenicima treba naglasiti razliku između kopiranja i premještanja. Treba im pokazati sve načine premještanja fajlova kako bi vremenom sami usvojili onaj koji im najviše odgovara. Nakon izvođenja operacije treba provjeriti da li je fajl premješten kako treba otvaranjem foldera u kome se nalazio originalni fajl (Source folder) i foldera u koji se premješta fajl (Target folder). Cilj aktivnosti: Učenici umiju da premještaju podatke sa jedne na drugu lokaciju. Stiču neophodne operativne vještine pri baratanju sa podacima. Čas 2/2 Prijedlog aktivnosti za realizaciju ciljeva: 1. Učenici pregledaju osobine fajlova, foldera i prečica. Čitaju informacije o objektima u Windowsu. Posmatraju klipove 055, 056 i 057. Izvode sljedeće operacije: U korisničkom folderu se bira neki fajl. Pozivaju kontekstni meni fajla i biraju opciju na dnu Propertiesa (osobine). U dijalog-boksu Properties uočavaju tabove i aktiviraju ih jedan po jedan. Na tabu General čitaju osnovne informacije o fajlu. U korisničkom folderu biraju neki folder. Pozivaju kontekstni meni foldera i biraju opciju na dnu Propertiesa (osobine). U dijalog-boksu Properties uočavaju tabove i aktiviraju ih jedan po jedan. Na tabu General čitaju osnovne informacije o folderu. U korisničkom folderu biraju neku prečicu. Pozivaju kontekstni meni prečice i biraju opciju na dnu Propertiesa (osobine). U dijalog-boksu Properties uočavaju tabove i aktiviraju ih jedan po jedan. Aktiviranjem tabova General i Shortcut čitaju osnovne informacije o prečici. 86

87 Pospremanje računara Na tabu Shortcut biraju opciju Change Icon (promijeni ikonicu). U dijalog-boksu Change Icon biraju novu sličicu koja će biti pridružena ikonici prečice. Pozivaju kontekstni meni ikonice Computer na desktopu. Biraju naredbu Properties iz kontekstnog menija čime se otvara prozor koji prikazuje opšte informacije o računaru. Čitaju pomenute informacije i interpretiraju ih. U koloni na desnoj strani prozora biraju opciju Device Manager. Uočavaju listu svih hardverskih komponenti računara i interpretiraju pojedine stavke u listi. Napomena: Detaljno razjasniti značenje svih informacija o fajlovima, folderima i prečicama, koje se nalaze na tabu General dijalog-boksa Properties. Posebnu pažnju posvetiti polju Location u koje se ispisuje adresa padataka. Učenicima skrenuti pažnju na informacije koje se pojavljuju u osobinama fajlova, a kojih nema u osobinama foldera i sl. Cilj aktivnosti: Učenici znaju da prikupe osnovne informacije o objektima u Windowsu. Umiju da interpretiraju značenje tih informacija. Razumiju kako funkcioniše računarski sistem i kako su organizovani podaci u njemu. Zadatak: Učenici treba pomoću programa Computer da pronađu fajl čija je adresa data, (na primjer: C:\ Program files\microsoft Office\Office14\WINWORD.EXE). 2. Obavljaju najčešće operacije (pronalaženje, kopiranje, premještanje) sa podacima, korišćenjem programa Computer. Istražuju računar koristeći panel za navigaciju u prozoru Computer. U Udžbeniku čitaju o korišćenju programa Computer. Posmatraju klip 058. Otvaraju program Computer. Posmatraju osobine hard-diska koristeći naredbu Properties iz kontekstnog menija. Uočavaju elemente panela za navigaciju. Koristeći panel za navigaciju istražuju strukturu podataka u računaru. Uočavaju kako se mijenja sadržaj prozora nakon selekcije foldera u panelu za navigaciju. U stablu foldera (Navigation pane) pronalaze i otvaraju određene lokacije (korisnički folder, sistemski folder Windows, folder Desktop, i sl.) Otvaraju, pomoću menija Start, program Windows Explorer u podmeniju Accessories. Upoređuju ga sa programom Computer. Priključuju USB fleš memoriju i pregledaju njen sadržaj korišćenjem programa Computer. Napomena: Naročitu pažnju treba posvetiti stablu foldera u panelu za navigaciju i pretraživanju fajlova i foldera pomoću ovog panela. Cilj aktivnosti: Učenici znaju kako da pregledaju sadržaj različitih foldera i kako da pronađu podatke koji ih zanimaju. Usvajaju sistem organizacije podataka u OS Windows. 87

88 Svi znamo priču Djed i repa. Hajde da naučimo da sa jednom profesionalnom aplikacijom napišemo ovu priču. 6. Napisati priču Djed i repa OPERATIVNI CILJEVI Učenici: znaju da unesu tekst u Word; znaju da snime, zatvore i ponovo otvore dokument; znaju da rade sa više dokumenata; znaju da pripreme tekst za štampu; znaju da podese orijentaciju stranice; znaju da naknadno raspoređuju i mijenjaju tekst u dokumentu; znaju da prilagođavaju pogled na dokument radi bolje pripreme za štampu; znaju da ponište dejstvo neke naredbe; znaju da dijele dokument u Wordu; znaju da biraju različite fontove, znake i simbole i prave razne forme teksta Didaktičke preporuke Ovaj dio gradiva treba da omogući učenicima usvajanje praktičnih znanja iz jednog od profesionalnih programa kojeg će veoma često koristiti. U ovom dijelu treba istaći sličnosti prilikom unosa, selektovanja, kopiranja, brisanja teksta u programu za obradu teksta sa ranije naučenim procedurama Treba objasniti učenicima da sve aplikacije (tekst procesori, aplikacije za programiranje, aplikacije za rad sa grafikom, aplikacije za izradu prezentacija i slične) imaju zajedničke opcije i sličnu logiku korišćenja kako bi korisnici mogli lakše da ih uče, i kako bi mogli da koriste ranije stečena znanja u radu sa aplikacijama. Upoznavanje ovih opštih procesa i logike korišćenja aplikacija predstavlja osnovni vid informatičke pismenosti Tekstovi moraju biti pažljivo osmišljeni sa raznolikim formatima slova, proredima, poravnanjima itd. 88

89 Napisati priču Djed i repa 6.1 Uvod Unos i obrada teksta jedna je od najčešćih primjena računara. Računari su iz upotrebe istisnuli pisaće mašine. Sada je, pomoću računara, relativno lako napraviti lijepu brošuru, priručnik, uputstvo, novine itd. Rijetko se u poslovnoj komunikaciji koriste dokumenta napisana rukom ili otkucana na pisaćoj mašini. Dakle, bez obzira kojim poslom ćete se baviti ili pri učenju neophodno vam je poznavanje nekog programa za obradu teksta. Postoji veliki broj programa (tzv. tekst procesori) za unos i obradu teksta za razne operativne sisteme. Aplikacija koja se automatski instalira sa Windowsom, a služi za obradu teksta, je Word Pad. Ona pravi.rtf tipove fajlova. Ova aplikacija se može koristiti za kreiranje poslovnih dokumenata i amatersku obradu teksta. Nalazi se u sklopu podmenija Accessories na svakom računaru sa Windows OS. Ako želite neku profesionalnu aplikaciju za obradu teksta, onda je morate kupiti i instalirati na vaš računar. Jedan od popularnijih program za obradu teksta je Microsoft Word (MS Word). Microsoft Word može da otvori fajlove kreirane i u nekim drugim programima (WordPad, itd.). Osim Worda, postoje i drugi profesionalni tekst procesori za Windows: Sci Word, Open Office, Star Office, Quark XPress, InDesign itd. Zadnja dva programa se više koriste za pripremu dokumenata, urađenih u drugim programima za štampu (novine, knjige itd). MS Word je dio softverskog paketa (skupa aplikacija) Microsoft Office. Postoje razne verzije ovog paketa i same aplikacije, a aktuelne su: 2000, XP, 2003, 2007 i Microsoft Word 2010 je profesionalni program namijenjen prvenstveno za obradu tekstualnih dokumenata tekst procesor. Pored izuzetnih mogućnosti u pogledu obrade teksta, ovaj program posjeduje raznovrsne mogućnosti kreiranja tabela, formula i grafike. Defaultni tip njegovih fajlova je.docx. Ranije verzije ovog programa (2000, XP, 2003) koristile su fajlove sa ekstenzijom.doc. MS Word 2010 se startuje najčešće dvostrukim klikom na ikonicu prečice, smještenu na desktopu, oblika kao na slici 3.1. Ako ikonica nije na desktopu, drugi način startovanja je iz Start menija. U okviru All Programs, otvori se podmeni Microsoft Office i izabere naredba Microsoft Word Prečica na desktop se može kreirati iz Start menija. Umjesto da se startuje Word, desnim tasteromse prevuče ikonica do desktopa. Kada se otpusti taster, pojaviće se meni iz koga treba izaberati opciju Copy Here (slika 6.1). Slika 6.1 Dva načina startovanja aplikacije MS Word Jedan mogući izgled prozora Worda prikazan je na slici 6.2. Sadrži poznate elemente, kao i druge Windows aplikacije. Radna površina je kao jedan čist list hartije spreman za novi tekst. Kursor treperi (blinka) u lijevom gornjem uglu hartije i čeka da počnete unos riječi (riječ - word). 89

90 Napisati priču Djed i repa Quick Access toolbar (traka za brzo pokretanje nekih naredbi) Tabs (kartice) Title bar (naslovna linija) Ribbon (traka sa naredbama) Tab Group (grupa naredbi u okviru tab-a) Dialog box launcher (dugme za pokretanje prozora sa dodatnim podešavanjima) Radni prostor Status Bar (statusna linija) View control (kontrola izgleda prozora) Slika 6.2 Izgled MS Word prozora 6.2 Kreiranje prostog dokumenta Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. kako se pravilno unosi tekst u Word, 2. kako snimiti dokument, 3. kako ponovo otvoriti dokument, 4. kako raditi sa više dokumenata u isto vrijeme Unos teksta Da biste počeli unos teksta morate prvo prilagoditi tastaturu našem jeziku. Kliknite na indikator jezika (Language bar) u taskbaru i izaberite željeni jezik 1 (slika 2.18). Sada možete unositi tekst. Slova se unose kratkim pritiskanjem po odgovarajućim tasterima. Ako želite veliko slovo, držite pritisnut taster Shift i to slovo (Shift+slovo). U slučaju da je CapsLock uključen (pogledajte da li svijetli CapsLock lampica), unose se velika slova, odnosno sa pritiskom na Shift obrnuto mala slova. Taster CapsLock ima uticaja samo na slova. Ako se drži Shift, biće otkucano drugo (tzv. gornje) značenje tastera. Dok se unosi tekst, prelazak u novu liniju se obavlja automatski. Program to radi tako što se riječ koja ne može stati u tekuću liniju prenese u sljedeću liniju. Enter se pritiska kada se želi završiti pasus (prinudni prekid linije). Između riječi se uvijek ostavlja jedan prazan prostor unijet tasterom Space (razmaknica). Ako se u tekstu nalazi znak interpunkcije, ispred njega nema praznine, a iza se obaveznoostavlja praznina. Na početku pasusa, obično se, stavlja malo veća praznina ( novi red ), a to se postiže tasterom Tab. Takođe, u slučaju potrebe za pravilnim razmacima u tekstu koriste se Tabovi a ne razmaknica (space). 1 Ako u spisku ne postoji željeni jezik, doinstalirajte ga koristeći instrukcije iz glave

91 Napisati priču Djed i repa Postoje dva režima unošenja teksta. U jednom režimu tekst koji se unosi pomjera tekst koji slijedi, a u drugom ga prepravlja. Prvi režim je Insert (umetanje), a drugi Overtype (pisati preko). U statusnoj liniji je indikator koji pokazuje u kom režimu radimo ( ). Prelaz iz jednog u drugi režim rada vrši se klikanjem na sam indikator. Default režim je Insert, a indikator se po defaultu ne prikazuje, osim ako to sam korisnik ne promijeni, pomoću menija koji se otvara desnim klikom na statusnu liniju Snimanje dokumenta (Save i Save As) Već smo prikazali kako se snimaju fajlovi iz Windows aplikacija. Ipak, podsjetimo se ponovo. Snimanje se može realizovati na dva načina: izborom kartice File i opcije Save (Ctrl + S), klikom na Save dugme u Quick Acces toolbaru u obliku diskete. U oba slučaja, počeće snimanje postojećeg (već imenovanog) fajla. Naredba za snimanje novog (neimenovanog) fajla imaće za posljedicu otvaranje Save As dijalog-boksa. Detalje ovog dijalog-boksa smo ranije objasnili. Nekada se zahtijeva snimanje nekog fajla pod drugim imenom. Ovo je moguće realizovati naredbom File/Save As. Tada je moguće dati novo ime fajlu ili ga snimiti na neko drugo mjesto. Pri tome ostaje snimljen i originalni fajl pod ranijim imenom Otvaranje dokumenta (New i Open) Već smo naučili da pronašavši željeni dokument, duplim klikom otvorimo fajl. Pri tome će se otvoriti Word i u njemu fajl na koji smo kliknuli. Ako najprije startujemo aplikaciju Word, otvara se neimenovani fajl (Document1). Kad je u pitanju novi dokument, dovoljno je nastaviti sa radom. Ako želite da koristite neki od ugrađenih obrazaca-šablona (Templates), izaberite naredbu New, iz menija kartice File. Pojaviće se novi prozor koji nudi šablone za novi fajl (slika 6.3). Dok korisnik ne nauči rad sa šablonima, uputno je da izabere Blank Document (prazan dokument). Ipak, ako želite da koristite gotove obrasce (šablone), otvorite željenu kategoriju, pa zatim neki od šablona (slika 6.3). Izgled odabranog šablona prikazuje se sa strane. Kad radite sa više dokumenata istovremeno, biće vam potrebno da odmah otvorite novi prazan dokument na kojem ćete raditi paralelno sa drugim dokumentima. Otvaranje novog praznog dokumenta pokreće se naredbom New, na Quick Acces toolbaru ili pritiskom Ctrl+N na tastaturi. Ako opcija New nije prikazana, u Quick Acces toolbaru je možete sami postaviti pomoću menija koji se otvara pritiskom na crnu strelicu na kraju linije. Prazan dokument Izgled selektovanog šablona Šabloni Slika 6.3 Izbor šablona za novi dokument 91

92 Napisati priču Djed i repa Da bi se nastavio rad na postojećem dokumentu, neophodno je otvoriti taj dokument. Za to postoje tri ravnopravna načina: izborom, u okviru kartice File, opcije Recent pomoću koje se prikazuju dokumenti na kojima je rađeno u posljednje vrijeme, izborom, u okviru kartice File, naredbe Open, klik na Open dugme Quick Access toolbara u obliku otvorene fascikle. U drugom i trećem slučaju otvara se dijalog-boks Open za izbor fajla (slika 6.4), koji se skoro ni po čemu ne razlikuje od standardnog Windowsovog prozora. U panelu za navigaciju (Navigation pane) pronađe se željeni folder nakon čega će ikonica fajla biti vidljiva na radnoj površini. Uobičajeno je da Word traži fajlove u folderu Documents. Tako se prilikom prvog otvaranja fajlova pojavljuje najprije sadržaj foldera Documents. Na kraju treba kliknuti na željeno ime ili ikonicu fajla, te na dugme Open. U Wordu se može istovremeno otvoriti više dokumenata i šetati od jednog do drugog. Svi otvoreni dokumenti grupišu se u Wordovoj ikonici na taskbaru (po defaultu), a mogu se vidjeti kad se pokazivač zadrži na njoj (slika 6.4). Tada se iznad taskbara pojavljuju prozorčići u kojima se pojedinačno prikazuju otvoreni dokumenti. Zadržavanjem pokazivača na jednom od ovih prozorčića sadržaj dokumenta se prikazuje na ekranu. Kad se klikne na jedan od prozorčića, Word se prebacuje u odabrani dokument. Taskbar se može podesiti da se otvoreni dokumenti ne grupišu u Wordovoj ikonici, već da se svaki od njih prikazuje sam za sebe u obliku dugmeta na taksbaru. Dialog box pomoću koga se podešava Taskbar već je razmatran kad smo govorili o podešavanjima Start menija. Desnim klikom na dugme Start (ili na traku taskbara) otvorimo kontekstni meni i biramo opciju Properties. U otvorenom dijalog-boksu Taskbar and Start Menu Properties, kliknemo na karticu Taskbar i biramo raspoložive opcije dugmeta Taskbar buttons. Slika 6.4 Dijalog-boks za otvaranje dokumenta i prozočići za prebacivanje između dokumenata 6.3 Oblikovanje dokumenta Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. kako pripremiti tekst za štampu, 2. kako okrenuti papir, 3. kako naknadno raspoređivati tekst u dokumentu, 4. kako automatski pronalaziti i mijenjati djelove teksta, 5. kako prilagoditi pogled na dokument da bi ga bolje pripremili, 6. kako se poništava dejstvo neke naredbe. Skoro sva dokumenta urađena na računaru se štampaju. Zbog toga je važno podesiti neke parametre i sadržaj stranica. 92

93 6.3.1 Margine i orijentacija dokumenta (Margins i Orientation) Napisati priču Djed i repa Margina (margin) predstavlja rastojanje od ivice teksta do ivice papira. Postoje 4 margine izražene u centimentrima (ili inčima): gornja (top), donja (bottom), lijeva (left) i desna (right). Margine se mogu ručno podešavati, ali je najjednostavnije pomoću kartice Page Layout. Klikom na Page Setup dialog box launcher u okviru Page Layout taba pokreće se Page setup dijalog-boks. Na slici 6.5 je prikazan izgled Margins taba ovog dijalogboksa. Promjena margina se vrši unošenjem brojeva u polje za prikazivanje veličine margine ili klikom na strelice u istom polju. Gutter je dodatak na lijevu, gornju ili unutrašnju (inside) marginu. Kod višestraničnih dokumenata (multiple pages) vrlo je važno predvidjeti da sa strane koričenja unutrašnja margina bude veća nego spoljašnja (outside). Takođe, kod ovakvih dokumenata poželjno je obezbijediti da su naspramne strane kao lik u ogledalu (mirror margins). Slika 6.5 Podešavanje parametara stranice Pod stavkom Orientation (orijentacija) možete se odlučiti za Portrait (uspravno) ili Landscape (položeno) postavljenu stranu. Dovoljno je kliknuti na željenu orijentaciju. Posljednja stavka Preview omogućava vam da vidite kako će vaša podešavanja izgledati na dokumentu, kao i gdje želite da ih primijenite: na cio dokument (Apply to: Whole document) ili od položaja kursora na niže (This point forward). Tab Paper (papir) služi za podešavanje veličine papira na koji želite štampati dokument (slika 6.5). Layout (pregled, raspored) tab omogućava podešavanje starta novih sekcija, vrste zaglavlja i podnožja, njihovog položaja i vertikalnog poravnanja (slika 6.5). Na traci Page layout taba, izdvojene su neke najčešće korišćene opcije za podešavanje strane. Njima se može na najbrži način podesiti stranica, koristeći neko od standardnih podešavanja. Klikom na opciju Margins otvara se lista pomoću koje se može odabrati neki od standardnih tipova margina. Kod svake opcije prikazane su i debljine margina (u cm ili inčima) : top, bottom, right i left, kao na slici 6.6. Opcija Orientation služi za postavljanje strane u uspravan ili horizontalan položaj. Opcijom Size podešava se veličina papira (A4, A3, Letter itd.), a kod svake stavke u listi prikazuju se dimenzije strane. Slika 6.6 Brzo podešavanje strane pomoću standardnih opcija 93

94 Napisati priču Djed i repa Kopiranje i premještanje teksta (Copy, Cut i Paste) Označeni tekst možete iskopirati ili premjestiti na neko drugo mjesto (ili u drugi dokument). Ova operacija se obavlja uz pomoć Clipboarda. Već smo rekli, Clipboard je mjesto u memoriji koje je namijenjeno trenutnom čuvanju raznih sadržaja: teksta, slika, fajlova itd. Sadržaj se korišćenjem naredbe Copy ili Cut smješta u ovu memoriju. Korišćenjem naredbe Paste, sadržaj se postavlja na novo mjesto. Naredbe Cut, Copy i Paste se nalaze u okviru taba Home. Prvo se selektuje tekst (prevuče se lijevim tasterom miša od početka do kraja teksta, a onda se pusti taster miša) koji želimo da kopiramo ili premjestimo. Izborom komande Copy (Cut) ili tastera Ctrl+C (Crtl + X) tekst se kopira (premješta) u Clipboard. Kursor se pozicionira na mjesto gdje treba kopirati (premjestiti) tekst i bira komanda Paste ili kombinacija tastera Ctrl+V. Ove komande su dostupne i u kontekstnom meniju selektovanog teksta. Clipboard u Office-u može da zapamti do 24 unosa. Ako pritisnete Clipboard dialog box launcher (slika 6.7) u okviru Home taba, na lijevoj strani dokumenta će se pojaviti Clipboard panel. Tu možete upravljati Clipboard sadržajem, birati koji ćete od prethodnih 24 unosa iskopirati ili ga trajno obrisati iz Clipboarda (slika 6.7). Slika 6.7 Clipboard prozor Brisanje teksta (Delete i Backspace) Za brisanje jednog karaktera možete upotrijebiti tastere Delete ili Backspace. Taster Delete će obrisati karakter koji se nalazi sa desne strane kursora, dok taster Backspace briše slova sa lijeve strane kursora. Ako želite da obrišete dio teksta, jednostavno ga selektujte i upotrijebite taster Delete Pronalaženje i zamjena teksta (Find i Replace) Pod pronalaženjem i zamjenom teksta podrazumijeva se automatska pretraga teksta sa određenim skupom karaktera (riječ, rečenica itd), i njihova eventualna zamjena drugim sadržajem. Naredba Find (u okviru kartice Home / kategorija Editing) služi za pronalaženje teksta. Njome se otvara panel za pretragu Navigation, prikazan na slici 6.8 (može se otvoriti i kombinacijom tastera Ctrl+F). Unošenjem pojma u polje Search Document (pretraga dokumenta), pronalazi se traženi pojam svuda u dokumentu kao i broj pronađenih pojmova. Sve nađene riječi su markirane žutom bojom. Treća kartica panela: Browse the results from your current search (pregledajte rezultate pretrage), prikazuje sve pasuse u kojima se nalazi traženi pojam, što je prikazano na slici 6.8. Pomoću dugmeta može se pokrenuti napednija pretraga Advanced search, iz menija koji se otvara klikom na strelicu pored dugmeta. U polje Find what, dijalog-boksa Find and Replace (slika 6.8) treba unijeti tekst koji želite naći u dokumentu (slika 6.8). Nakon toga kliknite na Find Next ili pritisnite taster EN- TER. Ukoliko takav tekst postoji, program će ga pronaći i selektovati. Ako ponovo pritisnete ENTER, program će dalje tražiti tekst. Operaciju je moguće ponavljati sve dok se ne dođe do kraja dokumenta (slika 6.8). 94

95 Napisati priču Djed i repa Slika 6.8 Dialog box za unos teksta koji se traži i informacija o završetku pretrage Da biste traženi tekst zamijeniti nekim drugim sadržajem, u istom dijalog-boksu (Find and Replace) treba odabrati karticu Replace ili iskoristiti kombinaciju tastera Ctrl+H. Slično pretrazi, u polje Find what: unesite tekst koji zamjenjujete, dok u Replace with: unesite novi tekst (slika 6.9). Nakon toga imate pet mogućnosti: Cancel (otkazuje operaciju), Find Next (traži sljedeće pojavljivanje traženog teksta), Replace (mijenja pronađeni tekst sa novim), Replace All (automatski u cijelom tekstu vrši zamjenu teksta) i More (daje dodatne opcije za pretraživanje). Slika 6.9 Prozor za zamjenu teksta u dokumentu Promjena pogleda na tekst (View) Pogled na tekst je moguće izmijeniti odabirom neke od opcija iz kartice View (slika 6.9) ili klikom na jedno od dugmadi u donjem desnom uglu Word prozora (slika 6.10) na status baru. Postoji pet različitih pogleda na tekst koji unosite: Print Layout (izgled teksta prije štampanja na papiru), Full Screen Reading (izgled pogodan za čitanje, jer se tekst razvlači na čitav ekran), Web Layout (izgled teksta ako bi se koristio na Web-strani), Outline (izgled kojim se lakše organizuje tekst) i Draft (izgled koji prikazuje samo tekst; slike, grafikoni i sl. se ne prikazuju). Slika 6.10 Meni View i dugmad za promjenu pogleda na tekst 95

96 Napisati priču Djed i repa Promjena veličine prikaza dokumenta (Zoom) Veličinu dokumenta koji vidite na ekranu je moguće mijenjati naredbom Zoom, iz kartice View (slika 6.10). Izborom procenta veličine prikaza se vrši uveličavanje ili umanjenje prikaza (100% je stvarna veličina, tj. veličina slova na papiru). Veličinu dokumenta je moguće mijenjati i pomjeranjem klizača (slidera) na status baru (slika 6.11). Slika 6.11 Zoom dijalog-boks i klizač na status baru Komande za poništavanje naredbi Ukoliko pogriješite, možete poništiti posljednje izvršene naredbe klikom na dugme Undo iz Quick access toolbara. Klikom na malu crnu strelicu lijevo od znaka otvara se meni pomoću kojega možete poništiti više uzastopnih naredbi. Ovo je vrlo korisna komanda i često će vam pomoći da poništite neku grešku Dotjerivanje dokumenta Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. kako se dijeli dokument u Wordu, 2. kako se uljepšava tekst promjenom fontova, 3. kako se unose posebni znaci i simboli, 4. kako u jednom dokumentu napraviti različite forme teksta. Tekst se ispisuje karakterima (slovima, ciframa, znacima, simbolima itd.). Karakteri (characters) se unose sa tastature i definišu ih: oblik (Font), veličina (Font size) i stil (Style). Jedan ili više karaktera, unijetih uzastopno i osmišljeno, čine riječ (word). Između riječi uvjek je razmak. Više riječi sa velikim karakterom na početku prve riječi i tačkom na kraju posljednje čine rečenicu. Između rečenica (poslije tačke prethodne) uvijek je razmak od jednog karaktera. Dio teksta između dva Entera predstavlja pasus (paragraf - paragraph). Jedan ili više istih paragrafa čine odjeljak (sekciju - section). Sekcija se odlikuje poravnanjem ivica (alignment), razmakom između linija (spacing) i stilom (style). 96

97 Napisati priču Djed i repa Rad sa fontovima Skup karaktera istih vizuelnih osobina čini font. Osobine karaktera zadate su: fontom - npr.: Tahoma, Arial, Calibri, Times New Roman, Verdana itd, veličinom, izraženom najčešće u pointima (pt); stilom (Bold, Italic, Underline i Striketrough). Pritiskom na tastere, na ekranu se ispisuju karakteri u fontu čiji je naziv dat u polju na toolbaru, a imaju veličinu koja je data u polju do njega (slika 6.11). Četiri dugmeta na kojima piše B, I, U i abc određuju stil fonta. Kada je uključeno B (Bold), slova koja se ispisuju su podebljana. Uključeno I (Italic) označava da su slova iskošena (štamparski naziv za ovo je kurziv), uključeno U (Underline) daje podvučena slova, a uključeno abc daje prekrižena slova. Izbor fonta može se realizovati pomoću menija koji se otvara klikom na strelicu pored naziva fonta. Veličina fonta može se mijenjati na isti način (slika 6.12). Slika 6.12 Promjena osobina karaktera (fonta, veličine i stila) Za detaljnije formatiranje karaktera služi Dialog box launcher Font, na kartici Home kojom se otvara dijalog-boks kao na slici Ovdje možete podesiti oblik, veličinu, stil, boju i specijalne efekte karaktera. Sami utvrdite efekte učinjenih promjena na dva prikazana taba. Slika 6.13 Promjena formata karaktera i prostora između karaktera 97

98 Napisati priču Djed i repa Osim slova, u tekst treba često uključivati i pojedine specijalne karaktere ili simbole. To se postiže pomoću naredbe Symbol iz kartice Insert (slika 6.14). Najprije se otvara padajuća lista najčešće korišćenih simbola iz koje možete odabrati neki od raspoloživih simbola. Ako u listi nema traženog simbola, treba kliknuti na dugme More symbols... Na taj način se otvara dijalog-boks sa svim simbolima i u njemu bira odgovarajući. Ubacivanje odabranog simbola u tekst vrši se pritiskom na dugme Insert (umetni). Zatim se odabere sljedeći simbol itd. Kada se završi unošenje simbola, treba klikuti na Close. U tabu Special Characters (specijalni karakteri) može se unijeti neki od specijalnih znakova. Slika 6.14 Umetanje simbola i specijalnih znaka u tekst Efekti formatiranja fontova Često postoji potreba da se neke promjene urade samo na dijelu teksta. Taj dio teksta treba selektovati ili markirati. Tekst se može selektovati pomoću: tastature dovede se kursor na početak tog teksta, a zatim se, držeći pritisnut Shift, pomoću kursorskih strelica ili tastera: PgUp, PgDown, Home i End obavi markiranje do kraja tog teksta, i tada se pusti Shift; miša prevuče se pritisnutim lijevim tasterom miša od početka do kraja teksta, a onda se pusti taster miša; opcije Select/Select All (Ctrl+A) na kartici Home, kojom se selektuje čitav tekst u dokumentu. Markirani tekst se razlikuje po boji od ostalog teksta (slika 6.15). Ako se nakon selektovanja izvrši formatiranje, te promjene će se odnositi samo na selektovani tekst. Ako tekst nije markiran, tada se promjene u formatu odnose na novi tekst, koji će se ukucati od tekuće pozicije kursora. Slika 6.15 Izgled selektovanog dijela teksta u Wordu 98

99 Napisati priču Djed i repa Rad sa pasusima Pasus (paragraph) je dio teksta između dva znaka Enter (znak za Enter je ). Klikom na dugme, koje se nalazi na tabu Home (kategorija Paragraph), mogu se vidjeti sva mjesta u tekstu gdje je pritisnut Enter. Jednostavno formatiranje pasusa obavlja se pritiskom na neko od četiri dugmeta koja se nalaze u kategoriji Paragraph, na kartici Home. Ova dugmad, redom, znače: poravnavanje lijeve ivice, centriranje, poravnavanje desne i poravnavanje obje ivice pasusa. Slika 6.16 Primjer dva uobičajena načina organizovanja pasusa Najčešće se koriste dva jednostavna pristupa kreiranju vizuelnog izgleda pasusa (slika 6.16). Kod prvog se primjećuje da je početak prve linije pomjeren za nekoliko praznih mjesta (praznina) više u odnosu na ostale linije pasusa (obično za jedan Tab). Drugi pristup podrazumijeva organizovanje pasusa u blokove, pri čemu je svaki pasus odvojen od susjednih za jednu liniju. Sve linije pasusa imaju istu dužinu, osim posljednje. Dužina posljednje linije zavisi od toga gdje će se tekst pasusa završiti. Pasus se prekida pritiskom na Enter Rad sa odjeljcima ili sekcijama (Section) Odjeljak (Section) je dio dokumenta koji se može formatirati na drugačiji način od ostatka dokumenta. Novootvoreni dokument sadrži samo jedan odjeljak. Kraj odjeljka se u Wordu vidi kao dvostruka isprekidana linija duž koje piše Section break (prekid odjeljka). Prekid postojećeg odjeljka i početak novog se vrši naredbom Break na kartici Page Layout (slika 6.17). Slika 6.17 Izgled Break dijalog-boksa 99

100 Napisati priču Djed i repa Završetak odjeljka se može unijeti pomoću varijanti naredbe Break, kada se u dijelu Section break odabere jedna od četiri ponuđene opcije (slika 6.17): Next Page ostatak stranice ostaje nepopunjen, a novi odjeljak počinje na sljedećoj stranici, Continuous kraj odjeljka i početak novog na istoj stranici, Even Page početak novog odjeljka na sljedećoj parnoj stranici, Odd Page početak novog odjeljka na sljedećoj neparnoj stranici. U ovom dijalog-boksu se može unijeti i kraj stranice, kolone ili linije (Page Break, Column Break i Text wrapping break). Ako želite izbjeći podjelu dijela dokumenta u odjeljke, znak za kraj odjeljka se može izbrisati pomoću tastera Backspace ili Delete. U slučaju da se dio teksta formatira na bitno drugačiji način (različiti broj kolona, različite margine ili orijentacija papira) Word automatski ta dva dijela teksta dijeli u dva različita odjeljka. Odjeljak u kojem se kursor nalazi označen je u statusnoj liniji (Section broj odjeljka : 1 ; Page strana : 12 of 13 znači da se nalazite na 12. stranici dokumenta od 13 stranica). Korisni linkovi: Prijedlog aktivnosti za realizaciju ciljeva Prijedlog broja časova: 4 Čas 1/4 1. U Udžbeniku, učenici čitaju o tekst-procesorima. Komentarišu osobine jednostavnijih programa za obradu teksta koje su već koristili: Notepad, Word pad. Posmatraju klip 059. Izvode sljedeće aktivnosti: Otvaraju aplikaciju Microsoft Word koristeći Start meni. Otvaraju aplikaciju Word koristeći prečicu na desktopu. Ako prečica na desktopu ne postoji, pristupaju njenom kreiranju. Uočavaju osnovne elemente prozora aplikacije Word. Prilagođavaju jezik tastature koristeći indikator jezika na Taskbaru. Unose tekst od par rečenica isprobavajući tastere: Shift, Caps Lock, Space, Tab, Enter, Delete i Backspace. Posmatraju klip 060. Primjenjuju pravila o kucanju razmaka u tekstu koji su unijeli. Napomena: Najjednostavniji način za postavljanje prečice na desktop, koja će otvarati aplikaciju Word, jeste sljedeći: U Start meniju (meni All programs, podmeni Microsoft Office) pronađe se stavka Microsoft Word 2010, kao kod otvaranja programa. Umjesto lijevog klika (otvaranje programa), stavka se pritisnutim desnim tasterom miša prevuče na desktop. 100

101 Napisati priču Djed i repa Iz menija koji se pojavi nakon otpuštanja desnog tastera izabere se opcija Create Shortcut (s ovim načinom kreiranja prečica učenici su se već sreli). Cilj aktivnosti: Umiju da pokrenu tekst-procesor Microsoft Word. Znaju kako se izvode osnovne operacije sa tekstom i usvajaju pravila pri radu sa tekstom. Stiču praktične vješine potrebne za kucanje teksta. 2. U Udžbeniku, učenici čitaju tekst o snimanju (čuvanju) tekstualnih podataka u aplikaciji Word. Posmatraju i komentarišu ključne korake u proceduri snimanja dokumenata. Izvode sljedeće operacije: U lijevom uglu Title bara, uočavaju, na Quick Access baru (traci za brzi pristup), ikonicu koja ima oblik diskete. Klikom na ovu ikonicu (naredba Save) otvaraju dijalog boks za snimanje podataka (Save). U panelu za navigaciju otvorenog dijalog boksa Save biraju folder Documents i upisuju ime fajla. Potvrđuju snimanje klikom na dugme Save. Na Toolbaru Wordovog prozora uočavaju i otvaraju tab File. Koristeći naredbu Save As snimaju fajl pod drugim imenom u istom folderu (Documents). Zatvaraju aplikaciju. Pomoću programa Computer provjeravaju da li je isti fajl sačuvan sa različitim imenima. Pokreću aplikacije Notepad i Wordpad (jednostavnije već korišćene tekst procesore). Otvaraju meni File i uočavaju iste naredbe Save i Save As za čuvanje tekstualnih podataka. Napomena: Pokazati učenicima koje tipove fajlova (i ekstenzije) podržava Word u dijalog boksu Save otvoriti meni pored polja File type. Ukazati na tipove fajlova koji su korišćeni u ranijim verzijama aplikacije Word (ekstenzija.doc). Skrenuti im pažnju na razliku između naredbi Save i Save As, kao i na sličnost dijalog boksova Save (Save As) u različitim tekst-procesorima. Uporediti tipove fajlova koje koriste aplikacije Word, Notepad i Wordpad (meni File type u dijalog boksu aplikacije Save). Cilj aktivnosti: Učenici znaju kako da sačuvaju tekstualni fajl u aplikaciji Word. Usvajaju opšte principe rada sa različitim tekst-procesorima. Čas 2/4 Prijedlog aktivnosti za realizaciju ciljeva: 1. Učenici otvaraju nova i već postojeća dokumenta u Wordu. Rade sa više otvorenih dokumenata istovremeno. Posmatraju klipove 061 i 062. Izvode sljedeće operacije: Pokreću Word. Uočavaju da se tom prilikom otvara novi dokument kome Word automatski dodjeljuje ime Document1. Otvaraju tab File i biraju naredbu New. Iz prozora naredbe New (slika 6.3 u Udžbeniku) biraju neki gotov obrazac (Template šablon) dokumenta (na primjer: u kategoriji Letters, u folderu Accademic Letters, obrazac Welcome back to School). Otvaraju već postojeći dokument na kome se radilo u skorije vrijeme pomoću taba File pokreću naredbu Recent i iz liste Recent Documents biraju posljednji otvarani document. Otvaraju već postojeći dokument pomoću naredbe Open na tabu File. Upoznaju elemente dijalog boksa Open. Pomoću Quick Access Toolbara otvaraju novi i već postojeći document opcije New i Open. Otvaraju novi document koristeći kombinaciju tastera Ctrl+N na tastaturi. Mijenjaju aktivni dokument koristeći prozorčiće na Taskbaru. Napomena: Dokumenta koja se otvaraju u ovoj aktivnosti ne zatvarati kako bi se na kraju uvježbalo prebacivanje između aktivnih dokumenata. Kada se koristi Quick Access Toolbar, opcije New i Open ne moraju se nalaziti na traci. Da biste ih postavili na traku, uradite sljedeće: 101

102 Napisati priču Djed i repa otvorite meni klikom na strelicu na desnom kraju trake za brzi pristup. Slika A6.1. Meni za postavljanje naredbi na Quick Access Toolbaru U meniju zatim štriklirajte polja pored opcija New i Open. Na ovaj način se na traku mogu postaviti i druge često korišćene naredbe. 2. Učenici posmatraju klipove 063 i 064. U Udžbeniku čitaju tekst o štampanju dokumenata. Upoznaju i komentarišu ključne korake u proceduri pripreme dokumenta za štampu podešavanje: margina, orijentacije i veličine papira. Izvode sljedeće operacije: Otvaraju neki dokument. Pomoću lenjira (ruler) ručno podešavaju (pomjeranjem granice teksta) širinu praznog prostora, od ivice papira do ivice teksta margine (lijevu, desnu, gornju i donju). Na tabu Page Layout otvaraju dijalog boks Page setup. Na tabu Margins ovog dijalog boksa podešavaju margine upisivanjem brojeva u polja koja pokazuju širinu margina. (Brojevi koji pokazuju širine margina su najčešće u inčima, a mogu biti i u centimetrima). Uočavaju pomjeranje teksta na sličici Preview istog taba. U dijalog boksu Page Setup na tabu Margins mijenjaju orijentaciju papira: uspravno (Portarait) i položeno (Landscape). Na tabu Paper, u polju Paper Size mijenjaju veličinu papira (postavljaju npr. standardnu veličinu: A4). Potvrđuju izmjene klikom na dugme OK. Podešavaju margine, orijentaciju i veličinu papira korišćenjem standardnih opcija u menijima: Margins, Orientation i Size na traci (ribbon) taba Page Layout. Napomena: Kad se ručno podešavaju margine, najprije treba podesiti prikazivanje lenjira. To se postiže štrikliranjem polja pored opcije Ruler na tabu View kategorija Show (kao kod Painta). Ako želite da se dimenzije margina i uopšte sve ostale dimenzije prikazuju u centimetrima (umjesto u inčima), treba uraditi sljedeće: Na tabu File izabrati Options a zatim Advanced za naprednija podešavanja. U kategoriji Display u polju Show messurement units podesiti da se sve dimenzije u dokumentu prikazuju u cm. 102 Slika A6.2. Podešavanje jedinica u kojima se prikazuju dimenzije u dokumentu

103 Napisati priču Djed i repa Cilj aktivnosti: Učenici znaju da pripreme dokument za štampanje. Upoznaju dijalog boks Page setup koji služi za podešavanje strane i teksta. Znaju kako da brzo podese iste parametre korišćenjem naredbi na tabu Page layout. 3. U Udžbeniku čitaju o selektovanju teksta. Posmatraju klip 074 i 066. Komentarišu različite načine selektovanja teksta i komentarišu situacije u kojima se primjenjuju. Izvode sljedeće operacije: Otvaraju neki dokument. Selektuju dio teksta (ili čitav pasus) prevlačenjem pritisnutim lijevim tasterom miša. Uočavaju selektovani tekst. Selektuju tekst, red po red, koristeći taster Shift i kursorske strelice (Up i Down). Selektuju tekst, stranu po stranu, koristeći taster Shift i tastere PgUp i PgDown. Selektuju čitav tekst od tenutne pozicije kursora do kraja teksta ili od početka teksta do trenutne pozicije kursora: Shift+End (Home). Selektuju riječ dvostrukim klikom na nju, selektuju čitav pasus trostrukim klikom bilo gdje unutar pasusa. Selektuju čitav tekst u dokumentu, pomoću tastature (Ctrl+A) ili pomoću dugmeta Select All na traci taba Home (kategorija Editing). Brišu selektovani tekst pritiskom na taster Delete. Napomena: Učenicima skrenuti pažnju da u nekim programima postoje i nestandardne operacije mišem (trostruki klik). Cilj aktivnosti: Stiču praktične vještine pri radu sa tekstom. Znaju kako da selektuju bilo koji dio teksta. Uviđaju značaj selektovanja, jer im omogućava izvođenje operacija na dijelu teksta (brisanje, kopiranje, premještanje) bez ikakvog uticaja na ostatak teksta. Čas 3/4 Prijedlog aktivnosti za realizaciju ciljeva: 1. Učenici posmatraju klip 065 i prate objašnjenja o Clipboardu mjestu u radnoj memoriji za privremeno čuvanje podataka. Diskutuju o korišćenju podataka iz Clipboarda, odgovarajući na pitanja: Čemu služi Clipboard? Koji podaci se smještaju u Clipboard? Pomoću kojih naredbi smještamo podatke u Clipboard? Koliko objekata može da primi Clipboard u Wordu? Kako se podaci iz Clipboarda kopiraju u dokument? Izvode sljedeće operacije: Otvaraju neki dokument. Selektuju dio teksta prevlačenjem. Dok je pokazivač pozicioniran na selektovanom tekstu, pozovu kontekstni meni desnim klikom. Iz kontekstnog menija biraju naredbu Copy. Zatim se pozicioniraju kursorom na kraj dokumenta. Pozivaju ponovo kontekstni meni i iz njega biraju naredbu Paste. Time je selektovani tekst iskopiran u istom dokumentu na poziciji na kojoj se nalazio kursor. Izvode istu operaciju korišćenjem kombinacije naredbi Cut i Paste. Uočavaju razliku u odnosu na prethodnu operaciju. Na tabu Home u kategoriji Clipboard, pomoću dialog box launchera, aktiviraju prikazivanje panela Clipboard na lijevoj stani prozora. U panelu uočavaju iskopirane djelove teksta korišćene u prethodnim operacijama. Prelaze pokazivačem preko iskopiranih djelova teksta u Clipboardu. Pozicioniraju kursor na mjesto u dokumentu na kojem će ponovo iskopirati dio teksta iz Clipboarda. Pokazivačem odaberu željeni dio teksta (može biti i neki drugi objekat, recimo slika) i iz kratkog menija, koji se aktivira pritiskom na strelicu pored objekta u Clipboardu, izaberu opciju Paste. Ponavljaju ovu operaciju, ali na različitim pozicijama u tekstu. Tako se isti podaci koriste više puta. 103

104 Napisati priču Djed i repa Napomena: Pripremiti dokumet u kome se neki djelovi teksta ponavljaju, kako bi učenici mogli više puta da koriste iskopirane djelove teksta. Učenicima treba skrenuti pažnju da prilikom pozivanja kontekstnog menija pokazivač mora biti pozicioniran na selektovanom tekstu. Prije pokretanja naredbe Paste uvijek treba najprije kursor postaviti na mjesto gdje se podaci žele iskopirati. Cilj aktivnosti: Učenici znaju kako se koristi Clipboard za brži unos teksta. Umiju da iskopiraju ili premjeste dio teksta na drugo mjesto unutar dokumenta. Stiču praktične vještina koje omogućavaju brže i efikasnije unošenje teksta. 2. Učenici pronalaze određeni pojam (jedan ili više karaktera) svuda u tekstu. Posmatraju klipove 067 i 068. Izvode sljedeće operacije: Otvaraju neki dokument. Na traci (ribbon) taba Home, pronalaze dugme Find u kategoriji Editing. Klikom na dugme Find, aktiviraju Navigation panel na lijevoj strani prozora. U polju Search document upisuju pojam koji treba naći u tekstu. u Navigation panelu posmatraju pasuse u kojima se nalazi traženi pojam. Pomjeraju se, u glavnom prozoru, od početka do kraja teksta pomoću scrollbarova (ili okretanjem točkića) i uočavaju markirane (pronađene) pojmove. Klikom na strelicu pored dugmeta Find otvaraju meni iz koga biraju opciju Advanced Search. Na tabu Find, dijalog boksa Find and Replace, u polje Find what unose pojam koji treba pronaći u tekstu i pritiskaju taster Enter. Pomjeraju se na sljedeći pronađeni pojam klikom na dugme Find next. Markiraju traženi pojam svuda u dokumentu koristeći dugme Reading highlight. U istom dijalog boksu aktiviraju tab Replace i u polje Replace with unose pojam koji treba da zamijeni pojam u polju Find what. Pomjeraju se od pojma do pojma (dugme Find next) i vrše zamjenu pojmova (Replace) ako je to potrebno. Na kraju isprobaju funkciju dugmeta Replace all. Napomena: Učenicima treba srenuti pažnju da pretraga pomoću dijalog boksa Find and Replace počinje od trenutne pozicije kursora. Ako se želi pretražiti čitav dokument, treba se pozicionirati na početak. Opciju Replace all treba pažljivo koristiti jer se često njome naprave i izmjene koje korisnik ne želi. Ukazati na veoma korisnu komandu Undo na Quick acces baru pomoću koje se mogu poništiti preduzete neželjene akcije i vratiti se na neko od pređašnjih stanja programa. Cilj aktivnosti: Znaju kako da pronađu bilo koji pojam u dokumentu. U čitavom dokumetu umiju da zamijene jedan pojam drugim, koristeći dijalog boks Find and Replace. Zadatak: U dokumentu na našem jeziku, koji je kucan pomoću tastature na egleskom jeziku (bez slova š, č, ć, ž), pomoću dijalog boksa Find and Replace učenici treba da postave slovo č (umjesto slova c) svuda gdje je to potrebno. 3. Učenici mijenjaju pogled na tekst i veličinu prikaza. U Udžbeniku čitaju tekst o različitim pogledima na tekst. Posmatraju klipove 070 i 071. Izvode sljedeće operacije: Otvaraju neki dokument. Aktiviraju tab View. U kategoriji Document Views aktiviraju jedan za drugim sve poglede na dokument. Uviđaju čemu služi svaki od ovih pogleda. Mijenjaju poglede na tekst korišćenjem odgovarajućih dugmadi na status baru. Pomoću dugmeta Zoom otvaraju meni kojim mijenjaju procenat uvećanja prikaza. Vraćaju uvećanje na 100%. Isprobavaju i druge opcije u meniju naredbe Zoom. Mijenjaju uvećanje pomjeranjem klizača na status baru. Cilj aktivnosti: Učenici znaju kako da svojim trenutnim aktivnostima prilagode pogled na dokument. Umiju da prilagode veličinu prikaza dokumenta veličini ekrana. 104

105 Napisati priču Djed i repa Čas 4/4 Prijedlog aktivnosti za realizaciju ciljeva: 1. U Udžbeniku, učenici čitaju tekst o vrstama slova (fontovima), osobinama karaktera (veličina, stil) i specijalnim simbolima. Posmatraju klipove 072 i 073. Izvode sljedeće operacije: Na kartici Home (kategorija Font) uočavaju naziv vrste slova (fonta) koja se trenutno koristi. Otvaraju listu svih raspoloživih fontova. Pomjeranjem klizača posmatraju izgled slova pojedinih fontova (za ispisivanje naziva fonta iskorišćena je odgovarajuća vrsta slova). Selektuju dio teksta u dokumentu (pasus) i mijenjaju vrstu slova koristeći listu fontova. Uočavaju polje u kome se prikazuje veličina slova (pored imena fonta). Broj u polju pokazuje trenutnu veličinu slova. Selektuju dio teksta (pasus) i mijenjaju veličinu slova koristeći odgovarajuću listu brojeva. Selektuju dio teksta. Mijenjaju stilove (Bold, Italic, Underline i Striketrough) korišćenjem dugmadi koja se nalaze ispod naziva fonta, kao i pomoću tastature (Ctrl+B za Bold itd.) Selektuju dio teksta i na traci kartice Home pokreću dijalog boks Font (pomoću dialog box launchera). U otvorenom dijalog boksu mijenjaju iste parametre kao u gornjim aktivnostima. Potvrđuju nova podešavanja slova klikom na dugme OK. Koriste dugmad za podizanje i spuštanje slova (indeks gornji i indeks donji) za pisanje, na primjer, hemijskog simbola za vodu: H 2 O. Aktiviraju tab Insert i pronalaze dugme Symbol. U padajućem meniju biraju neki od najčešće korišćenih simbola. U istom meniju pokreću naredbu na dnu More symbols i otvaraju dijalog boks Symbols. Pregledaju specijalne znakove u dijalog boksu Symbols, korišćenjem traka za pomjeranje. Selektuju željeni simbol i potvrđuju njegovo umetanje u tekst, klikom na dugme Insert. Napomena: Učenicima treba skrenuti pažnju da se promjena stilova fontova i veličine slova primjenjuje na tekst koji je selektovan, a ukoliko tekst nije selektovan, njihova primjena počinje od trenutne pozicije kursora. Razmotriti sve opcije u dijalog boksu Font. Detaljno razmotriti dijalog boks Symbols. Učenicima skrenuti pažnju da se simbol ne unosi klikom na njega već pritiskom na dugme Insert. Cilj aktivnosti: Učenici znaju kako da podese izgled teksta. Uviđaju da korišćenje različitih stilova, fontova i veličina slova doprinosi boljem izgledu teksta i isticanju njegovih pojedinih djelova. Stiču vještine potrebne za umetanje u tekst specijalnih simbola koji se ne mogu unijeti pomoću tastature. 2. Učenici u Udžbenku čitaju tekst o pasusima i sekcijama. Posmatraju klipove 075, 076 i 077. Komentarišu organizaciju (podjelu) teksta na pasuse, odgovarajući na pitanja: Kako se formira paragraf? Da li se na kraju svakog reda mora pritisnuti Enter za prelazak u novi red? Koje operacije možemo izvoditi sa paragrafima? Čemu služe odjeljci sekcije? Izvode sljedeće aktivnosti: Otvaraju neki dokument. Uočavaju dugmad, na kartici Home u kategoriji Paragraph, kojima se podešavaju pasusi. Pritiskom na dugme sa oznakom paragrafa uočavaju cjeline teksta koje zovemo paragrafima. Brišu pomoću tastera Delete ili Backspace neki od ovih znakova u tekstu. Posmatraju šta se tada dešava sa pasusima. 105

106 Napisati priču Djed i repa Pozicioniraju kursor unutar paragrafa (ili ga selektuju) i poravnavaju ivicu teksta pomoću dugmadi: Left, Center, Right i Justify. Pozicioniraju kursor na početak paragrafa i pomoću tastera Tab uvlače prvi red. Selektuju nekoliko susjednih paragrafa i označavaju ih korišćenjem naredbi Bullets ili Numbers: crticom, brojem ili nekim drugim simbolom. Pozicioniraju kursor unutar paragrafa (ili ga selektuju) i koristeći dugmad Left Indent i Right Indent izvlače ili uvlače selektovani pasus u odnosu na ostale paragrafe. Pozicioniraju kursor unutar paragrafa (ili ga selektuju) i podešavaju razmak između redova teksta u paragrafu pomoću dugmeta Line and paragraph spacing. Aktiviraju dijalog boks Paragraph pomoću dialog box launchera. Uočavaju razlličita podešavanja koja su preduzimana u prethodnim aktivnostima, kao i druga podešavanja. Pozicioniraju kursor negdje u sredini dokumenta. Dijele dokument na sekcije (odjeljke) korišćenjem naredbe Break na tabu Page Layout. Iz menija naredbe Break isprobavaju tipove prekida Next Page i Continuous. Pritiskom na dugme s oznakom paragrafa uočavaju linije koje označavaju mjesta na kojima je dokument podijeljen u sekcije. Brišu ove prekide korišćenjem tastera Delete ili Backspace. Isključuju dugme s oznakom paragrafa. Napomena: Učenicima treba skrenuti pažnju da je za izvođenje operacije sa paragrafom dovoljno pozicionirati kursor unutar paragrafa. Upozoriti učenike na funkciju dugmeta s oznakom paragrafa: kada je osjenčeno uključeno, specijalni simboli za označavanje se prikazuju, u protivnom se ne prikazuju. Simboli kojima se označavaju sekcije i paragrafi ne prikazuju se prilikom štamapanja dokumenta bez obzira na to da li je dugme sa znakom paragrafa uključeno ili ne. Cilj aktivnosti: Znaju kako da podijele dokument na pasuse i odjeljke. Stiču praktična znanja i vještine u radu sa paragrafima i sekcijama. Razumiju načine kojima se tekst u dokumentu dijeli na pasuse i sekcije. 106

107 Svi smo čuli za internet. Znamo da se jako mnogo informacija može naći na internetu. Hajde da naučimo šta je to internet i da ga iskoristimo da napišemo sastav o svom gradu sa lijepim fotografijama. 7. Napisati sastav o svom gradu pomoću interneta OPERATIVNI CILJEVI Učenici: znaju da objasne pojam računarske mreže; razumiju šta je lokalna mreža (LAN), a šta je regionalna mreža (WAN); znaju da objasne šta je internet i za šta se koristi. razumiju šta je najkorišćeniji servis Word Wide Web; znaju šta je program Web browser i čemu služi; zna kako se surfuje (krstari) Webom; umiju da pronađu sadržaj na internetu koji im je potreban za učenje; znaju da preuzmu pronađene informacije i snime sadržaj web-stranice; znaju da koriste slike iz Clip Arta i rasporede ih u dokumentu; znaju da formatiraju tekst koristeći modifikovanja u header i footer poljima; znaju kako se dokument štampa. Didaktičke preporuke Učenici treba da odrade vježbu u kojoj kreiraju fajl u aplikaciji za obradu teksta i u okviru njega kreiraju tekst i slike koje će preuzimati sa interneta po zadatoj temi (na primjer, slika i kratka biografija nekog sportiste, naučnika itd.). Učenici treba da preko interneta preuzmu neki od drajvera, recimo drajver za neki zadati štampač i neku od verzija besplatnog antivirus programa, i objasne njegovu instalaciju (na ovaj način bi učenici naučili da to samostalno odrade na računarima koje koriste kući). Naglasiti učenicima koje su prednosti elektronskog poslovanja i razmjene informacija, ali i navesti neke od mana ovakvog rada: nedostatak ličnog kontakta, mogućnost pristupa nepodobnom i opasnom sadržaju na internetu, itd. 107

108 Napisati sastav o svom gradu pomoću interneta 7.1 Internet Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. šta je to računarska mreža, 2. šta je to lokalna (LAN) mreža, 3. šta je to internet, 4. koje su najkorišćenije interne usluge. Razmjena informacija je jedna od funkcija računara. Ostvaruje se na razne načine. Od najprostije razmjene fajlova (npr. pomoću diskete, CD diska ili USB memorije), razmjene fajlova preko lokalne računarske mreže pa do interneta. Upravo je potreba za razmjenom podataka uzrokovala pojavu računarskih mreža. Računarska mreža je skup najmanje dva računara (računarska sistema) koji su povezani nekim komunikacionim medijumom sredstvom (objekat kojim se prenose podaci). Bilo koji poznati komunikacioni medijum se može koristiti za povezivanje računara: posebni računarski kablovi, telefonske žice, optički kablovi, energetski kablovi, satelitske veze, elektromagnetni talasi, itd. Od vrste medijuma zavisi brzina prenosa informacija, udaljenost na koju se prenose informacije i cijena prenosa. Računarske mreže se dijele na: lokalne računarske ili LAN mreže (Local Area Networtk) i regionalne računarske ili WAN mreže (Wide Area Network). LAN mreža obuhvata računare jedne kompanije ili institucije (škola) u jednoj prostoriji, spratu, zgradi ili više susjednih zgrada. Računari u LAN mrežama su, najčešće povezani računarskim kablovima ili putem elektromagnetnih talasa (bežične mreže). U okviru lokalne mreže korisnici razmjenjuju podatke i dijele periferne uređaje (štampače, skenere,...). WAN mreža povezuje računare u okviru gradova, oblasti, države, više država ili čitave planete. WAN mreže mogu biti u vlasništvu kompanija ili njihovih udruženja i ista im je svrha povezivanja kao kod LAN mreža. Računari u WAN mrežama su povezani svim raspoloživim telekomunikacionim vezama. Najpoznatija javna WAN mreža je Internet. Ovo je jedina javna WAN mreža, a to znači da niko nije njen vlasnik. Razni programi omogućavaju razmjenu informacija u okviru računarskih mreža, odnosno interneta. Ti programi funkcionišu na klijent server principu (slika 7.1). Server je program koji nudi neke informacije ili usluge (servise). Klijent je program koji traži informacije (servise ili usluge) od servera. Servis ili usluga je forma razmjene informacija između klijenta i servera. Danas postoji veliki broj internet-servisa, a najpoznatiji su: web (WWW - Word Wide Web), (elektronska pošta), chat (interaktivni razgovor), ftp (prenos fajlova), telnet (rad na udaljenom računaru), društvene mreže (facebook, twitter), itd. Jednostavnije rečeno, ako imate računar povezan na internet, možete primiti informacije sa bilo koje tačke u svijetu i poslati ih bilo gdje (slika 7.1). Kompanije koje omogućavaju korisnicima povezivanje na internet se zovu Internet Service Providers (pružaoci internet-usluga ili kratko internet-provajderi). SERVER Zahtjev klijenta Računarska mreža Odgovor servera KLIJENT Slika 7.1 Razmjena informacija na internetu 108

109 Napisati sastav o svom gradu pomoću interneta Najveći problem interneta je bezbjednost korisnika (posebno djece) i podataka. Problemi nastaju od zlonamjernih korisnika, koji neposredno (komunicirajući pomoću nekog servisa) ili posredno (pomoću nekog štetnog programa) ugrožavaju sigurnost korisnika ili podataka. Djeca moraju posebno da paze pri komunikaciji sa nepoznatim osobama ili kad koriste nepoznate programe. Najbolji savjet je oprez i djeca treba uvijek da pitaju roditelje ili nastavnika za sve što rade preko interneta (slika 7.2). Najštetnija vrsta programa na internetu su računarski virusi. To su programi koji nanose ili će nanijeti neku štetu korisnicima računara (krađa ili uništenje podataka, onemogućenje ili usporavanje rada itd.). Korisnik ih najčešće nepažnjom pohrani (sačuva) u svoj računar. Postoje programi koji sprečavaju unos štetnih programa u računar. To su antivirus programi. Zbog toga je značajno, prije povezivanja na internet, da računar posjeduje takav program. Često ni prisustvo antivirus programa nije dovoljna zaštita, jer se virusi stalno mijenjaju (mijenjaju ih autori). Zbog toga treba imati antivirus programe sa najnovijim podacima o virusima (definicije virusa). Postoje i specijalizovani programi koji štite računarske mreže od virusa. Ovi softveri kontrolišu podatke koje računari razmjenjuju i zovu se firewalls ( vatreni ili zaštitni zidovi). Kombinacijom firewall i antivirus programa uspijeva se blokirati unos štetnog softvera u računar (virusa). Ipak, potpuna zaštita računara koji su povezani na internet ne postoji. Slika 7.2 Osobine pametnih korisnika interneta 7.2 World Wide Web ili Web (WWW) Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. čemu služi Web, 2. šta je to web-čitač ili web browser, 3. kako se krstari ili surfuje Webom. Najpopularniji intenet servis je Web. Često korisnici poistovjećuju internet sa Webom. On služi za prenos multimedijalnih informacija. Pomoću Weba se mogu gledati slike, čitati tekst, slušati muzika, gledati filmovi itd. Nekad korisnicima treba dosta vremena da bi našli željenu informaciju pomoću Weba. Na Webu ima dosta netačnih i proizvoljnih informacija, nepristojnog pa i nedozvoljenog sadržaja. Iz tog razloga treba biti oprezan i tražiti provjerene sadržaje koje su postavili imenovani autori ili institucije. Da bi korisnik mogao pristupiti web-dokumentima, mora da posjeduje na svom računaru web-klijent. Webklijent se naziva browser (čitač ili listač stranica). Najpoznatiji browseri su: Internet Explorer, Opera, Mozilla FireFox i Google Chrome. 109

110 Napisati sastav o svom gradu pomoću interneta Krstarenje Webom pomoću Internet Explorera Internet Explorer (IE) je sastavni dio Windowsa. Kao i ostale Windows aplikacije, IE se može startovati iz Start menija (Start All Programs Internet Explorer) ili duplim klikom na njegovu ikonicu na desktopu. Ovdje je prikazana verzija IE 8 ali je princip rada i naziv većine elemenata isti kod svih verzija pa i drugih web-čitača. Prozor IEa je sličan ostalim Windows aplikacijama (slika 7.3). Adress bar Tab Menu bar Command bar Page content (sadržaj strane) Status bar Slika 7.3 Prozor IE i izgled jedne početne web-stranice Web-sajt (site) je jedinstveni skup web-stranica koji ima svoju adresu na internetu (domensko ime). Da biste vidjeli web-stranice, morate znati adresu web-sajta. IE, kao i svi browseri, ima polje za unos adrese web-sajta (address bar). U to polje se unosi web-adresa koja obično počinje sa www (npr.: Nakon unosa adrese dovoljno je pritisnuti Enter i prenos podataka sa web-sajta počinje. Prvo će se učitati u radni prostor početna stranica web-sajta čiju smo adresu unijeli. Do ostalih stranica dolazimo pomoću hiperveza (link ili veza). Kretanje ili navigacija kroz web-sajt pomoću hiperveza se naziva surfovanje (surfing). Na slici 7.3 je dat primjer početne stranice jednog web-sajta (www. mojaskola.me). Koristeći trake za skrolovanje (klizače) sa desne strane, prozora možete pregledati cijelu web-stranicu. Hiperveza je veza između web-stranica. Ona može biti pridružena sadržaju menija, dugmadima, tekstu ili nekoj slici na web-stranici. Obično se takav tekst razlikuje od ostatka teksta: bojom, fontom ili je podvučen. Kada se pokazivač miša pozicionira na hipervezi, promijeniće oblik u kažiprst desne ruke. Klikom na hipervezu (dugme Spisak škola) browser će učitati novu web-stranicu na koju veza ukazuje (slika 7.4). 110 Slika 7.4 Hiperveza Spisak škola i web-strana na koju ukazuje

111 Napisati sastav o svom gradu pomoću interneta Pregled ostalih stranica sajta vrši se na isti način. Naziv ili sličica hiperveze će ukazati na vezu ka novoj stranici. Ako želimo da se vratimo stranicu unazad, potrebno je kliknuti na dugme Back (nazad) sa ikonicom lijevo od polja za adresu. Ako želite da ponovo posjetite stranicu sa koje ste se vratili unazad, možete koristiti dugme Forward (naprijed) sa ikonicom. Ove informacije (stranice) često dolaze u vaš računar sa neke udaljene lokacije u svijetu. U toku prenosa podataka može doći do zastoja. Ako se stranica ne uspijeva učitati ili ste kliknuli na pogrešnu hipervezu možete zaustaviti unos podataka, klikom na dugme Stop sa ikonicom u produžetku polja za adresu. Kada kliknete na hipervezu, nova web-stranica će, obično, zamijeniti sadržaj stare. Nekad želite da novu stranicu otvorite u posebnom tabu (u okviru istog prozora) ili posebnom prozoru. Tada postavite pokazivač na hipervezu, pritisnite desni taster miša i iz kontekst-menija izaberite Open in new tab (otvori u novom tabu) ili Open in new window (otvori u novom prozoru). Ukoliko se učitavanje web-stranice prekine, stranica se ne učita u potpunosti ili se njen sadržaj u međuvremenu promijenio, možete je ponovo učitati. To se radi klikom na dugme Refresh sa ikonicom, pored dugmeta Stop. 7.3 Pronalaženje i korišćenje web-sadržaja Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. kako naći željeni sadržaj na internetu pomoću Weba, 2. kako preuzeti pronađene inormacije, 3. kako snimiti sadržaj web-stranica Pretraživanje web-sajtova Teško je naći željene informacije na web-sajtovima ako ne znate njihove adrese. Zbog toga postoje pretraživači. Pretraživači su web-sajtovi koji prikupljaju informacije o sadržaju ostalih web-sajtova na internetu. Najpoznatiji pretraživač je Google ( a na nama bliskom jeziku Krstarica ( com). Pretragu je moguće vršiti upotrebom jedne ili više ključnih riječi i tipa informacije koja se traži (teksta, slike, audio ili video zapisa itd). Kod Googlea (a i ostalih) je moguće odabrati pretragu stranica koje su pisane na raznim jezicima. Unesite adresu Google-a i u polje na sredini prozora ukucajte ključne riječi informacija koje su vam potrebne (npr. Podgorica). Potom kliknite na Google Search (slika 7.5). Nakon par sekundi će se pojaviti spisak web- -stranica koje sadrže unijete riječi. Klikom na ponuđene hiperveze posjetićete navedene sajtove, u nadi da su tamo željene informacije. Mi ćemo izabrati hipervezu koja ima naslov O Podgorici, a vodi do sajta na adresi i otvoriti željeni sajt (slika 7.5). Ako želite da pretraživač pronađe stranice koje sadrže neku rečenicu (frazu), onda tu rečenicu stavite pod navodnike. Na primjer, želite da nađete stranicu sa nekim slikama Crnog jezera. U tom slučaju unesite: Crno jezero jer tako izbjegavate sajtove sa kombinacijom riječi Crno i jezero. Ako želite da pretraživač prikaže stranice koje sadrže riječi matematika, ali ne i riječ geometrija, unesite sljedeći tekst u polje pretraživača: matematika geometrija. Znak (minus) označava da riječ, koja slijedi iza minusa, ne treba da bude sadržana na sajtovima koji su na listi. Ukoliko želite naprednije pretraživanje, odaberite opciju Advanced Search. 111

112 Napisati sastav o svom gradu pomoću interneta Slika 7.5 Pretraživanje web-sajtova pomoću Googlea Snimanje web-stranice i njenih dijelova Ako želite da sačuvate dio ili čitav tekst sa web-stranice, selektujte željeni tekst i odaberite opciju Copy iz Edit menija (ili iz kontekst menija). Zatim otvorite program za obradu teksta (Word) i pokrenite komandu Paste. Na kraju snimite dokument. Na sličan način se prenose i slike. Iz kontekst-menija izaberete naredbu Copy, a zatim u drugoj aplikaciju (Word) naredbu Paste. Ako želite da u vaš sastav uđe neka lijepa fotografija iz Crne Gore, to je najbolje uraditi na sljedeći način. Unesite Crna Gora u polje za pretaživanje na Googleu i kliknite na link Slike (slika 7.6). Pretraživač će pronaći više od slika. Pregledajte ih i ako vam se neka dopadne, kliknite na nju i ona će se pojaviti u gornjem dijelu prozora internet-prezentacije u kojoj je nađena (slika 7.6). Desnim klikom na şliku (slika 7.7) aktivira se kontekstni meni. Pomoću naredbe Copy slika se kopira u Clipboard i prenosi u Word pomoću naredbe Paste, kao što se vidi na slici 7.7. Slika 7.6 Pronalaženje slika pomoću Googlea 112 Slika 7.7 Kopiranje slike sa interneta u dokument u Wordu Slike se mogu snimiti i kao posebni fajlovi. Iz kontekstnog menija slike izaberite naredbu Save Picture As, a zatim je imenujte i izaberite tip fajla. Ako želite da zapamtite čitavu stranicu, tu je naredba Save As iz menija File. Odaberite mjesto za snimanje i unesite ime fajla.

113 Napisati sastav o svom gradu pomoću interneta 7.4 Priprema sastava za štampu Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. kako unijeti slike iz Clip Arta, 2. kako podesiti položaj slike u dokumentu, 3. kako postaviti broj stranice u zaglavlje dokumenta, 4. kako se dokument štampa Unos i prilagođavanje slika U sastav dokumenata možete uključiti i razne slike, crteže i grafikone. Već smo naučili kako se unose slike sa interneta. I sam Office paket posjeduje slike koje možete uključiti u dokument. Možete unijeti i neke druge slike ili ih sami kreirati. Traka (ribbon) Illustration se koristi za unos slika, crteža, oblika i grafikona. Ova traka sadrži sljedeće naredbe: Picture omogućava unos slika sa računara, Clip Art omogućava unos gotovih slika i crteža koji se instalira uz Office paket, Shapes omogućava unos različitih oblika, Smart Art omogućava unos organizacionih šema i grafikona Chart omogućava unos grafikona koji nam omogućavaju upoređivanje podataka, Screen shot omogućava slikanje ekrana tj. pravljenje ekranskih slika u okviru nekog aktivnog programa. Clip Art je skup gotovih slika i crteža koji se instalira uz Office paket. Umetanje gotovih slika i crteža se obavlja istoimenom naredbom Clip Art iz menija Insert (slika 7.8). Sa desne strane radne površine otvara se prozor Clip Arta sa prikazanim slikama i crtežima. U slučaju da prvi put otvarate Clip Art u datom dokumentu, prozor će biti prazan, zato kliknite na dugme Go, kako bi vam se prikazale slike i crteži. Slika 7.8 Opcije za unos slika u dokumenat pomoću naredbe Clip Art Nakon unosa slike pomoću naredbi Picture, Clip Art ili Screenshot, datu sliku možete modifikovati. Nakon selekcije slike u dokumentu, oko nje se pojavljuje okvir koji sadrži markere za promjenu veličine slike. Promjena veličine slike se ostvaruje kao i promjena veličine prozora, tj. povlačenjem markera (slika 7.9). Slika 7.9 Okvir slike sa markerima za promjenu veličine 113

114 Napisati sastav o svom gradu pomoću interneta Nakon selektovanja slike u meniju će se pojaviti novi tab Format, pored taba View. Pomoću trake (ribbon) Format možete da podešavate poziciju slike, da postavljate sjenku, mijenjate visinu i širinu, itd. (slika 7.10). Sa slikom se manipuliše kao i sa dijelom teksta (kopiranje, premještanje, brisanje, poravnanje,...). Slika 7.10 Traka Format Zaglavlje i podnožje (Header i Footer) Headers (zaglavlja) i footers (podnožja) su tekstovi (a mogu biti i drugi objekti), koji se nalaze na vrhu, odnosno na dnu svake strane. U header i footer se stavljaju informacije kao što su: imena autora, naslovi poglavlja, simboli, numeracija strane, itd. Header i footer se podešava pomoću naredbe Header&Footer iz menija Insert. Traka kartice Header&Footer sadrži sledeće naredbe: Header služi za unos teksta koji se nalazi na vrhu svake strane Footer služi za unos teksta koji se nalazi na dnu svake strane Page number služi za unos broja na stranama dokumenta Da biste unijeli Header ili Footer, kliknete na neku od navedenih naredbi i otvoriće vam se padajući meni sa već definisanim izgledima zaglavlja i podnožja. U slučaju da vam ne odgovara nijedan od ponuđenih, na dnu padajućeg menija imate mogućnost kreiranja Headera odnosno Footera po svojoj želji, pomoću naredbi Edit Header, odnosno Edit Footer (slika 7.11). U Header i Footer se unosi i formatira tekst na potpuno isti način kao i u dokumentu. 114 Slika 7.11 Padajući meni za podešavanje Headera

115 Napisati sastav o svom gradu pomoću interneta Kada kliknete na Edit Header/Edit Footer otvoriće vam se nova traka Design, koja vam omogućava da modifikujete Header/Footer po svojoj želji (slika 7.12). Slika 7.12 Header&Footer paleta Design Ukoliko se u dokumentu definiše jedan header ili footer, on će važiti za sve stranice. Ipak, moguće je kreirati različitu prvu stranu, kao i kombinacije Headera i Footera za parne (even) i neparne (odd) strane. Ovo se postiže tako što se u PageSetup dijalog-boksu, u tabu Layout, odabere ( štiklira ) Different first page ili Different odd and even, ili tako što se direktno iz trake Design odabere ( štiklira ) Different first page ili Different odd and even. U dokumentu se može kreirati veći broj Headera/Footera, ako je dokument podijeljen u odjeljke (npr. poglavlja knjige). Za svaki odjeljak može se definisati poseban Header/Footer. Završetak rada sa Headerima/Footerima realizuje se tasterom Close Header and Footer Štampanje dokumenta (Print) Nakon provjere ispravnosti teksta treba proveriti konačan izgled dokumenta izborom naredbe Print iz menija File. Vidjećete na ekranu kako bi trebalo da izgleda dokument na papiru. Iskoristite Zoom (uvećanje) u donjem desnom uglu da bolje vidite sadržaj dokumenta. Ako je sve u redu, dokument treba štampati izborom naredbe Print iz menija File (slika 7.13). Slika 7.13 Dijalog boks za podešavanje štampanja 115

116 Napisati sastav o svom gradu pomoću interneta Prvo izaberite štampač (opcija: Printer). Zatim odredite koji dio dokumenta želite da štampate. Možete izabrati štampanje: cijelog dokumenta (Print All Pages), trenutne strane (Current Page) ili određenih stranica (Pages). Opcijom Copies (kopije) odredite broj kopija dokumenta koji će se odštampati. Klikom na dugme Print počeće štampanje dokumenta. Korisni linkovi: Prijedlog aktivnosti za realizaciju ciljeva Prijedlog broja časova: 3 Čas 1/3 1. Učenici raspravljaju o računarskim mrežama. Posmatraju kratki film o računarskim mrežama i internetu. Na osnovu pitanja tipa: Zbog čega se računari povezuju u računarske mreže? Na koje načine se ovo povezivanje ostvaruje? Koje vrste računarskih mreža postoje? Što je još potrebno, osim fizičke povezanosti, da bi računari razmjenjivali informacije preko mreže? Što je server, a što klijent? Opiši internet. Da li tvoj kućni računar, u internet-mreži, radi kao klijent ili kao server? Kako se zovu pravila koje se moraju poštovati prilikom razmjene informacija u mreži? Što su internet-servisi i koje servise znaš? učenici zaključuju da se računari povezuju u mreže radi razmjene informacija; da se računari povezuju kablovima, a kad to nije moguće, preko elektromagnetnih talasa; da postoje lokalne (LAN) i regionalne (WAN) računarske mreže; da postoje programi koji omogućavaju razmjenu informacija preko mreže; da neki programi u mreži nude informacije i usluge serveri, a da neki programi zahtijevaju traže informacije (klijenti); da se informacije razmjenjuju po tačno određenim pravilima protokolima; da internet sadrži veliki broj servisa (usluga): , chat i sl. Zadatak: Učenici treba da nacrtaju kako zamišljaju internet? (Vremenski ograničiti.) Napomena: Na internetu postoje brojni klipovi o internetu (istorijatu razvoja, servisima...) koji se mogu prikazati učenicima. Učenicima treba naglasiti da su serveri i klijenti u stvari programi koji omogućavaju prenos informacija u računarskoj mreži. Često se u običnom govoru pod serverima i klijentima misli na konkretne računare na kojima su pokrenuti serverski ili klijentski programi. (Jedan te isti računar (hardver) može igrati ulogu i servera i klijenta u zavisnosti od toga koji je od ovih programa na njemu pokrenut.) Cilj aktivnosti: Učenici znaju čemu služe računarske mreže i kako funkcionišu. Uviđaju značaj najveće globalne računarske mreže interneta. Znaju koje sve usluge internet nudi. 116

117 Napisati sastav o svom gradu pomoću interneta 2. Učenici raspravljaju o bezbjednosti interneta. Čitaju o osobinama pametnih korisnika interneta u Udžbeniku. Odgovarajući na pitanja: Na koje načine se mogu zloupotrijebiti lični podaci koje korisnik ostavlja na internetu? Da li ste čuli za neki slučaj zloupotrebe djece putem interneta? Koje mjere treba preduzeti da se lični podaci ne bi iskoristili u neprimjerene svrhe? Koje opasnosti leže u preuzimanju neprovjerenih sadržaja s interneta? Koje mjere treba preduzeti kao zaštitu od štetnih programa s interneta? Čemu služe antivirus programi? Koje antivirus programe znaš? Koji antivirus program je instaliran na tvom računaru? Čemu služi firewall? učenici zaključuju odakle potiču glavne prijetnje po njihovu bezbjednost na internetu i koje mjere treba preduzeti da bi se spriječile eventualne neprijatnosti. Napomena: Učenicima treba simulirati situacije u kojima nepažnjom korisnika može doći do zloupotrebe ličnih podataka. Na primjer: Nakon posjete diskusionim i društvenim mrežama na internetu, servisa i sl., korisnik se ne odjavi sa servisa. Korisnik dobije poruku sledeće sadržine: Vi ste milioniti posjetilac sajta i dobili ste novčanu nagradu... Ostavite ime, prezime, broj bankovnog računa kako bismo mogli da vam isplatimo novac! Korisnik prilikom pristupanja svom nalogu aktivira opciju Remember password. Od nepoznatog pošiljaoca korisnik dobija poruku sa dodatkom nepoznate sadržine. U poruci se sugeriše da primalac obavezno otvori dodatak... Razmotriti kako se pravilnim ponašanjem mogu izbjeći eventualne neprijatnosti u sličnim situacijama. Cilj aktivnosti: Učenici razumiju da internet nije sasvim bezbjedan. Usvajaju pravila ponašanja na globalnoj računarskoj mreži. 3. U Udžbeniku učenici čitaju tekst o internet-servisu WWW (World Wide Web) i njegovim sadržajima. Upoznaju i komentarišu različite programe (browsere) koji se koriste za pregledanje web-sadržaja. Posmatraju klip 078. Izvode sljedeće operacije: Pokreću Internet Explorer pomoću ikonice na desktopu, korišćenjem menija Start ili pomoću ikonice u Quick launch baru na Taskbaru. Uočavaju glavne elemente prozora Internet Explorera. U polje za adrese (adress bar) upisuju web-adresu nekog sajta (npr: i pritiskaju taster Enter. Pomjeraju pokazivač po stranici i uočavaju promjenu u izgledu pokazivača, pri prelasku preko hiperveza (linkova). Otvaraju nekoliko stranica pomoću linkova. Isprobavaju dugmad za navigaciju Back i Forward za pomjeranje između otvaranih stranica. Isprobavaju funkciju tabova. Otvaraju novi tab i upisuju adresu web-stranice u novom tabu. Prebacuju se između zapamćenih stranica pomoću tabova. Isprobavaju funkciju dugmeta Stop za zaustavljanje učitavanja strane i dugmeta Refresh za ponovno učitavanje strane. Desnim klikom na link otvaraju meni s opcijama: Open in new tab i Open in new window. Otvaraju stranicu na koju ukazuje link u novom prozoru i u novom tabu. Napomena: Učenicima prikazati izgled prozora nekoliko najčešće korišćenih Internet browsera: Firefox, Chrome i sl. Skrenuti im pažnju na iste elemente u različitim pretraživačima: adress bar, dugmad za navigaciju, status bar i sl. Cilj aktivnosti: Učenici umiju da se prebacuju između stanica korišćenjem adress bara, linkova i dugmadi Back i Forward. Znaju kako da pamte stranice pomoću tabova. Upoznaju osnovne funkcije web browsera. Stiču potrebne praktične vještine za surfovanje internetom. 117

118 Napisati sastav o svom gradu pomoću interneta Čas 2/3 1. U Udžbeniku, učenici čitaju tekst o pretraživačima na internetu i kako se traga za potrebnim informacijama. Posmatraju klip 080. Izvode sljedeće operacije. Otvaraju u različitim tabovima početne stranice glavnih internet-pretraživača: Google ( com), Yahoo ( Bing ( Tragaju za sajtovima koji sadrže određene informacije. Na početnoj stranici Googlea, u polju za pretraživanje unose ključni pojam i pritiskaju taster Enter (ili Gooogle search). Pregledaju spisak sajtova koji sadrže uneseni pojam. Otvaraju neke od ovih sajtova u potrazi za željenim informacijama. Filtriraju informacije određenog tipa pomoću panela Search na lijevoj strani Googlovog prozora: Slike, Video snimci, Knjige, Blog i sl. Unose različite kombinacije pojmova u polje za pretraživanje na Googleovoj početnoj strani. Posmatraju rezultate pretrage i kako različite kombinacije ključnih riječi utiču na rezultate pretrage. Zadatak: Pronalaze informacije o životu i radu nekog poznatog naučnika. Pronalaze njegove fotografije, (npr. Albert Ajnštajn). Napomena: Učenicima treba pokazati pretraživanje Weba po ključnom pojmu i pomoću drugih pretraživača (Yahoo, Krstarica i sl.). Cilj aktivnosti: Učenici znaju kako se traže informacije na internetu. Umiju da koriste usluge poznatih pretraživača za pronalaženje sajtova sa željenim sadržajem. 2. Učenici posmatraju klipove 081 i 082. Prate i komentarišu kjlučne korake u proceduri preuzimanja i snimanja informacija koje se nalaze na internet-prezentacijama (sajtovima). Izvode sljedeće operacije: Pomoću Internet Explorera otvaraju neki internet-sajt. Na sajtu pronalaze zanimljive informacije i atraktivne fotografije. Pritisnutim lijevim tasterom (prevlačenjem) selektuju željeni tekst na internet-stranici. Dok je pokazivač na željenom tekstu, desnim tasterom pozivaju kontekstni meni i biraju opciju Copy. Minimiziraju prozor IE i pokreću MS Word. U Wordovom dokumentu pozivaju kontekstni meni (desni klik) i biraju naredbu Paste. Nakon toga tekst sa web-stranice je iskopiran u dokument. Minimiziraju Wordov dokument i pomoću Taskbara ponovo otvaraju web-stranicu. Biraju neku atraktivnu sliku i pomoću desnog tastera pozivaju kontekstni meni slike. Iz menija biraju naredbu Copy i minimiziraju prozor. Aktiviraju Wordov dokument pomoću Taskbara i pomoću kontekstnog menija u Wordu biraju naredbu Paste. Time će slika sa web-stranice biti iskopirana u dokument. Snimaju dokument napravljen u Wordu. Na web-stranici pronalaze drugu sliku. Iz kontekstnog menija slike biraju naredbu Save Picture As. U dijalog boksu biraju lokaciju (folder) za čuvanje, unose ime i definišu tip fajla. Potvrđuju snimanje pritiskom na dugme Save. Provjeravaju da li je slika snimljena u željeni folder. Na Menu baru IE otvaraju meni File i biraju opciju Save As. U otvorenom dijalog boksu biraju lokaciju (folder) za čuvanje, unose ime fajla i potvrđuju snimanje pritiskom na dugme Save. Time je sačuvana cijela web-stranica. Napomena: U standardnim podešavanjima Windowsa, Meni bar Internet Explorera se ne prikazuje. Da bi se prikazivao Menu bar, treba desnim tasterom klinuti na naslovnu traku (title bar) i štiklirati polje pored opcije Menu bar na vrhu menija (slika A7.1). 118

119 Napisati sastav o svom gradu pomoću interneta Slika A7.1 Prikazivanje Menu bara u prozoru IE Učenike treba napomenuti da obrate pažnju na tip fajla prilikom čuvanja web- stranice. Cilj aktivnosti: Učenici znaju kako da s internet-stranica izvuku potrebne informacije i prebace ih u svoj računar. Umiju da snime čitavu web-stranicu ili neke njene djelove. Stiču praktične vještine koje im omogućavaju korišćenje sadržaja na internetu. Čas 3/3 1. U Udžbeniku, učenici čitaju tekst o podešavanju slika, crteža i grafikona u dokumentu. Posmatraju klipove 083 i 084. Prate i komentarišu ključne korake u proceduri umetanja slika, crteža i grafikona u tekstualni dokument. Izvode sljedeće operacije: Otvaraju Wordov dokument. Na traci taba Insert uočavaju komande u kategoriji Illustrations, pomoću kojih se u tekstualni dokument umeću grafički elementi. Biraju opciju Picture nakon čega se otvara dijalog boks Insert picture. U njemu se automatski prikazuje sadržaj foldera Picture. Nakon selekcije slike u nekom folderu, potvrđuju njeno umetanje u dokument klikom na dugme Insert. Slika se uvijek postavlja na ono mjesto gdje se trenutno nalazio kursor. Biraju opciju Clip Art i otvaraju istoimeni panel sa kolekcijom gotovih crteža, fotografija, audio i video snimaka. Klikom na dugme Go, u donjem dijelu panela se prikazuje kompletan sadržaj klip arta. Klikom na sliku u panelu ona automatski biva umetnuta u dokument na trenutnu poziciju kursora. Selektuju sliku u dokumentu (lijevim klikom). Povlačenjem ručica oko slike mijenjaju njenu veličinu. Pomjeraju sliku na sredinu dokumenta, koristeći opciju Center u kategoriji Paragraph (kartica Home). Nakon selekcije slike u dokumentu, uočavaju pojavljivanje novog taba: Format. Isprobavaju mnogobrojne opcije ovog taba, kojima se mijenjaju svojstva slike, npr: osvjetljenje (Corrections), boje (Colors), stil (Picture styles), okvir (Picture Border), odnos slike sa tekstom (Wrap text) i sl. Napomena: Dijalog boks Insert Picture prikazuje sadržaj foldera Picture po defaultu. Ako je slika koja se umeće sačuvana u nekom drugom folderu, onda treba iskoristiti panel za navigaciju i prebaciti se u taj folder. Cilj aktivnosti: Učenici umiju da umetnu neki grafički elemenat u dokument. Uviđaju značaj ilustrovanja teksta prigodnim slikama i fotografijama. Znaju kako da poboljšaju vizuelni izgled dokumenta. 119

120 Napisati sastav o svom gradu pomoću interneta 2. Posmatrajući Udžbenik Informatike, učenici uočavaju zaglavlja i podnožja i raspravljaju o tipu informacije koja se u njima može prikazati. Posmatraju klip 085. Izvode sljedeće operacije: Otvaraju dokument. Na traci taba Insert pronalaze naredbe iz kategorije Header&Footer: Haeder, Footer i Page Numbers. Ubacuju neko od standardnih zaglavlja iz menija naredbe Header (npr. naslov podvučen linijom). U polje Type the Document title upisuju ime dokumenta. Uočavaju da se nakon aktiviranja Headera pojavljuje novi tab Design sa naredbama za uređivanje zaglavlja i podnožja. Deaktiviraju uređivanje zaglavlja i podnožja i vraćaju se na uređivanje samog dokumenta, dvostrukim klikom u prostor dokumenta. Ponovo aktiviraju uređivanje zaglavlja i podnožja dvostrukim klikom u prostor zaglavlja. Uočavaju da su zaglavlje i podnožje istovremeno aktivni na strani i mogu se naizmjenično uređivati. Selektuju tekst u tekstualnom polju Headera i mijenjaju mu boju, veličinu, font... (kao u običnom tekstu). Ubacuju neko od standardnih podnožja iz menija naredbe Footer (npr. sa jednim tekstualnim poljem). Unose u ovo polje trenutni datum koristeći meni naredbe Date&Time na tabu Design. Brišu zaglavlje i podnožje korišćenjem naredbi Remove Header i Remove Footer iz menija Header i Footer. U podnožje (Footer) ubacuju prikazivanje broja stane (numeraciju) koristeći meni naredbe Page Number (Bottom). Napomena: Svi podaci u Headeru i Footeru mogu se upisivati i ručno bez korišćenja šablona. Ipak, za vježbu učenika preporučuje se isključivo korišćenje prostijih gotovih šablona. Ručno unošenje informacija u Header ili Footer zbog brojnih opcija i specifičnog načina formatiranja treba izvoditi samo sa naprednijim korisnicima aplikacije Word. Cilj aktivnosti: Učenici znaju kako da postave određene informacije u zaglavlje odosno podnožje dokumenta (naslov, ime autora, broj stane, trenutni datum ili vrijeme i sl.) korišćenjem gotovih obrazaca. Umiju da numerišu strane u dokumentu. 3. Učenici posmatraju klip 086 i u Udžbeniku čitaju tekst o štampanju dokumenata. Prate i komentarišu ključne korake u postupku štampanja dokumenta. Izvode sljedeće operacije: Otvaraju dokument. Aktiviraju naredbu File i u panelu na lijevoj strani prozora biraju naredbu Print. Prije štampanja, u prozoru provjeravaju konačan izgled i ispravnost dokumenta. U tu svrhu podešavaju uvećanje korišćenjem klizača na traci Zoom na status baru. Biraju štampač (ako ima više instaliranih štampača) pomoću menija Printer. U kategoriji Settings podešavaju koje će se strane dokumenta štampati, kojim redom i sl. Definišu broj kopija u polju Copies na vrhu prozora. Pokreću štampanje klikom na dugme Print. Napomena: Učenicima treba skrenuti pažnju da se ne moraju štampati sve strane dokumenta ako to nije potrebno, iako je podrazumijevana opcija za štampanje upravo Print All Pages (štampaj sve strane). Dugme Print All Pages posjeduje meni (strelica) pomoću kojeg korisnik može odabrati samo štampanje trenutne strane Print Current Page (one koja se prikazuje u prozoru) ili odabrati opciju Print Custom Range. U drugom slučaju, da bi se štampale tačno određene strane, u polje Pages, treba upisati brojeve strana odvojene zarezima (1, 5, 12,...), dok se za štampanje opsega strana upisuju brojevi prve i posljednje strane opsega sa crticom između (2-6, 9-13,...). Cilj aktivnosti: Učenici znaju kako da odštampaju dokument. Umiju da podese osnovne parametre štampanja. 120

121 U Wordu se mogu napraviti lijepe tabele, a pomoću interneta se mogu poslati širom svijeta. Hajde da naučimo kako da napravimo raspored časova i pošaljemo ga nastavniku pomoću a. 8. Upotreba tabela u dokumentu OPERATIVNI CILJEVI Učenici: znaju samostalno da kreiraju tabele u dokumentu; znaju da modifikuju postojeću tabelu selektovanjem, umetanjem, kopiranjem i brisanjem vrsta i kolona; znaju da izmijene izgled tabele promjenom širine dimenzija ćelija, stila i boje polja i ivica; shvataju strukturu i jedinstvenost adrese; znaju da upisuju destinacione adrese, kao i naslov mejla (Subject); znaju da samostalno aktiviraju svoj mejl nalog; znaju da kreiraju novu poruku, otvore pristiglu poruku, otvore i sačuvaju prikačeni fajl; znaju da označavaju poruku sa visokim prioritetom; shvataju rizike otvaranja nepoznatih poruka kao i priloga; znaju da koriste funkcije reply i forward ; znaju da odštampaju i brišu poruku. Didaktičke preporuke Ovaj dio gradiva treba da omogući učenicima usvajanje osnovnih pojmova i praktičnih znanja iz oblasti koje će svakodnevno koristiti ili već koriste. Za sve učenike i nastavnike treba otvoriti naloge za korišćenje paketa za komunikaciju i insistirati na korišćenju a (na primjer, da u okviru testova, učenici putem maila pošalju dio odgovora odnosno rješenje). 121

122 Upotreba tabela u dokumentu 8.1 Kreiranje tabele (Traka Insert, komanda Table) Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. kako napraviti tabelu u dokumentu, 2. kako promijeniti postojeću tabelu, 3. kako uljepšati izgled tabele. Tabelu je najlakše kreiraju pomoću dugmeta Table, koje se nalazi u okviru trake Insert (slika 8.1). Klikom na njega otvoriće se prozor koji nam omogućava da prevlačenjem, vizuelno odaberemo željene dimenzije tabele (slika 8.1). Slika 8.1 Kreiranje tabele pomoću komande Table linije Tabelu možete napraviti i koristeći naredbu Insert Table... iz komandnog menija Table. U dijalog boksu unesite željeni broj kolona (Number of coloumns) i redova (Number of rows) i time ste odredili dimenzije tabele (slika 8.1) Selektovanje dijelova tabele (Select) Pomjerite pokazivač do lijevog ugla ćelije i kad promijeni oblik (postane mala crna strelica), klikom selektujte ćeliju (slika 8.2). Ako kliknete dva puta u okviru željenog reda, selektovaćete čitav red (slika 8.2). Ako želite da selektujete kolonu, dovedite pokazivač na vrh kolone i kliknite odmah iznad nje (u trenutku kad pokazivač promijeni oblik i postane mala crna strelica). Određene elemente tabele, a i cijelu tabelu, možete selektovati izborom dugmeta Select iz trake Layout, koja se pojavljuje u okviru glavnog menija. Potrebno je samo da kursor bude pozicioniran negdje u okviru tabele (slika 8.2). 122

123 Upotreba tabela u dokumentu Slika 8.2 Selektovanje tabele i njenih dijelova Umetanje i brisanje redova i kolona u tabeli (Insert i Delete) Da biste obrisali red ili kolonu u tabeli, selektujte ih, i iz kontekst-menija odaberite naredbu Delete Coloumns za brisanje kolone ili Delete Rows za brisanje reda (slika 8.3). Slika 8.3 Brisanje kolone i reda pomoću kontekst-menija Umetanje redova i kolona se vrši pomoću opcije Insert iz kontekst-menija i to: Insert Coloumns to the Left (kolona lijevo od kursora), Insert Coloumns to the Right (kolona desno od kursora), Insert Rows Above (red iznad kurosa) i Insert Rows Below (red ispod kursora). Takođe, umetanje redova odnosno kolona možete uraditi pomoću dugmadi Insert Below i Insert Above, odnosno Insert Right i Insert Left koji se nalaze u okviru palete Rows&Columns na traci Layout. Promjena visine i širina redova i kolona se može uraditi i ručno. Postavite pokazivač na liniju između dva reda (kolone) i kad pokazivač poprimi oblik (odnosno ) kliknite i povlačenjem graničnih linija mijenjajte dimenzije redova i kolona. Ova podešavanja možete odraditi precizno pomoću dijalog-boksa koji se otvara pomoću dugmeta Properties iz kategorije Table, u okviru trake Layout. Ovaj dijalog-boks ima pet tabova: Table za čitavu tabelu, Row za redove, Column za kolone, Cell za pojedinačne ćelije i Alt Text za unos alternativnog teksta. Na slici 8.4 je dat izgled tab-a za promjenu veličine reda u kojem se nalazi kursor. U stavci Size možete specificirati visinu redova i širinu kolona i to za cijelu tabelu ili samo za određene redove i kolone. 123

124 Upotreba tabela u dokumentu Slika 8.4 Dijalog-boks za promjenu veličine reda Mijenjanje stila, boje i sjenčenje ćelije Često je potrebno dio tabele (ili pojedinačne ćelije) uokviriti ili naglasiti sjenčenjem pozadine. Za ovo se koristi opcija Borders and Shading iz kontekstnog menija (slika 8.5) ili dugme Borders na traci Design (u okviru palete Table Styles). Dakle, selektujte tabelu ili njen dio, a zatim odaberite naredbu Borders and Shadings iz kontekstnog meniija. Zatim podesite izgled okvira tabele (ili ćelije): stil linija (Style), boju linija (Color) i debljinu linija (Width). Slika 8.5 Tabovi za podešavanje okvira i sjenčenje U koloni Settings podešavate na koje linije u tabeli će se primijeniti podešavanje okvira, sa opcijama: None (nijednu), Box (samo na spoljne linije), All (na sve linije i spoljašnje i unutrašnje), Grid (isticanje spoljašnjih linija u odnosu na unutrašnje) i Custom (po želji korisnika). Svaka linija okvira može se podesiti i pojedinačno pomoću dugmadi u koloni Preview. Okvir se briše izborom opcije None u Borders tabu. Na kartici Page Border okvir se može postaviti oko cijele strane. Word nudi nekoliko unaprijed definisanih okvira za uokvirivanje strane: Box, Shadow i 3-D. Naravno, okvir uvjek možete napraviti sami korišćenjem opcija Style, Color i Width. Tab sjenčenja (Shading) omogućava podešavanje boje (Fill) ili stila (Patterns) pozadine ćelije. Na raspolaganju su sve boje za pozadinu, nekoliko nijansi sive i nekoliko različitih šara. Word će podešavanje pozadine uvijek primijeniti na selektovani objekat. Okvir možete postaviti oko pasusa, ćelije ili cijele tabele (polje Apply to). 124

125 Upotreba tabela u dokumentu Uokvirivanje i sjenčenje se može primijeniti na bilo koji dio teksta u dokumentu. Preduzima se onda kad želite da ga istaknete u odnosu na ostatak teksta. Kad je kursor pozicioniran unutar pasusa kojeg želite da istaknete, na kartici Home (kategorija Paragraph), potražite dugmad za sjenčenje i okvirivanje. Oba ova dugmeta imaju i svoje padajuće menije (aktiviraju se klikom na crnu strelicu) sa brojnim opcijama. 8.2 Elektronska pošta ( ) Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. šta je potrebno za korišćenje a, 2. iz čega se sastoji adresa, 3. koji su djelovi poruke. je najstariji i najrasprostranjeniji internet-servis. Koristi se za slanje pisanih poruka između korisnika. To je vrlo brz i jeftin način za prenošenje poruka. Porukama se mogu dodavati dokumenti kreirani i u drugim programima (tekst, crteži, slike, audio i video zapisi, programi itd.). Pored klasične pisane poruke, savremeni programi za elektronsku poštu imaju mogućnost dodavanja i govorne poruke (voice mail). Da biste koristili ovaj servis morate posjedovati adresu i klijentski program. adresa se registruje na nekom serveru, odnosno kod nekog pružaoca usluga ( provider). To je obično server vašeg internet-provajdera. Na internetu postoji i veliki broj javnih servera na kojima se može besplatno otvoriti adresa (Gmail, Yahoo mail, Hotmail,...). adresa se sastoji od korisničkog imena (username) i adrese servera. Njih razdvaja (et), tj. username@adresa_ _servera. Dakle, ako je korisničko ime markomarkovic, a adresa servera live.edu.me adresa je markomarkovic@ live.edu.me. Da bi poruke ostale privatna stvar vlasnika, postoji i šifra (password) kojom korisnik pristupa svojim porukama. Elektronske poruke se šalju i primaju preko servera. Svaka adresa ima posebno sanduče na svom serveru i tu su smještene poruke. Korisnik čita prispjelu poštu pomoću nekog klijentskog programa ili putem Weba. Najčešće korišćeni programi za pregled elektronske pošte su browseri (IE, Mozilla Firefox, Google Chrome, Opera...), Microsoft Outlook, Pegasus mail, itd. Elektronska poruka se sastoji od zaglavlja i same poruke. Autor, pored teksta poruke, popunjava sljedeće podatke u njenom zaglavlju: To: adrese korisnika kojima se šalje poruka (može biti više adresa razdvojenih zarezima), Cc: adrese korisnika kojima se šalje kopija poruke (ostali primaoci poruke to vide), Bcc: adrese korisnika kojima se šalje slijepa kopija (ostali primaoci poruke to ne vide), Subject: tema (naslov) poruke (nije obavezno polje ali se poruke bez ovog polja smatraju sumnjivim) komunikacija pomoću Microsoft Live@Edua Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. kako aktivirati svoj mail nalog, 2. kako se šalju poruke, 3. kako se primaju poruke, 4. kako se iz poruke izdvajaju dodaci. 125

126 Upotreba tabela u dokumentu Postoje razni programi pomoću kojih se može koristiti elektronska pošta, odnosno . Danas je sve popularnije pristupanje elektronskoj pošti pomoću web-čitača, jer možete u tu svrhu koristiti bilo koji računar koji je povezan na internet. Vama je dostupan sistem Microsoft Live@Edu na domenima imeškole.edu.me (Npr: os-oktoih.edu.me za školu Oktoih iz Podgorice.). Jedan od servisa Microsoft Live@Edu jeste Outlook Live Microsoft Outlook Web App ili Web Outlook. Ovaj servis vam omogućava korišćenje sopstvenog naloga sa kalendarom i mnogim drugim funkcijama tokom školovanja, a i kasnije. Korisnički intefejs web-aplikacije funkcioniše na bilo kom browseru. Takođe, moguće je konfigurisati i klijentsku aplikaciju da radi sa ovom uslugom (Microsoft Office Outlook, Windows Live Mail, Mozilla Thunderbird, itd.). Da biste aktivirali novi nalog u svom web-čitaču, otkucajte adresu: i prijavite se: u polju Windows Live ID unesite adresu koju ste dobili od IT koordinatora u školi (ime.prezime@skola. edu.me), u polje Password unesite inicijalnu lozinku koju ste dobili (ovu lozinku trebate promjeniti prilikom prvog logovanja). U slučaju problema sa pristupom, obratiti se IT koordinatoru. adresa na domenu skola.edu.me smatra se zvaničnom adresom svakog učenika ili nastavnika. Kada se ulogujete po prvi put, otvoriće Vam se stranica Provide account information (informacije o nalogu) na koju treba unijeti dodatne informacije vezane za Vaš nalog (slika 8.7). Popunite polja koja su označena zvjezdicom i prihvatite izmjene. Slika 8.7 Izgled prozora Provide account information 126 Radna površina Web Outlooka je podijeljena u tri vertikalna prozora. U lijevom prozoru se nalaze: Favorites, spisak omiljenih foldera Favorites; Personal folders, spisak glavnih foldera (poštankih sandučića) sa porukama, i to: o Inbox (za dolaznu poštu), Outbox (za odlaznu poštu), o Sent Items (za poslatu poštu), o Deleted Items (obrisana pošta), o Drafts (nedovršene i snimljene poruke za kasnije slanje), o Junk (neželjena pošta obično neka vrsta reklama) i

127 Upotreba tabela u dokumentu Notes (bilješke); Contact list lista kontakata i adresa Linkovi (prečice) za pristup drugim korisnim funcijama u okviru aplikacije: o Mail pristup elektronskoj pošti, o Calenda pristup kalendaru, o Contacts pristup uređivanju i pronalaženju kontakata, o Tasks pristup evidentiranju poslova koje treba da uradite (podsjetnik). Prozor u sredini prikazuje spisak poruka selektovanog poštanskog sandučeta, a prozor sa desne strane sadrži detalje selektovane poruke. Slika 8.8 Microsoft Web Outlook i izgled njegovog prozora Slanje poruka Da biste poslali poruku na neku adresu, kliknite na dugme New na toolbaru u gornjem lijevom uglu srednjeg prozora, i iz padajućeg menija izaberite Message (slika 8.9). Unesite sve potrebne podatke u zaglavlje i tekst same poruke (slika 8.9). Slika 8.9 Slanje poruke 127

128 Upotreba tabela u dokumentu Slika 8.10 Slanje poruke i dodavanje fajla Ako adrese primalaca imate u adresaru (address book ili contact) dovoljno je kliknuti na link To i izabrati odgovarajuće kontakte sa liste. Uz poruku možete poslati i neki dodatak, obično fajl (raspored.doc). Kliknite na dugme Attach File (dodati fajl), tj. na ikonicu. Zatim izaberite željeni fajl sa određene lokacije (slika 8.10) i kliknite na Open. Kada je poruka kompletirana treba kliknuti na dugme Send na toolbaru i poruka će se smjestiti u Outbox. iz Outboxa se poruka prosljeđuje serveru, a jedna njena kopija prosljeđuje se u Sent Items (poslatu poštu) Primanje poruka Kliknite na dugme Check Messages na toolbaru, u gornjem desnom uglu u okviru srednjeg prozora. Ukoliko ima novih poruka, sanduče Inbox će promijeniti stil u bold, a broj novih poruka će biti upisan u zagradama pored. Klikom na sanduče će se vidjeti spisak poruka. Uočite nove i kliknite na njih (slika 8.11). U desnom prozoru prikazivaće se sadržaj poruke. Slika 8.11 Prispjele poruke u Inboxu Poruke u Inboxu imaju, najčešće, sljedeće oznake: - pročitana, - nepročitana, - obiljeležena, - ima dodatak (attachment), - niskog prioriteta ili - visokog prioriteta, 128

129 Upotreba tabela u dokumentu Slika 8.12 Otvaranje i snimanje priloga (attachmenta) Ako poruka sadrži prilog (attachment), treba ga otvoriti ili snimiti. Kada selektujete poruku sa prilozima, u panelu za pregled poruka pojaviće se jedan ili više fajlova u zaglavlju poruke (slika 8.12). Klikom na neki od prikačenih fajlova, otvoriće se mali prozor na dnu ekrana koji će Vam omogućiti da otvorite ili snimite izabrani fajl (slika 8.12). Ukoliko želite da snimite fajl u folder Downloads, kliknite na Save. Ukoliko želite da snimite fajl u neki drugi folder, kliknite na mali crni trougao koji se nalazi pored dugmeta Save. Iz padajućeg menija odaberite opciju Save as, odaberite folder u kom želite da sačuvate fajl i kliknite Save. Ukoliko želite da snimite sve prikačene fajlove odjednom kliknite na link Download all attachments koji se nalazi iznad prikačenih fajlova (slika 8.10). Fajlovi koji se snimaju na ovaj način biće zipovani (spakovani) u jedan fajl. 129

130 Upotreba tabela u dokumentu Pravila kojih se treba pridržavati pri korišćenju a i tako spriječiti upad virusa u sistem: ne otvarajte poruke od nepoznatog pošiljaoca, ne otvarajte poruke od poznatog pošiljaoca bez teme ili sa čudnom temom (Subject), ne otvarajte i snimajte dodatke (fajlove) ako nijeste sasvim sigurni ko vam ih je poslao i uvijek unesite temu u poruke koje šaljete. 8.4 Upravljanje porukama Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. kako se efikasno odgovara na prispjelu poruku, 2. kako se prosleđuju poruke, 3. kako se štampaju poruke, 4. kako se brišu poruke Odgovaranje pošiljaocu (Reply) Kada korisnik primi i pročita poruku, često treba odmah da odgovori pošiljaocu. Ako klikne na dugme Reply, Outlook će automatski otvoriti novu poruku za slanje i automatski unijeti adresu pošiljaoca (Sender) u polje To:. Kao predmet poruke (Subject) će biti unešeno: Re: predmet pošiljaoca. Ovaj prefiks Re je skraćenica od Reply. Poruka će sadržati i tijelo poruke na koju odgovaramo, sa detaljima iz zaglavlja (Original Message). Korisnik treba samo da unese tekst poruke i klikne na Send (slika 8.13). Slika 8.13 Odgovor na poruku Kopija ugovora 130

131 Upotreba tabela u dokumentu Odgovaranje svima (Reply All) Kopija poruke se može poslati na više adresa. Primalac može da odgovori pošiljaocu i svima koji su dobili kopiju poruke, klikom na dugme Reply All. Automatski će se otvoriti nova poruka u kojoj će biti popunjena potrebna polja. U polju To: će biti upisana adresa pošiljaoca poruke, a u polju Cc: spisak adresa na koje je upućena originalna poruka. Ostala polja su popunjena kao i kod Reply opcije (slika 8.14). Slika 8.14 Odgovor na Kopija ugovora svima koji su primili kopiju i pošiljocu Prosljeđivanje poruke (Forward) Ako korisnik želi da proslijedi drugima poruku koju je primio, potrebno je da selektuje poruku i klikne na dugme Forward. U novoj poruci će polja To: i Cc: ostati nepopunjena. U polju Subject će stajati isti naziv teme kao na originalnoj poruci sa prefiksom Fw: (Forward). Tekst i prilozi originalne poruke biće uključeni u novu poruku. Korisnik može dodati i svoj tekst i mora unijeti adresu primaoca poruke (slika 8.15). Slika 8.15 Prosljeđivanje poruke 131

132 Upotreba tabela u dokumentu Štampanje poruke (Print) Kao i kod ostalih Windows aplikacija i Outlook koristi naredbu Print za štampanje poruka. Dovoljno je otvoriti selektovanu poruku (dvostrukim klikom) i kliknuti na dugme Print na toolbaru. Zatim treba podesiti neke parametre štampe (broj kopija, stranice koje će se štampati, izbor štampača itd) i kliknuti na dugme Print Brisanje poruke (Delete) Poruke koje više nijesu potrebne treba brisati. Dovoljno je selektovati poruku i kliknuti na taster ili dugme Delete, i poruka će biti obrisana. Obrisana poruka ostaje u sandučetu Deleted Items. Brisanjem poruke iz Deleted Items, ona je trajno uklonjena (izgubljena). Korisni linkovi: Prijedlog aktivnosti za realizaciju ciljeva Prijedlog broja časova: 3 Čas 1/3 1. Učenici u Udžbeniku čitaju tekst o tabelama u Wordu. Posmatraju klipove 087, 088 i 089. Izvode sljedeće operacije: Otvaraju dokument. Na tabu Insert pokreću meni komande Table. Na šemi tabele u meniju, prevlačenjem (selektovanjem), podešavaju dimenzije tabele. Poslije otpuštanja tastera miša tabela je kreirana. Uočavaju da se nakon kreiranja tabele pojavljuju novi tabovi: Design i Layout (Table Tools) za uređivanje tabele. Na tabu Insert pokreću meni komande Table. Umjesto selekcije ćelija prevlačenjem, biraju naredbu Insert table. U istoimenom dijalog boksu unose broj redova (rows) i kolona (columns) za novu tabelu. Potvrdom na dugme OK tabela je kreirana. Unose podatke u tabelu (npr. raspored časova). Selektuju polja, redove i kolone u tabeli i mijenjaju osobine teksta u njima (veličinu slova, font, stilove...). 132

133 Selektuju red u tabeli. Pozivaju kontekstni meni i iz menija naredbe Insert biraju opcije Insert Row to the Above (Below) za umetanje novog reda iznad ili ispod selektovanog. Isprobavaju iste opcije korišćenjem odgovarajućih opcija na traci taba Layout. Na isti način ubacuju nove kolone u tabelu. Selektuju red u tabeli. Pozivaju kontekstni meni i biraju naredbu Delete Row. Izvode istu operaciju korišćenjem menija naredbe Delete na traci kartice Layout. Na istovjetan način brišu kolone. Podešavaju širinu kolona i visinu redova povlačenjem graničnih linija (ručno). Upotreba tabela u dokumentu Pozicioniraju se bilo gdje u tabeli i sa taba Layout biraju opciju Properties. U dijalog boksu Properties, na tabu Table, poravnavaju ivicu tabele uz ivice teksta i podešavaju da okolni tekst okružuje tabelu. Na tabovima Row i Columns podešavaju širinu redova i visinu kolona unošenjem odgovarajućih dimenzija (u inčima ili centimetrima). Napomena: Prije pravljena tabele učenici uvijek treba da razmisle koliko redova i kolona tabela treba da sadrži. Učenicima skrenuti pažnju da su tabovi Design i Layout aktivni kad god je kursor pozicioniran negdje u tabeli ili kada je selektovan bilo koji dio tabele. Prilikom unosa podataka, za učenike treba pripremiti odgovarajuću jednostavniju tabelu i vremenski ograničiti unos. Cilj aktivnosti: Učenici znaju kako da kreiraju tabele, kako da unesu tekst u ćelije tabele, kako da podese dimenzije polja ili cijele tabele Učenici u Udžbeniku čitaju tekst o podešavanju tabela: o promjeni boje pozadine ćelija, o sjenčenju ćelija i primjeni različitih stilova teksta u ćelijama. Posmatraju klipove 090, 091 i 092. Izvode sljedeće operacije: Otvaraju dokument u kome je kreirana tabela iz prethodne aktivnosti. Pozicioniraju kursor unutar tabele i na tabu Design biraju neki od unaprijed definisanih stilova tabele (Table Styles), (isprobavaju više opcija). Selektuju dio tabele i pomoću kontekstnog menija biraju naredbu Borders and Shadings. U kategoriji Settings biraju linije na koje se primjenjuje novo uokvirivanje. U kategoriji Style biraju oblik linije, u polju Color definišu boju, a u polju Width debljinu linije. Polje Apply to prikazuje na koji dio tabele će se nove linije primjenjivati: Table za cijelu tabelu, Cell za selektovane ćelije. Na tabu Shadings, u polju Color (kategorija Fill) definišu boju pozadine ćelije, a u polju Style (kategorija Patterns) teksturu sjenčenje. Postavljaju okvire i sjenčenje u tabeli korišćenjem opcija Borders i Shadings na traci kartice Design. Otvaraju tekstualni dokument u kome nama tabela. Pozicioniraju se kursorom unutar nekog pasusa (paragrafa). Na traci taba Home, u kategoriji Paragraph, pomoću menija dugmeta Borders otvaraju dijalog boks Borders and Shadings. Podešavaju okvire i sjenčenja na potpuno isti način kao u tabeli. Klikom na OK pasus će biti uokviren i osjenčen. Postavljaju okvir oko cijele strane pomoću taba Page Borders u dijalog boksu Borders and Shadings. Napomena: Učenicima treba skrenuti pažnju da se u polje Aplly to, dijalog boksa Borders and Shadings, uvijek prikazuje ono na što se uokvirivanje ili sječenje primjenjuju: Table, Cell, Paragraph ili Text. Dijalog boks Border and Shadings za uokvirivanje teksta ne postoji u kontekst meniju, već se pokreće sa kartice Home (kategorija Paragraph) pomoću menija dugmeta Borders, kao na slici A8.1: 133

134 Upotreba tabela u dokumentu Slika A8.1 Cilj aktivnosti: Učenici znaju kako se uređuju tabele, kako se ističu pojedini njeni djelovi, kako se ističu neki djelovi teksta u samom dokumentu... Čas 2/3 Prijedlog aktivnosti za realizaciju ciljeva: 1. Učenici raspravljaju o prednostima elektronske pošte u odnosu na konvencionalne načine razmjene poruka. U Udžbeniku čitaju tekst o servisu. Odgovori na pitanja: Koji su najpoznatiji javni pružaoci usluga na Internetu ( provajderi)? Koje crnogorske provajdere znaš? Kako se zove računar (program) u kome se čuvaju elektronske poruke? Korisnik želi da započne elektronsku komunikaciju. Što treba da uradi da bi mogao da prima i šalje poruke preko interneta? Od čega se sastoji adresa korisnika? Mogu li dva različita korisnika imati istu mail adresu? Čime su zaštićene adrese kako bi se spriječio neovlašćeni pristup porukama? Koji se poznati programi koriste za čitanje, primanje i slanje poruka ( klijenti)? Kod nekih servisa za pristupanje uslugama koriste se web-browseri. Koji su najpoznatiji ovakvi servisi? U čemu je njihova prednost? Osnovni djelovi svake poruke su zaglavlje i tijelo (tekst) poruke. Koje podatke sadrži zaglavlje, a koje tijelo poruke? Zamisli da radiš u nekoj velikoj kompaniji. Kada ćeš adrese korisnika koji treba da vide poruku koju šalješ upisivati u polje Cc:, a kada u polje Bcc:? mogu poslužiti kao uvod u sljedeće aktivnosti: U Udžbeniku čitaju tekst o programu Outlook Web App. Učenici dobijaju sopstvenu mejl adresu sa lozinkom za pristup (od ICT koordinatora). U polju za adrese web-browsera (IE) upisuju adresu za pristup sevisu Live@edu. U polja za prijavljivanje upisuju adresu i lozinku koju su dobili. 134

135 Upotreba tabela u dokumentu Na stranici Provide account informations popunjavaju obavezna polja (označena zvjezdicom) i upisuju novu lozinku koju će ubuduće znati samo učenik. Podešavaju jezik i regionalne opcije. Detaljno upoznaju sadržaj prozora Outlook Web App web-aplikacije za razmjenjivanje poruka. Upoznaju funkciju svih panela u prozoru. Otvaraju foldere za čuvanje poruka (poštanske sandučiće). Otvaraju linkove za pristup: adresaru, pregledu pošte, kalendaru, podsjetniku... Otvaraju adresar (Contacts) i upisuju novi kontakt (New) u adresar (npr. ime, prezime i adresu druga/drugarice iz klupe). Napomena: Sa svim učenicima treba pažljivo, korak po korak, odraditi aktiviranje mejl naloga na servisu Live@edu. Predočiti im da usluge ovog servisa mogu koristiti i od kuće. Ohrabriti ih da sami ispituju mogućnosti koje pruža Outlook Web App i da ih u međusobnoj komunikaciji testiraju. Cilj aktivnosti: Učenici upoznaju opšte principe funkcionisanja servisa. Ovladavaju vještinama koje omogućavaju elektronsku komunikaciju, putem razmjene poruka. 2. U Udžbeniku, učenici čitaju o slanju i primanju poruka korišćenjem Outlook Web App. Posmatraju klipove 094, 095, 096 i 097. Prate i komentarišu ključne korake u procedurama slanja i primanja poruka. Izvode sljedeće operacije: U prozoru Outlook Web App na vrhu srednjeg panela uočavaju naredbu New. Iz padajućeg menija ove naredbe biraju opciju Message. U zaglavlju poruke koja je otvorena u novom prozoru unose adresu primaoca poruke (drug/drugarica iz odjeljenja) i naslov. U donjem dijelu prozora upisuju tekst poruke. Nakon toga kliknu na dugme Send u gornjem lijevom uglu. Šalju novu poruku primaocu kojeg su unijeli u kontakte (u prethodnoj aktivnosti). Umjesto upisivanja adrese, kliknu na dugme To: i biraju kontakt iz adresara (njegova adresa ili ime i prezime se tada automatski upisuju u polje za adresu). Šalju poruku koja sadrži dodatak (attachment). U listi foldera uočavaju nove prispjele poruke pored foldera Inbox (u zagradama). Otvaraju folder Inbox i pregledaju spisak prispjelih poruka u srednjem panelu. Selektuju neku od poruka i čitaju njen sadržaj u desnom panelu. Provjeravaju prispjele poruke klikom na dugme Check Messages. Uočavaju da je poruka koja ima dodatak (attachment) označena spajalicom. Uočavaju i druge oznake na porukama. Pregledaju poruku sa dodatkom i uočavaju listu dodatih fajova u zaglavlju poruke. Selektuju fajl u dodatku. Pregledaju sadržaj fajla bez snimanja (Open). Snimaju fajl iz dodatka (Save). Napomena: Za izvođenje gornjih operacija najbolje je da učenici koji sjede zajedno međusobno razmjenjuju poruke. Tako će se osigurati da svaki učenik dobija poruke, a istovremeno će učenici moći da kontrolišu svoj rad. Najbolje je da fajl koji se kači uz poruku bude neka slika, mada može poslužiti i neki dokument. Cilj aktivnosti: Učenici stiču operativne vješitine potrebne za: pregledanje, slanje i primanje poruka, pregledanje i snimanje fajlova koji su prikačeni uz poruku. Čas 3/3 Prijedlog aktivnosti za realizaciju ciljeva: 1. Učenici čitaju tekst o načinima automatskog odgovaranja na prispjelu poruku, prosljeđivanja primljene poruke drugim primaocima i slanja iste poruke na više adresa. Posmatraju klipove 099 i 100. Izvode sljedeće operacije: 135

136 Upotreba tabela u dokumentu Otvaraju Inbox i otvaraju poruku na koju treba odgovoriti. Biraju opciju Replly na vrhu desnog panela. Uočavaju da se u polje To: automatski upisala adresa pošiljaoca i naslov koji ima oznaku Re:. Unose tekst odgovora i šalju poruku klikom na dugme Send. Šalju poruku na više adresa (npr. neko obavještenje). Klikom na dugme To: otvara se lista kontakata. U kategoriji Default Global adresses nalaze se adrese učenika u razredu. Dvostrukim klikom na primaoce u listi ubacuju jednu za drugom adrese u polje To:. Na isti način i u polja Cc: i Bcc: ubacuju po nekoliko adresa (slika A8.2). Potvrđuju unesene adrese klikom na dugme OK, upisuju naslov i tekst poruke. Zatim šalju poruku klikom na Send. Slika A8.2 Unošenje adresa korišćenjem adresara (Contacts) Primaju poruku koja je poslata na više adresa i odgovaraju na nju korišćenjem naredbe Replly All. Uočavaju da se adrese i naslov automatski upisuju u odgovarajuća polja. Prosljeđuju primljenu poruku drugom primaocu korišćenjem opcije Forward. U polje To: ili korišćenjem adresara upisuju adresu primaoca. Uočavaju da je u tijelo poruke automatski ubačen tekst originalne poruke. Klikom na Send poruka se prosljeđuje novom primaocu. Napomena: Učenicima treba skrenuti pažnju da prilikom kucanja većeg broja adresa u polja To:, Cc: i Bcc:, adrese moraju biti odvojene tačka-zarezom (;). Prilikom automatskog odgovaranja ili prosljeđivanja poruke pošiljalac uvijek može promijeniti sve podatke koji se automatski upisuju. Cilj aktivnosti: Učenici stiču praktična znanja i vještine da bi mogli brže i efikasnije da obavljaju komunikaciju. 136

137 Danas se sve češće računar koristi i za razne vrste predavanja, odnosno prezentacije različitih sadržaja. Često je važno kako se nešto prezentuje. Već smo napisali sastav o našem gradu ali dopadljiva prezentacija može napraviti bolji efekat od sastava. Power Point je program za pravljenje profesionalnih prezentacija. Naučimo kako da napravimo efektnu prezentaciju našeg grada. 9. Računar će ti pomoći da upoznaš svoj grad/naselje OPERATIVNI CILJEVI: Učenici razumiju značaj prezentacije konkretnog sadržaja korišćenjem odgovarajuće aplikacije; znaju da koriste postojeće (ugrađene) obrasce za dizajniranje prezentacije; znaju da unesu i pozicioniraju tekst i sliku na slajdu; zna da startuje prezentaciju slide show ; znaju da insertuju tabele i grafikone na odgovarajući slajd; znaju da unesu dijelove filma i audio efekte u prezentaciju; znaju da naprave efektne prelaze između slajdova; znaju da dodaju atraktivne animacije u prezentaciju; znaju da odštampaju propratni materijal prezentacije. Didaktičke preporuke Ovaj dio gradiva treba da omogući učenicima usvajanje praktičnih znanja iz jednog od profesionalnih programa kojeg će veoma često koristiti Učenike treba podijeliti po grupama i svakoj grupi dodijeliti zadatke na određenu temu. Insistirati na kreativnosti i vršiti izbor najboljih prezentacija. Ako postoji mogućnost, najbolje prezentacije treba postaviti na nekom sajtu. U ovom dijelu takođe treba insistirati na sličnosti menija između raznih programa, raznih procesa otvaranja i zatvaranja dokumenata i podešavanja programa itd. U tom smislu treba prepustiti da učenici sami pokušaju da pronađu opcije i način koji bi im omogućio da odrade neke zadatke u prezentaciji. 137

138 Računar će ti pomoći da upoznaš svoj grad/naselje 9.1 Upoznavanje Power Pointa Jedan od važnih elemenata rada svakog poslovnog čovjeka je prezentacija poslova, projekata, rješenja, ideja, itd. Način na koji se nešto prezentuje je veoma važan. Upravo zbog toga postoje razne aplikacije za kreiranje prezentacija. One omogućavaju efektno i dopadljivo prikazivanje raznih informacija. Popularna aplikacija za kreiranje računarskih prezentacija je Microsoft PowerPoint (MS PowerPoint), a sastavni je dio Office paketa. Defaultni tip PowerPoint fajlova (verzije 2007 i 2010) je.pptx. U ranijim verzija Officea korišćen je tip fajla.ppt. PowerPoint omogućava da se prezentacija snimi i u drugim formatima. Često se koristi show format, koji omogućava pokretanje prezentacije bez PowerPointa (.ppsx format). Rad u svim Office aplikacijama je veoma sličan. Kartice: File (naredbe za manipulisanje fajlovima), Home (naredbe za upravljanje sadržajem), View (naredbe za podešavanje pogleda i menija), Insert (naredbe za umetanje sadržaja), Review (naredbe za provjeru gramatičke ispravnosti teksta, ubacivanje komentara, praćenje izmjena), nalaze se u svakoj od ovih aplikacija. Takođe, naredbe: New, Open, Save, Save As, Exit, Cut, Copy, Paste i mnoge druge, u svim aplikacijama imaju istu funkciju kao i u programima sa kojima ste već radili. Svaka od aplikacija ima i sistem za pomoć (Help) koja korisniku daje objašnjenja osnovnih funkcija aplikacije. Poziva se klikom na dugme ili prtiskom na tipku F1. MS PowerPoint se startuje kao i Word (slika 9.1). Slika 9.1 Dva načina startovanja aplikacije MS PowerPoint Izgled prozora PowerPointa prikazan je na slici 9.2. Radna površina se sastoji od slajda koji je osnov svake prezentacije. Dakle, prezentacija se sastoji iz slajdova. Design themes Slides Placeholder (okvir) Color layout View (prikazi) Slika 9.2 Standardni izgled PowerPoint prozora 138

139 Računar će ti pomoći da upoznaš svoj grad/naselje 9.2 Kreiranje prezentacije Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. šta su slajdovi, a šta dizajn prezentacije, 2. kako od praznog slajda doći do prezentacije, 3. kako se pravi prezentacija pomoću ugrađenih dizajn tema, 4. kako se pokreće prezentacija, 5. kako se kontroliše tok prezentacije Osnovni dijelovi prezentacije Slajd (Slide) je osnovni element prezentacije koji sadrži informacije i podatke koje želite da prezentirate (slika 9.2). Ove informacije se raspoređuju u slajdu prema šemi slajda (Slide Layout). Ona definiše različite kombinacije okvira za tekst, slika, nabrajanja, tabela, itd. Dizajn teme (Design Themes) su gotova vizuelna rješenja kojima se definiše izgled prezentacije (kartica Design kategorija Themes). Skup od osam boja upotrijebljenih u dizajnu slajdova se naziva šema boja (Color Layout, tab Design Color, slika 9.2). Osnovni element prezentacije je glavni slajd (Slide Master) i on sadrži informacije o dizajnu, tipu fonta, veličini i poziciji elemenata slajda, izgled pozadine i boje. Promjenom bilo kojeg njegovog parametra izvršiće se promjene na svim sladovima prezentacije. Pristup uređivanju glavnog slajda nalazi se na tabu View kategorija Master View Slide Master. Svaki element slajda pojavljuje se u sopstvenom okviru. Okvir (Placeholder) je nevidljivi pravougaonik koji definiše poziciju, veličinu i opšti format elemenata koji se nalaze u njemu. Dakle, slajd se sastoji od okvira (na primjer: slajd od dva okvira na slici 9.2). Prezentacija u PowerPointu se može raditi u nekoliko različitih prikaza (View): Normal (glavni prikaz u kome se vrši kreiranje slajdova), Slide Sorter (prikaz svih slajdova zajedno u formi sličica), Reading View (prikaz slajdova prilagođen čitanju) i Slide Show (prikaz slajdova pri prezentovanju) Kreiranje prezentacije bez uređenja dizajna Kad korisnik startuje od prazne prezentacije (Blank Presentation) mora definisati svaki detalj. Postoje šeme slajdova (slide layout) koje olakšavaju rad. Dakle, da bi ste otvorili novu praznu prezentaciju otvorite karticu File i izaberite opciju New. U novom prozoru (slika 9.3) selektujte opciju Blank presentation i kliknite dugme Create (kreiraj). Zatim, na kartici Home kliknite dugme Layout i iz padajućeg menija izaberite jednu od šema koje su slikovito prikazane na slici 9.3. Šemu birate prostim klikom na njen izgled. Klikom u okvire počnite sa unosom teksta ili drugih objekata (slike, dijagami, tabele, itd.). Slika 9.3 Kreiranje nove prezentacije korišćenjem šeme slajdova 139

140 Računar će ti pomoći da upoznaš svoj grad/naselje Kreiranje prezentacije korišćenjem dizajn-tema Ugrađene dizajn-teme (Design Themes) su profesonalno dizajnirane i koriste se za brzo i efikasno kreiranje ujednačenih i dopadljivih prezentacija. Iz new presentation okvira (File New) se bira opcija Themes (slika 9.4). Nakon toga se klikom selektuje željena tema, a postavlja pomoću dugmeta Create (slika 9.4). Unos podataka se vrši klikom na okvir sa uputstvom: Click to add title (naslov), Click to add subtitle (podnaslov), Click to add text (tekst slajda), Click icon to add content (unos tabela, grafike, slika, clip-art sadržaja, dijagrama ili videa). Kada smo popunili prvi slajd (obično je to samo naslov prezentacije i ime prezentatora), treba napraviti novi. Kliknite na dugme New Slide (novi slajd) na kartici Home ili pomoću naredbe New Slide iz kontekst-menija (poziva se desnim klikom na panel sa slajdovima (slika 9.4)). Prezentaciju je, nakon kreiranja, potrebno snimiti (poznata naredba File Save). Kopiranje, isijecanje, premještanje i brisanje slajdova se izvodi sa poznatim naredbama (Home Copy, Cut, Paste i Delete). Dizajn teme Gotove prezentacije sa Interneta ( Slika 9.4 Kreiranje nove prezentacije korišćenjem dizajn tema i otvaranje novog slajda Postoji još jedan pristup kreiranju prezentacija. Može se, naime, krenuti i od već napravljene prezentacije koja ima sve elemente (slajdove, tekst, slike, tabele), a zatim je modifikovati i prilagoditi svojim potrebama. Primjere ovakvih gotovih prezentacija možete naći u okviru File New Sample Templates ili ih preuzeti sa interneta koristeći panel Office.com Templates Pokretanje i kraj prezentacije Prezentaciju možete pokrenuti iz PowerPointa. Otvorite fajl sa prezentacijom i kliknite na karticu Slide Show. Na traci Slide Show u okviru kategorije Start Slide Show moguće je pokrenuti prezentaciju na jedan od dva načina: From Beginning (od početka) ili From Curent Slide (počev od trenutno selektovanog slajda). Prezentacija se može startovati i pritiskom na taster F5. Ako ne želite da otvorite PowerPoint, već direktno da pokrenete prezentaciju, iz kontekstnog menija fajla izaberite opciju Show. Ako ste prezentaciju snimili kao PowerPoint Show (.ppsx), dupli klik na fajl će je pokrenuti. Pritisnite tipku Esc ili desnim klikom izaberite opciju End Show da bi završili prezentiranje. 140

141 9.2.5 Kontrola slajdova Računar će ti pomoći da upoznaš svoj grad/naselje Tokom prezentacije treba kontrolisati prelazak između slajdova. Za prelazak na sljedeći slajd se koriste: lijevi klik, razmaknica, Enter ili tasteri za pomjeranje kursora (dolje ili desno). Za prelazak na prethodni slajd se koriste Backspace ili tasteri za pomjeranje kursora (gore ili lijevo). 9.3 Dodavanje objekata u prezentaciju Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. kako se kreiraju dijagrami u okviru slajda, 2. kako se unose tabele na slajd, 3. kako se dodaju djelovi filma u prezentaciju, 4. kako se audio efekti dodaju prezentaciji Dodavanje dijagrama Prezentacije često sadrže razne šeme i dijagrame. Kad nam je potreban dijagram, otvorimo karticu Insert i izaberemo opciju SmartArt. Otvara se dijalog box Choose SmartArt Graphic u kome biramo tipove dijagrama grupisane po kategorijama. Zatim izaberemo odgovarajući tip dijagrama i kliknemo na OK. Dijagram će se smjestiti u novi okvir. Dodavanje ili promjena teksta u elementu dijagrama se vrši klikom u unutrašnjost elementa i upisivanjem teksta (slika 9.5). Pri radu sa dijagramom, u meniju se pojavljuje stavka SmartArt Tools koja ima svoje dvije kartice Design i Format (slika 9.5). U okviru Design trake toolbara se nalaze opcije za dodavanje novih elemenata, modifikovanje šeme i izgleda dijagrama. U Format traci nalaze se opcije za izbor oblika, boje, pozicije i veličine elemenata dijagrama. Raspoložive opcije u ovim trakama zavise i od tipa dijagrama koji se kreira. Slika 9.5 Dodavanje okvira sa dijagramom i uređivanje dijagrama Dodavanje tabele Dodavanje tabela je potpuno isto kao i u Wordu. Koristi se naredba Table sa kartice Insert. Tabela se smješta u poseban okvir. 141

142 Računar će ti pomoći da upoznaš svoj grad/naselje Dodavanje video ili audio zapisa Efektna prezentacija sadrži multimedijalne elemente. Uključivanje fotografija, ClipArt sličica, audio i video zapisa je omogućeno u PowerPointu. Za to je zadužen tab Insert. Dodavanje slika je isto kao i u Wordu (naredba Picture kategorija Images). Audio i video zapisi se dodaju izborom opcije Video ili Audio iz kategorije Media, taba Insert. Meni opcije Video nudi unos video sadržaja (slika 9.6): Video From File (video zapis iz fajla), Video from Web site (video zapis sa interneta) i Video from ClipArt (video zapis iz Office kolekcije). Meni opcije Audio nudi unos audio (zvučnih) sadržaja (slika 9.6): Audio From File (audio zapis iz fajla), ClipArt Audio (audio zapis iz Office kolekcije) i Record Audio (snimanje audio zapisa). Selektovanjem video odnosno audio zapisa na slajdu, pojavljuju se trake Video Tools odnosno Audio Tools. Obje imaju karticu Playback pomoću koje se može upravljati reprodukcijom video odnosno audio sadržaja (slika 9.6). Obratite pažnju na meni naredbe Start (kartice Playback) i njegove tri opcije: Automatically (automatsko startovanje), On Click (startovanje klikanjem) i Play across slides (reprodukovanje dok traje prezentacija). Audio zapis Trake za reprodukovanje Slika 9.6 Unos audio-video zapisa i njihov prikaz na slajdu 142

143 Računar će ti pomoći da upoznaš svoj grad/naselje 9.4 Specijalni efekti Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. kako se poboljšava vizuelni izgled prezentacije, 2. kako se prave efektni prelazi između slajdova, 3. kako se dodaju atraktivne animacije, 4. kako se priprema materijal za publiku Prelazi između slajdova Efektna prezentacija podrazumijeva stalnu audio-vizuelnu stimulaciju publike. Naravno, u tome ne treba pretjerivati, jer previše animacija i efekata može dosaditi i skrenuti pažnju publici od sadržaja. Posebno je važan prelaz između slajdova, tj. način na koji se prelaz izvršava. U prikazu Normal, selektujte slajd i kliknite na karticu Transitions (prelazi) i izaberite neku od animacija iz padajućeg menija (slika 9.7). U kategoriji (panelu) Timming, možete podesite vrijeme trajanja prelaza Duration (trajanje) i izabrati zvuk koji će pratiti otvaranje slajda Sound (zvuk). Slajdovi će se pojavljivati On Mouse Click (nakon pritiska na taster miša) ili After (nakon isteka vremena koje ćete unijeti u polje). Kliknite na dugme Preview (na početku trake Transistions) da biste vidjeli kompletnu animaciju slajda. Možete podesiti i specijalne efekte (Effect Options), čije opcije zavise od konkretnog tipa prelaza. Sve ovo možete ponoviti za svaki slajd posebno ili primijeniti na sve klikom na Apply to All. Slika 9.7 Izgled prozora za kreiranje prelaza slajdova Kreiranje sopstvene animacije Animacije možete kreirati za svaki element slajda posebno. Otvorite karticu Animations (slika 9.8). Izaberite element slajda koji želite da animirate. U padajućem meniju kategorije Animation možete izabrati animaciju iz grupa: Entrance (pojavljivanje elementa), Emphasis (naglašavanje elementa), Exit (nestanak elementa sa slajda) i Motion Path (kretanje elementa po slajdu, po unaprijed definisanoj ili proizvoljnoj putanji). 143

144 Računar će ti pomoći da upoznaš svoj grad/naselje Izaberite efekat ili kliknite na jednu od More effects opcija, da biste otvorili dijalog sa proširenim skupom mogućih efekata. Da biste pokrenuli animaciju, kliknite Preview (ili Play na panelu animacija Animation Pane). Tako redom za sve elemente slajda (slika 9.9). Slično kao kod podešavanja prelaza, na traci kartice Animations (kategorija Timing) možete podesiti način startovanja animacije (Start), njeno trajanje (Duration), odlaganje njenog pojavljivanja (Delay), izmijeniti redosled elemenata animacije (Reorder Animation) i dodati specijalan efekat (Effect Option). Na panelu animacija Animation pane, vidi se lista svih postavljenih animacija poređanih po redosljedu pojavljivanja. Slika 9.8 Kreiranje sopstvene animacije slajda Štampanje propratnog materijala Audio-vizuelnom prikazu prezentacije možete dodati štampani materijal i podijeliti ga publici radi lakšeg praćenja izlaganja. Štampanje prezentacije je slično štampanju dokumenta u Wordu. Jedina je razlika (slika 9.9) u određivanju šta da se štampa: Full Page Slides (jedan slajd na cijeloj strani), Note Pages (bilješke), Outline (skica prezentacije) i Handouts (priručnik sa više slajdova po stranici). Slika 9.9 Padajući meni za izbor dijela prezentacije koji će da se štampa Korisni linkovi:

145 Prijedlog aktivnosti za realizaciju ciljeva Prijedlog broja časova: 2 Računar će ti pomoći da upoznaš svoj grad/naselje Čas 1/2 1. Učenici čitaju tekst o multimedijalnim prezentacijama i popularnom programu za izradu prezentacija Power Point. Posmatraju klipove 101, 102. Izvode sljedeće operacije: Pokreću Power Point korišćenjem menija Start ili pomoću ikonice na desktopu. Ako ikonica ne postoji na desktopu, treba je kreirati. Učenici identifikuju osnovne elemente prozora Power Pointa. Uočavaju tabove i komande koji postoje i u Wordu (sličnosti između Office aplikacija). Uočavaju elemente koji su karakteristični samo za Power Point: okvire, slajdove, panele... Otvaraju neku gotovu prezentaciju pomoću taba File (naredba Open). Isprobavaju različite prikaze koristeći dugmad na status baru. Kreiraju novu praznu prezentaciju pomoću taba File (naredba New). U otvorenom prozoru selektuju Blank presentation i kliknu na dugme Create. Posmatraju početni slajd prazne prezentacije i okvire koji se na njemu nalaze. Mijenjaju šemu okvira pomoću naredbe Layout na tabu Home. Iz menija naredbe Layout biraju neku od gotovih šema za raspoređivanje okvira na slajdu. Počinju s unosom teksta u okvire za tekst. Brišu nepotrebne okvire. Raspoređuju okvire za tekst na slajdu i podešavaju njihovu veličinu. Mijenjaju fontove, stilove, boju i veličinu slova u okvirima (kao u Wordu). Napomena: Učenicima treba skrenuti pažnju na menije i naredbe u Power Pointu koje srećemo i u Wordu. Cilj aktivnosti: Učenici upoznaju jednu od najpoznatijih aplikacija za izradu prezentacija Power Point. Stiču operativna znanja i vještine potrebne za prezentiranje različitih sadržaja. 2. Učenici posmatraju klipove 104 i 105. Upoznaju se sa tehnikama kreiranja prezentacija, načinima korišćenja gotovih dizajnerskih rješenja, kontrolom prezentovanja. Izvode sljedeće operacije: Otvaraju novu praznu prezentaciju. Na tabu File pokreću naredbu New, a zatim Themes. U prozoru biraju jedno od gotovih vizuelnih rješenja i aktiviraju naredbu Create. Istu operaciju izvode korišćenjem taba Design (kategorija Themes). Modifikuju šemu boja u dizajnu prezentacije, pomoću dugmeta Colors na tabu Design. U okvire početnog slajda unose naslov i podnaslov prezentacije. Modifikuju font, stil, veličinu i boju slova u okvirima, korišćenjem istih naredbi kao u Wordu. Ubacuju novi slajd u prezentaciju, korišćenjem kontekstnog menija u panelu za prikazivanje slajdova. Kreiraju još jedan slajd korišćenjem naredbe New Slide, na tabu Home. Snimaju napravljenu prezentaciju korišćenjem naredbe Save, na tabu File. Otvaraju gotovu prezentaciju i pokreću prezentovanje korišćenjem naredbi na tabu Slide Show. Prekidaju prezentovanje pomoću dugmeta Esc. Isprobavaju i druge načine prezentovanja: pomoću tastera F5 i pomoću dugmeta Slide Show na status baru. Pokreću prezentiranje (Slide Show) gotove prezentacije. Pomoću miša i dugmadi na tastaturi kontrolišu dinamiku prezentiranja (otvaranje novih slajdova, vraćanje na prethodni sljad i sl.). Snimaju prezentaciju kao fajl tipa.ppsx. Pokreću direktno prezentiranje duplim klikom na ovaj fajl. 145

146 Računar će ti pomoći da upoznaš svoj grad/naselje Zadatak: Učenici preuzimaju s interneta gotovu prezentaciju i prilagođavaju je svojim potrebama. Napomena: Pripremiti gotovu prezentaciju za pokretanje prezentovanja. Učenicima skrenuti pažnju na veliki broj tipova fajlova koje podržava Power Point. Podvući razliku između fajlova sa ekstenzijama.pptx i.ppsx Cilj aktivnosti: Učenici uviđaju značaj dobrog vizuelnog izgleda prezentovanog sadržaja. Stiču potrebne operativne vještine za: raspoređivanje informacija po slajdovima, uređivanje slajdova, kontrolisanje odvijanja prezentacije. Čas 2/2 Prijedlog aktivnosti za realizaciju ciljeva: 1. U Udžbeniku, učenici čitaju tekst o umetanju slika, grafikona, audio i video snimaka u Power Point prezentaciju. Posmatraju klipove 106, 107, 108, i 109. Upoznaju različite tipove multimedijalnih sadržaja i načine njihovog umetanja u prezentaciju. Izvode sljedeće operacije: Otvaraju prezentaciju koju su sačuvali u prethodnoj aktivnosti. Na novom slajdu umeću dijagram, korišćenjem naredbe Smart Art na tabu Insert. U dijalog boksu biraju tip šeme (dijagrama). U polja dijagrama unose potrebne informacije i formatiraju tekst po svom nahođenju. Uočavaju nove tabove koji se koriste za rad sa dijagramima: Design i Format. Na novom slajdu umeću sliku koja je sačuvana u računaru, korišćenjem naredbe Picture (tab Insert), kao i sliku iz Office kolekcije, korišćenjem naredbe Clip Art. Na novom slajdu ubacuju tabelu, korišćenjem naredbe Table (tab Insert). Dodaju video zapis na novi slajd pomoću naredbe Video (tab Insert, kategorija Media). Uočavaju pojavu novih tabova: Format i Playback. Pomoću trake za reprodukciju, koja se nalazi ispod video zapisa, pokreću njegovo emitovanje, direktno na slajdu. Na kartici Playback podešavaju da emitovanje video fajla počne čim se otvori slajd (Automatically). Pokreću Slide Show prezentacije i posmatraju umetnute sadržaje. Dodaju audio zapise na novi slajd pomoću naredbe Audio na tabu Insert (kategorija Media). Uočavaju pojavu novih tabova Format i Playback. Koristeći traku za reprodukciju, koja se nalaze ispod audio zapisa, pokreću emitovanje zvuka, direktno na slajdu. Podešavaju na kartici Playback da se emitovanje zvučnog zapisa na slajdu odvija tokom trajanja slajd šoua (Play accros slides). Snimaju izmjene napravljene u prezentaciji. Napomena: Učenicima treba dati primjer dijagrama. Oni sami biraju tip dijagrama koji odgovara onom koji je dat i u njega unose odgovarajuće podatke. Cilj aktivnosti: Učenici uviđaju značaj postojanja multimedijalnih elemenata u prezentovanju. Znaju kako se ubacuju slike, video i audio snimci u Power Point prezentaciju. 2. Učenici raspravljaju o tome kako da poboljšaju vizuelni izgled i dinamičnost prezentacije. Čitaju u Udžbeniku o prelazima između slajdova i animacijama. Posmatraju klipove 110 i 111. Izvode sljedeće operacije: Otvaraju prezentaciju iz prethodne aktivnosti. Na tabu Transitions, otvaraju prošireni padajući meni svih prelaza. Biraju jedan od njih. Pomoću dugmeta Preview posmatraju kako će odabrani prelaz izgledati prilikom prezentovanja. 146

147 Na tabu Transitions (kategorija Timming) podešavaju vremensko trajanje prelaza (Duration), biraju zvuk (Sound) koji će pratiti otvaranje novog slajda i da li će se slajd pojavljivati klikom na taster miša ili poslije nekog vremena (koje treba definisati), dodaju specijalni efekat pomoću menija naredbe Effect Options. Na kraju primjenjuju ovaj prelaz na sve slajdove prezentacije Aplly to all. Pokreću Slide Show prezentacije i posmatraju prelaze između slajdova. Računar će ti pomoći da upoznaš svoj grad/naselje Otvaraju slajd prezentacije na kome se nalazi slika, dijagram, okvir za tekst i sl. Selektuju jedan ovakav element na slajdu i otvaraju tab Animations. U proširenom meniju posmatraju razne tipove animacija, razvrstane po kategorijama. Biraju animaciju za selektovani element. Pomoću dugmeta Preview posmatraju kako će animacija izgledati prilikom prezentovanja. U kategoriji Timmings (na tabu Animations) podešavaju način startovanja animacije, njeno trajanje, odlaganje startovanja. Dodaju specijalni efekat, koristeći dugme Effect options. Posmatraju napravljene izmjene klikom na Preview. Dodaju animacije za sve elemete na slajdu. Otvaraju panel animacija (Animation pane) da bi vidjeli kojim redom se animacije pojavljuju na slajdu. Mijenjaju redosljed pojavljivanja animacija pomjeranjem stavki u panelu pomoću strelica na dnu (Re-Order). Pokreću Slide Show prezentacije i posmatraju napravljene animacije i prelaze. Snimaju izmjene. Napomena: Učenicima treba sugerisati da ne pretjeruju sa korišćenjem prelaza i animacija. Previše ovakvih efekata može posmatračima odvratiti pažnju od sadržaja koji se prezentuje. Cilj aktivnosti: Učenici razumiju da je, pored sadržaja prezentacije, veoma važan i način njegovog prezentovanja. Učenici umiju da elemente koji se pojavljuju na slajdovima obogate animacijom i da postave prelaze između slajdova. 147

148 Kaže se da konac djelo krasi. Da vidimo kako smo učili ove godine i kako smo naučili da koristimo računar. Excel je program za tabelarnu obradu podataka koji nam može pomoći u velikom broju poslova sa brojkama. Naučimo kako da napravimo tabelu za računanje našeg uspjeha u školi i uspjeha naših nastavnika da nas nauče. 10. Uspjeh u školi zavisi i od računara OPERATIVNI CILJEVI: Učenici poznaju osnovne procedure sa radnim knjigama (spreadsheets); znaju da obilježavaju polja u tabeli i unose tekst i brojeve u njih; znaju da imenuju radnu tabelu; znaju da dodaju izostavljene vrste i kolone; znaju da brišu djelove tabele; znaju da podese veličinu polja u tabeli; znaju da sortiraju vrste po rastćem ili opadajućem numeričkom ili alfabetskom rasporedu; znaju da unesu proste aritmetičke formule. Didaktičke preporuke S obzirom da se ova tema obrađuje na kraju, učenici bi već trebalo da znaju opšte stvari u radu sa fajlovima, tako da bi ovu temu trebalo odmah praktično da rade kroz nekoliko jednostavnih primjera. Uraditi primjer za proračun uspjeha učenika i razreda računajući prosjek ocjena. Učenicima, prije svega, treba predstaviti koje su mogućnosti i prednosti programa za tabelarne proračune Pokretanje Excela Osim unosa teksta, poslovni ljudi svakodnevno rade razne vrste proračuna, statistika, analiza itd. Ovakva vrsta poslova se radi korišćenjem raznih tabela. Upravo zbog toga postoje aplikacije koje omogućavaju tabelarnu obradu podataka. Ovakvi programi se nazivaju spreadsheet aplikacije. 148

149 Uspjeh u školi zavisi i od računara Popularna aplikacija za tabelarne proračune, dio softverskog paketa Microsoft Office, je Microsoft Excel (MS Excel). Ono što olakšava rad sa Windows (posebno Office) aplikacijama je da su slične jedna drugoj. Već na osnovu znanja iz Worda, svaka druga Office aplikacija se čini poznata. U Excelu je veliki broj naredbi i procedura isti kao u Wordu. Aktuelne verzije Excela su: 2000, XP, 2003, 2007 i Pomoću Excela korisnik može primjenjivati standardne matematičke i logičke operacije kao i ugrađene formule i funkcije pri radu sa podacima u tabelama. Defaultni tip Excel fajlova (u verzijama Officea 2007 i 2010) je.xlsx. Prethodne verzije Excela (2000, XP i 2003) koristile su tip fajla.xls. MS Excel se startuje najčešće dvostrukim klikom na ikonicu prečice smještenu na desktopu (slika 10.1). Druge način je iz Start menija (ista je lokacija naredbe kao i za Word). Slika 10.1 Dva načina startovanja aplikacije MS Excel Jedan mogući izgled prozora Excela prikazan je na slici Radna površina ima izgled jedne ogromne tabele sa označenim redovima i kolonama. Pokazivač ima oblik bijelog krstića. Polje u koloni B, u redu br. 5 Sadržaj polja B5 Ime tabele Change your view Slika 10.2 Standardni izgled Excel prozora 10.2 Kreiranje tabele Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. kako se obilježavaju polja u tabeli, 2. kako se imenuju radne tabele, 3. kako se unosi tekst, a kako brojevi u polja, 4. kako se dodaju zaboravljene vrste ili kolone, 5. kako se brišu djelovi tabele, 6. kako se podešava veličina polja u tabeli. 149

150 Uspjeh u školi zavisi i od računara Worksheet (radna tabela) Radne tabele (worksheets) se sastoje polja ili ćelija (cells) koje su organizovane u redove (rows) i kolone (columns). U ćelije se upisuju podaci. Kolone se obilježavaju velikim slovima abecede: A, B, C,..., Z, AA, AB,... Redovi imaju brojčane oznake: 1, 2, 3... Radna tabela veliki broj redova i kolona. Ćelije imaju oznaku koja se dobija kombinacijom slova (oznake kolone) i brojeva (oznaka reda). Tako npr. B5 je polje u koloni B i 5. (petom) redu. Oznaka polja i njegov sadržaj su vidljivi iznad tabele kad je to polje selektovano (slika 10.2). Jedna tabela ima ogroman broj ćelija (preko 16,5 miliona). Radna tabela ima svoje ime i ono je vidljivo na jezičku u lijevom donjem uglu tabele (slika 10.2) Workbook (radna knjiga) Radna knjiga (workbook) je skup radnih tabela i ujedno Excelov dokument. Po pokretanju MS Excel, radna knjiga ima tri radne tabele: Sheet1, Sheet2, Sheet3. Excel fajlovi se snimaju i otvaraju na istovjetan način kao i kod ostalih Windows aplikacija. Broj radnih tabela u fajlu je moguće povećati ili smanjiti.i iime radne tabele se može promijeniti. Kliknite desnim tasterom na tab sa imenom i iz kontekst menija izaberite naredbu Rename. Zatim unesite novo ime (npr. Tabela1) i pritisnete Enter (slika 10.3). U kontekst meniju (slika 10.3) ćete naći još korisnih i poznatih naredbi: Insert (umetanje nove tabele), Delete (brisanje tabele) i Move or Copy (premještanje ili kopiranje), Tab color (označavanje jezička nekom bojom), Hide (ukrivanje tabele) i sl. Slika 10.3 Kontekst meni i promjena imena radnoj tabeli Unos teksta Tekst se u ćelije unosi tako što se klikne na ćeliju i ukuca tekst pomoću tastature. Pritiskom tastera Enter prelazite u sljedeći red. Možete koristiti i tastere za pomjeranje kursora. Izbor fonta i poravnanje teksta se vrši isto kao i u Wordu Unos brojeva Brojevi se unose kao i slova. Obratite pažnju kad unosite decimalne brojeve jer se decimalna tačka može predstaviti znakom. i, (što zavisi od regionalnog podešavanja Windowsa). Znak decimalnog zareza nećete pogriješiti ako koristite taster. sa numeričke tastature. Ukoliko želite da prikažete broj kao tekst (npr. oznaku broj 007 ) unesite znak (apostrof) ispred broja. 150

151 Uspjeh u školi zavisi i od računara Selektovanje ćelija u tabeli Ćelija se selektuje ako kliknete na nju (slika 10.4). Kada želite da selektujete više susjednih ćelija, kliknite na prvu, držite lijevi taster miša i povucite miša tako da se označi željeni blok ćelija (slika 10.4). Označena polja će promijeniti boju. Nesusjedna polja se selektuju tako što se drži taster Ctrl i klikne se na svako polje redom (slika 10.4). Sva polja u tabeli se selektuju kombinacijom tastera Ctrl + A (naredba Select All). Slika 10.4 Selektovanje ćelija u tabeli Selektovanje redova i kolona Red se selektuje tako što se klikne na broj reda na lijevoj strani radne tabele. Pokazivač će tada dobiti izgled crne strelice. Susjedni redovi se selektuju prevlačenjem lijevim tasterom od prvog do zadnjeg reda (slika 10.5). Nesusjedni redovi se selektuju, kao i ćelije, pomoću tastera Ctrl (slika 10.5). Slika 10.5 Selektovanje redova u tabeli Na isti se način selektuju i kolone. Radne tabele se selektuju klikom na ime ( jezičak ). Selektovana polja možete osjenčiti ili obojiti kao i u Wordu! Umetanje i brisanje redova i kolona (Insert i Delete) Red se umeće tako što selektujete onaj red iznad koga treba dodati novi, otvorite kontekstni meni reda i izaberete naredbu Insert. Na sličan način se umeće nova kolona: selektujete kolonu ispred koje želite da dodate novu i iz kontekstnog menija izaberete Insert. Na ovaj način se dodaje i nova radna tabela. Brisanje redova, kolona i tabela, izvodi se na sličan način. Elementi koje brišete se najprije selektuju a zatim se iz konteksnog menija izabere naredba Delete. 151

152 Uspjeh u školi zavisi i od računara Promjena visine reda i širine kolone (Row Height i Column With) Selektujte neku ćeliju koja pripada redu kojem želite da promjenite visinu. Otvorite tab Home kategorija Cells, a u meniju Format zatim odaberite naredbu Row Height (visina). U dijalog-boks unesite željenu visinu reda (slika 10.6). Na isti način se mijenja širina kolone (Format Column Width (širina)). Promjena visine redova i širine kolona se može uradi i ručno. Postavite pokazivač na liniju između dva reda (kolone) i kad on poprimi oblik (odnosno ) kliknite i pomjerite graničnu liniju u željenom pravcu (slika 10.6). Slika 10.6 Promjena visine reda i širine kolone 10.3 Prosti tabelarni proračuni Iz ovog dijela učenici treba da nauče: 1. kako se mogu poredati podaci u koloni, 2. kako se mogu sortirati podaci u tabeli, 3. kako se mogu unijeti proste aritmetičke formule Sortiranje podataka u tabeli sa jednom kolonom Selektujte jedno polje u koloni koju želite da sortirate i na katici Data u kategoriji Sort and Filter, kliknite na dugme (za sortiranje kolone u rastućem redosledu) ili (za sortiranje kolone u opadajućem redosledu). Ovo sortiranje se ne preporučuje za rad sa tabelama sa više kolona. Ukoliko želite da sortirate sadržaj samo nekih polja, selektujte polja i kliknite na odgovarajuće ikonice tj Sortiranje podataka u tabeli Možete sortirati cijelu tabelu (ili dio tabele), po nekom kriterijumu (koloni) u rastućem odnosno opadajućem redosledu. Selektujte tabelu i izaberite naredbu Sort sa katrice Data - kategorija Sort and Filter. U dijalog boksu ćete odrediti načine sortiranja (slika 10.7). Ukoliko želite da sortirate dio tabele selektujte ga. 152

153 Uspjeh u školi zavisi i od računara Slika 10.7 Izbor kriterijuma za sortiranje U polju Column (Sort by) birate kolonu po kojoj ćete sortirati podatke, u polju Sort On birate tip podatka po kome se sortiranje vrši a u koloni Order birate način sortiranja za podatke tekstualnog tipa sortiranje se vrši A do Z ili obrnuto, dok se numerički podaci sortiraju od najmanje do najveće brojne vrijednosti i obrnuto. Ako su neki podaci isti dodajte novi kriterijum sortiranja pritiskom na dugme Add Level. U novom redu Then by opet izaberite kolonu i tip sortiranja. Na slici 10.8 je dat prikaz sortiranja tabele po koloni Ime i Prezime (kolona B) od A do Z (tektualni podaci), a zatim po koloni Str. Jez. (kolona D) od najmanje do najveće vrijednosti (numerički podaci) Unos formula Excel omogućava korisnicima unos raznih računskih i logičkih formula. Kliknite na polje u koje želite da unesete formulu i unesite znak jednakosti ( = ), a zatim i formulu. Formula se sastoji od: promenjivih, izraza, konstanti i operatora. Nakon unosa formule pritisnite Enter. Ukoliko je formula ispravna, u polju će se prikazati rezultat. U polju Formula Bar vidite sadržaj formule kada kliknete na polje koje je sadrži. Klikom na polje Formula Bar možete izmijeniti formulu (slika 10.8). Slika 10.8 Unosi formule i prikaz Fomula Bara Aritmetičke formule Osnovni aritmetički operatori u formulama su: + ( sabiranje), - (oduzimanje), * (množenje) i / (dijeljenje). Ako želite da u polju G2 izračunate razliku vrijednosti u poljima E2 i F2, kliknite na polje G2, unesite formulu =E2- F2 i pritisnite Enter. Ne morate unositi oznake polja pomoću tastature već možete koristiti miša: u polju u koje želite da unesete formulu unesite znak =, zatim kliknite na polje E2 (oznaka polja E2 će se automatski upisati u formulu), unesite znak -, pa opet kliknite na polje F2 (oznaka polja F2 će se automatski upisati u formulu) i pritisnite Enter (slika 10.9). Slika 10.9 Kreiranje proste formule 153

154 Uspjeh u školi zavisi i od računara Korisni linkovi: HA aspx Prijedlog aktivnosti za realizaciju ciljeva Prijedlog broja časova: 2 Čas 1/ U Udžbeniku, učenici čitaju tekst o programu za izvođenje tabelarnih proračuna MS Excel. Posmatraju klipove 112 i 113. Izvode sljedeće operacije: Pokreću Excel korišćenjem menija Start ili pomoću ikonice na desktopu. Ako ikonica ne postoji na desktopu, treba je kreirati. Uočavaju glavne elemente Excelovog prozora. Identifikuju tabove i menije koji postoje i u drugim Office aplikacijama. Uočavaju tabove radnih tabela (Sheets 1, 2, 3) na dnu prozora i prebacuju se između njih. Selektuju polja (ćelije) u tabeli, uočavaju oznake redova i kolona. Dodjeljuju ime tabeli desnim klikom na njen tab. Iz kontekstnog menija biraju naredbu Rename i upisuju novo ime pomoću tastature. Na isti način tab tabele označavaju bojom i skrivaju tabelu da se ne prikazuje. Umeću novu tabelu korišćenjem naredbe Insert u kontekstnom meniju ili pomoću dugmeta Insert sheet koje se nalazi pored tabova tabela. Brišu postojeću tabelu pomoću kontekstnog menija. Unose tekstualne i numeričke podatke u ćelije. Mijenjaju svojstva karaktera u ćelijama (boju, stil, veličinu...) korišćenjem istih naredbi kao u Wordu. Isprobavaju funkcije tastera za navigaciju i tastera Tab i Enter, radi prebacivanja između susjednih ćelija. Snimaju Excelov fajl korišćenjem taba File. Napomena: Prilikom snimanja fajla učenicima treba skrenuti pažnju na brojne tipove fajlova koje podržava Excel. Upoznati ih s ekstenzijama.xlsx i.xsl koje se često koriste pri radu s Excelom. Cilj aktivnosti: Učenici upoznaju aplikaciju Excel za tabelarnu obradu podataka. Učenici znaju kako da upravljaju tabelama i unose podataka u ćelije. 2. Učenici posmatraju klipove 114, 115 i 116. Prate i komentarišu različite tehnike selekcije ćelija u Excelu. Raspravljaju kada koju od ovih tehnika treba koristiti. Izvode sljedeće operacije: Otvaraju snimljeni Excel fajl. Selektuju pojedinačne ćelije klikom na njih. Selektuju blok susjednih ćelija prevlačenjem. Selektuju nesusjedne ćelije pomoću tastera Ctrl. Selektuju sve ćelije korišćenjem kombinacije tastera Ctrl+A. Selektuju blok susjednih ćelija prevlačenjem. Pomoću dugmadi Border i Fill color na tabu Home (kategorija Font) podešavaju okvire oko selektovanih ćelija i boju pozadine ćelija. Selektuju jedan red tabele, nekoliko susjednih redova (prevlačenjem) i nesusjedne redove (pomoću tastera Ctrl). Na isti način selektuju kolone. Umeću novi red (Row) u tabelu korišćenjem kontekstnog menija ili korišćenjem dugmeta Insert na tabu Home (kategorija Cells).

155 Uspjeh u školi zavisi i od računara Umeću novu kolonu (Column) u tabelu, korišćenjem kontekstnog menija ili korišćenjem dugmeta Insert, na tabu Home (kategorija Cells). Selektuju više susjednih ćelija. Pomoću naredbe Merge&Center spajaju više ćelija u jednu. Pomoću opcije Wrap text podešavaju visinu ćelije kako bi u nju mogao da stane čitav tekst. Mijenjaju širinu kolona i visinu redova pomjeranjem graničnih linija (pomoću miša). Selektuju ćeliju u redu (koloni) kojoj treba promijeniti visinu (širinu). Pomoću naredbe Format na tabu Home aktiviraju dijalog boks Row Height (Column Width) i unose željene dimenzije. Napomena: Učenicima treba skrenuti pažnju na opšti tip podatka u Excelu: General. Takođe treba napomenuti da se sadžaj ćelija može formatirati tako da se u njima prikazuje samo određeni tip podatka: tekst, broj, procenat, datum, vrijeme, novčani iznos... Podešavanje tipa podataka u ćelijama obavlja se pomoću menija Number format na kartici Home (slika A9.1). Slika A9.1 Tipovi podataka u tabelama Excela Cilj aktivnosti: Učenici znaju kao se unose podaci u tabele. Umiju da podese širinu redova i visinu kolona. Stiču praktične vještine potrebne za brže i efikasnije baratanje podacima u Excelu. Čas 2/2 Prijedlog aktivnosti za realizaciju ciljeva: 1. Učenici u Udžbeniku čitaju tekst o sortiranju podataka u Excelu. Posmatraju klip 117. Prate i komentarišu različite načine sortiranja podataka. Izvode sljedeće operacije: Otvaraju novu radnu knjigu (fajl) u Excelu. U prvoj koloni (predmeti) tabele upisuju nazive nastavnih predmeta koje učenik/učenica pohađa. Selektuju ćelije u koloni predmeti i sortiraju podatke po abecednom redu (A-Z), koristeći meni naredbe Sort&Filter na kartici Home. U drugu kolonu (ocjene) upisuju trenutne ocjene iz nastavnih predmeta. Selektuju obje kolone i iz menija naredbe Sort&Filter pokreću naredbu Custom Sort. Podešavaju sortiranje po ocjenama od najmanje do najveće vrijednosti (Order). Ponovo pokreću naredbu Custom Sort i dodaju novi nivo sortiranja (po koloni predmeti), ali u obrnutom abecednom rasporedu (Order). 155