PROJEKTNI ZADATAK. Prilog Osnovni podaci Pozadina
|
|
- Michael Lyons
- 5 years ago
- Views:
Transcription
1 Prilog 5 PROJEKTNI ZADATAK 1. Osnovni podaci 1.1. Pozadina Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od do godine (SPR) u okviru mjera za razvoj prometnog sustava predložena je izrada glavnih prometnih planova za pojedine regije Republike Hrvatske. SPR-om identificirana su područja Virovitičko-podravske županije, Brodsko-posavske županije, Vukovarskosrijemske županije i Požeško-slavonske županije temeljem "analize prometne interakcije" od kojih jedna se odnosi na područje Istočne Hrvatske s preklapanjima sa susjednom. Nacionalnim prometnim modelom i Strategijom će se utvrditi točne granice Virovitičko-podravske županije, Brodsko-posavske županije, Vukovarsko-srijemske županije, Požeško-slavonske županije i Osječko-baranjske županije. Cilj analize izrade prometnog Master plana funkcionalne regije Istočna Hrvatska (Master plan) je da se ustanove postojeće i buduće potrebe regije koje utječu na prometnu potražnju kao što su razvoj poslovne infrastrukture (tvornice, poslovne zone, postrojenja za preradu i obradu, itd.), razvoj znanstvenih institucija (škole, fakulteti, instituti itd.), razvoj zdravstveno-rehabilitacijskih ustanova (bolnice, toplice), razvoj trgovačkih centara (trgovačke zone i trgovački centri), razvoj sportsko-rekreacijskih sadržaja (sportski objekti i tereni) te razvoj kulturnih i zabavnih sadržaja (dvorane, kulturni objekti, zabavni parkovi itd.). Utvrđena potreba koristit će se u svrhu definiranja zahtjeva prometnog sustava (modela), paralelno s potrebama proizašlima iz relevantnih sektorskih analiza. Slijedom navedenog, Virovitičko-podravska županija je, kao Korisnik, sukladno sklopljenom ugovoru s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji su financirani iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju započela projekt Izrada Prometnog Master plana funkcionalne regije Istočna Hrvatska koji obuhvaća izradu Master plana i Strateške procjene utjecaja (plana/programa) na okoliš (Strateška studija) koja se izrađuje paralelno s Master planom prometa Istočne Hrvatske. Projektom će se detaljno analizirati interakcija unutar prometa i međusobno s ostalim sektorima, uzimajući u obzir misiju i viziju razvoja prometa, te izraditi Master plan prometa i Strateška studija što su glavni preduvjeti za pokretanje razvojnih projekata. Problem manjka podataka kao i manjka kvaliteta postojećih podataka temeljem kojih je potrebno donijeti SMART odluke i planove te postaviti jasne vizije i misije razvoja prometa, potrebno je rješavati sustavno direktnim uključivanjem svih dionika područja. Pored navedenog tu su i ostali prometni izazovi i problemi funkcionalnih regija kao što je slaba i neefikasna povezanost što za posljedicu ima depopulaciju ruralnih područja i koncentraciju gospodarskih aktivnosti u urbanim sredinama. Ciljana skupina projekta su jedinice lokalne i regionalne samouprave (JLP(R)S) i njihove službe čije su temeljne zadaće upravljanje javnim dobrom i planiranje u svrhu održivog razvoja zajednice. Efikasno i održivo upravljanje ovisi o postojanosti i kvaliteti strategija i planova koji su direktna potreba ove ciljane skupine. Druga ciljana skupina su korisnici i sudionici prometa ljudi, roba i usluga s područja Istočne Hrvatske. Ova ciljana skupina je pod direktnim utjecajem organizacije i rješenja prometnog povezivanja Istočne Hrvatske. Definiranjem jasnih budućih intervencija ova ciljana skupina povećava razinu kvalitete života, rada i gospodarskih aktivnosti na cijelom
2 području Istočne Hrvatske. Korisnik Virovitičko-podravska županija kao prijavitelj i nositelj projekta zajedno s partnerima slavonskim županijama, čini temeljnu organizacijsku strukturu za provedbu. Korisnik je krovna institucija i kreator misije i vizije razvoja te kao takva nositelj svih ključnih razvojnih projekata. Šira struktura uključuje ostale članove oformljene Radne skupine za promet u sklopu koje su članovi sljedeće institucije: svih 5 slavonskih županija i gradova sjedišta županija. Od navedenih 5 slavonskih županija, Osječko-baranjska županija provela je projekt Master plan prometnog razvoja Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije. Projekt je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Poziv za iskazivanje interesa za sufinanciranje pripreme projekata održive gradske i prigradske mobilnosti u godini prema Operativnom programu Promet Korisnik projekta je Osječko-baranjska županija, dok su partneri na projektu RRA Slavonije i Baranje, Gradovi Osijek, Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Đakovo, Našice i Valpovo. Cilj(evi) projekta: razvoj prometne infrastrukture na području Osječko-baranjske županije, a posebice modernizacija javnog gradskog prometa putnika na području grada Osijeka i integracija s prigradskim i međugradskim prometom u gradovima na području Osječko-baranjske županije te osiguranje strateškog okvira za izradu ekonomsko financijskih dokumenata i tehničke dokumentacije koja će osigurati provedbu projekata za razvoj inteligentnog, održivog i integriranog sustava javnog prijevoza s niskom razinom CO2 i poboljšanom gradskom i regionalnom mobilnošću. U okviru Projekta proveden je postupak pripreme i izrade studija - Master plan i Studija utjecaja na okoliš. Master plan je izrađen u svrhu ukazivanja na potrebe Grada Osijeka i svih gradova u Osječkobaranjskoj županiji, na način da se izradom strateškog plana budući projekti provedu u skladu sa strateškim dokumentima na razini Europske unije, uvažavajući postojeće stanje prometne infrastrukture i stanja na području gradova te da se nađu rješenja za njihovo povezivanje sa svim nacionalnim i međunarodnim prometnim koridorima. Vrijednost projekta: ,46 ( ,00 HRK).
3 1.2. Poveznica sa Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske Poveznica sa Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske u odnosu na područje obuhvata Master plana Strategijom prometnog razvoja RH Hrvatska je podijeljena na pet funkcionalnih regija, koje karakterizira visoka razina prometne interakcije unutar njihovog prostora, i to kako slijedi: Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska, Sjeverni Jadran, Sjeverna i Središnja Dalmacija te Južna Dalmacija. Izradom Master plana prometa u potpunosti će se uskladiti s osnovnim dokumentom Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od do godine. Uskladit će se prometni sektor s prometnim politikama EU, razvoj i modernizacija infrastrukture, uključujući i izgradnju potrebnih prometnih čvorišta, modernizacija sustava javnog prijevoza, povećanje sigurnosti prometa, poboljšanje održivosti prometnog sustava, povezivanje s drugim regijama i poboljšanje okolišno prihvatljivih prijevoznih sredstava. Virovitičko-podravska županija je popisala sporazum o partnerstvu s Vukovarsko-srijemskom, Brodsko-posavskom, Požeško-slavonskom te Osječko-baranjskom županijom koja je izradila Maste plan prometnog razvoja grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, te će se u zajedničkoj suradnji značajno podići kvaliteta usluge izrade samog plana. Uskladit će se sve županijske razvojne strategije na cjelokupno područje obuhvata projekta i to prema sljedećim sektorima: Željezničke pruge Tramvajske pruge Međunarodni teretni promet Zračne luke Riječni promet/luke Cestovni promet Gospodarstvo regije temelji se na: Glavna djelatnost regije Lokalni autobusni sustav Lokalna prometna mreža
4 U nastavku su prikazani glavni zaključci kroz SWOT analizu u vezi s općim pregledom SNAGA - osobna sigurnost - gostoljubivost - poduzetnički duh - povoljan geoprometni položaj - očuvan okoliš - dobri uvjeti za poljoprivredu - poticajne mjere za ulagače - bogatstvo prirodnim resursima - čvorište prometa za udaljene destinacije - rast prekograničnog prometa na postojećim prijelazima - industrijski kapacitet - plovnost rijeka PRILIKE - glavni izvor prihoda je poljoprivreda - razvoj seoskog turizma - Virovitica, Osijek i Slavonski Brod važna su prometna, gospodarska i industrijska čvorišta međunarodne mreže - poboljšana dostupnost zbog razvoja željeznica i cestovnih prometnica - povećanje interesa za poslovnim prostorima uz prometne pravce u europskom koridoru - mogućnosti financiranja iz EU fondova - zakon o poticanju investicija - trend posjećivanja turističkih ruralnih destinacija - mogućnost širenja putničkih usluga - mogućnost proširenja turističke ponude i kapaciteta - sve veća potražnja za ekološki čistim područjima - izgradnja Višenamjenskog kanala Dunav- Sava - mogućnost organiziranja multimodalnog transporta - blizina zračne luke Klisa - Virovitica, Osijek, Slavonski Brod, Požega, Vinkovci i Vukovar važna su prometna, gospodarska i industrijska čvorišta međunarodne mreže SLABOST - zaostajanje u razvoju željezničke infrastrukture - loša lokalna povezanost i nedovoljno ulaganje u održavanje javnih cesta - loša povezanost područjima koja zaostaju u razvoju - nejednaka prometna mreža - visoka stopa nezaposlenosti - loša biciklistička infrastruktura - županije nisu konkurentne u usporedbi s ostatkom regije - najnekonkurentnija regija - nepovezanost sa središnjom Hrvatskom - nedovoljna iskorištenost plovnih putova, postojećih luka i nepovezanost Dunava i Save - nedostatak integriranog putničkog prijevoza u gradskom, prigradskom i regionalnom prijevozu - nedostatak javnog prijevoza i neprilagođenost teže pokretnim osobama - nedovoljno razvijen sektor transportne logistike PRIJETNJE - rastuća stopa nezaposlenosti - slabljenje poslovnog sektora i gospodarskih rezultata - opadanje teretnog prometa - trend posjećivanja egzotičnih destinacija - seljenje jakih svjetskih industrija u nerazvijene zemlje radi jeftine radne snage - odljev visokoobrazovanih kadrova iz zemlje - slabljenje industrijske proizvodnje - terorizam - prometna izoliranost pojedinih dijelova Županije - neujednačena kvaliteta i zastarjelost prometne infrastrukture - smanjenje državnih sredstava za financiranje prometne infrastrukture - zbog izgubljenih europskih prometnih koridora (bivši X i Vc koridor) prijetnja da postanemo izolirana Županija - negativni utjecaj migrantske krize na promet - neuređenost vodnih tokova u okruženju (mogućnost poplave) Sve navedene informacije i podaci te grafički prilozi u ovom poglavlju su preuzeti iz dokumenta Strategija prometnog razvoja RH.
5 Poveznica sa Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske u odnosu na metodologiju izrade U skladu s metodološkim smjernicama usuglašenima od strane Republike Hrvatske i Europske komisije, Strategija prometnog razvoja objedinjuje uobičajene metode strateškog planiranja. U tom smislu, izrada nacionalne prometne strategije uglavnom se temelji na prethodnim sektorskim podacima (studijama i dokumentima), razvijenim prema jednakoj metodologiji, koji su dodatno analizirani i objedinjeni u cilju izrade jedinstvene Strategije. Tijekom tog procesa: izraditi će se baza podataka koja će u budućnosti omogućiti definiranje plana prikupljanja podataka, koji eventualno nedostaju, izvršiti će se različite razine analize s ciljem dobivanja jasne slike trenutnog stanja u prometnom sektoru, postaviti će se inter modalni ciljevi Strategije, utvrditi će se mjere koje se potrebne provesti kako bi se postigli strateški ciljevi. Ova metodologija u četiri koraka provedena je usporedno sa Strateškom procjenom utjecaja na okoliš (SPUO), u skladu s europskim i hrvatskim zakonodavstvom i međunarodnim konvencijama. Kao rezultat SPUO postupka pripremljena je Strateška procjena utjecaja na okoliš čiji su nalazi integrirani u Strategiju. Uz obavezan sadržaj, Strateška procjena utjecaja na okoliš, opisuje i procjenjuje moguće značajne posljedice Strategije na okoliš i mjere predviđene za sprječavanje, smanjivanje i što je više moguće ravnotežu značajnih neželjenih utjecaja na okoliš koje bi mogla imati provedba Strategije. U nastavku su izneseni glavni koraci metodologije koje se moraju primijeniti u izradi Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske čija načela metodologije se mora slijediti prilikom izrade Master plana: Pregled podataka Svi važeći podaci o organizaciji, funkcioniranju i infrastrukturi postojećeg prometnog sustava ( baza podataka ) prikupljeni su i na odgovarajući način predstavljeni u strateškoj analizi. Provedena je analiza kvalitete i ažuriranosti prikupljenih podataka te je utvrđeno koji podaci nedostaju. Temeljem toga, izrađen je plan prikupljanja podataka koji utvrđuje koje je podatke potrebno dodatno prikupiti, koje su metode prikupljanja podataka (ankete, redovno prikupljanje podataka, mikrocenzus itd.) te na koji način institucionalizirati taj postupak. Analiza dostupnosti podataka bit će temelj moguće revizije Strategije. Analiza stanja prometnog sustava Analiza postojećeg stanja prometnog sustava izvršit će se kroz analizu postojeće planske i projektne dokumentacije iz područja prometa, analizu svih dionika prometnog sustava, analizu prometne infrastrukture te analizu prometnih tokova na prometnoj mreži. Analizom postojeće prostorno-planske i projektne dokumentacije obuhvatit će se prostorni planovi i svi aktualni planovi i projekti vezani za stanje i razvitak prometne infrastrukture i prometnog sustava općenito. Osim dokumenata koji su izravno vezani uz prometni sustav, analizirati će se su dokumenti i podatci koji izravno ne pripadaju prometnom sustavu, ali su vrlo važni za kvalitetno planiranje prometnog sustava. Tu se ubrajaju demografski podaci, podatci iz područja gospodarstva, turizma i slično.
6 Analiza stanja Javni prijevoz Korištenje javnog gradskog prijevoza ukazuje da kvaliteta usluge u javnom gradskom prijevozu još uvijek nije konkurentna korištenju osobnog vozila. Cilj i svrha pružanja javne prijevozničke usluge je istražiti indikatore kvalitete prijevozne usluge u javnom gradskom prometu u odnosu na ukupnu prijevoznu potražnju. Analizom stanja kvaliteta javnog prijevoza sastavit će se komparativna analiza utjecaja kvalitete prijevozne usluge na prijevoznu potražnju. Opisat će se javni gradski prijevoz, sa kojima se problemima suočava kako bi ostao konkurentan sa ostalim načinima prijevoza. Potražnja za javnim prijevozom je najveća u razdobljima vršnih opterećenja. Također će se istražiti prednosti korištenja javnog prijevoza, kao što je smanjenje gužvi i vremena putovanja. Javni gradski prijevoz putnika se međusobno nadopunjuje s prigradskim prijevozom putnika s kojim se povezuju prigradska naselja sa užim gradskim područjem i time predstavljaju jedinstveni sustav prijevoza putnika koji služi da ti isti putnici dođu do svog krajnjeg cilja: škola, posao, kupovina, rekreacija i sl. Ciljevi pružanja javne prijevozničke usluge povećati će kvalitetu prijevoza, dostupnost, veću sigurnosti, pristupačnost i praktičnost. Analizom funkcije javnog prijevoza, te anketom značajnijih indikatora kvalitete korisnika prijevozne usluge moći će se zaključiti koja su poboljšanja potrebna kako bi se promijenila u korist većeg korištenja javnog gradskog prijevoza. Analiza stanja- socijalna uključenost Javni prijevoz igra ključnu ulogu u produbljivanju ili smanjivanju socijalne isključenosti ranjivih skupina i skupina u nepovoljnom položaju, utječući na dostupnost osnovnih usluga, zapošljavanje i društvene odnose. Negativni učinci prometnog sustava na okoliš, sigurnost i javno zdravlje također mogu nerazmjerno utjecati na skupine u nepovoljnom položaju, kako bi osobe ograničene mobilnosti i smanjene pokretnosti mogle doseći i koristiti usluge javnog prijevoza. Ključni element bilo koje tvrtke je prijevoz. Prijevoz zauzima jednu trećinu iznosa troška tvrtke te jako utječe na transportni sustav. Prijevoz, odnosno transport roba je potreban u cijelom proizvodnom postupku, samoj isporuci do krajnjih potrošača kao i kod povrata robe. Samo dobra koordinacija između svakih od komponenata će donijeti maksimalne prihode. Cilj je efikasnije odvijanje cjelokupnog prometa u gradu smanjenjem broja teretnih vozila, što dovodi do smanjenja zagušenja ulične mreže i vremena putovanja, veće sigurnosti itd. Također utječe i na ekonomičnost i energetsku potrošnju, ekologiju i kvalitetu života u gradu i slično. Distribucija se označava kao proces koji slijedi proizvodnju robe i dobara od trenutka kada su ona komercijalizirana do njihove isporuke potrošačima. Obuhvaća razne aktivnosti i operacije koje osiguravaju da se roba stavi na raspolaganje kupcima, bilo da se radi o prerađivačima ili o potrošačima. Distribucija robe i dobara se obavlja između svih sudionika opskrbnog lanca. Najčešća je distribucija iz zemlje u zemlju, no kako bi proizvod došao na pravo mjesto, potrebna je kvalitetna usluga prijevoza. Analiza stanja smanjenje emisije CO2 Analizom postojećeg stanja utvrdit će se da tijekom dana središtem gradova prometuje više od 50% cjelokupnog prometa na gradskom području te prođe kroz najuže gradsko središte, što je velikim djelom rezultat činjenice da je neophodna izgradnja novih prometnica izvan grada. Ovakva prometna slika rezultira prometnim zagušenjima tijekom vršnih sati te dovodi do znatnog narušavanja sigurnosti pješačkog i biciklističkog prometa kao i zagađenja okoliša te smanjenja kvalitete života građana. Kako bi se i dalje sustavno poticale održive prometne navike građana te poboljšala prometna kultura pristupit će se integriranom, sustavnom i strateškom prostorno - prometnom planiranju, koje će u potpunosti iskoristiti mogućnosti i prednosti drugih oblika, odnosno održivih oblika prometovanja. Fosilna goriva izgaraju proizvode, onečišćujuće tvari koje se mogu prenijeti na velike udaljenosti te mogu škoditi
7 ljudskom zdravlju, biljkama, životinjama i ekosustavima. Takve tvari i njihovi derivati, dovode do uništenja vodenih ekosustava koji ljudi uzrokuju probleme dišnih organa i razne druge bolesti. U gradskim područjima, mnogi utjecaji prometa na okoliš osjećaju se i na mjesnoj razini. Ako usporedimo emisije CO2 u cestovnom prometu s ostalim oblicima prometa, onda na cestovni promet otpada 72% onečišćenja ugljik (IV) oksidom, na zračni promet oko 11%, željeznički oko 4% i oko 5% na ostale oblike prometa. Cilj izrade Master plana je prikazati različite strategije i metode koje možemo provesti u cilju smanjenja emisija ugljičnog dioksida iz cestovnog prometa. Cestovni promet igra jako veliku ulogu u emitiranju plinova i zbog ove činjenice podnose se različite mjere kako bi se smanjilo emitiranje CO2 iz cestovnog prometa te na taj način sačuvao naš planet i za buduće generacije. Analiza stanja - Funkcionalno regionalna analiza Za svaku funkcionalnu regiju napravljena je detaljna analiza temeljem postojećih podataka, s fokusom na definiranje potreba na velikim prometnim udaljenostima te na regionalnoj, prigradskoj i lokalnoj razini. Pritom su razmatrane sektorske studije, koje su izrađene kao temelj za izradu. Strategije i utvrđeni ključni aspekti koje je potrebno poboljšati, razmotriti ili/i riješiti. Analiza stanja - Sektorska analiza Za svaki sektor provedene su relevantne analize (analiza potražnje, analiza dostupnosti, procjena kvalitete infrastrukture, procjena kapaciteta, procjena interoperabilnosti, analiza operativnih ograničenja, analiza rokova, analiza crnih točaka, funkcionalnosti, okoliša itd.). Pritom su uzete u obzir različite razine prikupljanja podataka, s ciljem definiranja ključnih pitanja. S obzirom da se analiza temelji na postojećim podacima, Strategija jasno utvrđuje razine analize koje se nisu mogle izvršiti zbog nedostatka podataka. Analiza stanja - Testiranje hipoteza (pretpostavki) Zbog nedostatka podataka o prometu i/ili nepotpunih informacija temeljem kojih bi se na odgovarajući način donosile odluke, pri izradi Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske korišteno je metodološko sredstvo postavljanja pretpostavki. S ciljem daljnje razrade Strategije, izrađena je duga lista pretpostavki u svrhu određivanja ciljeva. Pretpostavke su postavljene iz postojeće nacionalne prometne strategije, ulaznih sektorskih podataka, stručnih rasprava ili radionica te izravno iz analize Strategije. Pretpostavke se odnose na: snage, slabosti (unutarnji problem), prilike ili prijetnje (vanjski problem). S vremenom se ova postojeća lista pretpostavki može revidirati dodatnom analizom, na način da se svaka pretpostavka: potvrdi, odbaci ili utvrdi potreba za procjenom u kasnijoj fazi zbog nedovoljnih podataka/informacija.
8 Ciljevi Temeljem rezultata prethodne analize, izrađena je lista intermodalnih posebnih ciljeva u svrhu naglašavanja potencijala i snaga, odnosno prevladavanja prijetnji i slabosti nacionalnog prometnog sektora. Ispunjavanje ovih ciljeva vodi do uspostave održivog i učinkovitog multimodalnog prometnog sustava. Za svaki cilj utvrđene su ciljne vrijednosti, rokovi i pokazatelji uspješnosti. Mjere Kako bi se postigli utvrđeni Inter modalni ciljevi, definirane su mjere za svaki pojedini sektor. Mjere su izrađene u područjima: organizacije ( ticketing, prometne udruge, usklađivanje voznih redova itd.), operativnosti (uklanjanje ili uvođenje novih stanica i stajališta, preusmjeravanje linija, promjene u operativnom konceptu, vozni park, upravljanje prometom itd.), infrastrukture (proširenje, povećanje kapaciteta, povećanje projektirane brzine, rekonstrukcija stanica itd.) Geografsko područje Master plana Geografsko područje Master plana obuhvaća, osim područja nositelja projekta Virovitičko-podravske županije, i područja partnerskih slavonskih županija Vukovarsko-srijemske, Požeško-slavonske, Brodsko-posavske te Osječkobaranjske županije. Područje Virovitičko-podravske županije teritorijalno je organizirano u tri grada i trinaest općina. Status grada imaju Virovitica, Slatina i Orahovica. Općine su: Crnac, Čačinci, Čađavica, Gradina, Lukač, Mikleuš, Nova Bukovica, Pitomača, Sopje, Suhopolje, Špišić Bukovica, Voćin i Zdenci. Sve ostale relevantne informacije vezano za Virovitičko-podravsku županiju su dostupne na službenoj web stranici a koje se odnose na: Položaj i značaj Korisnika Demografski podaci Korisnika Gospodarstvo Korisnika Infrastruktura Korisnika Gradovi i općine Korisnika Prostorni plan Korisnika Ostalo Područje Vukovarsko-srijemske županije teritorijalno je organizirano u 5 gradova i 26 općina. Status grada imaju Vukovar, Vinkovci, Otok, Ilok, Županja. Općine su: Andrijaševci, Babina Greda, Bogdanovci, Borovo, Bošnjaci, Cerna, Drenovci, Gradište, Gunja, Ivankovo, Jarmina, Lovas, Markušica, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Štitar, Tompojevci, Tordinci, Tovarnik, Trpinja, Vođinci i Vrbanja. Sve ostale relevantne informacije vezano za Vukovarsko-srijemsku županiju dostupne su na web stranici
9 Područje Požeško-slavonske županije čini pet gradova i pet općina. Gradovi su: Kutjevo, Lipik, Pakrac, Pleternica i Požega, a općine: Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol i Velika. Sjedište Županije nalazi se u Požegi. U obuhvatu 5 gradova se nalazi 154 naselja, dok se preostalih 123 naselja nalaze unutar 5 općina. Sve ostale relevantne informacije vezano za Požeško-slavonsku županiju dostupne su na web stranici Područje Brodsko-posavske županije čine 2 grada i 26 općina. Gradovi su: Nova Gradiška i Slavonski Brod, a općine: Bebrina, Brodski Stupnik, Bukovlje, Cernik, Davor, Donji Andrijevci, Dragalić, Garčin, Gornja Vrba, Gornji Bogićevci, Gundinci, Klakar, Nova Kapela, Okučani, Oprisavci, Oriovac, Podcrkavlje, Rešetari, Sibinj, Sikirevci, Slavonski Šamac, Stara Gradiška, Staro Petrovo Selo, Velika Kopanica, Vrbje i Vrpolje. Sjedište Županije nalazi se u Slavonskim Brodu. Sve ostale relevantne informacije vezano za Požeško-slavonsku županiju dostupne su na web stranici Područje Osječko-baranjske županije obuhvaća 264 naselja smještena u 42 jedinice lokalne samouprave od kojih je 7 sa statusom grada (Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Osijek i Valpovo) te 35 sa statusom općine (Antunovac, Bilje, Bizovac, Čeminac, Čepin, Darda, Donja Motičina, Draž, Drenje, Đurđenovac, Erdut, Ernestinovo, Feričanci, Gorjani, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Koška, Levanjska Varoš, Magadenovac, Marijanci, Petlovac, Petrijevci, Podgorač,Podravska Moslavina, Popovac, Punitovci, Satnica Đakovačka, Semeljci, Strizivojna, Šodolovci, Trnava, Viljevo, Viškovci, Vladislavci i Vuka). Sjedište Županije je u Osijeku, a sve ostale relevantne informacije vezano za Osječko-baranjsku županiju dostupne su na web stranici 2. Ciljevi i pristup pri izradi Master plana Svrha izrade Master plana je da se ustanovi postojeće i buduće potrebe regije koje utječu na prometnu potražnju kao što su razvoj poslovne infrastrukture (tvornice, poslovne zone, postrojenja za preradu i obradu, itd.), razvoj znanstvenih institucija (škole, fakulteti, instituti itd.), razvoj zdravstveno-rehabilitacijskih ustanova (bolnice, toplice), razvoj trgovačkih centara (trgovačke zone i trgovački centri), razvoj sportsko-rekreacijskih sadržaja (sportski objekti i tereni) te razvoj kulturnih i zabavnih sadržaja (dvorane, kulturni objekti, zabavni parkovi itd.). Sukladno navedenom utvrđene potrebe (prometne potražnje) koristit će se u svrhu definiranja zahtjeva prometnog sustava (modela), paralelno s potrebama proizašlima iz relevantnih sektorskih analiza. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MPPI) je u fazi finaliziranja prijedloga Nacionalne prometne strategije i Nacionalnog prometnog modela. Nacionalni prometni model će se koristiti za analiziranje prijedloga Nacionalne prometne strategije u svrhu utvrđivanja posljedica, KPI-a te u konačnici će poslužiti kao mjera za dovršetak Nacionalne prometne strategije. Nacionalni prometni model i Nacionalna prometna strategija se treba uvažiti i koristiti kao osnova prilikom izrade Master plana Opći cilj Opći cilj Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske, pa tako i opći cilj Master plana razvoja je postizanje
10 učinkovitog i održivog prometnog sustava na prostoru Republike Hrvatske, uzimajući u obzir novu ulogu nakon njezina pristupanja Europskoj uniji u srpnju godine. Kako bi se postigao taj cilj sve intervencije koje definira Strategija sukladne su politikama, standardima i propisima Europske unije koje moraju biti primijenjene i u izradi ovog Master plana, a to su: - osiguranje ekološke i socijalne održivosti, - osiguranje sigurnosti i zaštite, - osiguranje učinkovitosti, - osiguranje financijske održivosti, - unapređenje dostupnosti i socijalne uključenosti, - unapređenje energetske učinkovitosti, - unapređenje podjele vidova prometa u korist javnog prijevoza, - ekološki prihvatljivih i alternativnih vidova (pješaci i bicikl), - povećanje razine uslužnosti, - osiguranje kvalitete usluge, - osiguranje interoperabilnosti sustava. Uz navedene potrebno je postići sljedeće ciljeve: - osiguravanje osnove za održivi razvoj sektora (financijski, tehnički, ekološki itd.), - usklađenje ciljeva pojedinih prometnih sektora sukladno važećim strategijama i planovima Korisnika i partnerskih institucija, - postizanje integriranog pristupa planiranju prometa na svim razinama - nacionalnoj, (funkcionalno) regionalnoj, lokalnoj, s time da se sve temelje na zajedničkoj metodologiji i utvrđuju jasan slijed planiranja počevši od SPR-a, - utvrđivanje potreba lokalne/regionalne mobilnosti radi nadopune uzoraka međunarodne mobilnosti i mobilnosti na velike udaljenosti utvrđenih u SPR-u, - stvaranje zajedničkog alata za planiranje neovisnog o financijskim sredstvima, - analiza i predlaganje unaprjeđenja u prometnom sustavu iz različitih perspektiva (organizacija, upravljanje, funkcionalnost, infrastruktura itd.), - utvrđivanje stvarnih potreba za unaprjeđenje prometnog sustava kao alata za podršku socioekonomskog razvoja područja, - planiranje prometnog sustava u skladu s potrebama ostalih socioekonomskih sektora (obrazovanje, zdravlje, kruti otpad, turizam, industrija, logistika itd.), - utvrđivanje nužnih koraka za daljnji razvoj definiranih mjera Pristup pri izradi prometnog modela Nacionalni prometni model predstavlja odgovarajuću osnovu za izradu regionalnog / detaljnog prometnog modela. U cilju ispunjenja svih uvjeta za kvalitetnom izradom Prometnog modela treba se koristiti metodologija izrade planova i prometnih modela za održivi prometni razvoja kao npr. metodologija utvrđena od strane JASPERS-a ( JASPERS Appraisal Guidance (Transport) The use of Transport Models in Transport Planning and Project Appraisal, August 2014., ), a sve u suglasju sa aktualnim preporukama i uputama od strane EU. Pristup izrade predviđa: 1. Prikupljanje podataka i istraživanja
11 2. Analiza prethodnih studija i planova te planiranih projekata Generalne značajke Virovitičko-podravske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Vukovarskosrijemske županije, sociološko-demografski razvoj, naseljenost, broj vozila, prihodi, bruto domaći proizvod (BDP), analiza prometne infrastrukture i postojeće transportne usluge, pravni okviri, važeći planovi, studije itd. 3. Izrada Prometnog modela na bazi Nacionalnog prometnog modela Izrada prometnog modela koristeći Nacionalni prometno model te prilagođavajući ga regionalnom / glavnom prometnom modelu na način da se raščlani na dodatne prometne zone kako bi se prezentirao i predvidio promet i to kako slijedi: i. Interni prometni tokovi po županijama ii. Prometni tokovi od županija istočne Hrvatske do ostalih županija u Republici Hrvatskoj iii. Prometni tokovi iz Virovitičko-podravske županije prema ostalim županijama iv. Tranzitni tokovi kroz Županije Istočne Hrvatske v. Međunarodni tokovi Potrebne radnje koje su uključene u izradu prometnog modela istočne Hrvatske obuhvaćaju: i. Izrada prometnog modela kao pod-mreže modela za Nacionalnog prometnog modela u odgovarajućem programskom paketu za izradu makroskopskih prometnih modela. ii. Izrada prometnog modela Master plana Istočne Hrvatske na bazi podataka dobivenih od Nacionalnog prometnog modela, Strategija, te prikupljenih podataka iz istraživanja, praćenja i obavljenih intervjua. iii. Zoniranje prometnog modela Master plana Istočne Hrvatske na bazi podataka dobivenih od Nacionalnog prometnog modela, Strategija, te prikupljenih podataka iz istraživanja, praćenja i obavljenih intervjua. iv. Prikupljanje sociološko-demografskih podataka za izradu Master plana. v. Model potražnje podataka s gravitirajućeg područja vi. Detaljno iskazivanje prometnih mreža; cestovna, željeznička, zračni, riječni, javni prijevoz, prometne linije, usluge i vremenski rasporedi vožnje itd. vii. Kalibriranje i potvrda prometnog modela u odnosu na dobivene podatke empirijskim (iskustvenim) putem viii. Praćenje, istraživanje, intervjuiranje 4. Izrada više-varijantnih rješenja Utvrđivanje i prioritetiziranje nedostataka za sve modele transporta, utvrđivanje mogućih rješenja sa predviđanjem mjera/projekata za otklanjanje/umanjenje nedostatak, izrada integralnog sustava javnog prijevoza koji omogućuje stvaranje nove potražnje i integracije sa transportnim sustavom na nacionalnoj razini, evaluacija svakog zasebnog projekta, izrada prioritetne liste projekata (kratkoročni, srednjoročni i dugoročni), izrada i ocjenjivanje alternativnih rješenja (maksimalno 3 varijante, ako je moguće) sveobuhvatnog Master plana. 5. Izrada Prometnog modela odabranog Master plana Obavještavanje, komuniciranje i prezentiranje dionicima i zainteresiranim stranama u projektu, postizanje konsenzusa na odabrano rješenja od bitnih dionika projekta, prijedlog projekta ITS-a (inteligentnog transportnog sustava) radi povećanje kapaciteta/apsorpcije prometne mreže sa
12 procjenom investicija, izraditi strategiju javnog izlaganja, informiranja i komuniciranja. 6. Izrada Master plana kroz integrativni i participativni proces Institucionalna organizacija u pogledu; javni transport, pješačke i biciklističke mreže, prometni sustavi; analiza uloga javnog i privatnog sektora u pogledu davanja usluga 7. Promet i sigurnost Revizija svih komponenti Master plana u pogledu cost effective mjera radi osiguranja sigurnosti korisnika za vrijeme izgradnje i korištenja 8. Strateška procjena utjecaja na okoliš Suradnja i pomoć na izradi pristupa monitoringa te na izradi završnog Izvještaja strateške procjene utjecaja na okoliš 9. Financijski dijelovi Master plana Detaljna procjena troškova Master plana koji obuhvaća višegodišnje planiranje troškova sa očekivanim izvorima financiranja, po fazama i aktivnostima. Utvrđivanje postojećih i moguće očekivani investicijski sredstava na razini države, županije, gradova za realizaciju Master plana Utvrđivanje mogućih zajmodavaca / vanjskih izvori sredstava Financijski modeli Program monitoringa 10. Implementacija Master plana Akcijski plan Akcijski plan realizacije za kratkoročne, srednjoročne i dugoročne projekt
13 3. Zadaci koje treba izvršiti izrađivač / sastavni dijelovi Master plana Tijekom izrade Master plana Konzultant treba uspostaviti organizacijsku strukturu projektnog tima i osigurati stalan ured i opremu za projekt u Virovitičko-podravskoj županiji Procjena kakvoće i dostupnosti podataka Izrađivač zadatak prikupljanja svih postojećih podataka o prometnom sustavu započinje provjeravanjem kakvoće i dostupnost postojećih podataka, uzimajući u obzir i prethodne planove iz prometnog sektora i prostornog planiranja, kao i odgovarajuće studije izvedivosti, i utvrditi podatke koje je potrebno prikupiti kao dio zadatka Prikupljanje podataka Prikupljanje podataka radi se za potrebe izrade prometnog modela te kao podršku cijelom nizu potrebnih analiza. Prikupljaju se svi podaci koji nedostaju, a za koje je u prethodnom zadatku utvrđeno da su relevantni za Plan s obzirom na infrastrukturu, upravljanje i organizaciju prometnog sustava. Zadatak uključuje također uključivati aktivnosti anketiranja i prikupljanja podataka o ponudi i potražnji u prometu radi razvijanja multimodalnog prometnog modela. Potrebno je također prikupiti informacije i podatke vezane uz upravljanje i održavanje prometnog sustava u tehničkom, organizacijskom i financijskom smislu. Prikupljanje podataka i informacija mora uključivati i odgovarajuće planove za analizirano područje (uporaba zemljišta, otpad, turizam, gospodarski i društveni razvoj, obrazovanje, industrija, zdravstvo itd.) Način prikupljanja podataka Potrebno je prikupiti postojeće podatke koji su neophodni za izradu prometnog modela. Prvenstveno se misli na podatke o prometu koje prikupljaju različite ustanove ili poduzeća koje se bave prometom, te na socioekonomske podatke koje prikuplja službena statistika. U slučaju da određeni podatci ne postoje ili iz nekih drugih razloga nisu dostupni u uporabljivom obliku u okviru izrade prometnog modela potrebno je provesti terenska istraživanja prometa: ankete i brojenja prometa. Za svaki prometni sektor potrebni su zasebni podaci Postojeći podatci Veliki dio podataka koji su potrebni za izradu prometnog modela već postoji. U upotrebljivom obliku mogu se pronaći podatci o mreži prometnica, prometnim zonama, varijable prometnih zona iz kojih se generiraju putovanja, podatci koji su korisni za kalibraciju i validaciju modela itd. Ove podatke prikupljaju razne ustanove i javna poduzeća koja se bave prometnom problematikom. Dio podataka koji se odnosi na socio-ekonomske varijable nalazi se u službenoj državnoj statistici a dio podataka koji se odnosi na privlačenje ili atrakciju putovanja a tiče se namjene površina nalazi se u odgovarajućim uredima administrativnih prostornih jedinica. Ako ne postoje potrebni podatci u zadovoljavajućem obliku neophodno je provesti određena terenska istraživanja kako bi se došlo do željenih podataka.
14 Terenska istraživanja Terenska istraživanja provest će se u sklopu Master plana kako bi se mogla modelirati putovanja koja nastaju izvan područja obuhvata. Potrebno je napraviti anketu prometa na vanjskom kordonu, odnosno na vanjskim granicama područja obuhvata. Iz anketnih podataka modeliraju se tranzitna i izvorišno-ciljna putovanja. Drugi razlog provođenja terenskih istraživanja su podatci koji su nam potrebni za kalibraciju i validaciju modela. Simulirane tokove prometa u prometnom modelu potrebno je usporediti sa izbrojenim vrijednostima u stvarnom prometnom sustavu. To je takozvani postupak kalibracije modela. Zbog čega je potrebno provesti brojenje i anketu prometa na točno određenim presjecima prometne mreže, takozvane "screen" linije Popis podataka koji su potrebni Za sve prometne sektore potrebni su podaci o: infrastrukturi, prometu, financiranju (prihodima i troškovima), upravljanju, održavanju, protočnosti, sigurnosti Cestovna mreža prikaz cestovne mreže, kategorija ceste, broj prometnih trakova i njihova širina, PGDP, broj smjerova vožnje (jednosmjerne, dvosmjerne), broj kolnika, tipovi raskrižja na cesti (izvan razine, u razini, semaforizirana, nesemaforizirana itd.), vrsta terena, uzdužni nagibi, horizontalni zavoji, maksimalna dopuštena brzina vožnje Željeznička mreža prikaz mreže željezničkih pruga, podaci o prometu, teretnom i putničkom, karakteristike pruge (broj kolosijeka, kapacitet, brzina, itd.), službena mjesta na pruzi, analiza grafikona voznoga reda, broj i vrste vlakova i njihove osnovne karakteristike po pojedinim linijama, kapacitet putničkih i teretnih vlakova prema sastavu navedenim u Prometno transportnoj uputi za putnički i teretni prijevoz, operativna brzina vlaka, podaci o nesrećama.
15 Mreža javnog prijevoza prikaz mreže linija javnog prijevoza- međugradske linije, prigradske (županijske) linije, gradske linije, broj autobusa i vrsta autobusa (jednodijelni, višedijelni), broj sjedala i stojećih mjesta odnosno kapacitet putnika, operativna brzina, red vožnje, učestalost (po liniji), ostvareni promet (km/liniji), ukupan broj putnika godišnje, linija, distribucija dan/tjedan/mjesec/godina, svrha, uzorci polazišta/odredišta itd., pristupačnost, naročito za invalide, cijene prijevoza, struktura i sustav naplate karata, podaci o nesrećama Parkirališta i garaže prikaz lokacija parkirališta i garaža, kapaciteti, popunjenost, upravljanje/cijene parkiranja Riječni promet i luke prikaz lučkih bazena i terminala, ostvareni promet: teretni i putnički, kapaciteti, podaci o prekrcajnoj mehanizaciji, vrsta i kapacitet brodova (putničkih i teretnih) u luci, ukupan broj putnika godišnje, linija, distribucija dan/tjedan/mjesec/godina, svrha, uzorci polazišta/odredišta itd Zračna luka tip i namjena zračne luke, najvažnija infrastruktura, stanje odnosno dotrajalost i razina održavanja zračne luke, kapacitet zračne luke, najvažnije destinacije koje opslužuje, učestalost odnosno broj zrakoplovnih operacija slijetanja i uzlijetanja, osnovne karakteristike zrakoplova te njihov kapacitet (putnici, teret), povezivanje zračne luke s drugim modalitetima prijevoza kao što su automobil, željeznica, autobus itd Glavne aktivnosti na izradi Master plana i prometnog modela - analizirati postojeće, relevantne strategije, planove na regionalnom (županijskom) i nacionalnom (državnom) nivou, uvažavajući pri tome i kontekst EU - analizirati postojeći pravni okvir RH i EU u pogledu organizacije, financiranja, koordiniranja, javnog privatnog partnerstva i međusobnog natjecanja
16 - utvrditi dionike i. Javna tijela i nadležna tijela za prostorno planiranje i strategiju ii. Operateri javnog prijevoza (vlasnički: javni i privatni) iii. Korisnici i organizacija korisnika javnog prijevoza iv. Nevladine organizacije koje imaju doticaj sa javnim prijevozom v. Politički predstavnici - utvrditi potencijalne nedostatke i prepreke i. organizacijskih ii. pravnih iii. institucionalnih iv. financijskih - provoditi radionice u svrhu utvrđivanja ciljeva i zahtjeva i. generalni ciljevi (okoliš, natjecanje/kooperacija sa ostalim modulima) ii. kvaliteta ponude javnog prijevoza (standardi i ciljevi) iii. regionalna i lokalna pristupačnost (unutar regije, između i unutar urbanog područja) iv. vrsta i razina usluge javnog prijevoza v. financijska mreža (budžet, odgovornosti, subvencije) - oformiti upravljačko tijelo projekta i utvrditi komunikacijsku te organizacijsku strukturu svih dionika u projektu - opisati metodologiju rada Master plana i prometnog modela - analizirati, istražiti i prikupiti i. sve potrebne informacije i podatke - utvrditi postojeću organizacijsku strukturu javnog prijevoza i. pravni okvir između nadležnih tijela i operatora davatelja usluge ii. operatori davatelji usluga iii. postojeća suradnja iv. odgovornosti - utvrditi stanje trenutačne ponude i. postaje i stanice ii. linije i vremenski rasporedi iii. vrijeme obavljanje operacija iv. Vozila i kapaciteti v. itd. - utvrditi postojeću potražnju i. broj korisnika / putnika - utvrditi postojeće O-D informacije i. postojeće mogućnosti dobivanja informacija - oformiti baze podataka za obradu podataka potrebe i potražnje i. baza podataka treba biti oformljena na način da omogući dioniku u Javnom prijevozu mogućnost obrade podataka i monitoringa, a koja je spojena sa prometnim modelom koji će omogućiti uvid u bazne podatke - izraditi prometni model i. Izrada prometnog modela Master plana Istočne Hrvatske kao pod-mreže modela za Nacionalnog prometnog modela u odgovarajućem programskom paketu za izradu
17 makroskopskih prometnih modela. ii. Izrada prometnog modela Master plana Istočne Hrvatske na bazi podataka dobivenih od Nacionalnog prometnog modela, Strategija, te prikupljenih podataka iz istraživanja, praćenja i obavljenih intervjua. iii. Zoniranje prometnog podataka dobivenih od Nacionalnog prometnog modela, Strategija, te prikupljenih podataka iz istraživanja, praćenja i obavljenih intervjua. iv. Prikupljanje sociološko-demografskih podataka za izradu Master plana. v. Model potražnje podataka s gravitirajućeg područja. vi. Detaljno iskazivanje prometnih mreža; cestovna, željeznička, zračni, riječni, javni prijevoz, prometne linije, usluge i vremenski rasporedi vožnje itd. vii. Kalibriranje i potvrda prometnog modela u odnosu na dobivene podatke empirijskim (iskustvenim) putem viii. Praćenje, istraživanje, intervjuiranje - prometni model mora biti interoperabilan sa nacionalnim prometnim modelom - izraditi koncept primjene i održavanja prometnog modela nakon što je Master plan izrađen i predan Naručitelju - utvrditi nedostatke, mane i prepreke vezano uz postizanje ciljeva - predvidjeti buduće potražnje i. izraditi tri scenarija razvoja bazirajući se na Nacionalnom razvojnom scenariju (Nacionalni model) ii. izraditi model socio-demografskog širenja iii. izraditi modele predviđanja razvojnih scenarija sukladno Nacionalnom modelu za ekstra regionalni razvoj i između regijske potražnje - evaluirati buduće situacije u odnosu na postojeće stanje potražnje i ponude u pogledu javnog prometa (referentni slučaj) - izraditi opcije regionalne strategije koje se sastoje od mjera, projekata i uvjerenja usmjerenih za postizanje regionalnih strateških ciljeva. Opcije regionalne strategije trebaju biti sukladne sa Nacionalnom prometnom strategijom. - izraditi nove organizacije integralnog javnog prometnog sistema koji mora obuhvatiti različite oblike ponude, a što uključuje linijski orijentirane usluge, koridorno orijentirane usluge i fleksibilne oblike vrsta usluga za odaziv na potražnju i. usluge davanja prijevoza učenika do/od osnovnih škola ii. razviti i izraditi minimalne standarde usluga u javnom prijevozu iii. razviti pristup integriranom regionalnom povezanom, faznom, redu vožnje iv. na temelju predloženih redova vožnje utvrditi broj, tip i karakteristike vozila javnog prijevoza - izraditi operacijske i infrastrukturne mjere i. utvrditi opcije za operacijski menadžment i kontrolu provedbe redova vožnje kao i minimalne tehničke uvjete sustava ii. utvrditi opcije informiranja korisnika o mogućnostima putovanja iii. utvrditi opcije informiranja korisnika za vrijeme putovanja kao i minimalne tehničke uvjete sustava iv. utvrditi lokacije/pozicije integracije prometnih sustava intermodalni čvorovi v. kategorizirati pozicije/lokacije integracije sa utvrđivanje minimalnih standarda za
18 njihovo opremanje vi. utvrđivanje ostalih infrastrukturnih radova potrebnih za provođenje organizacije i operacije vii. utvrditi opcije za administrativno upravljanje budućeg integriranog javnog prometa - izraditi plan implementacije i. izrada procjena troškova za implementaciju sa davanjem prijedloga vezano za financiranje implementacije i budućeg menadžmenta ii. utvrđivanje faznosti implementacije iii. izrada tri scenarija razvoja javnog prijevoza koji se odnosi na uobičajene mjere poslovanja, pojačane mjere i progresivne mjere. - prognoza od 2015 / 2016, 2030, 2040 i. evaluacija utjecaja predloženih mjera koji proizlaze iz tri planirana scenarija ii. modalno razdvajanje putničkog prometa koristeći analizu ekonomske kompetitivnost na specifičnim rutama iii. tijek putnika i efikasnost prometnih linija iv. skraćenje vrijeme putovanja v. prognoza prihoda vi. prioritizacija mjera temeljeći se na načelnoj CB analizi - utvrditi postojeći tarifni model i cijenu karata - predložiti novi integralni tarifni model - predložiti sisteme (kanale) prodaje karata, naplate i kontrolu karata - predložiti portfelj karata u novi prometni sustav - predložiti opcije i faze implementacije novog tarifnog sustava i karata - predložiti model prikupljanje i podjele prihoda između transportnih operatera u tarifno-prometnom (prijevozničkom) udruženju - predložiti model koji osiguravanja prihoda - izraditi marketing plan implementacije, od pripreme pa sve do korištenja od samih putnika - izraditi procjenu troškova izrade koncepta marketinga te davanje sugestija vezano za financiranje istog Institucije zadužene za pojedinu vrstu podataka Za podatke koji se navode u ovom dokumentu, a isti ne postoje ili ih nije moguće isporučiti ili učiniti dostupnim i upotrebljivim, potrebno je da sudionik u izradi Master plana koji je zadužen za osiguravanje tih podataka pisanim putem navede razloge o nemogućnosti isporuke kako bi se pravovremeno mogla pripremiti, naručiti i provesti odgovarajuća istraživanja. Svi prostorni podatci trebaju biti na razini prometnih zona koje bi trebale biti detaljnije od onih u nacionalnom prometnom modelu što znači barem na razini naselja i statističkih krugova. Kartografski podatci trebali bi biti u GIS formatu odnosno digitalnom obliku. Prostorni podaci se pohranjuju, raspoloživi su te se održavaju na najprikladnijoj razini. Prostorni podaci prikupljeni na jednoj razini državne vlasti dijele se s drugim državnim tijelima, biti će raspoloživi pod uvjetima koji ne ograničavaju njihovu širu uporabu. To se posebno odnosi na prometne zona sa atributima za generiranje putovanje te multimodalnu mrežu prometnica sa pripadajućim varijablama. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (MPPI) će osigurati dostupnost podataka koji su bili inputi za izradu nacionalnog prometnog modela ili naložiti izrađivačima modela da te podatke učine dostupnima i upotrebljivim za izradu Glavnih planova pojedinih regija Republike Hrvatske. To se prvenstveno odnosi na podatke koji su služili
19 za modeliranje putovanja po 4-koračnom modelu putovanja. Podatci za 4-koračni model putovanja su: - atributi prometnih zona iz kojih su generirana putovanja putnika i tereta, - stope po kojima su generirana putovanja za produkciju i atrakciju po svrhama putovanja i vrstama tereta, - podatci o distribuciji putovanja po svrhama za putnike i teret (ukupan broj putovanja, ekvencija i duljina putovanja, prosječna duljina putovanja, parametri funkcije otpora gravitacijskog modela itd.), - podatci po kojima je napravljena načinska raspodjela putovanja (teretni i putnički), - podatci o dodjeli putovanja na mrežu za sve modalitete prometa. Konzultant u suradnji s Naručiteljem pribaviti će podatke koji će biti generatori putničkog i teretnog prometa. Ovi podatci se unose u prometni model kao atributi prometnih zona. Atributi bi trebali biti prikupljeni po uzoru na nacionalni prometni model po prostornim jedinicama koje će se odrediti na području obuhvata (gradovi i općine u obuhvatu) Konzultant će pribaviti socio-ekonomske podatke koji se dovode u korelaciju s prometom na području obuhvata a to su stanovništvo, bruto društveni proizvod (BDP), zaposlenost, prihodi, turizam, uvoz-izvoz, regionalne razlike, usporedba sa susjednim zemljama. Konzultant će organizirati ili naručiti provedbu ankete o navikama putovanja (anketa kućanstava) i anketu prijevoznika po uzoru na istraživanja koja su provedena u okviru izrade nacionalnog prometnog modela za putnička i teretna putovanja. Naručitelj će organizirati i koordinirati prikupljanje podataka od strane svih poduzeća i institucija koje su u nadležnosti KORISNIK-a i jedinica lokalnih samouprava. Naručitelj će u suradnji s Ministarstvom unutrašnjih poslova (MUP) prikupiti podatke o broju registriranih automobila na području obuhvata Master plana. Konzultant prikuplja podatke od svih ostalih nadležnih institucija Ankete U nastavku je naveden popis minimalno potrebnih vrsta anketa koje su potrebne za utvrđivanje potražnje: - Ankete provedene u kućanstvima (o polazištima/odredištima, putnim navikama, svrsi putovanja itd.) - Ankete na presjecima (engl. screen-line survey) - Vanjske i unutarnje kordonske ankete (engl. cordon survey) (brojanje, P/O itd.) - Brojanje kategoriziranih vozila (razlikovanje barem vozila lake i teške kategorije, komercijalnih vozila, vozila javnog prijevoza, mopeda, bicikala, ostalih relevantnih...) na glavnim dionicama mreže - Ankete u javnom prijevozu: - Brojanje putnika na stanicama (postajama), ulazak/izlazak na stanicama (postajama) - Brojanje ukrcanih putnika na različitim dionicama - Razgovori o polazištu/odredištu u vozilu/na stanicama (postajama), uključujući informacije o putnim navikama, svrsi putovanja itd. - Ankete o parkirnom sustavu (zauzetost, rotacija - noću i danju). Anketom treba pokriti barem sljedeća vremenska razdoblja (sezonu i vansezonu) Vršne sate i cjelokupni radni dan, Vikende.
20 4. Izrada plana za redovno prikupljanje podataka Potrebno je izraditi plan u kojemu se navodi vrsta podataka koji se moraju redovno prikupljati i metoda i učestalost prikupljanja pojedine vrste podataka (ankete, redovno generiranje podataka - oprema za brojanje, mikrocenzus itd.) i način na koji se to može institucionalizirati. Treba također utvrditi učestalost i način ažuriranja podataka. 5. Izrada multimodalnog prometnog modela Za analizu trenutačne situacije prometnog sustava, utvrđivanje glavnih problema u prometu i procjenu budućih prometnih tokova, konzultant mora razviti multimodalni prometni model koji uključuje privatni prijevoz i razne oblike javnog prijevoza. Važno je naglasiti da je osnovna svrha prometnog modela pomoći u analizi postojeće situacije prometnog sustava i utvrđivanju uskih grla u trenutačnom vremenskom obzoru (model početne godine) i u budućnosti (scenarij trendova). Kako je već navedeno u prethodnim poglavljima, treba uzeti u obzir da prikupljanje podataka i analiza trenutačne situacije nisu povezani samo s modeliranjem i da trebaju uzeti u obzir cijeli niz podataka o prometu i povezanih podataka. S obzirom na ciljeve Master plana, potrebno je razviti cjelovit, kalibriran i provjeren prometni model koji uključuje sljedeće: Model generiranja putovanja, Model distribucije putovanja, Model modalne podjele, Model dodjele putovanja, U prometnom modelu potrebno je navesti barem - za svaki od utvrđenih vremenskih obzora - ne samo na razini mreže već i na razini svake dionice/linije/koridora/zone: 1. Potražnju u prometu po vrsti prijevoznog sredstva i kategoriji korisnika, 2. Vrijeme putovanja za privatni prijevoz, 3. Vrijeme putovanja za javni prijevoz, 4. Vrijeme putovanja za ostale vrste prijevoza (ako je relevantno), 5. Generalizirane troškove za privatni prijevoz, 6. Generalizirane troškove za javni prijevoz, 7. Putnički kilometri po vrsti prijevoznog sredstva, 8. Putnički sati po vrsti prijevoznog sredstva, 9. Emisije koje generira promet. Prometni model treba dostaviti na GIS podlozi radi omogućavanja dodatnih razrada (kao što je pokrivenost javnim prijevozom itd.) i osigurati jednostavno sučelje putem uobičajenih informacijskih sustava dostupnih na različitim administrativnim razinama. Konzultant mora ugovaratelju dostaviti sljedeće: - Razrađen, provjeren i kalibriran prometni model u digitalnom obliku koji postaje vlasništvom naručitelja, - Korisnički softver za prometni model s licencom (zajedno s jasnim zahtjevima za hardver i uputama za održavanje hardvera i softvera) koji postaje vlasništvo naručitelja,
Port Community System
Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS
More informationPROJEKTNI PRORAČUN 1
PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja
More informationBENCHMARKING HOSTELA
BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991
More informationModelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu
Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu Drago Pupavac Polytehnic of Rijeka Rijeka e-mail: drago.pupavac@veleri.hr Veljko
More informationPrekogranična regija gdje rijeke. spajaju, a ne razdvajaju
Prekogranična regija gdje rijeke spajaju, a ne razdvajaju O programu B Light Grant Shema je projekt kojim se financira suradnja malih i srednjih poduzeća (MSP) na pograničnom području Mađarska Hrvatska
More informationTrening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze
Trening: Obzor 2020. - financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Ana Ključarić, Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja PROGRAM DOGAĐANJA (9:30-15:00) 9:30 10:00 Registracija
More informationSTRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13
MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog
More informationWWF. Jahorina
WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation
More informationMETODE PROCJENE LOKALNE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA
METODE PROCJENE LOKALNE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA Slaven Marasović, Vodoprivredno-projektni biro, d.d., Zagreb slaven.marasovic@vpb.hr dr. sc. Željko Hećimović, Fakultet građevinarstva, arhitekture
More informationMETODE PROCJENE LOKALNE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA
METODE PROCJENE LOKALNE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA Slaven Marasović, Vodoprivredno-projektni biro, d.d., Zagreb slaven.marasovic@vpb.hr dr. sc. Željko Hećimović, Fakultet građevinarstva, arhitekture
More informationKAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.
9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98
More informationBiznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije
Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant
More informationSIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.
SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako
More informationANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA
ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)
More informationNAUTICAL TOURISM - RIVER CRUISE ONE OF THE FACTORS OF GROWTH AND DEVELOPMENT OF EASTERN CROATIA
Ph.D. Dražen Ćućić Faculty of Economics in Osijek Department of National and International Economics E-mail: dcucic@efos.hr Ph.D. Boris Crnković Faculty of Economics in Osijek Department of National and
More informationCJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE
CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet
More informationVLADA REPUBLIKE HRVATSKE STRATEGIJA PROMETNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE OD DO GODINE. Zagreb, listopad 2014.
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE STRATEGIJA PROMETNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2030. GODINE Zagreb, listopad 2014. Koordinator za izradu Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske
More informationRESTORATION OF THE BROD FORTRESS BY THE EU FUNDS OBNOVA TVRĐAVE BROD SREDSTVIMA IZ EUROPSKIH FONDOVA
Biljana Lončarić, PhD. Tourist Board Slavonski Brod Trg pobjede 28/1, 35.000 Slavonski Brod, Croatia Phone: 00 385 35 447 721 Fax: 00 385 35 447 721 E-mail address: info@tzgsb.hr Berislav Bolfek, PhD.
More informationAMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,
AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam
More informationMETODE MJERENJA UČINAKA DOGAĐAJA U TURIZMU. 12. tematska jedinica
METODE MJERENJA UČINAKA DOGAĐAJA U TURIZMU 12. tematska jedinica Zašto utvrditi uspješnost događaja? Identificirati i riješiti probleme Utvrditi načine na koje se može unaprijediti upravljanje Utvrditi
More informationSTRATEŠKA STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA STRATEGIJU PROMETNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE
KORISNICI OU 2009 - Lot 2: Promet & Infrastruktura EuropeAid 127054/C/SER/Multi Podrška u izradi Strateške procjene utjecaja na okoliš (SPUO) za potrebe Strategije prometnog razvoja RH IPA 2007/HR/16/IPO/002-0215
More informationGrad Milano Barcelona, Gdanjsk, Bari, Riga, Strasbourg, Porto i ALDA
Grad Zagreb sudjelovat će kao partner u projektu MEANING - Metropolitan Europeans Active Network, Inducing Novelties in Governance, u okviru: Programa: Europa za građane Potprogram 2: Demokratski angažman
More informationCJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA
KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces
More informationPrometna povezanost Primorsko goranske županije
Automatizacija u prometu 2017 Rijeka, 15.-18.11.2017. KoREMA Prometna povezanost Primorsko goranske županije (okrugli stol) Moderator: Prof.dr.sc. Hrvoje Baričević Rijeka, 16.11.2017. UVOD o Kvalitetno
More informationIskustva video konferencija u školskim projektima
Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar www.medskolazd.hr Iskustva video konferencija u školskim projektima Edin Kadić, profesor mentor Ante-Kuzmanic@medskolazd.hr Kreiranje ideje 2003. Administracija Učionice
More informationCRNA GORA / MONTENEGRO ZAVOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, god.
CRNA GORA / MONTENEGRO ZAOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, 23.6.211.god. Prilikom korišćenja ovih podataka navestii zvor Name the source when
More informationMINISTRY OF SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE
MINISTRY OF SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE 3989 Pursuant to Article 8, Paragraph 2 and Paragraph 5, Subparagraph 2 of the Law on Public Roads (Official Gazette No. 180/04 and 138/06), the Minister of
More informationPodešavanje za eduroam ios
Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja
More informationMogućnosti razvoja prekograničnog turizma PÁMER Zoltán
Mogućnosti razvoja prekograničnog turizma PÁMER Zoltán Pročelnik odjela za suradnju s inozemstvom om Agencija za regionalni razvoj Južnog Zadunavlja Osijek, 11 studenog 2009. Tendencije razvoja turizma
More informationSTATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI
Bosna i Hercegovina Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Bosnia and Herzegovina Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI Jahorina, 05.07.2011
More informationSUFINANCIRANIH IZ EU PROGRAMA
PREGLED PROJEKATA LUČKIH UPRAVA SUFINANCIRANIH IZ EU PROGRAMA Zagreb, 14. lipnja 2013. godine Dražen Žgaljić Klaster intermodalnog prijevoza Klaster intermodalnog prijevoza Osnovan: 2005. godine Članice:
More informationKooperativna meteorološka stanica za cestovni promet
Kooperativna meteorološka stanica za cestovni promet Marko Gojić LED ELEKTRONIKA d.o.o. marko.gojic@led-elektronika.hr LED Elektronika d.o.o. Savska 102a, 10310 Ivanić Grad, Croatia tel: +385 1 4665 269
More informationIntermodal Transport Cluster Fondovi EU kao potpora sektoru prijevoza
Intermodal Transport Cluster Fondovi EU kao potpora sektoru prijevoza Zagreb, 16. lipnja 2011. godine Sadržaj Marco Polo II IPA TEN-T FP 7 IEE CIP-EKO inovacije 2 10 zlatnih pravila FP 7 7. okvirni program
More informationNACIONALNI PROGRAM ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE ZA RAZDOBLJE OD DO GODINE UVOD
NACIONALNI PROGRAM ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE ZA RAZDOBLJE OD 2016. DO 2020. GODINE UVOD Nacionalni program željezničke infrastrukture za razdoblje od 2016. do 2020. godine (u daljnjem tekstu: Nacionalni
More informationKljučne brojke. Key Figures HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
2008 Ključne brojke Key Figures HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES MREŽA AUTOCESTA Motorway Network 1.198,7 km 41,5 km
More informationOPERATIVNI PROGRAM PROMET
Republika Hrvatska Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture OPERATIVNI PROGRAM PROMET 2007.-2013. Verzija 2.0 - izmjene i dopune Srpanj 2015. 1 Republika Hrvatska sastavni dio veće europske prometne
More informationENTREPRENEURSHIP DEVELOPMENT IN THE EASTERN CROATIAN TOURISM POTICANJE RAZVOJA PODUZETNIŠTVA U TURIZMU ISTOČNE HRVATSKE
Branko Kovacevic, PhD, University Professor Faculty of Economics and Business, University of Zagreb, 10000 Zagreb, J. F. Kennedy Square 6 Phone: 00385 1 238 3117 E-mail: bkovacevic@efzg.hr Marina Kovacevic,
More informationUpravljanje kvalitetom usluga. doc.dr.sc. Ines Dužević
Upravljanje kvalitetom usluga doc.dr.sc. Ines Dužević Specifičnosti usluga Odnos prema korisnicima U prosjeku, lojalan korisnik vrijedi deset puta više nego što je vrijedio u trenutku prve kupnje. Koncept
More informationGRowing Advanced industrial Crops on marginal lands for biorefineries
Doc.dr.sc. Vanja Jurišić (AFZ) Slavica Rukavina, univ.spec.oec.mag.ing.bioteh. (INA) GRowing Advanced industrial Crops on marginal lands for biorefineries Konzorcij Industries Joint Undertaking under the
More informationPrometna politika parkiranja u gradovima. Inicijativa kvalitativnog poboljšanja sustava parkiranja
Prometna politika parkiranja u gradovima Inicijativa kvalitativnog poboljšanja sustava parkiranja Cilj prometne (parkirne) politike Prosječno vozilo - 23 h u mirovanju 1 h u vožnji Prosječno oko 30 % prijevozne
More informationPLANIRANJE TRANSPORTNIH KORIDORA
Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti Poslijediplomski specijalistički studij Transportna logistika i menadžment PLANIRANJE TRANSPORTNIH KORIDORA (Osnove prometnog planiranja i modeliranja)
More informationZAHTJEV ZA IZDAVANJE ODOBRENJA ZA ODRŽAVANJE ZRAKOPLOVNE PRIREDBE / FLYING DISPLAY APPLICATION FORM
Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo / Croatian Civil Aviation Agency Ulica grada Vukovara 284, 10000 ZAGREB Tel.: 01 2369 300; Fax.: 01 2369 301 e-mail: ccaa@ccaa.hr Upravna pristojba 70,00 kn Informacije
More informationRANI BOOKING TURSKA LJETO 2017
PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,
More informationSAS On Demand. Video: Upute za registraciju:
SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U
More informationEduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings
Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za
More informationORGANIZACIJA JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZA K V A L I T E T A U S L U G E J A V N O G G R A D S K O G
ORGANIZACIJA JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZA K V A L I T E T A U S L U G E J A V N O G G R A D S K O G P R I J E V O Z A I P L A N I R A N J E M R E Ž E INDIKATORI KVALITETE USLUGE Vrijeme čekanja i pouzdanost
More informationSustav potpore za program OBZOR 2020.
Sustav potpore za program OBZOR 2020. INFORMATIVNI DAN Obzor 2020. Prioritet:Industrijsko vodstvo Područje: Nanotehnologije, napredni materijali, biotehnologija, napredna proizvodnja i prerada (NMP+B)
More informationDEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE
DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović
More informationEkološki prihvatljiva prometna rješenja (projekt Green Fusion) Inteligentni transportni sustavi i logistika (projekt Mobilitis)
Ekološki prihvatljiva prometna rješenja (projekt Green Fusion) Inteligentni transportni sustavi i logistika (projekt Mobilitis) Prva javna rasprava 10. studenog 2017. Sadržaj 1. Uvod i ciljevi 2. Temelj
More informationProgram transnacionalne suradnje INTERREG Središnja Europa
Nacionalni info dan 18.05.2016., Zagreb Program transnacionalne suradnje INTERREG Središnja Europa 2014.-2020. Interreg CENTRAL EUROPE Krunčica Rakić, nacionalna kontakt točka ŠTO JE INTERREG? Interreg
More informationIdejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.
Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual
More informationGODIŠNJE IZVJEŠĆE O PRAĆENJU KAKVOĆE ZRAKA NA POSTAJAMA DRŽAVNE MREŽE ZA TRAJNO PRAĆENJE KAKVOĆE ZRAKA ZA GODINU
INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA, ZAGREB GODIŠNJE IZVJEŠĆE O PRAĆENJU KAKVOĆE ZRAKA NA POSTAJAMA DRŽAVNE MREŽE ZA TRAJNO PRAĆENJE KAKVOĆE ZRAKA ZA 2007. GODINU Zagreb, rujan 2008. INSTITUT
More informationWindows Easy Transfer
čet, 2014-04-17 12:21 - Goran Šljivić U članku o skorom isteku Windows XP podrške [1] koja prestaje 8. travnja 2014. spomenuli smo PCmover Express i PCmover Professional kao rješenja za preseljenje korisničkih
More informationBušilice nove generacije. ImpactDrill
NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza
More informationANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.)
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD
More informationMagistratska ulica 1, Krapina Tel./fax: 049/ , URL:
Magistratska ulica 1, 49000 Krapina Tel./fax: 049/373-161, e-mail:secretary@zara.hr, URL:www.zara.hr ZUPAN ZUPANIJSKA SKUPSTINA Zakonom 0 regionalnom razvoju ("Narodne novine", broj 153/09), zupanijska
More informationNACIONALNI PROGRAM ZA RAZVOJ I UVOĐENJE INTELIGENTNIH TRANSPORTNIH SUSTAVA U CESTOVNOM PROMETU (PRIJEDLOG)
NACIONALNI PROGRAM ZA RAZVOJ I UVOĐENJE INTELIGENTNIH TRANSPORTNIH SUSTAVA U CESTOVNOM PROMETU 2014-2018 (PRIJEDLOG) Sažetak Inteligentni transportni sustavi (ITS) mogu se definirati kao holistička, upravljačka
More informationUvod u relacione baze podataka
Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako
More informationTOURIST BOARD NETWORKING IN THE REGION SLAVONIA AS THE CONDITION FOR AN EFFICIENT MANAGEMENT OF THE REGION
Biljana Lončarić, PhD. Tourist Board Slavonski Brod Trg pobjede 28/1, 35.000 Slavonski Brod, Croatia Phone: 00 385 35 447 721 Fax: 00 385 35 447 721 E-mail address: info@tzgsb.hr Berislav Bolfek, PhD.
More informationRAZVOJ INFRASTRUKTURE ŠIROKOPOJASNOG PRISTUPA NA PODRUČJU OSIJEK A
PLAN RAZVOJA ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE NACRT RAZVOJ INFRASTRUKTURE ŠIROKOPOJASNOG PRISTUPA NA PODRUČJU OSIJEK A NARUČITELJ: Osječko-baranjska županija Trg Ante Starčevića 2 31000 Osijek Srpanj 2017
More informationInterdependence of Transport and Tourism
ISSN 0554-6397 UDK: 656.025.2:338.48 Review article (PREGLEDNI RAD) Received (Primljeno): 12.02.2016. Mirjana Kovačić E-mail: mirjana051@gmail.com University of Rijeka, Faculty of Maritime Studies, Studentska
More informationSPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA. Ivan Pukšar, UNPAH
SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA Ivan Pukšar, UNPAH DMK destinacijska menadžment kompanija tvrtka koja koristi svoje opsežno poznavanje turističkih resursa, raspolaže sa stručnim djelatnicima te
More informationIZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI
IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj
More informationTRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ
TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene
More informationJAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO KAO MODEL RAZVITKA ODRŽIVOG TURIZMA U REGIONALNOM PARKU MURA-DRAVA MOGUĆNOSTI TURISTIČKE VALORIZACIJE NAPUŠTENIH KARAULA
Rikard Bakan, mag. oec Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici Matije Gupca 78, 33 000 Virovitica Tel: +385914721113; Fax:+38533721037 e-mail: rikard.bakan@vsmti.hr Irena Bosnić,
More informationSTRUKTURNO KABLIRANJE
STRUKTURNO KABLIRANJE Sistematski pristup kabliranju Kreiranje hijerarhijski organizirane kabelske infrastrukture Za strukturno kabliranje potrebno je ispuniti: Generalnost ožičenja Zasidenost radnog područja
More informationZNANJE ČINI RAZLIKU!!!!
ZNANJE ČINI RAZLIKU!!!! www.ricotrainingcentre.co.rs RICo Training Centre ATI Beograd, Republika Srbija ZNAČAJ OBUKE ZA DRUMSKU BEZBEDNOST? Drumska bezbednost je zajednička obaveza - preventivno delovati
More informationAnaliza rada medicinske opreme i djelatnosti (kolovoz srpanj 2015.) doc. dr. sc. Dragan Korolija-Marinić, prof. v.š. dr. med.
Analiza rada medicinske opreme i djelatnosti (kolovoz 2014. srpanj 2015.) doc. dr. sc. Dragan Korolija-Marinić, prof. v.š. dr. med. pomoćnik ministra Sadržaj Ciljevi, način provedbe i teme analize Primjeri
More informationŽUPANIJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
ŽUPANIJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE 2011. - 2013. Osijek, siječnja 2011. Sadržaj I. UVOD... 1 1. REGIONALNI RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKE... 1 2. UPRAVLJANJE RAZVOJEM OSJEČKO-BARANJSKE
More informationHrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir. Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik
Hrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik ACI Hrvatska (www.forexcroatia.hr) je neprofitna udruga građana Republike Hrvatske koji su profesionalno uključeni
More informationŽUPANIJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE
ŽUPANIJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE 2011.-2013. Virovitica, svibnja 2011. 1 Sadržaj UVODNA RIJEČ ŽUPANA PREDGOVOR SAŽETAK 5 6 8 1. dio: UVOD 10 1.1. 1.2. 1.3. Namjena i struktura
More informationStrategija razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije na području Zagrebačke županije Pametna Županija do 2023.
Strategija razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije na području Zagrebačke županije Pametna Županija do 2023. Rujan 2017. 2 / 191 Sažetak Cilj je ove strategije podizanje kvalitete života građana,
More informationULOGA CESTOVNOG PROMETA U TURIZMU HRVATSKE THE ROLE OF ROAD TRANSPORT IN CROATIAN TOURISM
STRUČNI RAD PROFESSIONAL PAPER mr. sc. Saša Šolman ULOGA CESTOVNOG PROMETA U TURIZMU HRVATSKE THE ROLE OF ROAD TRANSPORT IN CROATIAN TOURISM SAžETAK: Povezanost prometa i turizma u suvremenom gospodarstvu
More informationMogudnosti za prilagođavanje
Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti
More informationECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP
ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP M. Mitreski, A. Korubin-Aleksoska, J. Trajkoski, R. Mavroski ABSTRACT In general every agricultural
More informationPROGRAM RAZVOJA INTERMODALNOG PRIJEVOZA U REPUBLICI HRVATSKOJ
PROGRAM RAZVOJA INTERMODALNOG PRIJEVOZA U REPUBLICI HRVATSKOJ U Zagrebu, veljača 2009. -1- 5.1. UVOD 5.1.1. Geoprometni položaj Hrvatske i prostora Dunav Jadran Vrlo povoljan geografski položaj prostora
More informationHR Survey Hrvatski pregled certifikata sustava upravljanja za godinu. Osijek, listopad 2011.
HR Survey 2010 Hrvatski pregled certifikata sustava upravljanja za 2010. godinu Osijek, listopad 2011. Predgovor Hrvatski pregled certifikata sustava upravljanja HR Survey nastao je po ugledu na ISO Survey
More informationPROGRAMI DODJELE BESPOVRATNIH POTPORA ZA TURIZAM U 2017.
PROGRAMI DODJELE BESPOVRATNIH POTPORA ZA TURIZAM U 2017. Konkurentnost turističkog gospodarstva Poboljšanje pristupa ranjivih skupina tržištu rada u sektoru turizma i ugostiteljstva Zagreb 6. ožujka 2017.
More informationEngineering Design Center LECAD Group Engineering Design Laboratory LECAD II Zenica
Engineering Design Center Engineering Design Laboratory Mašinski fakultet Univerziteta u Tuzli Dizajn sa mehatroničkom podrškom mentor prof.dr. Jože Duhovnik doc.dr. Senad Balić Tuzla, decembar 2006. god.
More informationTURISTIČKA SATELITSKA BILANCA IZRAVNI I NEIZRAVNI UČINCI TURIZMA U RH. Opatija,
TURISTIČKA SATELITSKA BILANCA IZRAVNI I NEIZRAVNI UČINCI TURIZMA U RH Opatija, 17.10.2014. Statističke informacije kakve postoje u Europi nedovoljne su i s kvalitativnog i s kvantitativnog aspekta za one
More informationGROSS DOMESTIC PRODUCT FOR REPUBLIC OF CROATIA, STATISTICAL REGIONS AT LEVEL 2 AND COUNTIES, 2007
GODINA/YEAR: XLVII. ZAGREB, 1. OŽUJKA 2010./1 MARCH, 2010 BROJ/NUMBER: 12.1.2. OBVEZATNO NAVEDITE IZVOR PODATAKA OBLIGED TO NOTIFY DATA SOURCE BRUTO DOMAĆI PROIZVOD ZA REPUBLIKU HRVATSKU, PROSTORNE JEDINICE
More informationUPRAVLJANJE APSORPCIJSKIM KAPACITETIMA U KORIŠTENJU FONDOVA EUROPSKE UNIJE- IZAZOVI PANONSKE REGIJE
Devčić, A., Šostar, M. UPRAVLJANJE APSORPCIJSKIM KAPACITETIMA U KORIŠTENJU FONDOVA EUROPSKE UNIJE- IZAZOVI PANONSKE REGIJE UDK 339.923 (497.5:4-67 EU) Stručni rad Anton Devčić, dipl.oec. Regionalna razvojna
More informationGUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević
GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel
More informationEKONOMSKI POKAZATELJI JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZA
SVEUČILIŠTE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI Tatjana Petrović EKONOMSKI POKAZATELJI JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZA DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2013. SVEUČILIŠTE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI EKONOMSKI POKAZATELJI
More informationHR Survey Hrvatski pregled certifikata sustava upravljanja za godinu. Osijek, svibanj 2009.
HR Survey 2008 Hrvatski pregled certifikata sustava upravljanja za 2008. godinu Osijek, svibanj 2009. Predgovor Hrvatski pregled certifikata sustava upravljanja HR Survey nastao je po ugledu na ISO Survey
More informationSVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI ORGANIZACIJA ŽELJEZNIČKOG PROMETA U SUSTAVU INTEGRIRANOG PRIJEVOZA PUTNIKA
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Jakov Troskot ORGANIZACIJA ŽELJEZNIČKOG PROMETA U SUSTAVU INTEGRIRANOG PRIJEVOZA PUTNIKA DIPLOMSKI RAD ZAGREB, 2017. Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih
More informationPROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE IVANKOVO
Republika Hrvatska Vukovarsko-srijemska županija Općina Ivankovo PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE IVANKOVO Vinkovci, listopad 2008. godine Lokalna razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije SADRŽAJ
More informationRAZVOJ NGA MREŽA U CRNOJ GORI
RAZVOJ NGA MREŽA U CRNOJ GORI INFOFEST 2017 SLJEDEĆA GENERACIJA REGULACIJE, 25 26 Septembar 2017 Budva, Crna Gora Vitomir Dragaš, Manadžer za interkonekciju i sisteme prenosa Sadržaj 2 Digitalna transformacija
More informationRIVER TOURISM IN EASTERN CROATIA: PERSPECTIVES FOR DEVELOPMENT RIJEČNI TURIZAM U ISTOČNOJ HRVATSKOJ: PERSPEKTIVE RAZVOJA
Irena Bosnić, mag.oec. College of Tourism and IT Management in Virovitica, Virovitica Matije Gupca 58, 33 000 Virovitica, Croatia Phone: 033/721-099 Fax: 033/721-037 E-mail:irena.bosnic@vsmti.hr RIVER
More informationSVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Leon Maković ANALIZA UČINKOVITOSTI UNUTARNJEG PRIJEVOZA PUTNIKA NA MEĐUŽUPANIJSKIM AUTOBUSNIM LINIJAMA DIPLOMSKI RAD Zagreb, 2015. Sveučilište u Zagrebu
More informationSlobodni softver za digitalne arhive: EPrints u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Slobodni softver za digitalne arhive: EPrints u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu Marijana Glavica Dobrica Pavlinušić http://bit.ly/ffzg-eprints Definicija
More informationDANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.
DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, 03. - 07. listopad 2010. ZBORNIK SAŽETAKA Geološki lokalitet i poucne staze u Nacionalnom parku
More informationJačanje konkurentnosti hrvatskog turizma putem primjene inovacija uz korištenje ESI fondova
Jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma putem primjene inovacija uz korištenje ESI fondova SADRŽAJ Važnost primjene inovacija za jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma Gdje je RH danas po pitanju inovacija
More informationPodravina PODRAVINA Volumen 15, broj 30, Str Koprivnica 2016.
136 Podravina PODRAVINA Volumen 15, broj 30, Str. 136-155 Koprivnica 2016. ISTRAŽIVANJE POTENCIJALA ZAJEDNIČKIH VOŽNJI OSOBNIM VOZILIMA U GRADOVIMA KOPRIVNICA I KRIŽEVCI RESEARCH OF THE POTENTIAL FOR CARPOOLING
More informationRazvojne perspektive Vukovarsko-srijemske županije u sklopu prekogranične suradnje programa Europske unije
Razvojne perspektive Vukovarsko-srijemske županije u sklopu prekogranične suradnje programa Europske unije Sandra Cvikić Vukovarsko-srijemska županija u prvom desetljeću 21. stoljeća stoji pred velikim
More informationUpute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair
More informationStrategija Nacionalne infrastrukture prostornih podataka i Strateški plan Nacionalne infrastrukture prostornih podataka za razdoblje 2017.
Strategija Nacionalne infrastrukture prostornih podataka 2020. i Strateški plan Nacionalne infrastrukture prostornih podataka za razdoblje 2017. 2020. Sadržaj Sažetak... 4 Popis korištenih kratica... 6
More informationKontroling kao pokretač promjena u Orbico d.o.o. Sarajevo. Orbico Group
Kontroling kao pokretač promjena u Orbico d.o.o. Sarajevo Emina Leka Ilvana Ugarak 1 Orbico Group vodeći distributer velikog broja globalno zastupljenih brendova u Europi 5.300 zaposlenika 19 zemalja 646
More informationSMJERNICE ZA IZRAĐIVAČE STRATEGIJA. Listopad SHAPE IT Policy Guidelines for Policy Makers 1
SMJERNICE ZA IZRAĐIVAČE STRATEGIJA Listopad 2014 SHAPE IT Policy Guidelines for Policy Makers 1 Sadržaj 1. Uvod... 3 2. SHAPE IT : Oblikovanje uzoraka održivog prometa u europskim gradovima... 3 3. Koncept
More informationMINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE
MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE 3309 Pursuant to Article 1021 paragraph 3 subparagraph 5 of the Maritime Code ("Official Gazette" No. 181/04 and 76/07) the Minister of the Sea, Transport
More information