ZADRUGARSTVO - IMA NADE. Prvi Sajam zadružnih proizvoda RS DONJI AGIĆI

Size: px
Start display at page:

Download "ZADRUGARSTVO - IMA NADE. Prvi Sajam zadružnih proizvoda RS DONJI AGIĆI"

Transcription

1 ZADRUGARSTVO - IMA NADE Prvi Sajam zadružnih proizvoda RS DONJI AGIĆI Organizatori Zadružni savez Republike Srpske Banja Luka i Poljoprivreda zadruga "Agrojapra" Donji Agići Pokorvitelj Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vlade RS Suorganizatori Opština Novi Grad i "Jaren produktutvikling" kursni centar, Donji Agići Medijski pokrovitelj dnevni list "Fokus" - prilog "Selo" Banja Luka

2 Biblioteka DOKUMENTA 1 Glavni i odgovorni urednik Radovan JOVIĆ Urednik izdanja Vidosav ĐURĐEVIĆ Pripremili Ranko PRERADOVIĆ Alen DŽINIĆ Vidosav ĐURĐEVIĆ Stručni saradnici Rajko KULAGA Milovan ANTONIĆ Grafička oprema Viktor VESELINOVIĆ Lektor Jasna SMAJLOVIĆ

3 ZADRUGARSTVO IMA NADE Prvi Sajam zadružnih proizvoda RS DONJI AGIĆI Banja Luka, 2010.

4

5 UMJES TO UVO DNI KA Na početku tradicije Ka da je iz "Agro ja pre" od di re kto ra Mi lo va na An to nića po te kla ini cija ti va da se u toj za dru zi, u Do njim Agićima, održi Prvi sa jam zadružnih proi zvo da, iz gle da lo je da je ogro mna raz da lji na do nje ne re alizacije. Ali, Zadružni savez Republike Srpske je, prihvatajući ideju i suor ga ni za ci ju Saj ma, pri hva tio za is ta ve li ku, za je dničku oba ve zu. I zapoečeli smo or ga ni zo vanje sa jma, kre nuv ši od ide je, pre ko načel nog pro gra mi ra nja, do ko načnog, čvrstog os tva re nja. U tom smi slu podržali su nas sve srdno Mi nis tar stvo po ljo pri vre de, vo do pri vre de i šu mar stva Vla de RS i Op šti na No vi Grad, a s na ma su se na šli, ne sa mo akti vis ti i čla no vi Or ga ni za ci onog odbo ra, ne go i mno gi dru gi is to miš lje ni ci. Za Međuna ro dni dan za dru gar stva, 4. ju la go di ne, u Do njim Agićima, u kru gu na šeg do maćina, za dru ge "Agro ja pra", u pre li je pi dan, oku pi li smo se na Prvom saj mu za družnih proi zvo da. Mno gi po zva ni se ni su oda zval i, ali dva de se tak po je di na ca i za dru ga sa svim je do vo ljno os tva re nje uku pnog pro gra ma ko ji smo pos ta vi li da bi smo ma ni fes ta ci - ju ova kvom održali. Pred sta vni ci op šti ne do maćina, re sor nog mi nis tarstva Vla de, Na ro dne skup šti ne RS, or ga na te skup šti ne iz boš njačkog na ro da, među na ro dnih or ga ni za ci ja, pred sta vni šta va i udruženja, zadružnih aso ci ja ci ja i naučnih in sti tu ci ja RS, FBiH i Srbi je i dru gi ugle d- ni ci, sa za dru ga ri ma i stručnja ci ma iz ove oblas ti, bli zu dvi je sto ti ne, učvrsti li su uvje re nje da će ne sa mo sa jam ska izložba, ne go i raz go vor za okru glim sto lom na te mu "Mjes to i ulo ga za dru ga u agrar nom i se os - kom razvoju", biti onako kako smo programirali, željeli i htjeli. Vri je dni do maćini u tek obnov lje nom Za družnom do mu "Agro ja - pre" gdje će se ne tom održati te mat ski dio Saj ma, pri re di li su etnomuzej sku izložbu, ko ja je ovom zgo dom otvo re na i pre da ta na ko ri šte nje 5

6 is traživačima, etno lo zi ma i ra do znal ci ma, ko ji u bu dućnos ti na vra te u Japransku dolinu. Sajamsku izložbu posjetilo je mnoštvo posjetilaca iz ovog di je la no vo grad ske op šti ne, a raz go vor za okru glim sto lom, čiji sadržaj, kao i uče sni ke Saj ma pred stav lja mo ovom skro mnom knji gom, potvrdio je ozbiljnost i zanimljivost tematike kojom su se učesnici i gosti Saj ma tog da na ba vi li. Na ne ki način i dne vni list "Fo kus" iz Ba nje Lu - ke dao je svoj do pri nos ne sa mo kao me dij ski po kro vi telj ovog saj ma, ne go i pred stav lja njem ja vnos ti svog go diš nja ka "Na še se lo". Otvo re na je, da kle, no va stra ni ca za dru gar stva i na šeg op šteg bavlje nja se lom u Do li ni Ja pre i ova će sre di na, do maćin, u bu dućnos ti bi ti znana i kao sajamsko središte. Možda to i nije nešto naročito veliko, ali ako se zna da je ri ječ o po ljo pri vre dnim, za dru gar skim proi zvo di ma, ovog pu ta sti glim iz RS i FBiH, a ubu duće i iz dru gih sre di na re gi ona, on da je to veće i od naj većih, dru gih ma ni fes ta ci ja. To tim pri je što su sve ovo ovdje, što smo tog dana imali i programski ostvarili, sopstvenim snagama spremili sami zadrugari i njihovi prijatelji. Zadrugarstvo je veli ka, ljud ska po tre ba, možda po mno go čemu naj značaj ni ja, a je dan je od uče sni ka Saj ma označi blis kom po ro di ci. To li ko ša re ni la, ozbi ljnos ti, lje po te i ne običnos ti na je dnom mjes tu, za is ta je značilo veoma mno go. I ubu duće ne ka ta ko bu de, a činićemo sve da obećanje os tva ri mo i program pro ši ri mo, svi zajedno bi ćemo svje do ci ma tra ga nja za još je dnom tra di ci jom na se lu, u na šim plo dnim, ro dnim ali i zi ra tnim se li ma. Sa - jam je oprav dao svoj cilj, a mi ćemo oprav da ti na mje re ako nas ta vi mo i dogodine! Dra gan KULAGA, pred sje dnik Za družnog sa ve za RS 6

7 RIJEČ DOMAĆINA Podsticaj buđenju sela Uposljednih desetak godina zadrugarstvo na ovim prostorima ponovo je krenulo. Novi koraci našeg zadrugarstva su često slabi i nesigurni. U prethodnim godinama došlo se i do sopstvenih iskustava koja se kombinuju sa dobrim primjerima i iskustvima iz starog zadrugarstva, ali i modelima zadruga koje su stvorene i razvijane u Evropskoj uniji. U neku ruku tako se naslućuju konture našeg sopstvenog razvoja zadrugarstva. Iako još uvijek skromnog obima proizvodnje i financijskog učinka, pojedine zadruge već su na tržištu sa svojim prepoznatljivim proizvodima koje odlikuju autentičnost i kvalitet. Većina tih proizvoda mogu se vidjeti i oprobati na štandovima našeg Prvog sajma zadružnih proizvoda. Ma kako se do tih finalnih proizvoda teško dolazilo, mi smo ubijeđeni da su to, gledano sa stanovišta savramene Evrope koja žudi za zdravom hranom, vrhunski prehrambeni proizvodi jer su sto posto prirodni. Još kad bismo mogli stvoriti dobar izvozni marketing koji bi ostvario izvoz naših proizvoda, naša zadružna a time i agrarna i ruralna budućnost bila bi mnogo svjetlija. Tom cilju je podređeno i naše sadašnje okupljanje, naš ovogodišnji Prvi sajam zadružnih proizvoda kao i okrugli sto posvećen temi razvoja zadrugarstva, gdje ćemo svake godine na Međunarodni dan zadruga, prve subote u julu, jedni drugima, zatim našim poslovnim partnerima ali i javnosti pokazivati naše proizvode koji su najočigledniji dokaz naših dostignuća. Ove godine, sticajem okolnosti, sajam će se održati u nedjelju 4. 7

8 jula. Naša je želja da ovaj sajam u Donjm Agićima preraste u tradicionalni, u svojevrsnu smotru zadružnog i ruralnog stvaralaštva koji bi se održavao od trećeg do petog jula svake godine. Ovo okupljanje će nam pomoći da se bolje snađemo i da u budućnosti pravimo hrabrije korake. Milovan ANTONIĆ, domaćin sajma 8

9 PRVI SAJAM ZADRUŽNIH PROIZVODA REPUBLIKE SRPSKE, DONJI AGIĆI Novo ime japranske doline Zahvaljujući prvoj uspješno organizovanoj sajamskoj manifestaciji, na kojoj je dvadesetak zadruga iz RS i okruženja izlagalo proizvode, Japranska dolina će od ove godine biti upisana na mapi i u kjalendaru kao nova sajamska smotra Odvajkada je dobro znana Japranska dolina po vrijednim zadrugarima, dobrim domaćinima i poljoprivrednim proizvođačima. U ona daleka vremena, za socijalističke Jugoslavije, ovamo se dolazilo da se vidi šta to radi i kako privređuje Dragan Antonić, godinama najbolji jugoslovenskji zadrugar i njegovi brojni zadrugari, stanovnici sela u cijeloj dolini prelijepe rijeke Japre. Ta se tradicija nekako nastavlja poslije ovog rata, kad u ovoj dolini, u Donjim Agićima, oživljava zadrugarstvo zadrugom "Agrojapra". Osnivač je, ko bi drugi, do Milovan, sin Draganov, znani Antonići. Za deceniju, koliko crnči na udruživanju ne malog broja zadrugara, a sada ih je više od 260, on oživljava sela u dolini Japre. U budućnosti će ovaj prostor ponijeti i novo sjajno značenje: sajamski centar i to zadružnih proizvoda! Ovdje je, naime, uoči petog jula, Međunarodnog dana zadrugarstva, održan Prvi sajam zadružnih proizvoda Republike Srpske. Pozdravljajući drage goste, zadrugare i posjetioce, agronom Nada Nešković-Railić, pomoćnik direktora "Agrojapre" je kazala: "Imam izuzetnu čast, u ime organizatora Sajma, Zadružnog saveza RS i zadruge "Agrojapra", da pozdravim sve naše goste, prijatelje zadrugarstva; počećemo od najviših funkcija: evo, da pozdravim dragoog nam 9

10 gosta, Dževada Osmančevića, predsjedavajućeg Viječa naroda RS koji nam je i ranije bio u posjeti, podržavajući nas. Takođe s radošću pozdravljam i dr Fuada Turalića, senatora RS i prisutne narodne poslanike. Pozdravljam i naše drage pokrovitelje pomoćnika ministra poljoprivrede u Vladi, Zorana Kovaćevića, kao i predstavnike ovog ministarstva koje ima izuzetno razumijevanje za sve nove pokušaje u poljoprivredi, za zadrugarstvo, a posebno za našu zadrugu. Pozdravljam takođe predstavnike Privredne komore RS i Poljoprivrednog instituta RS. Pozdravljam dragog gosta, a i domaćina, suorganizatora, gospođu Snježanu Railić, načelnika opštine Novi Grad, kao i suorganizatora dragog gosta iz Mostara, Dragog Žuju, predstavnika norveškog projekta za razvoj zadrugarstva u BiH koji su pružili najznačajniju podršku za deset zadruga među kojima je i "Agrojapra". Srdačno pozdravljam i gospođu Radu Svitlicu, predstavnicu američko-švedskog projekta Farma. Najsrdačnije pozdravljam i naše izlagače, drage goste, zadrugare iz Hrvatske, Federacije BiH i Republike Srpske, kao i sve druge posjetioce koji svojim prisutvom uveličavaju ovu manifestaciju..." Potom je na svetkovini otvaranja sajamske manifestacije besjedila Snježana Railić, načćelnik opštine-domaćina: "Pozdravljajući vas s radošću i zahvalnošću što ste danas ovdje, že- 10

11 lim naglasiti da se ovim primjerom, a naročito primjerom domaćina, zadruga "Agrojapra", može ostvariti ta uloga zadrugarstva i u ovom tranzicijskim traganjima za novinama. Uspjesi "Agrojapre" su, zapravo, uspjeti zadrugarstva i ove organizovanosti na području čitave novogradske opštine.toliko je novina u sadržaju ove zadruge i zadrugarstva uopšte, da lokalna zajednica više ne može tek tako posmatrati taj razvoj, nego u njemu može ozbiljno učestvovati. Pogovoto kada se u ovaj vid zadrugarstva na selu, kakvo je primjerice "Agrojapre", svrstavaju i drugi oblici privređivanja osim poljoprivrede, kao što su seoski turizam, koji ćemo podržavati i razvijati..." Sajamsku manifestaciju je svečano označio otvorenom podministar u Vladi RS Ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, gospodin Zoran Kovačević, naglašavajući da se u poljoprivredi i selu, odnosno u agraru uopšte, kriju ogromni potencijali za ukupan razvoj, koje će Vlada RS razumijevati i podsticati. Biranm riječima kazivao je o domaćinu Sajma, zadruzi "Agrojapra" i njenom prvom čovjeku, direktoru i osnivaču Milovanu Antoniću. Poslije svetkovine otvaranja, učesnici Sajma posjetili su etno-muzejsku postavku u nov oobnovljenoj zgradi Zadružnog doma Donji Agići, čiji eksponati predstavljaju agrarni razvoj doline Japre od godine do danas, ali su i svojevrstan prikaz istorijskih kretanja u ovom 11

12 kraju. Zgrada Zadružnog doma "Agrojapre" obnovljena je uz pomoć Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Vlade RS, norveške organizacije "Jaren produkt tvikling", Ministarstva za izbjegla i raseljena lica i sopstvenim sredstvima zadruge. Osim stalne etno-muzejske postavke tu je kursni centar i mjesna biblioteka. Sjatili se, dakle, mještani, došli gosti iz zemlje i susjedstva, da ne kažemo da su Srbija i Hrvatska, primjerice, neko inostranstvo, pa svi skupa svetkovasmo jedan od onih lijepih, rijetkih dana. Uz program sajmovanja, ali ponajviše u razgovorima, dogovorima, razmjenom iskustava i ćaskanjima, vrijeme je prošlo, što se ono kaže, kao dlan o dlan. Uz lijepu riječ, domaćin je pripremio i dobru kapljicu, a izlagači, svako za sebe, bijaše ih dvadesetak, svoje proizvode i, naravno, obrazli piće. Kao nekada i kao za najsrećnijih vremena! Upriličen je i zanimljiv tematski razgovor za okruglim stolom na temu "Mjesto i uloga zadruga u agrarnom i ruralnom razvoju", koji je vodio domaćin Milovan Antonić, uvodna izlaganja saopštili su prof. dr Zorka Zakić, Ekonomski fakultet, Beograd, dr Željko Vaško, Poljoprivredni fakultet Banja Luka i Zoran Kovačević, podministar u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Vlade RS. U diskusiji je učestvovalo dvadesetak učesnika. Na Prvom sajmu zadružnih proizvoda Republike Srpske, koji je odrćan u Donjim Agićima, u opštini Novi Grad, svoje mjesto, pored petnaestak zadružnih organizacija i desetak individualnih proizvođača iz Srpske, Federacije BiH i Hrvatske koji su izložili svoje proizvode, našao se i prvi broj godišnjaka "Naše selo" dnevnih novina "Fokus" iz Banje Luke, medijskog pokrovitelja Sajma. Godišnjak, čiji su priređivači Vidosav Đurđević, Alen Džinić i Ranko Preradović, promovisan je u okviru Sajma, a o njemu su govorili direktor "Fokusa", Zoran Šarenac, zamjenik ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS, Zoran Kovačević i direktor "Marketinga, izdavača, Vlado Ševarika. Tako, dakle, ovaj prvi Sajam zadružnih proizvoda RS prozva prelijepe krajeve i krajolike sajamskim, pa je Japranska dolina sajamsko sjedište i stjecište. Baš onakva, zadrugarska, kako je i osnovana, odnosno u kojem joj je smislu data prilika da odskoči od ostalih i u ovom bitnom opredjeljenju za jačanje i anženje zemljoradničkog zadrugarstva. Ono je ovdje duže od pola vijeka i ima duboke korijene, a za novo opredjeljenje, ovo sajamsko, vašarsko, kako kome volja nek izvoli, osvojeno je prvo slovo sajamske azbuke. Valja dalje u savladavanju dosta teških poslova koji predstoje u usavršavanju i ustaljivanju sajamske manifestacije. Da se primi novo ime Japranske doline! 12

13 OKRUGLI STO Mjesto i uloga zadruga u agrarnom i ruralnom razvoju 13

14

15 UVODNA RIJEČ VODITELJA OKRUGLOG STOLA Kako do evropske organizacije Voditelj okruglog stola Milovan Antonić u ime domaćina sajma Zadružnog saveza RS i zadruge "Agrojapra" pozdravio je goste i obrazlažio teze za raspravu kroz uvodnu riječ: "Najprije bih želio da naglasim da su zadruge važne zato što imaju: ekonomsku funkciju u razvoju poljoprivrede i ruralnog prostora; socijalnu funkciju zato što jedino one mogu ako su potpomognute subvencijama Vlade spasiti od propadanja male proizvođače kojih je najviše; edukativnu funkciju jer je znanje za razvoj ovog sektora vrlo važno i političku funkciju jer se snažnim razvojem zadruga može unaprijediti ekonomija cijelog regiona. Stoga želim da kroz tri uvodna izlaganja i raspravu na ovom okruglim stolu pokušamo dati nekoliko odgovora na slijedeća pitanja: Zašto se i pored dobre tradicije većina zadruga gasi i propada. Žašto je zadrugarstvo nerazvijeno i kako ga unaprediti, obnoviti i razvijati? Kakva je u tome uloga Vlade i Ministarstva, zadružnih saveza, zadruga i zadrugara? Mislim da na ovom okruglom stolu treba da damo odgovor na pitanje, kojim mjerama zaštititi malog proizvođača od kojih najviše zavisi opstanak našeg sela. Pritom mislim na niske otkupne cijene mlijeka i drugih proizvoda, te oštre kriterije u vezi sa kvalitetom i količinama. Mislim da treba da ukažemo i na prepreke sa kojima se suočavamo na domaćem tržištu u vezi sa plasmanom kod trgovačkih lanaca i uopšte, a pogotovo u izvozu naših proizvoda, koji je za sada praktično nemoguć, zbog čega nam dosta proizvoda propada. Želim da čujemo u kojim zemljama su napravljeni pomaci kako bismo dobra iskustva uzeli za sebe i sopstveni razvoj. Na kraju, naša je želja da ova sajamska manifestacija zajedno sa održavanjem okruglog stola preraste u tradicionalnu smotru zadružnog i ruralnog stvaralaštva, koja bi 15

16 se održavala svake godine u zadružnom krugu "Agrojapre" i trajala dva do tri dana. Tako bismo imali i više vremena za tematske radionice na okruglom stolu. Predlažem da za naredni okrugli sto već sad počnemo razmišljati o temi: "Pripreme zadruga za evropsko tržiste", s posebnim osvrtom na glavne prepreke izvoznoj ekspanziji, nedostatku znanja o međunarodnom marketingu i vanjskoj trgovini, prilagođavanju standardima EU, pronalaženju ino partnera i formiranju izvoznih grupa." 16

17 Prof. dr ZORKA ZAKIĆ, Ekonomski fakultet, Beograd (Uvodno izlaganje) Sadašnjost i budućnost zadrugarstva u EU Osvrt na vremensku dimenziju svetskog zadružnog pokreta Za družna ide ja, sme šte na u za družni po kret, već uspe šno pra ti svoj trećeve ko vni hod. Za ra zli ku od broj nih dru gih po kre ta ko ji ima ju ogra ničeni rok (obično do ispu nje nja pos tav lje nih ci lje va), zadružni pokret je pro je kto van ta ko da po dra zu me va neo gra ničeno vre me pos to janja. To i jes te ra zlog da su sta vo vi is ta knu tih mi sli la ca za družnog pokre ta iz pro te klog vre me na pri su tni i u aktu el nim pro miš lja nji ma o za- 17

18 dru gar stvu kao po se bnom se kto ru pri vređiva nja, ka ko u ra zvi je nim ze - mlja ma, ta ko i u onim u ra zvo ju ili u tran zi ci ji. 1 Po vo dom obe ležava nja Međuna ro dnog da na za dru gar stva (4. jula 2010) pri go dno je da se is ta knu osno vne ide je za družnog po kre ta ko je ga čine po kre tom za sva vre me na. U tom kon tek stu mo gu se na ves ti trajno važeće pouke sročene na osnovu stavova velikana zadružne misli među kojima su najznačajnije sledeće: - Za družni po kret (koji u međunarodnim razmerama traje preko 160 go di na, a kao ta kav pro gra mi ran je kao po kret za sva gda) pot vrđuje da on može odi gra ti značaj nu ulo gu u usme ra va nju uku pnog ra zvo ja svake zemlje. Za dru gar stvo, kao za kon ski pri znat treći se ktor pri vređiva nja pred stav lja uspe šnu al ter na ti vu pri va tnom (kor po ra ti vnom) i ja vnom se kto ru u ze mlja ma ra zvi je ne trži šne eko no mi je, a u ne do vo ljno ra zvi jenim ze mlja ma i onim u tran zi ci ji ono pred stav lja poželjan mo del za udruženo "samozapošljavanje". Bu dući da svet do da nas ni je izmi slio ni šta bo lje od za družne ideje, pos to ji op šta sa gla snost da je svako društvo koje zanemaruje potrebu lju di da se udružuju osuđeno na na za do va nje. Kao poseban sektor privređivanja, čije poslovanje nije motivisano is ključivo ma ksi mi za ci jom pro fi ta, za dru gar stvo može pos ta ti sred stvo za izgradnju društva koje ne bi u potpunosti izgubilo dimenziju pravde za sve lju de. 18 Savremeni trendovi u evropskom zadrugarstvu Posmatrano sa istorijske tačke gledišta Evropa predstavlja kolevku onog za družnog po kre ta čiju pri zna tu pre dvo dni cu označava prva potrošačka zadruga koja je osnovana godine u Roždelu, malom mestu bli zu Mančes te ra u En gles koj. Od ta da do da nas ovaj po kret je imao svo je uspo ne, ali i pa do ve - što je uvek za vi si lo od ra zličitih am bi jen talnih uslo va bi lo na ši rem glo bal nom ili užem lo kal nom ni vou. Uprkos pojavama različitih kriznih situacija zadrugarstvo u skoro svim demokrat skim in dus tri ja li zo va nim ze mlja ma Evro pe uvek je uspe va lo da preva ziđe iza zo ve i os tva ri du go traj ne tren do ve pro gre sa. U poče tnim fa zama ra zvo ja za družnog po kre ta obi la to ga je pod sti ca la i država po moću ra zličitih ola kši ca kao što su po res ke oba ve ze ili po vo ljni ja kre di tna politika. 1 Među poznatim imenima zadružnih mislilaca ističu se sledeća: P. Worbas, L. Marcus, V. Watkins, A. Laidlaw, D. Thordarson i dr.

19 Da nas u ovim ze mlja ma za družni po kret ne može da računa s takvom vrstom po li tičke po drške ka kvu je ne ka da imao. Na ime, vla de su sve ma nje u mo gućnos ti (i sve ma nje su vo ljne) da utiču na eko nom ske, so ci jal ne i le gal ne okvi re u ko ji ma nji ho vi građani žive. To se na ročito odno si na za družne or ga ni za ci je - što za družni po kret u ovim ze mlja ma do vo di pred po se bni iza zov: mo ra ozbi ljno da prei spi ta ra zlo ge svo ga pos to ja nja i pri to me da osmi sli pra vi odnos s državom. Za dru ge su svu da for si ra ne da prei spi ta ju šta one ra de i za što to ra de. Pre sve ga, is - tražuju se no vi načini pri vlačenja ka pi ta la. Za tim, za dru ge se re or ga nizuju kako bi mogle efektivnije opsluživati svoje članstvo. Posebno se insistira na razvoju novih pristupa kooperativnom marketingu gde se često javljaju zajednička (međuzadružna) ulaganja. Tu su i intenzivna traganja za novim kooperativnim aktivnostima, u nekim slučajevima čak i izvan na ci onal nih gra ni ca, ka ko bi se za dru gar stvo što uspe šni je suočilo sa izazovima koji dolaze iz spoljnog sveta koji su oličeni u kapitalističkoj konkurenciji. Međutim, krajem 20. veka ovi izazovi spoljnog sveta nisu bi li na jo zbi ljni ja pre tnja za dru gar stvu, već je to bi la sve veća po ja va obeshrabrenosti zadrugara. To je, u stvari, svojevrsna dilema i nesigurnost oko pitanja "šta zadružni pokret može da ponudi savremenom svetu"? Dvo de ce nij ski pro ces prei spi ta va nja i ino vi ra nja sa vre me nog zadružnog po kre ta, spro vođen kroz važne međuna ro dne is traživačke studi je, stvo rio je osno ve za ozbi ljne zao kre te u ovom po kre tu ko ji su prezen to va ni i usvo je ni na ju bi lar nom Kon gre su Međuna ro dnog za družnog sa ve za u Mančes te ru go di ne (In ter na ti onal Co ope ra ti ve Al li - an ce - ICA, osno va na go di ne u Lon do nu). Na ovom kon gre su ICA je pokrenula kompletno preispitivanje vrednosti i principa koji kara kte ri šu za družni po kret ši rom sve ta. U tom smi slu, usvo jen je do kument koji se odnosi na Identitet zadružnih organizacija koji, kao što se vi di iz pri loženog pri ka za iden ti te ta, uključuje tri osno vne kom po nen te ko ope ra ti ve: de fi ni ci ju, vre dnos ti i prin ci pe. Identitet kooperativa za 21. vek (ICA 1995.) - Definicija zdruge: zadruga je autonomna asocijacija lica dobrovoljno udruženih sa ciljem ostvarenja njihovih zajedničkih ekonomskih, socijalnih i kulturnih potreba i želja kroz zajednički posedovno i demokratski kontrolisano preduzeće. - Zadružne vrednosti: predstavljaju sistem vrednosti zadruž- 19

20 Ka da je reč o značaju za dru gar stva u evrop skim ze mlja ma na ras - kršću 20. i 21. ve ka naj bo lji uvid može se steći pre ko sle dećih po ka za telja: 2 De lu je vi še od 90 na ci onal nih za družnih aso ci ja ci ja. Oko kooperativa udružuje oko 20 miliona porodica. Preko 140 miliona članova različitih kooperativa predstavlja 17,5% uku pne po pu la ci je (800 mil. sta no vni ka). Ze mlje čla ni ce EU-15 ima ju pre ko 83 mi li ona čla no va ra zličitih kooperativa (što predstavlja preko 22% ukupne populacije). Ra zličite ko ope ra ti ve za poš lja va ju oko pet mi li ona lju di što čini ekvivalent broju radnih mesta koja je kreiralo 25 najvećih evropskih poslodavaca. Prema broju kooperativa po sektorima redosled je sledeći: tercijalni 46%, pri mar ni 38% i se kun dar ni 16%). Izložene činje ni ce o sna zi za družnog po kre ta na pros to ru Evro pe pred stav lja ju osno vu za da lji nje gov ra zvoj uz stal no is traživa nje načina pri la gođava nja am bi jen tal nim uslo vi ma. Kroz traj no (ino va ti vno) zadružno obra zo va nje po je di nac, kao član ko ope ra ti ve, stiče sa zna nje da sam ne može pos tići bo lje re zul ta te od onih ko je os tva ru je udružen. To se naročito odnosi na korišćenje sve skuplje nove tehnologije za obavljanje individualnih aktivnosti. Savremeno kooperativno zajedništvo je 20 nog pokreta na kojima počiva svaka zadruga, među kojima su samopomoć, demokratija, jednakost, pravednost, solidarnost i samoodgovornost. U skladu sa tradicijom utemeljivača ovih vrednosti zadugari takođe uvažavaju etičke vrednosti kao što su poštenje, otvorenost, društvena odgovornost i briga za druge. Priznavanje svih ovih vrednosti je od primarnog značaja za zadružne principe. - Zadružni principi: predstavljaju osnovno uputstvo (smernice) pomoću koga zadružne organizacije u praksi primenjuju zadružne vrednosti. Na jubilarnom ICA Kongresu (1995.) predstavljna je treća, najnovija (revalorizovana) genracija zadružnih principa koju čini sledeći skup: (1) dobrovoljno i otvoreno članstvo; (2) demokratska kontrola od strane članova zadruge; (3) ekonomska participacija članova zadruge; (4) autonomija i nezavisnost; (5) obrazovanje, obuka i informisanje; (6) međuzadružna saradnja; (7) briga za zajednicu. 2 Podaci se odnose na 41 zemlju. Izvor podataka: Z. Zakić (2000), Koop menadžment, Duvan Preving, Beograd, str. 107.

21 od izu ze tnog značaja pri nas tu pu na trži štu. Ti me se pot vrđuje osno vna ideja zadrugarstva: "ljudi rade zajedno". Ova ideja je sve više prisutna u međuzadružnoj saradnji gde se, na primer, zajedničke nabavke obavljaju pre ko određene za dru ge, ili se za je dnička pro da ja vrši pre ko ne ke druge zadruge. U fokusu savremene međuzadružne saradnje je i zajedničko us kla di šte nje za družnih proi zvo da. Sa vre me ne tren do ve u evrop skom za dru gar stvu ka ra kte ri še sve ma so vni je pri sus tvo vi ših obli ka po ve zi va nja ko ope ra ti va i spe ci jal nih farmerskih udruženja, pre ko ko jih je ola kša no lo bi ra nje kod države za po vo ljni je uslo ve pri vređiva nja u oblas ti agro pri vre de. Značaj ovih oblika po ve zi va nja je tim veći što je dan po je di nac is to vre me no može bi ti član obe or ga ni za ci one for me čime se uvećava nje gov mo tiv za ko operativno delovanje. Primetno pogoršanje položaja poljoprivrednih kooperativa na raskršću dva sto leća za hte va lo je ra di ka li za ci ju u traženju izla za iz pos to jećeg sta nja. Taj izlaz mo guće je naći u nadnacionalnom povezivanju koje je uspešno samo u slučaju masovnije vertikalne integrisanosti gde se radi o međuna ro dnom ni vou ko ope ra ti vnog po ve zi va nja. Do bar pri mer ove vrste in te gri sa nos ti jeste "Dan ska Kru na". Sličan pri mer in te gri sanos ti po ljo pri vre dnih ko ope ra ti va na pros to ru EU na la zi se u zva nično priznatom predstavničkom telu svih poljoprivrednih i ribarskih koopera ti va pod na zi vom "Ge ne ral ni ko mi tet za po ljo pri vre dnu sa ra dnju u EU" (General Committee for Agricultural Cooperation in the European Union - COGECA). Među sa vre me ne tren do ve u za dru gar stvu EU može se svrsta ti i sve veća po ja va spa ja nja za družnih or ga ni za ci ja unu tar svih nji ho vih pravnih formi. Ova spajanja kooperativa često su motivisana povoljnijim uslovima korišćenja finansijske podrške iz posebnih fondova EU za ra zvoj za dru gar stva. U no vim čla ni ca ma EU ove tren do ve ka ra kte ri še pojava inicijativa nacionalnog povezivanja. Kao pri mer može se na ves ti Sa vez po tro šačkih za dru ga, ko ji je pred sta vničko te lo ovih za družnih organizacija na prostoru Mađarske, Slovačke i Češke. Osnovni cilj ovog saveza je suprotstavljanje konkurenciji supermarketa. Savremene trendove u zadrugarstvu EU dopunjuje i pojava novih kooperativa u obliku radno-socijalnih organizacija koje su pogodne za za poš lja va nje čla no va ko ope ra ti va. Vla sni ci ka pi ta la su po se bno za in teresovani da koriste ovakvu ponudu radne snage (nema bolovanja, nema štrajkova). Na kra ju, među sa vre me ne tren do ve u evrop skom za dru gar stvu sva ka ko tre ba uključiti i sve izraženi je ten den cjie mo di fi ko va nja kla sič- 21

22 nog poimanja kooperative. Na ime, reč je o poj mu za dru ge kao druš tvu lica i kapitala. U novim ambijentalnim uslovima poslovanja kooperative su pred di le mom: čemu sa da da ti pre dnost pri do no še nju odlu ka? Ove di le me se obično svo de na mo di fi ko va nje prin ci pa "je dan član-je dan glas". U slučaju odlu ke po većanja bro ja gla so va u skla du s vi si nom ka pita la obično se uvo de do go vor na ogra ničenja u bro ju gla so va. Ka da je reč o po ja vnim ti po vi ma ko ope ra ti vnih or ga ni za ci ja na evrop skom pros to ru može se za ključiti da su uočlji ve četi ri vrste ovih or ga ni za ci ja: lo kal ne, na ci onal ne, in ter na ci onal ne i one ko je se odno se is ključivo na EU. Za pot vrdu ra zvoj nih tren do va i sta tis tičkih pro fi la ko - operativa ovih vrsta mogu se uzeti primeri iz Italije, Švajcarske, Danske i EU kao celovitog prostora delovanja određene vrste kooperativnog organizovanja. 1. Lo kal na ita li jan ska spe ci ja li zo va na ko ope ra ti va pod na zivom Cantina Cooperativa Vignaioli del Morellino di Scansano, čiju lični kar tu čine sle deći fa kti: 3 Osno va na je go di ne, ali je počela s ra dom 5 go di na na kon osnivanja posle perioda istraživanja potreba tržišta. In ten zi vna vi no gra dar ska proi zvo dnja 152 proi zvođača grožđa / oko 400 he kta ra vi no gra da / ispod 3 ha po za dru ga ru. Po red pred se dni ka u ko ope ra ti vi je za po sle no još sa mo se dam oso ba (spe ci ja lis ti za od go va ra juće akti vnos ti ko ope ra ti ve). Proizvodi oko hektolitra vina ko ma da boca od ko jih je oko od po 750 ml izvozi u Nemačku, Dansku, Austriju, Švajcarsku, Kanadu, SAD, Tanzaniju, Ja pan, Hongkong. 2. Na ci onal na fe de ra ci ja za dru ga "Mi gros" (Fe de ra ti on des co - operatives de Migros) čiji ra zvoj ni ko re ni da ti ra ju od go di ne ka - da je ci ri ški trgo vac Go tli eb Duttweiler, pro da jući šest osno vnih proi z- vo da za do maćin stvo po moću svo jih pet ka mi ona ko ji su krsta ri li Švaj - carskom, revolucionisao je trgovinu na malo. Isti trgovac pokreće saradnju sa far me ri ma iz Kan to na Tićino go di ne ko jom osi gu ra va proi zvo dnju po ljo pri vre dnih proi zvo da za vlas ti te po tre be. Ta ko je nas - ta la prva proi zvo dno-pro me tna za dru ga "Mi gros". 4 Odlike prave zadru Svi navedeni podaci preuzeti su iz Kočić Vugdelija V. (2010)- Zadrugarstvo u Švajcarskoj, zemljama EU i Srbiji, objavlj. u Agrarna i ruralna politika u DAES, Društvo agrarnih ekonomista Srbije, Beograd i sa sajta 22

23 ge "Migros" poprima godine reorganizovanjem u demokratsku trgovinsku grupu (Migros Genossen Schaftsbund) sa sedištem u Cirihu. Neposredno posle toga udruženje dobija nacionalne dimenzije i počinje da fun kci oni še kao fe de ra ci ja ko ju čini 10 za dru ga s pros to ra ce le Švaj - carske, a koje danas imaju oko dva miliona članova. Interesantna je napo me na da, iako sva ka od ovih za dru ga trgu je sa mos tal no, sve one poslu ju pod is tim ime nom "Mi gros". Hronološke faze u razvoju "Migrosa" od kamion-radnje do giganta ko ope ra ti vnog usme re nja mo gu se pre zen to va ti pre ko sle dećih ključnih do gađanja: Kamion-radnje Politička partija Stvaranje zadruge Ban ka MI GROS Institut Gottlieb Prvi Mi gros tržni cen tar Otvaranje turističkog centra On-line kupovina Gama Engagement Kao nacionalna federacija kooperativa "Migros" danas predstavlja mul ti fun kci onal ni oblik ko ope ra ti vnog in te gri sa nja. Po red trgo vi ne na malo i veletrgovine poseduje 14 fabrika za proizvodnju prehrambenokonditorskih proizvoda (čokolada, kafa, testenine, meso i mesne prerađevi ne i dr.). In te re san tna je na po me na da "Mi gros" ne proi zvo di, ni ti prodaje duvanske proizvode ni alkoholna pića. Vlasnik je banaka, benzinskih pumpi, škola, putničkih agencija, restorana, sportskih centara i dnevnih listova. Ima i vlastiti Naučno-istraživački institut pod imenom "Go tli eb Duttweiler". S pre ko za po sle nih u oko 90 pre du zeća, "Migros" je najveći poslodavac u Švajcarskoj. Ono što čini personifikaciju "Migrosa" kao kooperativnog oblika multifunkcionalnih usmerenja za uspeh u 21. veku jeste njegova posebna orijentacija na društveno-korisne aktivnosti. U tom smislu veći deo "Migrosovih" proizvoda spada u kategoriju onih koji direktno ili indirektno pomažu određenim stratumima potrošača u svim krajevima sveta, među kojima se izdvajaju tri ciljne grupe: relativno siromašniji, probirljivi i ekološki orijentisani potrošači. Pored svih pozitivnih karakteristika "Migrosa", koje mogu poslužiti kao uzor sličnim na ci onal ni ma aso ci ja ci ja ma u okvi ru za družnog po kre ta, ovaj ko ope ra ti vni gi gant ima i dru gu stra nu vlas ti te me da lje. Nji ho vo učešće na trži štu EU je, zbog re la ti vno ma log obi ma po nu de 23

24 proi zvo da i uslu ga, ogra ničeno. Osim to ga, sve su izraženi ji ne spo ra zu - mi između cen tra le i far me ra. Na ime, ra di se o to me da po ljo pri vre dni proi zvođači iz ma nje ra zvi je nih kan to na ne mo gu da pla si ra ju svo je proi zvo de na ve li ka trži šta, kao što je na pri mer ci ri ško, upra vo zbog pra kti ko va nja sis te ma "de la re gi on", ko ji po dra zu me va pla sman proi z- vo da sa mo u pro daj nim cen tri ma is tog kan to na. 3. "Dan ska Kru na" (Da nish Crown) po svo jim dos ti gnućima predstavlja "pravu krunu" među zadružnim organizacijama širom sveta. Njen ra zvoj ni put za počinje da le ke, go di ne, sa osni va njem prve Specijalizovane zadruge za uzgoj svinja koja uspešno posluje u tom obliku preko 7 decenija. Svoje nove razvojne pravce, s posebnom pažnjom na marketinšku funkciju, utemeljuje godine. Globalni ambijentalni uslo vi za po slo va nje za družnih or ga ni za ci ja to kom po sle dnje de ce ni je 20. ve ka pos ta ju pra vi iza zov za "Dan sku Kru nu". To je do vo di do spa janja sa srodnim kooperativama godine. Obimniji integracioni procesi obavljeni su godine tako da se proširuje lista vlasnika i suvlasni ka ko ope ra ti ve, ne sa mo u Dan skoj, već i na pros to ri ma izvan ove ze - mlje. Tu su kompanije iz Velike Britanije, Poljske, Švedske i SAD. "Dan sku Kru nu", kao in ter na ci onal ni tip ko ope ra ti ve, ko ja uspešno posluje na području Evrope, Amerike i Azije karakterišu sledeće činje ni ce, ko je se odno se na go di nu: 5 Treća u sve tu, naj veća u Evro pi Među tri naj veća izvo zni ka me sa u sve tu Najveći svetski izvoznik svinjskog mesa 16 kla ni ca 92% proi zve de nog me sa izvo zi 3,9% uku pnog i 39% agrar nog izvo za Dan ske farmera radnika ju na di (57% u Dan skoj) 19 mil. svi nja (2,7 mil UK, PL, Šved ska) ova ca i ja gnja di. Na kraju, među posebne pozitivne karakteristike poslovne grupaci je pod na zi vom "Dan ska Kru na" tre ba is taći bri gu za do bro bit živo tinja, HACCP koji garantuje kvalitet i bezbednost proizvoda i etički kodeks u pla sma nu vlas ti tih proi zvo da. 5 ICA Coop, 300/

25 4. Generalni komitet za saradnju u poljoprivredi EU (COGE- CA) takođe predstavlja poseban oblik zadružne organizacije koji je tipičan za međudrža vnu sa ra dnju u ovo me do me nu na po dručju ze ma lja čla ni ca EU. To je kro vna evrop ska aso ci ja ci ja u službi na ci onal nih zadružnih or ga ni za ci ja i nji ho vih čla no va far me ra. CO GE CA je osno va na go di ne u Ha gu ka da je ima la šest člano va ko je su čini le na ci onal ne za družne or ga ni za ci je iz po ljo pri vre de ze ma lja osni vača Evrop ske eko nom ske za je dni ce (EEZ). Počet kom 21. ve ka ova aso ci ja ci ja bro ji 17 re do vnih čla no va i četiri pri družena čla na. Ima oko zadružnih preduzeća, skoro 9 miliona članova kooperati va, pre ko za po sle nih, pro met u obi mu od oko 210 mi li jar di evra, pre ko 50% akci ja u se kto ru snab de vača po ljo pri vre dnih in pu ta (predfarmerski sektor), preko 60% akcija u preradi i marketingu poljoprivrednih proizvoda (postfarmerski sektor). 6 Po što je ova aso ci ja ci ja zva nično pri zna ta kao pred sta vničko te lo svih poljoprivrednih i ribarskih kooperativa u EU, ona predstavlja opšte i specifične interese svojih članica vis-a-vis organa zajednice (Evropska komisija, Savet ministara, Evropski parlament, Regionalni komitet i dr.). U tom smislu, ova asocijacija učestvuje u pripremanju svih politika koje određuju in sti tu ci onal ne okvi re za ko ope ra ti ve ko je su in te gral ni deo mul ti fun kci onal nog mo de la evrop ske po ljo pri vre de. U okvi ru pro ce sa in te gra ci je EU je ra zvi la celi niz ho ri zon tal nih po li ti ka sa ci ljem da zado vo lji za hte ve druš tva u vi še po dručja među ko ji ma se na ročito is tiču: za šti ta živo tne sre di ne, za šti ta po tro šača, kva li tet proi zvo da i bri ga za do bro bit živo ti nja. Tu je i po li ti ka ru ral nog ra zvo ja ko jom se otva ra ju no ve per spe kti ve određenim so cio-eko nom skim ka te go ri ja ma po je dina ca (na ročito u po gle du di rek tnog ili in di rek tnog za poš lja va nja), kao i pre du zećima ko ja su uključena u pre hram be ni la nac sva ke ze mlje, pa i Za je dni ce kao ce li ne. Od po se bnog značaja je po li ti ka kon ku ren ci je EU, koja između ostalog, treba da garantuje fer uslove za konkurentnost farmer skih za družnih aso ci ja ci ja. Sa mo na taj način mo guće je obe zbeđenje uloge kooperativa u stvaranju dohotka poljoprivrede na tržištu. Poljoprivredne zadruge, kao zajednička preduzeća farmera koja su uključena u svo ju kro vnu aso ci ja ci ju, pred stav lja ju re al nu ga ran ci ju budućnos ti ovih proi zvođača. One su svo je vrsna za šti ta far me ra na tržištu: omogućuju im jaču pregovaračku poziciju koja se odnosi na ponudu, ot kup, pre ra du i pla sman nji ho vih proi zvo da. Kroz saradnju na nacionalnim nivoima i evropskom nivou koope- 6 Svi podaci preuzeti su iz "COGECA: Agricultural Cooperatives in the EU-Issues and Trends" Bruxelles 2000, p. 4 25

26 ra ti ve su akti vno do pri ne le ra zvo ju in tra-trgo vi ne EEZ i ras tućoj ulo zi EU na svetskom tržištu. Od samog osnivanja Zajednice ove kooperative su igrale pozitivnu ulogu u utemeljenju i unapređenju Zajedničke agrarne politike (Common Agricultural Policy - CAP) i evropske integracije uprkos mnogih kratkoročnih promena u politici koje su zahtevale prilagođava nje pra tećim pro ble mi ma. Po ljo pri vre dne ko ope ra ti ve u EU, ko je pre zen tu je CO GE CA kao nji hov lo bi, ta kođe i u bu dućnos ti ima ju za cilj podršku zajedničkim naporima u pogledu evropske integracije i šire nju međudrža vne sa ra dnje unu tar Evro pe. Svi na ve de ni ci lje vi su u skladu sa Statutom evropske kooperative. 26 Zadrugarstvo Jugoistočne Evrope: juče, danas i sutra Po sma tra no s duže i kraće is to rij ske dis tan ce, pa i u po gle du za tečenog sta nja za dru gar stva biv ših YU re pu bli ka i dru gih ze ma lja na pros - to ru Ju go is točne Evro pe (biv še so ci ja lis tičke ze mlje sa cen tral noplanskim sistemom upravljanja) danas se mogu izdvojiti sličnosti, ali i razlike između ove dve gru pa ci je ze ma lja. Ka da je reč o sličnostima one se mogu sagledati preko sledećih činjenica: Preforsirani model razvoja posle Drugog svetskog rata pod nazivom so ci ja lis tička in dus tri ja li za ci ja do veo je do du go go diš njeg na za dovanja poljoprivrede zato što su iz nje nemilosrdno izvlačena tri viška - ka pi tal, ra dna sna ga i hra na. U tom smi slu se čes to na vo di činje ni ca da je industrijski kapital razorio selo u svim zemljama JIE. Sve ove ze mlje mo ra le su da prođu ra zvoj nu eta pu na zva nu tranzi ci ja (pre laz iz cen tral noplan ske u trži šnu eko no mi ju). Tokom pretpristupne faze za EU sve ove zemlje obavezno moraju da va lo ri zu ju ade kva tnu ulo gu i značaj za dru gar stva u okvi ru ru ral ne ekonomije (koja je prema definiciji u konceptu ruralnog razvoja daleko više od poimanja poljoprivrede). - Pre sti ca nja sta tu sa čla ni ce EU u svim ovim ze mlja ma in sis ti ra se na ekonomskom povezivanju svih zadružnih oblika. - Ta kođe se is tiče oba ve za ino vi ra nja za družnog za ko no dav stva, ma da se ono kao ta kvo ret ko pri me nju je u pra ksi. - U svim ze mlja ma JIE za dru gar stvo je pred al ter na ti vom - re nesan sa ili mar gi na li za ci ja. - Si va eko no mi ja je ka men o vra tu sis te ma re gu lar nog fun kci onisanja privrede. Što se tiče razlika u po gle du re afir ma ci je za družnog po kre ta tokom tran zi ci je, odno sno to kom pretpris tu pne fa ze za član stvo u EU,

27 one su veoma uočljive na prostoru bivših YU republika i drugih zemalja JIE. Te ra zli ke se mo gu su mi ra ti na sle deći način: - Bivše YU republike su imale privredne organizacije pod nazivom za dru ge. Međutim, naj veći deo njih to je bio sa mo po na zi vu za to što su najčešće bile utopljene u tzv. društvena preduzeća (kombinati su pojeli zadruge). Usled toga će redefinisanje ovih zadruga biti otežano i dugotraj no, ma da do ne kle ra zličito od re pu bli ke do re pu bli ke. - U os ta lim ze mlja ma JIE, po sle ra spa da kol ho znog sis te ma u poljoprivredi, akcenat je na masovnom osnivanju novih kooperativa. To se po ka za lo la kše i de lo tvor ni je ne go re de fi ni sa nje za družnih or ga ni za ci ja u svim bivšim YU republikama, osim u Sloveniji. - Izrazite su razlike u podsticajnim merama od strane države (poreske olakšice, pristup kreditima po povoljnijim uslovim i sl.) koje su daleko bolje na primer u Mađarskoj, Rumuniji, Bugarskoj i drugim zemljama koje su u međuvremenu postale kandidati, a potom i članice EU. - Donošenje inovirane zakonske zadružne regulative u većini YU republika je veoma sporo. To je posledica nedovoljne zainteresovanosti države da adekvatnim zakonom obezbedi povoljne ambijentalne uslove za po slo va nje za družnih or ga ni za ci ja, a ti me i nji hov na pre dak u vršenju broj nih fun kci ja ko je su ko ri sne ne sa mo za član stvo za dru ge, već i za druš tvo kao ce li nu. Na osno vu ana li ze sličnos ti i ra zli ka u do me nu re afir ma ci je za družne ide je na pros to ru ze ma lja JIE mo gu se izves ti i određeni za ključci. Pre sve ga, ne spor ni su be ne fi ti od re afir ma ci je za družnog po kre ta kroz ublažava nje bolnih posledica tranzicije - što je pot vrđeno u onim ze m- lja ma JIE ko je su da nas čla ni ce EU. Kroz ra zličite for me no vih ko ope rati vnih or ga ni za ci ja pružene su mo gućnos ti za poš lja va nja svih pro fe si ja s ra zličitim ni vo om kva li fi ka ci ja. Da bi za družni se ktor do bio pra ve ra zvoj ne šan se u svim ze mljama JIE od bi tne važnos ti je do no še nje strategije što podrazumeva dugoročne glo bal ne pro je kci je s akcen to va nim ko ra ci ma sre dnjo ročnih i kratkoročnih prioriteta, koji se odnose na utemeljenje, odnosno očuvanje mesta i uloge zadrugarstva u ukupnom privrednom razvoju počev od lo kal nog ni voa, pa na vi še. Za rad pos ti za nja kon ku ren tnos ti na re la ci ji za dru ge-mul ti fun kci - onalne kompanije važno je poznavanja i uvažavanje definisanog identiteta kooperativa koji je usvojen od strane Međunarodne zadružne asoci ja ci je (ICA), a na čemu in sis ti ra pra ksa sa vre me ne Evro pe. U domenu zadrugarstva sa agrousmerenjem, važno je shvatanje i pri hva ta nje sve češće is ti ca ne ra zvoj ne hi po te ze da će, po red eko lo gi je, 27

28 na ja tra kti vni je po dručje in ves ti ra nja bi ti agroru ral ni kom pleks ko ji se, ponekad pojednostavljeno, identifikuje s poljoprivredom. Po se bne šan se za afir ma ci ju za družnog se kto ra pružaju se kroz ori jen ta ci ju za družnih pre du zeća u ze mlja ma JIE na sa vre me ne me to de is ko rišćava nja al ter na ti vnih izvo ra ener gi je kao što su sa moo bnov lji vi izvo ri (sun ce i ve tar) i bi ogo ri vo. 28 Umesto zaključka Ovaj rad je pre zen to van na Okru glom sto lu ko ji je održan u okviru Prvog sajma zadružnih proizvoda Republike Srpske u krugu PZ "Agro ja pra" Do nji Agići, No vi Grad. Bu dući da je ma ni fes ta ci ja ovo ga sajma posvećena obeležavanju Međunarodnog dana zadrugarstva (prva su bo ta sva ke go di ne u ju lu) lo gičan je bio izbor te me ko ja se ba vi pa rale la ma u ra zvo ju za dru gar stva za pa dne i ju go is točne Evro pe. Na osno vu pri ka za ne ana li ze ovih pa ra le la mo gu se izvući dva bi tna za ključka: 1. Zapadnoevropsko zadrugarstvo karakteriše kontinualni razvojni put ko ji se, uz očuva nje za družne tra di ci je, uspe šno pri la gođavao, odolevajući turbulentnim potresima i izazovima sveta koji se neprekidno me nja. Za hva lju jući to me za dru gar stvo ov de da nas pred stav lja moćan sektor privređivanja koji se uspešno nosi u konkurenciji s korporati vnim (pri va tnim) i ja vnim se kto rom - ko ris teći čes to i pra gmat sko partnerstvo s njima kako po horizontali (unutar zemlje), tako i po vertikali (međunarodni nivo). 2. Za dru gar stvo u ze mlja ma JIE (biv še YU re pu bli ke i is točnoevropske zemlje bivšeg socijalističkog bloka) karakteriše diskontinuitet u ra zvoj nom pu tu. On je nas tao ta ko što je za družni mo del ra zvo ja za menjen drugim oblicima udruživanja radnih ljudi: Negde je to kolektivizacija kolhoznog tipa, a negde je primenjen model podržavljenja zadružnih organizacija (bivše YU republike). Zbog tih razloga ove zemlje, tokom procesa tranzicije, su se našle na ozbiljnoj raskrsnici razvojnog puta za dru gar stva. Izbor ovo ga pu ta označava pos te pe nu afir ma ci ju za drugar stva kao uspe šnog se kto ra pri vređiva nja ili nje go vu mar gi na li za ci ju kojom se društvo, kao celina, osuđuje na svojevrsno nazadovanje. Literatura i korišćeni Internet sajtovi 1. CO GE CA: Agri cul tu ral Co ope ra ti ves in the EU-Is su es and Tren ds Bruxel les ICA Co op, 300/2008.

29 3. Kočić, Vugdelija V. (2010) - Zadrugarstvo u Švajcarskoj, zemljama EU i Srbi ji, objav lje no u Agrar na i ru ral na po li ti ka u Srbi ji, DA ES, Te mat ski zbor nik No 3, Beo grad. 4. Ni ko lić, M. (2009): Evo lu ci ja za družnog za ko no dav stva u Evro - pi, DA ES, Beo grad. 5. Si mons, R. (2010): The Ro le and Po ten ti al of Co-ope ra ti ves in Eco no mic and So ci al De ve lop ment in Ser bia, objav lje no u Agrar na i ruralna politika u Srbiji, DAES, Tematski zbornik No 3, Beograd. 6. Ševarlić, M. Nikolić, M. (2009): Zadrugarstvo u tranziciji poljoprivrede i ruralnom razvoju Srbije - komparacija s državama bivše SFRJ i drugim evropskim zemljama, objavljeno u tematskom zborniku DAES pod naslovom "Poljoprivreda i ruralna područja Srbije", Beograd. 7. Ševarlić, M. Nikolić, M. (2010): Stavovi direktora o zadružnim savezima u Srbiji, objavljeno u Agrarna i ruralna politika u Srbiji, DAES, Te mat ski zbor nik No 3, Beo grad. 8. Zakić, Z. Stojanović, Ž. (2008): Aktuelna promišljanja o zadrugar stvu kao po se bnom se kto ru pri vređiva nja, objav lje no u te mat skom zbor ni ku Agrar na i ru ral na po li ti ka Srbi je - poče tna is kus tva pri druživa nja EU i pre dlog me ra za go di nu, DA ES, No 2, Beo grad. 9. Za kić, Z. (2000): Aktu el nos ti iz za družnog se kto ra No ve Evro - pe, Eko nom ski vi di ci 4/2000, Druš tvo eko no mis ta Beo gra da. 10. Za kić, Z. (2000): Ko op me nadžment - osno vni za družni princi pi i pra ksa, Du van Pre ving, Beo grad. 11. Internet sajtovi:

30 30

31 Dr ŽELJKO VAŠKO, Poljoprivredni fakultet, Banja Luka (Uvodno izlaganje) Hrana kao strateško pitanje P ošto je prof. dr Stevo Mirjanić, prvobitno planiran za uvodničara na ovu temu, otputovao u Beograd, preuzeo sam tu dužnost od njega i trebalo bi da vam, na neki načinm protumačim vezu između dva strateška dokumenta Strategiju razvoja poljoprivrede i Strategiju ruralnog razvoja - kroz prizmu zadrugarstva. To je dosta široka tema a ja sam imao dosta kratko vrijeme za pripremu da bi se ona temeljno isrpjela.ako krenemo od Strategije razvoja poljoprivrede, koja je donesena prije koju godinu pa iza sebe ima solidan period, ja bih podsjetio na nekih šest ciljeva, bitnih za ovu priču. Tu je najprije povećanje obima 31

32 i prilagođavanje strukture proizvodnje, optimalna iskorišćenje resursa kojima raspolažemo, prije svega onih u oblasti poljoprivrede, na čemu se bazira ukupan razvoj poljoprivrede. Tu je povećanje produktivnosti i konkurentnosti na tržištu koje valja uravnotežiti i, napokon, da se socijalno,materijalno,tehnološki i stručno osposobi poljoprivreda kako bi došla u priliku tržišnog, organizacionog i proizvodnog uključenja u evropsku, regionalnu ili svjetsku federaciju.čini se, međutim, da ćemo prije ući u svjetsku federaciju nego li u Evropsku uniju. Od jednog kolege, koji se bavi pitanjem zadrugarstva, čuo sam da je do sada zadrugarstvo najozbiljnije obrađeno i na najbolji način predstavljeno u smislu nekih preporuka u Strategiji razvoja poljoprivrede RS. Pod odjeljkom "Zadrugarstvo" se, između ostalog, potcrtava da, parafraziram, "postoji neshvatanje uloge i značaja zadrugarstva u poljoprivredi kao i otpor formiranju novih zadruga jer je, navodno, zadrugarstvo prevaziđen oblik udruživanja proizvođača", o čemu je i profesorica Zakić govorila. Potvrda da je zadrugarstvo, u inovativnim oblicima, prihvaćeno i postojano u svijetu a napose u Evropi, govori da je naše opredjeljenje u organizovanju zadrugarstva na dobrom putu.ono što je Strategija razvoja poljoprivrede o zadrugarstvu rekla dovoljno nam govori o opredijeljenosti za tu vrstu organizovanosti. Ne bih, naravno, ovdje da ocjenjujem do kojeg smo stepena tog organizovanja došli, što će biti,nadam se, predmetom naših diskusija danas, ali bih da podsjetim na tih dvanaest preporuka iz Strategije. Na početku se navodi da je potrebno donijeti strategiju razvoja poljoprivrednog zadrugarstva što, čini se, još uvijek nemamo kao dokument. Drugo, valja nam utvrditi stvarno stanje u postojećim zadrugama na čemu se već radi, a o čemu će kolega Kovačević reći više, te osigurati konzekventnu primjenu zakona o zadrugama, osigurati provođenje zakona o povratu ranije oduzete zadružne imovine,uspostaviti kontrolu nad primjenom zakona o zadrugama i eliminisaati postupke koji opstruišu ovu primjenu, postaviti savjetnika u Zadružnom savezu za osnivanje novih zadruga što bi značilo vrstu pomoći onima koji su krenuli u tom ptavcu organizovanja, formirati savjet za zadrugarstvo, uspostaviti čvršću saradnju Zadružnog saveza sa resornim ministarstvom i društvenim instancama, organima, organizacijama i međunarodnim zadružnim savezima, kadrovski ojačati taj Savez, obezbijediti adekvatna sredstva za finansiranje Zadružnog saveza, obezbijediti sa resornim ministarstvom osnovicu edukacije zadrugara. Na kraju, kaže Strategija, valja nam učiniti nešto u smislu analiziranja stanja u nekim postojećim zadrugama radi prilogađavanju programskim i zakonskim odrednicama 32

33 organizopvanja. Najopasnije je i najgore stihijno stanje, o čemu je i profesorica Zakić govorila, pa o tome valja ozbiljno i znalački voditi računa kako bismo išli pravim putem u zadrzgarstvu ovdje. Drugi dokument Republike Srpske u ovom pogledu je Strateški plan ruralnog razvoja, usvojen prošle godine, s vremenskim okvirom do Prostor sela, rečeno našim jezikom, tog ruralnog područja, nije samo vezan za poljoprivredu, to je najišire gledano, kompleksan prostor, i ovaj dokument govori o njegovom opštem razvoju, pa ga tako moramo i shvatati. To je prostor gdje treba da ljudi žive i obavljaju sve potrebne aktivnosti. Tu su i poljoprivreda, i ekologija, i turizam i tolike druge aktivnosti koje na neki način "nameću" same zadruge. Sve ukupno čini kvalitet života na selu i na tom ukupnom razvoju se mora insistirati. Izdvojio bih, stoga, neke zanimljive pojedinosti iz Strateškog plana ruralnog razvoja Republike Srpske, što je naš Institut za ekonomiku poljoprivrede, zajedno sa Ministratsvom, bio značajno uključen. Mi smo uradili anketu 1.4oo domaćinstava sa područja dvadeset opština Republike Srpske. Gledajući šta to sve zadruga na selu može da pruži a prema ovoj anketi, došli smo do ne baš lijepih rezultata: otkupne stanice ljudi imaju u 28 posto slučajeva, odnosno jednu četvrtinu, one su međusobno udaljene prosječno osam kilometara; poljoprivrednu apoteku ima manji broj, negdje 22 posto, udaljena osam kilometara; veterinarsku ambilantu 17 odsto udaljenih deset kilometara; stočnu pijacu ih ima 6,8 posto i udaljena je u prosjeku jedanaest kilometara i tako redom.znači, to je ono što su, u onomadnom sistemu, ljudi dobijali od zadruga, ali u novom tržišnom ambijentu zadruge nisu mogle da se snađu i nastave te svoje aktivnosti, pa su to uglavnom ljudi izgubili, što govori i anketa.zbog toga postoje dilemične ocjene, pa oko šezdeset posto ispitanika veli da im je stanje prosječno, a 59 posto da im se stanje pogoršava. I, napokon, o onome o čemu danas raspravljamo: na pitanje koliko ih je u nekom udruženom obliku, u zadrugama, odgovorilo je svega pet posto da jeste, a tek 19 posto reče da su zadovoljni tim udruživanjem u zadrugu. Mnogo je ovdje prostora ne samo za rasprave, nego i aktivnosti koje će, konačno, dati vidnije rezultate. Ono što je još katastrofalnije jeste činjenica da je svega 3,5 ljudi koji prodaju svoje proizvode preko zadruga ili udruženja. Ta su se udruženja, na žalost, pojavila kao alternativa zadrugama a osnovana posredstvom međunarodne zajednice i to je u nivou mešetara, posrednika i nakupaca, o čemu valja voditi računa. Na naše anketno pitanje šta bi najviše pomoglo domaćinstvu da bolje živi pored svih insistiranja na organizovanosti tržišta i drugih oblika djelovanja, javlja se fenomen zadruga, tog vida 33

34 udruživanja, u kojem mnogi vide jedinu mogućnost pogleda u budućnost. Taj balans između poljoprivrednih proizvođača i nekoga ko nije zasnovao sebe samo i iskuljučivo samo i isključivo na suštom profitu je, sazdan je, čini se u zadrugarstvu. Kroz taj se oblik omogućava domačinstvima da ne žive samo od primarne, sopstvene proizvodnje u oblasti poljoprivrede, nego da razmišljaju mnogo šire. Tu je, u navedenoj Strategiji, još šesnaset potciljeva, pedeset četiri mjere i tu su one osnovne mjere i ciljevi koje možemo prepoznati u praksi i uglavnom da direktno ili indirektno afirmišu organizovanje ljudi po zadružnim principima što je, prije svega unapređenje i uspostavljanje sarađnje između proizvođača i prerađivača a što se u najvećoj mjeri na našim prostorima radilo preko zadruga. Taj cilj, na sreću, možemo naći u Evropskoj uniji u takozvanim zajedničkim organizacijama preko kojih se nastupa na tržištu, a tu je besplatna podrška prilikom organizovanja i registrovanja novih zadruga i udruženja, podrška razvoju udruženja i zadruga na bazi sufinansiranja realizacije njihovih projekata i programa i tako redom. Već dvije-tri godine u programu podsticaja resornog ministarstva naše Vlade postoje, na neki način, ekskluzivna sredstva namijenjena aktivnostima te organizacije proizvođača i, na žalost, često se godina završi a da ta sredstva ostaju neutrošena i prenose se u naredni period ili se preusmjere u neke druge namjere. Isto tako, podrška organizacijama pri otkupu poljoprivrednih proizvoda u smislu sufinansiranja potrebnih ulaganja, da se za to nabavi adekvatna oprema, objekti, te podrška učešću grupa poljoprivrednih proizvođača na lokalnim, regionalnim i međunarodnim sajmovima. Mislim da je ovaj naš sajam primjer koji valja slijediti i na svoj način podržavati. Da rezimiram: oba ova strateška dokumenta su prepoznala zadruge kao bitan faktor, odnosno posrednika između, prije svega, sitnih poljoprivrednih proizvođača koji, kao takvi, sami, ne mogu ništa uraditi, te tržišnika koji u tom posredovanju vide svoje ali i zajedničke interese. Preko zadrugarstva se mogu prevazići brojne posljedice tranzicije u ovoj oblasti! To je teza danas ponavljana u različitim varijantama ovdje i daje povoda za ozbiljnu raspravu na našim okruglim stolovima i skupovima uopšte. 34

35 ZO RAN KO VAČEVIĆ, za mje nik min stra za po ljo pri vre du i šu mar stvo Vla de RS (Uvodno izlaganje) Zadrugarstvo kao nova vrijednost D o maćin je dao za da tak svi ma pa i me ni. Dra go mi je da mo gu da kažem u ime Mi nis tar stva za po ljo pri vre du i šu mar stvo Vla de RS nekoliko bitnih stvari koje su obilježile protekli period. Bitno je na počet ku pot crta ti da je na še mi nis tar stvo počet kom go di ne, uz podršku Vlade, ovu temu zadrugarstva generalno stavilo na viši nivo. Dobi li smo kon kre tno određene za dat ke i od Vla de, ali i mi u Mi nis tar stvu smo htje li, pri je sve ga, da na pra vi mo je dnu čvrstu ve zu sa Za družnim sa ve zom RS, s ob zi rom da je Za družni sa vez ne vla di na or ga ni za ci ja. Nakon toga je urađen akcioni plan koji je resorno ministarstvo podrža- 35

36 lo, finansijski prije svega, u onom dijelu koji se odnosi na vanredne zadružne revizije. Zašto je to bilo toliko važno? Zato što je period ratni i početni, poslijeratni, bio obilježen jednom prazninom kad je u pitanju generalno - kontrola, rad i funkcionisanje zadruga. Dešavale su se razne stva ri. Da kle, mo gli bi smo na vo di ti broj ne pri mje re, o tome šta se de šavalo sa zadružnom imovinom, pogotovo na prostorima gdje su zadruge bi le de vas ti ra ne iz ra zno ra znih okol nos ti. Je dnos ta vno, htje li smo da pokrenemo aktivnosti koje bi nas dovele do pouzdanijih podataka kako bismo stvo ri li je dnu kva li te tni ju ba zu po da ta ka, s ob zi rom da se u javnos ti na ra zličite načine ma ni pu li sa lo broj nim sta njem za dru ga. Poi - gravalo se s brojem zadruga koje su registrovane, s brojem zadruga koje stvarno rade i funkcionišu. Tako je pored zadružne revizije koja je podržana, Za družni sa ve z RS je imao zadatak da provodi van re dne za družne re vi zi je. Vla da je do ni je la je dnu odlu ku gdje je sta vi la za bra nu na ra spo la ga nje i zlo upo tre bu za družne imo vi nom, s ob zi rom da su bi le brojne nepravilnosti koje su se dešavale u velikom broju zadruga. Znači, imo vi na je de vas ti ra na i na ra zne načine otuđiva na, a on da je Vla da RS for mi ra la je dnu ko mi si ju ko ja je ima la za da tak da pri pre mi i sni mi stanje zadružne imovine u državnoj svojini. Jedan dokument je pripremljen i pro sli jeđen Na ro dnoj skup šti ni RS i po sla ni ci su mo gli da se upo z- naju detaljno s brojnim podacima do kojih smo došli u toj zanimljivoj i vrlo bitnoj aktivnosti. Ja ću napomenuti samo dvije stvari koje su bitne ka da je u pi ta nju po drška za dru ga ma i za družnom se kto ru. Prva stvar je zakonodavni dio, a druga je finansijska podrška. Ka da je u pi ta nju za ko no da vni dio, u pla nu ra da go di ne, mi smo ima li za da tak da pri pre mi mo no vi za kon o po ljo pri vre dnim za drugama Republike Srpske, jer važeći zakon koji je donesen godine, Op šti za kon o za dru ga ma, u prvom re du ni je uspio da ri je ši pi ta nje imo vi ne pri mje nom čla no va 94, 95. i 96. to ga za ko na. Htje li smo da odvojimo po ljo pri vre dno za dru gar stvo od os ta lih obli ka za dru gar stva, da ga po di gne mo na je dan vi ši ni vo i da taj za kon tre ti ra sa mo pi ta nje po ljo pri vre dnih za dru ga. Za kon je usvo jen go di ne i na kon to ga smo brzo krenuli s iz mje na ma i do pu na ma tog za ko na i u pro te kla dvatri mje se ca ra di li smo na pri pre mi vrlo osje tlji vog pra vil ni ka o uslo vi ma i načinu da va nja u za kup ne po kre tnos ti za dru ga ma. Znači, kraj nji cilj jes te to da se sva ta imo vi na, ko ja ni je u fun kci ji za dru ga, sta vi u fun kciju i da se pot vrdi ono što je ne pri ko sno ve no za družno i ono što je druš - tve na imo vi na. Tre ba da se pot vrdi kroz re gu la ran pos tu pak i da se sta vi na ra spo la ga nje i u sa ra dnji s lo kal nim za je dni ca ma. U ovom pra vil ni ku je pre dviđeno da sva ta imo vi na bu de upi sa na na lo kal ne za je dni ce, te 36

37 da se uz sa gla snost mi nis tar stva da pro ve de pos tu pak do dje lji va nja te imovine u zakup. Ovo je proces koji slijedi, na bazi tog zakona i očekuje mo da će u na re dnih mje sec da na ovaj pra vil nik bi ti za vršen i objavljen. Budući da je ovo pod za kon ski akt, za bi lo ka kvu do pu nu i ko re kciju vrlo lako ga je korigovati, ako se neke stvari pokažu u praksi da nisu pri mjen lji ve. Ali, mo ram reći ka da je ko mi si ja ko ju je Vla da for mi ra la i kad je rađeno na sni ma nju sta nja imo vi ne ko ja je u drža vnoj svo ji ni, uključene su sve in sti tu ci je ko je tre ba da da ju svo ju ri ječ i svo je miš ljenje, znači počev ši od za ko no dav stva, Mi nis tar stva prav de, Ge odet ske uprave itd. Imali smo i nekoliko okruglih stolova gdje su bili uključeni pred sta vni ci svih tih in sti tu ci ja, ali i pred sta vni ci iz stru ke, ta ko da smo za is ta ima li na mje ru i us pje li smo u to me da po di gne mo na je dan vi ši ni vo pris tup pre ma ovoj te mi i upra vo ovo sve što sam na bro jao jes te re zul tat to ga ra da. Mjere podrške i razumijevanja Što se tiče finansijske podrške, bez obzira što je Strategija ruralnog razvoja Republike Srpske do godine usvojena prošle godine, mi u budžetu već ima mo broj ne mje re i ovo je čet vrta go di na u okvi ru mje ra te po drške. Po red one gru pe mje ra gdje naj vi še nov ca ide iz budžeta, podrške proizvodnji i dohotku koja ide direktno poljoprivrednim proizvođačima, re gis tro va nim po ljo pri vre dnim gaz din stvi ma, ima mo i brojne mje re ko je su us mje re ne di rek tno na za dru ge, na udruženja, ra zne oblike udruživanja, ali isto tako i one indirektne mjere koje su usmjerene na razvoj seoskih područja. Vi dje li ste po ten ci jal sa mo ov dje, u do li ni Ja pre, na ovom pros to ru: ja sam ov dje bio pri je de set go di na, ni je bi lo ni asfal tnog pu ta, ni mnogih ovih stva ri uz put, a po go to vo ov dje na ovom mjes tu, u Agićima. A, evo, u po slje dnjih ne ko li ko go di na na ba zi su fi nan si ra nja i ko ri šte nja fon do va iz dru gih izvo ra, svi smo svje do ci šta se može ura di ti i ka ko i na koji način možemo svi zajedno iskoristiti sredstva koja su nam na raspolaganju. Po red ovih re do vnih mje ra iz budžeta, ima mo re ali za ci ju nekoliko međunarodnih projekata na bazi kredita, a gdje smo na jasno de fi ni sa nim pro jek tnim po dručji ma, is to ta ko ra di li na ra zvo ju za drugarstva i generalno na razvoju udruživanja poljoprivrednih proizvođača. Mo gu slo bo dno reći da smo u tim pro je kti ma ima li izu ze tno do bre re zul ta te. Po ka za li smo da može, ali to je tražilo du go tra jan i za is ta naporan rad s onim krajnjim korisnicima, prije svega da shvate šta je to zadrugarstvo, da je zadruga nešto što njima treba, a ne nekom drugom. 37

38 I to je ono za što, mo gu slo bo dno reći, sad na te re nu, ge ne ral no gle da jući, sa aspe kta mi nis tar stva, ne ma mo do vo ljan broj ka dro va na te re nu ko ji će ra di ti u kon ti nu ite tu s broj nim pos to jećim za dru ga ma, ali is to ta ko i no vo for mi ra nim. Za to ko ris ti mo po drške određenih pro je ka ta, međunarodnih, koji rade na ovim temama. Pokušavamo zajednički da organizujemo ili sufinansiramo razne obuke koje su usmjerene direktno na za dru ge, po ljo pri vre dne proi zvođače i broj na stu dij ska pu to va nja, ali, is to ta ko za na bav ku i za ka pi tal ne in ves ti ci je. Svjež pri mjer imamo u Trebinju gdje radimo jedan pčelarski centar, koji će biti reprezentativan za taj region, ito na bazi sufinansiranja s jednom italijanskom međuna ro dnom or ga ni za ci jom. Znači, do bar spoj sred sta va iz budžeta i sred sta va ko ja nam se nu de sa stra ne. Broj na sa ra dnja s do maćim ne vladi nim or ga ni za ci ja ma is to ta ko je vrlo važna. Ima mo de se tak do brih pri mje ra i ove go di ne, ali je bi lo i pro te klih go di na. S ob zi rom na primjenu strategije koja je usvojena prošle godine, Strategija ruralnog razvoja RS do godine potpuno je harmonizovana s mjerama Evropske unije. Naravno, sada bi trebalo da izradimo okvirni program na nivou BiH, je da je to je dan od uslo va za ko rišćenje fon do va iz pe te komponente. Mi smo već otišli korak i ove godine koristimo princip raspodje le sred sta va iz budžeta od 80 mi li ona kon ver ti bil nih ma ra ka, gdje smo se opredijelili da 50 odsto budžeta ide na direktnu podršku proizvo dnji i do hot ku, a 50 od sto na broj ne mje re za ra zvoj se os kih po dručja. U prvom redu, sad govorim o prvoj grupi mjera unutar mjera za ruralni razvoj, a to je poboljšanje konkurentnosti gdje imamo podršku u kapital nim in ves ti ci ja ma, ko ja je prvi put do šla do ni voa od 40 pro ce na ta po vra ta, što je želje ni i ci lja ni pro ce nat za ta kve stva ri. Želi mo da ostvarimo i veliki broj mjera koje indirektno utiču na poboljšanje uslova života u ovakvim sredinama, bez čega nije moguće napraviti iskorak, bez obzira na to što određena zadruga postigne u poslovnom smislu neke aktivnosti. 38 Na evropskom iskustvu Ge ne ral no gle da jući in fras tru ktu ru i sve ono što je bi tno za pris - tup trži štu i sve te broj ne mje re se mo ra ju uklo pi ti u ono što je za is ta pre dviđeno kroz stra te gi ju. Mo gu slo bo dno reći da smo po no sni što smo uspjeli da uradimo takav strateški dokumenat koji je prošao procedu ru i usva ja njem od stra ne Vla de i od Na ro dne skup šti ne Re pu bli ke Srpske, jer nije postojao dugi niz godina. Ovo je strateško opredjeljenje koje može pre ko noći da se do ve de u pi ta nje. U idućoj godini pla ni ra li

39 smo za iduću go di nu u pla nu ra da, a to je izra da Stra te gi je ra zvo ja zadrugarstva. Imali smo namjeru da to uradimo i ove godine. Međutim, pro šle go di ne smo ima li izu ze tno na po ran plan i pro gram ra da, jer smo usvojili veoma mnogo donesenih zakona prošle godine, ove godine nam je cilj da izradimo podzakonska akta, kako bi zakoni mogli da budu primjen lji vi. U okvir nom planu za iduću go di nu planirali smo stra te gi ju sa vje to dav ca. Na ra vno, sve ono što i vi upu ti te kao su ges ti je, pri je dlo ge i ono što ćemo pre točiti u određene za ključke s ovog sku pa, biće vrlo važno i opredjeljujuće da se ugradi u Strategiju razvoja zadrugarstva. Pro fe sor ka je po me nu la je dnu vrlo važnu te mu ka da je u pi ta nju položaj žena u selu. Mogu reći da smo mi prošle godine pripremili infor ma ci ju, za je dno s Gen der cen trom Vla de RS, upra vo o po ložaju žena u se lu, kao za is ta bi tnu so ci jal nu te mu, jer ono što mi vi di mo na te re nu, jeste to da imamo veliki broj sela koja ostaju prazna. Još je poraznije to što je mnogo muškaraca koji su ostali neoženjeni, jer nemaju socijalne mo gućnos ti za za sni va nje po ro di ce. Je dnos ta vno, s tog druš tve nog aspe kta ili ne ke so ci ja li za ci je, je dnos ta vno, ne ma ju per spe kti vu. To je upravo ono na čemu treba zajednički da radimo i kroz ovakve primjere. Vje ro va tno je ve li ki broj ta kvih se la. Međutim, ima mo dos ta pri mje ra gdje smo napravili bitne iskorake stvarajući osnovne uslove za život, pa će se i si tu aci ja u tom se gmen tu po prav lja ti. Evo, sa mo je dan po da tak da u EU ima za dru ga, po sta tis tikama, koje prave godišnji promet od preko 200 milijardi evra. I mi želimo da se pri družimo s na šim za dru ga ma tim broj ka ma i u tom smi slu sto ji mo na ra spo la ga nju kao Mi nis tar stvo i kao lju di ko ji se ba vi mo tim dijelom posla, znači za bilo koju vrstu saradnje i za bilo koju vrstu zajedničkih aktivnosti koje će doprinijeti napretku i rezultirati uspjehom. 39

40 40

41 DISKUSIJE DŽEVAD OSMANČEVIĆ, predsjednik Vijeća naroda Republike Srpske Za dru ga je žila ku ca vi ca se la J a moram odmah na početku izraziti zadovoljstvo što sam prisutan na ovoj manifestaciji. Odmah da kažem da sam prije nekoliko godina već bio s pred sje dniš tvom Vi jeća na ro da RS u ovoj is toj kući u Agićima. Mi - slim da smo prepoznali nešto što je u ovom trenutku Republici Srpskoj, Bo sni i Her ce go vi ni kao državi, za is ta ne op ho dno. Da nas smo uvažene pre da vače čuli, čuli smo šta to znači za drugar stvo u svi je tu, ka kva je stra te gi ja ju go is točne Evro pe. Čuli smo is to tako u kratkim izlaganjima kakvo stanje danas imamo ovdje. Kolega narodni poslanik je možda ponajbolje rekao, svu zbilju u kojoj se mi tre- 41

42 nu tno na la zi mo. Moram priznati da je bilo umijeće razoriti već nešto što smo imali dos ta do bro or ga ni zi ra no. Da nas smo u di le mi, evo vi di te, po ne kad imamo i neke sugestije koje nam nisu ni dobronamjerne, to pogotovo govorim zbog profesora koji su ovdje. Ponekad smo imali priliku da slušamo i neke strane, iskreno ograđujem se, instrukcije itd. Pazite, mnoštvo je proi zvođača, vrlo mno go je ro be. Ne ma ni ka kvih pro ble ma za snab di je va nje kroz pro daj ne obje kte itd. Međutim, nama se ovdje ponovo postavlja pitanje, a mislim da defi ni ti vno, poz drav lja jući činje ni cu da su ov dje i na uka i pred sta vni ci zako no da vnih ti je la, da je ov dje iz vršna vlast, da su ov dje pri je sve ga oni zbog ko jih se to u naj većoj mje ri priča, tre ba li za dru gar stvo na na šem pros to ru. Pa zi te, ja bih se usu dio da kažem, ne da tre ba, ne go ne ma mo ni ka kve šan se uko li ko u ovoj oblas ti ne ma mo za dru gar stvo, a odmah da kažem go vo ri li smo o stra te gi ja ma, ako ni je prva on da je dru ga oblast i kom pa ra ti vna pre dnost ovog pros to ra upra vo na tom pla nu. I on da se pos tav lja pi ta nje je smo li mi stvar no shva ti li ka ko možemo izla zi ti iz ove kri ze, šta ko tre ba od sve ga to ga da ura di ili ćemo i da lje čeka ti da ne ko dru gi ura di za nas taj po sao. Ne ko dru gi neće ura di ti taj po sao, budimo sasvim sigurni i mislim da sve one institucije koje mogu, a ima ih, ov dje su i zas tu plje ne u do broj mje ri, i mi slim da hi tno mo ra ju da ti prioritet tom rješavanju. 42 Mjesto mnogih događanja Međutim, mo ra mo is to ta ko zna ti da je to sa mo je dna ka ri ka u uku pnom lan cu sve ga ono ga što je ne op ho dno, i ako hoćemo us pje šno go ve dar stvo, a mi slim da mo ra mo ma ksi mal no držati tu pri no vi cu. Iz nekoliko razloga. Evo ovdje je bilo velikih komentara, već su se brojke spominjale koliko je zastupljeno gospodarstva, još veća stvar koliko je građana zaposleno u zadrugarstvu. Pazite, zadruga nije u selu bila samo ono gdje je neko dobio radno mjes to. Ona je bi la žila ku ca vi ca ci je lo ga se la. Oko nje se sve vrtje lo. Mi smo ima li, da kle, i mno go dru gih pi ta nja ko ja su bila u di rek tnoj ili in direk tnoj ve zi s funkcionisanjem zadruge. Ta mo gdje smo ima li do bre zadruge, tamo smo imali mnogo dobrih stvari. Tamo smo gradili infrastrukturu mnogo brže i mnogo bolje. Danas, nažalost, imamo izuzetno veliki problem u zapošljavanju. Ubjedljivo najveća šansa za zapošljavanje u RS i BiH jes te za dru gar stvo. Imao sam i sreću, evo i s po je di nim oso ba ma ko je sje de u ovoj sa li, da bu de mo u ti mu je dnog ve li kog sis te-

43 ma. Bilo je zaposleno preko radnika, ali mnogo više je bilo onih koji su bili u tom sistemu kroz zemljoradničke zadruge. Na desetine hilja da vi še ne go što je bi lo u tom sis te mu i to je bi la na ša naj veća pre d- nost i naj veći kva li tet. Tu su ra di le ci je le po ro di ce. Ne ki su bi li u stočarstvu, ne ki u pe ra dar stvu, ne ki u oblas ti ra tar stva itd. Tako smo prije trideset godina realizirali kredit svjetske banke, s najvećim ulaganjem upravo ovdje. Tada je bilo uloženo 55 miliona dolara, dakle, u razne objekte koji danas, nažalost, u velikoj mjeri zjape prazni. I vi di te, tu je bi la ta ogro mna pre dnost. Međutim, ono što je ta kođe bitno, mi ovdje govorimo da je to samo jedna karika u ukupnom lancu. Moramo shvatiti, ako nauka i edukacija ne budu u izuzetnom značajnom an gažma nu za je dno s ovim za dru ga ri ma, nor mal no da ne možemo u kratkom periodu očekivati velike pomake. Pa se onda dalje nastavlja pita nje gdje s tom ro bom. Evo, reći ću vam, je dnom sam u tom pe ri odu vo dio unu traš nju i vanj sku trgo vi nu i mar ke ting. Ima li smo pro daj nu mrežu od prodajnih objekata. U istom sistemu, dakle, nije bilo pitanje zadruge da samo uradi onaj dio posla koji je trebalo i koji smo od nje očeki va li, ne go da ima si gur nost da će ta ro ba ići ili u pre rađivačke kapacitete, direktno preko pijaca u onoj mjeri u kojoj se to isplati proizvođačima, ali u velikoj mjeri kroz mrežu koja takođe treba u finalnom proi zvo du da pri hva ti taj dio proi zvo da. I nor mal no da smo u tom pe ri o- du imali mnogo veću sigurnost, stabilnost itd. Zašto ovo komentiram? Pa, mi moramo prije svega prihvatiti činje ni cu ko ju da nas ima mo i u RS i u Fe de ra ci ji. Mi da nas dvi je ključne ka ri ke u uku pnom fun kci oni ra nju pri vre de ne kon tro li ra mo. Mi ne kontroliramo finansijske tokove, jer su banke u rukama stranog kapitala i to ga mo ra mo bi ti svje sn. In te res o ko me da nas ov dje go vo ri mo, ni je interes svih finansijskih institucija. Moramo vidjeti kako ćemo, dakle tu akti vnost, ban ka ma, okre nu ti u ovom prav cu, ne mno go vi še ne go mnogostruko više. Danas je mnogo lakše da kupite najluksuzniji auto, nego da uložite nekoliko hiljada maraka u individualnu proizvodnju. Prodavnice su nešto drugo Dru go je pi ta nje to što ima mo trgo vi nu ko ja u ovom tre nut ku kon ste li ra u je dnom bro ju već vrlo kru pnih trgo vačkih la na ca. Vrlo je te ško. Evo, ja sam pra tio ogro mne na po re ko je ulažu ova gaz din stva. Go spo din Ke sić je do bro re kao, mi smo još uvi jek s proi zvo dnjom re lati vno na kli ma vim no ga ma. Ovo su na ši poče tni re zul ta ti i mi mo ra mo shvatiti da ta proizvodnja mora biti multiplicirana i dočekaće nas pita- 43

44 nje ne or ga ni zi ra nog trži šta ko je u ovom tre nut ku vrlo ne ra do pri hva ta ove proi zvo de. Tu su ra zni lo bi ji, in te re si. Da kle, ima tu mno go pi ta nja ali i mno go rje še nja. Mo ra mo da shva ti mo da je sva priča o slo bo dnoj trgo vi ni i svi pri tis ci u tom prav cu ilu zor ni. Ne moj mo se za va ra va ti, slobodne trgovine nema nigdje u svijetu. Nijedna država, pa ni one najrazvi je ni je neće vam reći da im je za tvo re no trži šte, ali bu di te si gur ni da ima ju to li ko ba ri je ra i pre pre ka, to li ko za šti te do maće proi zvo dnje da vam pa met sta ne. Mo ram pri zna ti da mi ili ma lo ili ni ka ko ne ra di mo na tom se gmen tu. Da kle, ovo je trži šte pos ta lo el do ra do za ra zne proi z- vo de i što je naj tra gični je mi da nas na tržni ca ma ima mo u stru ktu ri uku pne po nu de vi še proi zvo da iz ino zem stva ne go što sa mi proi zvo dimo. I to je ve oma po ra zan po da tak. Šta se to de ša va? Kom pa ra ti vna pre dnost bez ika kve di le me. Pros tor ko ji je još uvi jek u Evro pi je dan od naj ma nje za gađenih pros to ra. Znači, izvan re dna šan sa u onom se gmentu eko-proi zvo dnje, kva li te tne hra ne itd. I ako to sve sa gle da mo, da kle, htio bih prije svega maksimalnu podršku iz svih zakonodavnih instituci ja ko je vo de računa da se sve spro vo di što je mo guće efi ka sni je. U isto vrijeme imamo veoma veliki broj nezaposlenih školovanih mla dih lju di. Vla da je u po slje dnje vri je me u RS pre du ze la ne ke mje re. Mi slim da tu tre ba pri mi ti oko pri pra vni ka u što kraćem pe ri odu. Pre gle dao sam one ko ji su se kan di di ra li, ali nažalost, ni sam vi dio po nudu iz zemljoradničkih zadruga ni proizvodnju onih za koje su se kandidi ra le za dru ge. Mi slim da mi nis tar stvo ima in te re sa da go di nu da na preuzme kompletne troškove za te mlade ljude, usmjeri ih u te zemljoradničke zadruge i druge za nas bitne prerađivačke kapacitete. Očekujemo da stvo ri mo ono što su tra tre ba da bu de je dan zao kružen pro ces. Nor mal no, tu je i na uka, bez ika kve di le me, ko ja tre ba da da svoj do prinos. 44

45 N I KO L A M I H A J LO V I Ć, pred sje dnik Za družnog sa ve za Srbi je Protiv sive ekonomije K on cen tri saću se na tri stva ri: prvo, želim da vas poz dra vim u ime za družnih po sla ni ka Re pu bli ke Srbi je, in sti tu ci je Za družni sa vez Srbije koju predvodim i predstavljam; druga stvar je da zahvaljujem domaćinu i or ga ni za to ri ma na lju ba znom po zi vu i na ovom vrlo značajnom i do bro or ga ni zo va nom saj mu; treća stvar, u obi las ku štan do va i izlagača s nekima sam kontaktirao i, jednostavno, nameće se pitanje - ka ko je u Srbi ji, da li pos to je za dru ge..? Mo ram reći da je si tu aci ja slična kao i kod vas. Na tri osno vne pos tav ke sto ji mo ja in sti tu ci ja, a to je - zakon, sistemsko rešenje, zakonska regulativa; druga stvar je imovina, do- 45

46 kazivanje i uknjižba zadružne svojine i treći problem - ovde kod vas to nije istaknuto, ali kod nas je to vrlo izraženo - rešavanje sive ekonomije. Ovaj je problem toliko izražen da od njega sve više zaziremo. Tu očekuje mo ve li ku po moć i od stra ne drža vnih or ga na, na ročito od Mi nis tar - stva po ljo pri vre de, ta ko da se na da mo da će za dru ge pre va zići te proble me i si gur no op sta ti. Is tičem da za dru gar stvo Srbi je jes te u kri zi, ali ni je u nes ta ja nju i ne može ne sta ti. Kod nas u je dnoj za dru zi, onoj u Sićevu na za družnoj zgra di sto ji po ru ka i po du ka: "Udruživa nje je zakon života, na kojem se temelji svekoliki napredak." Naravno da se i u ovoj oblas ti, kao i to li kim dru gim, mo ra mo pri la gođava ti zah te vi ma Evrop ske uni je i spre mni smo u tom po gle du pri la gođava ti se tim pri lago đa va nji ma po ce nu sve ga a sa željom da se za dru gar stvo održi i s delom na še tra di ci onal nos ti. Na jednom skupu bio je šef Kabineta gospodina Oli Rena, gde se pričalo o pridruživanju naših republika Evropskoj uniji. On je potekao iz Finske zadruge. Jednostavno, čovek je taj deo posla oko pridruživanja želeo što pre da ota lja, da bi što vi še pričali o za dru gar stvu, jer je on potekao iz zadruge. Istakao je da se kod nas dosta spominje norveški model za dru gar stva, ali blis ki su još dan ski ili slo ve nački itd. Hteo nam je po ručiti da to li ko ko li ko ima ze ma lja u EU ima i za ko na i za kon skih reše nja ve za no za za dru gar stvo i na ma je pre po ručio da ra zvi je mo svoj srpski model zadrugarstva i da od svakoga bukvalno ukrademo ono što je dobro, što valja i što je primenjivo, a pogotovo što je primenjivano na našoj teritoriji. Kod nas se primenjuje Zakon iz 1996, tranziciju svi znate, godine došlo do promena, mi jesmo zadrugari tranzicioni gubi tni ci, ni je do net no vi za kon, ali naj veći pro blem jeste to što taj pos tojeći za kon ni ka da ni je po tpuno zaživeo u pra ksi. 46

47 Dr MI LOŠ NOŽINIĆ, Poljoprivredni institut RS, Banja Luka Projekti i programi kao bi tnost M i, kao in sti tut, ima mo dos ta us pje šnu i čes tu sa ra dnju s pred stavni ci ma za dru ga. Na ne ki način kroz go to vo sva ko dne vne kon ta k- te, mal te ne da ne prođe dan da ne ko iz ne ke za dru ge ne dođe u na šu kan ce la ri ju, da se sre tne mo i po pričamo, pa ta ko i znam dos ta to ga o nji ho vim pro ble mi ma. Mi slim da je upra vo mo del ove ov daš nje za druge, Milovanove "Agrojapre" najbolji primjer kako treba raditi, ali mogu li svi od njih doći do tog ni voa? Šta su gla vni pro ble mi? Ja sam za ključio šta su gla vni pro ble mi. Prvi pro blem jes te ve zan za pi ta nje pro je ka ta. Da bi oni os tva ri li sred stva ko ja im pri pa da ju po za ko nu i što je pro pi sa- 47

48 no pra vil ni kom, ima ta mo mno go mo gućnos ti da se dođe do sred sta va. Tre ba lo bi na pra vi ti kva li te tne pro je kte, a da nas sam čuo Zo ra na Ko - vačevića, ka da je re kao je dnom za dru ga ru da na pra ve pro je kat. Čo vjek je do bro re kao, jer za is ta tre ba na pra vi ti pro je kat, po što oni dru gačije ne mogu funkcionisati. I projekat mora biti kvalitetan, mora zadovoljiti određene stan dar de. Međutim, čini se da je naj veći pro blem olov ka, to jest da se sve to do bro na pi še. Znači i kad ima te pri pra vni ka u za dru zi, opet ćete ima ti is ti pro blem, kao što mi ima mo dos ta pri pra vni ka na In - sti tu tu. Međutim, kad tre ba da se obja vi rad, pri pra vnik ne može da obja vi rad, jer bi tre ba lo da is tražuje četi ri go di ne, tre ba lo bi da zna do bro sta tis ti ku, da izađe na skup pred sto ti nu lju di. Mi slim da neće ni pri pravni ci ri je ši ti pro blem pri pre me do brih pro je ka ta u za dru ga ma i za drugarstvu. Saradnja sa svijetom i kako sarađivati sa svijetom, jeste vrlo bitno pi ta nje. Evo, Mi lo van An to nić je uspio s Nor vežani ma. Pri vu kao je stra ni ka pi tal je dne ze mlje ko ja ima mno go is kus tva u ovoj oblas ti. Međutim, pitanje je mogu li to drugi? Ne mogu, treba napraviti dobru web-stra ni cu, tre ba ne ko da pročita tu web-stra ni cu va ni, tre ba ima ti ne ki obje kat gdje ćete smjes ti ti tog stran ca ka da dođe i on da je ta ba ri jera prevaziđena. Međutim, tako neke banalne stvari, kojih je mnogo, mi još uvi jek ni smo ri je ši li. Tu su po mom miš lje nju ve li ki pro ble mi i od to - ga tre ba početi. Va lja lo bi na tom fo nu ši re i ozbi ljni je raz go va ra ti i doći do nekih pozitivnih rješenja. Čuo sam dok sam bio u Crnoj Go ri, u Her ceg No vom, na sa vje tova nju, da do la zi nje mački kon sul tant ko ji čak bes pla tno da je svo je usluge, sa vje te oko pri pre me pro je ka ta. Znači, lju di en tu zi jas ti ko ji su u penziji, koji su širokoobrazovani, koji zaista mogu mnogo da pomognu, a te uslu ge da ju bes pla tno i nji ho va vla da je na pra vi la ugo vor s ta kvim stručnja ci ma što je u sva kom slučaju od ko ris ti. Pos tav lja ju se, da kle, dva pro ble ma - edu ka ci ja i pi ta nje kva li te tnih projekata, jer projekata ima svakakvih, ali nije projekat napisano nešto na je dnoj stra ni ci, bez ci lja, bez me to da ra da, bez ja snih ko ris ti u budućnos ti. Kad bismo us pje li da dođemo do jef ti ni jih kon sul tan tskih usluga, mislim da bi bilo više projekata. Kad bi ovakvi skupovi bili praksa, ka da bi se ovo de ša va lo sva kih mje sec da na, da se sis te mat ski priđe rje ša va nju ovog pro ble ma, on da si gur no ne bi izos tao us pjeh. Mi slim da je Vla da RS opre di je lje na da se po mo gne za dru ga ma. Iz ovih da naš njih uvo dni ka i dis ku si ja čuo sam čes to da se i za dru ga ri ma lo žale. Međutim, evo sad kada se saslušaju sve strane, ne stičem utisak da nema dobre volje. Dobre volje ima, sad treba pameti, saradnje, razgovora. Mi ćemo s na še stra ne u In sti tu tu po ku ša ti da po mo gne mo ko li ko to 48

49 bu de u okvi ru na ših mo gućnos ti. To znači da ako ne ki Sa vo ima la ne no ulje, mi ćemo ispi ta ti u tom ulju sadržaj ka dmi ju ma pa ćemo reći, ov dje je sadržaj kadmijuma u dozvoljenoj količini. Naravno, ako jeste, ako nije, on da ni je. Ili ćemo ispi ta ti sas tav ma snih ki se li na, što će nje mu opet bi ti od po moći da obja sni za što je to ulje zdra vo itd. Znači In sti tut će i da lje ra di ti svoj po sao i spre mni smo da im po mo gne mo i čes to im pomažemo bes pla tno, ali, kažem da tre ba još uvi jek do brih pro je ka ta, treba ju web-stra ni ce, tre ba sa ra dnja sa svi je tom, ne ma lo kal nog nov ca, nažalost, mno go. To ga ima ne što, ali to ni u kom slučaju ni je do vo ljno da bi se bi tni je po kre nu la proi zvo dnja u za dru ga ma. 49

50 50

51 NE NAD KE SIĆ, poslanik NSRS Kompetentan i važan skup J u tros ka da sam kre nuo iz Gra di ške ni sam imao na mje ru da bi lo šta go vo rim na ovom okru glom sto lu. Međutim, ka da sam sve to da nas sa gle dao i vi dio, ka da sam su sreo lju de iz ne kih pro šlih vre me na, mi slim da imam i oba ve zu, ali je i do bra pri li ka da s je dnog ova kvog kom pe ten - tnog sku pa pođu ini ci ja ti ve ko je, pri hvaćene i pro ve de ne u pra ksi, mo gu da rje ša va ju određene pro ble me ko ji su izu ze tno ve li ki ka da je riječ o po ljo pri vre di u RS i BiH. Želim da poz dra vim po je di ne lju de, pri mje rice, Džavi da Gu nića, Dževa da Osmančevića i Fu ada Tu ra lića, da mi drugi ne za mje re. Ne spo mi njem nji ho va ime na iz kur to azi je, ne go zbog to - 51

52 ga što su to lju di ko ji su duži pe ri od pro ve li ra deći u kom bi na tu AIPK "Bo san ska Kra ji na" ko ji je, u s tva ri, pred stav ljao je dan izu ze tan klas ter u poljoprivredi Nije samo taj kombinat bio na prostoru BiH takav kakav je bio, to je is to bio i "Agro ko merc" i "He pok" i UPI, i ni je slučaj no, jer se ra di o je dnoj or ga ni za ci onoj for mi, ko ja može po ljo pri vre du ovog pros - to ra da izvuče iz ove si tu aci je u ko joj jes te. A to je klas ter sko or ga ni zova nje gdje je za dru gar stvo sa mo je dan se gment u ci je lom tom bor du. Sve bi to mo glo da se obnav lja ili da se po nav lja, is kus tve no da se pri mije ni po no vo, to je za pi sa no u do ku men ti ma, to pi še i u do ku men ti ma koje je radila Evropska komisija i Svjetska banka, to piše i u dokumentima o razvoju RS. Dosta je toga zapisano i u programima BiH. I sve bi to bi lo do bro i mo guće da mi ne živi mo u ze mlji ap sur da. Ukoliko se njih ne riješimo, tih apsurda, tih nagomilanih problema koji utiču na sve i svja pa i na po ljo pri vre du, na po se za dru gar stvo, ne ma napretka u ovoj zemlji, a pogotovo nema napretka poljoprivrede. Toliki su resursi, ogromni preduslavi, pa milina. S jedne strane vidite kolike su ziratne poljoprivredne površine i sve što ide uz to. S druge strane, opet, vi di te ko li ko je sta no vniš tva ko je ne ra di ni šta. Po to me, da kle, ova ze m- lja može sama sebe da ishrani, što je osnovica života, stratiški njen proje kat bu dućnos ti. A mi, gle čuda, tro ši mo mi li one, da ne kažem sto ti ne mi li ona evra na uvoz hra ne. I to, da ni ko ne tre pne i da se ne za pi ta što, zbog čega, u ime čega, iz ko jih oprav da nih ra zlo ga?! On da dođete do je - dnog ap sur da ko ji pros to ono ga ko ra zmiš lja o ovoj pro ble ma ti ci na jedan nor ma lan način, da on da kaže šta to ni je u re du. Ni je u re du po li tika. Nažalost, mi nemamo kvalitetan odnos prema tome šta je politika. Po li ti ka rje ša va su dbi ne, po li ti ka rje ša va eko no mi je i sve sfe re druš tva cje lo ku pne je dne za je dni ce. Za to je vrlo važno da taj ap surd ko ji se zo ve politike u BiH, posebno politike u poljoprivredi, bude otklonjen u ime zdravine i opšteg boljitka. Mi slim da i sas tav uče sni ka ovog raz go vo ra obez bjeđuje le gi ti mitet ne kim od ovih sta vo va. Kad uzme mo BiH, mi u RS smo na pra vi li dos ta to ga. Međutim, ima mo pro blem po li ti ka. Je dna po li ti ka želi da mjesto udruživanja bude na jednom mjestu. Sva dokumenta i preporuke međuna ro dne za je dni ce u ovoj oblas ti kažu da ne tre ba da bu de ta ko. Po ljo pri vre da je dje la tnost ko ja može bi ti ap so lu tno de cen tra li zo va na. O to me se mo ra mo la kše i ja sni je do go va ra ti, ozbi ljni je sve mu pri la zi ti, biti razboriti i ljudi od ljubavi za zemlju, za ove bosanskohercegovačke pros to re. Ni je važno da li je za dru ga u ovim na šim Agićima ili u Si tni ci već je bitno kakve ja ona i koliko odgovara svojim osnovnim potrebama. Ispunjava li zadatak zbog kojeg postoji i koliko se inkorporira u tu 52

53 na šu op štu ra zvoj nu po li ti ku po ljo pri vre de BiH odno sno RS. Ali, kao da ta ne ka na ša op šta, da ne kažem ukle ta, smi je šna po li ti ka, u tom smi slu nam ne ide naru ku. Go vo ri o to me i dos ta to ga is ka za no ov dje o po li ti ci i političarima. Često kod političara čujte da li voli svoju državu. Ima li veće lju ba vi pre ma toj državi ako sačuva te njen privredni potencijal. A mi ima mo si tu aci ju, nećemo ro bu s ovog pros to ra, uvešćemo je s drugog pros to ra, a ni smo svje sni da uni šta va mo svoje vlas ti to da nas i su tra. Potkopavamo budućnost, rušimo sopstvenu državu! Što li nam to treba i zbog čega je to ta ko? Na ra vno da ni je na še ov dje, na ovom sku pu, da se ba vi mo ti me. Za to sam i uzeo se bi pra vo da go vo rim o po ten ci ja li ma, o re sur si ma, o to me ka kva bi tre ba la bu dućnost ra zvo ja po ljo pri vre de, agra ra, ru ral nog područja, a otud - prvenstveno - zadrugarstva. 53

54 54

55 Prof. dr DRA GO TO DIĆ, Prirodno-matematički fakultet, Banja Luka Poljoprivreda je teško zanimanje M ene nije niko ovlastio, ali ja ću vas pozdraviti u ime obrazovanja RS, za to što pri pa dam toj struci, a želio bih da vam kažem ne što ve za no za se lo, se lja ka, i uop šte život u se lu. Vi svi zna te da je ovo naj teži posao koji se obavlja na zemlji, a da se postignu najbolji rezultati. Kad vas ne po mo gne op šti na, on da vas po mo gne bog, kad ne po mo gne bog, onda mora opština. Ali, pošto oni teško driješe kese, a i ovi u ministarstvima nisu izdašni kako bi trebalo i kako bi trebalo, odnosno koliko zas lužuje te, on da ovi lju di ima ju za is ta mnogo pro ble ma na čijem bi rje šava nju mo ra lo bi ti an gažova no druš tvo u cje li ni. 55

56 Mi smo pri je se dam-osam go di na po ku ša li da na pra vi mo in ven turu ov dje šta to ima mo od se la, ko li ko ima mo lju di, ka kva je sta rost i došli do za bri nja va jućih re zul ta ta. Ima mo trećinu po ljo pri vre dnog ze mljišta od prije trideset godina, ovo sve drugo je samo farsa i imamo selo staro 40 godina u prosjeku. To je nezamislivo. Čim vam prosječna dob sta no vniš tva ode iznad 30 go di na, tu ne ma vi še po vrat ka, nažalost. Ta - kvo je sta nje i na no vo grad skoj op šti ni. I on da smo po ku ša li da po mogne mo. Za dvi je smo go di ne na pra vi li 83 ki lo me tra asfal ta, on da po mogli iz gra dnju crka va, džami ja, druš tve nih obje ka ta i sve ga dru gog. Evo, ov dje je go spo din Osmančević, on to zna: moj pri mjer je - kad sam završio man dat, za sva ki taj po sao "za ra dio" sam po je dnu kri vičnu pri javu. Da kle, i vi sa da to što ra di te, očekuj te da ćete ima ti cijeli se pet krivičnih pri ja va. Ša lu na stra nu, ali go vo rim o na šim ra zu mi je va nji ma i nerazumijevanjima, o tome koliko su to teški poslovi, šta znači biti stub no si vos ti po ljo pri vre de i se la. Ne tre ba mnogo pa ra, go spo do, da i ova za dru ga do bi je je dnu dopunsku djelatnost, a to je ruralni turizam. Prvo, imamo Antonića, čovjeka koji zna, hoće, može i koji se dokazao upravo ovim ostvarenjima. Imamo obučene kadrove, imamo šest diplomiranih turizmologa u Novom Gra du, ko ji go vo re svi po je dan do dva stra na je zi ka. A ja ću vam do ves ti sva ki put 50 stu de na ta po osam da na eko lo gi je, do vešću učite lja i mo je geo gra fe da prođu sve to pje ške. Sva ko od nas da ma lo pri po mogne. Eto ve ličan stve nih re zul ta ta ko ji se da ju os tva ri ti na pla nu upo znava nja se la smi slom tu ri zma. Tre ba sa mo ma lo do bre vo lje da na pra vi mo prvo ze mlja ni put da lju di mo gu da prođu, da ima mo 50 pre noći šta, mo ji geo gra fi spa va ju pod ve drim ne bom, i da još sa mo ma lo po mo gne mo da ti lju di u se lu kad im propadne poljoprivredna proizvodnja, da imaju neku dopunsku dje la tnost. Svi zna te, vi dje li ste ovih da na, ne vri je me odni je lo sve, za vrše na sva priča. Tu ri zam je sa mo još je dan se gment u bo ga toj le pe zi pod sti ca ja ra - zvo ja ru ral nog po dručja, na šeg se la, pa i za dru gar stva, ako hoćete. Za - što ne tu ri zam u se lu? U to ime ja vas mo lim, da se ra zu mi je mo: ja sam na pi sao je dan fi ni tek st ko ji ću pre da ti di re kto ru sa svo jim po gle dom na ra zvoj ru ral nog tu ri zma i to bez poče tnog ula ga nja pa ra. A si gur ni budi te da ću vam do ves ti go diš nje ov dje naj ma nje hi lja du stu de na ta iz Ba - nje Lu ke, a tu su i s Po ljo pri vre dnog fa kul te ta, da kle i oni mo gu da dođu na ove pros to re da vi de, da pro bo ra ve tri do pet da na i da od to ga svi imaju koristi. 56

57 MUS TA FA MUS TAJ BE GO VIĆ, di re ktor za dru ge "Ta rev ci", Mo driča Bori ti se pro tiv uvozničkog lobija B i lo bi mi žao da pro pus tim ova kav skup a da ne kažem šta me je impresioniralo u selu, šta me uopšte inspiriše, šta sam vidio i šta smo ra di li i, na ra vno, na ne ki se način "na ka le mi ti" na dio ove na še priče o zadrugarstvu. Malo prije je izrečena jedna rečenica koja, parafrazirana, može gla si ti: "Do bro je kad je ne ko sam us pje šan i što on da ne ma pro ble ma s pla sma nom." Možemo se na da ti da nam se po sreći i da ima mo mnogo us pje šnos ti. Ali, upra vo ra zmiš lja jući o sve mu to me, na meću se broj na pitanja i otvaraju mnogi, složeni i komleksni problemi, koji prate naše 57

58 za dru gar stvo da nas. Ono što je po se bno in te re san tno iz ugla nas ko ji se ba vi mo za drugama, ili onim šta sve zadruge mogu i šta proizvode, jeste proizvodnja hra ne. Tu je je dna od bi tnih pre pre ka u tom na šem hti je nju i opre dje ljenju: pred nas se, naime, postavlja problem sudara s uvozničkim lobijem, s tim snažnim profiterskim timom, cijelom jednom organizacijom, tvrđavom snažni jom od nas, krhkih proi zvođača. Otud po tre ba da i s ovog sku pa po te kne apel, pođe po ru ka o ru še nju, o na šem opre dje lje nju za rušenje te tvrđave - uvozničkog lobija hrane. Zašto? U našem je interesu i u interesu naših kooperanata, ali i cjelokupne bosanskohercegovačke druš tve ne za je dni ce i na ših na ro da. Ja se cio život ni sam ba vio za dru gom, a kad sam se počeo ba vi ti za dru gom, su pru ga hoće da me os ta vi. Kaže: "Preča ti je za dru ga od me ne i po ro di ce!" Sad ne znam šta je tu posri je di. Na ra vno, ma lo se šalim, ali hoću sa mo da kažem da ozbi ljan an gažman u za dru ga ma i zadrugarstvu nije nimalo lak. To je posao koji je na širokom frontu proble ma. Ako to gle da mo iz ugla lju di s ko jim ra di mo, a mi ne ma mo druge ljude već ove naše koji su često neuki i često nose stereotipe navika i po ru ka sta rih za dru ga, on da shva ta mo i sami ko ji su sve tu pro ble mi. Pre ma to me, zbog to ga i kažemo da ni je la ko i tre ba sve to na ne ki način po bjeđiva ti. O sve mu to me da nas smo ov dje otvo ri li mo guće ra pra ve i na tom bi fo nu va lja lo is tra ja va ti a to po dra zu mi je va i na še češće su srete, druženja i iz mje ne is kus ta va. Fan tas tično je sve ovo što se ov dje do go di lo da nas i što se do gađa, što tre ba da se do gađa i u bu dućnos ti. Još je dnom čes ti tam do maćinima, pa u kon tek stu ovog za ključka i ri ječi za hva le, evo da se po hva lim i sve ov dje pri su tne po zo vem 22. jula na prvi sa jam ra ki je ze mljo ra - dničke zadruge "Teravci". Sajam rakije se organizuje iz dva razloga: jedan je da je ona sta ra za dru ga iz pe de se tih go di na proi zvo di la bren di ranu rakiju i mi želimo ovim sajmom da vratimo brend terevičke rakije, ali u okvi ru to ga or ga ni zu je mo stručna pre da va nja i sve ono što ot pri like ide. Ova kve izložbe su opet u fun kci ji da sve to sku pa una pri je di mo. Ne znam da li možemo bi ti do bri do maćini kao ovi ov dje, u Agićima, ali vje ruj te da smo otvo re nog srca i sve vas po zi va mo. 58

59 DRA GI ŽUJO, šef Kancelarije norveške organizacije "Ja ren pro du ktu tvi kling" za BiH Za dru ga je kao porodica J a bih re kao, ali da se do bro ra zu mi je mo: za dru gar stvo je ključna te ma života, bu dućnosti, op stan ka i us pje šnos ti. Za dru gar stvo ni je sa mo riječ, flos ku la, ona je, u stva ri, is to kao i po ro di ca, kao živo tna os tva renost u po ro dičnom smi slu. To je ne što što va lja, u no vi ja vre me na, ta ko spoznavati i razumijevati, pa u praksi tako i prihvatati. Znači, embrion razvoja svake države, svakog društva i zato je zadrugarstvo opstalo i ima svo ju bu dućnost. Is to kao in te res. Sve umi re, a in te res i za dru gar stvo će vječno ži vje ti. Ja bih se os vrnuo na mla de. Sva ku državu, pa i na šu, mo ra ju ra zvi ja ti mla di. Na nji ma je taj za- 59

60 datak i oni to mo ra ju iz vrša va ti. Ali, gdje su nam da nas mla di? Apa tični, ne ma ju da kažem ni ti svo je ci lje ve, kao da su ne pri hvaćeni ili, možda, kao da su po sve odbačeni. Mo ra mo, znači, iz vrši ti sve de ta ljno, od obrazo va nja, pre ko or ga ni zo va nja, uključiva ti mla de što vi še i sve druš tve ne oblas ti i živo tne to ko ve. Sra mo ta je da nas da na bi ro ima ra da svih grado va ima pre ko 500 vi so koobra zo va nih ka dro va. Evo sa mo je dan primjer Norveške kako je riješila jednim zakonom za poljoprivredna imanja. Imanja svojih roditelja preuzimaju djeca koja imaju srednje obrazova nje u po ljo pri vre di. Znači, mi je dnim za ko nom možemo "otvo ri ti", da ka ri ki ram, ra dnih mjes ta na svo jim ima nji ma i da una pređuje mo tako naše zadrugarstvo. Oni koji bi trebalo ovim da se pozabave kazaće: lako je to tako govoriti, treba tako nešto i ostvariti. Ne mislim da to uradi je dan čo vjek, šačica lju di, na to me se mo ra an gažova ti cijela na ša druš tve na za je dni ca. Strategija svake države jeste proizvodnja hrane. Bez hrane i vode nema života. Sve je podređeno u 21. vijeku hrani i alternativnoj energiji. Jer, neće bi ti naf te, nes taće pli na, nes taće uglja, i ta ko re dom. Ta kva nam je bu dućnost. Pre pu šte ni smo vo di, sun cu, vje tru, odnosno alternativnim energijama. Zato mi moramo obratiti pažnju na mla de. Evo, bi je la ku ga je već uhva ti la ma ha. Se la su nam sta račka. Tre - ba mo da se ozbi ljno za pi ta mo: pa, šta mi to ra di mo? Ku da sve ovo, ovako, ide i ka ko da se opa me ti mo? A nado hvat nam je ru ke to li ko to ga pozitivnog za buduća naša pokoljenja. Bio je rat, za vršio je rat, gle daj te: pe tna est go di na da mi ni smo u stanju napraviti javne radove i krenuti u infrastrukturu. To nije pet hiljada ra dnih mjes ta, to je ra dnih mjes ta, to je čudo nad čudi ma. Samo ga treba kušati i u svemu se ozbiljno snalaziti. Tako bi za narednih 20 go di na si gur no, vje ruj te, Bo sna i Her ce go vi na bi la je dna od najra zvi je ni jih država na za pa dnom Bal ka nu, ka ko to vo le stran ci "mar kira ti" i označava ti ove na še pros to re. I, na ra vno, po ru ka s ovo ga Prvog saj ma za dru gar stva - da mo ra bi ti vi še pi oni ra, da se udružuje mo i idemo da lje. Mo ra mo za je dnički, znači, tu ne ma ba ri je ra ni na ci ja, ni vje ra, ni po li ti ke i po li tičara ove vrste. Mi se mo ra mo udružiti, jer je kraj nje vri je me. Ako sad to ne ura di mo, su tra već biće ka sno, nećemo ni šta obe zbi je di ti u tom smi slu za svoju dje cu, unučad, za bu dućnost i u njoj sljedeće generacije. 60

61 SNJEŽANA RA JI LIĆ, načel ni ca No vog Gra da Opredijeljeni za razvoj zadrugarstva M i slim da bi po ovoj na šoj prvoj te mi zaključak ov dje tre ba lo da bu - de da smo opre di je lje ni za da lji ra zvoj za dru gar stva i da sma tra mo to bu dućnošću no si laca ra zvo ja se la i uop šte po ljo pri vre dne proi zvodnje. Evo da nas smo bi li svje do ci da je dan go spo din sa svog štan da kaže: "Ja mo gu da pro dam svoj proi zvod sam" ali opet dođemo do pi tanja: koliko njegova porodica ili neka druga porodica troši vremena da bi pro da la taj svoj po ljo pri vre dni proi zvod. Možda bi oni mo gli vi še da proi zve du, a da ne ko dru gi u ime njih vrši dis tri bu ci ju po ljo pri vre dnih proi zvo da sa nji ho vog ima nja. I vje ro va tno proi zve du mno go vi še, i vi še 61

62 zarade, s tim da bi morali davati neku proviziju zemljoradničkoj zadruzi. To bi značilo nji ho vo di rek tno uključiva nje u se ktor za dru gar stva što je na ša osno vna po tre ba ka da su po ljo pri vre da i se lo u pi ta nju. Smatram da jedno od opredjeljenja razvoja zadruga, onih koje su se već razvile i krenule novim putevima zadrugarstva, treba biti razvoj se os kog tu ri zma. Hoću sa mo da kažem ov dje ja vnos ti ra di, da ćemo mi na sljedećoj Skupštini izvršiti izmjene i dopune Statuta lokalnoj Agenciji za razvoj gdje ćemo dodati turističku organizaciju. Preko te turističke or ga ni za ci je provodićemo ko or di na ci ju sa za dru ga ma, a već je to opre - dje lje nje da se ide pre ma za dru ga ma, da one bu du no si oci tu ris tičkog razvoja na svom, na seoskom području. Je dan od go vor ni ka je re kao da bi bi lo do bro da se u na šem re sornom mi nis tar stvu ra zmi sli o to me da se u za dru ga ma za poš lja va ju pripra vni ci. Šta tre ba da se ura di? Mi do bi ja mo od Za vo da za za poš lja vanje određene sub ven ci je za za poš lja va nje. Međutim, da li su dos ta tna sred stva ko ja za dru ga tre ba do da tno da obe zbi je di da bi taj pri pra vnik ra dio. Mi slim da bi to mo gla bi ti je dna od mje ra u slje dećem pra vil ni ku o pod sti ca ji ma u mi nis tar stvu, ta ko da taj pri pra vnik u ko načni ci ne ko šta uop šte ze mljo ra dničku za dru gu, a da do pri ne se ra zvo ju ali i svo joj za in te re so va nos ti za ovu pro ble ma ti ku. Želim da vas oba vi jes tim o ono me što se de ša va u mo joj op šti ni, a to je da mi ovih da na po ku ša va mo da for mi ra mo udruženje žena po ljopri vre dni ka. Ima mo Udruženje po ljo pri vre dni ka na po dručju op šti ne No vi Grad i ko li ko znam ima tu je dna ili dvi je čla ni ce, ali smo u raz govo ru s mi nis tar stvom za ključili da ve li ki dio pod sti ca ja pre os ta ne u septembru, koji se poslije preraspoređuje, zato što nema žena i što nema taj oblik udruživa nja ko ji bi po vu kao pod sti ca je u po ljo pri vre di i mi ćemo to nas to ja ti da ura di mo u na re dnom pe ri odu. Na kra ju da kažem da je ovo re sor no mi nis tar stvo ovoj op šti ni umno go me po mo glo. Vi ćete bo ra vi ti ov dje gdje je uz po moć nji ho vih sred sta va ograđeno je dno igra li šte i to do pri no si da dje ca os ta nu tu da se igra ju, ali i u niz pro je kata koji se tiču izgradnje puteva i infrastrukture ovo ministarstvo je inves ti ra lo. Uvi jek smo na ila zi li na ra zu mi je va nje u onom di je lu u ko jem smo mo gli oprav da ti te svo je in ves ti ci je, odno sno po nu di ti ade kva tne pro je kte i na ra vno do bi ti sred stva. Da li su ona bi la do vo ljna, o to me možemo da go vo ri mo, ali u sva kom slučaju su do la zi la na po dručje opštine Novi Grad. Poseban dio koji je ovdje problematičan jeste kako se dogovoriti da se zemljoradničke zadruge udruže na području jedne opštine i da zajednički djeluju. Vrlo čes to go vo rim o ne vla di nim or ga ni za ci ja ma. Ne kad sam se 62

63 bavila time, neke i osnivala. Zašto? Zato što su tako mnogo jači. Ovako su pri lično ras cjep ka ne, sva ka ima ne ku svo ju po slo vnu po li ti ku i ja ću sa da reći je dnu kon sta ta ci ju ko ja možda ni je ade kva tna, ali pos to ji određena lju bo mo ra na pos ti gnu te re zul ta te. I on da ima te pro blem zadru ga ko je idu na pri jed i onih ko je, ili zbog ka pa ci te ta lju di, ili zbog zadru ga ra, da li zbog ne mo gućnos ti pro na las ka stra nih in ves ti to ra, ne napre du ju i on da nas ta je pro blem u ne kom ne prin ci pi jel nom lo bi ra nju da te dru ge za dru ge ne uspi ju. Moj je prijedlog da na području opštine Novi Grad pokušamo bar da napravimo jedno koordinaciono tijelo koje će raditi između ovih zadru ga, ka ko bi one sve za je dno bar pro ve le ovaj pro gram ko ji se tiče se - os kog tu ri zma, ta ko da se nađemo u je dnoj za je dničkoj akciji, možda ne i neke druge proizvodnje, ali evo da onda vidimo kako ćemo dalje. 63

64 64

65 RAJ KO KU LA GA, predsjednik Zadružnog saveza Republike Srpske Opstrukcije tranzicionom napretku D vo umio sam se da li da se ja vim na počet ku dis ku si je ili na sa mom kra ju. Ipak sam se odlučio za kraj, jer i ja sam ovdje ne ka vrsta domaćina ov dje. Želim da izra zim za do volj stvo što ste pre po zna li to po ziti vno u or ga ni zo va nju ove ma ni fes ta ci je što ste pot vrdi li svo jim učešćem i do las kom na ovaj sa jam. Što se tiče ove ma ni fes ta ci je, gos pdin An to nić je ovu ini ci ja ti vu još ra ni je spo mi njao, možda pri je dva mje se ca i ranije. Mislim da smo u jednom razgovoru, prilikom moje prve posjete ovoj za dru zi, ra zmo tri li sve mo gućnos ti i odmah pri hva ti li u taj pro jekat. Iako obojica imamo vrlo malo iskustva u organizovanju ovakve ma- 65

66 ni fes ta ci je, nai šli smo na po dršku re sor nog mi nis tar stva i lo kal ne za je d- nice, posebno načelnice gospođe Snježane Rajlić, i svih ostalih i svima zahvaljujem. Mi slim da smo po go di li cilj or ga ni zo va njem ove ma ni fes - ta ci je. Ako je bi lo ka kvih ne dos ta ta ka ne moj te za mje ri ti, na dam se da će sljedeći put biti bolje. Za družni se ktor je suočen s mno gim pro ble mi ma. Nažalost, pored objektivnih problema, ma koji ne možemo direktno uticati, ima dosta i subjektivnih, koji su rezultat vrlo lošeg menadžmenta u zadrugama, lo šeg vođenja po slo vne po li ti ke, nes pre mnost za re for mu za družnog se kto ra. Pre uzev ši dužnost ko ju obav ljam, po ku ša vam da uspos tavim no vi sis tem, da tran sfor mi šem ovaj se ktor. Međutim, i da lje pos to je op stru kci je po je di nih na zo vi za dru ga ko je je dnos ta vno ne in te re su je posao i razvoj zadrugarastva. Njih interesuje lov u mutnom i neke druge ra bo te, a za dru gar stvo im do đe kao iz go vor. Šta s nji ma i ka ko pre vazići ta kve po ja ve? Na ovo i to li ka dru ga pi ta nja mo ra mo pronaći adekva tne, od go vo re iz pra kse, one ko ji će nas vo di ti ka bo ljit ku. Bilo mi je veoma dra go ka da sam vi dio da ste upo zna ti sa svim problemima s kojima je suočen zadružni sektor. Znači, mi znamo sve svo je pro ble me ali i rje še nja. Zna mo da bez po drške svih nas ov dje, drža vnih or ga na, lo kal ne za je dni ce i naučnih in sti tu ci ja ne možemo proble me ri je ši ti. Upra vo or ga ni zo va nje ova kvih ma ni fes ta ci ja i okru glih sto lo va mo gu nam da ti od go vo re na mno go boj na pi ta nja. Na kra ju, treba lo bi da do ne se mo određene za ključke u ci lju na šeg da ljeg ra zvo ja zadru gar stva i da podržimo one za dru ge ko je idu ka napretku, a one zadru ge ko je ne ma ju za cilj ra zvoj, nažalost, mo raćemo je dnos ta vno da odba ci mo, jer ta kav je stav i pred sta vni ka za družnog se kto ra iz EU. 66

67 M I LO VA N A N TO N I Ć, direktor zadruge "Agrojapra" Iskustva kao putokaz budućnosti Š ta učiniti da selo, koje dogorijeva poput svijeće, postane faktor privrednog i društvenog razvoja? Šta bi trebalo preduzeti da selo postane ugodno mjes to za život i rad, ka ko za mla de ta ko i za sta ri je. Ne da vnim asfal ti - ranjem puta od Blagaj Japre do Suhače kao i od Budimlić Japre do Dubovika i Hašana, finansiranim iz razvojnih fondova RS, stvorena je osnovna pretpostavka za bolji život i brži privredni razvoj podgrmečkih sela. Oživljavanje našeg sela i poljoprivrede, uvjeren sam, moguće je samo povećanom političkom voljom organa vlasti na svim nivoima, izraženom konkretnim mjerama i ulaganjima kao i stvaranjem kvalitetnog zadrugarst- 67

68 va koje može da bude efikasan nosilac - organizator rasta poljoprivredne proizvodnje i razvoja sela. Za ruralni prostor zadruga je najidealnija organizacija. U poljoprivrednim i ruralnim strategijama u Republici Srpskoj, smatram da je razvoj zadrugarstva dobro obrađen ali je problem u implementaciji. Sto ga, u da naš njem mom izla ga nju želim da vam izne sem, u naj - kraćim crtama, kako je zadruga "Agrojapra" u Donjim Agićima, na autentičnim rješenjima postigla zapažene rezultate, zatim da vam predočim neka naša iskustva koja mogu da posluže kao putokaz za izradu strategije održivog razvoja zadrugarstva u RS i BiH. 68 Početak je bio težak Želim da vas podsjetim da je zadruga Agrojapra nastala prije deset godina, marta 2000, u podgrmečkom dijelu opštine Novi Grad, u dolini Japre, ko ju je rat opus to šio. Osni va nju ove za dru ge pret ho di la je do bro osmišljena zadružna ideja. Da bismo ostvarili svoje početne najskromnije planove trebao nam je novac, kojeg tada nisu imali ni članovi ni opština. Stoga smo se obraćali brojnim inostranim sponzorima koji su nam pružili podršku, prihvativši našu zadružnu ideju i programe. Dobijena sredstva isključivo su trošena u skladu s ugovorima, što je bilo stalno podvrgavano raznim inspekcijskim organima, domaćim i stranim zadružnim revizorima. Ni kad se ni je na šao ni je dan naš pro pust. Na taj način gra di li smo povjerenje i dobijali novu podršku, među kojima je najznačajnija bila ona od strane norveškog projekta "Jaren Produktutvikling godine". Mo ram vas pod sje ti ti i na to da je ide ja ko ju smo mi ra zvi ja li za in teresovala i stranu i domaću javnost. Podugačak bi bio spisak kada bismo na vo di li sve do maće i stra ne napi se o "Agro ja pri", ili sve do maće i stra ne zadružne i druge delegacije koje su posjetile "Agrojapru" u posljednjih deset godina. Osim toga, zadružno organizovanje "Agrojapre" postalo je i predmet naučnih opservacija u Srbiji i Hrvatskoj od strane uglednih agroekonomista i ruralnih sociologa. U prošloj, godini ja sam u svojstvu direktora zadruge, o zadružnom modelu "Agrojapra" te našim iskustvima i inicijativama izlagao na dva značajna naučna skupa u Banjoj Luci i Trebinju, na plenaranim sjednicama na kojima je razmatran ruralni razvoj Republike Srpske. OZZ "Agrojapra" startoavala je od nule i sa gole ledine godine sa 64 člana na Osnivačkoj skupštini, a danas zadruga ima 255 članova multietničkog sastava iz 23 podgrmečka sela smještena na područjima tri opštine: Novi Grad, Prijedor i Oštra Luka. Naša zadruga je jedna od rijetkih koja funkcioniše na svih sedam izvornih zadružnih principa, naročito kada je ri-

69 ječ o slobodnom i otvorenom članstvu, imovini zadruge kao svojini svih članova i demokratskoj kontroli upravljanja zadrugom. Naša zadruga je jedin stve na ško la za je dniš tva u mul tie tničkoj do li ni Ja pre. Vođeni do bro osmišljenom vizijom, zadružnim vrijednostima i razvojnim ciljevima usvojenim na Skupštini zadrugara, te striktnom realizacijom usvojenih planova razvoja, i na toj osnovi stečenog povjerenja, uspostavljena je kvalitetna i dragocjena saradnja s međunarodnim organizacijama koje podržavaju razvoj sela i poljoprivrede kao i s Ministarsvom za poljoprivredu Vlade RS. U proteklom periodu zadruga je organizovala i podsticala proizvodnju mli je ka kod svo jih čla no va u 15 se la, i po većala ot kup mli je ka sa li ta ra u go di ni na mi li on li ta ra već u go di ni. Po red mlijeka kao osnovnog izvora prihoda, tokom prethodnih godina stvarali smo uslove i za alternativne izvore prihoda: podsticali smo proizvodnju voća i povrća, a u posljednje tri godine organizujemo i kreditiramo proizvodnju bundevinih sjemenki za zadružnu finalnu preradu hladno cijeđenih ulja. Otvorili smo i stavili u funkciju poljoprivrednu apoteku, formirali mašinski park koji je bio u funkciji sedam godina. Kreditirali smo 100 članova oko 200 viskosteonih junica u vrijednosti oko pola miliona maraka, 70 članova za nabavku poljoprivredne mehanizacije u vrijednosti oko maraka. Kreditirali smo 150 članova za zadružne mikrokredite u iznosu oko maraka za nabavku repromaterijala za proljetnu i jesenju sjetvu. Zadruga je obezbijedila svojim članovima sadnica voća čime je podignuto oko deset novih plantažnih voćnjaka, zatim novu mini-sušaru i mini-hladnjaču, te kupila poslovni prostor - skladište za smještaj ovih kapaciteta. Izgradili smo mini-pogon uljare za proizvodnju hladnocijeđenih ulja od bundevinih sjemenki i suncokreta, zatim mlin na rijeci Japri za proizvodnju integralnog brašna i kao turističku atrakciju, a pored mlina i kupalište za lokalno stanovništvo. Takođe, zahvaljujući norveškom projektu zadruga je kreditnim sredstvima kupila objekte stare zadruge i obnovila većinu tih objekata i dala ih na korištenje poljoprivrednom stanovništvu doline Japre. Za potrebe stanovništva doline Japre izgradili smo u godini benzinsku pumpu, a u stočnu pijacu, obnovili zadružni restoran i pus ti li u rad mi ni-mar ket i ka fe-bar u Do njim Agićima te pro da vni cu mješovite robe u Gornjim Agićima. Izbacili smo na tržište deset sopstvenih zadružnih finalnih proizvoda zdrave hrane, od kojih je ulje od bundevinih sjemenki i izvozni proizvod. Za kvalitet naših proizvoda osvojili smo više sajamskih medalja i priznanja na međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Gradačcu i međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu. Na ovom prestižnom, od evropskog značaja, poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, upravo u prošloj, godini osvojili smo visoko priznanje 69

70 - šampion kvaliteta - za suncokretovo hladnocijeđeno ulje i veliku zlatnu medalja za djevičansko ulje od bundevinog sjemena. Zapažen je bio i naš nastup na međunarodnom sajmu zdrave hrane u novembru u Frankfurtu na Majni. Zadruga je u proteklom periodu organizovala kontinuirano poljoprivredno obrazovanje, a u prvom polugodištu ove godine uz značajnu podršku Ministarstva poljoprivrede, kao i podršku Ministarstva za izbjegla i raseljena lica završili smo rekonstrukciju Zadružnog doma za kulturne i obrazovne potrebe ove seoske zajednice. Izuzetno sam radostan što smo upravo danas, povodom održavanja "Prvog sajma zadružnih proizvoda RS" ovdje u krugu zadruge "Agrojapra", otvorili etnomuzejsku postavku i izložbu o razvoju zadrugarstva doline Japre u ovih dana u novoizgrađenom za družnom do mu, u ko jem evo u no voj učioni ci za cje loživo tno obrazovanje održavamo i ovaj naš današnji okrugli sto. Ova učionica će djelovati u okviru Kursnog centra za poljoprivredno obrazovanje norvaškog projekta "Jaren Produktutvikling". Pre os ta lo mi je još da kažem da je u pro te klom pe ri odu za dru ga "Agrojapra" preduzela sve što je bilo u njenoj mogućnosti da poveća nivo zaposlenosti svojih članova-poljoprivrednih proizvođača, koji se na primjer u proizvodnji mlijeka kretao od članova kao i nekoliko desetina proizvođača zaposlenih na svojim imanjima, uglavnom kao dopunski izvor prihoda, na proizvodnji bundevinih sjemenki, voća i povrća. Paralelno s tim ras tao je i broj za po sle nih u za dru zi ta ko da smo od do danas zaposlili 18 radnika među kojim su dva diplomirana inženjera agronomije i tehnologije, primljena s biroa rada i nakon pripravničkog staža dobili posao u stalnom radnom odnosu. Zadruga je nedavno kod Zavoda za zapošljavanje konkurisala za prijem još jednog pripravnika - diplomiranog inženjera za kontrolu kvaliteta i higijenske ispravnosti namirnica. Samo u prošloj, godini, u godini velike ekonomske krize, u zadruzi je otvoreno sedam novih radnih mjesta. 70 Budućnost koja je počela Is kus tva i ini ci ja ti ve za dru ge "Agro ja pra" uka zu ju na sljedeće činjenice: - Dominirajuća aktivnost ove zadruge je proizvodno-prerađivačka a ne nabavno-prodajna. - Zadruga podržava dva modela poljoprivrednih domaćinstava. Prvo je malo porodično gazdinstvo kojem je cilj da proizvede dovoljno hrane za svoje potrebe i obezbijedi opstanak porodice. Ovdje je riječ o takozvanom obzirnom - ruralnom razvoju sa socijalnom, pa tek onda ekonomskom ka-

71 tegorijom. Pri tome treba uzeti u obzir činjenicu da zadruga ne može sama - bez sistemske podrške opštine i ministarstava, da obavlja socijalnu funkciju, naročito kada je riječ o servisiranju brojnih malih i srednjih proizvođača od kojih najčešće zavisi opstanak naših sela. Drugi model jeste farmersko ili preduzetničko gazdinstvo u kojem je cilj ostvariti što veći dohodak uz najveću moguću dobit. Ovakva vitalna domaćinstva s mladom radnom snagom, zadruga stimuliše i zajedno s njima stiče tržišna iskustva, njeguje preduzetnički duh, finansijski prati i stručno osposobljava svoje članove za tržišne uslove privređivanja. - Zadruga ublažava težak, naporan i često neizvijestan rad seljaka na zemlji, sa ciljem da održi i pomogne njegovo domaćinstvo u napretku. - Najbitnije karakteristike našeg strateškog plana jesu: jačanje dohotka članova zadruge proizvodnjom mlijeka kao osnovnog i egzistencijalno najvažnijeg izvora prihoda i stvaranje alternativnih izvora prihoda kao i obrazovanje stanovništva za ruralan razvoj. - Kroz široke zadružne - ruralne aktivnosti, poljoprivredne i nepoljoprivredne, obrazovne i kulturno-zabavne stvaramo uslove da ljudi rade zajedno, da rade kvalitetnije i bolje žive. - Ključni cilj svih naših programa jeste preoblikovanje nove zadruge i novih sela u sela poljoprivrede i turizma, sela građana i sela kulture. - Smatram da zadružni potencijal nije dovoljno iskorišćen i da je vrlo poželjno i potrebno da Vlada Republike Srpske i Ministarstvo za poljoprivredu koriste zadruge kao instrument ekonomskog i ruralnog razvoja. - Umjesto pozicije uvoza i trgovine mora se odgovornije graditi ambi jent za proi zvo dnju i izvoz. - Odgovornije se mora, kako na lokalnom tako i na globalnom nivou, graditi i ambijent u kojem će se poštovati čovjek i osnovne ljudske vrijednosti, u kojem će se njegovati međusobno uvažavanje i činjenje opšteg dobra, ambijent u kojem će se graditi život u zajedništvu na principima pravednosti povjerenja i istne kao duhovnog kapitala bez kojeg nije moguć održiv ra zvoj ni za dru ge, ni pri vre de, ni države. - "Agrojaprino" zadružno razvojno iskustvo potvrđuje da ne postoji spontan razvoj, već se on mora graditi i usmjeravati. Ali, za realizaciju razvoja nije dovoljno sastaviti strategije i obezbijediti novac ako na terenu nemamo aktere koji će u idejnom i praktičnom smislu pokrenuti, usmjeriti i provesti razvojne aktivnosti i ciljeve. To svakako ne mogu učiniti foliranti, primitivci i šverceri. Razvojne solucije naših strategija mogu da realizuju akteri koji imaju znanje i čvrstu volju da kreiraju održivu proizvodnu zaposlenost i sociokulturnu praksu korisnu za veliki broj ljudi, društvo i državu. U sredinama gdje postoje takvi akteri valjalo bi ih prepoznati i 71

72 podržati, a ne oma lo važava ti, dok u sre di na ma gdje ih ne ma što pri je početi osposobljavati ih i stvarati. Navedene činjenice i iskustva ukazuju za proteklih deset godina da je zadruga "Agrojapra" stabilna organizacija, da ima definisanu viziju, ciljeve i programe razvoja, da svake godine bilježi pozitivne poslovne rezultate i da sve svoje obaveze uredno i na vrijeme izvršava. Cjelokupna imovina "Agrojapre" jeste zadružna, i svi zadrugari su ravnopravni. Direktor zadruge je samo najodgovornija osoba i njegovo vlasništvo u zadruzi je jednako vlasništvu svakog od 265 članova zadruge. S obzirom na ogroman značaj proizvodnje hrane, ubijeđen sam da je svima nama: zadrugarima, opštinskoj lokalnoj zajednici, ministarstvima i Vladi stalo da se što više poboljša poljoprivredna proizvodnja. Ne treba podsjećati da rješenje za izlaz iz krize u kojem se nalazi selo, poljoprivreda i pre hram be ni se ktor, ne može da bu de u sma nje nju, već sa mo u stal no održivom porastu poljoprivredne proizvodnje gdje god za to postoje barem minimalni uslovi. Tako će i politika Vlade biti još efikasnija. Kada je riječ o poljoprivrednoj proizvodnji, predlažemo da kroz zadrugarstvo promovišemo rast proizvodnje i ruralni razvoj i na taj način damo doprinos ublažavanju siromaštva. Zdra vi ca Želio bih da danas ovdje pozdravim najstarijeg učesnika okruglog stola, gospodina Džavida Gunića, bivšeg generalnog direktora Agroindustrijskog i prometnog kombinata "Bosanska Krajina", pod čijim su rukovodstvom zadruge na području 18 opština banjolučkog regiona imale primjeren status, bile uvažene i u svom razvoju doživljavale procvat. Bio je to period sedamdesetih godina prošlog vijeka kada su zadruge u ovom kombinatu predstavljale čvrstu kariku između primarnih poljoprivrednih proizvođača i agroindustrijskih prehrambenih kapaciteta, što danas, nažalost, ne postoji jer su u poslijeratnim tranzicijskim promjenama i privatizaciji urušene i zadruge i prehrambeni kapaciteti, koji se sada veoma sporo obnavljaju. Upravo na temeljima starog zadrugarstva, pozitivnim domaćim primjerima i zadružne prakse, kao što je bila stara za dru ga "Agići", u kom bi na ci ji s nor ve škim mo de lom za dru gar stva osmiš lja va li smo sop stve ni mo del, de fi ni sa li vi zi ju i ključne ci lje ve "Agrojapre". U tom osmišljavanju vizije razvoja "Agrojapre", velik doprinos je dao i danas prisutni gospodin Fuad Turalić, senator RS, a u vrijeme formiranja "Agrojapre" godine član banjolučkog tima Phar projekta EU. 72

73 IZLAGAČI NA SAJMU Nova združna iskustva za novi život sela 73

74 ZADRUGE UČESNICE "Agrojapra" Donji Agići "Gornji Ribnik" iz Ribnika Vinarija "Bona Ventura", Aleksandrovac "Skugrićanka", Skugrić-Modriča "Petrovo polje", Trebinje "Sitnica", Sitnica na Manjači "Insieme", Bratunac Cviječe "Čulić", Donji Rakani "Tarevci", Modriča "Žalfija", Trebinje "Livač" Aleksandrovac "Agrouna", Donje Vodićevo "Saradnja", Sarajevo 74

75 "AGROJAPRA", DONJI AGIĆI Zadruga preporod sela Zadrugu danas čini 262 zadrugara iz 23 podgrmečka sela opština Novi Grad, Prijedor i Oštra Luka, a zasada je jedini organizovani oblik podsticanja razvoja agrara u ovom kraju Kada se prije deceniju iz Beograda u rodne Agiće vratio novinar i poduzetan čovjek Milovan Antonić da nastavi poslove koje je započeo njegov otac Dragan, Internirac u Norveškoj iz Drugog svjetskog rata, ni slutio nije da će za desetljeće prosto preporoditi seosko područke japranske doline. Činjenica da u novogradskoj opštini više od 6o posto stanovništva živi na selu, kao i to da su seoska domaćinstva uglavnom staračka, opredijelila je i ovog čovjeka od nerva i upornosti da se usredsredi baš na ta i takva domaćinstva.poslije registracije Osnovne zadruge 75

76 "Agrojapra", Antonić je krenuo skoro ni od čega, najčešće sprečavan u namjeri nego li podstican da okupi zadrugare da bi im objasnio da se može, čak i na ovaj, naš način, krenuti odvažno i smjelo u neku bolju budućnost. - Ako kažem da je negda osmoljetka u Donjim Agićima brojala i do 1.5oo a da danas ima jedva 25o učenika u cenbtralnoj školi i područnim odjeljenjima, shvatićemo kakvo nam je stanje sela danas i šta sve valja učiniti da se nekako preobrazi i obnovi. Kada sam počinjao sa skomnim sredstvima, mnogi su vrtjeli glavom, sa nevjericom da se išta može učiniti. Danas je "Agrojapra" vlasništvo 255 zadrugara iz 23 podgrmečka sela opština Novi Grad, Prijedor i Oštra Luka. Za decaniju, čini se, urađeno je više nego li se i pomisliti može, a od puke zemljoradnje i proizvodnje mlijeka mi smo, pored značajne obnove objekata u Agićima, ali i drugim japranskim selima, otvorili i početne proizvodne, odnosno prerađivačke kapacitete. Čini mi sae da to mnogo znači ne samo ovdje, nego u pogledu na zadrugarstvo uopšte, pa nam zbog toga na ogled dolaze zadrugari iz BiH, Hrvatske, Srbije i drugih zemalja u okruženju veli Milovan Antonić. Danas se mlijeko kod zadrugara "Agrojapre" proizvodi u petnaest sela, a pretprošle godine su ga proizveli i prodali za, čak, 75o.ooo KM. Tu je zaista zamašan i raznolik mašinski park sa sopstvenom benzinskom pumpom, te poljoprivredne apoteke i drugi snebdjevački centri. U oblasti stočarstva, odnosno proizvodnje mlijeka, uz pomoć norveškog partnera "Jaren Produktutvikling" kreditirano je više od stotinu zadrugara s dvije stotine steonih junica u vrijednosti od 35o.ooo KM, dok su kredite dobili pčelari, voćari, pa i obični poljoprivredni proizvođači za unapređenje proizvodnje. -Obezbijedili smo svojim članovima sadnica raznog voća, čime je zasnovano desetak novih voćnjaka, kupili i opremili poslovni prostor u sjedištu "Agrojapre" u koju smo smjestili našu hladnjaču i sušaru, podigli smo pogon uljare za hladnocijeđena ulja od bundevinog sjemena i sjemena suncokreta kapaciteta litara godišnje" podigli sabirni laktofriz i s "Mlijekoproduktom" laktofrizaciju u Kršljama,Maloj Novskoj, Ruiškoj, Želama, Gornjim Agićima, Agića Brdu, Johovi, Dugim Njivama, Mrkaljima a u pripremi su Hozići i Suhače. Za sada imamo desetak finalnih proizvoda za koje dobijamo priznanja na domaćim i inostranim sajmovima, dok je podignuto mnoštvo novih objekata, koji znatno mijenjaju izgled sela japranske doline dodaje Milovan Antonić. Za deset godina postojanja, po ovim i ovakvim uslovima, ostvariti 76

77 takve rezultate kakve je ostvarila "Agrojapra" zaista je vrijedno tih međunarodnih i domaćih priznanja, ali i divljenja svih koji se iole razumiju u razvoj poljoprivrede i sela uopšte. Zadrugarstvo je zaista velika stvar i odvajkada, još od prvih danas slobode poslije Drugog svjetskog rata, otkako se kući iz bijelog svijeta vratio Dragan Antonić, čini najsigurnijim životnim osloncem seljana japranske doline. I sada je, pet decenija kasnije, ista stvar zahvaljujući sinu, Milovanu, čovjeku koji se opredijelio odvažno krenuti očevim putem. 77

78 ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA "GORNJI RIBNIK" RIBNIK Piletina uz maline i kupinovo vino Sve što proizvode i ostvaruju, zadrugari ove zadruge i plasiraju na tržište, zadovoljni potražnjom i kupovinom 78

79 Na štandu Zemljoradničke zadruge "Gornji Ribnik" na Prvom sajmu za družnih proi zvo da mo glo se vi dje ti ša re ni lo nji ho ve proi zvo dnje. Od lijepo pripremljenih jela od piletine koju proizvode, slatka od malina, do ku pi no vog vi na i još mno go đako ni ja - sve je to pro i zvo dnja ovih vri je dnih za dru ga ra. Za is ta za ni mlji va le pe za ute me lje na ugla vnom na onome čemu pogoduje ovo područje i za šta ima najviše interesovanja. - Pod ma li nom u se lu Ras to ka ima mo tri he kta ra za sa da ma li ne, ko ja ni je sađena u is to vri je me, je dni su sađeni u pro ljeće, a drug i u jesen. Očeku je mo da će rod bi ti do bar i na da mo se da će ot ku pna ci je na biti dobra. Iako je prošlih godina opština Ribnik davala podsticaj za otkup ma li ne, ove go di ne ni smo pos ti gli ta kav do go vor, jer se ra di o mnogo većoj ko ličini ne go je to bi lo la ni. S ku pi nom smo počeli pro šle go dine, ali je problem to što za nju ima malo kupaca. Ove godine pod kupinom sa četiri kooperanta imamo oko jedan hektar površine, koji bi trebalo da ti rod oko de set to na - kaže Mi le va Tučić, di re ktorka za dru ge "Gornji Ribnik". Po red pro izvo dnje ma li na i ku pi na ova za dru ga je us pje šan proi z- vođač pi lećeg me sa, a pro blem je to što ne ma ju hla dnjački ka pa ci tet za ade kva tno us kla di šte nje pi lećeg me sa. - Mo ra mo us ko ro obe zbi je di ti i spe ci jal no vo zi lo pri la gođeno našoj proi zvo dnji te du go traj ni je ri je ši ti pro daj nu mrežu za na še proi zvode, jer to bi nam da lo pra vo da se na da mo bržem ra zvo ju, za šta mi imamo i vo lje i zna nja - kaže Mi le va Tučić. Proi zvo di ovih vri je dnih lju di u dos ta os ku dnom kra ju ri bničke op šti ne na la ze in te re sen te na trži štu i svi su za do vo ljni os tva re nim rezultatima. 79

80 VI NA RI JA "BO NA VEN TU RA" ALE KSAN DRO VAC Vina savršenstva Vinarija Banjolučke biskupije već duge godine nudi trpezama širom Evrope izuzetna i prepoznatljiva vina Vinarija Banjolučke biskupije "Bona Ventura" na Sajam je donijela svo je proi zvo de, vrhun ska vi na ko ja proi zvo di u vlas ti toj vi na ri ji. Pri je ne ko li ko go di na uz po moć ita li jan skih par tne na na pa di na ma Ko za re za sađen je vi no grad ko ji da je izu ze tno do bar i kva li te tan rod grožđa od kojeg se po kontrolisanoj tehnologiji i uz pomoć italijanskih stručnjaka proizvodi vino koje je našlo svoje mjesto u širokoj ponudi kvalitetnih vina. Prezntirali su vina Rajnski rizling i Cabernet sauvignon, ko ja su njihov gla vni proi zvod. 80

81 Rajnski rizling Raj nski ri zling je bi je lo vi no po ri je klom iz do li ne Raj ne u Nje - mačkoj. Uzgaja se svagdje u svijetu. Rajnski i moselski rizlinzi slove kao naj bo lja bi je la vi na na svi je tu. Od sor te raj nski ri zling proi zvo de se vrlo različita vina. Samo u Njemačkoj ima više od 60 selekcioniranih klonova. Do bro po dno si hla dnu kli mu, dok u to pli jim kra je vi ma gu bi svo je dobre osobine. Sadrži mnogo otpornih kiselina, koje ne opadaju znatno ni u ka snim ber ba ma. Šećeri u mo štu su vi so ki. Aro me su snažne, la ko prepoznatljive, po jabuci, kruški i dinji. Starenjem se pojavljuju arome me da i je din stve ne aro me: pe tro le ja. Po ten ci jal sta re nja je iz vrstan. Su vi rizlinzi dobijaju na kakvoći 5-15 godina, poluslatki godina, a slatki go di na. Ne ki tvrde da je do bar i na kon 100 go di na. Cabernet sauvignon Cabernet sauvignon je puno, duboko, snažno, često taninsko crno vi no iz vrsne ka kvoće. Ši ro ko je ras pros tra njen. Pre težni je ele ment crnih bor do ških vi na. On dje se ca ber ne tu sa uvi gno nu do da je i grožđe caberneta franca, merlota i ponegdje petite verdota za boju. Boja je tamno pur pur no crve na. Te me ljna je aro ma crnog ri bi za, ku pi na i začina. Alkoholi, kiseline i tanini su uravnoteženi. Bouquet je kompleksan nakon nje go va nja u hras to vim bačva ma i u bo ca ma. Stru ktu ra je čvrsta. Izu ze tno do bro sta ri, ci je lu vječnost. 81

82 OSNO VNA PO LJO PRI VRE DNA ZA DRU GA "SKU GRIĆAN KA" SKU GRIĆ - MO DRIČA Dos ta za početak Počeli su kao pri ja te lji i is to miš lje ni ci, pa i rođaci, a za kratko vrijeme utemeljili su savremenu agroproizvoidnju Zapaženo mjesto na Prvom sajmu zadružnih proizvoda u Donjim Agićima ima la je i OPZ "Sku grićan ka" iz is to ime nog mo dričkog se la Sku grić. Za dru ga je osno va na 8. fe bru ara go di ne. Spo znav ši sve prednosti zadrugarstva i udruživanja, osnivači, njih šest istomišljenika, pri ja te lja, a i rođaka, odlučili su se na smi on i hra bar ko rak, jer sva ki početak je izuzetno težak. Iako su svi bili ozbiljni poljoprivredni proizvođači koji posjeduju oko 30 hektara vlastitog obradivog zemljišta i svu neophodnu mehanizaciju za obradu i mnogo većih površina. 82

83 - Posjedujemo oko pet hektara zasada šljive i oko jedan i po hektar jabuke intenzivnog zasada. Od koristimo i 57 hektara zemljišnih obradivih površina u zakupu od Ministarstva poljoprivrede (dobijeno na osam godina) i još oko pet hektara zakupa od fizičkih lica. Na zakupljenom, a i većem dijelu vlastitog zemljišta, proizvodimo skoro sve ratarske kulture: kukuruz, pšenicu, ječam, ovas, tritikale, soju, djetelinu, trave, a od ove go di ne i šećer nu re pu. Sve ovo je te melj za je dnu ozbi ljnu stočar - sku proizvodnju - rekao je Simo Novaković, direktor zadruge. Složni zadrugari takođe planiraju koristiti energiju iz bio-obnovlji vih izvo ra (že tve ni os ta ci po me nu tih kul tu ra) za za gri ja va nje far mi, sta kle ni ka, plas te ni ka, a i po ro dičnih kuća. Ra di kva li te tni je i pra vo vreme ne obra de ze mlji šta odlučili su se za na bav ku još tri no va tra kto ra (dva po 100 KS i je dan od 50 KS) koji čine dio za dru ge. Nji ho va na bav ka se po ka za la za is ta oprav da nom, jer su ispu ni li i po tpu no na dma ši li očeki va nja u po gle du efe kta i kva li te ta ra da. Di re ktor za dru ge is tiče da ve li ku po dršku ima ju i od Mi nis tar stva po ljo pri vre de,vo do pri vre de i šu mar stva Vla de RS, ra zu mi je va nje Za - družnog sa ve za, te lo kal ne za je dni ce. Pred za dru gom su broj ni iza zo vi a vrijedni zadrugari su spremni da se sa svim problemima uhvate u koštac i ubi jeđeni su da će ih uspi je šno ri je ši ti i od go vo ri ti iza zo vu ko ji je pred njima. 83

84 PO LJO PRI VRE NA ZA DRU GA "PE TRO VO PO LJE" TRE BI NJE Tradicija kao garancija Grah poljak je naša znana ali pomalo zaboravljena vrsta proizvoda čiju proizvodnju obnavljaju zadrugari ove zadruge na opše nam zadovoljstvo 84

85 Za dru ga je osno va na go di ne i za dru ga ri se ba ve vi no gra dar - stvom, voćar stvom, te or gan skom proi zvo dnjom svih tra di ci onal nih i ti pičnih proi zvo da. Uz sir škrip vac, sir iz ulja, pršut, do maće vi no i dru - ge, najvažniji i najznačajniji proizvod je, svakako, grah poljak. Gdje se danas kod nas proizvodi ova vrsta graha toliko znana i ovdje voljena da je za is ta pra va sreća pos to ja nje i re ali za ci ja ini ci ja ti ve obnav lja nja nje gove proizvodnje. Grah poljak, kako mu i ime kaže, te kako njegov nepravi lan oblik i ra zličite bo je upućuju, je dan je od onih proi zvo da ko ji su po nos ove za dru ge. On ras te i uspi je va na ovim ne baš plo dnim ze mlji š- tima. Grah je naj po zna ti ja ma hu nar ka, a po ljak je ne pra vil nog obli ka na lik na tu ca ni pi je sak ve ličine oko je dnog cen ti me tra. Bo ja mu je na lika na boju šarenog morskog pijeska u vrlo širokom spektru boja. Za uzgoj gra ha po lja ka po trbno je oba vi ti je se nju i pro lje tnu pri pre mu tla. Ovo je jedna od rijetkih vrsta koju ne treba okopavati, prihranjivati i zali je va ti. Ber ba se obav lja u av gus tu. Ova kul tu ra je u pro šlos ti bi la veoma za su plje na u tre binj skom kra ju i ot hra ni la je cijele ge ne ra ci je rani jih na ra šta ja, a ne ki ovaj ne obični i je din stve ni pasulj iz mi lo šte na zivaju sirotinjsko meso. Poljak u narodnoj medicini slovi kao izuzetno zdrava hrana s neuporedivo boljim osobinama nego ostale poznate mahunarke. On, kaže se u narodu, snižava holesteol i šećer u krvi a u novije vrijeme postao je vrlo popularan. Za poljak je, ako bi se na nekoj smotri kulinarstva pojavio, uvi jek re zer vi sa no naj vi še pri zna nje, a u gra du na Tre bi šnji ci ser vi - ra ju ga uz obećanje bo ljeg zdrav lja. Na Prvom saj mu za družnih proi - zvo da u Do njim Agićima svi po sje ti oci su s nes kri ve nom ra do zna lošću po sma tra li bi ljku ko ja bi tre ba lo da pos ta ne brend Pe tro vog Po lja. 85

86 ZE MLJO RA DNIČKA ZA DRU GA "SI TNI CA" IZ SI TNI CE Povratak heljde i la na na Ma njaču Ova za dru ga je us pje la, uz po moć stru ke i naučne pa me ti, vratiti ove tradicionalne biljke kojih nije bilo duge godine Na Prvom saj mu za družnih proi zvo da s vrlo li je pim štan dom pred sta vi la se Ze mljo ra dnička za dru ga "Si tni ca" iz Si tni ce, s pla toa Ma - njače. Izložili su proizvode od heljde, koju posljednjih godina siju i žanju, ali i druge. Zadruga je, uz finansijsku podršku Fonda za zaštitu živo tne sre di ne i stručnu po moć Po ljo pri vre dnog in sti tu ta RS iz Ba nje Lu ke za si ja la he ktar ulja nog la na i pet he kta ra he ljde. Lan se na ovim pros to ri ma si jao da bi se od nje ga ci je di lo ulje i proi zvo di li odje vni pre - dme ti, a he ljda se ko ris ti la kao hlje bno žito. Proc vje ta li pla vi cv je to vi la - 86

87 na i bi je li bo ko ri he ljdi na cvi je ta ukra si še pros tor na jav lju jući da se njihovo bitisanje na vjekovnim staništima vraća i obnavlja. - Po sje du je mo po tre bnu me ha ni za ci ju za sje tvu la na, naj veći problem ga je za šti ti od ko ro va, jer se nje go vo od stra nji va nje vrši ručno, plijevljenjem, što uzima dosta vremena. Žetva je prilično teška, jer stabljike imaju vlaknastu strukturu pa ih kombajn teže presijeca. S hektara površine skinućemo oko hiljadu i petsto kilograma sjemena iz kojeg se cijedi vrlo kvalitetno i skupo ulje. Stabljike ćemo pokušati da na tradicional ni način pre tvo ri mo u la ne no pla tno, opet sta rom te hno lo gi jom ko - ju ov dje svi zna ju. Na dam se da će nam Mi nis tar stvo po ljo pri vre de, šumar stva i vo do pri vre de RS po moći da na ba vi mo pre su za ci jeđenje lanenog ulja i tako zaokružimo tehnološki postupak - rekao je Savo Erceg, direktor zadruge "Sitnica". U ne po sre dnoj bli zi ni po lja za si ja nog la nom jeste i par ce la od pet he kta ra na ko joj je za si ja na he ljda i već je dos ti gla vi si nu do čo vje ko va pojasa. Ova biljka ne traži nikakvo hemijsko tretiranje i zaštitu od korova, proi zvo di se na eko lo ški način, a sma tra se je dnom vrlo is pla ti vom biljkom. Mnoštvo sitnih bijelih cvjetova garantuju da će rod biti dobar, a to je oko kg po he kta ru. He ljda je bi ljka većih na dmor skih vi si na baš kao što je na pla tou Ma njače i je di na je žita ri ca ko ja ne sadrži gluten. - He ljda spa da u bez glu ten ska žita ta ko da se može ko ris ti ti u ishrani osoba koji boluju od celijakije i koji ne smiju unositi gluten. Od nje se može proizvesti vrlo kvalitetno brašno. Ovo je najveća površina pod he ljdom na po dručju gra da Ba nja Lu ka. Značaj he ljde je vi šes tru k, vje ru je mo da će se ona sve vi še proi zvo di ti i da će i za dru ga "Si tni ca" po većava ti po vrši ne pod ovom bi ljnom vrstom. Po tre bno je da se na bavi mlin ko ji bi is ključivo mljeo sa mo he ljdu i da se na pra ve ade kva tna pakovanja sa sertifikatom o kvalitetu heljdinog brašna koje je usput rečeno vrlo traženo i postiže dobru cijenu - rekao je dr Nožinić. Po vra tak proi zvo dnje he ljde i la na na ma njačkoj za ra vni i u Si tni ci ve li ka je stvar i po ka zu je da se na tra di ci ji može gra di ti na ša bu dućnost. To, na ra vno, čak i u oblas ti po ljo pri vre dne proi zvo dnje čija je te hno loška budu ćnost ostvarena u svijetu i dostiže vrlo visok nivo. Ali, nema te stu pe ko ja može, kao na ša, ma njačka, is tres ti lan i os tva ri ti ga u obli ku vla ka na. 87

88 ZEM LJORA DNIČKA ZA DRU GA "IN SI EME" BRA TU NAC Udruženi proizvođači jagodičastog voća Osno vna proi zvo dnja vi še od pet sto ti na udruženih proi zvođača tražena je na ši rem trži štu što ga ran tu je bu dućnost ovoj za dru zi Ka da je te me lje na, Ze mljo ra dnička za dru ga "In sieme" iz Bra tun ca ima la je je dva de se tak, a da nas ima oko pet sto ti na za dru ga ra. Osno vna im je proi zvo dnja ja go dičas tog voća ko je, čini se, ima ve li ku po tražnju na ši rem trži štu i to je ga ran ci ja vi še da je ovo za družno udruženje na dobrom razvojnom putu. Italijanski konzorcij solidarnosti (ICS) ini ci rao je udruživa nje za dru ga ra, a ne vla di na or ga ni za ci ja A.C.S. i još neke, dale su punu podršku osnivanju zadruge "Insieme". Posebno akti vni u to me bi li su sa mi za dru ga ri, po vra tni ci, odno sno Fo rum žena 88

89 Bra tun ca, kao no si lac udruživa nja. Mno go je to ga za ovih se dam-osam godina, koliko zadruga postoji, urađeno ne samo na njenom konstituisa nju, već i ra zvo ju za dru gar stva i proi zvo dnje. - Iz gra di li smo go di ne vlas ti tu hla dnjaču ka pa ci te ta 800 to na voća i opremljenu komletnom infrastrukturom. Podignut je i prostrani plas te nik za ra sad s mo gućnošću pri la gođava nja svim mi kro kli mat skim uslo vi ma, opre mljen sis te mom za za gri ja va nje, ven ti la ci jom, te os ta lim potrepštinama - kažu u ovoj zadruzi. Uspješno je zaokružena proizvodnja izgradnjom pogona za preradu voća, a proi zvo de su mo gli pro ba ti i svi ko ji su se na šli na Prvom sajmu zadrugarskih proizvoda u Donjim Agićima. - Proizvodimo prepoznatljive proizvode, koji su traženi na tržištu, a te hno lo gi ja proi zvo dnje je za sno va na na zna nju, is kus tvu i tra di ci ji. U ovim kra je vi ma pe kme zar stvo je du ga tra di ci ja, pa otud i na še nas to ja - nje da nam proi zvo di i džemo vi bu du što je mo guće privlačniji - kažu u zadruzi. Zadrugarstvo bratunačkog primjera nešto je što valja pokazivati i prikazivati svima koji imaju promišljanja o zadrugarstvu i sami žele na ne ki način da se u to me okuša ju. 89

90 "ČULIĆ", DONJI RAKANI, NOVI GRAD Cvijeće i povrće unosan posao Prvi sa jam za družnih proi zvo da u Do njim Agićima svojim štandom s lijepim cvjetnim aranžmanima u svim duginim bojama, znalački sređenim, punim mirisa, uljepšala je porodična zadruga Čulića Pri je tri na est go di na Mi ro slav Čulić je u Do njim Ra ka ni ma, na Uni, kod Novog Grada, počeo na pedeset kvadratnih metara površine proi zvo dnju cvi jeća i povrća u plas te ni ku. Iz go di ne u go di nu po većavao je po vrši ne i da nas sa dni ma te ri jal, povrće i cvi jeće i ukra sno ši blje i drveće, ga ji na pre ko hi lja du kva dra tnih me ta ra. Go diš nje proi zvo di pre ko stotinu lji ha da ko ma da sa dnog ma te ri ja la na sa vre men način, je d- nak ono me u Evro pi i svi je tu. - Ovo je dobra proizvodnja za one koji imaju malo zemljišta, jer je 90

91 dobit po jednom kvadratnom metru petorostruko veća nego u bilo kojoj ratarskoj ili voćarskoj proizvodnji. Naročito je isplativa proizvodnja rasadnog materijala povrtlarskih kultura, koje ja proizvodim na 300 meta ra a taj dio je obe zbi jeđen po dnim gri ja njem. Usa vrša vao sam se u ovoj proizvodnji i već posjedujem dva sertifikata za proizvodnju radsadnog ma te ri ja la, uz kra snog drveća, povrća i cvi jeća - kaže Čulić, is tičući da ni je po ljo pri vre dni stručnjak ali se i te ka ko ospo so bio za ovu spe cifičnu vrstu proi zvo dnje. U plas te ni ci ma je za po sle na ci je la če tvo ročla na po ro di ca Čulić, a u vrijeme sezonskih radova posao u plastenicima nađe još četiri do šest ra dni ka. Mi ro slav is tiče da mu sin upra vo za vrša va sre dnju po ljo pri vrednu ško lui da im je želja da upi še po ljo pri vre dni fa kul tet, jer se uvje rio da se od ova kve proi zvo dnje može ži vje ti i bi ti sam svoj gaz da čemu se obično teži i što da je si gur nost i is ključuje odla zak na za vod za za poš ljava nje. Želja ove vri je dne po ro di ce jeste da nji ho va proi zvo dnja us ko ro dos ti gne ko ma da sa dnog ma te ri ja la što bi im da lo po tpu nu sigur nost i omo gućilo da se sa daš nji se zon ski ra dni ci pri me u stal ni ra dni odnos. 91

92 ZE MLJO RA DNIČKA ZA DRU GA "TA REV CI" MO DRIČA Vrijeme povratka brend-rakije Istoimena mjesna zajednica Tarevci, kod Modriče, po zna ta je po šlji var stvu i uzgoju voća uop šte a na da le ko je znana njihova rakija Prvi sa jam za družnih proi zvo da ugos tio je i vri je dne za dru ga re Zemljoradničke zadruge "Tarevci" iz Modriče, koji su se predstavili poznatom tarevačkom rakijom, od koje žele stvoriti brend, baš onakav kakav je bio i u pro šlos ti, po što je ovo čis to voćar ski kraj. Te me lje na je go di ne ka da je i for mi ra na ono ma dna, za dru ga s brend-ra ki jom, a na kon osni va nja Ze mljo ra dničke za dru ge u To li si, kao prve u Bo sni i Hercegovini. - Voćarski smo kraj, posebno šljivarski, a naša je rakija nadaleko 92

93 po zna ta. Sa jam ra ki je je ma ni fes ta ci ja ko ja će nam po moći u bor bi za bren di ra nje na še ra ki je kao značaj nog proi zvo da, ma da ima mo još ci je li niz na ših ozbi ljnih proi zvo da - kaže di re ktor za dru ge Mus ta fa Mus taj - begović. Ci je la je pa leta proi zvo da na pročelju sa zna nom ra ki jom po ka za - na u Do njim Agićima. Na štan du ove za dru ge bi lo je ve se lo, uz stal ne raz go vo re, raz mje ne spo zna ja i is kus ta va ka ko iz oblas ti proi zvo dnje, ta ko i iz oblas ti os tva ri va nja za da ta ka tran zi ci je u za dru gar stvu. - Mo ra se zna ti da mje sna za je dni ca Ta rev ci ima du gu tra di ci ju i u uz go ju šlji ve i u proi zvo dnji ra ki je, na da sve naj po zna ti jeg do maćeg proizvoda, jer danas gotovo svako seosko domaćinstvo ima stablo šljive i si gur no je to ve lik po ten ci jal za na šu lo kal nu za je dni cu. Upra vo zbog toga treba koristiti ove prednosti i rakiju zadržati kao kućni proizvod, ali i us mje ra va ti na trži šte i na izvoz. Kao svu gdje u svi je tu i kod nas važi pra vi lo da se mo ra pridržava ti stan dar da i pra vi la kva li te ta pri likom proizvodnje rakije, poštovati određene tehnologije i sve ostalo. Tu po dršku tre ba da pruže lju di ko ji ima ju određena is kus tva a vi to ov dje svakako imate. Naša želja jeste da u narednom periodu napravimo krug ova kvih saj mo va, da to bu de po svim mje snim za je dni ca ma. Uče sni ci - ma da naš njeg saj ma želi mo da raz mije ne određena is kus tva i da ovo bu - de po ziv i ostalim da nam se u na re dnim go di na ma pri druže na na šem saj mu ra ki je - re kao je di re ktor za dru ge "Ta rev ci", Mus ta fa Mus taj be go - vić. 93

94 PČELAR SKA ZA DRU GA "ŽAL FI JA" TRE BI NJE Pčelarstvo je unosna proizvodnja Mnoštvo je toga što proizvode zadrugari ove zadruge ne računa jući is ku ljučivo na pro fit, već i na međuljud sku so li dar nost Za dru ga je osno va na 1. septembra godine i ima la je tek pet -šest osni vača, a da nas Pčelar ska za dru ga "Žal fi ja" ima šez de se tak zadru ga ra. Ba vi se proi zvo dnjom hra ne za pčele (po gača), za tim sa tnih osno va, proi zvo dnjom i pa ko va njem me da, pro da jom re pro ma te ri ja la za pčelar stvo i pruženjem te hničke po drške pčela ri ma. Na Saj mu zadružnih proizvoda u Donjim Agićima predstavili su hercegovački med u raznim pakovanjima (obično i specijal), pakovanja za turiste, lozovu rakija s medom, lozovu rakiju s propolisom, pogače za pčele i satne os- 94

95 nove. - Sa zadružnim savezom RS imamo veoma kvalitetnu i intezivnu saradnjujemo, što je dokaz i prisustvo ovom prvom sajmu zadrugarskih proi zvo da, za ko ji mi sli mo da je odlično or ga ni zo van i da je pos ti gao želje ni cilj - kažu akti vis ti iz ove za dru ge. Ova uzor na za dru ga čes to je da ro da va lac svo jih proi zvo da, pa je ne da vno Epar hi ji za hum sko-her ce go vačkoj SPC po klo ni la med da ga po di je le onima ko jima je naj po tre bni ji, čime po ka zu ju da im ni je na prvom mjes tu sa mo pro fit, već i so li dar nost, što je za sva ku po hva lu. - Kao i svi koji posluju u ovim teškim vremenima i zadrugari "Žalfije", nailaze na razne probleme. Osnovni problem s kojim se susreću u svom ra du jeste ne mo gućnost izvo za me da i pčeli njih proi zvo da na EU trži šte. Ra zlog tome jeste ne fun kci oni sa nje BiH in sti tu ci ja za duženih za izvoz ani mal nih proi zvo da (me da) i ne pos to ja nje mo ni to ring pla na za med u BiH te činjenica da BiH ni je na lis ti trećih ze ma lja iz ko jih je mo - guć izvoz me da u EU - do da ju za dru ga ri ove za dru ge. Na saj mu se mno go po sje ti la ca zadržalo pokraj ovog štan da, s kojeg se ši rio mi ris me da i njegovih proi zvo da, ko ji su po nos kršne Her ce - go vi ne i njenih vri je dnih do maćina. 95

96 ZE MLJO RA DNIČKA ZA DRU GA "LI VAČ" ALE KSAN DRO VAC Tra pist kao u stara vremena Po sje ti oci Prvog saj ma za družnih proi zvo da ima li su priliku da kušaju nadaleko poznati sir trapist koji se radi po spacijalnoj tehnologiji Jedinstveni i nadaleko znani sir trapist proizvodio se više od stotinu godina u poznatom banjolučkom samostanu, a sada ga proizvodi Zemljoradnička zadruga "Livač" u Aleksandrovcu, u opštini Laktaši, koja je osnovana godine, a već ostvaruje izuzetne rezultate. Zemljoradnička zadruga "Livač" čiji je pokretač i jedan od osnivača Karitas Banjolučke biskupije, u dosadašnjem je radu, proizvodila poljoprivredne proizvode, koje je putem Karitasa besplatno donirala ugroženom stanovništvu (proizvodnja merkantilne pšenice i brašna). Registro- 96

97 vana je u skladu sa svim važećim propisima i posjeduje neophodna odobrenja od nadležnih institucija za nesmetan rad. Na ovom području, Caritas (Karitas) Banja Luka je, uz pomoć Caritas Manotove, Caritasa Italiana i drugih, prije koju godinu izgradio štalu s popratnim objektima, kapaciteta 140 muznih krava, s pomoćnim objektima za smještaj junica i te la di i tov bi ko va. Kom pleks se pros ti re na po vrši ni od oko 2,5 he kta ra, a već sa da je for mi ra no ma tično sta do od oko 150 grla. - Farma je počela raditi sa 48 steonih junica, kupljenih u Švajcarskoj ko je su sti gle 23. novembra go di ne. U to ku ku plje no je još 28 grla, rase crveni holštajn, porijeklom iz Njemačke. Trenutno na far mi se na la zi 260 grla sto ke ra zličitih uzras ta. Od to ga je oko 100 krava, na muži tre nu tno je oko 70 grla, a dne vna proi zvo dnja mli je ka se kreće oko litara. Zadruga samostalno proizvodi i priplodni podmla dak i zasad ima oko 60 ju ni ca ra zličite sta ros ti. Ba vi mo se i to vom juna di, tre nu tno oko 30 grla pro sječne težine oko 450 ki lo gra ma - kažu u ovoj zadruzi. Budući da Zadruga poštuje sve evropske standarde u pogledu ishrane životinja i higijene mlijeka, na farmi se vrši i obuka poljoprivrednih proizvođača, kako lokalnog stanovništva tako i korisnika drugih karitasa, koji rade u sektoru poljoprivrede. Zadruga otkupljuje viškove poljoprivrednih proizvoda od lokalnog stanovništva (sijeno, žitarice, kukuruz, itd.), zapošljava sezonske radnike i time pozitivno utiče na razvoj poljoprivredne proizvodnje i poboljšanje životnih uslova. Zadruga je godine od Vlade Republike Srpske dobila na koncesiju 150 hektara plodnog zemljišta, na 15 godina, i na tim površinama proizvodi hranu za vlastite potrebe. - Zadruga sarađuje sa svim relevantnim institucijama iz oblasti poljoprivredne proizvodnje, kako iz zemlje tako i iz inostranstva.tu mislimo na, agencije koje rade u sastavu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vlade RS, Poljoprivrednog fakulteta i Poljoprivrednog instituta u Banjoj Luci, Poljoprivrednog fakulteta iz Novog Sada, Agencijom za pružanje stručnih uslu ga u stočar stvu iz Man to ve (Ita li ja), Mlje - kar skom udru gom iz Za gre ba, UTEC iz Bre me na (Nje mačka), te s mljekarama iz Bosne i Hercegovine - naglašavaju u zadruzi i dodaju: - Sa izgradnjom novog objekta kapaciteta 160 muznih grla očekujemo u naredne tri godine dnevnu proizvodnju mlijeka od litara. Prve go di ne bi bi lo na bav lje no oko 50 ste onih ju ni ca. Dru ge go di ne očeku je mo u obje ktu da bu de oko 100 grla (vlas ti ti po dmal dak) i treće godine pun kapacitet. 97

98 OSNO VANA ZE MLJO RA DNIČKA ZA DRU GA "AGRO UNA" DO NJE VO DIČEVO Rodne njive Pot ko zar ja Zadruga za osam sela i četiri hiljade stanovnika čini sve da odgovori osnovnoj namjeni Do nje Vo dičevo je cen tar ovog di je la Pot ko zar ja, a u nje mu je osam ugle dnih do maćina go di ne osno va lo Osno vnu ze mljo ra - dničku za dru gu "Agro una" ko ja se pred sta vi la na Prvom saj mu zadružnih proi zvo da u Do njim Agićima. Za dru ga se pros ti re na osam se - la, gdje živi oko četiri hiljade sta no vni ka u do maćin sta va, a ovaj dio Pot ko zar ja ima 190 kva dra tnih ki lo me ta ra, s ve li kim plo dnim po - vršinama. Nalazi se na nadmorskoj visini od 150 do 450 metara, bogato je pri ro dnim vo da ma, izvo ri ma, po to ci ma i zdra vom vo dom. 98

99 - Kraj je kao bo gom dat za po ljo pri vre dnu proi zvo dnju, stočar stvo i voćar stvo, pa otud po tre ba da se udruživa njem nađemo na uslu zi svi - ma koji hoće s nama i imaju potrebu da se, posredstvom zadruge, borimo za una pređenje pri je sve ga na še osno vne dje la tnos ti, ali i pro gra miranje i osvajanje tolikih novina koje nam pred zadrugarstvo nudi naša nova zadrugarska, tranzicijska praksa. Uz pomoć naših partnera kreiramo i ostvarujemo nove projekte u smislu renesanse i organizovanja novog za družnog mo de la, a za sa da ima mo 130 za dru ga ra. Bor ba za bo lji život se la i čo vje ka u nje mu u ovo vri je me na ša je osno vi ca i sve čini mo da je i ostvarujemo - kaže Marinko Kostadinović, direktor zadruge. Za dru ga ri za dru ge "Agro una" ima li su za is ta šta po ka za ti na agićkom sajmu, a sigurno je da će i dogodine pohoditi ovu jedinstvenu za družnu ma ni fes ta ci ju jer učes tvuju u ova kvim i sličnim ma ni fes ta ci ja na ši rem pros to ru. Ni je ni slučaj nost ugle da nje Agroune na "Agro ja - pru" i što se pojavila na Prvom zadružnom sajmu, jer žele put poput svoje imenjakinje? 99

100 OSNO VNA ZZ "SA RA DNJA" IS TOČNO SA RA JE VO Ukrupnjeni do jeftinije proizvodnje Vrijeme uozbiljava sve, pa i osnovnu poljoprivredu proizvodnju, koja je sve prisutnija i potrebnija Osno vnu ze mljo ra dničku za dru gu "Sa ra dnja" osno va lo je go di ne 18 osni vača, in di vi du al nih proi zvođača, sa osno vnom dje la tnos - ti, uz go jem voća. Za dru ga ima sje di šte u Is točnom Sa ra je vu, a dje lu je u dvi je op šti ne, uz do mi cil nu i na po dručju Is točne Ilidže. Da nas ima 26 članova s položenim osnivačkim ulogom. Članstvo u ovoj zadruzi je na ba zi do bro vo ljnos ti, a čla no vi mo gu bi ti svi po ljo pri vre dni proi zvođači bez obzira na vjersku, nacionalnu, političku ili bilo koju drugu pripadnost. Zadruga je servis individualnih proizvođača u smislu njihove edu- 100

101 kacije, organizovanje posla, zajedničkog nastupa na tržištu, marketinga, pla sma na i na pla te proi zvo da kao i pri ku plja nja svih in for ma ci ja ko je mogu biti od koristi zadrugarima. "Saradnja" je zadruga opšteg karaktera, a čla no vi se ba ve ra zličitim vi do vi ma po ljo pri vre dne proi zvo dnje. Naj zas tu plje ni ja je proi zvo dnja šlji va, ja bu ka, kru aška, ma li na, ja go da, te povrća - pa ra dajza, kras ta vca, luka, sa la te, špi nata, krom pira i cve kle. Zadrugari su proizvođači i konzumnih jaja, neki se bave tovom pilića, ju na di, svi nja, a proi zvo di se i med, mli je ko, kao i ovčje i ko zje me so. Cje lo ku pna proi zvo dnja us pje šno se pla si ra na trži šte sa ra jev skog re gi o- na. - Pred nama je veliki posao stvaranje brenda "Trebevićka rakija i li ke ri", na prav lje nog is ključivo od voća proi zve de nog u na šem re gi onu ko je za sa da pla si ra mo kao su ve nir a ima mo ve li ke pla no ve. Na saj mu u Do njim Agićima pred sta vi li smo svo je proi zvo de i bi li smo je dan od najposjećenijih štandova što nam je i te kako imponovalo. Istakao bih da ima mo vrlo do bru sa ra dnju sa Za družnim sa ve zom RS i Mi nis tar - stvom po ljo pri vre de, šu mar stva i vo do pri vre de Vla de RS - kaže Ne de - ljko Pandurević, direktor ove uspješne zadruge. On is tiče da za dru ga ri ima ju pro blem zbog usi tnje nos ti proi zvo d- nih parcela i da im predstoji posao oko ukrupnjavanja, jer tako se smanjuju trošakovi proizvodnje. "Sa ra dnja" je re do van izla gač na svim saj mo vi ma pa su u po sljednje vrijeme svoje proizvode izlagali na sajmovima u Banjoj Luci, Mostaru, Visokom, Bijeljini, Sarajevu. Zadrugari misle da se mora pokazivati šta ra de da bi se što la kše do šlo do kva li te tnih ku pa ca. Kažu da je mani fes ta ci ja u Do njim Agićima ne što sa svim dru go, dru gačije i da je va lja ozbiljno podržavati. 101

102 102

103 MEĐUNARODNI DAN ZADRUGA Duga tradicija zadrugarstva Na svim merdijanima svijeta biće tradicionalno obilježen zadružni dan prve subote u julu. Međunarodna zadružna organizacija je prvi put proslavila Međunarodni dan zadruga davne godine, a Ujedinjene nacije su potvrdile da zadruge imaju važnu ulogu u privrednom i kultuturnom razvoju pa su proglasile UN-ov Međunarodni dan zadruga. Prva proslava održana je 1995, označivši time stogodišnjicu od osnivanja ICA-Međunarodne zadružne organizacije. Ujedinjene nacije su obavezale svoje članice da zajedno sa svojim zadrugama učestvuju u proslavi toga dana. Odluka Ujedinjenih nacija da proslavljaju Međunarodni dan zadruga zajedno sa ICA-om dokazuje zajedništvo ciljeva i smjernica Svjetske organizacije i Međunarodne zadružne organizacije pa se taj dan proslavlja svake godine prve subote u julu. Cilj proslave zadružnog dana jeste u tome da se bolje obavijesti javnost o zadrugama te predstavi uspjeh zadružnog pokreta, ideja međunarodne solidarnosti, jednakost i mir u svijetu. Proslava dana zadružnog pokreta uspostavlja i pojačava kontakte unutar samih zadrugara i zadružne zajednice, te gradi kvalitetniji odnos sa ostalim učesnicima, poput vlada, vladajućih struktura i nevladinih organizacija, kako na lokalnim tako i nacionalnim i međunarodnim nivoima. 103

104 TURISTIČKE VRIJEDNOSTI JAPRANSKE DOLINE Raj za odmor i rekreaciju Dolina Japre prostire se u sjeverozapadnom dijelu RS i BiH. To je područje ispod planine Grmeča i proteže se između rijeka Sane i Une na nadmorskoj visini od 100 do 800 m. Raspolaže kvalitetnim zemljištem i povoljnom klimom, te bogatim biljnim i životinjskim svijetom. Ima prirodne uslove za ratarsku, stočarsku i voćarsku proizvodnju, kao i za razvoj seoskog, ribolovnog i lovnog turizma. Rijeka Japra nudi sportskim ribolovcima mnogobrojne riblje vrste, kao što su mladica, pastrmka, šuka, mrena, klen, grgeč i plotica. Dolina Japre jedan je od najznačajnijih rudarsko-topioničarskih kompleksa antičkog doba na prostoru BiH. Podiglo ga je staro ilirsko pleme Japodi, po kojem je Japra dobila ime, prije više od 2000 godina, a znatno ga razvili Rimljani. Istraživanja su obavljana sve do godine u Blagaj Japri, Maslovarama, Donjim Agićima Čelopeku i Gradini kod Ćela. Došlo se do senzacionalnih arheoloških otkrića, od kojih su neka preneseni u Zemaljski muzej u Sarajevu. Kad bi se sakupili i vratili spomenici i predmeti odneseni sa ovog područja, među kojima su skulptura rudara iz četvrtog vijeka, nadgrobni spomenici, alatke, hladno oružje, kućni predmeti i rudarska oruđa iz antičkog doba, u dolini Japre mogao bi se urediti jedinstven arheološki park u BiH. Okružena blagim proplancima Podgrmeča, protkana bistrim izvorima i nemirnim tokovima planinskih potočića koji se slijevaju u čarobnu ljepotu Japre, dolina ove rijeke podsjeća na prekrasnu prirodnu bajku koja će uskoro prerasti u turističku oazu aktivnog odmora za mnogobrojne goste. Tokom avgusta u potpunosti je završeno asfaltiranje puta dolinom Japre: od Blagaja gdje se Japra ulijeva u Sanu, preko Donjih Agića, Budimlić Japre i Dubovika, pa sve do Hašana, rodnog mjesta poznatog književnika Branka Ćopića, i susjednog sela Majkić Japre gdje na Radanovom polju, ispod Grmeča, izvire bistra i nestašna planinka Japra. 104

105 Idući u susret pripremama za seoski turizam, zadruga "Agrojapra" je preduzela i nekoliko koraka: izgradila vodenicu na rijeci Japri sa kupalištem, koja predstavlja turističku atrakciju, a sama po sebi je i obrazovni ekološki centar; rekonstruisala, opremila i pustila u rad zadružni restoran "Breza" sa osamdeset stolica i fontanom; izgradila benzinsku pumpu koja radi u dvije smjene i otvorila mini market. Izgradila je i Zadružni dom sa učionicom za cjeloživotno obrazovanje, etnomuzejskom postavkom i izložbom o zadrugarstvu u dolini Japre. U narednom periodu svoju energiju usmjerićemo ka pripremanju stanovništva i zadruge za seoski turizam, a posebno stvaranju smještajnih kapaciteta u seoskim domaćinstvima, usavrševanju raznih domaćih specijaliteta zdrave hrane, izgradnji zelenih pješačkih i biciklističkih staza, škole u prirodi i škole jahanja za djecu i odrasle. Milovan ANTONIĆ 105

Prijedor, october 2011, Preceded by a study trip to Jasenovac, Donja Gradina and Vukovar, october 2011

Prijedor, october 2011, Preceded by a study trip to Jasenovac, Donja Gradina and Vukovar, october 2011 organized by the Youth Initiative for Human Rights BiH, the French-German Youth Office, Documenta-Centar for Dealing with the past, and the Centre André Malraux in Sarajevo Prijedor, 19-21 october 2011,

More information

Statement by the Board of the Millennium Ecosystem Assessment

Statement by the Board of the Millennium Ecosystem Assessment Everyone in the world depends on nature and ecosystem services to provide the conditions for a decent, healthy and secure life. Humans have made unprecedented changes to ecosystems in recent decades to

More information

NASILJE U PORODICI U VOJVODINI

NASILJE U PORODICI U VOJVODINI Vesna Nikolić-Ristanović urednica NASILJE U PORODICI U VOJVODINI Pokrajinski sekretarijat za rad, zapošljavanje i ravnopravnost polova Novi Sad, 2010. Ova publikacija objavljena je uz podršku Fonda Ujedinjenih

More information

HRONIKA Mladi} u kri ze na sje ve ru Ko so va na po mo lu

HRONIKA Mladi} u kri ze na sje ve ru Ko so va na po mo lu www.glassrpske.com Petak 5. avgust 2011. Broj 12.587 Godina LXIX DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE BAWALUKA Cijena 0.80 KM SRBIJA 30 dinara VIJESTI Do dik: Ko so vo ve} vi en sce na rio me u na ro dne za je

More information

Sigur nos no-o bav je{ ta jne slu `be u de mok rat skom dru{ tvu u po vodu refo rme sigur nos no-o bav je{ taj nog sus ta va u Re pub lici Hr vat skoj

Sigur nos no-o bav je{ ta jne slu `be u de mok rat skom dru{ tvu u po vodu refo rme sigur nos no-o bav je{ taj nog sus ta va u Re pub lici Hr vat skoj Sigur nos no-o bav je{ ta jne slu `be u de mok rat skom dru{ tvu u po vodu refo rme sigur nos no-o bav je{ taj nog sus ta va u Re pub lici Hr vat skoj Jo{ ko Bad `im * UDK 355/401(497.5) Preg led ni znan

More information

»Ka dri ra nje«tek sta: film ska na ra ci ja i fo ka li za ci ja u ro ma nu City Ales san dra Ba ric ca

»Ka dri ra nje«tek sta: film ska na ra ci ja i fo ka li za ci ja u ro ma nu City Ales san dra Ba ric ca hfl_54-q7:hfl 2008-07-10 14:24 Page 78 STU DI JE Kre {i mir Pur gar»ka dri ra nje«tek sta: film ska na ra ci ja i fo ka li za ci ja u ro ma nu City Ales san dra Ba ric ca UDK: 791.632»Po ka zi va nje«tek

More information

A TI,DIOS (You Are God) œ œ. œ œ œ œ. œ. œ. œ. Dios, Dios, God, we ac -

A TI,DIOS (You Are God) œ œ. œ œ œ œ. œ. œ. œ. Dios, Dios, God, we ac - Keyboard ITRO South erican Dance (q = ca. 80) TI,DIOS ( re God)....... the Se - the.. m Bilingual Spanish nglish.. % % Text: Spanish: Rosa María Icaza, VI, 1999, Mexican erican ultural enter. rights reserved.

More information

Commissioned by Paul and Joyce Riedesel in honor of their 45th wedding anniversary. Lux. œ œ œ - œ - œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ. œ œ œ œ œ œ œ œ œ.

Commissioned by Paul and Joyce Riedesel in honor of their 45th wedding anniversary. Lux. œ œ œ - œ - œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ. œ œ œ œ œ œ œ œ œ. LK0-0 Lux/ a caella $2.00 Commissioned by aul and Joyce Riedesel in honor of their 5th edding anniversary. Offertorium and Communio from the Requiem Mass f declamatory - solo - - - - U Ex - au - di o -

More information

A TI,DIOS (You Are God) INTRO South American Dance (q = ca. 80) Dm. œ œ. œ # œ œ œ œ. œ. œ. œ œ. j J œ. œ œ œ œ œ œ œ. ba - mos; you; All

A TI,DIOS (You Are God) INTRO South American Dance (q = ca. 80) Dm. œ œ. œ # œ œ œ œ. œ. œ. œ œ. j J œ. œ œ œ œ œ œ œ. ba - mos; you; All TI,DIOS ( re God) INTRO South erican Dance (q = ca 80) # %? Bilingual Spanish nglish? RFRIN: 1st time: ; reafter: Soprano/Melody F lto Tenor m claim ce - claim you; mos; you; Dios, Dios, God, J J Text:

More information

CODEN HFLJFV Sadr`aj / Contents

CODEN HFLJFV Sadr`aj / Contents hfl_54-q7:hfl 2008-07-10 14:24 Page 1 54/2008. CODEN HFLJFV Sadr`aj / Contents UVOD NIK 3 IN ME MO RI AM BO RIS DVOR NIK (Bru no Kra gi}) 4 LJETOPISOV RAZ GO VOR: RA DOJ KA TAN HO FER Radojka Tanhofer:

More information

prese presses proizvedene u kija-inoxu made by kija-inox

prese presses proizvedene u kija-inoxu made by kija-inox prese proizvedene u kija-inoxu presses made by kija-inox NAŠE PRESE SU PATENTIRANE. BR. PATENTNE PRIJAVE: 2017/0571 OUR PRESSES IS PATENTED. Nr. PATENT APPLICATIONS: 2017/0571 Dobrodošli u Kija-Inox, mi

More information

Summi triumphum. & bc. w w w Ó w w & b 2. Qui. w w w Ó. w w. w w. Ó œ. Let us recount with praise the triumph of the highest King, 1.

Summi triumphum. & bc. w w w Ó w w & b 2. Qui. w w w Ó. w w. w w. Ó œ. Let us recount with praise the triumph of the highest King, 1. Sequence hymn for Ascension ( y Nottker Balulus) Graduale Patavienese 1511 1. Sum Summi triumphum Let us recount ith praise the triumph of the highest King, Henricus Isaac Choralis Constantinus 1555 3

More information

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako

More information

DUHOVNI I VJERSKI ŽIVOT DREVNIH EGIPĆANA

DUHOVNI I VJERSKI ŽIVOT DREVNIH EGIPĆANA drevne kulture DUHOVNI I VJERSKI ŽIVOT DREVNIH EGIPĆANA Marko Višić The author of the study The Spiritual and Religious Life of Ancient Egyptians written from the angle of natural philosophy, comprehensively

More information

KLIMA(KS) PLANETE. Globalni sukob: CINIČNA STRATEGIJA PORICANJA. Nova karta sveta: PROMENE EKOSISTEMA. Regionalna strategija: U SUSRET IZAZOVIMA

KLIMA(KS) PLANETE. Globalni sukob: CINIČNA STRATEGIJA PORICANJA. Nova karta sveta: PROMENE EKOSISTEMA. Regionalna strategija: U SUSRET IZAZOVIMA KLIMA(KS) PLANETE Globalni sukob: CINIČNA STRATEGIJA PORICANJA Nova karta sveta: PROMENE EKOSISTEMA Regionalna strategija: U SUSRET IZAZOVIMA AUTORI Broj 1 2008 Glavni i odgovorni urednik Adele MAZZOLA

More information

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant

More information

OKLOP NO VO ZI LO(8H8) LA ZAR

OKLOP NO VO ZI LO(8H8) LA ZAR OKLOP NO VO ZI LO(8H8) LA ZAR Novi srpski brend Oklop no vo zi lo (8h8) la zar Novi srpski brend 2 He kle ro vi no vi mo de li pu {a ka Po meri specijalaca90 10 Ne ki no vi roboti Mehani~ka mula 13 Izra

More information

Ra na kon zer va tiv na kri ti ka pro sve ti telj stva

Ra na kon zer va tiv na kri ti ka pro sve ti telj stva POLITIKOLOGIJA Pre gled ni na uč ni čla nak UDC Pri mljen: 27. marta 2015. 13.2 (44) Pre drag Kr stić 1 Uni ver zi tet u Be o gra du In sti tut za fi lo zo fi ju i dru štve nu te o ri ju Ra na kon zer

More information

TEKST. ZA KNJIŽEVNOST U ŠKOLI BEOGRAD>JUNI>2012> Broj 5>Godina 2> Ova publikacija je urađena uz pomoć Evropske unije

TEKST. ZA KNJIŽEVNOST U ŠKOLI BEOGRAD>JUNI>2012> Broj 5>Godina 2> Ova publikacija je urađena uz pomoć Evropske unije TEKST ZA KNJIŽEVNOST U ŠKOLI BEOGRAD>JUNI>2012> URAČASOPIS Broj 5>Godina 2> Ova publikacija je urađena uz pomoć Evropske unije 2 Impresum Ружица Марјановић Ка бољој школи 04 16 20 28 Пети број Текстуре

More information

AK TU EL NI OD NO SI RI MO KA TO LIÅ KE (RKC) I SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE (SPC)

AK TU EL NI OD NO SI RI MO KA TO LIÅ KE (RKC) I SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE (SPC) RELIGIJA I DRUŠTVO UDC Ori gi nal ni na uå ni rad Mar ko Ni ko liã AK TU EL NI OD NO SI RI MO KA TO LIÅ KE (RKC) I SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE (SPC) SA ŸE TAK: Sve to sa vqe kao fi lo so fi ja ÿi vo ta po

More information

RE LI GIJ SKO OBRA ZO VA WE I KUL TUR NI IDENTITET

RE LI GIJ SKO OBRA ZO VA WE I KUL TUR NI IDENTITET UDC Ori gi nal ni na uå ni rad Ve sna Tri fu no viã RE LI GIJ SKO OBRA ZO VA WE I KUL TUR NI IDENTITET SAŸETAK: U radu je istaknut znaåaj prilagoðavawa nastavnih sadr - ÿaja u institucionalizovanom obrazovawu,

More information

Thomas Tallis Mass for 4 voices

Thomas Tallis Mass for 4 voices homas allis Mass for voices G-Lbl dd. M 1780-5 Edited for choir by effrey Quick homas allis: Mass in voices Edition by effrey Quick his is a practical edition meant to make this mass possible for mixed

More information

KA KO PLI VA TI S AJ KU LA MA

KA KO PLI VA TI S AJ KU LA MA KA KO PLI VA TI S AJ KU LA MA Harvi Makej Kako plivati sa ajkulama Nadma {ite konkurente u prodaji, upravljanju, motivaciji i pregovaranju MONO & MAÑANA Naslov originala Har vey B. Mac kay SWIM WITH THE

More information

KABLOVSKI DISTRIBUCIONI SISTEMI U SRBIJI: IZLAZAK IZ SIVE ZONE POSLOVAWA

KABLOVSKI DISTRIBUCIONI SISTEMI U SRBIJI: IZLAZAK IZ SIVE ZONE POSLOVAWA UDC Ori gi nal ni na uå ni rad Bi qa na Rat ko viã We go van Vla di mir Ra den ko viã KABLOVSKI DISTRIBUCIONI SISTEMI U SRBIJI: IZLAZAK IZ SIVE ZONE POSLOVAWA SA ŸE TAK: Funk ci o ni sa we ka blov sko

More information

Podešavanje za eduroam ios

Podešavanje za eduroam ios Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja

More information

И з д а в а ч к и с а в ј е т (Publishing Council) Дејан Мандић, Проф. др Дарко Антовић, Веселин Песторић, Биљана Ивановић, Невенка Митровић

И з д а в а ч к и с а в ј е т (Publishing Council) Дејан Мандић, Проф. др Дарко Антовић, Веселин Песторић, Биљана Ивановић, Невенка Митровић И з д а в а ч к и с а в ј е т (Publishing Council) Дејан Мандић, Проф. др Дарко Антовић, Веселин Песторић, Биљана Ивановић, Невенка Митровић Р е д а к ц и ј а (Editorial Staff) Веселин Песторић, Невенка

More information

Dvi je stran ke, ko ji ma je ostva ri va nje i una pređiva nje pra va hr vat ske na ci o nal -

Dvi je stran ke, ko ji ma je ostva ri va nje i una pređiva nje pra va hr vat ske na ci o nal - sadr@aj Ujedinjeni DSHV i HNS skup{tina novo po~etka...6-9 Treća sjednica HNV-a Zeleno svjetlo za nastavak rada...10,11 Intervju dr. svjetlan Berkovi}...12-14 Prva vojvođanska konvencija jednima `elja,

More information

Port Community System

Port Community System Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS

More information

ZNA WE KAO ÅI NI LAC UNA PRE ÐE WA OR GAN SKE PRO IZ VOD WE NA GA ZDIN STVI MA VOJ VO DI NE 1

ZNA WE KAO ÅI NI LAC UNA PRE ÐE WA OR GAN SKE PRO IZ VOD WE NA GA ZDIN STVI MA VOJ VO DI NE 1 UDC Ori gi nal ni na uå ni rad Jo va na Åi kiã Ÿi vo jin Pe tro viã ZNA WE KAO ÅI NI LAC UNA PRE ÐE WA OR GAN SKE PRO IZ VOD WE NA GA ZDIN STVI MA VOJ VO DI NE 1 SAŸETAK: U radu se analiza uloga znawa

More information

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj

More information

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam

More information

Vodovod i kanalizacija, odbrana i Don Đovani najčešći

Vodovod i kanalizacija, odbrana i Don Đovani najčešći OBRAZOVANJE, DEMOKRATIJA I JAVNI INTERES PET VAJT S engleskog prevela Slobodanka Glišić Vodovod i kanalizacija, odbrana i Don Đovani najčešći su ponuđeni odgovori na anketno pitanje za koju se od tih stva

More information

Digital Resources for Aegean languages

Digital Resources for Aegean languages Digital Resources for Aegean languages Objectives: Make digital texts available to: researchers non-specialists broader audience Keep editions updated Analysis tools: deciphering, linguistic analysis:

More information

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA U CRNOJ GORI DO GODINE

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA U CRNOJ GORI DO GODINE Crna Gora Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA U CRNOJ GORI DO 2020. GODINE OVA ZEMLJA NAM JE DOM Podgorica, decembar 2008. god. PREDGOVOR Zadovoljstvo mi je da vam

More information

PROJEKTNI PRORAČUN 1

PROJEKTNI PRORAČUN 1 PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja

More information

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces

More information

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović

More information

ANCIENT GROOVE MUSIC ( ) Motets for Holy Week. Edited by BEN BYRAM WIGFIELD

ANCIENT GROOVE MUSIC ( ) Motets for Holy Week. Edited by BEN BYRAM WIGFIELD ANIENT GRE MSI ANTNI LTTI (1667-1740) Motets for Holy Week Edited by BEN BYRAM WIGFIELD 1. Arbor dignisma 2. nes No. 1 3. nes No. 2 4. Sepulto Dino 5. ere languores nostros.anientgroove.o.uk NTENTS 1.

More information

IZAZOVI I ISKUŠENJA GOVORNIČKOG UMIJEĆA

IZAZOVI I ISKUŠENJA GOVORNIČKOG UMIJEĆA retorika IZAZOVI I ISKUŠENJA GOVORNIČKOG UMIJEĆA Radovan Radonjić This article is a short reminiscence of the role which the rhetoric had in the civilizational course of humanity. It is intended for those

More information

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog

More information

Halina, Hesus. (Advent) œ N œ œ œ. œ œ œ œ œ. œ. œ œ œ œ. œ œ. C F G7sus4. œ. # œ œ J œ œ œ J. œ œ. J œ. # œ. # œ œ œ

Halina, Hesus. (Advent) œ N œ œ œ. œ œ œ œ œ. œ. œ œ œ œ. œ œ. C F G7sus4. œ. # œ œ J œ œ œ J. œ œ. J œ. # œ. # œ œ œ 2 Rene B avellana, S Keyboard INTRO/INAL (e = 144 152) Œ % RERAIN Slower (e = ca 92) Soprano % Alto Tenor Bass Ha - /E Slower (e = ca 92) li - na, He-sus, Ha - (Advent) 7 7sus4 # E/ # # # 7 7 Eduardo P

More information

C O R M E U M E S T T E M P L U M S A C R U M P A T R I C I A V A N N E S S

C O R M E U M E S T T E M P L U M S A C R U M P A T R I C I A V A N N E S S C O R M E U M E S T T E M P L U M S A C R U M (MY HEART IS A HOLY PLACE) text and music by P A T R I C I A V A N N E S S text transated into Latin by E D W A R D J. V O D O K L Y S, S. J. Cor meum est

More information

Curriculum Vitae. Radno iskustvo: Od - do Od 2010.

Curriculum Vitae. Radno iskustvo: Od - do Od 2010. Curriculum Vitae Prezime: Gardašević Ime: Ana Datum rođenja: 21.05.1980.g. Adresa: Đoka Miraševića 45, 81000 Podgorica E-mail: gardasevicana@yahoo.com Nacionalnost: crnogorska Radno iskustvo: Od - do Od

More information

Uvod u relacione baze podataka

Uvod u relacione baze podataka Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako

More information

Alma Nemes. Transcribed from several period publications. - ma Ne - mes. w œ w. Ne - mes. w w w w. - mes, quae di - ce - re Cy - pris

Alma Nemes. Transcribed from several period publications. - ma Ne - mes. w œ w. Ne - mes. w w w w. - mes, quae di - ce - re Cy - pris SOPRANO ALTO TENOR BASS 4 2 4 2 4 2 4 2 - - ma Ne - s - ma Ne - s so - la ma Nes Transcribed from sever period publications # - - ma Ne - - s # Orlando di Lasso (c. 1532-1594) # - ma Ne - s so - la œ #

More information

BENCHMARKING HOSTELA

BENCHMARKING HOSTELA BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991

More information

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri. Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.

More information

RURAL DEVELOPMENT OF REPUBLIKA SRPSKA WITH SPECIAL FOCUS ON BANJA LUKA

RURAL DEVELOPMENT OF REPUBLIKA SRPSKA WITH SPECIAL FOCUS ON BANJA LUKA Poslovne studije/ Business Studies, 2015, 13-14 UDK 338.43:[332.1+330.34(497.6 Banja Luka) The paper submitted: 20.03.2015. DOI: 10.7251/POS1514605D The paper accepted: 09.04.2015. Expert paper Mirjana

More information

a suite of three songs about childhood, for SATB chorus and piano

a suite of three songs about childhood, for SATB chorus and piano Niño (Boy) a suite of three songs aout childhood, for SATB chorus and iano 1 Agua, Dónde Vas (Water, Where Are You Going) 1:35 2 Canción Tonta (Silly Song) 1:05 3 De Casa En Casa (rom House to House) 2:15

More information

DEUS CARITAS EST SATB Choir, Soloist, Organ. œ œ. œœœœœ. œ œœœ œ œ œ

DEUS CARITAS EST SATB Choir, Soloist, Organ. œ œ. œœœœœ. œ œœœ œ œ œ INTRODUCTION 4? 4? 4 4? q = c 72? 7? SAMPLE From the repertoire of the International Federation of Little Sgers (Foederatio Internationalis Pueri Cantores, FIPC) Bibliorum Sacrorum nova vulga editio Eng

More information

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB. 9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98

More information

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel

More information

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za

More information

Uvod. In tro duc tion. Sta tis tič ki re cen ze nt i sta tis tič ki ured nik. Sta tis ti cal re viewer and sta tis ti cal edi tor

Uvod. In tro duc tion. Sta tis tič ki re cen ze nt i sta tis tič ki ured nik. Sta tis ti cal re viewer and sta tis ti cal edi tor Izvorni Uvodnikznanstveni članak Original scientific Editorial article Mla den Pet ro več ki Ka ted ra za me di cin sku in for ma ti ku, Me di cin ski fa kul tet Sveu či liš ta u Ri je ci, i Kli nič ki

More information

WWF. Jahorina

WWF. Jahorina WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation

More information

mentacija Stav Kampanje javn e politike Istraživanja Kampa politike Istraživanja čne politike Istraživa Istraživanja Analize vanj alize

mentacija Stav Kampanje javn e politike Istraživanja Kampa politike Istraživanja čne politike Istraživa Istraživanja Analize vanj alize ran politike Istraživanja ja Praćenje i procena Kampanje javnog zagovaranja Istraživanja Analize ISSN 2334-7945 enje i procena Argumentacij e politike Istraživanja Kampa Praćenje i procena Analize Istraživ

More information

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet

More information

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA

More information

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual

More information

DEMOKRATSKO OBRAZOVANJE

DEMOKRATSKO OBRAZOVANJE DEMOKRATSKO OBRAZOVANJE EJMI GATMAN S engleskog prevela Slobodanka Glišić PREDGOVOR IZMENJENOM I DOPUNJENOM IZDANJU Najvažnije pitanje u političkoj teoriji obrazovanja kako tre ba obra zo va ti gra đa

More information

Nejednakosti s faktorijelima

Nejednakosti s faktorijelima Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih

More information

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET!

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA DNEVNA KARTA DAILY TICKET 35 BAM / 3h / person RADNO VRIJEME OPENING HOURS 08:00-21:00 Besplatno za djecu do 6 godina

More information

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene

More information

This work was created for a charity, and you may freely make printed copies from this PDF data for your performance until Dec 31, 2022.

This work was created for a charity, and you may freely make printed copies from this PDF data for your performance until Dec 31, 2022. This ork as created or a charity, and you may reely make rinted coies rom this D data or your erormance until Dec 31, 2022 lease inorm isemanroectcom or erormances and recordins This ork as created or

More information

Prevela Dragana Brajović

Prevela Dragana Brajović 2 3 IN DU SUN DA RE SAN Prevela Dragana Brajović 4 5 Na slov or i g i na l a In du Sun d a re s an The Splen dor of Si len ce Copyright 2006 by In du Sun da re san First published by Atria Books, a trademark

More information

Bušilice nove generacije. ImpactDrill

Bušilice nove generacije. ImpactDrill NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza

More information

Dejan Ilić Da li tre nut nu kri zu u Evrop skoj

Dejan Ilić Da li tre nut nu kri zu u Evrop skoj Ovaj razgovor napravljen je za Nacionalni audi o vi zu el ni in sti tut iz Var ša ve, u Polj skoj. Bi će ob ja vljen u pu bli ka ci ji ko ja će sa dr ža ti iz - vo de sa Evrop skog kon gre sa kul tu re,

More information

Prema istraživanjima javnog mnjenja veliki broj građana je za pristupanje Srbije Evropskoj uniji, ali njihovo razumevanje i saznanje o procesu

Prema istraživanjima javnog mnjenja veliki broj građana je za pristupanje Srbije Evropskoj uniji, ali njihovo razumevanje i saznanje o procesu 1 Prema istraživanjima javnog mnjenja veliki broj građana je za pristupanje Srbije Evropskoj uniji, ali njihovo razumevanje i saznanje o procesu pristupanja i izazovima sa kojima ćemo se susretati je ograničeno.

More information

POLOŽAJ RANJIVIH GRUPA NA TRŽIŠTU RADA SRBIJE

POLOŽAJ RANJIVIH GRUPA NA TRŽIŠTU RADA SRBIJE Evropska unija Srbija Srbija Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) je globalna razvojna mreža koja se zalaže za promene i obezbeđuje pristup znanju, iskustvima i resursima neophodnim za bolji život

More information

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:

More information

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017 PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,

More information

F-92. Catchment Area : 11,250 km 2. Hình 7.1 Mô hình sơ đồ cân bằng nước (Lưu vực sông Bằng Giang & Kỳ Cùng) Bang Giang - Ky Cung River Basin

F-92. Catchment Area : 11,250 km 2. Hình 7.1 Mô hình sơ đồ cân bằng nước (Lưu vực sông Bằng Giang & Kỳ Cùng) Bang Giang - Ky Cung River Basin Bang Giang - Ky Cung River Basin Catchment Area : 11,250 km 2 Ban Lai Dam Effect.Vol: 310.5 million m3 Bang Giang River Basin 550 Ky Cung Bang Giang Present 8,900 Present 16,600 2010 19,100 2010 35,400

More information

Copyright Aleksandar Gajović, Copyright 2008 ovog izdanja, LA GU NA

Copyright Aleksandar Gajović, Copyright 2008 ovog izdanja, LA GU NA I S T O R I J S K I V E L I K I V R E M E P L O V A l e k s a n d a r G a j o v ić Copyright Aleksandar Gajović, 2008 Copyright 2008 ovog izdanja, LA GU NA Knjigu Veliki istorijski vremeplov po sve ću

More information

H Marie Skłodowska-Curie Actions (MSCA)

H Marie Skłodowska-Curie Actions (MSCA) H2020 Key facts and figures (2014-2020) Number of RS researchers funded by MSCA: EU budget awarded to RS organisations (EUR million): Number of RS organisations in MSCA: 143 4.24 35 In detail, the number

More information

Elektroprivreda NIZOM SVEČANOSTI OBILJEŽEN JUBILEJ 100 GODINA ELEKTROPRIVREDE. Novembar 2010 List Elektroprivreda 1

Elektroprivreda NIZOM SVEČANOSTI OBILJEŽEN JUBILEJ 100 GODINA ELEKTROPRIVREDE. Novembar 2010 List Elektroprivreda 1 Elektroprivreda List Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić GODINA: XXXII BROJ 324 NIKŠIĆ 30. NOVEMBAR 2010. ISSN 1805136 NIZOM SVEČANOSTI OBILJEŽEN JUBILEJ 100 GODINA ELEKTROPRIVREDE Novembar 2010 List Elektroprivreda

More information

FINANSIJSKE PREPREKE I PODSTICAJI (DRŽAVNI I KOMERCIJALNI) RAZVOJU AGROPRIVREDE SRBIJE U PREDPRISTUPNOM PERIODU

FINANSIJSKE PREPREKE I PODSTICAJI (DRŽAVNI I KOMERCIJALNI) RAZVOJU AGROPRIVREDE SRBIJE U PREDPRISTUPNOM PERIODU FINANSIJSKE PREPREKE I PODSTICAJI (DRŽAVNI I KOMERCIJALNI) RAZVOJU AGROPRIVREDE SRBIJE U PREDPRISTUPNOM PERIODU Tema izlaganja: MLEKO Ljubiša Jovanovid, generalni direktor BD Agro predsednik Udruženja

More information

СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ

СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ 1 СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ 2 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 3 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 4 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ Edwards Deming Не морате то чинити, преживљавање фирми

More information

Pregledni članak. In tro duc tion. Uvod. Si mo na Jur ko vič 1, Joško Os red kar 1, Ja nja Ma rc 2. Sa že tak. Ab stra ct

Pregledni članak. In tro duc tion. Uvod. Si mo na Jur ko vič 1, Joško Os red kar 1, Ja nja Ma rc 2. Sa že tak. Ab stra ct Pregledni članak Review Si mo na Jur ko vič 1, Joško Os red kar 1, Ja nja Ma rc 2 1 Kli nič ki za vod za ke mi ju i bio ke mi ju, Sveu či lišni me di cin ski cen tar Ljub lja na, Ljub lja na, Slo ve nia

More information

Ipo kraj to ga, što se opre dje lje nje bi račko ga ti je la go to vo uopće ni je pro mi je ni lo u

Ipo kraj to ga, što se opre dje lje nje bi račko ga ti je la go to vo uopće ni je pro mi je ni lo u SadR@aj Sr bi ja na pre kret ni ci izme u ra di ka li za ci je i de mo kra ti za ci je..6,7 Međuna ci o nal ni in ci den ti u Voj vo di ni U ra lja ma po vi je sti i po li ti ke....8-11 In ter vju [ima

More information

Ecce dies venit desideratus

Ecce dies venit desideratus Bartolomeo Spontone (1530 - c. 1592) Ecce dies venit desideratus à 7 Transcribed and edited by Leis Jones Source: The source comprises telve partbooks, the title pages of hich read: [PART NAME IN LATIN]/RELIQUIAE/SACRORUM/CONCENTUUM/GIOVAN

More information

Predmet rada je medijsko izveštavanje o nasilju nad ženama u porodici i u partnerskim

Predmet rada je medijsko izveštavanje o nasilju nad ženama u porodici i u partnerskim TEMIDA 2016, vol. 19, br. 1, str. 63-82 ISSN: 1450-6637 DOI: 10.2298/TEM1601063R Originalni naučni rad Primljeno: 15.2.2016. Odobreno za štampu: 15.5.2016. Novi trendovi u viktimološkoj teoriji i praksi:

More information

MODEL JAVNOG ZASTUPANJA ZA USPOSTAVLJANJE USLUGA SOCIJALNE ZAŠTITE U LOKALNOJ ZAJEDNICI

MODEL JAVNOG ZASTUPANJA ZA USPOSTAVLJANJE USLUGA SOCIJALNE ZAŠTITE U LOKALNOJ ZAJEDNICI Evropska unija CLDS Serbia Srbija Srbija MODEL JAVNOG ZASTUPANJA ZA USPOSTAVLJANJE USLUGA SOCIJALNE ZAŠTITE U LOKALNOJ ZAJEDNICI Serbia Srbija Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) je globalna razvojna

More information

ALEKS - TRAVEL Rakovac - Bujanovac

ALEKS - TRAVEL Rakovac - Bujanovac Vitina - Parte - Smederevo stanice/stajali ta 5.30 0 Vitina A.S. 5.40 6 Klokot 5.50 3 Parte 6.00 0 Gnjilane A.S. 7.30 74 Vranje A.S..30 374 Smederevo A.S. Odravanje saobradaja na ovoj liniji vrtioe se

More information

KAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA:

KAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA: Past simple uporabljamo, ko želimo opisati dogodke, ki so se zgodili v preteklosti. Dogodki so se zaključili v preteklosti in nič več ne trajajo. Dogodki so se zgodili enkrat in se ne ponavljajo, čas dogodkov

More information

Giovanni Gabrieli (c ) Ego dixi, Domine. à 7. Transcribed and edited by Lewis Jones

Giovanni Gabrieli (c ) Ego dixi, Domine. à 7. Transcribed and edited by Lewis Jones Giovanni Gabrieli (c. 1555-1612) go dixi, Domine à 7 Transcribed and edited by Leis Jones Source: certi, 159 The source comprises telve partbooks, the title pages of hich re: [PART NAM IN ITALIAN]/CONCRTI/DI

More information

DRUGO, DOPUNJENO IZDANJE

DRUGO, DOPUNJENO IZDANJE 2 3 VRHUNCI FANTASTIKE, knji ga 1 Hauard F. Lavkraft, NEKRONOMIKON Copyright 2008, 2012 EVEREST MEDIA Iz da va~ EVE REST ME DIA 11070 No vi Be o grad Na rod nih He ro ja 32/16 Po {tan ski fah 19 www.eve

More information

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum.

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Postoje dvije jednostavne metode za upload slika na forum. Prva metoda: Otvoriti nova tema ili odgovori ili citiraj već prema želji. U donjem dijelu obrasca

More information

Prof. dr Miladin M. Ševarlić Mr Marija M. Nikolić. STAVOVI DIREKTORA ZADRUGA I ZADRUGARA O ZEMLJORADNIČKOM ZADRUGARSTVU U SRBIJI - Monografija -

Prof. dr Miladin M. Ševarlić Mr Marija M. Nikolić. STAVOVI DIREKTORA ZADRUGA I ZADRUGARA O ZEMLJORADNIČKOM ZADRUGARSTVU U SRBIJI - Monografija - Društvo agrarnih ekonomista Srbije Prof. dr Miladin M. Ševarlić Mr Marija M. Nikolić STAVOVI DIREKTORA ZADRUGA I ZADRUGARA O ZEMLJORADNIČKOM ZADRUGARSTVU U SRBIJI - Monografija - STANDPOINTS OF THE DIRECTORS

More information

Specification Details: Coded Dash Number M28803/1 -MC PART LISTINGS MANUFACTURER'S DESIGNATION OR TYPE NUMBER TEST OR QUALIFICATION REFERENCE

Specification Details: Coded Dash Number M28803/1 -MC PART LISTINGS MANUFACTURER'S DESIGNATION OR TYPE NUMBER TEST OR QUALIFICATION REFERENCE Specification Details: DLA Land and Maritime - VQ Date: 2/4/2015 Specification: MIL-DTL-28803 Title: Display, Optoelectronic, Readouts, Backlighted Segmented Federal Supply Class (FSC): 5980 Conventional:

More information

Claudio Merulo ( ) Ave gratia plena. Transcribed and edited by Lewis Jones

Claudio Merulo ( ) Ave gratia plena. Transcribed and edited by Lewis Jones Claudio Merulo (1533-1604) Ave gratia plena à8 Transcried and edited y Leis Jones Source: Sacrorum Concentuum (1594) Venice: Gardano. No. 1 The title-page of each partook reads: [PART NAME IN LATIN]/SACRORVM/CONCENTVVM/Octonis,Den:

More information

Foto: Muhamed TUNOVI]

Foto: Muhamed TUNOVI] Foto: Muhamed TUNOVI] 22 Pogledi 19. oktobar/listopad 2013. Fudbalska reprezentacija BiH ide u Brazil Zaslu`ili su da i Savez Mada kod nas nije pristojno pitati bilo {ta kada je rije~ o parama, vjerujemo

More information

Otpremanje video snimka na YouTube

Otpremanje video snimka na YouTube Otpremanje video snimka na YouTube Korak br. 1 priprema snimka za otpremanje Da biste mogli da otpremite video snimak na YouTube, potrebno je da imate kreiran nalog na gmailu i da video snimak bude u nekom

More information

Liberalna država mora biti neutralna. To znači da

Liberalna država mora biti neutralna. To znači da MINISTARSTVO MITA RASTISLAV DINIĆ Liberalna država mora biti neutralna. To znači da ona mo ra prav da ti svo je od lu ke jav nim raz lo zi ma raz lo - zima koje mogu da prihvate svi njeni građani, bez

More information

E X C E L L E N C E I N S A C R E D C H O R A L M U S I C. Puer Natus in Bethlehem. A Child Is Born in Bethlehem. Arranged by Robert G.

E X C E L L E N C E I N S A C R E D C H O R A L M U S I C. Puer Natus in Bethlehem. A Child Is Born in Bethlehem. Arranged by Robert G. 30140893 Arr Robert G arrell 30140894 (PD) SATB Choir and Organ E X C E L L E N C E I N S A C R E D C H O R A L M S I C A Child Is Born in Bethlehem Arranged by Robert G arrell ROM THE COLLECTION God Be

More information

Predmoderni grad sjeverozapadne Hrvatske primjer Varaždina *

Predmoderni grad sjeverozapadne Hrvatske primjer Varaždina * Rad. Inst. povij. umjet. 31/2007. (131 152) Ratko Vučetić: Predmoderni grad sjeverozapadne Hrvatske primjer Varaždina Ratko Vučetić In sti tut za po vi je st um jet nos ti Predmoderni grad sjeverozapadne

More information

Komparativna analiza grafièke dokumentacije Maksimira. Comparative Analysis of the Graphic Documentation of Maksimir

Komparativna analiza grafièke dokumentacije Maksimira. Comparative Analysis of the Graphic Documentation of Maksimir Znanstveni prilozi Scientific Papers 10[2002] 1[23] PROSTOR 61 BRUNO MILIÆ Sveuèilite u Zagrebu Arhitektonski fakultet HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26 Pregledni znanstveni èlanak UDK 712.01:75.047 (497.5

More information

Series 1: Pre-Senatorial Series, ; bulk cubic feet consisting of 79 folders, 3 photographs, and 2 oversize items.

Series 1: Pre-Senatorial Series, ; bulk cubic feet consisting of 79 folders, 3 photographs, and 2 oversize items. Series 1: Pre-Senatorial Series, 1879-1972; bulk 1929-1930 3 cubic feet consisting of 79 folders, 3 photographs, and 2 oversize items. The Pre-Senatorial Series consists of advertisements, biographical

More information

FLAT PANEL INFUSION DEMONSTRATION

FLAT PANEL INFUSION DEMONSTRATION FLAT PANEL INFUSION DEMONSTRATION DESCRIPTION This flat panel in fu sion dem on stra tion il lus trates the use of two dif fer ent flow me dia s, of which there are sev eral. Ad di tion ally, there are

More information

Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture of the Republic of Srpska

Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture of the Republic of Srpska Original scientific paper Originalan naučni rad UDK: 633.11:572.21/.22(497.6RS) DOI: 10.7251/AGREN1204645M Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture

More information

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010. DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, 03. - 07. listopad 2010. ZBORNIK SAŽETAKA Geološki lokalitet i poucne staze u Nacionalnom parku

More information