PLANIRANJE ICT INFRASTRUKTURE U NOVIM NASELJIMA

Transcription

1 PLANIRANJE ICT INFRASTRUKTURE U NOVIM NASELJIMA Zvonimir Delač, Dictus d.o.o. Zagreb, Hrvatska Sažetak: U radu je opisan utjecaj ICT tehnologije na planiranje komunikacijske infrastrtukture, nekad poznate pod nazivom instalacija slabe struje te prepreke koje pri tome postoje jer postojeća regulativa ne respektira dovoljno situaciju nastalu deregulacijom tržišta telekomunikacijskih usluga i pojavom novih alternativnih operatora Tek novi zakon o elektroničkim komunikacijama pokušava pokrenuti proces za promjenu minimalnih uvjeta za izgradnju komunikacijskih mreža u stambenim objektima, čime bi se korisnicima omogućila širkola lepeza usluga koje nove tehnolgije ogućavaju i to po konkurentnim cijenama. Ključne riječi optičke mreže, monopol,, alternativni oepratori, kabelska kanalizacija, instalacije I UVOD Razvoj ICT tehnologija, usluga i sveopća dostupnost, doveli su do rasta zanimanja javnosti za usluge sa velikim protokom informacija, pouzdanim prijenosom govora i visokom kvalitetne slike. Korisniku je potpuno svejedno da li će se ove usluge ostvariti preko DSL-a, kabelskog modema, ili bežičnom komunikacijom sve dok postoji brz i pouzdan pristup širokopojasnim mrežama. FTTH (Fiber to the Home) je svakako jedna od tehnologija koja navedene zahtjeve može ispuniti. Među stručnjacima postoji slaganje da je FTTH najsposobnija da sprovede buduće napredne usluge do lokacija korisnika. Mnogi vjeruju da jednom, kada se optičko vlakno položi u kabelsku kanalizaciju, ono će postati jedini kabelski medij iz razloga neograničenog propusnog opsega, čime će se omogućiti mnogo više istovremenih usluga u odnosu na bakrenu paricu ili bežični prijenos. Na razvoj FTTH tehnologije utjecali su razni faktori: Nagli razvoj i velika rasprostranjenost i uporaba Internet usluga; Povećana konkurencija na tržištu dobavljača usluga i opreme; Velika kompleksnost postojećih sistema usljed velikih zahtjeva; Smanjenje cijena opreme koja prati FTTH arhitekturu; Sve češći zahtev za razvojem samo one tehnologije koja ima jasnu perspektivu ekonomski isplativog razvoja u budućnosti. Danas tisuće domaćinstava širom svijeta imaju pristup različitim širokopojasnim uslugama preko FTTH tehnologije. Ona omogućava tzv. triple-play servis, odnosno istovremeni prijenos glasa, slike i podataka. Na ovaj način mnogim korisnicima je omogućeno pratiti predavanja i učiti kod kuće, obaviti medicinski pregled iz svoga doma, raditi kod kuće i pri tome raspolagati svim tehnološkim mogućnostima koje su na raspolaganju u uredu. Mreže bazirane na optičkim vlaknima su se razvijale uslijed potreba korisnika za multimedijalnim uslugama koje su brze, pouzdane i kvalitetne. Da bi se odgovorilo na te zahtjeve neophodne su dvosmjerne, širokopojasne i fleksibilne mreže. Slika 1. Tehnološki razvoj FTTH aplikacije (vlakno je označeno svijetlom, a bakar tamnom linijom).

2 II IZGRADNJA ICT MREŽE U NOVIM NASELJIMA Obzirom na cijenu, jasno je da je umjesno FTTH uvoditi na mjesta velike koncentracije korisnika, odnosno u nova naselja. Mada je izgradnja velikih naselja bila primjerena prošlosti, danas smo također svjedoci istog pristupa. Građenje naselja Sopnica Jelkovec u Sesvetama sa svojih skoro tri tisuće stanbenih jedinica, osnovnom i srednjom školom, crkvom i sportskim objektom, primjer je poznat pod nazivom model zagrebačke stanogradnje. Tako velika koncentracija stanovništva, cca oko , zatjeva i poseban pristup pri projektiranju ICT infrastructure. Kako je dio projekata preuzet iz 2003 godine, koji bar što se tiče komunikacijske infrastructure nisu mogli predvidjeti liberalizaciju telekomunikacijskog tržišta koja je potom uslijedila pa nije niti bio primjeren današnjim zahtjevima i uslugama. Dakle, kakva je danas situacija na području telekomunikacijskih usluga. Bez kojih suluga ne možemo zamisliti današnji život. Internet, mobilna telefonija, i digitalna televizija postali su naša svakodnevnica. Nazivi Dual Play, Triple Play i sada Quadruple Play poznati su gotovo svima, Internet, TV, telefon, mobilne usluge, dakle to je to je ono što nam je promijenilo život. Internet. TV, telefon jedu rezidencijalne usluge i moraju pripadati u opremu stambenih jedinica, no što je sa mobilnim uslugama. Svaki medij i tehnologija, samim time i uskuge, imaju kapacitivna ograničenja, stoga u planiranju naselja treba predvidjeti sve elemente mobilnih mreža unaprijed (pozicije za stupove i prostor za opremu) tako da se sve to uklopi u prostor naselja kao njegov dio a ne kao naknadna intervencija, ostavljena opretorima na volju. Moderna saznanja u razvoju telekomunikacija pokazuju da je smanjivanjem cijena optičke tehnologije došlo do njene masovne primjene u pristupnoj, distributivnoj pa čak i razvodnoj mreži. FTTB (optika do zgrade) i FTTH (optika do doma) postali su neizostavni dio suvremenih telekomunikacijskih mreža. U spomenutom projektu Sopnica-Jelkovec, obzirom da nije omogućavao konzumiranje novih komunikacijskih usluga, napravljena je revizija projekta koji bi to trebao omogućiti. Drugi primjer zagrebačke stanogradnje je naselje Podbrežje, još jedno veće neselje koje grad grad Zagreb. Naselje će imati oko 2000 stambenih jedinica i određen broj jedinica poslovnih prostora te ostale pripadajuće komunalne i druge objekte. Povezivanje stabmenih jedinica će se izvršiti optičkom mrežom po sistemu točka - više točaka (P2MP) dok će poslovni objekti biti spojeni po sistemu točka točka (p2p). Distribucija osnovnih televizijskih programa biti će omogućena izdvojenim optičkim vezama, prikladnim i za korištenje kabelskim operatorima. U nastavku će biti opisane činjenice o kojima treba voditi računa pri projektiranju ICT mreže naselja, od segmentiranja prostora, korisnika i usluga u stambenom naselju, uvažavanja naprednnih i raspoloživih tehnoloških rješenja, liberalizirano telekomunikacijsko tržište i postojanje više operatora sposobnih za pružanje telekomunikacijskih usluga. III SREDIŠNJI KOLOKACIJSKI NASELJA Projektom treba predvidjeti zajednički ICT prostor naselja TK Centrala glavni kolokacijski prostor za koncentraciju svih tk instalacija naselja i spajanje na javnu telekomunikacijsku mrežu.. Ovaj prostor bi bio središnji kolokacijski prostor (SKP) naselja s funkcijom agregacije aktivne opreme operatora i pristupnih točaka korisnicima. Raspored opreme projektirati u prostoru u koji se može smjestiti tk. oprema više operatora, oprema. za napajanje i klimatizaciju. Projekt treba dati rješenje za smještaj aktivne terminalne korisničke opreme (CPE) koja povezuje korisnika preko svjetlovodnog kabela s terminalnom opremom operatora smještenoj u SKP. Ovaj prostor treba biti opremljen prema svim načelima opremanja prostora za IT opremu. Isto tako projekt SKP prostora mora biti prilagođen za davanje usluga različitih operatora i režima pristupa prostoru: prema tipu operatora (POTS/ IP, CaTV) potrebna oprema i uvjeti za rad potreban prostor način odvajanja opreme različitih operatora način korištenja prostora režim ulazaka otklanjanje kvarova uvjeti korištenja

3 IV MREŽNA INFRASTRUKTURA NASELJA Obzirom na Campus izgled i način organizacije mreže, mrežu treba podijeliti na : pristupna veza između SKP i gradskog DTK, barem do dvije točke javne mreže, cijevima i optičkim kabelima; distributivna mreža (DTK i optički kabeli naselja od kolokacije do zgrada); distributivna mreža - kućni razvod (po zgradi do spoja sa korisničkom instalacijom); korisnička instalacija (u prostornoj jedinici); bežična nekomercijalna lokalna mreža u naselju manjih brzina ( WLan na javnim površinama), predvidjeti mogućnost komercijalnog korištenja ove mreže korištenjem većih brzina; antenski stupovi s elektro napajanjem i spojna veza (DTK i optički kabel) do kolokacijskog prostora za mobilne operatore. V MREŽNA INFRASTRUKTURA U OBJEKTIMA Projekt treba na bazi preporuka za PON dati prijedlog optimalne koncentracije optičkih vodova po razinama mogućih koncentracija: etaža stubište zgrada blok naselja U objektima predvidjeti kanalni sustav za mrežno povezivanje etaža sa primjerenom rezervom. VI PODJELA KORISNIČKIH A PO NAMJENI U naselju postoje različiti korisnički prostori po veličini i namjeni pa kao takvi imaju i različite potrebe za infrastrukturom: poslovni prostori stanovi o za prodaju o za najam o socijalni obrazovni prostori prostori javne namjene zajednički prostori ostali prostori Projekt treba dati podlogu za projektni zadatak korisničkih kućnih instalacija u skladu s konceptom PON-mreže. Poslovne i javne jedinice povezati načinom p2p a stambene jedinice načinom p2mp. VII TIP KORISNIKA, USLUGA I INSTALACIJA Uzimajući u obzir trendove, sadašnje i buduće moguće je podijeliti korisnike prema tipu, načinu korištenja usluga i samim time i potrebnim instalacijama za omogućavanje tih usluga. U naselju postoje slijedeći tipovi korisnika koji će moći koristiti dolje specificirane usluge po osobnom odabiru. a) Tip korisnika zahtjevan: > 20 Mbit/s vrlo napredan: govor, internet, video/iptv napredan: govor, internet, TV klasičan: POTS/ISDN, TV DBV/areal b) Tip usluge: širokopojasni pristup > 50 Mbit/s IP usluge triple play (govor, internet, IPTv, VoD) IP usluge dual play (govor, internet) IP usluge (pristup internetu) govor (POTS/ISDN) analogna TV, DVB-T dodatne usluge: video nadzor vatrodojava protuprovalna zaštita, nadzor instalacija portafon tele očitavanje vode/struje/plina/centralno grijanje Kod projektnih rješenja treba voditi računa o tipu korisnika i potencijalnim uslugama te tome prilagoditi projekt instalacija korisnika prema predloženim mogućnostima instalacija. c) Korisničke instalacije instalacije poslovnih i javnih objekata: distributivna mreža završava na ODF-u korisnika

4 instalacije zajedničkih prostora: o vatrodojava o protuprovalna zaštita video nadzor o funkcionalni nadzor instalacija instalacije za teleočitavanje brojila: VIII PREDLOŽENE TOPOLOGIJE MREŽE Slika 2: Rješenje za stambene jedinice točka više točaka i točka - točka

5 HORIZ. INST. KANAL HORIZONTALNI INST. KANAL POSL. / REZID. HORIZ. INST. KANAL POSL. / REZID. HORIZ. INST. KANAL POSL. / REZID. GLAVNA TELEKOM. SOBA TELEKOM. TELEKOM. SOBA KATA SOBA KATA ORK ORK ODK GLAVNI VERTIKALNI TELEK. INSTALACIJSKI KANAL HODNIK HODNIK HODNIK POSLOVNI / REZIDEN HORIZONTALNI INST. KANAL POSLOVNI / REZIDEN HORIZONTALNI INST. KANAL POSLOVNI / REZIDEN UVODNI ZDENAC ODK Optički distributivni kabinet ORK Optički razvodni kabinet PK -- Priključna Kutija Slika 3: Instalacija u zgradi Slika 4: Instalacija u stanu

6 IX ZAKLJUČAK Do sada je uglavnom trošak razvoja ICT-mreža bio na teret građanstva, odnosno korisnika usluga. Gradovi su se uglavnom držali po strani ili su gradili mreže samo za svoju upotrebu. Probudili su se tek kada se postavilo pitanje vlasništva i gospodarenja nad DTK (distributivna telekomunikacijska kanalizacija) jer su shvatili da bi mogli značajno naplaćivati korištenje ili barem pravo prolaza. Jasno da je kod većih gradova ICT-infrastruktura razvijenija, dok kod manjih sredina razvoj i nije toliko brz pa sve ono što donosi širokopojasni pristup za takve sredine postaje kočnica razvoja ako ga nemaju. Stoga je odgovornost gradova ujedno i prilika da utječu na svakodnevni život u gradu, pojednostavljujući javne transakcije, smanjujući telekomunikacijske troškove i osiguravajući napredne usuge povezane s lokalnim načinom života. Izgradnja naselja opremljennog modernom ICT infrastrukturom (DTK, optički kabeli, središnji kolokacijski prostor, instalacije) priključenom na gradsku širokopojasnu mrežu koja je još uvijek u povojima. Potreba za brzim pristupom Internetu je u današnjoj ekonomiji postala preduvjet za ekonomski napredak svake sredine Jedno od rješenja je da se gradska uprava pojavi kao investitor, samostalno ili preko javno-privatnog partnerstva. Argumenatcija bi bila Ako je lokalna uprava ta koja brine o snabdjevanju stanovništva vodom, strujom, plinom, odnosno komunalnim uslugama, tome treba dodati i telekomunikacijske mreže.» Do sada je uglavnom teret razvoja ICT-mreža bio na teret građanstva, odnosno korisnika usluga. Gradovi su se uglavnom držali po strani ili su gradili mreže samo za svoju upotrebu. Probudili su se tek kada se postavilo pitanje vlasništva i gospodarenja nad DTK (distributivna telekomunikacijska kanalizacija) jer su shvatili da bi mogli značajno naplaćivati korištenje ili barem pravo prolaza. Jasno da je kod većih gradova ICT-infrastruktura razvijenija, dok kod manjih sredina razvoj i nije toliko brz pa sve ono što donosi širokopojasni pristup za takve sredine postaje kočnica razvoja ako ga nemaju. Stoga je odgovornost gradova ujedno i prilika da utječu na svakodnevni život u gradu, pojednostavljujući javne transakcije, smanjujući telekomunikacijske troškove i osiguravajući napredne usuge povezane s lokalnim načinom života. Te ICT-aplikacije trebaju omogućiti građanima nove načine sudjelovanja u raznim incijativama vezanim uz zajedničke interese i tako pomoći u oblikovanju lokalnog društvenog života. Svaki grad ima svoje specifičnosti i s time treba računati prilikom izrade strategije Digitalnog Grada. Naselje Podbrežje će imati optičku mrežu za povezivanje objekata, središnji kolokacijski prostor za smještaj opreme operatora, prostor za opremu u zgradama i optiku koja će završavati u ormariću iznad ulaznih vrata. U ormariću će biti 230V, patch panel i mjesto za CPE. Iz ormarića će voditi više cijevi prema svakoj prostoriji u stanu. UTP kabelom će biti napravljena instalacija u stanu, dok će u slobodne cijevi jednog dana biti uvučena optika, kada za to bude potrebe, odnosno jednog dana kada bakar više neće moći zadovoljavati zahtjeve za brzinom. X LITERATURA : [1] Nicholas Frigo et al, A View of Fiber to the Home Economics, IEEE Commun. Mag., vol. 42, August 2004, pp. S16-S23. [2] Fiber to the Home, Tutorial [3] Paul Green, Fiber-to-the-Home White Paper [4] Robert Pease, Fiber-to-home proponents speak out against negative deployment myths, Lightwave articles, February [5] John Jay, An Overview of International Fiber to the Home Deployment, Presentation to Corning Optical Fiber, [6] Hiromichi Shinohara, Broadband Access in Japan: Rapidly Growing FTTH Market, vol.43, september 2005, pp [7] Zvonimir Delač, Internet usluge u Digitalnom, svibanj 2008, EIS, Šibenik