Strukture podataka. Strukture podataka su složeni tipovi podataka
|
|
- Aron Morrison
- 6 years ago
- Views:
Transcription
1 Strukture podataka Strukture podataka su složeni tipovi podataka Nastaju primenom apstrakcije agregacije, tj. objedinjavanjem više jednostavnijih tipova podataka Svaka konkretna vrednost strukture podataka sastoji se od jednostavnijih delova, koji predstavljaju njene elemente.
2 Vrste struktura podataka Elementi mogu biti prosti ili složeni Elementi u strukturi podataka mogu biti u nekom međusobnom odnosu (relaciji) Formalno struktura podataka može biti definisana kao uređeni par S=(E,p) E je skup elemenata p je binarna relacija kojom je uređen skup E Pojedine vrste struktura podataka se definišu na osnovu toga kakav je njihov odnos, tj. kakve su osobine relacije p Najvažnija osobina relacije p je njena kardinalnost, koliko elemenata odgovara jednom elementu u datoj strukturi i obratno
3 Vrste struktura podataka Na osnovu kardinalnosti relacije р mogu se definisati sledeće vrste struktura: 0:0 (ne postoji uređenje) - kolekcije i skupovi 1:1 (linearno uređenje) linearne strukture 1:М - stabla М:М grafovi i mreže
4 Kolekcije i skupovi Elementi u strukturi nemaju međusobni odnos, tj. kardinalnost relacije p je 0:0 Skup Može se samo znati da li neki element pripada strukturi ili ne Bliske su pojmu skupa u matematici, pa se tako i nazivaju Skup nema duplikate (jedan isti element ne može dva puta biti član skupa) Kolekcija može imati duplikate (jedan isti element može biti dva puta član kolekcije)
5 Linearne strukture Elementi u strukturi su linearno uredjeni, tj. kardinalnost relacije р je 1:1 Linerana struktura Prvi Poslednji Osim jednom posebnom elementu koji se naziva prvi, svakom elementu prethoditačnojedan element. Osim jednom posebnom elementu koji se naziva poslednji, za svakim elementom sledi tačno jedan element
6 Stabla hijerarhijske strukture Elementi u strukturi su linearno uređeni, tj. kardinalnost relacije р je 1:М Stablo Koren Osim jednom posebnom elementu koji se naziva koren, svakom elementu prethodi tačno jedan element Iza svakog elementa može da sledi više elemenata
7 Grafovi ili mreže Elementi u strukturi su uređeni bez ograničenja, tj. Kardinalnost relacije р je М:М Graf Svakom elementu može prethoditi više elemenata Iza svakog elementa može da sledi više elemenata
8 Zaključak Navedene opšte strukture podataka pokrivaju sve moguće slučajeve Svaka konkretna struktura podataka u praksi se svodi na neku od navedenih Za rešavanje problema u programiranju dovoljno je poznavati kako se svaka od navedenih struktura implementira To je, upravo, predmet našeg izučavanja!
9 Vrste linearnih struktura Razlikuju se po mestu (lokaciji) gde se vrši ubacivanje i izbacivanje elemenata Stek (stack) Ubaci i izbaci sa istog kraja Red (queue) Ubaci na jednom i izbaci sa drugog kraja Dvostruki red (double queue - Deque) Ubaci i izbaci na krajevima Lista (list) ubaci/izbaci bilo gde
10
11 Stek (stack) LIFO struktura (Last In First Out) Primer: Držač za Pez bombone
12 Stek (stack) Osnovne operacije Ubacivanje (Push) Izbacivanje (Pop) Ostale operacije Vrati vrh (Peek) Prazan stak? Pun stak? Broj elemenata
13
14 Red (queue) FIFO struktura (First In First Out) Primer: Red u prodavnici
15 Dvostruki Red (queue) Primer: Entitet
16
17
18
19 Stek (stack) Kao statička struktura Primer: top
20 Stek (stack) Ubacivanje pre top nakon top
21 Stek (stack) Izbacivanje pre top nakon top
22 Red Red
23 Red Red
24 Red Red
25 Stek Lista Upoznajmo se, sada, sa reprezentacijom dinamičkih skupova jednostavnim strukturama koje koriste pokazivače (pointere). Lista apstrakcija linearnog uredjenja Najvažniji apstraktni tipovi podataka su oni kod kojih elementi domena imaju neku vrstu prirodnog uredjenja. Ovde će biti reči o apstraktnim tipovima podataka koji su zasnovani na linearnom uredjenju. Pojam linearnog uredjenja podrazumeva da je dat konačan skup elemenata S = {a 1, a 2,..., a n }, pri čemu se popsmatra konačan, uredjen niz elemenata-lista L = {b 0, b 1,..., b k }, dužine k N, pri čemu b i S, za i = 0, k i b 0 < b 1 < < b k.
26 Stek Lista(cont.) Napomena Uredjenje u listi L ne zavisi od uredjenja elemenata u skupu S. Lista može da se definiše rekurentno na sledeći način: Definicija (i) Prazna lista je lista; (ii)lista se sastoji od prvog elementa koji se naziva glava liste i liste preostalih elemenata koja se naziva rep; (iii) Svaka lista se dobija konačnom primenom pravila (i) i (ii).
27 Stek Stek i kju (queue) Stek i kju su dinamički sistemi iz kojih se elementi pomeraju skupovnom operacijom brisanja DELETE. U steku je element koji se briše iz liste onaj koji je poslednji, najskorije upisan, što znači da je stek implementacija LAST-IN, FRST-OUT ili LIFO. Iz queuea se uvek briše element koji je najduže u listi. To znači da je queue implementacija FIRST-IN, FRST-OUT ili FIFO. Postoji nekoliko efektivnih postupaka za implementaciju steka i kjua na računaru. Pokazaćemo kako se svaki od njih može implementirati upotrebom običnih nizova.
28 Stek Stek INSERT operacija kojom se neki element ubacuje u stek je PUSH,a DELETE operacija kojom se neki element briše iz steka je POP. Stek od najviše n elemenata možemo inplementirati nizom S[1..n]. Ovom nizu pridružujemo atribut top[s] koji označava poslednji unet element. Stek sadrži elemente S[1..top[S]], gde je S[1] element sa dna steka i S[top[S]] element sa vrha. Kada je top[s] = 0 stek je prazan. Ako brišemo elemente iz praznog steka, on će biti UNDERFLOWS (ispod toka) što znači da se javlja greška. Ako top[s] prelazi n stek će biti OVERFLOWS (iznad toka). Stek operacije PUSH, POP i Stack-Empty mogu se implementirati u nekoliko linija koda.
29 Stek Stek(cont.)
30 Stek Stek(cont.) POP(S) IF Stack Empty(S) THEN ERROR UNDERFLOW ELSE top[s] top[s] 1 RETURN S[top[S] + 1] END
31 Queue Queue (Kju) I na kjuu se definišu osnovne operacije ubacivanja i brisanja podataka. Operacije INSERT operacija na kjuu je ENQUEUE, a DELETE operacija DEQUEUE. Kao i POP operacija na steku i DEQUEUE operacija nema ni jedan argument. Kju ima glavu head i rep tail. Element se dopisuje operacijom ENQUEUE tako što zauzima svoje mesto na repu. Element koji se briše je, uvek, element smešten na mesto glave. Sledeća slika pokazuje način implementacije kjua korišćenjem niza Q[1..n].
32 Queue Queue(cont.)
33 Queue Queue(cont.) head[q] indeksira, tj. pokazuje na glavu kjua; tail[q] indeksira narednu lokaciju u koju bi bio upisan novopristižući element. Dakle, u kjuu su elementi na lokacijama head[q], head[q] + 1,..., tail[q] 1, pri čemu se "krećemo u krug" u smislu da lokacija 1 neposredno sledi lokaciju n u cikličnom smislu. Napomena Kada je head[q]=tail[q] kju je prazan. Za inicijalna stanja uzima se head[q]=tail[q]=1
34 Queue Queue(cont.) Kada je kji prazan, primena operacije DEQUEUE daje UNDERFLOW. Kju je pun kada je head[q]=tail[q]+1 i dopisivanje elementa ukazuje na OVERFLOW. ENQUEUE(Q, x) END Q[tail[Q]] x IF tail[q] = length[q] THEN tail[q] 1 ELSE tail[q] = tail[q] + 1
35 Queue Queue(cont.) DEQUEUE(Q) x Q[head[Q]] IF head[q] = length[q] THEN head[q] 1 ELSE head[q] = head[q] + 1 RETURN x END
36 Pretraživanje povezanih listi Upis u povezanu listu Brisanje iz povezane liste Sentinel Definicija su strukture podataka čiji su objekti sortirani prema linearnom uredjenju. Uredjenje u povezanim listama odredjeno je pokazivačem na svaki objekat. Liste mogu imati nekoliko formi. One mogu biti jednostruko ili dvostruko povezane, mogu biti sortirane ili ne, mogu biti cirkularne ili ne. Ako je lista jednostruko povezana imamo samo jedan pointer next[x] koji pokazuje na sledbenika proizvoljno izabranog elementa x iz liste.
37 Pretraživanje povezanih listi Upis u povezanu listu Brisanje iz povezane liste Sentinel (cont.) Ako je reč o sortiranoj listi, linearno uredjenje liste odgovara linearnom uredjenju ključeva koji ukazuju na pozicije u kojima su smešteni elementi liste. U tom slučaju je minimalni element smešten na mestu glave, a maksimalni u repu liste. Cirkularne liste Cirkularne liste su dvostruko-povezane liste sa dva pokazivača prev, koji pokazuje na element koji prethodi izabranom elementu, i next, koji pokazuje na sledbenika datog elementa.
38 Pretraživanje povezanih listi Upis u povezanu listu Brisanje iz povezane liste Sentinel Pretraživanje Napomena U cirkularnim listama prev pokazivač glave liste pokazuje na rep i next pokazivač repa liste pokazuje na glavu liste. Zato cirkularnu listu možemo posmatrati kao presten elemenata. Procedura pretraživanja povezane liste L, LIST-SEARCH(L,k), pronalazi prvi element na poziciji ključa k u listi L, prostim linearnim pretraživanjem dovodeći pokazivač do ovog elementa.
39 Pretraživanje povezanih listi Upis u povezanu listu Brisanje iz povezane liste Sentinel Pretraživanje LIST SEARCH(L, k) x head[l] WHILE x NIL and key[x] k DO x next[x] RETURN x END
40 Pretraživanje povezanih listi Upis u povezanu listu Brisanje iz povezane liste Sentinel Upis Dati element x čiji je ključ već postavljen upisaćemo ispred povezane liste narednom procedurom: LIST INSERT(L, X) END next[x] head[l] IF head[l] NIL THEN prev[head[l]] x head[l] x prev[x] NIL
41 Pretraživanje povezanih listi Upis u povezanu listu Brisanje iz povezane liste Sentinel Brisanje Naredna procedura "seli" element x iz povezane liste L.Ako je dat pointer na element x, apdejtovanjem pokazivača x se "udaljava iz povezane liste". Ako je dat samo element x bez pokazivača najpre moramo pozvati proceduru LIST-SEARCH da postavimo pointer na ovaj element. LIST DELETE(L, x) END IF prev[x] NIL THEN next[prev[x]] next[x] ELSE head[l] next[x] IF next[x] NIL THEN prev[next[x]] prev[x]
42 Pretraživanje povezanih listi Upis u povezanu listu Brisanje iz povezane liste Sentinel Stražar (Sentinel) Pseudokod za LIST-DELETE bio bi jednostavniji ako bismo mogli da ignorišemo granične uslove za glavu i rep liste. LIST DELETE 1 (L, X) END next[prev[x]] next[x] prev[next[x]] prev[x] Stražar je lažni objekat koji nam dozvoljava da pojednostavimo granične uslove. Na primer, pretpostavimo da smo sa listom L predvideli objekat NIL[L] koji označava NIL, ali može da sadrži i sva polja drugih elemenata liste. Kad god smo upućeni na NIL u kodu liste, vršimo zamenu te karakteristike stražarom NIL[L].
43 Pretraživanje povezanih listi Upis u povezanu listu Brisanje iz povezane liste Sentinel Stražar (cont.) Ubacimo stražara NIL[L] izmedju glave i repa, tj. neka next[nil[l]] pokazuje glavu, a prev[nil[l]] rep. Takodje, next polje za rep i prev za glavu su prikazani sa NIL[L]. LIST SEARCH 1 (L, k) END x next[nil[l]] WHILE x NIL[L] and key[x] k DO x next[x] RETURN x
44 Pretraživanje povezanih listi Upis u povezanu listu Brisanje iz povezane liste Sentinel Stražar(cont.) LIST INSERT 1 (L, x) next[x] next[nil[l]] prev[next[nil[l]]] x next[nil[l]] x prev[x] NIL[L] END
45 Objekti koji se predstavljaju jednim nizom Nelocirani i slobodni objekti Predstavljanje objekata Videćemo kako se mogu implementirati povezane strukture podataka, bez objašnjavanja kom tipu podataka pripadaju pokazivači. I objekte i pokazivače uzimaćemo iz nizova. Kolekcije objekata koje imaju ista polja, mogu se predstaviti korišćenjem niza za svako polje. Za dati niz indekasa x, key[x], next[x], prev[x] ukazuju na mesto objekata u povezanoj listi. U odnosu na ovakvu interpolaciju, pokazivač x je zajednički indeks za key, next i prev indekse.
46 Objekti koji se predstavljaju jednim nizom Nelocirani i slobodni objekti Predstavljanje objekata(cont.) Na slici key 4 sledi objekat sa ključem 16. Key 4 se pojavljuje u key[2], a 16 u key[5]. Takodje, next[5]=2 i prev[2]=5.
47 Objekti koji se predstavljaju jednim nizom Nelocirani i slobodni objekti Predstavljanje objekata(cont.) Reči se u memoriji računara adresiraju celim brojevima od 0 do M-1, gde je M dovoljno veliki ceo broj. U nekim programskim jezicima jedan objekat zauzima niz uzastopnih lokacija u memoriji računara. Pokazivač je, jednostavno, adresa prve memorijske lokacije objekta, a ostale memorijske lokacije objekata indeksiraju se dodavanjem neutralizacije pokazivaču. Sličnu strategiju možemo koristiti za implementaciju objekata u programskim okruženjima koja eksplicitno ne obezbedjuju tip podataka pokazivača. Pretpostavimo da je objekat smešten u neprekidnom nizu A[j..k]. Svako polje objekta odgovara neutralizaciji ranga 0 do k-j, a pokazivač na objekat je indeksiran sa j.
48 Objekti koji se predstavljaju jednim nizom Nelocirani i slobodni objekti Predstavljanje objekata(cont.) Ofseti koji odgovaraju key, next i prev, označeni su, u našem primeru, respektivno sa 0,1,2. Da bi, za dati pokazivač i, pročitali vrednost prev[i], na primer, dodajemo pokazivač i ofsetu 2 i čitamo A[i+2]. Svaki objekat ovde se pojavljuje kao podniz dužine 3 u nizu. Pokazivač objekta je index prvog elementa u objektu, dok strelice ukazuju na redosled objekata.
49 Objekti koji se predstavljaju jednim nizom Nelocirani i slobodni objekti Dodeljeni objekti Da bi ubacili ključ u dinamički skup predstavljen dvostruko povezanom listom moramo da dodelimo pokazivač trenutno neiskorišćenom objektu u reprezentaciji povezane liste. Ovo je korisno za skladištenje objekata koji nisu upotrebljeni u povezanoj listi, te mogu biti dodeljeni. U nekim sistemima postoji djubretar odgovoran da odredi koji su objekti beskorisni. Posmatrajmo problem dodeljivanja istorodnih objekata korišćenjem primera dvostruko povezane liste koja je predstavljena višedimenzionalnim nizom. Pretpostavimo da niz u reprezentaciji ima dužinu m i da dinamički skup u jednom trenutku sadrži n m elemenata.
50 Objekti koji se predstavljaju jednim nizom Nelocirani i slobodni objekti Dodeljeni objekti(cont.) Tada n objekata predstavlja elemente aktuelne u dinamičkom skupu, dok je preostalih m-n objekata slobodno. Slobodni objekti se mogu iskoristiti za predstavljanje elemenata koji bi u buduće bili ubačeni u dinamički sistem. Definicija Slobodne objekte čuvamo u jednostruko povezanoj listi koju nazivamo slobodna lista. Slobodna lista koristi samo next niz koji smešta next pokazivače u listu. Glava slobodne liste nosi globalnu promenljivu free. Važno je da svaki objekat ima reprezentaciju ili u slobodnoj listi ili u listi L kojom je predstavljen neprazan dinamički skup.
51 Objekti koji se predstavljaju jednim nizom Nelocirani i slobodni objekti Dodeljeni objekti(cont.)
52 Objekti koji se predstavljaju jednim nizom Nelocirani i slobodni objekti Dodeljeni objekti(cont.) Slobodna lista je stek. Naredni objekat koji se dodeljuje je onaj koji je poslednji oslobodjen. Možemo upotrebiti niz naredbi za PUSH i POP operacije steka za implementaciju procedura za dodeljivanje i oslobadjanje objekata, redom. Pretpostavljamo da globalna promenljiva free u narednim procedurama ukazuje na prvi element slobodne liste.
53 Objekti koji se predstavljaju jednim nizom Nelocirani i slobodni objekti Dodeljeni objekti(cont.) Na slikama vidimo efekat procedura ALLOCATE-OBJECT i FREE-OBJECT. (a) Strelice pokazuju strukturu free-liste. (b) je rezultat poziva procedure ALLOCATE-OBJECT() (koja čuva index 4), postavljajući 25 u key[4] i poziva LIST-INSERT(L, 4). Nova free-lista ima objekat 8, koji je bio next[4] u free-listi. (c) Posle izvršenja LIST-DELETE(L, 5), pozivamo FREE-OBJECT(5). Objekat 5 postaje nova glava free-liste, čiji je sledbenik 8 u free-listi.
54 Korenska stabala sa neograničenim grananjem Metod predstavljanja listi može se proširiti na proizvoljnu homogenu, istorodnu strukturu podataka. Sada ćemo videti kako se korenska stabla mogu predstaviti povezanim strukturama podataka. Tu čvorovi mogu imati proizvoljan broj dece. Svaki čvor drveta predstavljen je nekim objektom. Kao i kod povezanih listi pretpostavljamo da svaki čvor sadrži ključ (key) polja. Nama su interesantna i korenska stabla sa neograničenim grananjem.
55 Korenska stabala sa neograničenim grananjem Korenska stabala sa neograničenim grananjem Šema za predstavljanje binarnog stabla može se proširiti do proizvoljne klase stabala, kod kojih je broj dece svakog čvora najviše konstanta k: dete 1, dete 2,..., dete k. Ova šema ne radi kada je broj dece čvora neograničen, obzirom da ne znamo broj polja koja treba u buduće dodeliti. Štaviše, kada je broj dece k ograničen velikom konstantom, a najveći broj čvorova ima mali broj dece, gubi se dosta memorije. Na sreću, postoji pametna šema za korišćenje stabala sa velikim brojem dece. U njima se mogu predstaviti levo dete i desni polubrat. Svaki čvor sadrži roditeljski pokazivač p i root[t] ukazuje na koren stabla T.
56 Korenska stabala sa neograničenim grananjem Binarna stabla Kod ovih stabala nemamo pokazivač za svako dete: 1. Levo-dete[x] ukazuje na čvor koji je krajnje levo dete čvora x 2. Desni-polubrat[x] ukazuje na polubrata od x neposredno sa desne strane. Ako čvor x nema dece onda je Levo-dete[x]=NIL, a ako je x krajnje desno dete svojih roditelja onda je Desni-polubrat[x]=NIL. Binarna stabla Koristićemo polja p, left, right za smeštanje pokazivača na roditeljski čvor, levo dete i desno dete datog čvora binarnog stabla T. Ako je p[x]=nil, onda je x koren.
57 Korenska stabala sa neograničenim grananjem Binarna stabla(cont.) Ako čvor x nema levo dete, onda je left[x]=nil i sl. za desno dete. Koren čitavog stabla označen je atributom root[t]. Ako je root[t]=nil stablo je prazno. Razmotrićemo neke metode za sortiranje podataka uz uvodjenje dve pretpostavke: (i) Prva je da su podaci na neki način numerisani, tj. od prvog do n-tog podatka. Ovo se može postići smeštanjem podataka u niz (listu) korišćenjem pokazivača ili na neki drugi način. (ii) Druga pretpostavka je, da je dato odredjeno totalno uredjenje i da podatke želimo da uredimo u skladu sa njim.
Struktura indeksa: B-stablo. ls/swd/btree/btree.html
Struktura indeksa: B-stablo http://cis.stvincent.edu/html/tutoria ls/swd/btree/btree.html Uvod ISAM (Index-Sequential Access Method, IBM sredina 60-tih godina 20. veka) Nedostaci: sekvencijalno pretraživanje
More informationBiznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije
Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant
More informationSIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.
SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako
More informationPodešavanje za eduroam ios
Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja
More informationGUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević
GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel
More informationSTABLA ODLUČIVANJA. Jelena Jovanovic. Web:
STABLA ODLUČIVANJA Jelena Jovanovic Email: jeljov@gmail.com Web: http://jelenajovanovic.net 2 Zahvalnica: Ovi slajdovi su bazirani na materijalima pripremljenim za kurs Applied Modern Statistical Learning
More informationUvod u relacione baze podataka
Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako
More informationNejednakosti s faktorijelima
Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih
More informationAMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,
AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam
More informationIZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI
IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj
More informationOBJEKTNO ORIJENTISANO PROGRAMIRANJE
OBJEKTNO ORIJENTISANO PROGRAMIRANJE PREDAVANJE 3 DEFINICIJA KLASE U JAVI Miloš Kovačević Đorđe Nedeljković 1 /18 OSNOVNI KONCEPTI - Polja - Konstruktori - Metode - Parametri - Povratne vrednosti - Dodela
More informationUlazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.
Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.
More informationOtpremanje video snimka na YouTube
Otpremanje video snimka na YouTube Korak br. 1 priprema snimka za otpremanje Da biste mogli da otpremite video snimak na YouTube, potrebno je da imate kreiran nalog na gmailu i da video snimak bude u nekom
More informationCJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA
KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces
More informationImplementacija sparsnih matrica upotrebom listi u programskom jeziku C
INFOTEH-JAHORINA Vol. 10, Ref. E-I-15, p. 461-465, March 2011. Implementacija sparsnih matrica upotrebom listi u programskom jeziku C Đulaga Hadžić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog
More information1.7 Predstavljanje negativnih brojeva u binarnom sistemu
.7 Predstavljanje negativnih brojeva u binarnom sistemu U decimalnom brojnom sistemu pozitivni brojevi se predstavljaju znakom + napisanim ispred cifara koje definišu apsolutnu vrednost broja, odnosno
More informationKlasterizacija. NIKOLA MILIKIĆ URL:
Klasterizacija NIKOLA MILIKIĆ EMAIL: nikola.milikic@fon.bg.ac.rs URL: http://nikola.milikic.info Klasterizacija Klasterizacija (eng. Clustering) spada u grupu tehnika nenadgledanog učenja i omogućava grupisanje
More informationSAS On Demand. Video: Upute za registraciju:
SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U
More informationWindows Easy Transfer
čet, 2014-04-17 12:21 - Goran Šljivić U članku o skorom isteku Windows XP podrške [1] koja prestaje 8. travnja 2014. spomenuli smo PCmover Express i PCmover Professional kao rješenja za preseljenje korisničkih
More informationEduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings
Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za
More informationMODEL OBJEKTI - VEZE KONCEPTI MODELA METODOLOGIJA MODELIRANJA
MODEL OBJEKTI - VEZE MODEL OBJEKTI - VEZE KONCEPTI MODELA METODOLOGIJA MODELIRANJA MODELI PODATAKA Model objekti-veze Relacioni model Objektni model Objektno-relacioni model Aktivne baze podataka XML kao
More informationAdvertising on the Web
Advertising on the Web On-line algoritmi Off-line algoritam: ulazni podaci su dostupni na početku, algoritam može pristupati podacima u bilo kom redosljedu, na kraju se saopštava rezultat obrade On-line
More informationTema 11 Analiza algoritama, pretraživanje i sortiranjeu jeziku Python
Tema 11 Analiza algoritama, pretraživanje i sortiranjeu jeziku Python dr Vladislav Miškovic vmiskovic@singidunum.ac.rs Fakultet za informatiku i računarstvo, Tehnički fakultet Osnove programiranja (Python)
More informationCJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE
CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet
More informationBENCHMARKING HOSTELA
BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991
More informationKAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA:
Past simple uporabljamo, ko želimo opisati dogodke, ki so se zgodili v preteklosti. Dogodki so se zaključili v preteklosti in nič več ne trajajo. Dogodki so se zgodili enkrat in se ne ponavljajo, čas dogodkov
More informationIdejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.
Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual
More informationMRS MRSLab08 Metodologija Razvoja Softvera Vežba 08
MRS MRSLab08 Metodologija Razvoja Softvera Vežba 08 LAB 08 Konceptualni model podataka Logički model podataka 1. Konceptualni model podataka Modeli podataka omogućavaju modelovanje semantičke i logičke
More informationPROJEKTNI PRORAČUN 1
PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja
More informationPort Community System
Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS
More informationPriprema podataka. NIKOLA MILIKIĆ URL:
Priprema podataka NIKOLA MILIKIĆ EMAIL: nikola.milikic@fon.bg.ac.rs URL: http://nikola.milikic.info Normalizacija Normalizacija je svođenje vrednosti na neki opseg (obično 0-1) FishersIrisDataset.arff
More informationProgramiranje kroz aplikacije. Subprocedure Opseg promenljivih Excel VBA objektni model
Programiranje kroz aplikacije Subprocedure Opseg promenljivih Excel VBA objektni model Subprocedure Subprocedure (makroi) predstavljaju skup VBA naredbi kojima se izvršava određeni zadatak. Subprocedure
More informationUpute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair
More informationTRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT
TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02
More informationPROGRAMIRANJE I ALGORITMI
Sveuč ilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje Katedra za osnove konstruiranja N. Pavković, D. Marjanović, N. Bojčetić PROGRAMIRANJE I ALGORITMI Skripta, drugi dio Zagreb, 2005. Sadržaj Potprogrami
More informationKAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.
9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98
More informationStruktura i organizacija baza podataka
Fakultet tehničkih nauka, DRA, Novi Sad Predmet: Struktura i organizacija baza podataka Dr Slavica Aleksić, Milanka Bjelica, Nikola Obrenović Primer radnik({mbr, Ime, Prz, Sef, Plt, God, Pre}, {Mbr}),
More informationNIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a
NIS PETROL Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a Beograd, 2018. Copyright Belit Sadržaj Disable... 2 Komentar na PHP kod... 4 Prava pristupa... 6
More informationPROŠIRENI MODEL OBJEKTI-VEZE
FAKULTET ORGANIZACIONIH NAUKA Laboratorija za informacione sisteme PROŠIRENI MODEL OBJEKTI-VEZE (Materijal za interne kurseve. Sva prava zadržava Laboratorija za informacione sisteme) Beograd, oktobar
More informationIZRADA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE
1 Zaglavlje (JUS M.A0.040) Šta je zaglavlje? - Posebno uokvireni deo koji služi za upisivanje podataka potrebnih za označavanje, razvrstavanje i upotrebu crteža Mesto zaglavlja: donji desni ugao raspoložive
More informationUNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine
UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:
More informationMRS MRSLab09 Metodologija Razvoja Softvera Vežba 09
MRS MRSLab09 Metodologija Razvoja Softvera Vežba 09 LAB 09 Fizički model podatka 1. Fizički model podataka Fizički model podataka omogućava da se definiše struktura baze podataka sa stanovišta fizičke
More information3.2. Prikazati podatke o svim proizvodima, koji se proizvode u Zrenjaninu.
Primer 3. Data je sledeća šema baze podataka S = (S, I ), pri čemu je skup šema relacija: S = { Dobavljač({ID_DOBAVLJAČA, NAZIV, STATUS, GRAD}, {ID_DOBAVLJAČA}), Deo({ID_DETALJA, NAZIV, BOJA, TEŽINA, GRAD},
More informationTEHNIKA I INFORMATIKA U OBRAZOVANJU
TEHNIKA I INFORMATIKA U OBRAZOVANJU Konferencija 32000 Čačak 9-11. Maja 2008. UDK: 004 : 371 Stručni rad VEZA ZAVISNOSTI INSTANCE Munir Šabanović 1, Momčilo Vujičić 2 Rezime: Objektno orijentisani jezici
More informationMetrički i generalizovani metrički prostori
UNIVERZITET U NOVOM SADU PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET DEPARTMAN ZA MATEMATIKU Milana Veličkov Metrički i generalizovani metrički prostori -Master rad- Mentor: Prof. dr Ljiljana Gajić Novi Sad, Decembar
More informationKorak X1 X2 X3 F O U R T W START {0,1}
1) (8) Formulisati Traveling Salesman Problem (TSP) kao problem traženja. 2) (23) Dato je prostor stanja sa slike, sa početnim stanjem A i završnim stanjem Q. Broj na grani označava cijenu operatora, a
More informationDirektan link ka kursu:
Alat Alice može da se preuzme sa sledeće adrese: www.alice.org Kratka video uputstva posvećena alatu Alice: https://youtu.be/eq120m-_4ua https://youtu.be/tkbucu71lfk Kurs (engleski) posvećen uvodu u Java
More informationMRS. MRSLab03 Metodologija Razvoja Softvera Vežba 03 LAB Dijagram aktivnosti
MRS LAB 03 MRSLab03 Metodologija Razvoja Softvera Vežba 03 Dijagrami aktivnosti 1. Dijagram aktivnosti Dijagram aktivnosti je UML dijagram koji modeluje dinamičke aspekte sistema. On predstavlja pojednostavljenje
More informationTutorijal za Štefice za upload slika na forum.
Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Postoje dvije jednostavne metode za upload slika na forum. Prva metoda: Otvoriti nova tema ili odgovori ili citiraj već prema želji. U donjem dijelu obrasca
More informationModeli podataka. Model podataka - osnovne komponente
Model podataka - osnovne komponente Modeli podataka Osnovni pojmovi modela podataka Primeri MOV-a Logičko modeliranje podataka (6 koraka) Tipovi veza kod IDEF1X metodologije Logičko modeliranja podataka
More informationCiljevi. Poslije kompletiranja ove lekcije trebalo bi se moći:
Pogledi Ciljevi Poslije kompletiranja ove lekcije trebalo bi se moći: Opisati pogled Formirati novi pogled Vratiti podatke putem pogleda Izmijeniti postojeći pogled Insertovani, ažurirati i brisati podatke
More informationProgramiranje baza podataka
Programiranje baza podataka Nikola Ajzenhamer 14. juli 2016. 1 Sadržaj 1 Reprezentacija podataka. Indeksi 3 1.1 Reprezentacija podataka............................... 3 1.1.1 Polja......................................
More informationINSTALIRANJE SOFTVERSKOG SISTEMA SURVEY
INSTALIRANJE SOFTVERSKOG SISTEMA SURVEY Softverski sistem Survey za geodeziju, digitalnu topografiju i projektovanje u niskogradnji instalira se na sledeći način: 1. Instalirati grafičko okruženje pod
More informationTEHNO SISTEM d.o.o. PRODUCT CATALOGUE KATALOG PROIZVODA TOPLOSKUPLJAJUĆI KABLOVSKI PRIBOR HEAT-SHRINKABLE CABLE ACCESSORIES
TOPOSKUPJAJUĆI KABOVSKI PRIBOR HEAT-SHRINKABE CABE ACCESSORIES KATAOG PROIZVODA PRODUCT CATAOGUE 8 TEHNO SISTEM d.o.o. NISKONAPONSKI TOPOSKUPJAJUĆI KABOVSKI PRIBOR TOPOSKUPJAJUĆE KABOVSKE SPOJNICE kv OW
More informationTRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ
TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene
More informationPLAN RADA. 1. Počnimo sa primerom! 2. Kako i zašto? 3. Pejzaž višestruke upotrebe softvera 4. Frameworks 5. Proizvodne linije softvera 6.
KOREKTAN PREVOD? - Reupotrebljiv softver? ( ne postoji prefiks RE u srpskom jeziku ) - Ponovo upotrebljiv softver? ( totalno bezveze ) - Upotrebljiv više puta? - Itd. PLAN RADA 1. Počnimo sa primerom!
More informationPOSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA
Master akademske studije Modul za logistiku 1 (MLO1) POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA angažovani su: 1. Prof. dr Momčilo Miljuš, dipl.inž., kab 303, mmiljus@sf.bg.ac.rs,
More informationBušilice nove generacije. ImpactDrill
NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza
More informationINFORMACIONI SISTEMI ZA PODRŠKU MENADŽMENTU
INFORMACIONI SISTEMI ZA PODRŠKU MENADŽMENTU OBLAST: ČVOROVI (WIDGET): SKUPOVI PODATAKA: Classification Test learners, Predictions, Confusion matrix, ROC analysis, Calibration Plot Heart disease AUTOR:
More informationNizovi. Sintaksa. ili. var pera,mika,laza,...,zoran1,zoran2,...,pera1254:real;
Nizovi Standardni i nestandardni prosti tipovi podataka (celobrojni, realni, logički, znakovni, nabrojivi i intervalni) mogu biti sasvim dovoljni pri rešavanju manjih i jednostavnijih problema. Međutim,
More informationAlgoritamski aspekti razvoja i implementacije Web pretraživača
ELEKTROTEHNIČ KI FAKULTET BEOGRAD Algoritamski aspekti razvoja i implementacije Web pretraživača Diplomski rad iz predmeta: Pretraživanje i Istraživanje podataka na Internetu RI5PIP Student : Aleksandar
More informationENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION
VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA
More informationSUGENOV I ŠOKEOV INTEGRAL SA PRIMENOM U OBRADI SLIKA
UNIVERZITET U NOVOM SADU PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET DEPARTMAN ZA MATEMATIKU I INFORMATIKU SUGENOV I ŠOKEOV INTEGRAL SA PRIMENOM U OBRADI SLIKA -MASTER RAD- Mentor: Student: dr Mirjana Štrboja Jelena
More informationDr.Miroljub Banković, prof. Kragujevac, 2008.
VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA KRAGUJEVAC Skripta iz predmeta PROJEKTOVANJE INFORMACIONIH SISTEMA Dr.Miroljub Banković, prof. Kragujevac, 2008. SADRŽAJ OSNOVI TEORIJE SISTEMA... 3 DEFINICIJE
More informationMINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE
MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE 3309 Pursuant to Article 1021 paragraph 3 subparagraph 5 of the Maritime Code ("Official Gazette" No. 181/04 and 76/07) the Minister of the Sea, Transport
More informationPermanent Expert Group for Navigation
ISRBC E Permanent Expert Group for Navigation Doc Nr: 2-16-2/12-2-PEG NAV October 19, 2016 Original: ENGLISH INTERNATIONAL SAVA RIVER BASIN COMMISSION PERMANENT EXPERT GROUP FOR NAVIGATION REPORT OF THE
More informationDEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE
DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović
More information1. Instalacija programske podrške
U ovom dokumentu opisana je instalacija PBZ USB PKI uređaja na računala korisnika PBZCOM@NET internetskog bankarstva. Uputa je podijeljena na sljedeće cjeline: 1. Instalacija programske podrške 2. Promjena
More informationPODSUSTAV ZA UPRAVLJANJE SPREMNIKOM UGRADBENOG RAČUNALA
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA ZAVRŠNI RAD br.1412 PODSUSTAV ZA UPRAVLJANJE SPREMNIKOM UGRADBENOG RAČUNALA Kornelija Vodanović Zagreb, lipanj 2010. SADRŽAJ 1. Uvod 3 2. Opis
More informationLine arrangement problem
RAČUNARSKI FAKULTET UNIVEZITET UNION, BEOGRAD Line arrangement problem Djordje Jovanovic Mentor: prof. Dragan Urošević Sadržaj 1 Uvod... 2 2 Složenost rasporeda linija... 2 3 Konstrukcija rasporeda...
More informationINFORMACIONI SISTEMI ZA PODRŠKU MENADŽMENTU
INFORMACIONI SISTEMI ZA PODRŠKU MENADŽMENTU OBLAST: Classification ČVOROVI (WIDGET): Classification Tree, K-NN, Test learners, Predictions SKUPOVI PODATAKA: Titanic AUTOR: Jovana Mina Runić 141/07 2011,
More informationSTRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13
MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog
More informationPravljenje Screenshota. 1. Korak
Prvo i osnovno, da biste uspesno odradili ovaj tutorijal, morate imati instaliran GOM Player. Instalacija je vrlo jednostavna, i ovaj player u sebi sadrzi sve neophodne kodeke za pustanje video zapisa,
More informationFILOGENETSKA ANALIZA
FILOGENETSKA ANALIZA MOLEKULSKA EVOLUCIJA MOLEKULSKA EVOLUCIJA Kako možemo utvrditi da li dve vrste potiču od istog pretka? Starije metode: preko fosilnih ostataka i osobina organizama Novije metode: na
More informationint[] brojilo; // polje cjelih brojeva double[] vrijednosti; // polje realnih brojeva
Polja Polje (eng. array) Polje je imenovani uređeni skup indeksiranih vrijednosti istog tipa (niz, lista, matrica, tablica) Kod deklaracije, iza naziva tipa dolaze uglate zagrade: int[] brojilo; // polje
More informationARHITEKTURA RAČUNARA
J. ĐORĐEVIĆ, D. MILIĆEV, D. BOJIĆ, A. MILENKOVIĆ, B. NIKOLIĆ, Z. RADIVOJEVIĆ, M. OBRADOVIĆ ARHITEKTURA RAČUNARA ZBIRKA REŠENIH ZADATAKA Beograd 2005. 1.1 ZADATAK 1 PREKIDI Posmatra se procesor sa vektorisanim
More informationSa druge strane neproto~no organizovan sistem ~ije je vreme ciklusa 25 ns ima}e propusnost od
1. Zavisnosti izmedju instrukcija Kao {to smo uo~ili proto~nost pove}ava performanse procesora na taj na~in {to pove}ava instrukcionu propusnost. Imaju}i u vidu da se u jednom ciklusu preklapa izvr{enje
More information- Vežba 1 (dodatan materijal) - Kreiranje Web šablona (template) pomoću softvera Adobe Photoshop CS
- Vežba 1 (dodatan materijal) - Kreiranje Web šablona (template) pomoću softvera Adobe Photoshop CS 1. Pokrenite Adobe Photoshop CS i otvorite novi dokument sa komandom File / New 2. Otvoriće se dijalog
More informationTema 2: Uvod u sisteme za podršku odlučivanju (VEŽBE)
Tema 2: Uvod u sisteme za podršku odlučivanju (VEŽBE) SISTEMI ZA PODRŠKU ODLUČIVANJU dr Vladislav Miškovic vmiskovic@singidunum.ac.rs Fakultet za računarstvo i informatiku 2013/2014 Tema 2: Uvod u sisteme
More informationStatistička analiza algoritama za dinamičko upravljanje spremnikom
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELETROTEHNIKE I RAČUNARSTVA ZAVRŠNI ZADATAK br. 1716 Statistička analiza algoritama za dinamičko upravljanje spremnikom Nikola Sekulić Zagreb, lipanj 2011. Sadržaj: 1. Uvod...
More informationRANI BOOKING TURSKA LJETO 2017
PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,
More informationTrening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze
Trening: Obzor 2020. - financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Ana Ključarić, Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja PROGRAM DOGAĐANJA (9:30-15:00) 9:30 10:00 Registracija
More informationJavaScript podrska u radu sa greskama
JavaScript podrska u radu sa greskama Svaki od pregledaca ima svoj podrazumevani naci reagovanja na greske, Firefox i Chrome upisuju greske u log datoteku, dok recimo Internet Explorer i Opera generisu
More information3D GRAFIKA I ANIMACIJA
1 3D GRAFIKA I ANIMACIJA Uvod u Flash CS3 Šta će se raditi? 2 Upoznavanje interfejsa Osnovne osobine Definisanje osnovnih entiteta Rad sa bojama Rad sa linijama Definisanje i podešavanje ispuna Pregled
More informationVBA moduli. mr Milovan Milivojević dipl. ing. Visa Poslovno Tehnička Škola - Užice
VBA moduli mr Milovan Milivojević dipl. ing. Visa Poslovno Tehnička Škola - Užice Moduli (modules) ponašanje modula Ponašanje modula može se prilagoditi na 4 načina: Option Explicit Option Private Module
More informationSKINUTO SA SAJTA Besplatan download radova
SKINUTO SA SAJTA www.maturskiradovi.net Besplatan download radova Prirucnik za gramatiku engleskog jezika Uvod Sama suština i jedna od najbitnijih stavki u engleskoj gramatici su pomoćni glagoli! Bez njih
More informationIMPLEMENTACIJA PODLOGE ZA SARADNJU KROKI ALATA SA ALATIMA ZA UML MODELOVANJE OPŠTE NAMENE
IMPLEMENTACIJA PODLOGE ZA SARADNJU KROKI ALATA SA ALATIMA ZA UML MODELOVANJE OPŠTE NAMENE IMPLEMENTATION OF BASIS FOR COOPERATION BETWEEN KROKI TOOL AND UML MODELING TOOLS Željko Ivković, Renata Vaderna,
More informationPROGRAMIRANJE KROZ APLIKACIJE
PROGRAMIRANJE KROZ APLIKACIJE Doc. dr Đukanović Slobodan TREĆI TERMIN Objektni model Excel-a Dosadašnji deo materijala je bio vezan za čisto programiranje u VBA i kao takav bi se mogao posmatrati nezavisno
More informationProgramiranje. Nastava: prof.dr.sc. Dražena Gašpar. Datum:
Programiranje Nastava: prof.dr.sc. Dražena Gašpar Datum: 21.03.2017. 1 Pripremiti za sljedeće predavanje Sljedeće predavanje: 21.03.2017. Napraviti program koji koristi sve tipove podataka, osnovne operatore
More informationTEHNIĈKO VELEUĈILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIĈKI ODJEL Prof.dr.sc.KREŠIMIR MEŠTROVIĆ POUZDANOST VISOKONAPONSKIH PREKIDAĈA
TEHNIĈKO VELEUĈILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIĈKI ODJEL Prof.dr.sc.KREŠIMIR MEŠTROVIĆ POUZDANOST VISOKONAPONSKIH PREKIDAĈA SF6 PREKIDAĈ 420 kv PREKIDNA KOMORA POTPORNI IZOLATORI POGONSKI MEHANIZAM UPRAVLJAĈKI
More informationUniverzitet u Beogradu Matematički fakultet. Mašina pravila ekspertski sistem dokazivanja zasnovan na pravilima. master rad
Univerzitet u Beogradu Matematički fakultet Mašina pravila ekspertski sistem dokazivanja zasnovan na pravilima master rad Student: Miloš Radosavljević 1024/2011 Mentor: prof. dr Miroslav Marić septembar,
More informationUvod u programiranje II (za gimnazijalce)
Univerzitet u Novom Sadu Prirodno-matematički fakultet Departman za matematiku i informatiku Dragan Mašulović Uvod u programiranje II (za gimnazijalce) Novi Sad, 2016. Glava 1 Sortiranje i pretraživanje
More informationCRNA GORA
HOTEL PARK 4* POLOŽAJ: uz more u Boki kotorskoj, 12 km od Herceg-Novog. SADRŽAJI: 252 sobe, recepcija, bar, restoran, besplatno parkiralište, unutarnji i vanjski bazen s terasom za sunčanje, fitnes i SPA
More informationmsc Velimir Milanovic Unošenje prvih zapisa Kreiranje elektronskih obrazaca - formi Prva forma - Čitaoci U P I T I
msc Velimir Milanovic SADRŽAJ: 1. Pojam informacionih sistema... 4 1. 1. Vrste informacionih sistema... 5 1.1.1. Informacioni sistemi za obradu podataka (dp data processing)... 5 1. 1. 2. Upravljački informacioni
More informationPregled metodologija:
Dr Milunka Damnjanović, red.prof, OBJEKTNO ORIJENTISANE TEHNIKE PROJEKTOVANJA SISTEMA 2 Objektno orijentisano projektovanje 1 Metodologija: Način na koji je nešto urađeno ( t.j. strategija, koraci, smernice
More informationCroatian Automobile Club: Contribution to road safety in the Republic of Croatia
Croatian Automobile Club: Contribution to road safety in the Republic of Croatia DRTD 2018, Ljubljana, 5th December 2018 Mr.sc.Krešimir Viduka, Head of Road Traffic Safety Office Republic of Croatia Roads
More informationza STB GO4TV in alliance with GSS media
za STB Dugme za uključivanje i isključivanje STB uređaja Browser Glavni meni Osnovni meni Vrsta liste kanala / omiljeni kanali / kraći meni / organizacija kanala / ponovno pokretanje uređaja / ponovno
More informationAdapted for classroom use by
Obogaćeni i dodatni program Tim Bell, za Ian učenike H. Witten osnovnih and škola Mike Fellows Adapted for classroom use by Created by Tim Bell, Ian H. Witten and Mike Fellows Adapted for classroom use
More informationVEŠTAČKA INTELIGENCIJA I EKPERTNI SISTEMI
VEŠTAČKA INTELIGENCIJA I EKPERTNI SISTEMI Način polaganja ispita: 1. Test (polaže se u junu ili septembru) 2. Seminarski rad (radi se u CLIPS-u, student sam bira temu i prijavljuje je asistentu) 3. Usmeni
More informationDOSTAVUANJE PONUDA ZA WIMAX MONTENEGRO DOO PODGORICA
CRNA GORA (1}(02.17&r/4 Ver. O;:, fjr}/ ~ AGENCUA ZA ELEKTRONSKE KOM~~IKACUE J.O.O "\\ L\lax Montenegro" BrOJ o/-lj Podoor'ca.d:ioL 20/1g0d I POSTANSKU DEJATELNOST DOSTAVUANJE PONUDA ZA WIMAX MONTENEGRO
More information