I M P R E S S U M f FRAGMENTI. Časopis studenata Odsjeka za arheologiju Broj 5.

Size: px
Start display at page:

Download "I M P R E S S U M f FRAGMENTI. Časopis studenata Odsjeka za arheologiju Broj 5."

Transcription

1 FRAGMENTI Ovaj peti broj časopisa Fragmenti pokazuje da su studenti itekako sposobni sva stečena znanja i vještine, usvojene tijekom studijskog programa, praktično primijeniti u okviru određenih aktivnosti arheološkog istraživačkog posla. Na nama je da ih i dalje ohrabrujemo u tome i pružamo im potporu, da ih potičemo na kritičko razmišljanje i usmjeravamo ih da samostalno procjenjuju i analiziraju podatke i informacije kako bi se u konačnici unaprijedila arheološka interpretacija. Vjerujem da će ovaj broj Fragmenata potaknuti i ostale studente arheologije da objave svoje radove u nekom od budućih izdanja, a isto tako potaknuti i nas nastavnike na neke nove pristupe, razmišljanja i ideje. Jer koliko mi učimo njih, toliko i oni uče nas. doc. dr.sc. Ina Miloglav FRAGMENTI f f Br. 5 Zagreb Prosinac 2017

2 f FRAGMENTI

3 I M P R E S S U M f FRAGMENTI Časopis studenata Odsjeka za arheologiju Broj 5. Zagreb, prosinac ISSN Nakladnik: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Uredništvo: Mia Marijan, Gabrijela Perhaj Recenzenti: dr. sc. Ina Miloglav, dr. sc. Rajna Šošić-Klindžić, dr. sc. Dino Demicheli, dr. sc. Ana Pavlović, dr. sc. Tatjana Lolić, dr. sc. Andreja Kudelić Lektura: Katarina Kovačićek, Dora Horvat, Magdalena Janjić (Hrvatski jezik), Filip Medar (Engleski jezik) Dizajn i prijelom: Boris Bui, FF press Tisak: Kolor klinika d.o.o., Zagreb Naslovnica: Amfiteatar u Saloni (fotografirala: M. Marijan) Izdavanje financijski podupire Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu. 2

4 SADRŽAJ Mia Marijan, Gabrijela Perhaj Uvodna riječ...5 KARTA LOKALITETA... 7 TERENSKA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA Valerija Gligora, Doris Šugar, Ivor Hodulak, Zvonimir Nevistić Dokumentiranje gradine Donji Gradac u Kolanu Ivana Polančec Terenski pregled općine Đelekovec...23 Katarina Šprem, Matko Maršić Sustavni terenski pregled pakračko lipičkog kraja...35 Jelena Šeskrt, Domagoj Bužanić, Darija Dunjko, Blaž Glavinić, Karla Ivak, Antonio Manhard, Ivan Vidović Mapiranje arheološkog nalazišta Velić...45 KONZERVACIJA I RESTAURACIJA Valentina Lončarić Prikaz arheološkog lokaliteta Zelingrad s osvrtom na trenutni prijedlog obnove...65 FRAGMENTI IZ ARHEOLOGIJE Lara Miklobušec Kult Jupitera Dolihenskog i širenje dolihenske regije u provinciji Dalmaciji...79 Filip Budić Grčka mitologija i hrvatska obala Jadrana...87 POPIS SURADNIKA...97 RECENZIJA Ina Miloglav Oživljavanje časopisa Fragmenti

5 4

6 A rheologija. Neka arheologija bude riječ kojom će započeti ovaj časopis jer je upravo njoj on posvećen. Priča o časopisu Fragmenti započinje još godine kada ga je pokrenuo Studentski klub arheologa (S.K.A.) Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Nažalost, po odlasku generacije koja ga je stvorila, časopis se ugasio nakon samo četiri broja. Fragmenti su dugo čekali svoj red za obnovu, napomenimo, čak deset godina, no ovim su se izdanjem konačno vratili. Sjetimo se izreke: Tko čeka, taj i dočeka, a upravo smo je petim brojem Fragmenata i potvrdili. Novi Fragmenti obuhvaćaju radove iz nekoliko kategorija, a to su: terenska arheološka istraživanja, konzervacija i restauracija te fragmenti iz arheologije. Prva kategorija predstavlja rezultate arheoloških istraživanja koje su proteklih nekoliko godina studenti Odsjeka za arheologiju provodili samostalno, uz neposredno vodstvo profesora/mentora. Ponajprije se radi o terenskim pregledima, ali i dokumentiranju i mapiranju pojedinih lokaliteta. Radovi iz druge kategorije bave se prijedlogom konzervacije lokaliteta i restauratorskim zahvatima te popularizacijom arheologije. Naposlijetku, jedna je zasebna kategorija izdvojena za radove nastale na temelju proučavanja već objavljene literature koja se bavi određenom problematikom. Tu smo kategoriju nazvali Fragmenti iz arheologije. Prije svega, željeli bismo zahvaliti svima koji su nam pomogli u izradi i objavi časopisa. Najveće zahvale upućujemo mentoricama dr. sc. Ini Miloglav i dr. sc. Rajni Šošić-Klindžić koje su od samoga početka podupirale našu ideju o ponovnom pokretanju časopisa i pomogle nam uveliko svojim savjetima. Odmah, još jednom zasluge idu dr. sc. Ini Miloglav koja je koordinirala recenziranje svih radova, ali i sama sudjelovala kao recenzent. Na stručnim recenzijama zahvaljujemo i dr. sc. Dini Demicheliju, dr. sc. Tatjani Lolić i dr. sc. Ani Pavlović. Od srca zahvaljujemo i dr. sc. Andreji Kudelić, također recenzentici, koja je možda i nesvjesno zaslužna za ovaj projekt. Naime, pokazala nam je koliko je važno razmišljati, stvarati nove ideje i sudjelovati u projektima, a, prije sigurno više od dvije godine, bila je i jedna od prvih koja je podržala našu ideju i pridonijela stručnim savjetima istoj. Nadalje, iskreno zahvaljujemo Filomeni Sirovici, jednoj od prvih urednika časopisa, koja nas je uputila u rad prethodnih brojeva te nam poklonila tiskana izdanja pomoću kojih smo uspjele slijediti nit vodilju prvotnih Fragmenata. Puno hvala i dr. sc. Marcelu Buriću i mag. ing. Izabeli Domazet koji su odgovorni za izradu internetske stranice Fragmenata. Velike zahvale za uspješan dovršetak ovog časopisa idu Borisu Buiju, voditelju FF-pressa, jer je u svoje ruke uzeo prijelom i tiskanje časopisa, a ono, također, ne bi bilo moguće bez financijskih sredstava koja su omogućili Filozofski fakultet i Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu. Naravno, valja se zahvaliti autorima čiji radovi i čine ovaj časopis: Filipu Budiću, Domagoju Bužaniću, Dariji Dunjko, Blažu Glaviniću, Valeriji Gligori, Ivoru Hodulaku, Karli Ivak, Valentini Lončarić, Antoniu Manhardu, Matku Maršiću, Lari Miklobušec, Zvonimiru Nevistiću, Ivani Polančec, Jeleni Šekrst, Katarini Šprem, Doris Šugar i Ivanu Vidoviću. Posebne zahvale upućujemo i studentima koji su nesebično izdvojili svoje vrijeme kako bi pregledali 5

7 Uvod i lektorirali radove, studenticama kroatistike: Dori Horvat, Magdaleni Janjić i Katarini Kovačićek te Filipu Medaru, studentu anglistike i arheologije, koji je ispravio sažetke radova na engleskom jeziku. Do idućeg broja časopisa nadamo se da će njegova obnova u obliku broja 5 potaknuti barem neke od studenata da odluče proučiti koju od njima omiljenih tema i ohrabre se prikazati rezultate svojih projekata u budućim Fragmentima. Uredništvo 6 f

8 Karta lokaliteta Kartu izradila: Nina Marijan nº5, 2017 f 7

9

10 f TERENSKA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA

11

12 Valerija Gligora, Doris Šugar, Ivor Hodulak i Zvonimir Nevistić Dokumentiranje gradine Donji Gradac u Kolanu Selo Kolan, smješteno u unutrašnjosti otoka Paga, obiluje arheološkom baštinom koja dosad nije detaljno istraživana, osim u sklopu projekata koji se odnose na lokalitete i nalaze cijelog otoka Paga. Područje su još u prapovijesti naselili Liburni, što nam dokazuju ostaci gradina na brežuljcima oko Kolana. Ovim rekognosciranjem obuhvaćena je samo jedna od njih, i to ona na položaju Donji Gradac, koja je bila i djelomično uništena tijekom gradnje lokalne ceste 1970-ih godina. Interdisciplinarnim pristupom, rekognosciranjem terena i geodetskom izmjerom mjernom stanicom i GNSS prijamnikom, pokušalo se dobiti bolji uvid u dinamiku naseljavanja otoka, a posebno područja Kolana, u prapovijesno vrijeme. Ključne riječi: Pag, Kolan, gradina, rekognosciranje 11

13 Dokumentiranje gradine Donji Gradac u Kolanu UVOD POVIJESNI PRE- GLED 12 Studentski projekt Intenzivan terenski pregled Kolanjskog polja i okolice prijavljen je godine pod mentorstvom dr. sc. Ane Pavlović sa Sveučilišta u Zagrebu i komentorstvom dr. sc. Anamarije Kurilić sa Sveučilišta u Zadru. Voditelji projekta studenti su Sveučilišta u Zagrebu: Valerija Gligora i Doris Šugar s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta te Ivor Hodulak i Zvonimir Nevistić s Geodetskog fakulteta. Cilj projekta bio je obići poznate lokalitete na području općine Kolan te interdisciplinarnim pristupom dokumentirati određene lokalitete. Terenski pregled je trajao od 1. do 10. rujna 2014., a uz voditelje, sudjelovali su Janko Gašpar i Jelena Maslać, studenti Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta. Općina Kolan je financirala projekt te je zbog raspoloživih sredstava dokumentiran samo lokalitet Donji Gradac. Projekt je godine nagrađen Posebnom Rektorovom nagradom. Kolan je smješten u unutrašnjosti otoka Paga, u udolini među vrhovima Gradac, Nebeska i Brizi (sl. 1). Nalazi se između dvaju najvećih naselja na otoku Pagu, grada Paga i Novalje. Područje Kolana naseljeno je od prapovijesti, što nam potvrđuju ostaci gradina i brojni prapovijesni grobovi pronađeni na okolnim pašnjacima (Pasja gramača, Drage, Rankovac, Beledvir, Kavrle) s djelomično sačuvanim grobnim prilozima (Kurilić i Oštarić 2013). Kontinuitet naseljenosti na otoku nastavlja se i u vrijeme rimske vladavine. Naime, na području mjesta nalazio se vodovod koji je s izvora u Kolanjskom polju, današnjeg Bunara, odvodio vodu do rimskog naselja Cissa u kojoj je stolovala rimska obitelj Kalpurnijevaca (Ilakovac 2008). Na rubovima Kolanjskog polja pronađeni su i mogući ostaci villa rustica i sličnih antičkih objekata kao što su Kavrle, Ograda, Polačine, Jurevice, Ranakovac, Lazić, Didine i Stomorica (Kurilić i Oštarić 2013). Na području općine Kolan su djelomično sačuvane srednjovjekovne crkvice: sv. Vid iz godine, sv. Marko iz godine, sv. Duh iz godine, sv. Marija iz godine i sv. Jerolim iz kraja 15. stoljeća (Hilje 2011). Sustavna arheološka istraživanja na području općine Kolan dosada nisu provedena, osim u sklopu rekognosciranja cijelog otoka. Šime Batović provodio je rekognosciranje zadarskog arhipelaga te je u to uključio i lokalitete s otoka Paga (Batović 1989). Važno je spomenuti i Emila Hilju koji donosi pregled srednjovjekovnih spomenika otoka Paga (Hilje 1999), Borisa Ilakovca koji se detaljno bavio antičkim vodovodima na otoku Pagu (Ilakovac 2008) te Anamariju Kurilić i Ivu Oštarića koji su donijeli pregled svih poznatih lokaliteta na otoku Pagu (Kurilić i Oštarić 2013). Uz već spomenute lokalitete, poznati su prapovijesni lokaliteti Gornji Gradac, Gračišće, Pešandovo i Šuprahini stani, Punta Mišnjaka i školjić Mišnjak, Olišnjak, Sv. Vid, dok su Gajac, Gajčić, Donja Punta, Kaldova čelnica, Motišnjak (Šugarove livade), Križine-Šupradinka-Draga, Budonjica-Smrdelje antički (Kurilić i Oštarić 2013). Kamene gomile zabilježene su i na lokalitetima Kaštel, Ludvikova slatina, Pavina slatina, Trevov stan i Donja Punta, Konjar, Vele i Male grbe (Kurilić i Oštarić 2013). f nº5, 2017

14 Valerija Gligora, Doris Šugar, Ivor Hodulak i Zvonimir Nevistić Slika 1: Položaj Donjeg Gradca na karti otoka Paga (izradila: V. Gligora). Kolanjsko polje jedno je od dvaju najplodnijih područja otoka Paga pa ni ne čudi velik broj lokaliteta koji se tamo nalaze. Donji Gradac (sl. 2) jedna je od triju prapovijesnih gradina koje okružuju prostor Kolanjskog polja te je djelomično uništena gradnjom ceste 70-ih godina prošlog stoljeća. PROVEDBA PROJEKTA Slika 2: Pogled na Donji Gradac (fotografirala: V. Gligora). nº5, 2017 f 13

15 Dokumentiranje gradine Donji Gradac u Kolanu Zbog ograničenih sredstava i devastacije ovog lokaliteta, cilj nam je bio dokumentirati postojeće stanje gradine. Rad na terenu (sl. 3) trajao je 10 dana i ovisio je o vremenskim prilikama. Početkom su rujna jaka bura i česta kiša otežavali rad s mjernom stanicom i GNSS prijamnikom. Slika 3: Terenski rad (fotografirala: V. Gligora). Uz prapovijesnu gradinu uočeno je i nekoliko kamenih gomila koje su također snimljene geodetskom opremom. Uz gradinu se nalazi i pretpostavljeni dio nekadašnjeg unutarnjeg bedema same gradine. Primijećeni su i kameni ostaci koji bi se mogli pripisati dijelovima vanjskog bedema gradine. Pregledavajući satelitske snimke te pregledne karte katastra uočili smo put (sl. 4) koji od Donjeg Gradca vodi do Bocunića, kamene gomile. Slika 4: Južni dio puta i gomila Bocunić (fotografirala: V. Gligora). 14 f nº5, 2017

16 Valerija Gligora, Doris Šugar, Ivor Hodulak i Zvonimir Nevistić S obzirom na nedostatak institucija za pohranu nalaza na području Općine Kolan te izrazito kamenit i brdovit teren, pa na kraju i devastaciju samog lokaliteta, odlučili smo se usmjeriti na dokumentiranje, a ne na prikupljanje površinskih nalaza intenzivnim terenskim pregledom. Položaj slučajnih nalaza snimljen je totalnom stanicom, a radi se isključivo o malom broju fragmenata keramike (sl. 5). Prikupljeni površinski nalazi su u obradi. Slika 5: Površinski nalazi s lokaliteta Donji Gradac (fotografirala: D. Šugar). Samom geodetskom izmjerom pokušali smo što detaljnije izmjeriti i vizualizirati karakteristične dijelove terena, gomile i ostataka bedema da bi se uvidjelo stanje te iz planova pokušalo razaznati oblik nekadašnje gradine te pokazati kako to danas izgleda na samome terenu. Katastarske čestice obuhvaćene izmjerom u ovom projektu su: 3806/1, 3806/2, 3808 i 3829 (sl. 6), katastarske općine Kolan, PUK Zadar i ispostava Pag. Ulaz u pojedinu parcelu od koje kreće pristup prema gradini nalazi se na nadmorskoj visini od 87 metara. Odatle se usponom od 215 metara po brdovitom terenu prosječnog nagiba 23% penje prema samoj gradini koja se nalazi na prosječnoj visini od 143 metra. Radi određivanja nagiba uspona i vizualizacije pristupnog terena prema gradini te u svrhu bolje orijentacije na samomu planu, izmjera je obuhvatila i sam uspon prema gradini te dio ceste Kolan Mandre. Cijelo područje koje je obuhvaćeno izmjerom zauzima površinu od m 2 1, dok sama gradina na vrhu zauzima m 2, a njen promjer je 190 metara. Gradina se proteže parcelama katastarskog broja 3806/1 i 3086/2. Na parceli 3808 izmjerene su dvije karakteristične gomile na području od 3626 m 2, dok je na parceli 3829 izmjerena najveća gomila od svih pet, gomila Bocunić, na području izmjere koje je obuhvaćalo 2856 m 2. METODOLOGIJA RADA 1 Područje izmjere obuhvaća i pristupni teren te dio pristupne ceste. nº5, 2017 f 15

17 Dokumentiranje gradine Donji Gradac u Kolanu Slika 6: Područje izmjere na DOF-u (izradili: Z. Nevistić i I. Hodulak). Teren je sniman dvjema različitim metodama, GNSS GPS RTK 2 i polarnom metodom snimanja. Za GNSS tehniku snimanja korišten je GPS prijamnik Topcon GR-3, dok se polarna metoda radila mjernom stanicom Topcon Cygnus KS 102 serija 2LS. GPS prijemnik korišten je za izmjeru karakterističnih terenskih točaka te se njime postavljala geodetska osnova za snimanje stajališnih i orijentacijskih točakaza polarnu metodu, kojom su snimani detalji na samome terenu, a najviše gomile. Pomoću GPS prijamnika postavljene su četiri točke geodetske osnove na mjestima koja su bila povoljna za snimanje detalja. Mjerenje se provodilo u trideset epoha u sustavu HTRS96/TM te je kao konačna koordinata točke osnove uzeta sredina iz tih mjerenja. Koordinate svih mjerenih točaka nalaze se u HTRS96/TM ravninskom koordinatnom sustavu, punog imena Hrvatski terestički referentni sustav za epohu u projekciji Transverse Mercator. Ukupno su izmjerene 3453 točke (sl. 7), od toga 2467 RTK metodom pomoću GPS prijamnika, a 986 točaka izmjereno je polarnom metodom pomoću totalne stanice GNSS GPS RTK = Global Navigation Satelitte System Global Positioning System metodom u realnom vremenu. f nº5, 2017

18 Valerija Gligora, Doris Šugar, Ivor Hodulak i Zvonimir Nevistić Slika 7: Područje izmjere oblakom točaka (izradili: Z. Nevistić i I. Hodulak). Za izradu plana izmjere (sl. 8 i 9) korišten je software AutoCAD Map 3D u kojemu su iscrtani: plan izmjerenog stanja te su napravljeni i primjereni planovi u različitim mjerilima, prikaz terena s izohipsama kako bi se dobio uvid u visinsko stanjete 3D vizualizacija cjelokupnog terena. Na samome planu označene su sve izmjerene gomile na terenu, ostaci gradine s pružanjima bedema, suhozidi na pripadnim parcelama, lokacije nalaza keramike, pristupne ceste, ostaci stare ceste na gradini i dr. Slika 8: Prikaz područja izmjere (izradili: I. Hodulak, Z. Nevistić, V. Gligora i D. Šugar). nº5, 2017 f 17

19 Dokumentiranje gradine Donji Gradac u Kolanu Slika 9: Prikaz područja izmjere sa sjenama (izradili: I. Hodulak, Z. Nevistić, V. Gligora i D. Šugar). Osim AutoCAD-a korišten je software GRASS za izradu reljefa sjene hipsometrijske skale boja. U GRASS-u je korištena metoda izrade modela r.surf. nnbathy koja je ugrađena u sam software. Ova metoda na temelju prethodno unesenih vektorskih podataka, koji su kasnije pretvoreni u rasterske, interpolira reljef između točaka na temelju TIN 3 mreže, dobivene Delunay metodom 4 (Laza 2015). Metodom r.surf.nnbathy dobiven je elevacijski model 5,a na temelju kojeg je izrađenreljef sjene (r.shaded.relief ) i izrađena hipsometrijska skala boja za područje izmjere. Za 3D vizualizaciju karakterističnih gomila izmjerenih na terenu korišten je Golden Surfer 12 software. Odabrana metoda interpolacije je Kriging metoda 6 za koju je analizom ustanovljeno da daje najvjerniji prikaz stanja na terenu. Uz svaku 3D vizualizaciju mrežnim i hipsometrijskim modelom napravljeni su i plan izohipsi (sl. 10), reljef sjena te profil terena TIN = Triangulated irregular network. 4 Delunay metoda je metoda triangulacije danih diskretnih točaka u nepravilnu mrežu trokuta. 5 3D model s poznatim visinama. 6 Kriging je statistička metoda procjene temeljena na upotrebi postojećih podataka na kontrolnim točkama kojima su dodijeljeni odgovarajući težinski koeficijenti. Spada u geostatističke metode interpolacije te se vrlo često upotrebljava u kartiranju i izradi modela terena. f nº5, 2017

20 Valerija Gligora, Doris Šugar, Ivor Hodulak i Zvonimir Nevistić Slika 10: Prikaz izohipsama gomile Bocunić, Vela Gramača i Gomile 1 (izradili: Z. Nevistić i I. Hodulak). Studentski projekt Intenzivan terenski pregled Kolanjskog polja i okolice pokrenut je s ciljem upoznavanja arheološke, ali i lokalne zajednice s potencijalom ovog područja. U kratkom vremenskom periodu kojeg smo imali za rad na terenu nismo bili u mogućnosti ostvariti sve ciljeve te se nadamo nastavku ovog projekta. Istraživanjem prapovijesne gradine Donji Gradac, postavili smo temelje za istraživanje lokaliteta Gornji Gradac i sv. Vid koji svojim položajem mogu pružiti bolji uvid u dinamiku naseljavanja otoka u prapovijesno vrijeme. Posebno je zanimljiva prapovijesna gradina na kojoj je sagrađena crkva sv. Vida, koja datira iz srednjeg vijeka. Činjenica kako je to i najviša točka otoka Paga sigurno ukazuje na važnost ovog lokaliteta kroz povijest (Šonje 1995). Suradnja s kolegama s Geodetskog fakulteta pružila nam je bogatiji uvid u lokalitet Donji Gradac te smo zahvaljujući interdisciplinarnom pristupu i geodetskoj dokumentaciji dobili informacije koje bi nam možda promakle samo obilaskom terena. Područje općine Kolan, a Kolanjsko polje i njegova okolica posebno, ima veliki potencijal za buduća arheološka istraživanja, bilo u obliku intenzivnih terenskih pregleda, bilo u obliku sustavnih istraživanja, te se nadamo da smo ovim projektom ukazali na djelić tog potencijala i postavili temelje za buduća istraživanja. ZAKLJUČAK Batović 1973 Batović, Šime. Prapovijesni ostaci na zadarskim otocima. Diadora, vol. 6, Zadar, 1973, pp Batović Istraživanje prapovijesti sjeverne Dalmacije od do godine. Diadora, vol. 11, Zadar, 1989, pp Cigrovski Detelić 2009 Cigrovski Detelić, Brankica. Topografija, prezentacije s predavanja, Geodetski fakultet Zagreb, Džapo 2009 Džapo, Marko. Kartografski ključ, rukopis, Zagreb, Džapo Izmjera zemljišta, skripta, Zagreb, Frančula 2004 Frančula, Nedjeljko. Digitalna kartografija. Zagreb, BIBLIOGRAFIJA nº5, 2017 f 19

21 Dokumentiranje gradine Donji Gradac u Kolanu Friščić 2003 Hilje 1999 Hilje 2011 Ilakovac 2008 Kurilić i Oštarić 2013 Kuveždić, Viličić 2013 Laza 2015 Oštarić 2013 Poslončec-Petrić et al.2007 Šonje 1995 Friščić, Josip. Otok Pag na starim kartografskim prikazima. Zadar, Hilje, Emil. Spomenici srednjovjekovnoga graditeljstva na Pagu. Zadar, Spomenici povijesnog graditeljstva na otoku Pagu. Toponimija otoka Paga, ur. Vladimir Skračić,Zadar, 2011, pp Ilakovac, Boris. Roman Aqueducts on the Island of Pag. Vjesnik Arheološkog muzejau Zagrebu, vol. 41, Zagreb, 2008, pp Kurilić, Anamarija i Ivo Oštarić. Arheološka karta otoka Paga. Zagreb, Kuveždić, Ana i Marina Viličić. Digitalna kartografija, prezentacije s vježbi i predavanja, Geodetski fakultet Zagreb, Laza, Adam. GRASS GIS manual:r.surf.nnbathy, OSGeoREL, Czech Technical University, Prag Oštarić, Ivo. Pregledni prikaz povijesti Kolana od prapovijesti do danas. Kolan Prošlost i sadašnjost, ur. J. Balabanić, Zagreb, 2013, pp Poslončec-Petrić, Vesna et al. Povezanost geodezije i arheologije u suvremenoj geovizualizaciji. Kartografija i geoinformacije., vol. 6, Zagreb, 2007, pp Šonje, Ante. Svetovidov kult na otoku Pagu., Dometi, br. 7-12, Rijeka, 1995, pp f nº5, 2017

22 Documenting the Donji Gradac Hillfort in Kolan Valerija Gligora, Doris Šugar, Ivor Hodulak i Zvonimir Nevistić The village of Kolan, situated in the interior of the island of Pag, is rich with archaeological heritage which has never been subjected to extensive research, apart from projects relating to the sites of the entire island. The area has been populated since prehistory by the Liburni, as can be seen in the remnants of their hillforts on the hills surrounding Kolan. However, only the hillfort located on the position of Donji Gradac has been covered in this field survey. The hillfort has unfortunately been partially destroyed in the 1970s during the construction of a local road. Using an interdisciplinary approach, field and geodesic surveying, an attempt has been made to obtain a better view into the dynamics of island colonisation, especially of the village of Kolan, in prehistory. Because of limited resources and the devastation of this site, our goal was to document the existing condition of the hillfort. Field work lasted for 10 days and was dependent on weather conditions. Given the lack of storage facilities in the Kolan municipality and the extremely rocky and hilly terrain, we decided to focus on documenting rather than collecting surface finds by intensive field surveying. By means of geodetic surveying, we tried to measure and visualize characteristic parts of the terrain, stone heaps, and the remains of the rampart, in order to obtain a layout of the hillfort from the plans. The terrain was surveyed using two different methods, GNSS - GPS RTK and the polar recording method. For the GNSS recording technique, a Topcon GR-3 GPS receiver was used, whereas a Topcon Cygnus KS-102 Series 2LS was used for the polar recording method. A plan of the taken measurements, horizontal terrain contours, and a 3D visualization of the entire terrain were created using AutoCAD Map 3D software. In addition to AutoCAD, GRASS software was used to create a shaded relief of hypsometric colour scales. The Kolan municipality area, especially Kolanjsko polje and its surroundings, has great potential for future archaeological research, either in the form of intensive field surveying, or systematic research. We hope that, with the help of this project, we have pointed to a fraction of this potential and laid the foundations for future research. Key words: Pag, Kolan, hillfort, field survey nº5, 2017 f 21

23 Dokumentiranje gradine Donji Gradac u Kolanu 22 f nº5, 2017

24 Ivana Polančec Terenski pregled općine Đelekovec Od godine na području Gornje Podravine provode se sustavni terenski pregledi koje je pokrenuo Institut za arheologiju u suradnji s Odsjekom za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Arheološkim muzejom u Zagrebu. Studentski projekt iz godine Terenski pregled općine Đelekovec nastavak je tih istraživanja i proveden je na isti način i upotrebom istih metoda te predstavlja prvu od dviju kampanja istraživanja na trasi Đelekovec, čiji je cilj prikupiti podatke o distribuciji površinskoga arheološkog materijala na zadanom području, kao odrazu obrazaca njegova korištenja kroz sva razdoblja prošlosti. Ovim su člankom prikazani njegovi najvažniji i, za širu javnost, najzanimljiviji rezultati, upravo zato što će u svojoj cijelosti biti prezentirani nakon druge kampanje i obrade materijala. Pregledom iz godine istražene su 143 lokacije i četiri tvorevine na ukupno četirima položajima trase Đelekovec. Valja istaknuti značajniju količinu antičkog keramičkog materijala (1. 3. st. n. e.) na položaju Brestovec 1, koji je općenito nalazima najbogatiji položaj među četirima istraženima, zatim keramiku iz 15. stoljeća s položaja Brestovec 2, sestercij Faustine Auguste II i brončanu iglu za odjeću, također s položaja Brestovec 1 te lule s položaja Bezje. Nastavak istraživanja na trasi Đelekovec, na položajima 5, 6 i 7, uz sam glavni tok rijeke Drave, predviđen je za jesen godine. Ključne riječi: Đelekovec, Drava, sustavni terenski pregled, Podravina, metodologija 23

25 Terenski pregled općine Đelekovec UVOD T erenski pregled općine Đelekovec studentski je projekt koji je godine pokrenula grupa studenata Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s područja općine Đelekovec i grada Koprivnice. Projekt je vodila studentica Ivana Polančec, a uz nju su sudjelovali Izabela Andrašić, Ivan Kadija, Eugen Lovro Kebet, Iva Levak i Iva Mikačić, dok su mentorice projekta bile dr. sc. Ina Miloglav, doc. s Odsjeka za arheologiju i dr. sc. Andreja Kudelić s Instituta za arheologiju. Terenski pregled proveden je u razdoblju od 24. do 29. listopada godine. OPĆINA ĐELEKOVEC Općina Đelekovec nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji, desetak kilometara od Koprivnice, uz rijeku Dravu i granicu s Mađarskom, a obuhvaća naselja Đelekovec i Imbriovec. Na ovom se prostoru intenzivnom poljoprivrednom obradom uništava velik broj arheoloških lokaliteta (Šulc 1989), o čemu svjedoči i velika zbirka nalaza s ovog područja iz kulturno-povijesne zbirke Zvijerac, koja se nalazi u obližnjem mjestu Torčec. Istraživano područje je strateški izuzetno važan položaj, osobito za razdoblje ranog srednjeg vijeka (Sekelj Ivančan 2010: ), antiku i prapovijesna razdoblja. Pretpostavka je da se u blizini nalazio značajan prijelaz preko rijeke Drave, koja je zajedno sa svojim pritocima i rukavcima često naplavljivala ovaj prostor i kroz povijest mnogo puta promijenila tok. Unatoč činjenici da ovo područje ima velik arheološki potencijal, arheološka Slika 1: Geografski položaj općine Đelekovec (izvor: Arkod). 24 f nº5, 2017

26 Ivana Polančec istraživanja na širem prostoru tek su u posljednje vrijeme sustavno provođena, a nalazi iz zbirke Zvijerac su slučajni ili ciljano prikupljani na topografski značajnim lokacijama (Čimin 2015: 15-17). Ipak, oni svjedoče o prostoru intenzivnih ljudskih aktivnosti. Površinski arheološki materijal, njegova distribucija i učestalost predstavljaju izvor podataka do kojih je bilo moguće doći samo sustavnim i metodološki utemeljenim pristupom sustavnim terenskim pregledom (Kudelić et al. 2015: 104; Kudelić i Sirovica 2015: 192). Postavljeno je nekoliko glavnih ciljeva ovog terenskog pregleda. Prvenstveno, trebalo je utvrditi položaje i distribuciju arheoloških lokaliteta na odabranom području kako bi se formirala baza podataka za buduća planirana istraživanja na istom prostoru. Zatim, upotpuniti podatke o naseljavanju močvarnih područja Gornje Podravine i prostora uz rijeku Dravu općenito. Nadalje, na osnovi distribucije i analize površinskog arheološkog materijala pokušati utvrditi distribuciju naselja iz svih razdoblja prošlosti, rekonstruirati komunikacijske putove i utvrditi položaj mogućeg prijelaza preko rijeke Drave. Primjenom nedestruktivne metode arheoloških istraživanja željelo se dokumentirati postojeće stanje arheološke baštine na prostoru općine Đelekovec i pokušati razumjeti kako se prostor koristio u prošlosti. CILJEVI PROJEKTA Po završetku istraživanja, jedan je od ciljeva bila i prezentacija rezultata koja je održana na Odsjeku za arheologiju početkom godine, a s obzirom na to da je prijavljen i studentski projekt Druga kampanja terenskog pregleda općine Đelekovec za godinu, u planu je cjelokupne rezultate prikazati na Filozofskom fakultetu i predstaviti ih široj javnosti po završetku projekta. Ovaj terenski pregled svojevrsni je nastavak kampanja terenskog pregleda Gornje Podravine provedenih godine na trasi 1-Hlebine i godine na trasi 2-Sigetec, koje je proveo Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu u suradnji s Institutom za arheologiju i Arheološkim muzejom u Zagrebu te se metodologija ovog istraživanja nastavlja na već postavljenu metodologiju prijašnjih istraživanja (Kudelić et al. 2015; Kudelić i Sirovica 2015; Kudelić et al ). METODOLOGIJA Prije samog istraživanja, uz konzultacije s lokalnim stanovništvom, obiteljima studenata i arheologom amaterom iz obližnjeg mjesta Torčeca, Ivanom Zvijercem, određen je cjelokupni prostor istraživanja, dogovorno imenovan trasa Đelekovec. nº5, 2017 f 25

27 Terenski pregled općine Đelekovec Slika 2: Prostor trase Đelekovec podijeljen na sedam položaja (izradila: I. Miloglav). 26 Područje ucrtano na karte, podijeljeno je na manje prostorne jedinice nazvane položaji, koji su razdijeljeni na još manje jedinice koje obuhvaćaju površinu jedne njive ili parcele, a nazvane su lokacije. Lokacije u sustavnom terenskom pregledu predstavljaju osnovnu jedinicu pregleda. Položaja je u prvotnom planu bilo sedam, no uspješno su pregledana četiri: Volače-Log, Brestovec 1, Brestovec 2 i Bezje (sl. 2). Prvi položaj sjeveroistočno od sela Pustakovec dobio je naziv prema toponimima Volače i Log, a imao je 35 lokacija pogodnih za pregled. Najveći položaj, Brestovec, podijeljen je na dva dijela, Brestovec 1 i Brestovec 2, radi lakšeg snalaženja, od kojih je prvi dio imao 60, a drugi 13 lokacija. Posljednji pregledani položaj bilo je Bezje, zvano još i Bezjakovo, Bezjakov breg ili Brezje, s ukupno 35 lokacija. Lokacije su numerirane redoslijedom pregledavanja i označene na karti. Ukupno su pregledane 143 lokacije. Temeljni uvjet za izvođenje terenskog pregleda je vidljivost, na koju utječu vremenske prilike i obrađenost tla. S obzirom na to da je kraj listopada razdoblje u kojem je još uvijek uglavnom vedro, a većina poljoprivrednih površina obrađena (izorana, istanjurana ili izdrljana), to je vrijeme bilo najpogodnije za izvedbu terenskog pregleda. U terenskoj dokumentaciji vidljivost je označavana opisnom skalom kao loša, dobra ili odlična te postotkom. Lokacije koje su imale vidljivost manju f nº5, 2017

28 Ivana Polančec od 50% nisu pregledane. U terenskom pregledu sudjelovalo je osam sudionika svi zajedno ili podijeljeni u dvije skupine. Svaka pojedina lokacija pregledavana je u usporednim linijama međusobno razmaknutim m, u vremenskom intervalu od minute i pol (sl. 4). Položaj svakog sudionika na početku te posljednjeg u redu nakon isteka minute i pol snimljen je GPS-om. Svaka se lokacija fotografirala. Nakon svakog intervala zabilježen je zbroj nalaza u svakoj liniji. Prikupljan je samo dijagnostički značajan (rub, ručka, dno keramičke posude, ukrašeni ulomci) ili rijedak materijal za ovaj prostor (litika, metal, staklo), dok sitni fragmenti keramike ili opeke nisu prikupljani, već samo pribrajani ukupnom zbroju nalaza. Na lokacijama su dokumentirane ukupno četiri tvorevine, sve na položaju 2 Brestovec 1, koje su u ovom slučaju bile nakupine nagorene zemlje i vapna bez tragova ugljena ili organskih ostataka. Po završetku terenskog istraživanja, materijal je opran, signiran i datiran, izrađene su tablice s pregledom količine, datacije i vrste materijala za svaku pojedinu lokaciju prema položajima svakog pojedinog sudionika snimljenih GPS-om te su ti podaci digitalno obrađeni u GIS sustavu kako bi se dobio pregled distribucije površinskoga arheološkog materijala na zadanom području (sl. 3). Slika 3: Pregledani položaji s označenim pregledanim lokacijama (izradio: M. Vuković). nº5, 2017 f 27

29 Terenski pregled općine Đelekovec Slika 4: Sustavni terenski pregled u tijeku (fotografirala: A. Kudelić). REZULTATI ISTRAŽIVANJA Pregledom materijala nakon njegova pranja utvrđeno je da je zastupljen prapovijesni, antički, srednjovjekovni i novovjekovni te recentni materijal, odnosno da je pregledani prostor bio naseljavan kroz sva razdoblja ljudske prošlosti. Od keramičkih nalaza vrijedi istaknuti ulomke poklopca antičke peke, mortarium-a, tj. tarionika, ulomak dna posude izrađen od terrae sigillatae i nekoliko ulomaka novovjekovnih lula (sl. 6, 7). Na položaju Brestovec 2, dogovorena trasa je proširena jer je primijećena manja količina keramike iz ranog novog vijeka (15. st.), kakva nije viđena na ostalim lokacijama. Od metalnih je nalaza pronađen vrijedan brončani sestercij s prikazom Faustine Auguste II (RIC 1634) 1, supruge cara Marka Aurelija, na aversu, i s prikazom božanstva plodnosti i obilja Fecunditas s dvijema služavkama i dvoje djece u naručju na reversu (sl. 8). Sestercij na sebi ima oznaku SC, kraticu za izraz senatus consultum, što znači da je njegovo kovanje odobrio rimski senat, a kovan je u Rimu u razdoblju između 157. i 161. godine n. e., i primjerak brončane igle. Oba su nalaza pronađena zajedno s najvećim dijelom antičke keramike na položaju Brestovec 1. Svi antički nalazi datiraju iz razdoblja od 1. do 3. st. Od ostalih vrijednih nalaza, tu su fragmenti kamenih bruseva, nekoliko komada litike i stakla. Od recentnijeg materijala primijećen je veći broj metalnih alatki, dijelova poljoprivrednih strojeva i veći 28 1 RIC 1634; Cohen 93; Sear -. Faustina II, ca AD. AE sestertius gr, mm. 2 GNSS GPS RTK = Global Navigation Satelitte System Global Positioning System metodom u realnom vremenu. f nº5, 2017

30 Ivana Polančec broj čahura metaka lovačkih puški; naime, zbog obilja šuma, Podravina je danas, a bila je i u prošlosti, vrlo prikladna lokacija za lov. Što se distribucije nalaza tiče, primijećeno je da na prvom pregledanom položaju, Volače-Log, nalaza ima najmanje i oni su uglavnom srednjovjekovni, novovjekovni ili recentni. Drugi položaj, Brestovec, bio je najveći i, zbog neposredne blizine Drave i bogatstva šume, najbogatiji nalazima svih vrsta materijala i iz svih razdoblja ljudske prošlosti od prapovijesti do sadašnjosti. Na tom su položaju pronađeni svi navedeni istaknuti keramički i metalni nalazi, osim nekoliko novovjekovnih keramičkih lula koje su izašle na površinu na položaju Bezje, gdje je uz njih pronađen materijal koji može datirati u prapovijest, antiku i novi vijek. Zanimljivo je da, iako je Brestovec prema pričama u vrijeme srednjega vijeka bio selo, tamo prevladavaju nalazi iz ranijih i kasnijih razdoblja nad srednjovjekovnima. Slika 5: Primjer distribucije nalaza prema vrsti materijala i dataciji na položaju 4 Bezje (izradio: M. Vuković). nº5, 2017 f 29

31 Terenski pregled općine Đelekovec Slika 6: Nalazi datirani u razdoblje antike s položaja Brestovec 1 dno posude terra sigillata (2 i 3) te primjer cijele posude (1), fragment poklopca peke (3) te ulomci tarionika - mortarium (5 i 6) (fotografije: 1 - Wikiwand.com, 2-6 I. Andrašić). Slika 7: Fragmenti keramičkih lula s položaja Bezje (fotografirala: I. Andrašić). 30 f nº5, 2017

32 Ivana Polančec Slika 8: Metalni nalazi: brončana igla za odjeću i sestercij s prikazom Faustine Auguste II (fotografirala: I. Andrašić). Terenskim pregledom općine Đelekovec ostvaren je veći dio postavljenih ciljeva terenskog pregleda. Dobivena je distribucija arheološkog materijala na dosad neistraženom prostoru te je dobiven pregled naseljenosti kroz sva razdoblja ljudske prošlosti, a on proširuje bazu podataka dobivenu istraživanjima iz i godine. Međutim, studentski projekt Terenski pregled općine Đelekovec predstavlja tek komadić slagalice, odnosno tek jednu od više kampanja terenskih pregleda prostora Gornje Podravine, stoga je ovim člankom predstavljen tek pregled najznačajnijih rezultata ovoga istraživanja. ZAKLJUČAK Nastavak istraživanja na istoj trasi planiran je za kraj godine, nakon čega će se moći izraditi detaljnija analiza, predstaviti distribucija nalaza na širem prostoru Podravine i predstaviti rezultati u cijelosti. Također, predviđen je posljednji sustavni terenski pregled na tom prostoru, na trasi Torčec, koji će provesti Institut za arheologiju u suradnji s Odsjekom za arheologiju Filozofskog fakulteta i Arheološkim muzejom u Zagrebu. nº5, 2017 f 31

33 Terenski pregled općine Đelekovec BIBLIOGRAFIJA Čimin 2015 Kudelić i Sirovica 2015 Kudelić et al Kudelić et al Sekelj Ivančan 2010 Šulc 1989 Wildwinds. Čimin, Robert. Arheološka nalazišta u općini Đelekovec. Scientia Podraviana : glasilo Povijesnog društva Koprivnica, br. 29, Koprivnica, 2015, pp Kudelić, Andreja i Filomena Sirovica. Prikaz rezultata druge faze sustavnoga terenskog pregleda gornje Podravine. Annales Instituti Archaeologici: Godišnjak Instituta za arheologiju. vol. XII, 2015, pp Kudelić, Andreja et al. Prikaz rezultata prve faze sustavnoga terenskog pregleda gornje Podravine. Annales Instituti Archaeologici: Godišnjak Instituta za arheologiju. vol. 11, 2015, pp Kudelić, Andreja et al. Terenski pregled Gornje Podravine analiza učestalosti i distribucije srednjovjekovnog površinskog materijala. Zbornik radova 2. međunarodnog znanstvenog skupa Srednjovjekovna naselja u svjetlu arheoloških izvora, Serta Instituti Arhaeologici 6, 2017, pp Sekelj Ivančan, Tajana. Podravina u ranom srednjem vijeku. Monographiae Instituti archaeologici 2, Zagreb 2010, pp Šulc, Branka. Registar arheoloških nalaza i nalazišta sjeverozapadne Hrvatske. Informatica museologica, 1989, pp RIC_1634.txt (pristup: ) 32 f nº5, 2017

34 Ivana Polančec Field Survey of the Đelekovec Municipality From 2014 onwards systematic field surveys initiated by the Institute of Archaeology in collaboration with the Department of Archaeology at the Faculty of Humanities and Social Sciences in Zagreb and the Archaeological Museum in Zagreb have been conducted in the Upper Podravina area. The 2016 Student Project Field Survey of the Đelekovec Municipality is a continuation of these surveys, as it was carried out in the same way and followed the same methodology. It is the first of two research campaigns on the Đelekovec route, aiming to collect data on the distribution of surface archaeological material in the given area, as a reflection of patterns of its use throughout the past. First, the route was marked on a map and divided into seven smaller parts called positions named after toponyms. Out of the seven positions, Volače-Log, Brestovec 1 and 2 and Bezje were the four surveyed in this campaign, whereas the remaining ones are to be surveyed by the end of In these four positions, there were 143 open fields or locations suitable for surveying. The material on the 35 locations of Volače-Log was the scarcest, and it was more recent than the material from either Brestovec or Bezje. Brestovec, with its 73 locations, had the most material, namely a significant amount of ancient pottery: fragments of a mortarium, a baking lid, a terra sigillata bowl; as well as bronze items: a Faustina Augusta II sestertius and a clothing needle from the Brestovec 1 position, all from the period between the 1st and 3rd centuries BC, alongside occasional pottery finds from the 15th century at Brestovec 2. A number of post-medieval smoking pipes, as well as some prehistoric, Roman, and post-medieval pottery, emerged from the 35 locations of Bezje. Among the other materials, some glass, a shard of prehistoric lithic material, and a whetstone were found. Having conducted the field survey, the material was analysed: statistical tables with an overview of quantity, relative dates and material types were made, and the data received were digitally processed in the GIS system so as to present an overview of the distribution of surface archaeological material in the given area. The Đelekovec municipality field survey was successful, as a distribution of archaeological material and an overview of the population in various periods of human history was obtained. The results presented in this article are just part of the multiannual research and field surveys in Podravina, and as such are an expansion of the database from 2014 and Continuation of the research on the Đelekovec route, along the main stream of the Drava River, is planned for the fall of 2017, after which a more thorough analysis of the results will ensue. Key words: Đelekovec, the river Drava, systematic field survey, Podravina, methodology nº5, 2017 f 33

35 Terenski pregled općine Đelekovec 34 f nº5, 2017

36 Matko Maršić i Katarina Šprem Sustavni terenski pregled pakračko-lipičkog kraja U listopadu godine proveden je sustavni terenski pregled pakračko-lipičkog kraja u sklopu studentskog projekta Sustavno rekognosciranje pakračko-lipičkog kraja koji je financirao Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Projekt je vodio Matko Maršić, a sudjelovala je i studentica arheologije Ivana Hanžek. Kao vanjski suradnici, projektu su se pridružili Tea Lokner iz Muzeja grada Pakraca te Katarina Šprem. Čitav je projekt mentorirala Rajna Šošić Klindžić s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Glavni cilj projekta bio je sustavnim terenskim pregledom utvrditi arheološki potencijal pakračko-lipičkog kraja te pronaći moguće tragove naseljenosti kroz prapovijest, antiku i srednji vijek. Tijekom pregleda obišle su se lokacije koje je lokalno stanovništvo prijavilo muzeju ili one s toponimima koji pokazuju mogućnost arheoloških nalaza. Istraživanje je provedeno upotrebom metodologije uobičajene za sustavni terenski pregled uz bilježenje položaja GPS uređajem. Nalazi pronađeni tijekom pregleda datiraju od prapovijesti pa sve do novog vijeka. Ključne riječi: Pakrac, Lipik, sustavni terenski pregled, prapovijest, srednji vijek, novi vijek, sopotska kultura, korenovska kultura, lasinjska kultura 35

37 Sustavni terenski pregled pakračko-lipičkog kraja UVOD I PROBLEMATIKA U sklopu projekta Sustavno rekognosciranje pakračko-lipičkog kraja grupa studenata pod mentorstvom doc. Rajne Šošić Klindžić provela je sustavni terenski pregled okolice gradova Pakraca i Lipika. Voditelj projekta bio je Matko Maršić, a sudjelovala je i studentica arheologije Ivana Hanžek, dok su magistre arheologije Katarina Šprem i Tea Lokner sudjelovale kao vanjske suradnice. Projekt je proveden u razdoblju od 25. listopada do 28. listopada godine. Iako je okolica Pakraca i Lipika naseljena od prapovijesti, sustavna arheološka istraživanja tog područja nisu uobičajena praksa, no slučajni nalazi lokalnog stanovništva pružaju dovoljno materijala za daljnja znanstvena istraživanja. Prema toponimima i dojavama lokalnog stanovništva, odabrano je osam položaja za koje se smatralo da imaju arheološki potencijal te se pristupilo sustavnom terenskom pregledu. METODOLOGIJA I PROVEDBA PROJEKTA Istraživanju smo pristupili s ciljem utvrđivanja arheološkog potencijala pakračko-lipičkog kraja te pronalaska mogućih arheoloških tragova naseljenosti kroz prapovijest, antiku i srednji vijek. Na taj način dobili bismo potpuniju arheološku sliku spomenutog kraja. Također se pokušala utvrditi distribucija površinskih nalaza te pripadnost nalaza određenim kulturnim skupinama. Korištena je metodologija za sustavni terenski pregled. To je arheološka metoda kojom se dokumentira širi prostorni kontekst arheoloških nalaza pronađenih na površini (Čučković 2012: 247) uz bilježenje položaja GPS uređajem. Prostorne koordinate dobivene pomoću totalne stanice ili nekog drugog GPS uređaja mogu se koristiti u digitalnom obliku za izradu tlocrta i planova te za razne analize, na primjer analize gustoće nalaza pomoću kojih možemo dobiti podatke o potencijalnim lokalitetima. Sudionici projekta bili su raspoređeni u razmacima od pet metara sakupljajući ili brojeći površinske nalaze. Vremenski interval bio je između dvije i deset minuta, ovisno o veličini lokacije. Na taj je način definirana prostorna mreža unutar koje su kartirani svi primijećeni arheološki ostaci (Bintliff 1997: 11). Sakupljali su se fragmenti keramike, lijepa, kvarca, kamenih nalaza i metala, dok su se nalazi cigle samo pobrojali. Zatim su se popunjavali formulari za određenu lokaciju u koje se upisivao broj svake vrste nalaza te uzela GPS točka. Tijekom pregleda nije sakupljan sav keramički materijal pronađen na površini, već dijagnostički ulomci poput rubova, dna, ručaka, nogu i fragmenata s ukrasima koji nam mogu poslužiti boljoj dataciji. Takvi fragmenti omogućuju nam odrediti pripadnost određenoj kulturnoj skupini, a time i njenu starost. Keramika koja nije mogla poslužiti u te svrhe nije sakupljana, već samo zabilježena. Na položaju Klisa Kućište sakupljeni nalazi indicirali su postojanje kulturnog sloja te se u svrhu potvrde te činjenice koristilo svrdlo za bušenje sedimenta na nekoliko lokacija. 36 f nº5, 2017

38 Matko Maršić i Katarina Šprem Slika 1: Položaj lokacija pregledanih sustavnim terenskim pregledom. 1. Dobrovac Kućište, 2. Klisa Kućište, 3. Filipovac Tabor, 4. Toranj 5. Brekinska, 6. Batinjani, 7. Donji Čaglić Mjestne rudine, 8. Donji Čaglić Kućište (izradila: K. Šprem; karta preuzeta s preglednik.arkod.hr). Sustavnim terenskim pregledom obišli smo položaje u okolici Pakraca i Lipika prikazane na slici 1. Prije same realizacije projekta, planiran je obilazak većeg broja položaja i lokacija koje su definirane na osnovi trenutačne parcelizacije zemljišta i utvrđene u skladu sa stvarnom situacijom na terenu. No, zbog mina zaostalih iz Domovinskog rata na pakračko-lipičkom području, neke od prvotno odabranih lokacija nismo bili u mogućnosti obići. Također, pri dolasku na teren, neke od položaja koje smo razmatrali, poput položaja Toranj, bile su pod gustom vegetacijom. Dobrovac Kućište položaj je koji je godine 2012./2013. u nadležnosti zagrebačke tvrtke Geoarheo d.o.o istraživan u sklopu izgradnje trase magistralnog plinovoda Dobrovac Kutina. 1 Našim sustavnim terenskim pregledom obuhvatili smo dijelove južnije od spomenute trase plinovoda. Uz već utvrđene prapovijesne kulture, otkrivena je i dotada nespomenuta lasinjska kultura. Lokalitet je bio bogat keramičkim i kamenim nalazima te je pružio najviše materijala za obradu. Među nalazima pronađenima tijekom sustavnog terenskog REZULTATI SUSTAVNOG TERENSKOG PREGLEDA 1 Izvještaj je u tisku. nº5, 2017 f 37

39 Sustavni terenski pregled pakračko-lipičkog kraja pregleda bilo je lomljenog i glačanog kamenog oruđa, keramike, lijepa, kvarca te jedan komad opsidijana. Sustavnom terenskom pregledu položaja Klisa Kućište pristupili smo zbog dojave lokalnog stanovnika. 2 Pregledane su dvije lokacije na kojima su također pronađeni nalazi koji mogu datirati iz razdoblja prapovijesti (lijep, keramika te lomljeno kameno oruđe), no u nešto manjem broju. S obzirom na to da su sakupljeni nalazi indicirali postojanje kulturnog sloja, htjeli smo to potvrditi bušenjem svrdlom. Izbušeni uzorci zemlje na nekoliko različitih mjesta na lokaciji pokazali su prisutnost fragmenata lijepa te time i postojanje kulturnog sloja. Osim toga, pronađen je i ulomak ukrašenog stakla tamno plave boje, vrlo vjerojatno novovjekovnog porijekla. Na položaju Filipovac Tabor pronađen je velik broj ulomaka cigli koje su mogle biti istovarene kao otpad, no u slučaju da se takva vrsta nalaza pronađe zajedno s lomljenim litičkim materijalom, moguće je da se na tom položaju nalazi neotkriveni prapovijesni lokalitet. Pronađen je i jedan ulomak keramike. Lokalitet Brekinska poznat je arheološkoj struci još od godine kada je pronađena ostava vučedolskih bakrenih sjekira (Durman 1983: 39; Lokner : 93). Iz tog smo razloga odlučili pregledati više položaja na tom području. Na lokalitetu je pronađen velik broj cigli i keramike, metalnih predmeta te jedan komad litike. Pronađena glazirana keramika ukazuje na novi vijek, dok ulomak keramike crvene boje s kvadratnim urezanim ukrasima može upućivati na srednjovjekovno razdoblje. Zapadni dio položaja bio je siromašniji nalazima. Položaj Batinjani poznat je lokalnom stanovništvu koje se zbog slučajnih nalaza obratilo pakračkom muzeju. Dok južni dio položaja nije obilovao nalazima, sjever je bio nešto bogatiji. Pronađeni su lijep, litika, glačani kamen i kvarc koji upućuju na mogućnost postojanja još neotkrivenog lokaliteta. Na položaju Donji Čaglić Kućište, osim jednog komada keramike, jednog komada litike, dva komada kvarca i većeg broja cigli, nije pronađeno dovoljno elemenata koji bi upućivali na postojanje lokaliteta. Za razliku od položaja Kućište, položaj Donji Čaglić Mjestne rudine bio je bogatiji nalazima; na sjevernom je dijelu pronađen veći broj ulomaka cigli, manji broj keramike i litike, te željeza i kvarca. Na južnom položaju pronađen je velik broj ulomaka keramike, mali broj lijepa i litike te metala i kvarca Zahvaljujemo gospodinu Ivanu Horvatu iz Klise na ustupljenim nalazima i pomoći prilikom našeg terenskog pregleda. f nº5, 2017

40 Matko Maršić i Katarina Šprem Skup lomljenog kamenog materijala s položaja Dobrovac Kućište čine 373 komada, dok je na položaju Klisa Kućište pronađeno ukupno 18 komada. Ta su dva položaja bila najbogatija nalazima litičkog materijala pa je na spomenutom materijalu napravljena uobičajena tehnološka i tipološka analiza. ANALIZA KAMENOG ORUĐA Tehnologija je znanstvena disciplina koja omogućuje rekonstrukciju metoda i tehnika izrade izrađevina, u ovom slučaju kamenog oruđa (Blaser et al : 366). Proučavajući proces proizvodnje, odnosno takozvani lanac operacija (franc. chaîne opératoire), možemo sagledati društvene odnose neke zajednice jer je metoda izrade određenog predmeta barem djelomičan odraz globalnih socijalnih prilika nekog društva (Blaser et al : 366). Lanac operacija, čiji je idejni začetnik Andre Leroi Gourhan, obuhvaća sve faze izrade neke izrađevine, od sakupljanja sirovinskog materijala i same izrade izrađevine, do odbacivanja istrošenog oruđa (Inizan et al. 1992: 12) te zapravo predstavlja kronološku ljestvicu proizvodnje izrađevina (Blaser et al : 367). Da bismo utvrdili koje su se aktivnosti vezane uz lomljeni kamen odvijale na određenom položaju ili lokalitetu, potrebno je utvrditi koje su sve faze lanca operacija prisutne u litičkom skupu nalaza (Šošić 2010: 67). Ukratko, te faze su: 0. prikupljanje i testiranje sirovine, 1. prethodna obrada (skidanje okorine i oblikovanje sirovine), 2. središnja faza proizvodnje (dobivanje odbojaka, sječiva i pločica), 3. finalno oblikovanje oruđa (Karavanić 1999). Tipologija, s druge strane, omogućuje definiranje, prepoznavanje i klasificiranje oruđa na temelju njihovog oblika (Karavanić i Balen 2003: 20), a na temelju tih obilježja oruđa se mogu svrstati u krono-kulturološke sekvence te im se može odrediti relativna starost. Tipovi oruđa i karakteristični tragovi upotrebe ukazuju na određene vrste aktivnosti, što pak može pomoći pri analizi prioritetnih djelatnosti određenog prapovijesnog naselja (Starnini 2000: 212; Biró 2001: 91). Od 373 komada u litičkom skupu nalaza s položaja Dobrovac Kućište čak je 17 jezgri, što ukazuje na to da se jedan dio središnje faze proizvodnje oruđa odvijao na spomenutom položaju. 15% odbojaka s okorinom te 7,6% sječiva s okorinom ukazuju na to da se i prva faza proizvodnje, odnosno skidanje okorine sa sirovine, odvijala na nalazištu. Iako odbojaka sa stranom jezgre te odbojaka od popravka plohe ima u malom broju, oni ipak ukazuju na to da se sirovina pomlađivala te se pokušala maksimalno iskoristiti. Prisutna je i posljednja faza u lancu operacija, što je vidljivo u 11,4% oruđa izrađenog na odbojcima te 21,0% oruđa izrađenog na sječivima (pretežito su to komadi s obradom te grebala i zarupci). Na sedam komada iz litičkog skupa prisutan je takozvani sjaj srpa, trajni sjaj na kamenome oruđu koji nastaje intenzivnom sječom bilja nº5, 2017 f 39

41 Sustavni terenski pregled pakračko-lipičkog kraja Slika 2: Kamene glačane alatke s lokaliteta Dobrovac Kućište (izradila: K. Šprem). Nalazi glačanog kamenog oruđa (sl. 2.), karakteristični za mlađe kameno doba, također su bili prisutni na položaju Dobrovac. Cijelih glačanih kamenih sjekira i dlijeta bilo je četiri, dok je poluproizvoda, odnosno glačanih oruđa u fazi izrade bilo tri. Četiri fragmenta otpadnog materijala svjedoče o prisutnosti faze izrade na tom položaju. Litički skup s položaja Klisa Kućište čini 18 komada. Od toga je pet jezgara, a odbojci i sječiva zajedno čine 72,3% pronađenog skupa. Od ukupno 18 komada u litičkom skupu, čak su tri oruđa i to po jedan perforator, zarubak i udubak. Sjaj srpa nije prisutan. ANALIZA KERAMIČKOG MATERIJALA 40 Kod analize keramičkog materijala, ulomci su svrstani po kategorijama (rub, dno, ručka, trbuh, noga i ostalo) te po pripadnosti kulturnoj skupini ili razdoblju (prapovijest općenito, sopotska, lasinjska ili korenovska kultura, srednji ili novi vijek). Takvom metodologijom dobiveni su sljedeći rezultati. Dobrovac je lokacija s najvećim brojem keramičkog materijala: ukupno je pronađeno 263 fragmenta keramike. Pronađenu keramiku možemo svrstati u tri razdoblja: prapovijest, srednji vijek i novi vijek. Većina keramičkih fragmenata pripada prapovijesnom razdoblju. Najveći broj tih ulomaka sopotske je kulture koju karakteriziraju crni i sivi tonovi keramike nastali uslijed redukcijskog pečenja, kao i bradavičaste drške, duborezi i rovašenje. Najčešći ukras ipak je bila plastična traka s otiscima vrha prsta. Osim toga, pronađeni su i ulomci crveno oslikane keramike koja je također karakteristična za sopotsku kulturu. f nº5, 2017

42 Matko Maršić i Katarina Šprem Čest nalaz tijekom terenskog pregleda bili su dijelovi nogu karakterističnih sopotskih posuda na visokoj nozi (Težak-Gregl 1998: 84 85). U nešto manjoj mjeri nalazimo i ulomke korenovske kulture, sive ili crne boje, koja također pripada razdoblju kasnog neolitika (sl. 3). Ukrasi su izvedeni urezivanjem; motivi su izlomljene crte i vrpce ili ispupčenja na najširem dijelu trbuha posude (Težak-Gregl 1998: 90 91). Novost na ovom lokalitetu predstavlja pronalazak ulomka keramičke posude lasinjske kulture, dosad nezabilježene na položaju Dobrovac (sl.4). Lasinjska kultura označava početak novog razdoblja eneolitika, iako je u svojoj osnovi još uvijek izdanak kasnog neolitika (Težak-Gregl 1998: 115). Pronađen je ulomak karakteristične sive boje koja je postignuta redukcijskim pečenjem, dok je ukras, postignut urezivanjem i ubadanjem, također karakterističan za navedenu kulturu (Težak-Gregl 1998: 117). Najmanji broj ulomaka, tek njih jedanaest, pripada srednjovjekovnom razdoblju. Ulomci se mogu prepoznati po fakturi i karakterističnim oblicima srednjovjekovnih posuda (sl.3). Pronađena 22 fragmenta glazirane keramike datiraju iz novoga vijeka, po čemu je to razdoblje vrlo prepoznatljivo. Ipak, problem je u tome što se glazirana keramika pojavljuje od antike, stoga pronađene ulomke ne možemo sa sigurnošću pobliže datirati. Slika 3: Fragmenti keramičkih posuda korenovske i sopotske kulture te posude iz razdoblja srednjega vijeka (fotografirala: K. Šprem). Slika 4: Fragmenti keramičkih posuda sopotske, lasinjske i korenovske kulture (fotografirala: K. Šprem). Na položaju Donji Čaglić Mjestne rudine pronađeno je 14 komada keramike. Veći broj pripada prapovijesti, a manji novome vijeku. Ulomaka srednjovjekovne keramike bila su dva. Na položaju Klisa prevladavaju ulomci prapovijesne keramike sopotske i korenovske kulture, što se poklapa s uzorcima zemlje iz svrdla. nº5, 2017 f 41

43 Sustavni terenski pregled pakračko-lipičkog kraja ZAKLJUČAK Ovim su studentskim projektom postignuti postavljeni ciljevi potvrđena je prisutnost arheoloških lokaliteta od prapovijesti do srednjeg, pa i novog vijeka na području gradova Pakraca i Lipika. Posebno treba naglasiti pronalazak dvaju novih, dosad neotkrivenih, prapovijesnih lokaliteta: Klisa Kućište te Batinjani, dok je položaj Kućište na položaju Dobrovac pokazao prisutnost dosad neotkrivene lasinjske kulture. Položaj ujedno pruža mogućnost daljnjih arheoloških istraživanja. BIBLIOGRAFIJA 42 Balen i Čataj 2014 Bintliff 1997 Biró 2001 Blaser et al Čučković 2012 Durman 1983 Inizan et al Karavanić 1999 Karavanić i Balen 2003 Lokner Starnini 2000 Balen, Jacqueline i Lea Čataj. Sopotska kultura. Darovi zemlje. Neolitik između Save, Drave i Dunava. ur. J. Balen, et al. Arheološki muzej u Zagrebu Muzej Slavonije Osijek Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet, Zagreb, Bintliff, John. The Role of Science in Archaeological Regional Surface Artefact Survey. Optical Technologies in the Humanities: Selected Contributions to the International Conference on New Technologies in the Humanities and Fourth International Conference on Optics Within Life Sciences OWLS IV, Münster, Germany, 9 13 July ur. D. Dirksen. i G. Von Bally, Berlin, Biró, Katalin. T. Lithic materials from the Early Neolithic in Hungary. From the Mesolithic to the Neolithic. Proceedings of the International Archaeological Conference held in Damjanich Museum of Szolnok. ur. J. Kertész i J. Makkay. Archaeolingua, Budapest, Blaser, Frédéric et al. Tipologija i tehnologija, dva suprotna ili usporedna metodološka pristupa? Opuscula archaeologica, vol , , pp Čučković, Zoran. Metodologija sustavnog terenskog pregleda: primjer istraživanja zapadne Bujštine (Istra). Opuscula archaeologica, vol. 36, 2012, pp Durman, Aleksandar. Metalurgija vučedolskog kulturnog kompleksa. Opuscula archaeologica, vol. 8, 1983, pp Inizan, Marie-Louise et al. Technology of Knapped Stone. CREP. Meudon, Karavanić, Ivor. Gornji paleolitik Šandalje II u okviru jadranske regije. Doktorski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Karavanić, Ivor i Jacqueline Balen. Osvit tehnologije. Arheološki muzej, Zagreb, Lokner, Tea. O ostavi vučedolskih bojnih sjekira iz Brekinske. Zbornik povijesnog društva Pakrac Lipik, vol. 8-9, , pp Starnini, Elisabetta. Stone industry of the early Neolithic cultures in Hungary and their relationships with the Mesolithic background. Societa Preistoria Protoistoria Friuli- Venezia Giulia. Quaderno, vol. 8, 2000, pp f nº5, 2017

44 Matko Maršić i Katarina Šprem Šošić 2010 Šošić, Rajna. Proizvodnja cijepanih kamenih artefakata ranih poljodjelskih zajednica na prostoru istočne Hrvatske. Doktorski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Težak-Gregl 1998 Težak-Gregl, Tihomila. Neolitik i eneolitik. Prapovijest. ur. A. Pavičić. Naklada Naprijed, Zagreb, STRUNA - hrvatsko (pristup: strukovno nazivlje ) nº5, 2017 f 43

45 Sustavni terenski pregled pakračko-lipičkog kraja Systematic Field Survey of the Pakrac Lipik Area A systematic field survey of the Pakrac Lipik area was undertaken in October 2016 as part of a student project titled Systematic Field Survey of the Pakrac Lipik Area financed by the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb. The project was led by archaeology student Matko Maršić, alongside Ivana Hanžek as a student participant, as well as Tea Lokner and Katarina Šprem as external associates. The project was mentored by Assistant Professor Rajna Šošić Klindžić from the Department of Archaeology at the Faculty of Humanities and Social Sciences in Zagreb. The main goal of the project was to determine the archaeological potential of the Pakrac Lipik area and to find evidence of possible prehistoric, ancient, or medieval settlements. The targeted locations had either been reported by the local population to the museum, or had been known for having toponyms of archaeological interest. The team used field survey methodology with GPS tracking, and the following finds were collected or counted: sherds, lithic finds, quartz pebbles, and metal finds. Participants stood 5 meters apart and took 2-10 min intervals to count or collect the finds. Afterwards, the results were documented and GPS points were taken. Standard lithic analysis was carried out for the lithic finds, and pottery was analysed accordingly as well. The finds can be dated as prehistoric, ancient, as well as medieval. Two new prehistoric sites were discovered: Klisa Kućište and Batinjani, whereas the site of Dobrovac Kućište showed further possibilities for new archaeological excavations. Key words: Pakrac, Lipik, field survey, prehistory, medieval times, early modern period, Sopot Culture, Korenovo Culture, Lasinja Culture 44 f nº5, 2017

46 Domagoj Bužanić, Darija Dunjko, Blaž Glavinić, Karla Ivak, Antonio Manhard, Jelena Šekrst, Ivan Vidović Mapiranje arheološkog nalazišta Velić godine Ovaj rad donosi rezultate trogodišnjeg studentskog projekta mapiranja arheološkog nalazišta Velić, slučajno otkrivenog godine u Cetinskoj krajini. Područje upisano u Registar kulturnih dobara relativno je velikih dimenzija i nalazi se u uvjetima iznimno guste vegetacije koja je otežavala razumijevanje položaja i odnosa objekata. Nakon izvršenog rekognosciranja izrađena je uža mapa lokaliteta pomoću programa AutoCad koja je služila kao temelj za izradu cjelovitog nacrta položaja vidljivih struktura godine. U zimi godine i godine u programu Agisoft Photoscan izrađen je poligonalni model područja na kojem se nalazi dio struktura na nalazištu radi potpunije dokumentacije. Ključne riječi: Cetinska krajina, Velić, ranokršćanska grobnica, terenski pregled, terensko mapiranje, poligonalni model 45

47 Mapiranje arheološkog nalazišta Velić godine UVOD Ovaj rad izrađen je na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom doc. dr. sc. Domagoja Tončinića i predan je na natječaj za dodjelu Rektorove nagrade u akademskoj godini 2016./2017. Priprema za arheološko istraživanje novootkrivenog lokaliteta podrazumijeva izvedbu određenih predradnji. Nakon pregleda poznate literature, ako ona postoji, prelazi se na upoznavanje terena pomoću neinvazivne metode sustavnog arheološkog pregleda. Takav pregled podrazumijeva skupljanje površinskog materijala te lociranje vidljivih struktura. Ako je uočen veći broj struktura koje se prostiru na širem području, bolju sliku lokaliteta dobivamo njihovim mapiranjem. Terensko mapiranje uvelike pomaže kod planiranja budućih arheoloških kampanja, a ovakav je pristup izradi plana posebno je važan na prostorima iznimno guste vegetacije. Moderne tehnologije, kao što je fotogrametrijsko modeliranje, nude na ovom polju nove i uzbudljive mogućnosti. Računalna manipulacija trodimenzionalnog modela omogućuje nam da strukture na lokalitetu vidimo u međusobnom odnosu bez guste vegetacije koja bi smetala, što daje jasnu sliku terena. Te principe primijenili smo na opisanom tipu lokaliteta ranokršćanskom nalazištu Velić. Projekt čije rezultate donosimo tri je uzastopne godine financirao Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u sklopu Natječaja za sufinanciranje studentskih projekata. Lokalitet Velić nalazi se na šumskom predjelu između mjesta Jabuke i Velića, pokraj grada Trilja, u Dalmatinskoj zagori. Područje grada Trilja i njegove šire okolice bogato je arheološkim nalazištima od prapovijesti. Na tom se području u prapovijesno doba razvila specifična brončanodobna kultura koja se u literaturi naziva Cetinskom, stoga velik broj prapovijesnih gomila u blizini Velića ne čudi. Među nalazištima iz antičkog razdoblja ističe se rimski vojni logor Tilurium te kolonija vojnih veterana Colonia Claudia Aequum. Tilurium, prvotno sjedište VII. legije C. P. F., s kontinuitetom korištenja do kasne antike, sustavno se istražuje od godine, a nalazi se u selu Gardun, desetak kilometara od lokaliteta Velić. Komunikacije između ovih dvaju nalazišta nisu isključene, međutim dokazi o njima ne postoje. Colonia Claudia Aequum, iako nije u relativnoj blizni Velića kao Tilurium, jedina je kolonija u unutrašnjosti provincije Dalmacije i najveće antičko naselje ovog kraja. POVIJEST ISTRAŽIVANJA 46 U literaturi nema spomena o ranokršćanskom lokalitetu na teritoriju današnjih naselja Velić ili Jabuka, međutim postoje nasumični nalazi pronađeni izvan konteksta. Mihovil Abramić donosi miljokaz datiran u 236. godinu iz Velića te pretpostavlja postojanje trase antičke ceste smjerom slične današnjoj koja povezuje Trilj i Livno (Abramić : ). Ante Milošević spominje nalaz srednjovjekovne keramike i komade željeznog oruđa (Milošević 1981: 64) f nº5, 2017

48 D. Bužanić, D. Dunjko, B. Glavinić, K. Ivak, A. Manhard, J. Šekrst, I. Vidović te položaj Jabučki gaz s prapovijesnim, antičkim i srednjovjekovnim predmetima i drvenim monoksilom (Milošević 1998: 258). Milošević govori i o mjestimičnim nalazima nekoliko fragmenata kostiju i jednog komada keramike na položaju Grebčine u Jabuci (Milošević 1998: 254), koje je bilo dijelom rekognosciranja izvršenog godine. Rekognosciranje je krenulo s tog položaja, preko položaja Krcinih Ograda do mjesta Velić. Miloševićeva literatura o Jabuci nadalje spominje i dokumentaciju iz arhiva Muzeja Cetinske krajine. Ranosrednjovjekovni grobovi navedeni su na položajima kuće A. Krce (Milošević 1998: 262), Mali Dragavac (Milošević 1998: 265), Veliki Dragavac (Milošević 1998: 298) i Maroševa njiva (Milošević 1998: 265). Na položajima Ražište (Milošević 1998: 282), Crnograb (Milošević 1998: 238), Ulica na Ražištima (Milošević 1998: 249), Gomilica (Milošević 1998: 249) i Ogradica (Milošević 1998: 270) utvrđeno je postojanje prapovijesnih gomila, a moguća je i gomila (ili obrambena kula) na položaju Čabina gomila sjeverno od Jabuke (Milošević 1998: 239). Prostor Krcine ograde, koji se nalazi između Jabuke i Velića, povezuje se s prapovijesnim suhozidnim bedemima (Milošević 1998: 260). U Veliću, osim njive Krivača gdje je pronađen miljokaz (Milošević 1998: 260), postoji i položaj Pod kosom s dvije gomile (Milošević 1998: 278) te položaj Pudari (Milošević 1998: 279) s kasnosrednjovjekovnim grobljem. 1 Arheološka istraživanja na lokalitetu Velić krenula su nakon što je gospodin Anđelko Maroš, stanovnik sela Velić, slučajno otkrio grobnicu godine. Nakon toga, nalaznik je obavijestio Konzervatorski odjel u Splitu o otkriću i ugroženosti potencijalnog arheološkog lokaliteta. Nadležna konzervatorica Dubravka Čerina, dipl. arh. i pov. umj., zajedno s Tomislavom Šeparovićem i Antom Ivčevićem iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika, obišla je lokalitet nakon čega se pokazala potreba za arheološkim pregledom terena. Iste se godine zbog veličine lokaliteta arheološki pregled terena provodio u tri navrata. U njemu su sudjelovale četiri institucije: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Arheološki muzej Split, Muzej Triljskog kraja i Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ovim preliminarnim rekognosciranjem pretpostavljeno je postojanje opkolnog bedema i naselja unutar njega. Lokalitet je nakon provedenog arheološkog istraživanja upisan u Registar kulturnih dobara pod brojem RH reg. br. Z (sl. 1) (Bubić 2015: 91, bilješka 1; Izvješće 2011: 4, 9, 10; Izvješće 2013a: 4). 1 Ovakav pregled literature donosi i: Izvješće 2011: 6-7 te V. Bubić 2015: nº5, 2017 f 47

49 Mapiranje arheološkog nalazišta Velić godine Slika 1: Područje pod zaštitom (ARCOD, Izvješće 2011: 9). U veljači godine pod vodstvom doc. dr. sc. Domagoja Tončinića krenulo je iskopavanje otkrivene grobnice te je ustanovljena konstrukcija njenih zidova u tehnici opus coementitium. Unutrašnji zidovi grobnice nosili su polukružni svod sastavljen od crvenkastih kamenih ploča povezanih žbukom. Unutar grobnice otkrivene su dvije kamene ožbukane klupe za pokojnike smještene uz zid, a između njih se nalazi slobodan prostor. Na jednoj od klupa nalazio se skeletni ukop koji je poslan na analizu. Pokretni nalazi nisu pronađeni ( Izvješće 2013a: 8). Pod vodstvom dr. sc. Dina Demichelija u srpnju godine raščišćen je okoliš grobnice te je nastavljeno istraživanje. Iskopavanje je oslobodilo najduži zid grobnice, međutim nije definiralo ulaz. Utvrđeno je postojanje dviju odvojenih prostorija, prilazne i grobne komore (sl. 3 i 4), koje povezuje prolaz širine oko pola metra ( Izvješće 2013b: 6, 7; Tončinić i Demicheli 2013). 48 f nº5, 2017

50 D. Bužanić, D. Dunjko, B. Glavinić, K. Ivak, A. Manhard, J. Šekrst, I. Vidović Slika 2: Pogled na unutrašnju arhitekturu grobnice ( Izvješće 2011: 14). Geografski i tipološki najbližu poveznicu s grobnicom na lokalitetu Velić nalazimo na položaju Crkvine u mjestu Cista Velika u Imotskoj krajini. Godine na tom su lokalitetu otkriveni temelji dviju crkvi, ranokršćanski crkveni namještaj te grobovi, a devedesetih godina prošlog stoljeća utvrđeno je da se radi o složenom kompleksu duljeg vremenskog trajanja (Maršić et al. 2000: ). Do godine istražen je veći dio područja, a danas je lokalitet uređen kao arheološki park (Gudelj 2011: 13). Tamošnji ranokršćanski nadsvođeni grobovi, namijenjeni pokapanju više pokojnika, tipom su paralelni grobnici na Veliću. Postojanje većih okolnih struktura na Veliću isto tako podsjeća na kompleks u Cisti Velikoj. Daljnje podudarnosti ovih dvaju lokaliteta s većom sigurnošću mogu dokazati tek buduća istraživanja, koja ne bi trebala stati na iskopavanju grobnice. Slika 3: Grobna komora ( Izvješće 2013a: 9). nº5, 2017 f 49

51 Mapiranje arheološkog nalazišta Velić godine Zbog mogućnosti postojanja dobro očuvanog ranokršćanskog lokaliteta prekrivenog gustom šumskom vegetacijom, detaljniji pregled i mapiranje terena pokazali su se potrebnima. Studentski projekt Mapiranje terena i arheoloških objekata na ranokršćanskom nalazištu Jabuka-Velić s tim je ciljem prijavljen na Natječaj za sufinanciranje studentskih projekata za kalendarsku godinu koji je raspisao Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Slika 4: Prilazna komora ( Izvješće 2013b: 7). STVARANJE PRVOTNE MAPE LOKALITETA 50 Terenski dio projekta u godini provodio se od 7. do 12. srpnja s ciljem pozicioniranja istraživane grobnice u širi kontekst. Terenski pregled koncentrirao se na relativno uzak krug oko prethodno iskopavanog prostora. Postojanje zidnih struktura bilo je očito u preliminarnom pregledu, međutim te su zidove uglavnom odavale izbočine u prostoru, a gusta vegetacija onemogućavala je percepciju njihovog međusobnog odnosa. Iz tog razloga prvi korak u pripremi bilo je čišćenje zatečene situacije, zatim definiranje struktura prekrivenih niskim raslinjem i tankim humusnim slojem. Uz grobnicu, utvrdili smo postojanje najmanje šest objekata i izradili nacrt rekognosciranog dijela ( Izvješće 2014: 3; Tončinić et al. 2014). Slika 5: Čišćenjem otkriveni dio istočnog zida objekta 2 (fotografirao: dr. sc. D. Demicheli, Izvješće 2014: 4). f nº5, 2017

52 D. Bužanić, D. Dunjko, B. Glavinić, K. Ivak, A. Manhard, J. Šekrst, I. Vidović Slika 6: Čišćenjem otkriven dio strukture sjevernog i zapadnog zida objekta 5 (fotografirao: dr. sc. D. Demicheli, Izvješće 2014: 6). Prema nacrtu pristupili smo snimanju vidljivih ostataka arhitekture totalnom stanicom radi mapiranja ovog dijela lokaliteta te dokumentiranju tih ostataka. Slika 7: Nacrt objekata izrađen pomoću programa AutoCad (izradila: dr. sc. I. Miloglav, Izvješće 2014: 8). nº5, 2017 f 51

53 Mapiranje arheološkog nalazišta Velić godine Koristeći podatke dobivene totalnom stanicom u programu AutoCad izrađen je precizan tlocrt dijela obuhvaćenog terenskim pregledom (sl. 7), a njegovim smještanjem na zračnu fotografiju prema koordinatama dobivamo međusobni odnos struktura i njihov realni odnos dimenzija (sl. 8) ( Izvješće 2014: 4; Tončinić et al. 2014). Rezultati ovog projekta, kao i prethodnih kampanja koje su se uglavnom orijentirale na iskopavanje ranokršćanske grobnice, indicirali su da lokalitet Velić zbog očuvane arhitekture te broja objekata utvrđenih na usko rekognosciranom području predstavlja vrlo dragocjeno nalazište. Uspješnost kampanje iz godine stvorila je potrebu proširenja pregleda na cijeli prostor pod zaštitom ( Izvješće 2014: 5). Slika 8: Tlocrt dokumentiranih objekata na zračnoj fotografiji (izradila: dr. sc. I. Miloglav, Izvješće 2014: 7). IZRADA CJELOVITE MAPE LOKALITETA 52 U godini na Natječaj za sufinanciranje studentskih projekata za kalendarsku godinu 2015., kojega je objavio Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, prijavili smo projekt pod istim nazivom kao i prethodne godine. Radi boljeg uvida u gustom vegetacijom prekriven lokalitet podijelili smo terenski dio rada na ljetnu i zimsku kampanju. Plan ljetne kampanje bio je proširenje područja rekognosciranja s ciljem boljeg razumijevanja stanja i odnosa između struktura unutar područja zaštite koje je nekoliko puta veće od prethodno mapiranog područja. Veličina lokaliteta i okolina u kojoj se ti objekti nalaze onemogućavali su snimanje svakog pojedinog objekta totalnom stanicom te smo zbog toga odlučili promijeniti metodu rada. Terenski pregled, prilikom kojeg smo za snalaženje u gustom raslinju koristili mobilnu aplikaciju Polaris Navigation, utvrdio je skicu s četrnaest objekata (sl. 9) od kojih su neki, čini se, međusobno povezani. Osim tih sa sigurnošću definiranih objekata, ustanovili smo još nekoliko artificijelnih struktura koje možda predstavljaju objekte. Te strukture u prostoru izgledaju kao male kamene gomile i udubljenja koje je bez arheološkog iskopavanja nemoguće identificirati te ih zbog toga ne navodimo kao objekte. Osim toga, uzimajući u obzir gustu šumu, posebno na rubnim dijelovima gdje je smisleni f nº5, 2017

54 D. Bužanić, D. Dunjko, B. Glavinić, K. Ivak, A. Manhard, J. Šekrst, I. Vidović Slika 9: Skica prostornog razmještaja objekata na lokalitetu Jabuka-Velić (izradio: A. Manhard, Izvješće 2015: 6). pregled onemogućen, moguće je da neke objekte nismo uspjeli identificirati. Rezultati ljetne kampanje prikazali su da prostiranje arheološkog lokaliteta Velić ne obuhvaća čitavo područje zaštite, međutim bez invazivnijih metoda pregleda to je nemoguće reći s apsolutnom sigurnošću ( Izvješće 2015: 5, 7; Tončinić et al. 2015). Slika 10: Skica približnog položaja objekata na satelitskoj snimci (izradio: M. Vuković). nº5, 2017 f 53

55 Mapiranje arheološkog nalazišta Velić godine Kako bismo bili sigurni da nismo zbog guste vegetacije previdjeli moguće strukture tijekom ljetne kampanje te da bi dokumentirali pronađeno, vratili smo se na lokalitet u zimi iste godine, ponovili terenski pregled i obavili fotografiranje iz zraka pomoću bespilotne letjelice. Situacija s vegetacijom nije bila kakvu smo očekivali pa rezultati konvencionalnog pregleda i zračnih fotografija nisu bili zadovoljavajući što nas je potaklo na promjenu metode dokumentiranja i pristupa lokalitetu. Rješenje je predstavljalo fotogrametrijsko modeliranje u programu Agisoft Photoscan koji omogućuje izradu 3D modela terena uz pomoć kontinuiranog slijeda fotografija bespilotne letjelice i niskog štapa, ovisno o visini krošnji i drveća. Kao test učinkovitosti ovog pristupa u dokumentiranju u gustim šumovitim predjelima uzeli smo ograničeno područje oko najveće dokumentirane strukture - Objekta 4. Od 4000 fotografija snimljenih na visini od dva do četiri metra nakon filtriranja podataka selektirane su 942 fotografije iz kojih je izveden oblak od približno 450 milijuna točaka. Daljnjim filtriranjem vegetacijskih podataka izveden je i poligonalni model terena na površini od 80 kvadratnih metara, na kojem možemo vidjeti tlocrt snimanog objekta u cijelosti, što je skriveno ljudskom oku i zračnoj fotografiji. 2 Mogućnost koju nudi ovakav model je i koloriranje visina pa time i lakše uočavanje visinskih anomalija u prostoru (sl. 14) ( Izvješće 2015: 7, 8; Tončinić et al. 2015). Slika 11: Zračna fotografija Objekta 4 (fotografirao: M. Vuković, Izvješće 2015: 7). Dobri rezultati ovakvog principa dokumentiranja u gustim šumovitim predjelima i želja za prezentiranjem lokaliteta u najboljem mogućem obliku ohrabrili su nas na odluku o proširenju ove metode na širi prostor lokaliteta u budućoj kampanji. Daljnji motiv našeg rada je davanje povoda primjeni novih digitalnih tehnologija u arheologiji radi što efikasnijeg neinvazivnog istraživanja. 2 Usporedi priložene sl. 11, 12, f nº5, 2017

56 D. Bužanić, D. Dunjko, B. Glavinić, K. Ivak, A. Manhard, J. Šekrst, I. Vidović Slika 12: Model Objekta 4 (izradio: M. Vuković, Izvješće 2015: 8). Slika 13: Model Objekta 4 s istaknutim zidnim strukturama (izradio: M. Vuković, Izvješće 2015: 9). Slika 14: Model Objekta 4 s koloriranim visinama u softveru Cloud Compare (izradio: M. Vuković, Izvješće 2015: 9). nº5, 2017 f 55

57 Mapiranje arheološkog nalazišta Velić godine IZRADA 3D MODELA LOKALITETA Tijekom prethodnih istraživanja izrađena su dva 3D modela pojedinačnih objekata model istražene grobnice te naš, nepotpuni, model Objekta 4. Cilj kampanje godine, podijeljene u ljetni i zimski dio, bio je omogućiti spajanje oba modela u jedinstveni, prošireni susjednim Objektom 3 te nadopunom Objekta 4. Nakon prošlogodišnjeg ispitivanja metode preostalo je dokazati njezinu učinkovitost na širem području lokaliteta, kako bi dobili bolji pregled terena i uvid u odnose arheoloških struktura ( Izvješće 2016: 3, 4). Slika 15: Područje planirano za dokumentiranje 3D modelom označeno je kosim crtama u odnosu na prošlogodišnje rezultate rekognosciranja (izradio: D. Bužanić, Izvješće 2016: 4). Dokumentiranju ovog prostora prethodilo je čišćenje niskog raslinja i niskog granja do visine od oko 2,5 metra. Snimanje potrebnih fotografija provodilo se sustavno u paralelnom pravocrtnom kretanju uzduž planiranog područja kako bismo postigli maksimalnu učinkovitost slikanja te kako bi se slike mogle poklapati u što većem obujmu. Dobiveni model u budućnosti nam omogućava spajanje s već modeliranim kontekstom grobnice i dobar je temelj nastavku primjene ovog principa dokumentacije lokaliteta Velić ( Izvješće 2016: 4, 6; Tončinić et al. 2016). 56 f nº5, 2017

58 D. Bužanić, D. Dunjko, B. Glavinić, K. Ivak, A. Manhard, J. Šekrst, I. Vidović Slika 16: 3D model šireg područja izrađenog uz pomoć računalnog programa Agisoft Photoscan (izradio: M. Vuković, Izvješće 2016: 5). Slika 17: 3D models iscrtanim strukturama zidova (izradio: M. Vuković, Izvješće 2016: 5). nº5, 2017 f 57

59 Mapiranje arheološkog nalazišta Velić godine Slika 18: 3D model objekta 4 koloriran u softveru Cloud Compare (izradio: M. Vuković, Izvješće 2016: 6). ZAKLJUČAK U projekt mapiranja arheološkog nalazišta Velić krenuli smo s ciljem poboljšanja uvida u teško razumljiv kontekst tada novootkrivene ranokršćanske grobnice. Sa širenjem pregleda i izazovima koje je pred nas stavljao težak teren, gusta vegetacija i veličina prostora, prisiljeni smo mijenjati metodu rada i koristiti nove vrste dokumentiranja ovakvog tipa lokaliteta. Iako je ovakav način dokumentacije u gustim vegetacijama fizički i tehnički zahtjevan, nudi najbolje rezultate uzimajući u obzir uloženo vrijeme i novac. Naši napori u razumijevanju, mapiranju i prikazivanju nalazišta Velić mogu uvelike doprinijeti planiranju budućih arheoloških istraživanja na ovom lokalitetu i omogućiti nam bolji uvid u njega i to bez korištenja invazivnih metoda. ZAHVALE Zahvaljujemo se Katedri za antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju Odsjeka za arheologiju na kontinuiranoj logističkoj i moralnoj potpori u provedbi projekta te dokumentaristu Odsjeka Miroslavu Vukoviću za pomoć na tehničkom planu. Posebnu zahvalu dužni smo mentoru Domagoju Tončiniću koji nas je kroz godine projekta podučavao njegovoj pripremi, organizaciji i provedbi. 58 f nº5, 2017

60 D. Bužanić, D. Dunjko, B. Glavinić, K. Ivak, A. Manhard, J. Šekrst, I. Vidović Abramić Bubić 2015 Gudelj 2011 Izvješće 2011 Izvješće 2013a Izvješće 2013b Izvješće 2014 Izvješće 2015 Izvješće 2016 Maršić et al Milošević 1981 Milošević 1998 Tončinić i Demicheli 2013 Tončinić et al nº5, 2017 Abramić, Mihovil. O novim miljokazima i rimskim cestama u Dalmaciji. VAHD, vol. 49, , Narodna tiskara, Split, , str Bubić, Vinka. Terenski pregled lokaliteta kod Velića. U: Skup Hrvatskog arheološkog društva - Istraživanja u Imotskoj krajini, Imotski, listopada 2011., Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, vol. 29, Zagreb, 2015, pp Gudelj, Ljubomir. Crkvine, Cista Velika. Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split, Izvješće o rezultatima arheološkog pregleda provedenog na području između Jabuke i Velića kod Trilja u godini (podneseno Ministarstvu kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Splitu). Izvješće o rezultatima arheoloških istraživanja provedenim na arheološkom lokalitetu Velić/Jabuka kod Trilja u veljači godine (podneseno Ministarstvu kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Splitu). Izvješće o rezultatima arheoloških istraživanja provedenim na arheološkom lokalitetu Velić/Jabuka kod Trilja u srpnju godine (podneseno Ministarstvu kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Splitu). Izvješće o rezultatima studentskog projekta mapiranja terena i arheoloških objekata provedenog na arheološkom lokalitetu Jabuka-Velić kod Trilja u lipnju godine (podneseno Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu). Izvješće o rezultatima studentskog projekta mapiranja terena i arheoloških objekata provedenog na ranokršćanskom lokalitetu Jabuka-Velić kod Trilja u godini (podneseno Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu). Izvješće o rezultatima studentskog projekta izrade 3D modela provedenog na ranokršćanskom nalazištu Velić kod Trilja u godini (podneseno Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu). Maršić, Dražen et al. Crkvine, Cista Velika Izvješće o arheološkim istraživanjima godine. Starohrvatska prosvjeta, vol. 27, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split, 2000, pp Milošević, Ante. Arheološki spomenici gornjeg i srednjeg toka rijeke Cetine. Zbornik Cetinske krajine, knjiga 2, Kulturno društvo Cetinjanin, Sinj, 1981, pp Arheološka topografija Cetine. Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split, Tončinić, Domagoj i Dino Demicheli. Velić HAG, br. 10, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb, 2013, u tisku. Tončinić, Domagoj et al. Velić. HAG, br. 11, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb, 2014, u tisku. f BIBLIOGRAFIJA 59

61 Mapiranje arheološkog nalazišta Velić godine Tončinić et al Tončinić et al Tončinić, Domagoj et al. Velić. HAG, br. 12, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb, 2015, u tisku. Tončinić, Domagoj et al. Velić. HAG, br. 13, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb, 2016,u tisku. 60 f nº5, 2017

62 Mapping of the Archaeological Site of Velić D. Bužanić, D. Dunjko, B. Glavinić, K. Ivak, A. Manhard, J. Šekrst, I. Vidović This paper presents the results of a three-year-long ( ) student project of mapping of the archaeological site of Velić in the Cetinska Krajina region. The site was accidentally discovered in 2011 by a local inhabitant inside a dense forest near the main road leading from the town of Trilj (Croatia) to Livno (Bosnia and Herzegovina). During the initial survey of the 2014 campaign, the placement and mutual relation of the site s structures were unclear due to heavy vegetation and the area s relative size. In order to overcome this, a small portion of the site was mapped using a total station and AutoCAD software. This map was then used as a basis for a plan of the whole area which was made during a survey in A polygonal 3D model of a portion of the site was made in the winter of 2015 and in This enabled the structures, which had been hidden by vegetation and were thus difficult to discern with the naked eye or with a drone, to become clearer. These campaigns fulfilled the purpose of preparing the grounds for wider archaeological excavations in the future. Key words: Cetinska Krajina, Velić, Early Christian tomb, archaeological survey, site mapping, polygonal model nº5, 2017 f 61

63 Mapiranje arheološkog nalazišta Velić godine 62 f nº5, 2017

64 f KONZERVACIJA I RESTAURACIJA

65

66 Valentina Lončarić Prikaz arheološkog lokaliteta Zelingrad s osvrtom na trenutni projekt obnove Srednjovjekovni burg Zelingrad nalazi se oko 5 kilometara sjeverozapadno od Svetog Ivana Zeline, u naselju Kladeščica. Život se u ovom burgu odvijao od kraja 13. do prve polovine 17. stoljeća. Tijekom povijesti je bio u vlasništvu nekoliko plemićkih obitelji, od kojih je zasigurno najpoznatija obitelj Zapolja. Nakon prekida istraživanja Zelingrada godine Muzej Sveti Ivan Zelina provodi sustavna arheološka istraživanja i konzervatorske radove od godine. Dosad je rekonstruiran velik dio lica zidova, a u sklopu projekta obnove Zelingrada planira se potpuna rekonstrukcija jezgre burga i ulaznih kula blizanaca. Osim rekonstrukcije burga projekt uključuje: izgradnju prometnice prema Zelingradu, povezivanje s obližnjim gospodarstvima, otvaranje radnih mjesta i stvaranje prepoznatljivog lokalnog brenda kroz razne manifestacije i promociju turizma. U tekstu je predloženo alternativno rješenje prezentacije Zelingrada. Umjesto rekonstrukcije jezgre i ulaznih kula blizanaca, burg bi se prezentirao u trenutnom, ruševnom stanju. Takvom prezentacijom izbjegla bi se rekonstrukcija in situ, odnosno donošenje zaključaka o izgledu Zelingrada na temelju pretpostavke koja je rezultat povijesnih paralela. Ključne riječi: Zelingrad, burg, srednji vijek, rekonstrukcija, konzervacija, Muzej Sveti Ivan Zelina 65

67 Prikaz arheološkog lokaliteta Zelingrad s osvrtom na trenutni projekt obnove UVOD Ovaj rad nastao je na poticaj doc. dr. sc. Tatjane Lolić1 iz Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, odnosno kao proširenje ispitne teme iz kolegija Zaštita i konzervacija arheoloških nalazišta na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Pripremajući ispit, Martin Sokolić, Niko Romac i autorica ovog rada Valentina Lončarić posjetili su arheološki lokalitet Zelingrad te uz pomoć Romane Mačković, više kustosice Muzeja Sveti Ivan Zelina, vizualnim pregledom utvrdili stanje lokaliteta i procijenili trenutni projekt obnove i prezentacije. Cilj ovog teksta je čitatelju prezentirati lokalitet, upoznati ga s aktualnim projektom obnove Zelingrada i ponuditi alternativni prijedlog prezentacije lokaliteta slijedeći smjernice međunarodnih povelja koje su posvećene očuvanju kulturnih dobara. Slika 1: Položaj Zelingrada (crvena točka) u odnosu na Sv. Ivana Zelinu (izvor: Geoportal 2 ). O ZELINGRADU Srednjovjekovni burg Zelingrad smješten je na istočnim obroncima Medvednice, oko 5 kilometara sjeverozapadno od grada Sveti Ivan Zelina (sl. 1). Burg se sastoji od masivne jezgre koja zatvara unutarnje dvorište i palasa (sl. 2) te tanjeg, vanjskog prstena zidina na koji se na sjeveru naslanjaju dvije ulazne kule blizanci i još jedna kula na jugozapadu (Horvat 2013: 15-19). Zelingrad se ubraja u tipove burgova bez naglašene branič-kule (Mačković 2007: 208) Puno hvala doc. dr. sc. Tatjani Lolić na poticaju i pomoći pruženoj u pisanju ovog članka. Također, zahvaljujemo se i Romani Mačković koja nam je uvelike pomogla u istraživanju za članak. f nº5, 2017

68 Valentina Lončarić Slika 2: Zelingrad, tlocrt s prikazom očuvanih zidova u najvišim dijelovima i kotama 1:200 (izvor: Tresić Pavičić, 2016: 13). Dograđivan je u više navrata te je na terenu i prema nalazima moguće raspoznati četiri faze (Horvat 2013: 25) 3. U povijesnim izvorima burg se prvi put spominje godine, a izgrađen je vjerojatno nakon provale Tatara godine (Houška, Mačković 2009: 48). Godine Zelingrad dolazi u posjed magistra Nikole Ludbreškog, nakon kojeg gotovo cijelo 15. stoljeće Zelingradom vlada obitelj Bičkele (Houška, Mačković 2009: 48-50). Povijest Zelingrada početkom 16. stoljeća obilježio je sukob njegova vlasnika Ivana Zapolje i Ferdinanda Habsburškog pa oko Zelingrada više puta nastaju sporovi te ga konačno godine kupuju Pavao Kerečenji i njegovi sinovi (Houška, Mačković 2009: 51). O postupnom slabljenju Zelingrada do kraja 16. stoljeća govore podaci iz poreznih knjiga Zagrebačke županije, u kojima je vidljivo smanjenje broja kmetskih selišta i podjela posjeda među potomcima Pavla Kerečenjija (Houška 2013: 49-51). Godine Zelingrad se spominje kao ruševina i od tada je neodržavan 2 (pristup: ) 3 Prema Horvat (2013) to su: 1. osnutak u 13. stoljeću, 2. obnova nakon požara početkom 15. stoljeća, 3. faza nakon požara 1490., kada Zelingrad dolazi u posjed obitelji Zapolje, 4. faza oko kada se grade kule blizanci. nº5, 2017 f 67

69 Prikaz arheološkog lokaliteta Zelingrad s osvrtom na trenutni projekt obnove (Houška i Mačković 2009: 53) godine počinju prva arheološka istraživanja na Zelingradu te se od tada uz prekide provode arheološka istraživanja i konzervatorski radovi do godine (Mačković 2013: 85). Istraživanja Zelingrada ponovno započinju godine, a provodi ih Muzej Sveti Ivan Zelina. Pregled arheoloških istraživanja i konzervatorskih i restauratorskih zahvata do godine dostupan je na web stranici muzeja. 4 UOČENO STANJE NA TERENU Zelingrad smo posjetili u kolovozu 2017., pripremajući ispit iz kolegija Zaštita i konzervacija arheoloških nalazišta. Svrha posjeta lokalitetu bila je utvrditi prisutna oštećenja i njihov uzrok te na temelju zatečenog stanja dati prijedlog prezentacije lokaliteta. Burg je izgrađen od poluobrađena kamena i ugaonih klesanaca. Vanjski prsten zidina nisko je sačuvan, u prosjeku između jednog i dva metra visine, ali se iz ostataka jasno vidi južna polukula koja je sačuvana do, u prosjeku, 4,5 metara visine. Visine sačuvanosti palasa i ulaznih kula blizanaca variraju: od 1,5 (unutarnji pregradni zidovi) do 12 metara (zidovi palasa 5 ) i 9 metara (zidovi ulazne kule) (Tresić Pavičić 2016: 13). Osim struktura vidljivih na dosad izrađenim tlocrtima, u istraživanjima godine otkrivena je prostorija u vanjskom dvorištu koja bi mogla predstavljati radionički prostor (sl. 3) ( Slika 3: Pogled na ulazne polukule s jezgre burga. U vanjskom su dvorištu vidljivi ostaci prostorije prekrivene radi zaštite strukture (fotografirala: V. Lončarić) Prosječna visina iznosi od 6 do 7 metara, s tim da je stambeni dio jezgre viši. 68 f nº5, 2017

70 Valentina Lončarić Najčitljivije strukture arhitektonskog kompleksa su jezgra burga i ulazne kule blizanci, što zbog visine do koje su očuvane, što zbog konzervatorskih radova koji su na njima provedeni. Od ponovnog početka istraživanja godine, veći dio zidova jezgre burga konzerviran je ponovnom ugradnjom kamena vanjskog sloja, odnosno djelomičnom rekonstrukcijom uništenog lica zidova (sl. 4). Kao materijal za djelomičnu rekonstrukciju korišten je kamen pronađen tijekom arheoloških istraživanja na lokalitetu, s izuzetkom ugaonih klesanaca, za koje je korišten kamen iz napuštenog naselja Bigori (Houška i Mačković 2011: 20). Vezivo korišteno za konsolidaciju zida po sastavu je slično vezivu korištenom u povijesti, uz mali dodatak cementa radi poboljšanja vezivnih svojstava, tako da omjer vapna, pijeska i cementa iznosi 9 : 3 : 1 (Houška i Mačković 2011: 15). Slika 4: Konzervirani dio unutarnjeg lica zida palasa jezgre (fotografirala: V. Lončarić). Osim novijih konzervatorskih zahvata, na ulaznim kulama i jezgri burga su također vidljivi restauratorski i konzervatorski radovi izvedeni prije godine. Nažalost, ti radovi nisu izvedeni u skladu s preporučenim smjernicama, a posljedice toga vidljive su na lokalitetu. Od njih je najprimjetnija tamna mrlja na sjeveroistočnom zidu jezgre (sl. 5). Mrlja je nastala otjecanjem vode s armirano-betonske zaštitne kape koja služi kao žrtveni sloj, a upravo u ovoj zoni nastala je biokolonizacija zbog obilja vode. Zabrinjavajući je i podatak da je zaštitna kapa napravljena od armiranog betona (Mačković 2013: 91) jer konzervatorska struka izbjegava nekompatibilne materijale zato što često dodatno oštećuju povijesnu strukturu na koju su postavljeni, primjerice migracijom topivih soli ili zbog nejednake toplinske ekspanzije (Torraca 1988: 80). nº5, 2017 f 69

71 Prikaz arheološkog lokaliteta Zelingrad s osvrtom na trenutni projekt obnove Pregledom zidova pretpostavlja se da je i u ranijim sanacijama djelomično zazidana i niša s unutarnje strane istočnog zida jezgre, odnosno njenog stambenog dijela (sl. 6). Na svodu niše vidljiv je svijetli talog 5 koji je možda nastao curenjem veziva uslijed djelovanja oborinskih voda. Valja napomenuti da zbog nedostupnosti niše nismo bili u mogućnosti utvrditi točan uzrok nastanka taloga. Slika 5: Zaštitna kapa od armiranog betona i tamna mrlja vidljiva na istočnom zidu jezgre burga (fotografirala: V. Lončarić). Stariji konzervatorski radovi izvedeni su i na ulaznoj polukuli (sl. 7). Vidljivo je da je lice polukule rekonstruirano kako bi se konsolidirala postojeća struktura. Međutim, i tom je prilikom kao vezivo korištena nekompatibilna smjesa, čvršća od dotrajalog veziva na ostatku polukule pa se raspadanjem starijeg materijala rekonstruirano lice počelo odvajati. Pukotina koja je nastala pogodna je za bujanje raslinja koje bi moglo ubrzati širenje pukotine pa s tim ubrzati i propadanje ostatka polukule. Stalan problem predstavlja i vegetacija koja vrlo brzo prekriva sve neodržavane strukture na terenu. Ovaj je proces reguliran djelovanjem Muzeja Sveti Ivan Zelina koji provodi istraživanja Zelingrada, naime vegatacija se uklanja i održava. Slika 6: Zazidana niša iz stambenog dijela jezgre burga (fotografirala: V. Lončarić) eng. encrustation, prema ICOMOS ISCS: Illustrated glossary on stone deterioration patterns (2008: 50). f nº5, 2017

72 Valentina Lončarić Slika 7: Sjeverna ulazna polukula. Vidljiva je pukotina između rekonstruiranog lica i originalnog zida (fotografirala: V. Lončarić). Projekt obnove Zelingrada provodi Muzej Sveti Ivan Zelina, a sufinanciran je iz Strukturnih i investicijskih fondova Europske unije, u sklopu operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Cilj projekta je obogatiti turističku i kulturnu ponudu Svetog Ivana Zeline i okolnih naselja, stvoriti nova radna mjesta i promovirati lokalnu povijest. Projekt obnove Zelingrada trenutno je u fazi izrade dokumentacije, a planira se potpuna rekonstrukcija jezgre burga i ulaznih kula blizanaca i njihova prenamjena u izložbene i uredske prostore (sl. 8). Prema studijama Zorislava Horvata (2015), jezgra burga, njezin stambeni dio palas, rekonstruirao bi se do visine trećeg kata (koji nije sačuvan na terenu), odnosno 13 hvati (25,35 m) s krovištem, dok bi se ulazne polukule rekonstruirale do visine 12 hvati (23,40 m), odnosno 23 hvata (25,35 m) za višu, ulaznu kulu. Osim rekonstrukcije dijelova burga, planira se i izgradnja podgrađa, gdje bi bili smješteni ugostiteljski objekti koji bi u novi život Zelingrada uključili lokalna obiteljsko-poljoprivredna gospodarstva, izgradnju biciklističkih i izletničkih sta- nº5, 2017 f PROJEKT OBNOVE ZELINGRADA 71

73 Prikaz arheološkog lokaliteta Zelingrad s osvrtom na trenutni projekt obnove Slika 8: 3D model rekonstrukcije Zelingrada (izvor: Muzej Sveti Ivan Zelina 7 ). za, organiziranje raznih manifestacija, poput viteških turnira, i izgradnja prometnice kako bi lokalitet bio lakše dostupan široj javnosti. ALTERNATIVNO RJEŠENJE PREZENTACIJE LOKALITETA Planirana rekonstrukcija središnjeg palasa i ulaznih kula sporna je iz nekoliko razloga. Prije svega, dosad nisu pronađeni opisi ili slikovni prikazi Zelingrada, već se rekonstrukcija temelji na kronološki bliskim primjerima (Horvat 2015). Iako je u izradu prijedloga idealne rekonstrukcije nesumnjivo uloženo mnogo truda i pažljivog istraživanja, ona neizbježno odražava stavove autora i ne može se sa sigurnošću utvrditi odgovara li u potpunosti nekadašnjem stanju. Upravo zbog toga međunarodne povelje o zaštiti i prezentaciji spomenika, poput ICO- MOS-ove (2008), ne preporučuju rekonstrukciju arheoloških struktura. Drugi problem slijedi iz same prirode planiranog zahvata. Iz predstavljenog projekta jasno je vidljivo da će zahvati provedeni na Zelingradu biti ireverzibilni i prije svega prezentirati završnu fazu iz 16. stoljeća. Takva bi prezentacija lako mogla negirati ranije faze burga i učiniti ih nevidljivima posjetitelju. Jednaka prezentacija svih faza razvoja višeslojnog povijesnog kompleksa također je jedan od principa ICOMOS-ove Povelje o interpretaciji i prezentaciji kulturne baštine (2008). S druge strane, nova funkcija lokaliteta, promicanje turizma i edukativni programi mogu se izdvojiti kao dovoljno opravdanje za rekonstrukciju (Stanley-Price 2009: 36). Ipak, nakon posjeta lokalitetu složili smo se da bismo lokalitet prezentirali kao ruševinu, uzevši u obzir da je kroz velik dio svoje povijesti Zelingrad bio napušten te da je već u obliku ruševine postao dio krajolika. Svaku vrstu rekonstrukcije na lokalitetu ograničili bismo na konsolidaciju postojećih (pristup: ) f nº5, 2017

74 Valentina Lončarić struktura i osiguravanje lokaliteta za posjetitelje. Uz izgradnju biciklističkih i izletničkih staza koje bi se mogle povezati s obližnjim Marijanskim putevima, povremene manifestacije oživljene povijesti i koncerte na otvorenom te izgradnju prometnice s manjim parkiralištem u podnožju brijega, Zelingrad bi i dalje bio primamljiv posjetiteljima. Lokalitet bi bilo moguće sagledati u svim njegovim razvojnim fazama, na koje bi ukazivale info-ploče. Prezentacija burga kao ruševine omogućila bi i postavljanje kontroliranih travnatih zaštitnih kapa (eng. soft-capping) koje su u Velikoj Britaniji imale pozitivan učinak na očuvanje ruševina te bi čak umanjile mogućnosti nastanaka taloga i mrlja sličnih onima na istočnom zidu jezgre (Lee et al. 2009: 65). Također bi trebalo procijeniti štetu koju su izazvali nestručno izvedeni raniji konzervatorski radovi i razmisliti o uklanjanju kape od armiranog betona i lica ulazne polukule te njihovoj ponovnoj izvedbi s odgovarajućim vezivom (ukoliko njihovo uklanjanje ne predstavlja veći rizik za zidane strukture). Ovakav bi način prezentacije zahtijevao češće održavanje, ali bi sačuvao lokalitet od mogućih spornih interpretacija dok se istraživanjima ne pronađe više podataka o izgledu Zelingrada. Potreba za stalnim održavanjem i organizacija stručnih vodstava stvorile bi nova radna mjesta, a prigodne manifestacije na Zelingradu uključile bi lokalnu zajednicu u novi život ovog srednjovjekovnog burga. ICOMOS ISCS:Illustrated Monuments&Sites XV, 2008, glossary on stone what-we-do/disseminating-knowledge/publicationall/ deterioration patterns. monuments-and-sites/116-english-categories/resources/ publications/261-monumentsasites-xv (pristup: ). ICOMOS Charter on the 16th General Assembly of ICOMOS, Québec, 2008, Interpretation and Presentation of cultural Heritage Sites. Charters/interpretation_e.pdf (pristup: ). Horvat 2013 Horvat, Zorislav. Novi pogled na izgradnju Zelingrada. Zelingrad: Sedam stoljeća povijesti, Muzej Sveti Ivan Zelina, Sveti Ivan Zelina, 2013, Horvat 2015a ---, Zelingrad: Analiza obnove i natkrivanja ulaznih kula. Muzej Sveti Ivan Zelina, 2015, hr/hr/natjecaji-rubrika/otvoreni-postupak-javne-nabave/ (pristup: ). Horvat 2015b ---, Zelingrd: Analiza obnove i natkrivanja jezgre palasa i branič kule. Muzej Sveti Ivan Zelina, 2015, muzej-zelina.hr/hr/natjecaji-rubrika/otvoreni-postupak-javne-nabave/ (pristup: ). Houška 2013 Houška, Mladen. Odnosi vlasnika Zelingrada i stanovnika Zeline od 13. do 16. stoljeća. Zelingrad: sedam stoljeća povijesti, Muzej Sveti Ivan Zelina, Sveti Ivan Zelina, 2013, pp BIBLIOGRAFIJA nº5, 2017 f 73

75 Prikaz arheološkog lokaliteta Zelingrad s osvrtom na trenutni projekt obnove Houška i Mačković 2009 Mačković 2007 Mačković 2013 Lee et al Stanley-Price 2009 Torraca 1988 Tresić Pavičić 2016 Houška, Mladen i Romana Mačković. Srednjovjekovni Zelingrad. Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu, vol. 42, br. 6, 2009, pp Mačković, Romana. Zelingrad. Hrvatski arheološki godišnjak, Ministarstvo kulture RH, Zagreb, 2007, pp , Pregled zaštitnih aheoloških istraživanja i konzervatorskih radova na Zelingradu. Zelingrad: Sedam stoljeća povijesti, Muzej Sveti Ivan Zelina, Sveti Ivan Zelina, 2013, pp Lee, Zoë et al. Soft capping historic walls: A better way of conserving ruins? English Heritage Research Project Report, 2009, (pristup: ). Stanley-Price, Nicholas. The Reconstruction of Ruins: Principle and Practice. Conservation: Principles, Dilemmas and Uncomfortable Truths, ur. A. Richmond i A. Bracker, Elsevier, Oxford, 2009, pp Torraca, Giorgio. Porous Building materials Materials science for architectual conservation. 3. izdanje, ICCROM, Rim, Tresić Pavičić, Dinko. Izvješće o izradi digitalnih trodimenzionalnih modela i nactrne dokumentacije starog grada Zelingrada. Kaducej d.o.o., 2016., hr/hr/natjecaji-rubrika/otvoreni-postupak-javne-nabave/ (pristup: ). 74 f nº5, 2017

76 Valentina Lončarić An Overview of the Archaeological Site of Zelingrad with Reference to the Current Restoration Project Zelingrad is situated on a hill 5 kilometres northwest of Sveti Ivan Zelina. This medieval castle was founded at the end of the 13th century and was inhabited until 1640, when historic sources mention it as a ruin. The castle consists of an outer wall with a half-tower in the southwest corner and twin half-towers in the northeast corner serving as the main entrance. The central building is divided into two parts: an inner courtyard and a residential defensive tower. Archaeological excavations at Zelingrad began in the 1950s and ended in the 1980s due to a lack of finances. During this time, conservation work was carried out on the walls. Unfortunately, however, the materials and methods used did not follow agreedupon rules of conservation practice. The Sveti Ivan Zelina Museum has been carrying out excavations since 2001, alongside extensive conservation of visible structures. The Museum is currently engaged in a project which aims to completely reconstruct the castle s central courtyard and tower, as well as the northeast half-towers. The reconstructed buildings will serve as a museum and offices, with occasional concerts to be held in the courtyard. Reconstruction of the suburb area is also planned, as well as a road that will connect Zelingrad with Sveti Ivan Zelina. Reconstruction as a method of conservation is generally not recommended, although it is one of the most visually appealing methods, especially for the general public. The text proposes an alternative solution; to present the castle as a ruin, while still engaging the local community by organising periodic manifestations such as knight tournaments, different historical re-enactments, and connecting the castle with nearby hiking trails and pilgrim paths. Key words: Zelingrad, castle, medieval, reconstruction, conservation, Sveti Ivan Zelina Museum nº5, 2017 f 75

77 Prikaz arheološkog lokaliteta Zelingrad s osvrtom na trenutni projekt obnove 76 f nº5, 2017

78 f FRAGMENTI IZ ARHEOLOGIJE

79

80 Lara Miklobušec Kult Jupitera Dolihenskog i širenje dolihenske religije u provinciji Dalmaciji Dolazak Rimskoga Carstva na novoosvojene teritorije rezultirao je dolaskom mnogobrojnih kultova. Romanizacijom sirijskog područja i procesom poznatim kao interpretatio Romana dolazi do sinkretizma rimskog Jupitera i sirijskog Ba al Hadada te nastaje božanstvo pod imenom Iuppiter Dolichenus, koje se širi vojskom s područja Sirije na ostale dijelove Carstva. Uz vojsku, nosioci dolihenske religije bili su i trgovci i sacerdoti. Krajem 2. i početkom 3. stoljeća kult se proširio i na provinciju Dalmaciju, što potvrđuje i šest pronađenih natpisa upućenih Jupiteru Dolihenskom. U ovomu radu autorica će obraditi spomenike koji potvrđuju kult na prostoru Dalmacije te prikazati kako je teklo širenje dolihenske religije. Ključne riječi: Rimsko Carstvo, romanizacija, kult Jupitera Dolihenskog, dolihenska religija, provincija Dalmacija 79

81 Kult Jupitera Dolihenskog i širenje dolihenske religije u provinciji Dalmaciji UVOD Razvitku kulta Jupitera Dolihenskog pridonijeli su utjecaji mnogih kultova s područja Male Azije i Bliskog Istoka. Isprva se kult razvija na području Dolihe u Komageni, odnosno na prostoru sjeverne Sirije. On je bio božanstvo univerzalnog karaktera, tj. solarni i nebeski bog, vladar na nebu i na zemlji. Kult je bio ponajviše prisutan među vojskom, ali i civilnim stanovništvom na što ukazuju svetišta podignuta unutar Rima (Beard et al. 2006: 275). Romanizacijom sirijskog područja i procesom poznatim kao interpretatio Romana nastaje sinkretističko božanstvo Jupiter Dolihenski, koji je epigrafski poznat kao Iuppiter Optimus Maximus Dolichenus, a ikonografski kao muškarac duge brade, s frigijskom kapom, koji stoji na leđima bika i drži dvostruku sjekiru u jednoj te munje u drugoj ruci (Bekavac 2015: ). Proučavanjem kulta Jupitera Dolihenskog bavilo se mnoštvo autora pri čemu se većina njih slaže oko širenja dolihenske religije, odnosno kako se kult primarno širio s istoka na zapadne dijelove Carstva. 1 Autori smatraju kako je ekspanziju kulta uvjetovalo nekoliko faktora. Prvi faktor je vojska. Područjem Dolihe prolazio je niz važnih prometnica koje su vezale Carstvo s istokom, tako da se upravo cirkulacijom vojske kroz ta područja širio i sam kult. Drugi faktor veže se uz dinastiju Severa, ponajviše uz carice koje su bile sirijskog porijekla kao što su Iulia Domna, Iulia Soemias i Iulia Mamaea tijekom 2. stoljeća. Njihov utjecaj svakako je pridonio širenju dolihenske religije, ali osjetno manje od vojske. Treći faktor širenja vezan je uz trgovačko-pomorske kontakte kojima se kult kapilarno proširio u pomorske centre sredozemne obale (Medini 1982: 54-58). Najveća koncentracija natpisa Jupiteru Dolihenskom javlja se u razdoblju od 120. pa sve do 230. godine. Novija istraživanja vezana uz disperziju kulta provela je Anna Collar, koja primjenjuje novi pristup pri tumačenju razvoja dolihenske religije, tj. sagledava ga pomoću mreže komunikacije među vojskom. Kult se prvenstveno širio zapovjednim rangom mobilnih vojnika te su oni bili zaslužni za formiranje sistema komunikacije posredstvom kojeg je dolihenska religija implementirala ostale vojne redove, no mnogo manje nego zapovjedni rang, a potom i trgovce čija je trgovinska aktivnost bila vezana uz vojsku (Collar 2008: 70). Dodatne potvrde širenja kulta zapovjednim rangom su posvete pronađene u Britaniji, Dakiji, sjevernoj Africi, Germaniji i Panoniji, prostorima koji su nepovezani sa samom Dolihom, a na kojima su obitavali zapovjednici čija je funkcija zahtijevala neprekidnu mobilnost (Collar 2008: 70) Mišljenje oko širenja dolihenske religije dijele J. MEDINI, Kult Jupitera Dolihena u rimskoj provinciji Dalmaciji, Godišnjak ANUBiH, 20, Sarajevo, 1982, 53-91; Z. MIRDITA, Prisutnost orijentalnih kultova na području Dardanije, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 3. S. XXXIV, 2001, f nº5, 2017

82 Lara Miklobušec Na području provincije Dalmacije nalazimo šest sigurnih potvrda kulta Jupitera Dolihenskog. To su jedan nadgrobni i pet zavjetnih natpisa koji su pronađeni u nekoliko regija: na prostoru Like, gdje su pronađena dva natpisa od kojih jedan potječe iz Arupija, a drugi iz Metula, u zaleđu Vrlike, na obali iz Salone i Narone te u Maslovarama na području sjeverozapadne Bosne. SPOMENICI U PROVINCIJI DALMACIJI Kult Jupitera Dolihenskog na području Like potvrđuju dva natpisa od kojih je jedan ubiciran na lokalitetu Vital (Arupium), dok je drugi pronađen kod Munjava (Metulum). Zavjetni natpis iz Metula postavljen je u ime zdravlja cara Septimija Severa i njegova suvladara Karakale, stoga se spomenik može okvirno datirati u razdoblje od 198 do 208. godine: I(ovi) O(ptimo) M(aximo) d(eo) D(olicheno) / pro salute / Impp(eratorum) L(uci) Sept(imi) Se/veri et Anto/[nini] Ca[esaris(?) 2. Zbog konteksta nalaza i činjenice kako je Metula jedna od beneficijarijskih stanica, a kasnije i municipija, može se pretpostaviti kako je natpis vojne naravi. To potvrđuje još i nekolicina pronađenih spomenika podignutih u čast Jupiteru koje su podigli beneficijariji. 3 S obzirom na koncentraciju vojnih natpisa upućenih oficijelnom božanstvu unutar beneficijarijske stanice, postoji mogućnost da je kult Jupitera Dolihenskog bio shvaćan kao službeni kult carske obitelji, odnosno dinastije Severa (Medini 1982: 60). Drugi zavjet s područja Like, onaj iz Arupija, datiran je u kraj 2. ili početak 3. stoljeća i to zahvaljujući onomastičkim osobinama imena dedikanta. U ovomu slučaju, natpis podiže osoba koja je vrlo vjerojatno bila oslobođeničkog statusa: I(ovi) C(onservatori) D(olicheno) s(acrum) / Octavius Eu[f]emus. 4 Medini sugerira kako bi to mogao biti sirijski trgovac koji svojim zanatom donosi dolihensku religiju na prostor Dalmacije (Medini 1980: 61). Dedikant je, s obzirom na svoj trgovački interes, došao na prostor Like koji se, uz antičku Seniju, nalazio na važnom trgovačkom pravcu koji je tekao kroz unutrašnjost provincije i tamo podigao spomenik Jupiteru Dolihenskom te na taj način pridonio širenju kulta na spomenutom području. Na prostoru Vrlike koja je pripadala zaleđu Salone, ubiciran je natpis koji spominje Jupitera Dolihenskog, ali u ponešto drugačijoj formi. Naime, apozicija uz ime božanstva u ovom slučaju glasi Dulcenus. 5 Navedena forma rijedak je slučaj 2 CIL III, Beneficijariji su putem svoje službene dužnosti bili obavezni podizati spomenike u čast Jupiteru, kao oficijelnom božanstvu rimske države. 4 CIL III, U bazi podataka Clauss slaby umjesto apozicije Dulcenus, stoji Dolicheno ; I(ovi) O(ptimo) M(aximo) / [D]<o=V>l(i)c(h)eno OB[3] / NT[3] / ORN[3] / NP[3] / v(otum) s(olvit) l(ibens) m(erito). CIL III, nº5, 2017 f 81

83 Kult Jupitera Dolihenskog i širenje dolihenske religije u provinciji Dalmaciji u Dalmaciji međutim nije specifikum budući da se javlja u ostalim provincijama, posebice uz rubne dijelove zapadnog Carstva. Postavlja se pitanje tko ga posvećuje. Je li to vojnik koji se vraća u svoje matično područje ili je u pitanju osoba orijentalnog podrijetla koja boravi na ovom području radi trgovine (Medini 1982: 59-60)? Ako je to vojnik koji je boravio izvan matičnog teritorija, on je u jednom trenutku morao biti upoznat s kultom. Dakle, ako se pretpostavi da je njegovo mjesto rođenja bilo na prostoru Vrlike, moguće je da, zbog jezične barijere ili sekundarnog prijenosa kulta, pri podizanju spomenika zamjenjuje ime Dolichenus u Dulcenus. Uz vojsku i trgovce, za širenje dolihenske religije u velikoj mjeri zaslužni su i svećenici (sacerdotes) samoga kulta od kojih je većina bila sirijskog podrijetla (Collar 2011: 224). Jedan od primjera postojanja organizirane dolihenske zajednice i širenja religije na prostor istočne obale Jadrana pronađen je na teritoriju Salone. To je nadgrobni spomenik koji spominje Aurelija Barlahu, sacerdota kulta Jupitera Dolihenskog i njegovu suprugu (Syra) (sl. 1). Natpis glasi: D(is) M(anibus) / Aurelius Ger/manus Barla/ha sacerdos / I(ovis) O(ptimi) M(aximi) Doli/cheni vivus / sibi posuit et / Syr(a)e coniugi. 6 Slika 1: Nadgrobni spomenik Aurelija Barlaha, Arheloški muzej Split (preuzeto iz: Bekavac 2015: 273.). Zahvaljujući imenskom obrascu saznajemo njihovo istočnjačko podrijetlo, što ne mora nužno značiti da su isti etnitet dijelili i njihovi sljedbenici, ako ih je bilo. No, s obzirom na važnost grada Salone kao glavnog grada provincije, vrlo je vjerojatno postojanje skupine sirijskih doseljenika čemu u prilog ide još jedan žrtvenik posvećen sirijskim božanstvima. 7 Moguće je kako je Barlahov dolazak na prostor Salone predstavljao religijsku misiju čiji je cilj bio okupljanje vjernika i širenje dolihenske religije na nove prostore (Bekavac 2015: ). Prostor Narone bio je svojevrsni specifikum unutar provincije Dal- 6 CIL III, f nº5, 2017

84 Lara Miklobušec macije jer je većina stanovništva bila oslobođeničkog statusa čiji je etnitet bio raznolik. Upravo je zbog takve društvene strukture stvoren određeni preduvjet za afirmaciju kulta Jupitera Dolihenskog. Uzevši te komponente u obzir, ne čudi kako je upravo naronitanski prostor, s obzirom na dosadašnji arheološki materijal, odnosno epigrafske spomenike, bio među prvima u Dalmaciji na čije je tlo stupila organizirana dolihenska zajednica vjernika. To potvrđuje i zavjetni žrtvenik kojeg su podigla dva sacerdota kulta, Flavije Falad i Domicije Apolinar. 8 Natpis datira iz razdoblja od 193. do 196. godine te je posvećen caru Pertinaksu i narodu Narone. Imajući na umu da sudedikanati vrlo vjerojatno bili sirijskog podrijetla, podizanjem spomenika iskazali su lojalnost caru, a i narodu čiju su naklonost pokušali pridobiti, budući da je ona bila ključna za njihovu integraciju u novu zajednicu (Medini 1982: 57). U sjeverozapadnoj Bosni, uz obalu rijeke Japre u selu Maslovare, pronađen je žrtvenik s atipičnim ikonografskim prikazom Jupitera Dolihenskog, koji datira iz početka 3. st (sl. 2). Slika 2: Spomenik iz Maslovara (preuzeto iz: Medini 1982: 62.). 7 Dis Syris / C(aius) Albucius / C(ai) l(ibertus) Restitutus. CIL III, I(ovi) O(ptimo) M(aximo) D(olicheno) s(acrum) / posuerunt sa/cerdotes Fla(vius) / Faladus et Do(mitius) / Apollinaris / pro sa(lute) / Impe(ratoris) Helvi / Pert<i=E>naci(s) et popul(i) / Ro(mani) Iuliae Naronae. ILJug 3, nº5, 2017 f 83

85 Kult Jupitera Dolihenskog i širenje dolihenske religije u provinciji Dalmaciji Na gornjem dijelu žrtvenika, koji je ujedno i odvojen od središnjeg polja, pojavljuje se lik orla s raširenim krilima. Gornji dio središnje plohe sadrži jedan dio natpisa, dok se ostatak javlja na bazi žrtvenika. Središte žrtvenika čini prikaz dvaju muškaraca s podignutim rukama u kojima se nalaze kultni atributi, kao što su dvostruka sjekira i palmina grana. 9 Na temelju ikonografske i epigrafičke analize, predložena je sljedeća restitucija spomenika iz Maslovara: I(ovi) O(ptimo) M(aximo) D(olicheno) et Castori(bus) / M(arcus) Aur(elius) Flav(u)s s(acerdos) I(ovis) O(ptimi) / M(aximi) D(olicheni) v(otum) s(olvit) l(ibens) l(aetus) m(erito). (Medini 1982: 62-70, ILJug 2, 764). Uz to što se u većini slučajeva pojavljuje kao vojničko božanstvo, spomen njegova imena na bogatom rudarskom području poput Japre može sugerirati kako je osim zaštite vojnika, Jupiter Dolihenski imao i ulogu zaštitnika rudara (Medini 1982: 85). ZAKLJUČNA RAZMATRANJA 84 Svaki segment života rimskoga naroda bio je protkan religijom što je i vidljivo s obzirom na spomenike koje podižu tijekom života raznoraznim božanstvima. Sa svakom pobjedom i pokoravanjem novog stanovništva cilj im je bio prenijeti rimski način življenja unutar kojeg je religija diktirala kurs njihove svakodnevnice. Dolaskom na teritorije sjeverne Sirije bili su upoznati s indigenim božanstvom Ba al Hadadom koji je dijelio određene karakteristike s rimskim Jupiterom. Dolazi do stapanja dvaju božanstava te naposljetku nastaje božanstvo pod imenom Iuppiter Dolichenus. Najveća ekspanzija kulta zbiva se sredinom 2. i početkom 3. stoljeća i to pomoću zapovjednog vojnog ranga. Oni su bili glavni prijenosnici dolihenske religije budući da je njihov posao zahtijevao konstantnu mobilnost. Uz njih, nosioci religije bili su i trgovci i svećenici kulta, koji su pretežito bili sirijskog podrijetla, a čiji je cilj bio proširiti religiju i upoznati nove prostore s kultom Jupitera Dolihenskog. S dolihenskom religijom bila je upoznata i provincija Dalmacija gdje je zasad evidentirano šest natpisa koji ukazuju na prisutnost samoga kulta. Pomoću spomenika saznajemo da su na područjima Salone, Narone i Maslovara postojale organizirane dolihenske zajednice vjernika. Pomoću onomastičkih analiza zaključeno je da su dedikanti bili orijentalnog podrijetla te su ujedno i obnašali ulogu sacerdota kulta. Na primjeru natpisa iz Narone vidimo kako im je cilj bio, uz širenje religije, i iskazati lojalnost caru i stanovništvu Narone kako bi se lakše uklopili u gradsku društvenu zajednicu. Smatra se kako su natpise iz Vrlike i Metula podignuli vojnici, dok je spomenik pronađen u Arupiju najvjerojatnije podigao trgovac. Naime, spomenike vezane uz kult Jupitera Dolihenskog u većini slučajeva podižu vojnici i to oni koji se nalaze visoko na hijerarhijskoj ljestvici, dok se svećenici, a i trgovci posebice, 9 Središnja kompozicija na žrtveniku izazvala je polemiku među pojedinim autorima (Sergejevski, Paškvalin, Sanie) oko pitanja identiteta dvaju prikazanih likova; detaljnije vidi u : J. MEDINI, Kult Jupitera Dolihena u rimskoj provinciji Dalmaciji, Godišnjak ANUBiH, 20, Sarajevo, 1982, f nº5, 2017

86 Lara Miklobušec spominju izuzetno rijetko. Stoga se može kazati da je natpis iz Arupija, ako ga je uistinu podignuo neki trgovac, jedan od značajnijih natpisa koji se nalazi upravo na prostoru provincije Dalmacije. Beard 2006 Bekavac 2015 Collar 2008 Collar 2011 Medini 1982 Mirdita 2001 Beard, Maryet al.religions of Rome I. A. History, London, Bekavac, Silvia. Rimska religija i kultovi u društvenoj strukturi pretkršćanske Salone. Doktorski rad (rukopis), Sveučilište u Zadru, Zadar, Collar, Anna. Networks and religious innovation in the Roman Empire. Doktorski rad, University of Exter, Military networks and the cult of Jupiter Dolichenus. Von Kummuh nach Telouch: Historische und archäologische Untersuchungen in Kommagene. Dolichener und Kommagenische Forschungen IV. Asia Minor Studien Band 64, ur. E. Winter. Bonn, 2011, pp Medini, Julijan. Kult Jupitera Dolihena u rimskoj provinciji Dalmaciji.,Godišnjak ANUBiH, vol. 20, Sarajevo, 1982, pp Mirdita, Zef. Prisutnost orijentalnih kultova na području Dardanije., VAMZ, vol.34, Zagreb, 2001, pp BIBLIOGRAFIJA CIL Corpus inscriptionum Latinarum III, Berlin. ILjug Inscriptiones Latinae quae in Iugoslavia inter annos MCMXL et MCMLX repertae et editae sunt, ( A. Šašel J. Šašel) Ljubljana, VAMZ Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu KRATICE nº5, 2017 f 85

87 Kult Jupitera Dolihenskog i širenje dolihenske religije u provinciji Dalmaciji Cult of Jupiter Dolichenus and the Spread of Dolichene Religion in the Province of Dalmatia The arrival of the Roman Empire on newly populated territories resulted in the emergence of numerous cults. Through Romanisation of Syria and via the process known as interpretation Romana, Roman Jupiter and Syrian Ba al Hadad were syncretised, thus creating a deity by the name of Jupiter Dolichenus. Worship of the new deity was brought from Syria to other parts of the Roman Empire by the military, with officers of the Roman military being the ones to disseminate the cult. Officers played a major part in forming a method of communication which helped integrate the Dolichene religion into the military. However, the integration was more prominent within merchants who were closely related to the military as well. Priests, mostly from Syria and eastern parts of the Empire, were also a major part of cult popularisation. By the end of the 2nd and beginning of the 3rd centuries, the worship of Jupiter Dolichenus arrived in the province of Dalmatia, which can be confirmed by six inscriptions dedicated to the deity. The inscriptions from Dalmatia show a spread of Dolichene religion within different members of the population. Monuments found in Salona, Narona and Maslovare confirm organised Dolichene religious communities managed by the priests of the cult. Monuments from Vrlika and Metulum were erected by Roman soldiers, whereas a monument from Arupium was erected by a merchant, which can be considered as quite rare, indicating that this monument could be one of the most intriguing and significant finds in the province of Dalmatia. Key words: Roman Empire, Romanisation, the cult of Iuppiter Dolichenus, Dolichene religion, ancient Dalmatia 86 f nº5, 2017

88 Filip Budić Grčka mitologija i istočna obala Jadrana Projekt Grčka mitologija i istočna obala Jadrana potaknuo je kreiranje pripovjednog pregleda odabranih grčkih mitova vezanih uz istočnu jadransku obalu. Većinom se radi o mjestima u hrvatskom primorju. Nakon analize antičkih literarnih izvora i pretražene literature, izdvojene su relevantne mitološke priče uz najvažnije citate antičkih autora. Potom su izrađeni autorski narativi vezani uz grčke mitove o Jadranu. Poslije terenskog pregleda krajolika i odgovarajućih muzejskih zbirki, napisane mitološke priče povezane su s pripadajućim zemljopisnim lokacijama i arheološkim materijalom. Fotografijama krajolika i arheoloških nalaza pokušava se dočarati poveznica mitova i Jadrana uz atraktivnu likovnu notu. Produkt je priručnik grčkih mitova koji se odnose na istočnu jadransku obalu, a potvrđeni u prirodi i spomeničkom baštinom. Opremili smo ga i nužnim pomagalima (karte, popis literature, leksikon mitoloških likova i leksikon pisaca). Ključne riječi: grčka mitologija, Jadran, priručnik 87

89 Grčka mitologija i istočna obala Jadrana O PROJEKTU Grčka mitologija i istočna obala Jadrana studentski je projekt koji je započeo na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu uz financijsku potporu institucije 15. ožujka godine. Dodatna su sredstva dodijelili Zaklada Adris i Hrvatska elektroprivreda tijekom iste godine. Projekt je zamislilo i ostvarilo petoro studenata različitih studijskih grupa arheologije, klasične filologije i povijesti. Sudjelovali su Vjeran Brezak (diplomski studij stare povijesti), Filip Budić (diplomski studij antičke arheologije i stare povijesti te voditelj projekta), Ana Katarina Gorički (preddiplomski studij latinskog i grčkog jezika i književnosti), Barbara Pavlek (diplomski studij antičke arheologije te grčkog jezika i književnosti) i Marina Stipić (diplomski studij stare povijesti). Rad su mentorirale prof. dr. sc. Bruna Kuntić-Makvić i dr. sc. Jelena Marohnić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Grčke mitove ponajviše poznajemo posredstvom antičke književnosti koja je dostupna zahvaljujući klasičnoj filologiji. Nije rijetkost da se mitovi mogu povezati s konkretnim prilikama regije na koju se odnose, a predaje i vjerovanja starih naroda ostavljale su tragove u umjetničkim djelima od davnina. Takvi su izvori dostupni i poznati posredstvom arheologije, povijesti, povijesti umjetnosti, povijesnog zemljopisa i drugoga. U njima smo vidjeli priliku objediniti i primijeniti stečena znanja te izgraditi stručno oblikovanu osnovicu za mitološki sadržaj koji je omiljen, ali se zato često kontaminira apokrifnim dodatcima za koje nema opravdanja u antičkoj predaji. Uz jadransku obalu i otoke vezuje se dvadesetak grčkih mitova različitog opsega i složenosti. Neki su višekratno obrađeni i analizirani u stručnoj i znanstvenoj literaturi, dok su drugi jedva poznati. Najviše doprinosa njihovu poznavanju pružaju brojni članci akademika Radoslava Katičića (npr. Katičić 1970; 1973; 1974; 1989 itd.), kasnije okupljeni u knjizi Illyricum mythologicum (Katičić 1995a - j). Autor je uz odlomke antičkih pisaca sustavno donosio hrvatske prijevode. Međutim, Katičićevo djelo ne obuhvaća sve mitove koji se tiču istočne jadranske obale, on ih ne prepričava, nego analizira. Zato smo željeli skupinu mitova, koje skraćeno nazivamo jadranskima, prepričati te prikazati odakle se za njih zna i na koncu ih povezati s današnjim krajolikom i njegovom kulturnom baštinom. Osim Katičićevih radova koji su bili glavni oslonac u radu, koristili smo se Mitološkim atlasom Grčke španjolskog helenista Pedra Olalle. Prilagodili smo njegov način prezentacije antičke mitologije, prema kojoj se autorske priče nadopunjuju citatima iz antičkih izvora te fotografijama specifičnih lokacija na kojima se odvija mitološka radnja. 88 f nº5, 2017

90 Filip Budić Primarni cilj ovoga projekta bio je sistematizirati antičku grčku mitološku građu vezanu za hrvatsku obalu. Sav prikupljeni materijal planirali smo objaviti u formi priručnika sastavljenog od tekstualnog dijela i fotografija. Optimalan bi rezultat bio mitološki turistički vodič istočne jadranske obale koji bi pomoću ilustracija, teksta i fotografija prezentirao temu na poučan i zanimljiv način. U dosadašnjoj fazi načinjen je pisani kompendij grčke mitologije na Jadranu, a potom je izrađena web stranica koja omogućuje pretraživanje sadržaja pomoću digitalnih poveznica. CILJ I SVRHA Rad Grčka mitologija i istočna obala Jadrana napisan je na temelju triju faza interdisciplinarnog istraživanja. U prvoj smo fazi identificirali i izdvojili relevantna mjesta iz djela antičkih pisaca, a zatim u literaturi utvrdili kako se ona danas tumače. Pronašli smo i proučili njihove hrvatske prijevode, usporedili ih i kritički analizirali. Tako su nastale priče o mitološkim junacima na Jadranu ispričane u popularno-znanstvenom diskursu. Razvrstane su prema mitskim zemljopisnim pozicijama koje su interpretirane današnjim lokacijama kako su ih prostorno određivali antički autori, sholijasti ili kasniji eruditi. Svaki mitološki lik izdvojen je u zasebnu kraću pripovijest koja se zbiva na jadranskom prostoru. Kreirali smo i odvojene kratke pripovijesti o svakom mitološkom liku koji je djelovao na Jadranu, a posebno smo opisali i njegov ili njezin opći mitološki kontekst. Na isti su način predstavljeni najvažniji antički autori, čija je baština omogućila konstrukciju priča o mitološkim junacima na Jadranu. U digitalnom obliku postavljene su poveznice između pripovijesti, leksikona, baze izvornih odlomaka i popisa pisaca. O PROVEDBI PROJEKTA U drugoj fazi projekta obavili smo terensko istraživanje prospekciju, dokumentiranje i fotografiranje krajolika, arheoloških lokaliteta i muzejskog materijala. Ova se etapa odvijala na terenu, a aktivno je sudjelovao arheološki dio ekipe u organizaciji obilaska muzeja, lokaliteta i ostalih ustanova. Terenski rad bio je u konačnici potraga za lokacijama i nalazima koji u mnogim slučajevima dokazuju da se mit kroz povijest reflektirao u društvenoj sredini. Fotografiranjem baštine i prostora, nadopunjen je prethodno obavljeni posao na izvorima i literaturi. Posljednja faza bila je redakcija teksta, odabir likovne opreme te izrada konačne pisane i digitalne prezentacije. Mitološkim pričama pridodane su terenske fotografije uz koje stoji objašnjenje međuodnosa mitova i pripadnog zemljopisnog položaja. Cjelokupnom kombinacijom pokušali smo postići atraktivnu prezentaciju uz promoviranje antičke civilizacijske baštine i hrvatskog priobalnog krajolika. Rezultati dosadašnjeg rada u digitalnoj verziji mogu se vidjeti na stranicama Centra za interdisciplinarno istraživanje stare povijesti Zavoda za hrvatsku povijest i Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta. 1 Za grafički i web dizajn zaslužni su Jure Labrović i Jakov Budić. 1 Internetska stranica: nº5, 2017 f 89

91 Grčka mitologija i istočna obala Jadrana Slika 1: Naslovna web stranica projekta Grčka mitologija i istočna obala Jadrana s interaktivnom tražilicom sadržaja (web dizajn: J. Labrović). Baza podataka se stalno ažurira. Jedna je njezina faza objavljena u pisanom radu pod naslovom Grčka mitologija i istočna obala Jadrana. Ta je verzija dobila Rektorovu nagradu za timski znanstveni i umjetnički rad u akademskoj godini 2015/2016. REZULTATI 90 Konačan je rezultat projekta čitak kompendij koji sistematizira grčke mitove o istočnoj jadranskoj obali. Kad god se to može, mitovi se povezuju uz konkretne punktove na Jadranu koje je apostrofirala antička predaja ili erudicija kasnijih vremena. Utilitarnost kompendija u znanstvenoj je zajednici višestruka. Na jednome su mjestu dostupni izvornici i prijevodi relevantnih odlomaka iz antičke literature. Sustavno smo uvršćivali objavljene hrvatske prijevode pa rad prezentira i prevodilačku produkciju hrvatskih klasičnih filologa, dok su neki od prijevoda naši vlastiti. Recentni popis literature baza je za daljnje istraživanje i proučavanje mitologije u arheološko-povijesnom kontekstu Jadrana. Na taj način kompen- f nº5, 2017

92 Filip Budić dij otvara nove mogućnosti znanstvenog rada na poljima arheologije, povijesti, klasične filologije, povijesti umjetnosti itd. Dakle, može biti od pomoći u radu institucija koje su nadležne za prezentiranje antičke baštine, primjerice pri kreiranju postava ili tematskih izložaba u muzejima, kod prezentacije arheoloških nalazišta i dr. Može se upotrijebiti za stručne radionice kojima se lokalne sredine osvješćuju o najstarijoj povijesti svojega kraja. Priručnikom se mogu koristiti nastavnici, učenici i studenti u opremi radova o referentnim temama. Kompendij je strukturiran i opremljen po profesionalnim pravilima humanističkih znanosti, a može poslužiti razvitku komercijalnih i gospodarskih projekata. Naime, iz njega se mogu crpiti opravdani sadržaji s podlogom u antičkoj tradiciji, koji se mogu upotrijebiti u kulturnom turizmu, u prezentaciji pojedinih naselja ili položaja u kreiranju poučnih staza, biciklističkih i nautičkih tura i dr. Na temelju pripovijesti, iz kompendija se mogu kreirati nautičke edukacijske ture. U tome smislu, jedna je od poželjnijih verzija projekta mitološki turistički vodič po Jadranu. Rad je strukturiran prema mitološkim geografskim lokacijama. Izdvojili smo 16 mitoloških cjelina koje se mogu povezati s današnjom geografijom, a to su: za Jadransko more (Kronovo more, Veliki Rejin zaljev, Ijino more, Jonsko more, Jadransko more), za rijeku Rašu (ušće Istra), za Cres i Lošinj (Artemidini Brigijski otoci, Apsirtidi), za Krk, Cres i Lošinj (Elektridi), za Pulu (kolški grad Pola), za Rab i Pag (Mentoridi), za nekadašnji liburnski teritorij od Raše do Krke (Liburnska kraljevstva), za Marinski poluotok i rt Ploča (Hilejski poluotok i Diomedov rt), za Vis (Isa), za Hvar (Pitieja), za Korčulu (Kerkira Melaina), za Palagružu (Diomedov otok), za Mljet (Melita) i za prostor od Neretve do Boke Kotorske (Enhelejska zemlja te grobovi Kadma i Harmonije). Antički su autori za pojedine od spomenutih lokacija vezali božanstva i heroje poput Krona, Reje, Jonija, Hiperborejca, Artemide, Argonauta, Antenora, Diomeda i drugih. Od brojnih primjera iz kompendija donosimo autorski narativ o Zeusovom ocu Kronu, nakon kojeg slijede antički citat i geografsko pojašnjenje: nº5, Nakon pobjede u boju protiv titana, Zeus je strmoglavio Krona u mrak podzemnog svijeta. Unatoč oštrom rivalstvu, mladi se kralj bogova pokazao milosrdnim. Oslobodio je nesretnog oca i namijenio mu novu ulogu. Poslao ga je na rub zapadnog svijeta gdje je Kron zavladao Zemljom blaženih. Bilo je to Elizijsko otočje na kojem su heroji i zaslužni smrtnici živjeli vječno u izobilju za razliku od unesrećenih kojima su posmrtne muke predodređene u podzemnom svijetu Hadu. U Eliziju među ostalim junacima i junakinjama obitavaju duše slavnog ratnika Ahileja, njegova oca Peleja, Heraklove majke Alkmene, čarobnice Medeje i brojnih f 91

93 Grčka mitologija i istočna obala Jadrana drugih. More koje okružuje Otoke blaženih dobilo je ime prema novom gospodaru pa se otad naziva Kronovim. Na ulazu u taj zagrobni svijet nalazi se divovski kameni srp kojim je Kron kao mladi titan uškopio oca Urana. Zauvijek leži potopljen kao uspomena na drevno razdoblje kad je Kron vladao svijetom živih Κρονίην ἃλα τὸν Ἀδρίαν φησί ἐνταῦθα γὰρ τὸν Κρόνον κατωκηκέναι φασίν. Schol. ad Apoll. Rhod. IV, 327. Kronovo more: govori o Jadranu; tamo, naime, kažu da se Kron nastanio. prijevod: Katičić 1995i, 61. U mračnom razdoblju grčke povijesti poznati je svijet bio malen. Rani grčki pisci smatrali su da je Jadran na zapadnom kraju svijeta. Budući da su se i Kronovi krajevi smještali na zapadu, Jadransko se more tako moglo poistovjetiti s Kronom. To je, primjerice, učinio helenistički pisac Apolonije Rođanin pišući o plovidbi Argonauta. S druge strane, u kasnijim helenističkim vremenima Kronovo se more seli još dalje na zapad sve do Britanije i Sjevernog mora. Neposredni zapad Grčke, dakle Jonsko more, Epir i Jadran, prestaju se smatrati krajem svijeta. Slika 2: Pogled na Kronovu pučinu s otoka Mljeta (fotografirao: F. Budić). 92 Antički mitološki motivi na Jadranu ističu pripadnost hrvatske obale širem mediteranskom svijetu koji je bio povezan od prapovijesnih vremena do danas. Ovaj rad, između ostalog, prezentira drevnu panmediteransku baštinu i pomor- f nº5, 2017

94 Filip Budić ski kontakt koristeći se pričama klasične starine o grčkim herojima, bogovima i smrtnicima. Jedan od ciljeva je osvješćivanje širega zainteresiranog kruga o drevnosti takvih predaja i o propisnim postupcima kojima se one znanstveno doznaju i istražuju. Katičić 1970 Katičić, Radoslav. Podunavlje i Jadran u epu Apolonija Rođanina. Godišnjak Akademije nauke i umjetnosti Bosne i Hercegovine 7, Centar za balkanološka ispitivanja knjiga 5, ur. A. Benac, Sarajevo, 1970, pp (= Katičić 1995, pp ). Katičić Ionios der Illyrier. Godišnjak Akademije nauke i umjetnosti Bosne i Hercegovine 11, Centar za balkanološka ispitivanja knjiga 9, ur. A. Benac, Sarajevo, 1973, pp (= Katičić 1995, pp ). Katičić Liburnski otoci. Zbornik: Zadarsko otočje: povremena izdanja Narodnog muzeja u Zadru, sv. I, ur. V. Uranija, Zadar, 1974, pp (= Katičić 1995, pp ). Katičić Diomed na Jadranu. Godišnjak Akademije nauke i umjetnosti Bosne i Hercegovine 27, Centar za balkanološka ispitivanja knjiga 25, ur. A. Benac, Sarajevo, 1989, pp (= Katičić 1995, pp ). Katičić 1995a ---. Antenor na Jadranu. Illyricum mythologicum, ur. A. Goldstein, Zagreb, 1995, pp Katičić 1995b ---. Azopova kći Kerkira na Korčuli. Illyricum mythologicum, ur. A. Goldstein, Zagreb, 1995, pp Katičić 1995c ---. Diomed na Jadranu. Illyricum mythologicum, ur. A. Goldstein, Zagreb, 1995, pp Katičić 1995d ---. Enhelejci. Illyricum mythologicum, ur. A. Goldstein, Zagreb, 1995, pp Katičić 1995e ---. Heraklov sin Hilo na Jadranu. Illyricum mythologicum, ur. A. Goldstein, Zagreb, 1995, pp Katičić 1995f ---. Illyricus fluvius. Illyricum mythologicum, ur. A. Goldstein, Zagreb, 1995, pp Katičić 1995g ---. Jonije Ilir. Illyricum mythologicum, ur. A. Goldstein, Zagreb, 1995, pp Katičić 1995h ---. Liburnski otoci kod antičkih pisaca. Illyricum mythologicum, ur. A. Goldstein, Zagreb, 1995, pp Katičić 1995i ---. Podunavlje i Jadran u epu Apolonija Rođanina. Illyricum mythologicum, ur. A. Goldstein, Zagreb, 1995,pp Katičić 1995j ---. Tri starobalkanska nomina sacra. Illyricum mythologicum, ur. A. Goldstein, Zagreb, 1995, pp Olalla 2007 Pedro Olalla. Mitološki atlas Grčke. Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, BIBLIOGRAFIJA nº5, 2017 f 93

95 Grčka mitologija i istočna obala Jadrana Greek Mythology and the Eastern Adriatic Coast The Greek Mythology and the Eastern Adriatic Coast project initiated the creation of a narrative review of Ancient Greek myths about the Eastern Adriatic coast. The majority of locations mentioned in the myths refer to the modern Croatian coast. Having analysed ancient literary sources and researched the bibliography, the authors extracted relevant myths as well as the most important citations from ancient authors. These sources were then used to form original narratives retelling Ancient Greek myths about the Adriatic. The authors also carried out a field survey of the landscapes described in the myths and examined the local museum collections, thus enabling them to finally connect the mythological stories to their respective locations and archaeological artefacts. The photographs of the landscapes and artefacts serve to evoke the connection the Greek myths had with the Adriatic Sea by means of an attractive visual touch. The final product of this project is a handbook of Greek myths relating to the Eastern Adriatic coast, with the myths being verified by natural and cultural heritage. The handbook is equipped with necessary resources (maps, a list of references, a lexicon of mythological characters and a lexicon of ancient authors). The handbook could thus be used for further research and study, for learning about ancient Croatian heritage as well as for entertainment purposes. There is also a possibility of developing the printed form further as a whole, or as a series of works on certain mythological stories in the context of the locations mentioned. Key words: Greek Mythology, Adriatic Sea, handbook 94 f nº5, 2017

96 f POPIS SURADNIKA

97

98 Popis suradnika Popis suradnika MARIJAN, MIA PERHAJ, GABRIJELA MILOGLAV, INA Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za arheologiju, Ivana Lučića 3, Zagreb imilogla@ffzg.hr ŠOŠIĆ-KLINDŽIĆ, RAJNA Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za arheologiju, Ivana Lučića 3, Zagreb rsosic@ffzg.hr DEMICHELI, DINO Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za arheologiju, Ivana Lučića 3, Zagreb ddemiche@ffzg.hr KUDELIĆ, ANDREJA Institut za Arheologiju, Ljudevita Gaja 32, Zagreb andreja.kudelic@iarh.hr LOLIĆ, TATJANA Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zavod za zaštitu kulturne baštine u Zagrebu, Mesnička 49, Zagreb tanja_lolic@yahoo.com PAVLOVIĆ, ANA Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za arheologiju, Ivana Lučića 3, Zagreb apavlovi3@ffzg.hr AUTORI BUDIĆ, FILIP fbudic@ffzg.hr BUŽANIĆ, DOMAGOJ dbuzanic@windowslive.com DUNJKO, DARIJA darija.dunjko@gmail.com GLAVINIĆ, BLAŽ blaglavinic@gmail.com GLIGORA, VALERIJA vgligora9@gmail.com HODULAK, IVOR ivor.hodulak@outlook.com nº5, 2017 f 97

99 Popis suradnika IVAK, KARLA LONČARIĆ, VALENTINA MANHARD, ANTONIO MARŠIĆ, MATKO MIKLOBUŠEC, LARA NEVISTIĆ, ZVONIMIR POLANČEC, IVANA ŠEKRST, JELENA ŠPREM, KATARINA ŠUGAR, DORIS VIDOVIĆ, IVAN LEKTORI HRVATSKI JEZIK HORVAT, DORA JANJIĆ, MAGDALENA KOVAČIĆEK, KATARINA ENGLESKI JEZIK MEDAR, FILIP 98 f nº5, 2017

100 TISAK Kolor klinika d.o.o., Zagreb PRIPREMA BUI, BORIS FINANCIJSKA POTPORA STUDENTSKI ZBOR SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Natječaj za sufinanciranje studentskih programa u 2017.godini KATEGORIJA: studentski mediji FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Natječaj za sufinanciranje studentskih projekata za kalendarsku godinu KATEGORIJA: 2. časopisi nº5, 2017 f 99

101 100

102 f RECENZIJA

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako

More information

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant

More information

BENCHMARKING HOSTELA

BENCHMARKING HOSTELA BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991

More information

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces

More information

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010. DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, 03. - 07. listopad 2010. ZBORNIK SAŽETAKA Geološki lokalitet i poucne staze u Nacionalnom parku

More information

Podešavanje za eduroam ios

Podešavanje za eduroam ios Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja

More information

Port Community System

Port Community System Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS

More information

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam

More information

PROJEKTNI PRORAČUN 1

PROJEKTNI PRORAČUN 1 PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja

More information

TEHNIĈKO VELEUĈILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIĈKI ODJEL Prof.dr.sc.KREŠIMIR MEŠTROVIĆ POUZDANOST VISOKONAPONSKIH PREKIDAĈA

TEHNIĈKO VELEUĈILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIĈKI ODJEL Prof.dr.sc.KREŠIMIR MEŠTROVIĆ POUZDANOST VISOKONAPONSKIH PREKIDAĈA TEHNIĈKO VELEUĈILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIĈKI ODJEL Prof.dr.sc.KREŠIMIR MEŠTROVIĆ POUZDANOST VISOKONAPONSKIH PREKIDAĈA SF6 PREKIDAĈ 420 kv PREKIDNA KOMORA POTPORNI IZOLATORI POGONSKI MEHANIZAM UPRAVLJAĈKI

More information

WWF. Jahorina

WWF. Jahorina WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation

More information

Uvod u relacione baze podataka

Uvod u relacione baze podataka Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako

More information

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za

More information

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Trening: Obzor 2020. - financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Ana Ključarić, Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja PROGRAM DOGAĐANJA (9:30-15:00) 9:30 10:00 Registracija

More information

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual

More information

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB. 9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98

More information

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj

More information

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet

More information

MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE

MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE 3309 Pursuant to Article 1021 paragraph 3 subparagraph 5 of the Maritime Code ("Official Gazette" No. 181/04 and 76/07) the Minister of the Sea, Transport

More information

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair

More information

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel

More information

Iskustva video konferencija u školskim projektima

Iskustva video konferencija u školskim projektima Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar www.medskolazd.hr Iskustva video konferencija u školskim projektima Edin Kadić, profesor mentor Ante-Kuzmanic@medskolazd.hr Kreiranje ideje 2003. Administracija Učionice

More information

Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu

Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu Drago Pupavac Polytehnic of Rijeka Rijeka e-mail: drago.pupavac@veleri.hr Veljko

More information

Bear management in Croatia

Bear management in Croatia Bear management in Croatia Djuro Huber Josip Kusak Aleksandra Majić-Skrbinšek Improving coexistence of large carnivores and agriculture in S. Europe Gorski kotar Slavonija Lika Dalmatia Land & islands

More information

Podravina. Uredničko vijeće Editorial board

Podravina. Uredničko vijeće Editorial board P O D R A V I N A Časopis za multidisciplinarna istraživanja Scientific Multidisciplinary Research Journal Izlazi dva puta godišnje A Semi-annual Issue www.podravina.org Broj 32 Volumen XVI. prosinac 2017.

More information

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017 PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,

More information

Nejednakosti s faktorijelima

Nejednakosti s faktorijelima Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih

More information

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri. Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.

More information

KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500

KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500 KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500 kabuplast - dvoslojne rebraste cijevi iz polietilena visoke gustoće (PEHD) za kabelsku zaštitu - proizvedene u skladu sa ÖVE/ÖNORM EN 61386-24:2011 - stijenka izvana

More information

DEVELOPMENT POSSIBILITIES FOR THE LOCATION IN ŽUDETIĆI LIST 1

DEVELOPMENT POSSIBILITIES FOR THE LOCATION IN ŽUDETIĆI LIST 1 Spuštajući se od Vižinade prema Porto Portonu i rijeci Mirni, prije sela Žudetica - zapadno od glavne ceste a između sela Vrbana i Pastorčića, okružena šumom i poljoprivrednim zemljištem, nalazi se predmetna

More information

ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP

ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP M. Mitreski, A. Korubin-Aleksoska, J. Trajkoski, R. Mavroski ABSTRACT In general every agricultural

More information

SAS On Demand. Video: Upute za registraciju:

SAS On Demand. Video:  Upute za registraciju: SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U

More information

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.)

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.) Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD

More information

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET!

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA DNEVNA KARTA DAILY TICKET 35 BAM / 3h / person RADNO VRIJEME OPENING HOURS 08:00-21:00 Besplatno za djecu do 6 godina

More information

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum.

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Postoje dvije jednostavne metode za upload slika na forum. Prva metoda: Otvoriti nova tema ili odgovori ili citiraj već prema želji. U donjem dijelu obrasca

More information

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02

More information

Primjena "HYBRID POSITIONING" sustava u terenskim mjerenjima

Primjena HYBRID POSITIONING sustava u terenskim mjerenjima PREDSTAVLJAMO Mario Švarc, univ. bacc. ing. geod. et geoinf. Tomislav Horvat Viktor Mihoković Luka Zalović Švarc, M., Horvat, T., Mihoković, V., Zalović, L. (2014): Primjena Hybrid Positioning sustava

More information

1. Instalacija programske podrške

1. Instalacija programske podrške U ovom dokumentu opisana je instalacija PBZ USB PKI uređaja na računala korisnika PBZCOM@NET internetskog bankarstva. Uputa je podijeljena na sljedeće cjeline: 1. Instalacija programske podrške 2. Promjena

More information

GRowing Advanced industrial Crops on marginal lands for biorefineries

GRowing Advanced industrial Crops on marginal lands for biorefineries Doc.dr.sc. Vanja Jurišić (AFZ) Slavica Rukavina, univ.spec.oec.mag.ing.bioteh. (INA) GRowing Advanced industrial Crops on marginal lands for biorefineries Konzorcij Industries Joint Undertaking under the

More information

CRNA GORA

CRNA GORA HOTEL PARK 4* POLOŽAJ: uz more u Boki kotorskoj, 12 km od Herceg-Novog. SADRŽAJI: 252 sobe, recepcija, bar, restoran, besplatno parkiralište, unutarnji i vanjski bazen s terasom za sunčanje, fitnes i SPA

More information

24th International FIG Congress

24th International FIG Congress Conferences and Exhibitions KiG 2010, 13 24th International FIG Congress Sydney, April 11 16, 2010 116 The largest congress of the International Federation of Surveyors (FIG) was held in Sydney, Australia,

More information

UDK 902/904 ISSN:

UDK 902/904 ISSN: UDK 902/904 ISSN: 1848-6363 XI - 2015 Nakladnik/Publisher INSTITUT ZA ARHEOLOGIJU INSTITUTE OF ARCHAEOLOGY Adresa uredništva/editor s office adress Institut za arheologiju/institute of Archaeology HR-10000

More information

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:

More information

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog

More information

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene

More information

Mogudnosti za prilagođavanje

Mogudnosti za prilagođavanje Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti

More information

Windows Easy Transfer

Windows Easy Transfer čet, 2014-04-17 12:21 - Goran Šljivić U članku o skorom isteku Windows XP podrške [1] koja prestaje 8. travnja 2014. spomenuli smo PCmover Express i PCmover Professional kao rješenja za preseljenje korisničkih

More information

Bušilice nove generacije. ImpactDrill

Bušilice nove generacije. ImpactDrill NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza

More information

UDK 902/904 ISSN:

UDK 902/904 ISSN: UDK 902/904 ISSN: 1848-6363 XIII - 2017 Nakladnik/Publisher INSTITUT ZA ARHEOLOGIJU INSTITUTE OF ARCHAEOLOGY Adresa uredništva/editor s office adress Institut za arheologiju/institute of Archaeology HR-10000

More information

UDK 902/904 ISSN:

UDK 902/904 ISSN: UDK 902/904 ISSN: 1848-6363 XI - 2015 Nakladnik/Publisher INSTITUT ZA ARHEOLOGIJU INSTITUTE OF ARCHAEOLOGY Adresa uredništva/editor s office adress Institut za arheologiju/institute of Archaeology HR-10000

More information

Wilhelm-Kaiser 10, 1700 Fribourg, Switzerland Kroz Smrdecac 17, Split, Croatia

Wilhelm-Kaiser 10, 1700 Fribourg, Switzerland Kroz Smrdecac 17, Split, Croatia PERSONAL INFORMATION Maja Miše Wilhelm-Kaiser 10, 1700 Fribourg, Switzerland Kroz Smrdecac 17, 21000 Split, Croatia + 41 (0) 26 300 89 45 +41 (0) 78 953 28 10, +385 (0) 91 5526241, mmaja17@yahoo.co.uk

More information

Analiza rada medicinske opreme i djelatnosti (kolovoz srpanj 2015.) doc. dr. sc. Dragan Korolija-Marinić, prof. v.š. dr. med.

Analiza rada medicinske opreme i djelatnosti (kolovoz srpanj 2015.) doc. dr. sc. Dragan Korolija-Marinić, prof. v.š. dr. med. Analiza rada medicinske opreme i djelatnosti (kolovoz 2014. srpanj 2015.) doc. dr. sc. Dragan Korolija-Marinić, prof. v.š. dr. med. pomoćnik ministra Sadržaj Ciljevi, način provedbe i teme analize Primjeri

More information

GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC Konzumacija TV-a u prosincu godine

GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC Konzumacija TV-a u prosincu godine GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC 2016. Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje gledanosti televizije, mjesečno će donositi analize

More information

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA

More information

Geofizička i arheološka istraživanja na nalazištu Virje: talionička radionica iz vremena kasne antike i ranog srednjeg vijeka

Geofizička i arheološka istraživanja na nalazištu Virje: talionička radionica iz vremena kasne antike i ranog srednjeg vijeka Tajana Sekelj Ivančan, Branko Mušič Geofizička i arheološka istraživanja na nalazištu Virje: talionička radionica... Starohrvatska prosvjeta III. serija - svezak 41/2014. UDK: 903/904 (497.5 Virje) Prethodno

More information

Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa

Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa Mindomo je online aplikacija za izradu umnih mapa (vrsta dijagrama specifične forme koji prikazuje ideje ili razmišljanja na svojevrstan način) koja omogućuje

More information

UDK 902/904 ISSN:

UDK 902/904 ISSN: UDK 902/904 ISSN: 1848-6363 XI - 2015 Nakladnik/Publisher INSTITUT ZA ARHEOLOGIJU INSTITUTE OF ARCHAEOLOGY Adresa uredništva/editor s office adress Institut za arheologiju/institute of Archaeology HR-10000

More information

Hrvatski arheološki godišnjak, 3/2006 Croatian Archaeological Yearbook, 3/2006

Hrvatski arheološki godišnjak, 3/2006 Croatian Archaeological Yearbook, 3/2006 Hrvatski arheološki godišnjak, 3/2006 Croatian Archaeological Yearbook, 3/2006 Izdavač/Publisher: Ministarstvo kulture Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministry of Culture Administration for the Protection

More information

Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture of the Republic of Srpska

Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture of the Republic of Srpska Original scientific paper Originalan naučni rad UDK: 633.11:572.21/.22(497.6RS) DOI: 10.7251/AGREN1204645M Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture

More information

DIADORA 23 Arheološki muzej Zadar, Zadar, 2009, 230 stranica, naklada 600 primjeraka

DIADORA 23 Arheološki muzej Zadar, Zadar, 2009, 230 stranica, naklada 600 primjeraka DIADORA 23 Arheološki muzej Zadar, Zadar, 2009, 230 stranica, naklada 600 primjeraka DIADORA 23 Archaeological Museum Zadar, Zadar, 2009, 230 pages, print run of 600 copies Tijekom mjeseca srpnja 2010.

More information

STRUKTURNO KABLIRANJE

STRUKTURNO KABLIRANJE STRUKTURNO KABLIRANJE Sistematski pristup kabliranju Kreiranje hijerarhijski organizirane kabelske infrastrukture Za strukturno kabliranje potrebno je ispuniti: Generalnost ožičenja Zasidenost radnog područja

More information

Slobodni softver za digitalne arhive: EPrints u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Slobodni softver za digitalne arhive: EPrints u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu Slobodni softver za digitalne arhive: EPrints u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu Marijana Glavica Dobrica Pavlinušić http://bit.ly/ffzg-eprints Definicija

More information

PERSONAL INFORMATION. Name: Fields of interest: Teaching courses:

PERSONAL INFORMATION. Name:   Fields of interest: Teaching courses: PERSONAL INFORMATION Name: E-mail: Fields of interest: Teaching courses: Almira Arnaut Berilo almira.arnaut@efsa.unsa.ba Quantitative Methods in Economy Quantitative Methods in Economy and Management Operations

More information

Da bi se napravio izvještaj u Accessu potrebno je na izborniku Create odabrati karticu naredbi Reports.

Da bi se napravio izvještaj u Accessu potrebno je na izborniku Create odabrati karticu naredbi Reports. IZVJEŠTAJI U MICROSOFT ACCESS-u (eng. reports) su dijelovi baze podataka koji omogućavaju definiranje i opisivanje načina ispisa podataka iz baze podataka na papir (ili PDF dokument). Način izrade identičan

More information

Croatian Automobile Club: Contribution to road safety in the Republic of Croatia

Croatian Automobile Club: Contribution to road safety in the Republic of Croatia Croatian Automobile Club: Contribution to road safety in the Republic of Croatia DRTD 2018, Ljubljana, 5th December 2018 Mr.sc.Krešimir Viduka, Head of Road Traffic Safety Office Republic of Croatia Roads

More information

IZVEDBENI PLAN NASTAVE OPIS KOLEGIJA

IZVEDBENI PLAN NASTAVE OPIS KOLEGIJA VELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU IZVEDBENI PLAN NASTAVE Oznaka: PK-10 Datum: 22.01.2014. Stranica: 1 od 4 Revizija: 01 Studij: Spec.dipl.str.stu.Menadžment Studijska godina: 2 Akad. godina: 2013/2014 Smjer: Semestar:

More information

RECIKLIRAJ, IDEJE IZ prošlosti ARHEOLOŠKI MUZEJ U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU INSTITUT ZA ARHEOLOGIJU

RECIKLIRAJ, IDEJE IZ prošlosti ARHEOLOŠKI MUZEJ U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU INSTITUT ZA ARHEOLOGIJU RECIKLIRAJ, IDEJE IZ prošlosti ARHEOLOŠKI MUZEJ U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU INSTITUT ZA ARHEOLOGIJU IMPRESUM Nakladnici Arheološki muzej u Zagrebu Filozofski fakultet Sveučilišta

More information

Activity of Faculty of Technical Science in Realization GPS Permanent Stations Networks

Activity of Faculty of Technical Science in Realization GPS Permanent Stations Networks Activity of Faculty of Technical Science in Realization GPS Permanent Stations Networks Prof Miro Govedarica, PhD Faculty of Technical Science Novi Sad Center for Geoinformation Technologies and Systems

More information

INDEKSIRANI ČASOPISI NA UNIVERZITETU U SARAJEVU

INDEKSIRANI ČASOPISI NA UNIVERZITETU U SARAJEVU NASLOV PODNASLOV ISSN BROJ OD KADA IZLAZI PREGLED BILTEN UNIVERZITETA U INFORMATIVNI GLASNIK UNIVERZITETA U South East European Journal of Economics and Business MECHATRONIC SYSTEMS Časopis za društvena

More information

VIEWSHED ANALYSES IN THE PREHISTORIC VELEBIT LANDSCAPE ANALIZE VIDLJIVOSTI U PRAPOVIJESNOM KRAJOLIKU VELEBITA

VIEWSHED ANALYSES IN THE PREHISTORIC VELEBIT LANDSCAPE ANALIZE VIDLJIVOSTI U PRAPOVIJESNOM KRAJOLIKU VELEBITA vedrana glavaš Sveučilište u Zadru, Odjel za arheologiju University of Zadar, Department of Archaeology Obala kralja Petra Krešimira IV., br. 2, HR-23000 Zadar vedrana.glavas@gmail.com udk: 903.3:551.591](497.5)

More information

UDK 902/904 ISSN:

UDK 902/904 ISSN: UDK 902/904 ISSN: 1848-6363 XII - 2016 Nakladnik/Publisher INSTITUT ZA ARHEOLOGIJU INSTITUTE OF ARCHAEOLOGY Adresa uredništva/editor s office adress Institut za arheologiju/institute of Archaeology HR-10000

More information

3. Obavljanje ulazno-izlaznih operacija, prekidni rad

3. Obavljanje ulazno-izlaznih operacija, prekidni rad 3. Obavljanje ulazno-izlaznih operacija, prekidni rad 3.1. Spajanje naprava u ra unalo Slika 3.1. Spajanje UI naprava na sabirnicu 3.2. Kori²tenje UI naprava radnim ekanjem Slika 3.2. Pristupni sklop UI

More information

Kooperativna meteorološka stanica za cestovni promet

Kooperativna meteorološka stanica za cestovni promet Kooperativna meteorološka stanica za cestovni promet Marko Gojić LED ELEKTRONIKA d.o.o. marko.gojic@led-elektronika.hr LED Elektronika d.o.o. Savska 102a, 10310 Ivanić Grad, Croatia tel: +385 1 4665 269

More information

JU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br

JU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br Općina Sedmica obilježavanja ljudskih prava ( 05.12. 10.12.2016.godine ) Analiza aktivnosti Sedmica ljudskih prava u našoj školi obilježena je kroz nekoliko aktivnosti a u organizaciji i realizaciji članova

More information

Permanent Expert Group for Navigation

Permanent Expert Group for Navigation ISRBC E Permanent Expert Group for Navigation Doc Nr: 2-16-2/12-2-PEG NAV October 19, 2016 Original: ENGLISH INTERNATIONAL SAVA RIVER BASIN COMMISSION PERMANENT EXPERT GROUP FOR NAVIGATION REPORT OF THE

More information

IZVJEŠĆE. o obavljenim poslovima s rokom dospijeća 30. studenoga godine, a prema Ugovoru broj /1

IZVJEŠĆE. o obavljenim poslovima s rokom dospijeća 30. studenoga godine, a prema Ugovoru broj /1 Institut za oceanografiju i ribarstvo Šetalište I. Meštrovića 63, P.P. 500 21000 SPLIT, HRVATSKA Tel: +385 21 408000, fax: +385 21 358650 e-mail: office@izor.hr, web: www.izor.hr Institute of Oceanography

More information

RESTORATION OF THE BROD FORTRESS BY THE EU FUNDS OBNOVA TVRĐAVE BROD SREDSTVIMA IZ EUROPSKIH FONDOVA

RESTORATION OF THE BROD FORTRESS BY THE EU FUNDS OBNOVA TVRĐAVE BROD SREDSTVIMA IZ EUROPSKIH FONDOVA Biljana Lončarić, PhD. Tourist Board Slavonski Brod Trg pobjede 28/1, 35.000 Slavonski Brod, Croatia Phone: 00 385 35 447 721 Fax: 00 385 35 447 721 E-mail address: info@tzgsb.hr Berislav Bolfek, PhD.

More information

Otpremanje video snimka na YouTube

Otpremanje video snimka na YouTube Otpremanje video snimka na YouTube Korak br. 1 priprema snimka za otpremanje Da biste mogli da otpremite video snimak na YouTube, potrebno je da imate kreiran nalog na gmailu i da video snimak bude u nekom

More information

Bibliography of professor emeritus Janko Belošević

Bibliography of professor emeritus Janko Belošević Bibliografija dr. sc. Janka Beloševića, profesora emeritusa Bibliography of professor emeritus Janko Belošević Tomislav Fabijanić Karla Gusar udk: 012 Belošević, J. Sveučilište u Zadru Sveučilište u Zadru

More information

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)

More information

The impact of tourism on separate waste collection in Zadar County, Republic of Croatia

The impact of tourism on separate waste collection in Zadar County, Republic of Croatia The impact of tourism on separate waste collection in Zadar County, Republic of Croatia Aleksandra Anić Vučinić*, Dino Perović**, Hrvoje Dokoza***, Vitomir Premur*, Lucija Radetić* *Department of Environmental

More information

KONFIGURACIJA MODEMA. ZyXEL Prestige 660RU

KONFIGURACIJA MODEMA. ZyXEL Prestige 660RU KONFIGURACIJA MODEMA ZyXEL Prestige 660RU Sadržaj Funkcionalnost lampica... 3 Priključci na stražnjoj strani modema... 4 Proces konfiguracije... 5 Vraćanje modema na tvorničke postavke... 5 Konfiguracija

More information

RECIKLIRAJ, IDEJE IZ prošlosti ARHEOLOŠKI MUZEJ U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU INSTITUT ZA ARHEOLOGIJU

RECIKLIRAJ, IDEJE IZ prošlosti ARHEOLOŠKI MUZEJ U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU INSTITUT ZA ARHEOLOGIJU RECIKLIRAJ, IDEJE IZ prošlosti ARHEOLOŠKI MUZEJ U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU INSTITUT ZA ARHEOLOGIJU RECIKLIRAJ, IDEJE IZ prošlosti ARHEOLOŠKI MUZEJ U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET

More information

QUANTITATIVE DIFFERENCES IN ACQUIRING THE MOTOR TESTS WITH STUDENTS FROM THE REPUBLIC OF MACEDONIA AND REPUBLIC OF SERBIA

QUANTITATIVE DIFFERENCES IN ACQUIRING THE MOTOR TESTS WITH STUDENTS FROM THE REPUBLIC OF MACEDONIA AND REPUBLIC OF SERBIA Georgi Georgiev, Žarko Kostovski, Viktor Mitrevski UDK 796.012.1-057.87(497.7:497.11) QUANTITATIVE DIFFERENCES IN ACQUIRING THE MOTOR TESTS WITH STUDENTS FROM THE REPUBLIC OF MACEDONIA AND REPUBLIC OF

More information

1. OPĆI PODACI 2. DOSADAŠNJE ISKUSTVO 2.1. SAPARD IPARD. KORISNIK(U) JE (upisati DA/NE)

1. OPĆI PODACI 2. DOSADAŠNJE ISKUSTVO 2.1. SAPARD IPARD. KORISNIK(U) JE (upisati DA/NE) 1. OPĆI PODACI 1. NAZIV TVRTKE INVESTINŽENJERING d.o.o. 2. MATIČNI BROJ SUBJEKTA / OIB 3298680/78904416556 3. IME I PREZIME ODGOVORNE OSOBE Darko Jukić 4. IME I PREZIME KONZULTAN(A)TA Darko Jukić, Ivana

More information

Stoves 2018 / 2019 Your perfect winter ally

Stoves 2018 / 2019 Your perfect winter ally www.color.hr Stoves 2018 / 2019 Your perfect winter ally 2 / Content 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38 40 42 44 46 48 50 52 54 58 INTRODUCTION STOVE D11 STOVE D13 STOVE D14 STOVE D15 STOVE

More information

KAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA:

KAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA: Past simple uporabljamo, ko želimo opisati dogodke, ki so se zgodili v preteklosti. Dogodki so se zaključili v preteklosti in nič več ne trajajo. Dogodki so se zgodili enkrat in se ne ponavljajo, čas dogodkov

More information

EKSPLORATIVNA ANALIZA PODATAKA IZ SUSTAVA ZA ISPORUKU OGLASA

EKSPLORATIVNA ANALIZA PODATAKA IZ SUSTAVA ZA ISPORUKU OGLASA SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, RAČUNARSTVA I INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA Sveučilišni diplomski studij računarstva EKSPLORATIVNA ANALIZA PODATAKA IZ SUSTAVA ZA ISPORUKU

More information

INSTALIRANJE SOFTVERSKOG SISTEMA SURVEY

INSTALIRANJE SOFTVERSKOG SISTEMA SURVEY INSTALIRANJE SOFTVERSKOG SISTEMA SURVEY Softverski sistem Survey za geodeziju, digitalnu topografiju i projektovanje u niskogradnji instalira se na sledeći način: 1. Instalirati grafičko okruženje pod

More information

BEATUS HOMO QUI INVENIT SAPIENTIAM ÜNNEPI KÖTET TOMKA PÉTER 75. SZÜLETÉSNAPJÁRA

BEATUS HOMO QUI INVENIT SAPIENTIAM ÜNNEPI KÖTET TOMKA PÉTER 75. SZÜLETÉSNAPJÁRA BEATUS HOMO QUI INVENIT SAPIENTIAM ÜNNEPI KÖTET TOMKA PÉTER 75. SZÜLETÉSNAPJÁRA Győr, 2016 Kiadó: Lekri Group Kft. Szerkesztette: Csécs Teréz, Takács Miklós Közreműködött: Merva Szabina Angol nyelvű összefoglalók

More information

PRŽNO Tourist complex

PRŽNO Tourist complex PRŽNO Tourist complex Location wider location NARROW location Pržno the authentic fishermen village, is located within the Municipality of Budva, nearby Sv. Stefan. The complex is situated on a raised

More information

Tvrdić Karmela Metodologija istraživanja kinezioloških transformacijskih procesa, u

Tvrdić Karmela Metodologija istraživanja kinezioloških transformacijskih procesa, u Prezime Ime Odabirem 1. predmet na 3. semestru Basic Toni Fundamental movement skills assessment Sarađen Franko Fundamental movement skills assessment Kalauz Maja Fundamental movement skills assessment

More information

DUBROVNIK OUTDOOR KLASTER

DUBROVNIK OUTDOOR KLASTER DUBROVNIK OUTDOOR KLASTER SEMINAR O PUSTOLOVNOM TURIZMU DUBROVNIK OUTDOOR FESTIVAL 2018 Unutar Dubrovnik outdoor festivala 2018. u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku, 18. svibnja 2018. održat će se

More information

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović

More information

Big Data: kako smo došli do Velikih podataka i kamo nas oni vode

Big Data: kako smo došli do Velikih podataka i kamo nas oni vode Big Data: kako smo došli do Velikih podataka i kamo nas oni vode Sažetak: Količina informacija nastala u razmaku od otprilike 1200 godina, od osnivanja Carigrada pa do otkrića Gutenbergova tiskarskoga

More information

SLUČAJNI ARHEOLOŠKI NALAZI IZ PODRAVSKIH ŠLJUNČARA KAO INDIKATORI ODNOSA ČOVJEKA I PRIRODE

SLUČAJNI ARHEOLOŠKI NALAZI IZ PODRAVSKIH ŠLJUNČARA KAO INDIKATORI ODNOSA ČOVJEKA I PRIRODE PODRAVINA Volumen 15, broj 29, Str. 5-11 Koprivnica 2016. Podravina 5 TEMA BROJA: JEZERO ŠODERICA TOPICS: LAKE ŠODERICA SLUČAJNI ARHEOLOŠKI NALAZI IZ PODRAVSKIH ŠLJUNČARA KAO INDIKATORI ODNOSA ČOVJEKA

More information

Results and statistics

Results and statistics Results and statistics TABLE OF CONTENTS FOREWORD AND ACKNOWLEDGEMENTS I. EXHIBITORS II. VISITORS III. ONLINE FAIR IV. MEDIA COVERAGE APPENDIX I: LIST OF EXHIBITORS APPENDIX II: ORGANIZER AND PARTNERS

More information

Grad Milano Barcelona, Gdanjsk, Bari, Riga, Strasbourg, Porto i ALDA

Grad Milano Barcelona, Gdanjsk, Bari, Riga, Strasbourg, Porto i ALDA Grad Zagreb sudjelovat će kao partner u projektu MEANING - Metropolitan Europeans Active Network, Inducing Novelties in Governance, u okviru: Programa: Europa za građane Potprogram 2: Demokratski angažman

More information

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a NIS PETROL Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a Beograd, 2018. Copyright Belit Sadržaj Disable... 2 Komentar na PHP kod... 4 Prava pristupa... 6

More information

IZVJEŠĆE O RADU U GODINI

IZVJEŠĆE O RADU U GODINI ARHEOLOŠKI MUZEJ U SPLITU IZVJEŠĆE O RADU U 2013. GODINI 1.SKUPLJANJE GRAĐE 1.1. Kupnja Otkupljena je brončana medalja austrijskog feldmaršala baruna Ernsta Gideona von Laudona, iskovana u povodu zauzeća

More information