Sadržaj: Učenje na daljinu i e-učenje (4) 3 Mala škola programiranja C# (4) 6 Internet komunikacija sa Windows Live

Size: px
Start display at page:

Download "Sadržaj: Učenje na daljinu i e-učenje (4) 3 Mala škola programiranja C# (4) 6 Internet komunikacija sa Windows Live"

Transcription

1

2 Microsoft želi da pomogne da se osmisle dugoročni modeli primene savremenih sredstava informacionih i komunikacionih tehnologija u obrazovnim procesima i podržava projekte koji pomažu osavremenjavanje školske računarske opreme, softvera i Internet veze škola, projekte koji doprinose podizanju nivoa računarske pismenosti nastavnika i učenika, projekte koji pružaju pomoć stručnom usavršavanju nastavnika i osavremenjavanju školskih programa, projekte za primenu savremenih metoda učenja, saradnju nastavnika u mrežnom okruženju i druge projekte koji za svoj rezultat daju visokokvalitetna iskustva u oblasti učenja i razvoja obrazovanja. Microsoft program Partner u učenju na globalnom nivou pruža pomoć nastavnicima u stručnom usavršavanju i pomaže saradnju među nastavnicima radi unapređenja nastave i procesa učenja. Elektronski časopis za nastavnike Partner u učenju je posvećen primeni računara u nastavi, elektronskom učenju i digitalnoj pismenosti učenika i nastavnika. Elektronski časopis za nastavnike Partner u učenju je besplatan i izlazi mesečno. Sadržaj: Učenje na daljinu i e-učenje (4) 3 Mala škola programiranja C# (4) 6 Internet komunikacija sa Windows Live 10 Messenger-om Pisanje skripti (2) 12 Obrazovni materijal na Internetu 15 Čas informatike (4) 17 Umreženi svet Priprema za nastavnike 17 Materijal za učenje (za učenike) 21 Materijal za beleške učenika 25 Test znanja za učenike 31 Urednik: Miloš Milosavljević Autori: Miloš Milosavljević Goran Stanojević Katarina Milanović 2

3 Učenje na daljinu i e-učenje (4) Instrukcioni dizajn i elektronsko učenje Pedagoške teorije su se stolećima razvijale pod uticajem psiholoških teorija, praktičnih zapažanja i analize procesa nastave u učionici gde su licem u lice komunicirali nastavnik i učenici. Razvoj tehnike ponudio je novo okruženje za učenje i nastavu, koje uvodi u praksu nove metode nastave, uz izmenjenu ulogu nastavnika i učenika. Mogućnost uspostavljanja asinhrone nastave na daljinu iznedrila je tzv. virtualne učionice, gde učenici i nastavnici komuniciraju putem interneta na specijalnim Web portalima, pristupajući namenski napravljenim nastavnim materijalima i diskutujući na mreži u grupama oformljenim po uzoru na odeljenja. Kvalitetni nastavni materijali dobijaju sve važniju ulogu, a nastavnik igra ulogu mentora čiji zadatak nije da prepričava lekcije koji su multimedijalno ili čak i u formi elektronskih igara i simulacija dostupni svim učenicima, nego da prati razvoj svakog učenika i upućuje ga na dodatne izvore ili preispitivanje mišljenja i stavova. Prateći razmenu mišljenja među učenicima i moderirajući njihovu diskusiju, ili razmenjujući pitanja i odgovore sa svakim od učenika ponaosob, nastavnik vodi učenika u procesu učenja. Individualni proces učenja ostaje u okruženju virtualne učionice kolektivni proces nastave, sa mogućnošću individualizacije nastave. Upotreba modernih informacionih i komunikacionih sredstava omogućava i mnogo manje složene oblike metoda elektronskog učenja, kao što je pravljenje obrazovnih materijala namenjenih samostalnom učenju koji se distriburaju na CD-ovima ili DVD-ovima. U pravljenju elektronskih kurseva i obrazovnih/nastavnih materijala koji su vrlo različiti po metodama nastave, ciljevima učenja, medijumu kojim se distribuiraju itd. treba koristiti preporuke instrukcionog dizajna koje odgovaraju ciljnoj grupi kojoj su namenjeni, predviđenim ishodima učenja, metodama nastave... Biheviorističke, kognitivističke i konstruktivističke teorije učenja imaju veliki uticaj na razvoj modernih pedagoških modela elektronske nastave i instrukcioni dizajn. Bihevioristička teorija i instrukcioni dizajn Teorija biheviorizma učenje smatra uslovljenim procesom usvajanja novog ponašanja, uz insistiranje na merljivim rezultatima učenja. Iako ova teorija ne objašnjava sve aspekte učenja čoveka i u nekim je segmentima oštro i često osporavana, deo preporuka se može uspešno primeniti pri pravljenju papirnih udžbenika i osmišljavanju klasične nastave, ali i u pravljenju obrazovnih i nastavnih materijala za elektronsko učenje. Navodimo važne preporuke: Učenicima je neohodno predočiti jasno definisane ishode učenja (npr. Kada naučite ovu lekciju znaćete..., razumećete vezu između..., moći čete da napravite... ). Osim sistematizacije znanja ovakvo definisanje ishoda daje učenicima mogućnost kontrole sopstvenog učenja i samoprocene rezultata svog učenja (ishodi mogu biti do tančina isplanirani). Organizacija i predstavljanje nastavnih materijala u okviru lekcije, ili samih lekcija u okviru kursa, mora da bude logična, npr. građenje od lakšeg ka težem, ili od poznatog ka nepoznatom, od teorije prema praksi itd. Potrebno je testiranje učenika po završenoj lekciji da bi se utvrdilo da li su definisani ishodi učenja zaista postignuti. Ovi rezultati se koriste u obezbeđivanju povratne informacije učeniku. Neophodno je učeniku dati povratnu informaciju koja će mu omogućiti da se razvija i planira svoje dalje učenje! Kognitivistička teorija i instrukcioni dizajn Kognitivna pedagogija se zasniva na kognitivnoj psihologiji koja učenje proučava kao mentalni proces koji uključuje pamćenje, razmišljenje, apstrakciju, motivaciju i metakogniciju. Obrada informacije dobijene kroz čula se obavlja u nekoliko koraka: informacija se od čula prima u senzorno skladište u kome se zadržava manje od sekunde, te ako se odmah ne prebaci u krakotrajnu memoriju biva zauvek izgubljena. Iz kratkotrajne memorije informacija se prebacuje u dugotrajnu memoriju samo ako je efikasno obrađena. Zato kognitivne teorije učenja posvećuju puno pažnje strategijama učenja koje podržavaju obradu informacija na svakom od pomenutih stadijuma pamćenja. Motivacija i podizanje pažnje učenika potrebni su da bi se informacija iz senzornog skladišta prebacila u krakotrajnu memoriju. Zbog ograničenog kapaciteta radne memorije informacije treba da budu organizovane i podeljene u manje delove. 3

4 Količina informacija koja prelazi u dugotrajno pamćenje zavisi od kvaliteta i dubine obrade u kratkotrajnoj memoriji, pa je obrada dobra ako formira više veza u pamćenju i uklapa se u postojeće kognitivne strukture. Kognitivnu strukturu predstavljaju mreže čvorova koji sadrže informacije. Učenje se završava uspešnom promenom postojeće kognitivne strukture koja se izmenila prihvatanjem informacije. INFORMACIJE SENZORNO SKLADIŠTE Učenicima treba pružiti pomoć u razumevanju nove informacije u kontekstu već postojećeg znanja koje imaju, npr. postavljanjem pitanja koja služe za aktiviranje postojećeg znanja pre prelaska na prezentaciju novih informacija (i koja mogu pomoći učenicima različitog predznanja da na ražličiti način i različitim putem uče novo) i korišćenjem modela prekaza informacija. Primena testova predznanja koji se izvršavaju na računaru i učeniku određuju koje lekcije treba da uči a koje već zna je dobar primer za metodu aktiviranja postojećeg znanja. Pri osmišljavanju lekcije ili kursa treba informacije predstavljati i odmah formirati vezu među njima, u obliku mape informacija koja može biti linearna, u obliku zvezde, stepenasta ili kombinacija ovih oblika. Mapa informacija omogućava pregled i sistematizaciju, te učeniku olakšava sastavljanje celovite slike. informacija 1 KRATKOTRAJNA MEMORIJA DUGOTRAJNA MEMORIJA Slika 1: Obrada informacije informacija 2 informacija 3 informacija 4 Slika 2: Linearna mapa informacija Uticaj kognitivne psihologije na instrukcioni dizajn objekata elektronskog učenja se odvija kroz preporuke za: Korišćenje strategija koje povećavaju pažnju učenika i pojačavaju percepciju: informacije smeštaju u sredinu ekrana za čitanje, ključne informacije se specijalno naglašavaju (upotrebom boja, promenom veličine teksta, upotrebom grafičkih elemenata i dr.), broj informacija koje se vide na ekranu je ograničen, važno je ispoštovati sled informacija i grupisati ih u logične celine (neki pedagozi predlažu grupisanje u celine od 5 do 9 informacija). Složenost i težina materijala moraju da odgovaraju kognitivnom stepenu razvoja učenika i mora se napraviti jasna veza sa jednostavnijim i sa složenijim materijalima koji se bave istim pitanjem, za učenike sa različitim predznanjem informacija 5 informacija 5 informacija 4 informacija 1 početak lekcije ili kursa informacija 3 Slika 3: Zvezdasta mapa informacija informacija 2 početak lekcije ili kursa informacija 4 informacija 1 informacija 2 informacija 3 Slika 4: Stepenasta mapa informacija 4

5 Korišćenje strategija za dublju obradu informacija koje od učenika zahtevaju da gradivo analiziraju, vrednuju, vrše sintezu i primenu naučenog. Praktična primena naučenog u stvarnom životu omogućava kontekstualizaciju učenja. Kroz dostupne tehnologije može se ostvariti podrška za različite stilove učenja. Individualne razlike među učenicima ogledaju se u tome kako učenici prihvataju i obrađuju informaciju (čime se bavi i što klasifikuje Kolbov Inventar stilova učenja ili se mogu klasifikovati po Mayers-Briggs Indikatoru tipa). Učenicima treba dati mogućnost da sami izaberu stil učenja i komunikacije sa nastavnikom i svojim kolegama. Prezentacija informacija treba da bude izvedena na što je moguće više različitih načina, da bi se zadovoljile individualne razlike mešu učenicima (treba uključiti i tekstualne i slikovne i verbalnu prezentaciju informacija, ako je to moguće). Osim toga, ako učenik informacije prima u više oblika biće bolje obrađene nego ako ih primi samo u jednom ( učenik pamti 10% od onog što pročita, 20% onoga što čuje, 30% onoga što vidi, 50% onog što čuje i vidi, 70% onoga što prodiskutuje sa drugima, 80% onog što lično doživi i 95% onoga što ispredaje ) Pri pravljenju obrazovnih materijala za elektronsko učenje treba održavati pažnju i motivaciju učenika u toku cele lekcije (privući pozornost učenika i održavati je sve vreme, treba informisati učenika o važnosti učenog npr. kroz primere primene u životu, treba podsticati učenika na učenje i dati im samopouzdanje npr. organizacijom materijala od jesnostavnog ka složenom, te pružati povratnu informaciju o postignutim reziltatima na zadovoljstvo učenika po ARCS modelu). Podršku učenicima za korišćenje metakognitivnih veština učenja tj. za korišćenje samosvesno sopstvenih kognitivnih veština u učenju (npr. kroz pravljenje testova koji će omogućiti samoproveru znanja učenicima) Konstruktivistička teorija i instrukcioni dizajn Konstruktivistička pedagogija ne vidi učenika kao aktivnog subjekta kome se ne može preneti znanje već koji stiče znanje kroz svesnu obradu informacija i ličnu interpretaciju naučenog. U ovakvom modelu nastavnik je savetnik pri učenju, a učenje je proces otkrića i konstrukcije znanja. Preporuke konstruktivističke škole mišljenja za instrukcioni dizajn: Učenje mora da bude interesantan i aktivan proces, pa treba koristiti strategije koje učenika stavljaju u središte procesa učenja. Učenici moraju sami da imaju kontrolu nad procesom učenja. Učenje mora biti smisleno za učenike, pa pri pravljenju obrazovnih materijala i kurseva treba uključiti u njih primere koji su bliski učenicima, a učenik treba da može da ima izbor između zadaka koji su mu smisleni i bliski, što će mu pomoći u kontekstualizaciji i personalizaciji znanja Učenici sami kreiraju svoje znanje, zato je dobra interaktivna nastava gde učenici sami kontrolišu brzinu učenja i biraju informacije koje uče, sami ih kontekstualizirajući i personalizujući (to za njih ne radi nastavnik!). Pretraga interneta u potrazi za informacijama, korišćenje interaktivnih kompjuterskih programa i igara u učenju su samo neki od primera za primenu ovih preporuka u elektronskom učenju. Kolaborativno i saradničko učenje se učenicima omogućava grupisanjem učenika u grupe kojima se omogućava elektronska komunikacija i saradnja. Time se učenicima daje mogućnost da praktikuju saradnju i stiču životno iskustvo rada u grupi, ali treba voditi računa da grupe budu sastavljene od učenika koji imaju slične stilove učenja, očekivanja, predznanje.. Učenicima treba ostaviti vreme i planirati aktivnosti za promišljanje (npr. upotrebom pitanja za pomoć u razumevanju u toku lekcije. Zaključak U dizajniranju obrazovnih materijala za elektronsko učenje treba koristiti kombinaciju pristupa učenju i preporuka za instrukcioni dizajn koje daju raličite pedagoške teorije u zavisnosti od ciljeva učenja, ciljne grupe, dostupne tehnologije i drugih faktora. Navedene su tri škole mišljenja i njihove preporuke za instrukcioni dizajn obrazovnih materijala biheviorističke, kognivističke i konstruktivističke. Biheviorističke strategije i njihove preporuke za instrukcioni dizajn se pre svega koriste u poučavanju činjenica, kognitivne strategije u poučavanju procesa i načela, a konstruktivističke strategije za podsticanje naprednog mišljenja koje promoviše lično značenje, situirano i kontekstualizovano učenje (po Ertmer-u i Newby-ju). 5

6 Mala škola programiranja C# (4) U predhodnom nastavku serijala smo govorili o kreiranju zaštićenih metoda klase. Kreiranjem privatne varijable i parom get i set funkcija smo implementirali interfejs za privatnu varijablu. Na ovaj način smo dobili potpunu kontrolu nad procesom dodele i čitanja vrednosti svojstva. U ovom nastavku će biti obrađena tehnika kojom se vrednost svojstva može zaštititi, odnosno ograničiti samo na validne vrednosti. Čitaoci koji prate ovaj serijal treba da otvore projekt na kome smo radili u prošlom nastavku. Novi čitaoci treba da urade sledeće: pokrenite Visual C# Express Edition kliknite na link za kreiranje novog projekta (eng. Create Project) kliknite na ikonu "Konzolna Aplikacija" (eng. Console Application) napišite sledeći kod (kod koji automatski generiše radno okruženje je sive boje, kod koji treba uneti je plave boje): class Program static void Main(string[] args) Ucenik cu = new Ucenik(); cu.prezime = "Perić"; cu.ime = "Petar"; Console.WriteLine(cu.Prezime); Console.WriteLine(cu.Ime); Console.ReadKey(); class Ucenik public string Ime; public string Prezime; private int prrazred; public int Razred get return prrazred; set prrazred = value; U klasi postoji javno svojstvo Razred koje definiše u kom razredu je učenik srednje škole. Očigledno, validne vrednosti za ovo svojstvo su brojevi od 1 do 4. Svojstvo Razred je u stvari interfejs za privatnu varijablu prrazred koja je tip int. Bitno je shvatiti da iako korisnik klase vidi samo svojstvo Razred, za klasu je važna samo vrednost koja se nalazi u privatnoj varijabli prrazred. Get procedura je zadužena za čitanje svojstva i kao što vidimo u kodu, ona korisniku klase jednostavno vraća vrednost varijable prrazred. S druge strane, za postavljanje vrednosti varijable prrazred je zadužena set funkcija koja vrednost (value) dodeljuje varijabli prrazred. Da bi vrednost varijable prrazred ograničili na interval od 1 do 4, u set funkciji je potrebno izvršiti proveru vrednosti varijable value. Vreme je da se upoznamo sa naredbom u C# jeziku koja nam ovo omugućava. if naredba Kao i svi ostali programski jezici i C# poseduje ovu osnovnu naredbu za proveru uslova. Sintaksa je jednostavna: if (uslov) // deo koji se izvršava ako je uslov tačan else // deo koji se izvršava ako uslov nije tačan Na primer: if (a == 5) Console.WriteLine ("Varijabla a ima vrednost 5"); else Console.WriteLine ("Varijabla a ima neku drugu vrednost"); 6

7 U slučaju da varijabla a ima vrednost 5, uslov je tačan i izvršava se blok linija između otvorene i zatvorene vitičaste zagrade odmah ispod if naredbe. U našem slučaju to je samo jedna linija koda, ali ih može biti proizvoljni broj. U suprotnom (eng. else), izvršiće se blok linija ispod naredbe else. Deo else je inače opcioni, ne mora se navoditi ako nam ne treba. Operator za proveru jednakosti je ==, a osim njega postoje i sledeći: > veće od if (a > 5)... < manje od if (a < 5)...!= različito if (a!= 5)... >= veće ili jednako if (a >= 5)... <= manje ili jednako if (a <= 5)... Uslov može biti i složen kada se sastoji od dva ili više osnovna uslova. U tom slučaju neophodno je navesti i logičke operatore koji vezuju dva ili više uslova. Na primer želimo da proverimo da li varijabla a ima vrednost 5 i varijabla b ima vrednost 3. Kompletan uslov je tačan samo ako su tačni iskazi a == 5 i b == 3. Logički operand koji na ovaj način spaja dva uslova se zove i (eng. and) i simbolički se obeležava se &&: if (a == 5 && b == 3) // izraz je tačan samo ako su oba uslova tačna. Ako na primer, želimo da proverimo da li je varijabla a > 0 ili varijabla b <10 koristi se logički operand ili (eng. or) koji se simbolički obeležava sa dve vertikalne crte : if (a > 0 b<10) // izraz je tačan ako je tačan ili prvi ili drugi ili oba uslova Ako se sada vratimo na početni primer gde validna vrednost svojstva Razred, odnosno vrednost privatne varijable prrazred treba da bude u opsegu od 1 do 4 uključujući, ispitivanje bi obavili na sledeći način: if (value > 0 && value < 5) U slučaju da je izraz tačan dodelićemo privatnoj varijabli prrazred vrednost value, a u slučaju da nije, potrebno je na neki način obavestiti korisnika klase da je napravio grešku. Dopišite sledeće linije koda: public int Razred get return prrazred; set if (value > 0 && value < 5) prrazred = value; else // greska Na ovaj način smo zaštitili privatnu varijablu prrazred od pogrešnih vrednosti. Dodeljujemo joj vrednost samo ako je value veće od 0 i manje od 5, odnosno u intervalu od 1 do 4. Šta raditi ako korisnik klase unese pogrešnu vrednost? Taj slučaj se obrađuje u else delu uslova gde trenutno stoji samo komentar // greska. Najčešći način je da se generiše greška u izvršavanju koja se prosleđuje korisniku klase. On je dalje odgovoran za obradu ove greške, a ako to ne uradi greška će zaustaviti izvršavanje programa. Greške i njihovo pokretanje U.NET okruženju greška je predstavljana klasom Exception. Tačnije rečeno, postoji više vrsta ovakvih klasa koji se vezuju za specifične greške kao na primer rad sa datotekama, rad sa bazama podataka i slično. Klasa Exception predstavlja generalnu klasu za predstavljanje greške koju ćemo mi i koristiti. Kao i kod svake klase, prvo je neophodno napraviti objekat pomoću naredbe new: Exception greska = new Exception ("Pogrešna vrednost svojstva Razred"); U ovoj liniji koda smo napravili objekat na osnovu klase Exception i taj objekat je predstavljen varijablom greska. Odmah prilikom kreiranja moguće je, kao ulazni parametar, napisati proizvoljni tekst koji opisuje grešku. 7

8 U našem slučaju greška je opisana tekstom "Pogrešna vrednost svojstva Razred" i to je poruka koju će dobiti korisnik klase kada vrednost svojstva Razred postavi van validnog opsega. Pokretanje ili podizanje greške (eng. raise error) se izvršava naredbom throw gde je argument objekat koji predstavlja grešku: throw greska; Kada se izvrši throw, klasa prestaje sa radom i ovu grešku prenosi na korisnika klase, koji potom treba da je obradi na odgovarajući način. Sada treba izmeniti primer kao što je prikazano: static void Main(string[] args) Ucenik cu = new Ucenik(); cu.prezime = "Perić"; cu.ime = "Petar"; cu.razred = 3; Console.WriteLine(cu.Prezime); Console.WriteLine(cu.Ime); Console.WriteLine(cu.Razred); Console.ReadKey(); i potom izmeniti set deo u klasi: set if (value > 0 && value < 5) prrazred = value; else Exception greska = new Exception("Pogrešna vrednost svojstva Razred"); throw greska; Korisnik klase postavlja ispravnu vrednost za razred (cu.razred = 3;) i klasa ne generiše nikakvu grešku. Uredno ispisuje dodeljenu vrednost u konzolnom prozoru. Ako sada promenimo liniju koja postavlja vrednost svojstva Razred na nevalidnu vrednost, na primer: cu.razred = 7; i ponovo pokrenemo program, on se ubrzo zaustavlja i vraća nas u razvojno okruženje sa našom porukom o grešci: Obrada grešaka Da bi sve funkcionisalo ispravno, korisnik klase ne treba da dozvoli da bilo koja greška nasilno završi njegovu aplikaciju. Ovo se odnosi na sve moguće greške koje mogu nastati u radu programa, a ne samo na naš primer. Greške možemo podeliti na tri grupe: 1. Sintaksne greške (eng. syntax errors) rezultat pogrešno napisane naredbe, nedeklarisane varijable i slično. Ove greške najčešće nisu problematične jer program koji ih sadrži ni ne može da se kompajlira. 2. Greške u vreme izvršavanja (eng. runtime errors) kao u našem primeru, greške koje se mogu ali i ne moraju dogoditi za vreme izvršavanja programa. Najčešće su rezultat neproverenih vrednosti varijabli i pogrešnog unosa korisnika. Relativno se lako pronalaze i ispravljaju. 3. Logičke greške (eng. logical errors) program funkcioniše, ne događaju se nikakve greške ali dobijaju se pogrešni rezultati. Ovo su greške koje je veoma teško naći i koje nastaju zbog pogrešno projektovanog programa ili algoritma. 8

9 Zanimljivost: Opšte prihvaćen termin za grešku u programiranju je "buba" (eng. bug). Otud i termin otklanjanje buba u programu (eng. debugging program). Odakle ovaj termin? Prvi kompjuteri, pre pronalaska tranzistora su se zasnivali na vakumskim cevima - kao stari radio aparati i televizori. One su se u toku rada naravno grejale i pri tome emitovale spektar svetlosti veoma privlačan za raznorazne insekte. Jedna od dužnosti osoba koji su tada održavali računare je bilo redovno čišćenje vakumskih cevi od insekata koji su se na njih zalepili i time im ometali hlađenje. Otud i potiče ovaj termin. Šta bi današnji administratori računara rekli na ovakvo zaduženje? Obrada greške u C# se vrši pomoću naredbi try i catch. U osnovnom obliku sintaksa je sledeća: try // linije koda koje mogu da generišu grešku catch (Exception varijabla) // obrada greške Upotreba je jednostavna, svaku liniju ili više njih koje mogu generisati grešku treba smestiti u try blok. U slučaju da se generiše greška, tok programa se automatski preusmerava na catch blok. U njemu pišemo kod koji ispravlja grešku ili bar obaveštava korisnika šta nije u redu. Opciono pomoću Exception varijable možemo proveriti koja greška se dogodila, videti njen opis i zavisno od toga izvršiti odgovarajuću akciju. U našem primeru, greška se može dogoditi na liniji gde se dodeljuje vrednost svojstvu Razred dakle ta linija se smešta u try blok. U catch bloku koji obrađuje grešku ćemo u konzolnom prozoru ispisati opis greške. Izmenite kod na sledeći način: static void Main(string[] args) Ucenik cu = new Ucenik(); cu.prezime = "Perić"; cu.ime = "Petar"; try cu.razred = 7; catch (Exception ex) Console.WriteLine ( ex.message ); Console.WriteLine(cu.Prezime); Console.WriteLine(cu.Ime); Console.WriteLine(cu.Razred); Console.ReadKey(); U obradi greške smo u konzoli ispisali tekst greške koristeći Message svojstvo klase Exception. Klasa Exception je u kodu predstavljena objektnom varijablom ex. Kada pokrenemo program (obratite pažnju, vrednost svojstva Razred je postavljena na pogrešnu vrednost 7), dobija se sledeći rezultat: Ovde je važno zapaziti da program nije nasilno zaustavljen zbog greške, već je ona obrađena i program je nastavio sa radom. Takođe vrednost svojstva Razred je ostala nepromenjena, odnosno ostavljena na inicijalnu vrednost nula. U sledećem nastavku serijala počinjemo sa programiranjem Windows formi odnosno sa aplikacijama koje imaju korisnički interfejs. Konzolne aplikacije su bile neophodni uvod u objektno programiranje, varijable i osnovne programske strukture. 9

10 Internet komunikacija sa Windows Live Messenger-om Slanje instant poruka (engl. Instant Messaging) je staro koliko internet. U početku su programi za razmenu instant poruka nudili samo osnovne mogućnosti razmene poruka i podataka. Danas ovi programi nude niz dodatnih usluga kao što je slanje video fajlova ili igranje igrica putem interneta. Windows Messenger je jedan od najčešće korišćenih programa za komunikaciju razmenom poruka, glasom ili video telefonom u realnom vremenu. Ovaj besplatni softver možete preuzeti sa lokacije Osim instalacije programa Windows Live Messenger za pokretanje rada morate imati otvoren nalog na MSN-u (Microsoft Network). O otvaranju naloga na MSN-u pisali smo u predhodnom broju. Nalog koji ste tada kreirali za elektronsku poštu na možete koristiti i za komunikaciju preko Windows Messenger-a. Programi za instant komunikaciju nemaju svrhu ako nemate nekoga sa kim ćete da komunicirate. Zato, kada se prijavite na Messenger prvo što treba da uradite je da napravite listu kontakata, odnosno da dodate kontakt adrese u svoj adresar. Osoba koju dodajete u adresar mora imati otvoren nalog na MSN-u ili Hotmail-u. Za dodavanje kontakata u adresar kliknite na Add a Contact u donjem delu prozora Messenger-a. Unesite adresu osobe i kliknite na Next. Windows Messenger vam daje informacije o statusu na internetu, za sve osobe sa vaše liste kontakata. Status osobe na internetu može biti: Dostupan (eng. Online), Zauzet (eng. Busy), Evo me za momenat (eng. Be Right Back), Odsutan (eng. Away), Na telefonu (eng. On the Phone), Na ručku (eng. Out to Lunch) ili Nedostupan (eng. Apper Offline). Svoj status kada ste priključeni na internet možete birati klikom na vezu My status koja se nalazi na vrhu prozora zajedno sa vašim korisničkim imenom ili se on očitava iz kalendara vašeg Outlook-a. Ako vas neko doda na svoju listu kontakata Windows Messenger će vas obavestiti o tome. Ukoliko ne želite komunikaciju sa određenom osobom jednostavno blokirajte taj kontakt izborom opcije Block. Kontakte sa vaše liste možete da uređujete po statusu izborom opcije Sort Contacts By menija Tools. Možete i da ih svrstavate i u grupe (opcija Create a Group menija Tools). Ćaskanje na mreži (eng. Chat) Kratke tekstualne poruke koje se razmenjuju u realnom vremenu su najčešće korišćena usluga instant komunikacije. Ova komunikacija može istovremeno odvijati između dva ili više učesnika koji se trenutno nalaze na internetu. Da bi poslali poruku osobi koja je na internetu ( i koja je dostupna, tj. ima status Online) dva puta kliknite mišem na njeno ime u kontakt listi i otvoriće vam se prozor za konverzaciju. Tekst poruke koju u roku od par sekundi prima druga strana, možete upotpuniti dodavanjem običnih ili animiranih emotikona (okruglih lica koja izražavaju različite emocije). Poruke možete da učinite zanimljivijim korišćenjem opcije winks (da pošaljete nasmejana lica, srca, poljupce, cveće i mnoge druge zanimljive sličice). Kada završite sa kucanjem poruke dovoljno je pritisnuti dugme Send ili taster Enter sa tastature i poruka će biti poslata. Tekst poruke koju ste poslali se prabacuje u gornjem delu vašeg prozora, a na računaru na kome je radi osoba kojoj ste poslali poruku pojaviće se obaveštenje na liniji zadataka da je pristigla poruka od vas. Takvo obaveštenje će se pojaviti i na vašem računaru kada vam neko pošalje inicijalnu poruku. Klikom na obaveštenje otvara se prozor za konverzaciju. 10

11 Ako želite da uključite još neku osobu u konverzaciju morate je pozvati. To ćete učiniti izborom opcije Actions -> Invite Someone to This Conversation iz glavnog menija prozora za konverzaciju. U jednoj konverzaciji može učestvovati do pet osoba. Ako osoba kojoj želite da uputite poruku trenutno nije prijavljena na mreži, program vam nudi da poruku prosledi kao klasičnu elektronsku poštu. Preko Windows Live Messenger -a možete igrati igrice kao što su pasijans, iks-oks, minesweeper i druge, pozivati fiksne i mobilne telefonske brojeve sa računara (ove usluge nisu besplatne), i koristiti još dosta dodatnih usluga. Telefoniranje Osim osnovne mogućnosti razmene instant poruka Messenger nudi i korišćenje računara kao telefona ili video telefona, sa mogućnošću uključivanja više sagovornika (konferencije i video konferencije). Kada započnete komunikaciju možete preći na komunikaciju glasom pokretanjem opcije Start talking ili na komunikaciju glasom i slikom pokretanjem opcije Start Camera. Naravno, za ove vidove komunikacije potrebna vam je i odgovarajuća dodatna oprema (mikrofon, Web kamerica). Instalacija ove opreme nije naročito težak posao jer vas čarobnjak vodi kroz proces podešavanja korak po korak. Komunikacija glasom je moguća i kada ste modemom preko telefonske linije povezani na internet. Za komunikaciju sa glasom i slikom potrebna je brža Internet veza. U komunikaciju glasom i glasom i slikom moguće je uključiti više korisnika, na isti način kao kod razmene instant poruka sa više osoba pokretanjem opcije Actions -> Invite Someone to This Conversation iz glavnog menija prozora za konverzaciju. Međutim, kod konferencijskih veza sa slikom može doći do problema zbog velikog opterećenja veze. Da bi se to izbeglo najbolje je da svi učesnici u razgovoru osim onoga ko trenutno govori zamrznu sliku pokretanjem opcije Stop Sending Video. Razmena datoteka i druge mogućnosti programa Uz pomoć Windows Live Messenger možete i da razmenjujete datoteke, korišćenjem nove funkcije Sharing Folders, koja omogućava korisnicima da u svoju fasciklu prebace datoteke koje im drugi korisnici ponude za drugi preuzimanje. Deljenje fajlova je jednostavno: dovoljno je da fajl prevučete i pustite na korisnika, a program će sam kreirati folder kod vas i kod izabranog korisnika u kome će se nalaziti isti fajlovi. Iskoristite Windows taster na tastaturi Svaka novija tastatura poseduje taster sa logotipom Windowsa na sebi. Iskoristite ovaj taster zajedno sa još nekima na tastaturi kao skraćenice za razne aplikacije i akcije u Windowsu. Neke od korisnijih su: Win + D: Minimuzuje ili restaurira sve otvorene prozore Win + E: Prikazije Windows Explorer Win + F: Dijalog za pretragu datoteka Win + Ctrl + F: Dijalog za pretragu mrežnih računara Win + F1: Prikazuje pomoć i centar za podršku Win + R: Prikazuje Run dijalog Win + break: Prikazuje System Properties dijalog Win + L: Zaključava radnu stanicu Win + U: Otvara Utility Manager prozor Kompletnu listu svih skraćenica možete pogledati na Web lokaciji: 11

12 Pisanje skripti (2) NEKOLIKO SAVETA ZA UREĐIVANJE I ŠTAMPU SKRIPTI ZA NASTAVU (2/2) Izrada pregleda sadržaja Posle dodele odgovarajućih stilova naslovima možete preći na izradu pregleda sadržaja. To ćemo učiniti u padajućem meniju Umetni (eng. Insert) pokretanjem komande Referenca (eng. Reference) i izborom opcije Indeks i tabele (eng. Index and Tables). Otvorićemo tabulator Tables of Contents. Da bi se u sadržaju pojavio i broj strane na kome se dati naslov nalazi treba čekirati opciju Prikaži brojeve stranica (eng. Show page numbers). Broj strane se pojavljuje pored naslova ili sa desne strane pored naslova ako čekiramo opciju Desno poravnavanje brojeva stranica (eng. Right align page numbers). Pomoću Linija vodilja (eng. Tab leader) opcije vršimo izbor da li od naslova do broja strane treba da stoje tačkice, crtice, linije ili nije potrebno da stoji ništa. U polju Prikaži nivoe (eng. Show levels) biramo broj nivoa naslova koji treba da se pojave u sadržaju (u primeru na slici je naslov prvog nivoa naslov poglavlja, naslov drugog nivoa naslov lekcije i naslov trećeg nivoa podnaslov). Preko tastera za Opcije (eng. Options) otvara se okvir za dijalog Tables and Contents Options. U njemu se definiše važnost pojedinih naslova koji treba da se pojave u sadržaju (u primeru na slici je Naslov poglavlja je najveće važnosti pa mu je dodeljen prioritet 1). Preko tastera Izmeni (eng. Modify) može se podesiti stil ispisivanja naslova u sadržaju (u primeru na slici je stil pisanja naslova prvog reda TOC 1). Na kraju pritiskom na taster za potvrdu OK biće napravljen pregled sadržaja. Sadržaj je najbolje pozicionirati na početku dokumenta, posle naslovne strane. Ako dorađujete tekst sadržaj više neće odgovarati stvarnom stanju. Potrebno je izvršiti ažuriranje sadržaja. Pritiskom desnog tastera miša na pregled sadržaja otvara se pomoćni meni iz koga treba pokrenuti Update Filed. 12

13 Numeracija slika, tabela, grafikona, formula Zamislite da u dokumentu imate stotinu slika koje ste ručno numerisali. Vršite doradu dokumenta i treba da dodate novu sliku na početku. To bi značilo da morate da prenumerišete sve slike, jednu po jednu, i ono što je još napornije, da u tekstu to isto treba da uradite na mestima gde se pozivate na određene slike. A pored slika postoje i tabele, sheme, grafikoni, formule. Automatska numeracija slika u MS Wordu se vrši uz pomoć narebe za Natpis (eng. Caption). Iz padajućeg menija Umetni (eng. Insert) izabrati Referenca (eng. Reference) pa Natpis (eng. Caption). Otvara se sledeći okvir za dijalog: Iz padajućeg menija Umetni referencu za (eng. Insert reference to) vršimo izbor onoga šta treba da se pojavi u tekstu (naziv objekta, broj i prateći tekst Entire caption, naziv objekta i broj Only label and number, prateći tekst Only caption text, broj strane Page number). Preko tastera Insert ubacujemo referencu u tekst. Ta referenca je i link do datog objekta. Pritiskom na New Label otvara se okvir gde treba uneti novi natpis za objekte (npr. Slika). Pozicioniramo kursor ispod slike i otvorimo okvir za dijalog Caption. U polju Label izaberemo natpis objekta (u našem primeru Slika) i pritiskom na OK ubacimo natpis ispod slike. Natpisu dodamo prateći tekst (npr. opis slike). Sada u tekstu treba da se pozovemo da određenu sliku (umesto da ručno unesemo tekst npr. Slika 1) pozivanjem komande za Unakrsno upućivanje (eng. Cross-reference) u padajućem meniju Umetni (eng. Insert) u delu Referenca (eng. Reference). Kada se pojavi okvir za dijalog Unakrsno upućivanje (eng. Cross-reference), u polju Tip reference (eng. Reference type) biramo naziv objekta (tj. slike u našem primeru). Čekiramo opciju Umetni kao hipervezu (eng. Insert as hyperlink) kako bi referenci dodali vezu do slike. Iz spiska svih natpisa For which caption selektujemo objekat na koji se referenca odnosi. Korišćenje natpisa objekata ima i drugih prednosti. Ako na kraju rada treba da date spisak svih slika, a slike ste definisali na već opisani način preko naredbe Natpis (eng. Caption) i dodali ste nazive slikama možete automatski sačiniti i ovaj spisak. Pozicionirajte se na kraj dokumenta i pokrenite Indeks i tabele (eng. Index and Tables) preko Insert i Reference. Pređite na tabulator Tabela ilustracija (eng. Table of Figures) i izaberite iz Oznaka natpisa (eng. Caption label) naziv objekta (Slika) za koji izrađujete spisak. Pored automatske izrade sadržaja, spiskova objekata, u MS Wordu se mogu automatski napraviti i druge korisne operacije kao što je npr. kreiranje indeksa pojmova. Treba selektovati pojam koji želimo da se pojavi u indeksu i pritisnuti istovremeno ALT+SHIFT+X i pojaviće se okvir za dijalog Označavanje indeksne stavke (eng. Mark Index Entry). Klikom na taster Označi (eng. Mark) ubacujemo pojam u spisak indeksa. Spisak indeksa pravimo na kraju dokumenta pokretanjem okvira za dijalog Index and Table i izborom tabulatora Index. 13

14 Fusnote Pisanje fusnota i endnota je takođe korisno kod velikih dokumenata. Razlika između fusnota i endnota je u tome što se fusnote pišu na strani na kojoj su načinjene (odmah ispod teksta ili na dnu strane) dok se end note pišu na kraju dokumenta ili sekcije. Ubacuju se preko Fusnota (eng. Footnote) and Endnote okvira za dijalog (Insert -> Reference -> Footnote). U delu Oblikuj (eng. Format) preko polja Format broja (eng. Number format) vrši se izbor načina za obeležavanje u nabrajanju (brojevi, slova, rimski brojevi). Ako se za obeležavanje koriste neki drugi simboli onda se oni zadaju preko Custom mark polja. Preko polja Numerisanje (eng. Numbering) definiše se da li brojevi fusnota treba da se restartuju i kada (npr. da li ponovo započinje numerisanje fusnota na svakoj strani). Pritiskom na taster Umetni (eng. Insert) pokazivač teksta se automatski prebacuje u polje za pisanje fusnote a u tekstu se pojavljuje oznaka fusnote. Često se ispod zaglavlja i/ili iznad podnožja nalaze horizontalne linije kako bi se vizuelno odvojili ovi delovi od tela teksta. Te linije mogu da se povuku preko alata za crtanje linija. Međutim, najčešće su to linije ubačene preko okvira Ivice i senčenje (eng. Borders and Shading) okvira za dijalog kao deo okvira paragrafa. U ovom okviru postoji taster Horizontalna linija (eng. Horizontal line) za ubacivanje lepih umetničkih linija, koje se mogu naći i u Clip Art-u. Ovo su samo neka od podešavanja za izradu većih dokumenata. Ako ih se budete pridržavali uštedećete dosta vremena potrebnog za sređivanje i prelom teksta za štampu. Ovaj priručnik može Vam biti koristan za pripremu skripti sa Vaših predavanja za štampu, ili može biti koristan Vašim učenicima kada za štampu pripremaju svoje maturske i seminarske radove. Zaglavlje i podnožje strana Ne možemo završiti priču o pravljenju skripte a da ne pomenemo zaglavlje i podnožje strana (eng. Header and Footer). O veličini ovih delova bilo je reči na početku ovog teksta pri podešavanju straničnih parametara. Tada smo rekli i da se zaglavlje i podnožje mogu razlikovati za leve i desne strane dokumenta. Ono što se nalazi u zaglavlju i u podnožju strane pojavljuje se na svim stranama dokumenta. U ovim delovima se najčešće nalaze numeracija strana, ime autora, ili naziv knjige ili poglavlja knjige... Da bi mogli da unesemo neki tekst u ove delove najpre moramo pokrenuti Zaglavlje i podnožje stranice (eng. Header and Footer) sa padajućeg menija Prikaz (eng. View). Ovi delovi su sada aktivni i u njima je moguće unositi podatke. Pojavljuje se i namenska paleta alata. Tastatura na ekranu Ako vam je potreban prikaz tastature na ekranu radi demonstracije ili nekog drugog razloga, postoji jednostavan način: Kliknite na dugme Run u Start meniju, otkucajte osk (eng. On Screen Keyboard) i pritisnite taster ENTER. Sa palete se može ubaciti Auto Text u zaglavlje, ubaciti broj strane, odrediti format numerisanja strana, ubaciti datum, vreme ili prebaciti sadržaj iz zaglavlja u podnožje (i obrnuto). Tekst koji se ubaci u zaglavlje ne mora se pojavljivati na celom dokumentu. Recimo da u zaglavlju želimo da stoji naziv poglavlja. Kada prelazimo na drugo poglavlje moramo napraviti prekid tj. Prelom stranice (eng. Section Break) tako što u meniju Umetni (eng. Insert) pokrenemo Prelom (eng. Break), kako bi mogli da u zaglavlje upišemo novi naslov poglavlja. 14

15 Obrazovni materijali na Internetu Lekcije iz različitih akademskih disciplina Ovaj Web sajt predstavlja odlično mesto za izučavanje matematike, sa fokusom na inženjerske profesije. Podeljen je u tri dela: apleti, teorija i radne liste. Apleti na veoma atraktivni grafički način demonstriraju različite matematičke funkcije i druge algoritme. Da bi ovo mogli videti morate u vašem računaru imati instaliranu Java virtuelnu mašinu. Matematička teorija je na lep način, obogaćen a grafikom prikazana u pdf dokumentima koje možete preuzeti i snimiti na vaš računar. Radne liste predstavljaju niz uputstava za učenike kako bi sami uradili odgovarajuće vežbe i utvrdili naučene oblasti. Oblasti: Matematika Jezik: Engleski Science NetLinks ( je internet lokacija koja pruža obimni besplatni sadržaj namenjen učenicima radi savladavanja različitih naučnih disciplina. Jezgro ovog sajta su različiti materijali za učenje podeljeni u lekcije. Zavisno od lekcije, sadržaj je prikazan u različitim formatima. Od tekstualnog, preko ilustrovanog pdf formata, pa sve do video materijala koji na lep način prezentuju različite naučne oblasti. Osim lekcija, sajt sadrži linkove za veliki broj dodatnih resursa za učenje koji su kategorizovani po uzrastu učenika. Science NetLinks se redovno ažurira tako da sadrži uvek sveže materijale. Rečnik sa slikama Oblasti: Sve Jezik: Engleski Web sajt za matematičare Internet rečnik sa slikama je namenjen početnicima koji žele da naprave prve korake u učenju stranog jezika. Rečnik je baziran na slikama, i na zabavni način prikazuje pojmove razvrstane u više kategorija. Trenutno postoje rečnici za Engleski, Francuski, Nemački, Italijanski i Španski jezik. Osim učenja, na ovom Web sajtu možete i proveriti svoje znanje na više načina. Postoje standardni testovi popunjavanja praznina u tekstu, pomešane reči, ispravljanje pogrešno napisanih izraza i slično. Oblast: Strani jezici Jezik: Engleski 15

16 Hablov teleskop Izmena imena grupe datoteka Kada na primer, sa vašeg digitalnog fotoaparata prebacite slike na neki direktorijum, obično imena datoteka imaju neodgovarajuće nazive. Da bi ih bolje organizovali nije potrebno ručno jednu po jednu datoteku preimenovati, već se to može uraditi i automatski. Selektujete sve datoteke koje želite da preimenujete, i u meniju File Windows explorer-a izaberite opciju Rename. Otkucajte novo ime i pritisnite ENTER taster. Ako ste na na primer uneli "Zimovanje 2007", sve datoteke će dobiti nazive "Zimovanje 2007 (1)", "Zimovanje 2007 (2)" i tako redom. Hablov teleskop je postavljen u orbitu oko naše planete krajem aprila Nazvan je po američkom astronomu Edwin P. Hubble-u koji je postavio teoriju kosmosa koji se širi i na taj način direktno utemeljio teoriju velikog praska. Na ovom izvanrednom Web sajtu možete otkriti koja nova astronomska i generalno naučna saznanja je omogućio ovaj projekat. Obavezno treba pogledati linkove Otkrića Hablovog teleskopa (eng. HUBBLE DISCOVERIES) i galeriju fascinantnih fotografija koje se nisu mogle napraviti sa zemaljsikh teleskopa zbog atmosferskh smetnji. Ponudjene se u slike visoke rezolucije kojima možete ukrasiti desktop svog računara. Osim slika, možete pogledati veliki broj video materijala za čiji je pregled neophodno na računaru instalirati besplatni Real ili Quick player. Detaljno je opisan istorijat, aktivnosti, budućnost i konstrukcija teleskopa. Još jedan sajt posvećen Hablovom teleskopu možete naći na adresi Sajt je posvećen uglavnom slikama galaksija, zvezda i objektima sunčevog sistema, sa interesantnom mogućnošću interaktvnog kretanja i zumiranja fotografija. Oblast: Astronomija Jezik: Engleski 16

17 Čas informatike (4) U ovom serijalu dajemo predlog za izvođenje nekoliko časova informatike, sa spremljenim pripremama za nastavnika, materijalima iz kojih učenici uče, stranama za beleške učenika i testom znanja. Materijale za učenike možete odštampati i podeliti učenicima. U ovom uvodnom poglavlju, učenici će se upoznati sa opštim konceptom mreže. Razgovaraće o tome kako se koriste mreže u svakodnevnom životu i proučiće koncept Interneta. Primprema za nastavnike POTREBNO VREME ZA OVO POGLAVLJE U ovom poglavlju učenici će razmatrati sledeća pitanja: Šta je mreža? Koliko je velika mreža? Da li postoje različite vrste mreža? Kako računari međusobno razgovaraju? Da li možete da napravite mrežu mreža? Šta je zapravo Internet? Ko kontroliše Internet? Koji delovi Interneta postoje? Pregled poglavlja Ovo poglavlje nudi širi pregled koncepta mreže. Koristićete različite vežbe sa učenicima kako biste im ilustrovali koja je ideja mreža i kako se informacije prenose putem mreže. Naznačite učenicima koji imaju veće znanje, da je ovo osnovna obuka. I kako se bude odmicalo sa obukom, da će raditi na određenim mrežama i čak instalirati mrežu. Tehnološki resursi u učionici Nisu potrebni tehnološki resursi za ovo poglavlje. Materijali za instruktore Umreženi svet 70 minuta Treba da imate knjigu koju ćete koristiti tokom vežbe umrežavanja. Treba da budete u mogućnosti da grupišete učenike u učionici. Preporučene Web lokacije Nerds 2.0.1, Wiring the World: "Triumph of the Nerds," History of the Computer: Kako stvari funkcionišu: Kako funkcioniše Internet infrastruktura: internet-infrastructure.htm Dodatne reference i resursi Za učenike Za definicije pojmova i bilo koje nepoznate izraze, uputite učenike na Web lokaciju Webopedia na adresi: Uputite učenike na video zapis o Osnovama mreža koji se nalazi na sledećoj Web adresi: a zatim neka kliknu na vezu Net Basics da bi pogledali video zapis u trajanju od 6 minuta i 30 sekundi. Za predavače Web lokacija The Kidz Online nudi dodatne nastavne planove za korišć enje rač unara ( Internet Society: Kratka istorija Interneta. Microsoftovi inovativni nastavnici: InnovativeTeachers.aspx R e s u r s i z a n a s t a v n i k e : Education Place projekti na mreži: Electronic Elementary Magazine: homepers/emag/ D i s c o v e r C h a n n e l S c h o o l : Classroom Connect: Teaching.com: Intercultural Classroom Connections (IECC): Tapped In: Virtualna zajednica obrazovnih profesionalaca: 17

18 Šta je mreža? Razgovarajte sa učenicima o tome na koje sve načine koriste računare u svojim životima, ko od njih ima računare kod kuće, i vrstama računara koje imaju. Koristite ovo vreme da biste došli do informacije koliko isustva ima svako od učenika. Razmotrite na koje sve načine računari utiču na učenike u jednom običnom danu. Pobrinite se da uključite stvari kao što su računari koji sinhronizuju semafore, kompjuterizovane autobuske redove vožnje, školske i nastavne adiministrativne funkcije, budilnike i aparate za kafu, alarmne sisteme, čak i računare koji su prisutni u digitalnoj televiziji i satelitskim sistemima. Neka učenici definišu šta je to mreža. Ako učenici iznesu na raspravu koncept ljudskog umrežavanja, razgovarajte zašto se to zove umrežavanje i osnovnim konceptima prenosa informacija od jedne tačke do druge. Ako škola ima svoje IT odeljenje, organizujte posetu IT odeljenju pre nego što započnete sa ovim predavanjem,, da bi učenici mogli da vide mrežu i računarski sistem koji podržava školu ili čak školsku četvrt. Vežba na času: 20 minuta Vežba umrežavanja Uradite ovu vežbu pre nego što obradite različite vrste računarskih mreža. Treba da delite knjigu (može biti bilo koja knjiga koju izaberete) sa drugim učenicima u razredu. 1. Smestite učenike u otvoren prostor ili koristite učionicu, ali učenici treba da stoje udaljeni od stolova. Dva učenika treba da budu na suprotnim stranama prostorije. Prvi učenik uzima knjigu i ide do drugog učenika. Naznačite da je ovo jednostavna mreža. Učenici su koristili tradicionalnu sneaker net metodu da prenesu materijal od jedne do druge tačke, ali je postojao prenos informacija. 2. Neka se sada šest ili osam učenika pridruži onoj dvojici učenika. Postavite ih na različita mesta u prostoriji. Neka prvi učenik kaže ime jednog od učenika koji je u mreži, i neka pošalje knjigu kroz mrežu od jednog učenika do drugog dok ne dođe do osobe čije je ime rečeno. Neka taj učenik uradi isto, prenoseći je do sledećeg imenovanog učenika. Naznačite da je to takođe mreža, ali veća nego ona prva. Objasnite učenicima da prenose informacije među sebi ravnima, ili drugim učenicima. Svi su jednaki u mreži. Svi mogu da izvrše zadatak na potpuno isti način. 3. Sad treba da učestvuju svi učenici. Razmestite ih širom učionice ili nekog drugog otvorenog prostora. Nastavnik treba da stoji u sredini grupe koji drži knjigu. Sada recite učenicima da moraju da podignu ruke kada žele knjigu. Nastavnik bira učenika naznačivši da knjiga može da se prenese samo jednom po jednom učeniku, potom je prenosi kroz mrežu imenovanom učeniku. Sada recite učenicima da opet treba da dignu svoje ruke ukoliko žele knjigu. Ovog puta, učenik kod koga je knjiga mora da je vrati nazad nastavniku tako da bi nastavnik mogao da je pošalje sledećem imenovanom učeniku. Vežbajte ovu vežbu nekoliko minuta. Objasnite da je ovo simulacija klijentsko/serverske mreže. Nastavnik, kao server, upravlja resursima (u ovom slučaju knjigom) i određuje gde ide knjiga i kojim redom. Nastavnik se nalazi na višem nivou, dok svi učenici ostaju u nižem, ali jednakom nivou kao klijenti. 4. Sada postavite učenike u grupe od po tri ili četiri. Neka prva grupa deli knjigu između sebe, zatim neka neko iz druge grupe zatraži resurs. Prva mreža potom može da imenuje nekog da bi je prenela do druge grupe. Nastavite sa ovom vežbom nekoliko minuta i ohrabrite učenike da što više prenose knjigu između grupa. Podsetite ih da samo jedna osoba is svake male mreže zapravo može da prenese informaciju imenovanoj osobi iz druge mreže. Naznačite da ovo simulacija mreže mreža i da na taj način, možete povezati male mreže većoj grupi i tako deliti informacije. Koliko je velika mreža? Objasnite da je telefonski sistem mreža. Vratite se u prošlost i ispričajte primer poštanske kočije i telegrafa koji su bili preteča današnjih komunikacionih mreža. Vratite se na vežbu koju ste upravo završili i objasnite da mrežu mogu sačinjavati dva računara koja dele resurse ili više računara koji dele resurse. Da li postoje različite vrste mreža? Koristite primer druge vežbe koja ilustruje koncept peer-to-peer mreže. Koristite treću vežbu kao primer klijentsko/serverske mreže. 18

19 Kako računari međusobno razgovaraju u mreži? Bilo bi korisno da su vam neke od komponenti dostupne dok razgovarate o njima, čak i u ovom početnoj fazi. Pokažite im mrežnu karticu, neke kablove i čak možda bežičnu karticu ako vam je dostupna. Potsetite učenike da će kasnije naučiti više o svakoj od komponenti tokom obuke. Objasnite učenicima da će kasnije tokom obuke kreirati mrežu i da će detaljnije razgovarati o bežičnim mrežama. Utvrdite da su protokoli formalni skupovi pravila. Da li možete da kreirate mrežu mreža? Koristite primer poslednje vežbe iz Vežbe na času kao primer mreže mreža. Podstetite ih da na takav isti način funkcioniše Internet. Šta je zapravo Internet? Razgovarajte sa učenicima na koji način koriste Internet. Navedite ih da razgovaraju o nekim od svojih omiljenih Web lokacija. Možda ćete hteti da zabeležite neke od njih za kasniju upotrebu ukoliko su odgovarajuće za nastavu. Utvrdite da je Internet mreža svih mreža. Ali ko kontroliše Internet? Postoji li neko ko je odgovoran za to? Neka učenici razgovaraju o tome zašto veruju da je Internet tako važan deo u današnjem društvu. Da li misle da će biti sve popularniji? Da li misle da vlada treba da nadzire Internet? Zašto da, ili zašto ne? A šta je sa World Wide Webom? Da li je on deo Interneta? Razgovarajte o tome zašto se World Wide Web zove Web. Objasnite nešto o međusobnoj povezanosti Weba. Imajte na umu da ćete u sledećem poglavlju detaljnije razgovarati o hipervezama, stranicama i krstarenju. Utvrdite da je Web grafički deo Interneta, ali nije njen jedini deo. Šta ste naučili o mrežama Pređite još jednom sa učenicima glavne stavke koje ste naučili. Neka učenici uporede različite vrste mreža i objasne na koji su način mreže važne za društvo. Šta je sledeće? Ohrabrite učenike da razmisle šta bi sve voleli da pronađu na Internetu. Objasnite im da će koristiti Web pregledač i da će krstariti Netom u sledećem poglavlju. Dopunske aktivnosti U narednim odeljcima testira se znanje učenika stečeno na časovima. Osim toga, postoji nekoliko aktivnosti koje oni mogu uraditi van učionice kako bi se bolje snašli u stvarnim situacijama. Termini koje treba znati Koristite hendaute za vežbe na kraju poglavlja, uključujući za termine koje treba preći. Nakon što učenici pronađu definicije za svaki od termina, pogledajte ih na času. Pregledajte sledeće termine: Klijent: računari na mreži koji se obraćaju serveru da bi dobili informacije. Klijentska/serverska mreža: mreža u kojoj jedan računar čuva sve informacije i resurse i čini ih dostupnim drugim računarima na mreži. Elektronska pošta (e-pošta): poruka koja se šalje putem Interneta. File Transfer Protocol (FTP): specifična pravila ili protokoli koji upravljaju premeštanjem ili kopiranjem datoteka sa jednog računara na drugi. Internet: najpoznatija na svetu i najveća računarska mreža koja povezuje milione računara u jednu veliku mrežu svih mreža. Mreža: grupa računara koji su povezani tako da ljudi mogu da dele informacije i opremu. Mrežna interfejs kartica (NIC): hardver koji je instaliran u računaru koji povezuje računar sa mrežom. Diskusione grupe: grupe računara koje se bave istim stvarima. Peer-to-Peer mreža: veza istih računara. Protokol: pravilo koje pomaže računarima da razumeju jedni druge. Server: računar koji čuva sve informacije i resurse koji su dostupni drugim računarima na mreži u klijentsko/ serverskoj mreži. Usenet vesti: mreža računara koja razmenjuje članke o određenim temama, obezbeđuje podršku proizvodima i često odgovara na različita pitanja. Web pregledač: softverska aplikacija koja locira i prikazuje Web stranice, uključujući tekst, slike i druge multimedijalne sadržaje, kao što je muzika. World Wide Web (WWW): takođe poznat pod nazivom Web, ovo je zbirka posebno kreiranih stranica na Internetu koje se mogu videti u Web pregledaču. 19

20 Preporučene Web lokacije Nerds 2.0.1, Wiring the World: "Triumph of the Nerds," History of the Computer Kako stvari funkcionišu: Kako funkcioniše Internet i n f r a s t r u k t u r a Peer-to-peer mreže: Veza istih računara Svaki od računara ima svoj skup datoteka Svaki od računara može da deli datoteke sa drugim računarima u mreži Svaki od računara mogu da pristupe drugim resursima, kao što su štampač ili skener na mreži Sastoje se iz najviše 10 računara Obično ih nalazimo u domovima ili malim preduzećima Kada učenici pregledaju ove lokacije, dajte im da odgovore na pitanja o svakoj lokaciji kako biste proverili jesu li informacije sagledali kritički. Glavni cilj ovih Web vežbi je da se učenici podstaknu da kritički sagledavaju Web lokacije sa malim početnim inputom od strane odraslih. Da biste im pomogli da započnu kritički da sagledavaju lokacije, sledeća pitanja su vodilje. Ako imate druga pitanja ili biste radije da razgovarate o Web lokacijama na drugačiji način, uradite to. Možda ćete želeti da prvu lokaciju obradite kao grupa, a zatim da učenici izaberu jednu od preostalih Web lokacija da je individualno analiziraju. U sledećih nekoliko poglavlja, učenici će početi da koriste skup smernica koje će im pomoći da kritički sagledaju Web lokacije. Pitanja za pregled 1. Razgovarajte na koje načine mreže utiču na vaš lični život. Dajte određene primere. Odogovori će biti različiti. Klijentsko/serverske mreže: Više od deset računara Skuplje su nego peer-to-peer mreže Ne nalaze se često u kućnom okruženju Jedan računar, poznatiji kao server, čuva informacije i resurse i čini ih dostupnim drugim računarima u mreži Učenje u stvarnim situacijama Neka učenici, kao dodatak vežbama, načine spisak kada su se sve tokom 24 časa susreli sa računarima u svojim životima. Na sledećem času, razgovarajte o različitim primenama računara. Razgovarajte o tome u kojim od tih primena postoji mreža. Neka učenici, u poslednjem dodatku vežbama, razgovaraju o konceptu mreža sa svojim roditeljima. Da li njihovi roditelji koriste mreže na svom poslu? Da li koriste računare? Na koje sve načine njihovi roditelji koriste računare? Razgovarajte na koje sve načine obični korisnici koriste računare na svom radnom mestu. 2. Da li koristite Internet u biblioteci? Ako koristite, recite drugima na koji način ga koristite. Razgovarajte o tome zašto je važno da postoji mreža u biblioteci. Odogovor će biti različit. 3. Zašto je važno da znate nešto o mrežama čak iako ne planirate da se profesionalno bavite računarima. Razgovarajte o tome na koje sve načine mislite da će se svet promeniti zbog računara. Odogovori će biti različiti. 4. Opišite karakteristike klijentsko/serverske mreže i peerto-peer mreže. Učenici mogu davati različite odgovore, ali svaki od odgovora treba da da sadrže sledeće ključne stavke: 20

21 Umreženi svet Materijal za učenje (za učenike) Umreženi svet Bacite pogled na prostoriju. Koliko toga što vidite je tu samo zato što postoje računari? Koliko mnogo računara vidite tokom dana? Na kojim sve još mestima koja posećujete nalazite računare? Pokušajte da zamislite kako je izgledao svet pre otprilike trideset godina. To je bio svet bez javnih računarskih mreža. Svet u kome je bilo manje prostora na disku na čitavom računaru nego što to danas treba jednoj igri da se učita. Svet u kome je svaki računar morao da ima svoj štampač. Svet u kome nije postojala e-pošta. Pre postojanja računarskih mreža, to je bila stvarnost. Računari su važan deo današnjeg sveta i mreže čine svet jednostavnijim. Tokom ovog kursa, učićete o računarskim mrežama, kao utiču na vaš život, i šta možete da uradite kako bi one radile za vas. U ovom poglavlju, istražićete neka osnovna pitanja vezano za umrežavanje. Počećete da stičete znanje koje je neophodno da biste shvatili i koristili mreže u današnjem svetu. U ovom poglavlju odgovorićete na sledeća pitanja: Šta je mreža? Koliko je velika mreža? Da li postoje različite vrste mreža? Kako računari međusobno komuniciraju? Možete li da napravite mrežu nad mrežama? Šta je zapravo Internet? Ko kontroliše Internet? Koji sve delovi Interneta postoje? Šta je mreža? Prostim jezikom rečeno, mreža je grupa ljudi koja ima nešto zajedničko. Grupa dece u španskom klubu je mreža. Grupa momaka koja igra fudbal je mreža. Učenici koji su u grupi računarskih korisnika su mreža. Naravno, svi ste vi deo veće mreže koja čini vašu školu. Jedna od najpoznatijih mreža na svetu je telefonski sistem. Svi telefoni su povezani žicama i kablovima, tako da možete da razgovarate sa ljudima koji se nalaze na drugoj strani sveta. Ali šta je sa računarima? Šta je računarska mreža? Računarskim jezikom rečeno, mreža je grupa računara koja je povezana na način da ljudi mogu da dele informacije i opremu. Računari mogu biti povezani u istoj prostoriji, u istoj zgradi, u gradu ili širom sveta. Vežba Uradite vežbu na času o umrežavanju pre nego što nastavite. Koliko je velika mreža? Koliko mora grupa računara da bude velika da bi se smatrala mrežom? Mreža može biti bilo koje veličine. Može da se sastoji od samo dva računara ili od miliona računara. Ako povežete dva računara kod kuće, vi ste napravili mrežu. Svi računari u školi ili biblioteci ili preduzeću su povezani u veću mrežu. Najveća mreža na svetu je Internet, na koju su povezani milioni računara. Postoje li različite vrste mreža? Iako postoji mnogo različitih načina da se povežu računari, u osnovi postoje dve vrste mreža: peer-to-peer i klijentsko/serverska mreža. Šta je to peer-to-peer mreža? U običnom životu, peer znači jednak, isti. Peer-to-peer mreža je veza istih računara. 21

22 Ako kod kuće imate računar i vaši roditelji kod kuće imaju računar, možete ih povezati u peer-to-peer mrežu. Vaš računar i dalje ima iste datoteke koje je imao i ranije pre nego što se pridružio mreži. Računar vaših roditelja ima sve iste datoteke. Ako je računar vaših roditelja imao štampač, vi ćete biti u mogućnosti da sa vašeg računara koristite štampač kada se računari povežu u mrežu. Ako imate vezu sa Internetom, vaši roditelji će sada moći da dele vašu Internet vezu kada koriste svoj računar. Vi ćete takođe moći da delite vaše datoteke tako da vaši roditelji mogu da čitaju sadržaj sa vašeg čvrstog diska. Vaši roditelji mogu to isto da urade na svom računaru. Oba računara su jednaka u mreži. Peer-to-peer mreža Obično nema više od deset računara i nalazi se u domovima i malim preduzećima. Da biste koristili program za obradu teksta, kao što je Microsoft Word, moraćete da instalirate softver na oba računara, na vašem i onom vaših roditelja. Šta je sa klijenstkom/serverskom mrežom? Klijentska/ serverska mreža se često nalazi u institucijama kao što su škole, korporacije ili biblioteke, pre kod kuće. U ovoj vrsti mreže nalazi se jedan računar poznat pod nazivom server koji je snaga mreže. On čuva informacije i resurse i čini ih dostupnim ostalim računarima u mreži. Ostali računari koji koriste mrežu da bi došli do tih informacija su poznatiji pod nazivom klijenti. Ako odete u biblioteku da potražite neku knjigu, vi ćete sesti za klijetnski računar i preuzeti informaciju sa servera. Kada želite da dođete do informacija sa MSN Web lokacije, sešćete za vaš računar koji se ponaša kao klijent, i doći ćete do informacija preko mreže poznatije pod nazivom Internet sa MSN-ovog servera. Kada odete kod lekara, sestra koristi klijentski računar koji se putem mreže obraća serveru da bi došao do vaših zapisa koji su sačuvani na serveru. Svi ovi primeri su uobičajeni primeri korišćenja klijentsko/serverske mreže. Klijentsko serverska mreža je najbolja kada ima više od deset računara. Ona je mnogo skuplja od peer-to-peer mreže, ali je najbolja opcija za velika preduzeća ili gde god postoji velika količina informacija koje treba da se sačuvaju. Kako računari međusobno komuniciraju u mreži? Mreže funkcinišu zato što su svi delovi opreme na neki način povezani. Svaki računar i oprema kao što su štampači, skeneri, prenosivi računari i ručni računari su povezani kablovima različite veličine, satelitima ili telefonskim vezama. Danas, postoje čak i bezične mreže koje povezuju računare koristeći radio talase. Mreže takođe sadrže neke vrste konektora na koje su računari priključeni, zajedno sa mrežnim karticama. Mrežna kartica, ili skraćeno NIC, je uređaj unutar svakog računara koji vam omogućava da povežete svoj računar na mrežu. Ili uključite kabl u NIC karticu ili ona emituje signal ukoliko imate bežičnu vezu. Unutar svakog računara nalazi se softver koji omogućava računaru da komunicira sa ostalim računarima. Računari mogu da komuniciraju sa drugim zbog različitih skupova pravila, ili protokola, koji pomažu računarima da razumeju jedni druge. Protokoli su neophodni da bi komunikacija mogla da se odvija bez grešaka. Protokoli pomažu da se utvrdi kako je neka informacija poslata i kako je primljena. Mrežni protokoli su neophodni iz istog razloga zbog kojeg su protokoli ili pravila neophodni kada ljudi komuniciraju jedni sa drugima. Ako stvar na kojoj sedite zovete stolica, a vaš komšija stena, onda ćete imati problem u komunikaciji. Ponekad se to ne može opisati rečima. Način na koji ljudi komuniciraju takođe zahteva skup pravila. Na primer, zamislite da živite u društvu u kom je uobičajeno da nekoga ošamarite kao znak za pozdrav. Ako posećujete SAD, verovatno ćete upasti u nevolju ako pozdravite nekoga tako što ćete ga ošamariti. U američkom društvu je učtivo da se rukujete sa nekim. U Japanu, odgovarajući protokol je da se naklonite kada upoznajete nekog novog. Ovi protokoli pomažu ljudima da komuniciraju na isti način na koji računarski protokoli pomažu računarima da komuniciraju. 22

Podešavanje za eduroam ios

Podešavanje za eduroam ios Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja

More information

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za

More information

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj

More information

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant

More information

Otpremanje video snimka na YouTube

Otpremanje video snimka na YouTube Otpremanje video snimka na YouTube Korak br. 1 priprema snimka za otpremanje Da biste mogli da otpremite video snimak na YouTube, potrebno je da imate kreiran nalog na gmailu i da video snimak bude u nekom

More information

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a NIS PETROL Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a Beograd, 2018. Copyright Belit Sadržaj Disable... 2 Komentar na PHP kod... 4 Prava pristupa... 6

More information

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri. Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.

More information

1. Instalacija programske podrške

1. Instalacija programske podrške U ovom dokumentu opisana je instalacija PBZ USB PKI uređaja na računala korisnika PBZCOM@NET internetskog bankarstva. Uputa je podijeljena na sljedeće cjeline: 1. Instalacija programske podrške 2. Promjena

More information

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako

More information

Direktan link ka kursu:

Direktan link ka kursu: Alat Alice može da se preuzme sa sledeće adrese: www.alice.org Kratka video uputstva posvećena alatu Alice: https://youtu.be/eq120m-_4ua https://youtu.be/tkbucu71lfk Kurs (engleski) posvećen uvodu u Java

More information

SAS On Demand. Video: Upute za registraciju:

SAS On Demand. Video:  Upute za registraciju: SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U

More information

- Vežba 1 (dodatan materijal) - Kreiranje Web šablona (template) pomoću softvera Adobe Photoshop CS

- Vežba 1 (dodatan materijal) - Kreiranje Web šablona (template) pomoću softvera Adobe Photoshop CS - Vežba 1 (dodatan materijal) - Kreiranje Web šablona (template) pomoću softvera Adobe Photoshop CS 1. Pokrenite Adobe Photoshop CS i otvorite novi dokument sa komandom File / New 2. Otvoriće se dijalog

More information

Pravljenje Screenshota. 1. Korak

Pravljenje Screenshota. 1. Korak Prvo i osnovno, da biste uspesno odradili ovaj tutorijal, morate imati instaliran GOM Player. Instalacija je vrlo jednostavna, i ovaj player u sebi sadrzi sve neophodne kodeke za pustanje video zapisa,

More information

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum.

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Postoje dvije jednostavne metode za upload slika na forum. Prva metoda: Otvoriti nova tema ili odgovori ili citiraj već prema želji. U donjem dijelu obrasca

More information

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB. 9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98

More information

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel

More information

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam

More information

INSTALIRANJE SOFTVERSKOG SISTEMA SURVEY

INSTALIRANJE SOFTVERSKOG SISTEMA SURVEY INSTALIRANJE SOFTVERSKOG SISTEMA SURVEY Softverski sistem Survey za geodeziju, digitalnu topografiju i projektovanje u niskogradnji instalira se na sledeći način: 1. Instalirati grafičko okruženje pod

More information

Windows Easy Transfer

Windows Easy Transfer čet, 2014-04-17 12:21 - Goran Šljivić U članku o skorom isteku Windows XP podrške [1] koja prestaje 8. travnja 2014. spomenuli smo PCmover Express i PCmover Professional kao rješenja za preseljenje korisničkih

More information

JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE. Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka. (Opera preglednik)

JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE. Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka. (Opera preglednik) JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka (Opera preglednik) V1 OPERA PREGLEDNIK Opera preglednik s verzijom 32 na dalje ima tehnološke promjene zbog kojih nije moguće

More information

KONFIGURACIJA MODEMA. ZyXEL Prestige 660RU

KONFIGURACIJA MODEMA. ZyXEL Prestige 660RU KONFIGURACIJA MODEMA ZyXEL Prestige 660RU Sadržaj Funkcionalnost lampica... 3 Priključci na stražnjoj strani modema... 4 Proces konfiguracije... 5 Vraćanje modema na tvorničke postavke... 5 Konfiguracija

More information

Babylon - instalacija,aktivacija i rad sa njim

Babylon - instalacija,aktivacija i rad sa njim Babylon - instalacija,aktivacija i rad sa njim Babilon je vodeći svetski prevodilac brzog online i offline rečnika sa prevođenjem u preko 75 jezika jednim jednostavnim klikom misa i koriste ga miloni privatnih

More information

UPUTSTVO. za ruter TP-LINK TD-854W/ TD-W8951NB

UPUTSTVO. za ruter TP-LINK TD-854W/ TD-W8951NB UPUTSTVO za ruter TP-LINK TD-854W/ TD-W8951NB Uputstvo za ruter TP-Link TD-854W / TD-W8951NB 2 PRAVILNO POVEZIVANJE ADSL RUTERA...4 PODEŠAVANJE KONEKCIJE PREKO MREŽNE KARTE ETHERNET-a...5 PODEŠAVANJE INTERNET

More information

Kako instalirati Apache/PHP/MySQL na lokalnom kompjuteru pod Windowsima

Kako instalirati Apache/PHP/MySQL na lokalnom kompjuteru pod Windowsima Kako instalirati Apache/PHP/MySQL na lokalnom kompjuteru pod Windowsima 1. Uvod 2. Preuzimanje programa i stvaranje mapa 3. Instalacija Apachea 4. Konfiguracija Apachea 5. Instalacija PHP-a 6. Konfiguracija

More information

Uvod u relacione baze podataka

Uvod u relacione baze podataka Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako

More information

Učenje na daljinu i e-učenje (1)

Učenje na daljinu i e-učenje (1) Učenje na daljinu i e-učenje (1) Iako je tek od skoro ušao u širu upotrebu, sistem učenja na daljinu svoje početke beleži još pre više od 100 godina. 1892. godine Penn State University, USA (www.psu.edu)

More information

Klasterizacija. NIKOLA MILIKIĆ URL:

Klasterizacija. NIKOLA MILIKIĆ   URL: Klasterizacija NIKOLA MILIKIĆ EMAIL: nikola.milikic@fon.bg.ac.rs URL: http://nikola.milikic.info Klasterizacija Klasterizacija (eng. Clustering) spada u grupu tehnika nenadgledanog učenja i omogućava grupisanje

More information

Port Community System

Port Community System Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS

More information

Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa

Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa Mindomo je online aplikacija za izradu umnih mapa (vrsta dijagrama specifične forme koji prikazuje ideje ili razmišljanja na svojevrstan način) koja omogućuje

More information

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair

More information

za STB GO4TV in alliance with GSS media

za STB GO4TV in alliance with GSS media za STB Dugme za uključivanje i isključivanje STB uređaja Browser Glavni meni Osnovni meni Vrsta liste kanala / omiljeni kanali / kraći meni / organizacija kanala / ponovno pokretanje uređaja / ponovno

More information

Bušilice nove generacije. ImpactDrill

Bušilice nove generacije. ImpactDrill NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza

More information

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces

More information

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene

More information

mdita Editor - Korisničko uputstvo -

mdita Editor - Korisničko uputstvo - mdita Editor - Korisničko uputstvo - Sadržaj 1. Minimalna specifikacija računara... 3 2. Uputstvo za instalaciju aplikacije... 3 3. Korisničko uputstvo... 11 3.1 Odabir File opcije iz menija... 11 3.2

More information

UPUTE ZA INSTALACIJU PROGRAMA FINBOLT 2007 tvrtke BOLTANO d.o.o.

UPUTE ZA INSTALACIJU PROGRAMA FINBOLT 2007 tvrtke BOLTANO d.o.o. UPUTE ZA INSTALACIJU PROGRAMA FINBOLT 2007 tvrtke BOLTANO d.o.o. Šta je potrebno za ispravan rad programa? Da bi program FINBOLT 2007 ispravno i kvalitetno izvršavao zadaću koja je postavljena pred njega

More information

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet

More information

OBJEKTNO ORIJENTISANO PROGRAMIRANJE

OBJEKTNO ORIJENTISANO PROGRAMIRANJE OBJEKTNO ORIJENTISANO PROGRAMIRANJE PREDAVANJE 3 DEFINICIJA KLASE U JAVI Miloš Kovačević Đorđe Nedeljković 1 /18 OSNOVNI KONCEPTI - Polja - Konstruktori - Metode - Parametri - Povratne vrednosti - Dodela

More information

Tema 2: Uvod u sisteme za podršku odlučivanju (VEŽBE)

Tema 2: Uvod u sisteme za podršku odlučivanju (VEŽBE) Tema 2: Uvod u sisteme za podršku odlučivanju (VEŽBE) SISTEMI ZA PODRŠKU ODLUČIVANJU dr Vladislav Miškovic vmiskovic@singidunum.ac.rs Fakultet za računarstvo i informatiku 2013/2014 Tema 2: Uvod u sisteme

More information

Poglavlje 1 POČETAK RADA SA MICROSOFT OFFICE-OM 2016

Poglavlje 1 POČETAK RADA SA MICROSOFT OFFICE-OM 2016 Poglavlje 1 POČETAK RADA SA MICROSOFT OFFICE-OM 2016 Premda je Microsoft Office 2016 jednostavan i lak za upotrebu, vredi uložiti nekoliko minuta na istraživanje njegovog interfejsa i njegovih alata za

More information

Pokretanje (startovanje) programa Microsoft Word

Pokretanje (startovanje) programa Microsoft Word Šta je Microsoft Word? Microsoft Word je korisnički (aplikativni) program - tekst procesor, za unos, promenu, uređenje, skladištenje (čuvanje, arhiviranje) i štampanje dokumenta. Word je sastavni deo programskog

More information

EUnet dial-up konfigurator

EUnet dial-up konfigurator Dubrovačka 35/III 11000 Beograd tel/fax: (011) 3305-678 office@eunet.yu Tehnička podrška: tel: (011) 3305-633 support@eunet.yu EUnet dial-up konfigurator - korisničko uputstvo - Ovaj program namenjen je

More information

CILJ UEFA PRO EDUKACIJE

CILJ UEFA PRO EDUKACIJE CILJ UEFA PRO EDUKACIJE Ciljevi programa UEFA PRO M s - Omogućiti trenerima potrebnu edukaciju, kako bi mogli uspešno raditi na PRO nivou. - Utvrdjenim programskim sadržajem, omogućiti im kredibilitet.

More information

Priprema podataka. NIKOLA MILIKIĆ URL:

Priprema podataka. NIKOLA MILIKIĆ   URL: Priprema podataka NIKOLA MILIKIĆ EMAIL: nikola.milikic@fon.bg.ac.rs URL: http://nikola.milikic.info Normalizacija Normalizacija je svođenje vrednosti na neki opseg (obično 0-1) FishersIrisDataset.arff

More information

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog

More information

Mogudnosti za prilagođavanje

Mogudnosti za prilagođavanje Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti

More information

POSTUPAK IZRADE DIPLOMSKOG RADA NA OSNOVNIM AKADEMSKIM STUDIJAMA FAKULTETA ZA MENADŽMENT U ZAJEČARU

POSTUPAK IZRADE DIPLOMSKOG RADA NA OSNOVNIM AKADEMSKIM STUDIJAMA FAKULTETA ZA MENADŽMENT U ZAJEČARU POSTUPAK IZRADE DIPLOMSKOG RADA NA OSNOVNIM AKADEMSKIM STUDIJAMA FAKULTETA ZA MENADŽMENT U ZAJEČARU (Usaglašeno sa procedurom S.3.04 sistema kvaliteta Megatrend univerziteta u Beogradu) Uvodne napomene

More information

LabVIEW-ZADACI. 1. Napisati program u LabVIEW-u koji računa zbir dva broja.

LabVIEW-ZADACI. 1. Napisati program u LabVIEW-u koji računa zbir dva broja. LabVIEW-ZADACI 1. Napisati program u LabVIEW-u koji računa zbir dva broja. Startovati LabVIEW Birati New VI U okviru Controls Pallete birati numerički kontroler tipa Numerical Control, i postaviti ga na

More information

3D GRAFIKA I ANIMACIJA

3D GRAFIKA I ANIMACIJA 1 3D GRAFIKA I ANIMACIJA Uvod u Flash CS3 Šta će se raditi? 2 Upoznavanje interfejsa Osnovne osobine Definisanje osnovnih entiteta Rad sa bojama Rad sa linijama Definisanje i podešavanje ispuna Pregled

More information

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA

More information

Primjeri pitanja iz 1. ili 2. skupine (za 2 ili 4 boda po pitanju) -

Primjeri pitanja iz 1. ili 2. skupine (za 2 ili 4 boda po pitanju) - Razvoj poslovnih aplikacija, EFO 1. Kolokvij pitanja Kolokvij će se sastojati od 12 pitanja, od toga će biti 3 skupine pitanja: 1. Skupina: 5 pitanja s zatvorenog tipa s ponuđenim odgovorima (svako pitanje

More information

Slobodni softver za digitalne arhive: EPrints u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Slobodni softver za digitalne arhive: EPrints u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu Slobodni softver za digitalne arhive: EPrints u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu Marijana Glavica Dobrica Pavlinušić http://bit.ly/ffzg-eprints Definicija

More information

Univerzitet u Novom Sadu. Fakultet tehničkih nauka. Odsek za računarsku tehniku i računarske komunikacije. Uvod u GIT

Univerzitet u Novom Sadu. Fakultet tehničkih nauka. Odsek za računarsku tehniku i računarske komunikacije. Uvod u GIT Univerzitet u Novom Sadu Fakultet tehničkih nauka Odsek za računarsku tehniku i računarske komunikacije Uvod u GIT Šta je git? Sistem za verzionisanje softvera kao i CVS, SVN, Perforce ili ClearCase Orginalno

More information

STABLA ODLUČIVANJA. Jelena Jovanovic. Web:

STABLA ODLUČIVANJA. Jelena Jovanovic.   Web: STABLA ODLUČIVANJA Jelena Jovanovic Email: jeljov@gmail.com Web: http://jelenajovanovic.net 2 Zahvalnica: Ovi slajdovi su bazirani na materijalima pripremljenim za kurs Applied Modern Statistical Learning

More information

Office 365, upute za korištenje elektroničke pošte

Office 365, upute za korištenje elektroničke pošte Office 365, upute za korištenje elektroničke pošte Naša ustanova koristi uslugu elektroničke pošte u oblaku, u sklopu usluge Office 365. To znači da elektronička pošta više nije pohranjena na našem serveru

More information

AUDIO-VIZUELNA SREDSTVA

AUDIO-VIZUELNA SREDSTVA AUDIO-VIZUELNA SREDSTVA UPUTSTVO ZA PRIPREMU PREDISPITNE OBAVEZE Sremska Mitrovica, 2017. SADRŽAJ 1. Predispitna obaveza... 3 2. Tema predispitne obaveze... 3 3. Parametri video snimka... 4 4. Struktura

More information

Da bi se napravio izvještaj u Accessu potrebno je na izborniku Create odabrati karticu naredbi Reports.

Da bi se napravio izvještaj u Accessu potrebno je na izborniku Create odabrati karticu naredbi Reports. IZVJEŠTAJI U MICROSOFT ACCESS-u (eng. reports) su dijelovi baze podataka koji omogućavaju definiranje i opisivanje načina ispisa podataka iz baze podataka na papir (ili PDF dokument). Način izrade identičan

More information

KatzeView Uputstvo. verzija Novi Sad Josifa Marinkovića 44. Tel: +381 (0) Fax: +381 (0) Mob: +381 (0)

KatzeView Uputstvo. verzija Novi Sad Josifa Marinkovića 44. Tel: +381 (0) Fax: +381 (0) Mob: +381 (0) KatzeView Uputstvo verzija 3.2.2 21000 Novi Sad Josifa Marinkovića 44 Tel: +381 (0)21 443-265 Fax: +381 (0)21 443-516 Mob: +381 (0)63 513-741 http://www.cardware.co.yu info@cardware.co.yu Sadržaj: 1 Sistemski

More information

IZRADA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE

IZRADA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE 1 Zaglavlje (JUS M.A0.040) Šta je zaglavlje? - Posebno uokvireni deo koji služi za upisivanje podataka potrebnih za označavanje, razvrstavanje i upotrebu crteža Mesto zaglavlja: donji desni ugao raspoložive

More information

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02

More information

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Trening: Obzor 2020. - financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Ana Ključarić, Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja PROGRAM DOGAĐANJA (9:30-15:00) 9:30 10:00 Registracija

More information

PROJEKTNI PRORAČUN 1

PROJEKTNI PRORAČUN 1 PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja

More information

Primer izrade dinamičkog sajta

Primer izrade dinamičkog sajta Primer izrade dinamičkog sajta U ovom odeljku opisademo postupak izrade jednostavnog dinamičkog sajta elektronske prodavnice. Struktura sajta Sajt se sastoji iz četiri celine. Prvi deo, početna strana,

More information

STINGRAY MUSIC - MOBILNA APLIKACIJA

STINGRAY MUSIC - MOBILNA APLIKACIJA STINGRAY MUSIC - MOBILNA APLIKACIJA Uputstvo za korisnike Januar 2016 UPUTSTVO ZA BRZO STARTOVANJE 1 Preuzmite sa App Store-a ili Google Play-a mobilnu aplikaciju Stingray Music, a zatim je pokrenite.

More information

Visoka škola strukovnih studija za informacione i komunikacione tehnologije. SMS Gateway. Dr Nenad Kojić

Visoka škola strukovnih studija za informacione i komunikacione tehnologije. SMS Gateway. Dr Nenad Kojić Visoka škola strukovnih studija za informacione i komunikacione tehnologije SMS Gateway Dr Nenad Kojić Uvod SMS Gateway-i najčešće predstavljaju desktop aplikacije koji treba da omoguće korisničkim aplikacijama

More information

1. MODEL (Ulaz / Zadržavanje / Stanje)

1. MODEL (Ulaz / Zadržavanje / Stanje) 1. MODEL (Ulaz / Zadržavanje / Stanje) Potrebno je kreirati model koji će preslikavati sledeći realan sistem: Svaki dan dolazi određen broj paleta u skladište Broj paleta na nivou dana se može opisati

More information

BENCHMARKING HOSTELA

BENCHMARKING HOSTELA BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991

More information

Nejednakosti s faktorijelima

Nejednakosti s faktorijelima Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih

More information

Struktura indeksa: B-stablo. ls/swd/btree/btree.html

Struktura indeksa: B-stablo.   ls/swd/btree/btree.html Struktura indeksa: B-stablo http://cis.stvincent.edu/html/tutoria ls/swd/btree/btree.html Uvod ISAM (Index-Sequential Access Method, IBM sredina 60-tih godina 20. veka) Nedostaci: sekvencijalno pretraživanje

More information

Primer-1 Nacrtati deo lanca.

Primer-1 Nacrtati deo lanca. Primer-1 Nacrtati deo lanca. 1. Nacrtati krug sa Ellipse alatkom i sa CTRL tasterom. 2. Napraviti kopiju kruga unutar glavnog kruga (desni klik za kopiju). 3. Selektovati oba kruga pa onda ih kombinovati

More information

Uputstva za upotrebu štampača CITIZEN S310II

Uputstva za upotrebu štampača CITIZEN S310II Upravljanje sistemom COBISS Uputstva za upotrebu štampača CITIZEN S310II V1.0 VIF-NA-27-XX IZUM, 2015. COBISS, COMARC, COBIB, COLIB, IZUM su zaštićeni znaci u posedu javnog zavoda IZUM. SADRŽAJ 1 Uvod...

More information

Automatske Maske za zavarivanje. Stella, black carbon. chain and skull. clown. blue carbon

Automatske Maske za zavarivanje. Stella, black carbon. chain and skull. clown. blue carbon Automatske Maske za zavarivanje Stella Podešavanje DIN: 9-13 Brzina senzora: 1/30.000s Vidno polje : 98x55mm Četiri optička senzora Napajanje : Solarne ćelije + dve litijumske neizmenjive baterije. Vek

More information

JavaScript podrska u radu sa greskama

JavaScript podrska u radu sa greskama JavaScript podrska u radu sa greskama Svaki od pregledaca ima svoj podrazumevani naci reagovanja na greske, Firefox i Chrome upisuju greske u log datoteku, dok recimo Internet Explorer i Opera generisu

More information

Iskustva video konferencija u školskim projektima

Iskustva video konferencija u školskim projektima Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar www.medskolazd.hr Iskustva video konferencija u školskim projektima Edin Kadić, profesor mentor Ante-Kuzmanic@medskolazd.hr Kreiranje ideje 2003. Administracija Učionice

More information

MRS MRSLab08 Metodologija Razvoja Softvera Vežba 08

MRS MRSLab08 Metodologija Razvoja Softvera Vežba 08 MRS MRSLab08 Metodologija Razvoja Softvera Vežba 08 LAB 08 Konceptualni model podataka Logički model podataka 1. Konceptualni model podataka Modeli podataka omogućavaju modelovanje semantičke i logičke

More information

KORISNIČKO UPUTSTVO ZA SVR MANAGER SAMSUNG

KORISNIČKO UPUTSTVO ZA SVR MANAGER SAMSUNG KORISNIČKO UPUTSTVO ZA SVR MANAGER SAMSUNG UVOD SVR Manager je softver dizajniran za upravljanje samsungovim digitalnim video rekorderom (DVR) oznake SVR-1630. Ovaj paket aplikacija se sastoji od tri nezavisna

More information

Uvod u MS Word. Nova znanja. Novi pojmovi

Uvod u MS Word. Nova znanja. Novi pojmovi Uvod u MS Word Na početku učenja novog programa najbolje ga je pokrenuti i malo prošetati po njemu. Pogledati osnovni izgled prozora, proanalizirati što sadrži, otvarati izbornike i pogledati koje naredbe

More information

Uputstvo za pravljenje i korišdenje biblioteka sa dinamičkim povezivanjem (.dll)

Uputstvo za pravljenje i korišdenje biblioteka sa dinamičkim povezivanjem (.dll) Uputstvo za pravljenje i korišdenje biblioteka sa dinamičkim povezivanjem (.dll) pomodu razvojnog okruženja Microsoft Visual Studio 2010 Autor: dipl.ing. Nemanja Kojić, asistent Decembar 2013. Korak 1

More information

INFORMATIKA II AutoCAD 9. deo. Rudarsko-geološki fakultet Rudarski odsek

INFORMATIKA II AutoCAD 9. deo. Rudarsko-geološki fakultet Rudarski odsek INFORMATIKA II AutoCAD 9. deo Rudarsko-geološki fakultet Rudarski odsek Raspoređivanje i štampanje crteža Štampanje iz AutoCAD-a je komplikovanije nego iz drugih programa zašta postoje i sasvim određeni

More information

Sadržaj. WORDPRESS OSNOVE e-book v 1.2

Sadržaj. WORDPRESS OSNOVE e-book v 1.2 Sadržaj Uvodna reč... 3 Instalacija WordPress-a na online server... 3 Pristup admin panelu sajta... 5 Unos članaka... 8 Unos fotografija i multimedije... 10 Ažuriranje stranica... 11 Komentari... 12 Instalacija

More information

Gimnazija u Kuršumliji. Maturski rad iz Računarstva i informatike. МS FrontPage. Kuršumlija, Мај 2011.

Gimnazija u Kuršumliji. Maturski rad iz Računarstva i informatike. МS FrontPage. Kuršumlija, Мај 2011. Gimnazija u Kuršumliji Maturski rad iz Računarstva i informatike МS FrontPage Mentor: Milomir Ilić Učenik: Ivona Jovanović Kuršumlija, Мај 2011. Sadržaj Sadržaj... - 2-1. Uvod... - 3-2. Struktura sajta

More information

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET!

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA DNEVNA KARTA DAILY TICKET 35 BAM / 3h / person RADNO VRIJEME OPENING HOURS 08:00-21:00 Besplatno za djecu do 6 godina

More information

Uputstvo za upotrebu kvalifikovanog elektronskog sertifikata (KES)

Uputstvo za upotrebu kvalifikovanog elektronskog sertifikata (KES) Uputstvo za upotrebu kvalifikovanog elektronskog sertifikata (KES) Sadržaj Stavljanje pametne kartice u USB ključ... 1 Uputstvo za instalaciju drajvera za USB ključ... 3 Preuzimanje programa Nexus Personal...

More information

- PRIRUČNIK ZA STUDENTE -

- PRIRUČNIK ZA STUDENTE - - PRIRUČNIK ZA STUDENTE - Kako pristupiti web-sajtu Učenja na daljinu Pristupite web-stranici kursa: moodle.famns.edu.rs, upotreba web-brauzera spada u osnove korišćenja računara, dakle ovaj korak ne predstavlja

More information

Sadržaj Predstavljanje i početak Menadžer kurseva Administrativne karakteristike Literatura

Sadržaj Predstavljanje i početak Menadžer kurseva Administrativne karakteristike Literatura Sadržaj Predstavljanje i početak...2-3 Menadžer kurseva...4-12 Administrativne karakteristike...13-14 Literatura...15 1 Moodle Ako ste kompjuterski programer, verovatno će vam na pojam Sredina za dinamicko

More information

MRS MRSLab09 Metodologija Razvoja Softvera Vežba 09

MRS MRSLab09 Metodologija Razvoja Softvera Vežba 09 MRS MRSLab09 Metodologija Razvoja Softvera Vežba 09 LAB 09 Fizički model podatka 1. Fizički model podataka Fizički model podataka omogućava da se definiše struktura baze podataka sa stanovišta fizičke

More information

Aplikacija za podršku transferu tehnologija

Aplikacija za podršku transferu tehnologija Aplikacija za podršku transferu tehnologija uputstvo za instalaciju i administraciju sistema Doc. dr Vladimir Ćirić dipl. inž. Darko Tasić septembar 2012. 2 Sadržaj Uputstvo za instalaciju i administraciju

More information

Microsoft Office PowerPoint 2007 korak po korak

Microsoft Office PowerPoint 2007 korak po korak M Microsoft Office PowerPoint 2007 korak po korak Joyce Cox i Joan Preppernau CET Computer Equipment and Trade Microsoft Office PowerPoint 2007 korak po korak ISBN 978-86-7991-310-4 Autorizovan prevod

More information

Sadržaj: Svečanost dodele nagrada i rezultati konkursa Kreativna škola Nastavni materijali 5 Mala škola programiranja C# (8)

Sadržaj: Svečanost dodele nagrada i rezultati konkursa Kreativna škola Nastavni materijali 5 Mala škola programiranja C# (8) Microsoft želi da pomogne da se osmisle dugoročni modeli primene savremenih sredstava informacionih i komunikacionih tehnologija u obrazovnim procesima i podržava projekte koji pomažu osavremenjavanje

More information

Sadržaj: Mala škola programiranja C# (12) Rad sa bazama podataka Izrada Web stranica (7) HTML forme Upotreba Clip Arta u nastavi 9

Sadržaj: Mala škola programiranja C# (12) Rad sa bazama podataka Izrada Web stranica (7) HTML forme Upotreba Clip Arta u nastavi 9 Microsoft želi da pomogne da se osmisle dugoročni modeli primene savremenih sredstava informacionih i komunikacionih tehnologija u obrazovnim procesima i podržava projekte koji pomažu osavremenjavanje

More information

Umrežavanje. Za funkcionisanje najprostije mreže od 2 i više računara je potrebno:

Umrežavanje. Za funkcionisanje najprostije mreže od 2 i više računara je potrebno: Kako rade mreže... Imate više kompjutera u kući? Želite da među njima delite internet konekciju, fajlove ili igrate igre? Za to vam je potrebno da spojite te kompjutere, a spajanje više kompjutera naziva

More information

Sadržaj: Mala škola programiranja C# (9) Kreiranje menija u aplikaciji Izrada Web stranica (4) 7 Rad sa digitalnim fotografijama 9

Sadržaj: Mala škola programiranja C# (9) Kreiranje menija u aplikaciji Izrada Web stranica (4) 7 Rad sa digitalnim fotografijama 9 Microsoft želi da pomogne da se osmisle dugoročni modeli primene savremenih sredstava informacionih i komunikacionih tehnologija u obrazovnim procesima i podržava projekte koji pomažu osavremenjavanje

More information

MICROSOFT WORD. Word pokrećete iz START - PROGRAMS menija ili klikom na prečicu na desktopu. Ruler / Lenjir. Tekstualni kursor.

MICROSOFT WORD. Word pokrećete iz START - PROGRAMS menija ili klikom na prečicu na desktopu. Ruler / Lenjir. Tekstualni kursor. MICROSOFT WORD WORD je programski proizvod iz kategorije PROCESORA TEKSTA. To znači da je namijenjen obradi raznovrsnih tekstova, publikacija, obrazaca i sl. Dolazi u Microsoft Office paketu. Word pokrećete

More information

Struktura i organizacija baza podataka

Struktura i organizacija baza podataka Fakultet tehničkih nauka, DRA, Novi Sad Predmet: Struktura i organizacija baza podataka Dr Slavica Aleksić, Milanka Bjelica, Nikola Obrenović Primer radnik({mbr, Ime, Prz, Sef, Plt, God, Pre}, {Mbr}),

More information

4.1 Korišćenje aplikacije Ćelije Rukovanje radnim listovima... 32

4.1 Korišćenje aplikacije Ćelije Rukovanje radnim listovima... 32 S A D R Ž A J 4 Tabelarni proračuni... 4 4.1 Korišćenje aplikacije... 4 4.1.1 Rad sa radnim sveskama... 4 4.1.1.1 Pokretanje i zatvaranje aplikacije za tabelarne proračune. Otvaranje i zatvaranje radnih

More information

TEHNOLOGIJA, INFORMATIKA I OBRAZOVANJE ZA DRUŠTVO UČENJA I ZNANJA 6. Međunarodni Simpozijum, Tehnički fakultet Čačak, 3 5. jun 2011.

TEHNOLOGIJA, INFORMATIKA I OBRAZOVANJE ZA DRUŠTVO UČENJA I ZNANJA 6. Međunarodni Simpozijum, Tehnički fakultet Čačak, 3 5. jun 2011. TEHNOLOGIJA, INFORMATIKA I OBRAZOVANJE ZA DRUŠTVO UČENJA I ZNANJA 6. Međunarodni Simpozijum, Tehnički fakultet Čačak, 3 5. jun 2011. TECHNOLOGY, INFORMATICS AND EDUCATION FOR LEARNING AND KNOWLEDGE SOCIETY

More information

MRS. MRSLab03 Metodologija Razvoja Softvera Vežba 03 LAB Dijagram aktivnosti

MRS. MRSLab03 Metodologija Razvoja Softvera Vežba 03 LAB Dijagram aktivnosti MRS LAB 03 MRSLab03 Metodologija Razvoja Softvera Vežba 03 Dijagrami aktivnosti 1. Dijagram aktivnosti Dijagram aktivnosti je UML dijagram koji modeluje dinamičke aspekte sistema. On predstavlja pojednostavljenje

More information

Prvi koraci u razvoju bankarskog on-line sistema u Japanu napravljeni su sredinom 60-tih godina prošlog veka i to najpre za on-line, real-time obradu

Prvi koraci u razvoju bankarskog on-line sistema u Japanu napravljeni su sredinom 60-tih godina prošlog veka i to najpre za on-line, real-time obradu JAPAN Japan, kao zemlja napredne tehnologije, elektronike i telekomunikacija, je zemlja koja je u samom svetskom vrhu po razvoju i usavršavanju bankarskog poslovanja i spada među vodećim zemljama sveta

More information

VBA moduli. mr Milovan Milivojević dipl. ing. Visa Poslovno Tehnička Škola - Užice

VBA moduli. mr Milovan Milivojević dipl. ing. Visa Poslovno Tehnička Škola - Užice VBA moduli mr Milovan Milivojević dipl. ing. Visa Poslovno Tehnička Škola - Užice Moduli (modules) ponašanje modula Ponašanje modula može se prilagoditi na 4 načina: Option Explicit Option Private Module

More information

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović

More information