Zaštita okoliša. Izvješće T-HT Grupe za godinu

Size: px
Start display at page:

Download "Zaštita okoliša. Izvješće T-HT Grupe za godinu"

Transcription

1 Zašia okoliša Izvješće T-HT Grupe za godinu

2 Sadržaj Poruka predsjednika Uprave Uvod Poliika i ciljevi zašie okoliša Poliika zašie okoliša T-HT Grupe Energeska poliika T-HT Grupe Ciljevi u zašii okoliša Komuniciranje i informiranje Međunarodna suradnja i sudjelovanje u međunarodnim inicijaivama Udruga europskih operaora elekomunikacijske mreže (ETNO) DT Grupa Global Compac (Svjeski sporazum) Profil T-HT Grupe Pregled Nasanak i povijes Organizacija i odgovornosi u zašii okoliša T-Mobile Ekološke akcije i projeki u drušvenoj zajednici Osnovni pokazaelji o mrežama Osnovni financijski pokazaelji Zakonodavni okvir Zakoni i propisi RH od važnosi za T-HT Fond za zašiu okoliša i energesku učinkovios - ekološke naknade Upravljanje zašiom okoliša Upravljanje zašiom okoliša u T-HT Grupi Susav upravljanja okolišem u T-Mobileu (EMS) prema ISO Pokazaelji (indikaori) o ujecaju na okoliš Zbirni pokazaelji o ujecaju na okoliš u T-HT Grupi Porošnja resursa Energija Papir Voda Krajolik i lo, nekrenine Emisije i opad Eko-efikasnos T-HT Grupe Troškovi i prihodi u vezi s okolišem ICT i održivi razvoj Poruka predsjednika Uprave Cijenjeni čiaelji, Pred vama je čevro godišnje izvješće T-HT-a o zašii okoliša i prvo koje objavljujemo nakon šo je u lisopadu godine kompanija počela koirai na Zagrebačkoj i Londonskoj burzi. Ulaskom više soina isuća malih dioničara, građana Republike Hrvaske kao i domaćih i sranih insiucionalnih ulagača, u vlasničku srukuru T-HT-a, posali smo zanimljivi širem krugu zaineresiranih za sve aspeke našeg poslovanja i sekli smo dodanu obvezu ransparennog predsavljanja naših poslovnih i drugih rezulaa kako dioničarima ako i najširoj javnosi. Kao drušveno odgovorna kompanija redovio objavljujemo izvješća o zašii okoliša kako bi naše poslovanje i u om segmenu učinili popuno razvidnim javnosi. Ovim izvješćem želimo predsavii posignuća T-HTa na om, za kompaniju i za mene osobno, vrlo važnom polju djelovanja ka općem dobru. Temeljne odrednice Poliike zašie okoliša T- HT Grupe, koje su posale sasavnim dijelom naše poslovne svakodnevice, uključuju sprječavanje onečišćenja, pošivanje važećih zakonskih propisa i salno unaprjeđivanje izvedbe. Dijelimo zabrinuos svjeske zajednice za sudbinu planea ugroženu sve izraženijim klimaskim promjenama uzrokovanim velikim dijelom emisijama sakleničkih plinova kao posljedice ljudskih akivnosi. Iako se informacijskokomunikacijska ehnologija čiji smo dio, smara čisom indusrijom, u svjeskim okvirima ona je odgovorna za oko 2-2,5% svorene emisije sakleničkih plinova. T-HT svoj udio u onečišćenju koninuirano smanjuje. Budući da je porošnja energije glavni uzročnik e emisije, u proekloj smo godini usvojili Energesku poliiku T-HT Grupe čime smo posavili emelje za njenu racionalniju i efikasniju porošnju. Zahvaljujući ome, a i sredsvima uloženim u modernizaciju kapaciea mreže i osalih porošača energije, u proekloj smo godini ukupnu porošnju energije smanjili za 2,44% u odnosu na godinu dana ranije, a količinu ako svorene emisije CO 2 za 1,87%. U iso vrijeme, u nepokrenoj smo mreži osvarili veliki ras broja korisnika širokopojasnog prisupa Inerneu i usluge MaxTV-a, šo je za posljedicu imalo i veliki ras ukupnog podakovnog promea. Time smo količinu prenesenih bia, našeg glavnog proizvoda, po jednom urošenom Joule-u energije u om razdoblju više nego udvosručili. I u drugim aspekima našeg ujecaja na okoliš u godini osvarili smo vidan napredak: porošnja goriva za vozila smanjena je za 9,55% uz isovremeno obnavljanje voznog parka i uvođenje informaičkog susava za njegov nadzor i upravljanje, proizvodnja opada smanjena je za 32,92%, ukupna porošnja papira smanjena je za 23% i d. Ovakav rend smanjivanja ujecaja na okoliš T-HT Grupe namjeravamo nasavii i ubuduće, čemu će svakako doprinijei osvarenje krajem prošle godine usvojenih općih i posebnih ciljeva u zašii okoliša do godine, kao i planirano uvođenje sandardiziranog susava upravljanja okolišem u dijelovima T-HT-a gdje još nije uveden. Briga za okoliš briga je za opsanak generacija koje dolaze. Da bi naš plane i ubuduće bio mjeso na kojem je ne samo moguće nego i ugodno živjei, porebno je djelovai danas. Svjesni e činjenice, mi u T-HT-u planiramo nasavii brigu za očuvanje i unaprjeđenje naše prirodne sredine, e i nadalje poslovai u skladu s porebama zašie okoliša. Našu akivnu ulogu u očuvanju prirode dokazali smo i velikim donacijskim ekološkim projekom Zelena komunikacija u sklopu kojeg su djelanici T-HT Grupe sudjelovali u pošumljavanju Hrvaske. Vjerujemo da smo ime na najbolji mogući način, djelujući kao složan im, pokazali našu svijes o važnosi očuvanja okoliša. Predsjednik Uprave T-HT-a Ivica Mudrinić 2 Izvješće o zašii okoliša - h grupe za I z v j e š ć e o z a š i i o k o l i š a - h g r u p e z a

3 1. Uvod Svijes o važnosi zašie okoliša rajno je prisuna u T-HT-u i ugrađena je u najvažnije poslovne procese 4 Izvješće o zašii okoliša - h grupe za Zašia okoliša emeljni je preduvje dugoročnog i održivog razvoja svake zemlje. U europskim razmjerima, Republika Hrvaska ima dobro očuvan okoliš i zadaća je našeg narašaja osigurai čuvanje i daljnje poboljšanje kvaliee okoliša u kojem živimo. Suočeni s globalnim posljedicama čovjekova ujecaja na okoliš, šo se odražava kroz klimaske promjene i globalno zaopljenje, čuvanje okoliša znači čuvanje budućnosi kako za čovječansvo danas ako još i više za generacije koje dolaze. Sprečavanje daljnje devasacije okoliša u skladu s najboljom praksom razvijenih zemalja jamsvo je konkurennosi hrvaskog gospodarsva. Soga je važno očuvai okoliš u Hrvaskoj e kroz poliiku održivog razvoja iskorisii kvalieu okoliša kao razvojnu šansu. Republika Hrvaska je kao malo koja europska država iznimno bogaa nacionalnim prirodnim bogasvima - popu izvora vode, rijeka, jezera, mora i šuma - koji predsavljaju opće dobro. Posebno je važno dai punu pozornos očuvanju šuma koje ispunjavaju gospodarsku, ekološku i drušvenu funkciju e imaju znaan ujecaj na kakvoću živoa, zaim očuvanju kvaliee i zašie vode na koris gospodarsva i građana. Očuvanje kvaliee vode, sprečavanje onečišćenja, uključujući i zbrinjavanje opadnih voda e osiguravanje odgovarajuće i sabilne opskrbe vodom u skladu s europskim sandardima o zašii okoliša i kvaliei vode - sraeški su prioriei jer će u budućnosi posjedovanje sabilnih i čisih izvora vode bii jednako važno, ako ne i važnije od posjedovanja izvora nafe, energena koji danas pokreće cjelokupno svjesko gospodarsvo. Svijes o važnosi zašie okoliša rajno je prisuna u T-HTu već godinama i ugrađena je u najvažnije poslovne procese orijenirane ka zadovoljavanju želja i poreba kupaca i korisnika usluga, kao sasavni dio ukupne poslovne sraegije i djelovanja u okviru koncepa održivog razvoja i visoke razine drušvene odgovornosi prema sredini u kojoj posluje. Prisupanjem u ožujku godine inicijaivi UN-a o drušveno odgovornom poslovanju, Global Compacu (Svjeskom sporazumu), T-HT je i dodano posvjedočio svoju privrženos im načelima. Usvajanjem Općih smjernica za upravljanje zašiom okoliša u T-HT Grupi u siječnju godine usposavljen je inerni regulaorni okvir za izvršavanje svih kako zakonima i osalim propisima reguliranih ako i dobrovoljno prihvaćenih obveza u području zašie okoliša u kompaniji. Dok u T- Mobileu Hrvaska d.o.o. već više godina posoji i uspješno funkcionira cerificirani susav upravljanja zašiom okoliša prema međunarodnoj normi ISO 14001, dole će usvojene Opće smjernice, koje slijede model upravljanja propisan ovom normom, usmjeravai e akivnosi u osaku kompanije do konačnog uvođenja cerificiranog susava prema spomenuoj ISO normi, a i poslije. T-HT, s obzirom na svoju osnovnu djelanos, ne spada među one kompanije koje značajnije zagađuju okoliš, no svejedno svojim poslovnim akivnosima u određenoj mjeri čini priisak na okoliš, šo se posebno očiuje kroz svaranje opada i porošnju različiih oblika energije. Soga je im aspekima okoliša i dana najveća važnos u kompanijskoj Poliici zašie okoliša. Sprečavanje nasajanja opada, svođenje njegovog nasanka na najmanju moguću mjeru, odvojeno prikupljanje i propisno zbrinjavanje čine svakodnevne akivnosi u području upravljanja opadom u kompaniji. U proekloj godini na državnoj razini usvojeni su novi Pravilnik o gospodarenju opadom i cijeli niz pravilnika o zbrinjavanju pojedinih vrsa opada, od kojih je za djelovanje kompanije najznačajniji Pravilnik o elekričnom i elekroničkom opadu, vrsi opada koja je najzasupljenija u djelanosi T-HT-a, čija je primjena započela u drugoj polovici godine. Kompanija je i prije imala usposavljen susav za zbrinjavanje ove vrse opada e se samo rebala prilagodii novom susavu, počei prijavljivai količine izravno uvezene EE opreme i plaćai propisanu naknadu za njeno kasnije zbrinjavanje. U svrhu odvojenog prikupljanja određenih vrsa opada u kompaniji je u godini posavljen veći broj spremnika za papir, PET boce, rabljene kazee za onere, rabljene baerije i male elekrične i elekroničke uređaje i pribor. Na nekoliko pogodno raspoređenih lokacija u kompaniji širom Hrvaske posavljeni su i spremnici za prikupljanje rabljenih moornih ulja, anifriza, filara i zauljene ambalaže, a organizirano je i prikupljanje fluorescennih rasvjenih cijevi i akumulaora. Posebno reba isaknui ekološku akciju usmjerenu na poicanje prikupljanja i zbrinjavanja rabljenih baerija među našim korisnicima usluga; akcija pod nazivom Čisa komunikacija provedena je diljem Hrvaske kojom prigodom su u svim T-Cenrima posavljeni odgovarajući spremnici za odlaganje baerija. Radi sprečavanja zagađenja vode i la obavljena su mjerenja, esiranja i kalibriranja spremnika za ekuće gorivo (loživo ulje) u regiji Sjever. Iso ako, obavljeno je i zbrinjavanje spremnika koji zbog prijelaza na drugo, ekološki prihvaljivije gorivo za grijanje (plin) nisu više u funkciji, a sve preosalo gorivo i alog ekološki je zbrinuo po ovlašenom ugovornom parneru. Porošnja različiih vrsa energije, naročio elekrične, prvi je po važnosi aspek okoliša T-HT-a. Energija se roši u elekomunikacijskim mrežama i IT susavima (za napajanje uređaja, klimaizaciju i veniliranje prosorija), za grijanje radnih prosorija i pogon moornih vozila voznog parka. Porošnjom energije, šo izravno šo neizravno, generiraju se saklenički plinovi popu ugljičnog dioksida (CO 2 ) koji uzrokuju klimaske promjene i globalno zaopljenje. T-HT se ijekom prošle godine akivno uključio u borbu za zašiu klime formuliranjem i usvajanjem vlasie Energeske poliike sa svrhom definiranja prisupa upravljanju porošnjom energije i polaganja osnove za uvrđivanje pojedinačnih ciljeva u pogledu konrole porošnje energije i emisije sakleničkih plinova. Ovom Energeskom poliikom T-HT Grupa demonsrira svoju posvećenos brizi za zašiu klime i usporavanju globalnog zaopljenja e svoju podršku odredbama prookola iz Kyoa. Vozni park kompanije, u čijem su sasavu i prije u velikoj mjeri prevladavala moorna vozila na pogon dizelskim gorivom, ijekom proekle godine značajno je obnovljen nabavom novih vozila s boljim fakorom emisije CO 2. Time je prosječna saros službenih vozila T-HT-a smanjena na samo 3 godine i 3 mjeseca. Iso ako, u proekloj godini uveden je informaički Susav za upravljanje voznim parkom. Uvođenjem ovog susava, osim pružanja bolje usluge inernim korisnicima, omogućava se bolje praćenje svih roškova koji se iču službenih vozila, reducira porošnja goriva, a ime i osigurava smanjenje šenih emisija u okoliš. Krajem prošle godine Uprava Drušva usvojila je Popis općih i posebnih ciljeva u zašii okoliša do godine s programima/mjerama za njihovu realizaciju, a koji se odnosi na (značajne) aspeke okoliša navedene u Općim smjernicama za upravljanje zašiom okoliša u T-HT Grupi. Usposavljanjem ovih ciljeva omogućava se praćenje izvedbe i salnog unapređivanja u om pogledu, a svrha im je posići smanjenje i/ili sprečavanje ujecaja na okoliš njihovim svođenjem na najmanju moguću mjeru. Neki od usvojenih ciljeva izravna su posljedica obveza iz zakonskih propisa, dok su drugi uzrokovani vlasiim opredjeljenjima T-HT-a izraženima kroz Poliiku zašie okoliša, Energesku poliiku i Povelju o održivom razvoju ETNO-a kojoj je dobrovoljno prisupio. Informiranju zaposlenika i vanjskih zaineresiranih srana e edukaciji zaposlenika kompanije o važnosi zašie okoliša i podizanju njihove svijesi i proekle godine posvećivala se velika pozornos. Izrađeno je reće u nizu izvješće o zašii okoliša (za godinu) koje je usvojila Uprava kompanije i nasavljeno je s izdavanjem inernog elekroničkog eko glasila pod nazivom Eko kutak. Puem og glasila zaposlenici su bili informirani o važnosi i porebi zašie okoliša, načinima akivnog uključivanja u ekološke akivnosi koje se provode unuar kompanije, savjeima o ekološkom ponašanju i ušedi energije e o zanimljivosima u vezi sa zašiom okoliša iz javnih iskanih i drugih medija. Na području zašie okoliša T-Mobile je nadmašio zakonske uvjee uvodeći ISO susav upravljanja okolišem još godine, koji vrku obavezuje da razvija svijes o ekološkim pianjima i kod svojih zaposlenika i u široj javnosi. Godišnja vanjska revizija ovog susava provedena u rujnu pokazala je visoku razinu ekološke svijesi zaposlenika e je dokazala da je zašia okoliša duboko ugrađena u svakodnevno poslovanje i povrdila da je T-Mobile susavno i predano angažiran na ekološkim pianjima. Kao i prehodnih godina, kroz akciju Nokia je više nego simpa korisnicima je bila ponuđena mogućnos zbrinjavanja sarih mobilnih uređaja, zajedno s njihovim baerijama, punjačima i dodanom opremom. U skladu s novom zakonskom regulaivom na području upravljanja opadom, svi T-Cenri opremljeni su za primanje sarih mobiela od korisnika i njihovih opadnih baerija. Korisnici usluga odlično su prihvaili akciju Čisa komunikacija za zbrinjavanje rabljenih baerija

4 2. Poliika i ciljevi zašie okoliša Poliikom zašie okoliša T-HT Grupe obuhvaćeni su: opad, lo, energija, sirovine, voda i opadna voda, emisija u zrak, elekromagneska polja i buka Prema zahjevima ISO norme uprava kompanije određuje poliiku zašie okoliša koja predsavlja izjavu organizacije o njenim namjerama i principima u odnosu prema svom ukupnom učinku u zašii okoliša, daje okvir za ukupno djelovanje i za posavljanje općih i posebnih ciljeva e programa za njihovu realizaciju. Poliika je izjava Uprave o njenoj privrženosi načelima zašie okoliša. Tako definirana poliika reba bii obznanjena i u organizaciji i izvan nje, npr. poslovnim parnerima, dobavljačima i sl. Poliika zašie okoliša reba se icai akualnih djelanosi, proizvoda i usluga organizacije i reba obvezivai organizaciju na posupak salnog unapređivanja svoje izvedbe u zašii okoliša. Također reba sadržavai obvezu sprečavanja zagađivanja i pridržavanja svih primjenjivih zakona i osalih propisa. Mora posojai jasan odnos između poliike, ciljeva i programa na zašii okoliša. Ako je organizacija dio šire grupe (kao u našem slučaju, gdje je T-HT dio DT Grupe), a a grupa ima vlasiu poliiku zašie okoliša, odnos prema poliici grupe reba bii jasno određen. Poliika zašie okoliša T-HT Grupe Uprava T-HT-a usvojila je u lipnju godine Poliiku zašie okoliša T-HT Grupe s važenjem za cijelu Grupu. Poliiku zašie okoliša T-Mobilea usvojila je Uprava HTa godine za porebe uvođenja i cerificiranja Susava upravljanja okolišem prema normi ISO u djelanosi mobilnih komunikacija. Nakon šo je T-Mobile Hrvaska izdvojen u zasebnu kompaniju u 100% vlasnišvu T-HT-a, a je poliika revidirana i usvojena od srane njegove Uprave za porebe obnavljanja cerifikaa Susava upravljanja okolišem. Poliika zašie okoliša T-HT Grupe u skladu je s revidiranom poliikom zašie okoliša i krovnim ciljevima zašie okoliša DT Grupe. Poliika zašie okoliša T-HT Grupe obuhvaća sve aspeke okoliša Grupe: opad, lo, energiju, sirovine, vodu i opadnu vodu, emisije u zrak, elekromagneska polja i buku. Zbog velike važnosi zašie klime (aspeki okoliša, zrak i emisije sakleničnih plinova), posebna pozornos je posvećena im pianjima primjenom načela zašie klime DT Grupe na prikladan način. Poliika zašie okoliša T-HT Grupe glasi: n Zašia okoliša i prirodnih resursa zauzima visoko mjeso među priorieima T-HT-a. n T-HT upravlja zašiom okoliša sukladno načelima najbolje prakse među europskim elekomunikacijskim operaorima i važećim međunarodnim sandardima radi djelovorne implemenacije ciljeva poliike zašie okoliša, s konačnim ciljem uvođenja susava za upravljanje okolišem prema sandardu HRN EN ISO u dijelovima T-HT Grupe gdje još nije uveden. n U zašii okoliša T-HT djeluje sukladno hrvaskim zakonima i drugim propisima, a na posavljene zahjeve gledamo kao na nužan minimum, nasojeći da se posignu i puno bolji rezulai. n T-HT nepresano radi na unapređivanju svojeg djelovanja na zašii okoliša. n Poliika nabave u T-HT-u provodi ciljeve zašie okoliša koji se akođer odražavaju, gdje god je o moguće primijenii, i na naše odnose s poslovnim parnerima dobavljačima i podizvođačima. n T-HT koninuirano eži smanjivanju ujecaja na okoliš svih svojih prepoznaih značajnih aspekaa okoliša, a naročio smanjivanju proizvodnje opada nasalog u našim redoviim akivnosima i njegovom pravilnom zbrinjavanju e sprečavanju i smanjivanju šenih emisija u zrak, vodu i lo. n T-HT se u okviru svojih mogućnosi pridružuje općim naporima na zašii klime i ozonskog omoača ugrađujući osnovna načela zašie klime DT Grupe u svoje programe zašie okoliša u mjeri u kojoj je o primjereno našim poslovnim akivnosima. n Proizvode i usluge T-HT-a nasojimo dizajnirai ako da se primijenjenim rješenjima šede energija i prirodni resursi. n T-HT akivno uključuje sve svoje zaposlenike u napore na zašii okoliša u njihovoj radnoj sredini e ih za o osposobljava na odgovarajući način. n T-HT informira javnos i sve zaineresirane srane o svojim naporima i posignućima u očuvanju okoliša najmanje puem godišnjeg izvješća o zašii okoliša, poičući ako konsrukivan dijalog. Ova poliika primjenjuje se u cijeloj T-HT Grupi pa su sukladno ome za njenu provedbu odgovorni svi zaposlenici T-HT-a. Poliika zašie okoliša T-HT Grupe dosupna je javnosi. Energeska poliika T-HT Grupe Kako je već navedeno, T-HT Grupa se svojom Poliikom zašie okoliša obvezala na sprečavanje zagađenja, pošivanje zakona i salno unapređivanje zašie okoliša e je, između osalog, poseban naglasak savila na važnos zašie klime i ušede energije. Općim smjernicama za upravljanje zašiom okoliša u T-HT Grupi, usvojenima godine, ocijenjeno je da je porošnja energije najvažniji pojedinačni aspek okoliša T- HT-a pa je samim ime i ujecaj og aspeka na okoliš u njegovom redoviom poslovanju najveći. Definirani su rajni opći ciljevi T-HT-a u pogledu ovog aspeka okoliša e je u svrhu konkreiziranja ih ciljeva predviđeno usvajanje energeske poliike kojom se definira prisup upravljanju porošnjom energije i usposavlja osnova za posavljanje pojedinačnih ciljeva u pogledu konrole porošnje energije i emisije sakleničkih plinova. Energeskom poliikom, koju je Uprava usvojila godine, T-HT Grupa demonsrira svoju posvećenos brizi za zašiu klime i usporavanju globalnog zaopljenja e svoju podršku odredbama prookola iz Kyoa. Svrha akivnosi koje će T-HT Grupa u om smjeru poduzimai jes da se puem opimiziranja ukupne porošnje svih oblika energije koja se korisi u svakodnevnom poslovanju, povećanjem energeske efikasnosi i većom uporabom energije iz obnovljivih izvora osvare povoljni ekološki učinci kroz smanjenje emisije sakleničkih plinova i ekonomski učinci kroz smanjenje operaivnih roškova kompanije. Usvojena energeska poliika T-HT Grupe glasi: U provođenju akivnosi usmjerenih na opimizaciju uporabe energije i smanjenje učinka globalnog zaopljenja, T-HT Grupa će se vodii sljedećim načelima: n Djelovorno nadzirai i mjerii porošnju svih vrsa energije (elekrične energije, moornih goriva, plina, loživog ulja) kako bi se usanovila područja porošnje gdje su moguća unapređenja i kako bi se mogli posavii konkreni ciljevi za a unapređenja. n Prepoznai, nadzirai i mjerii sve glavne izvore emisije sakleničkih plinova uzrokovane akivnosima koje su izravno i neizravno povezane s redoviim poslovanjem T-HT Grupe e uvođenjem prikladnih mjera i posupaka ujecai na njihovo smanjivanje gdje god je o moguće. n Unaprijedii energesku efikasnos u svim glavnim poslovnim procesima (u mrežama, poslovnim objekima, ransporu ljudi i erea, adminisraciji) i porošnju energije usklađivai s poslovnim rasom. n Svu novu opremu i sve nove usluge, uključujući erminale, elemene fiksnih i mobilnih mreža, poslovne zgrade za uređaje i urede, nabavu novih vozila, rezervnih agregaa id. planirai i projekirai prema krierijima energeske efikasnosi. n Gdje god je o moguće korisii energiju iz obnovljivih izvora, a energiju nabavljai od dobavljača koji isporučuju energene šo proizvode manju količinu sakleničkih plinova po jedinici energije i uz najpovoljniju cijenu; seći saus povlašenog kupca za nabavu elekrične energije i iskorisii ga pri kupovini elekrične energije na domaćem ržišu. n Ugradii krierije energeske efikasnosi u procese nabave, izbora dobavljača i izvođača radova i surađivai s dobavljačima kako bi se smanjila porošnja energije uređaja i opreme koji se od njih nabavljaju. n Podržavai i sudjelovai u inicijaivama i programima EU, Republike Hrvaske, ETNO-a i DT-a usmjerenima na povećanje energeske efikasnosi, smanjenje emisije sakleničkih plinova i sprečavanja/usporavanja globalnog zaopljenja i očuvanje klime. n Pošivai sve domaće zakone, propise i sandarde koji se odnose na ovu problemaiku. n Inernim i eksernim komuniciranjem promicai svoje ICT usluge koje imaju poencijal poziivnog ujecaja na zašiu klime i smanjivanje emisija sakleničkih plinova, e informirai o vlasiim akivnosima radi podizanja svijesi kod korisnika i zaposlenika o im emama. 6 I z v j e š ć e o z a š i i o k o l i š a - h g r u p e z a I z v j e š ć e o z a š i i o k o l i š a - h g r u p e z a

5 Ciljevi u zašii okoliša Na osnovi usvojene Poliike zašie okoliša i slijedom obveze iz krovnih ciljeva zašie okoliša DT Grupe važećih za sve kompanije u većinskom vlasnišvu DT-a, zacrani su opći ciljevi T-HT-a u zašii okoliša za razdoblje s mjerama za njihovo izvršenje. U sljedećoj abeli dan je prikaz osvarenja zacranih ciljeva ijekom godine. Smanjenja i povećanja su u odnosu na godinu. Ciljevi god. Porošnja energije (na razini Grupe) Uvesi mjere za racionalniju i efikasniju porošnju energije, smanjii porošnju goriva za vozila Porošnja papira Smanjii porošnju papira za ispise/kopiranje, smanjii porošnju za elefonske imenike, proširii uporabu recikliranog papira za iskanje promoivnih maerijala Upravljanje opadom U cijelosi uvesi proceduru i procese za upravljanje opadom; smanjii ukupnu količinu proizvedenog opada; povećai količinu prikupljenih sarih baerija, elefonskih aparaa i elefonskih imenika od korisnika; udvosručii količinu prikupljenog sarog papira i isrošenih prinerskih kazea za recikliranje; povećai količinu prikupljenog osalog korisnog opada radi predaje ovlašenim kompanijama na recikliranje Nabava Pripremii upue i uvesi ekološke zahjeve u proces nabave Zagađenje zraka Smanjii zagađivanje zraka prelaskom na grijanje prirodnim plinom i cenralno grijanje umjeso grijanja na loživo ulje gdje god je o moguće i ekonomski opravdano Komunikacija i podizanje svijesi Objavii godišnji izvješaj o zašii okoliša; obavješavai o posignućima i zanimljivosima iz područja zašie okoliša na InraNeu; uključii u markeinške kampanje promicanje korisi za okoliš od proizvoda T-HT-a; radii na podizanju svijesi svih zaposlenika o porebi zašie okoliša Osvareno u godini n Usvojena Energeska poliika T-HT Grupe n Porošnja elekrične energije povećana za 1,35% n Porošnja loživog ulja smanjena za 25,6% n Ukupna porošnja energije za grijanje smanjena za 12,54% n Porošnja goriva za pogon vozila smanjena za 9,55% uz povećanje broja vozila za 4% i smanjenje prosječne sarosi na 3 god. i 3 mj. n Porošnja goriva za pogon vozila/100 km smanjena za 1,79% n Izvješće o zašii okoliša za g. iskano u manjem broju primjeraka e objavljeno na CD-u n Posebnim nagradama poicana veća uporaba usluge WebBill kojom se smanjuje količina papira porebnog za dosavu ispisa poziva korisnicima usluga n Ukupna porošnja papira u onama smanjena za 23% n Porošnja papira za elefonske imenike smanjena za 37,3% n Porošnja papira u kg po zaposlenom smanjena za 10,2% n Smanjena ukupna količina proizvedenog opada za 44,31% n Nasavljeno prikupljanje i zbrinjavanje veće količine opisanih elekomunikacijskih uređaja i opreme u području nadležnosi T-Coma n Nasavljeno i prošireno odvojeno prikupljanje kazea onera na svim većim lokacijama u kompaniji n Prošireno odvojeno prikupljanje opadnog papira i PET boca n Uvedeno odvojeno prikupljanje rabljenih baerija u kompaniji i od korisnika u T-Cenrima n Uvedeno odvojeno prikupljanje malih elekroničkih uređaja i pribora n Uvedeno odvojeno prikupljanje rabljenih ulja i zauljene ambalaže n Ekološki su zbrinui napušeni spremnici i preosalo gorivo/ alog u regijama n U ovom području nisu napravljeni značajniji pomaci n Prijavljena emisija CO 2 iz sacionarnih izvora smanjena za 11,4% n Emisija CO 2 od porošnje goriva za vozila smanjena za 8,77% n Izvješće o zašii okoliša T-HT Grupe za godinu objavljeno n Objavljeno 6 brojeva inernog elekronskog ekološkog glasila Eko kutak u godini n Pokrenua i održana ekološka akcija pod nazivom Čisa komunikacija u svrhu poicanja prikupljanja rabljenih baerija, održana konferencija za medije S uslugom WebBill smanjila se količina papira poebnog za dosavu ispisa korisnicima usluga 8 Izvješće o zašii okoliša - h grupe za

6 T-Mobile Hrvaska je u godini u okviru svojeg Susava upravljanja okolišem posavio vlasie ciljeve osvarenje kojih je prikazano u sljedećoj abeli: Ciljevi Ekološko zbrinjavanje zasarjele ili nefunkcionalne elekroničke opreme i uređaja Korisnicima ponudii mogućnos vraćanja sarih mobilnih uređaja, zajedno s opadnim baerijama, punjačima i osalom opremom U skladu s novom zakonskom regulaivom na području upravljanja opadom, opremii prodajna mjesa za primanje opadnih baerija mobilnih uređaja od korisnika Mjere n Ekološki zbrinui saru anensku opremu n Zasarjelu IT opremu donirai n Ekološki zbrinui nefunkcionalnu uredsku IT opremu n Markeinška kampanja: korisnicima ponudii mogućnos vraćanja sarih mobilnih uređaja na prodajna mjesa, zajedno s opadnim baerijama, punjačima i osalom opremom n Prikupii i ekološki zbrinui mobilne uređaje od korisnika i njihovu opremu n Organizirano prikupljai opadne baerije mobilnih uređaja od korisnika n Obavijesii korisnike o obvezi odvojenog odlaganja opadnih baerija Osvareno n Izvršeno ekološko zbrinjavanje sare anenske opreme: n mealni opad kg n elekronički opad kg n Zasarjela IT oprema donirana n Ukupno kg neispravne IT opreme ekološki zbrinuo n Provedena markeinška kampanja Nokia je više nego simpa n Izvršeno ekološko zbrinjavanje prikupljenih sarih mobilnih uređaja i njihove opreme n Na prodajna mjesa posavljeni spremnici za prikupljanje opadnih baerija mobilnih uređaja od korisnika n Na službenim web sranicama objavljene informacije o odvojenom odlaganju opadnih baerija Program praćenja roškova zašie okoliša Israživanje ržiša u vezi s percepcijom EM zračenja i ekološkom svijesi korisnika Vanjski audi Susava upravljanja okolišem prema normi ISO Salno unapređivanje inernog informiranja o zašii okoliša (radionice, inerni reninzi, inerna web sranica) Komuniciranje i informiranje Poliika zašie okoliša T-HT Grupe određuje da će T-HT jednom godišnje informirai javnos i sve zaineresirane srane o svojim naporima i posignućima u očuvanju okoliša, i o puem godišnjeg izvješća o zašii okoliša, poičući na aj način konsrukivan dijalog. U godini objavljeno je reće akvo izvješće, koje se odnosilo na godinu, a kao i sva doadašnja izvješća dosupno je na InraNeu i službenim web sranicama T-HT-a. 10 Izvješće o zašii okoliša - h grupe za n Unaprijedii praćenje roškova i prihoda n Obavii israživanje ržiša n Obavii vanjski audi Susava upravljanja okolišem prema normi ISO n Salna edukacija zaposlenika o susavu upravljanja okolišem i elekromagneskim poljima n Redovio ažuriranje sadržaja inerne web sranice n Praćenje roškova i prihoda dalje unaprijeđeno n Israživanje ržiša obavljeno u veljači godine n Vanjski audi uspješno obavljen 28.rujna n U godini educirano je 200 zaposlenika o susavu upravljanja okolišem i elekromagneskim poljima n Inerna web sranica redovio osvježavana Osim kroz godišnje izvješće o zašii okoliša, o akivnosima na području zašie okoliša kao i o onima koje spadaju pod korporaivnu drušvenu odgovornos, u sažeom obliku izvješeno je i puem Godišnjeg izvješća o poslovanju T-HTa za godinu koje je akođer dosupno na InraNeu i službenim web sranicama T-HT-a (vidi Godišnje izvješće o poslovanju T-HT Grupe za godinu). Tijekom godine, informacije o akivnosima u zašii okoliša prenošene su puem inernih web porala i puem službenih web sranica T-HT-a i T-Mobilea Hrvaska u posebnim rubrikama "Ekologija" i Zašia okoliša. Na inraneskom poralu je objavljeno više članaka i priloga s akualnim akcijama i emama iz područja zašie okoliša. U isim rubrikama nalaze se važniji usvojeni dokumeni, popu Poliike zašie okoliša T-HT Grupe, Energeske poliike i Povelje o održivom razvoju ETNO-a. Dvomjesečna inerna elekronička publikacija posvećena zašii okoliša Eko kutak, koja je pokrenua u godini, doživjela je svoju prvu godišnjicu uspješno osvarujući svoju misiju i osnovni cilj pravodobnog informiranja zaposlenika naše kompanije o svim značajnijim emama i događanjima iz područja zašie okoliša, i unuar kompanije i o onima iz javnih medija. U godini izdano je svih predviđenih 6 brojeva ove publikacije koja se objavljuje na kompanijskom inraneu kako bi bila dosupna svim zaposlenicima. Na inernom poralu T-Mobilea Hrvaska posoji poseban poral u popunosi posvećen susavu upravljanja okolišem prema ISO14001 normi, koji je dosupan inernim korisnicima u T-Mobileu. Na službenom web poralu T-Mobilea Hrvaska redovio se ažurira rubrika Zašia okoliša koja donosi informacije o ISO cerifikau, zašii okoliša u praksi, elekromagneskim poljima e o posupanju s opadnim mobilnim uređajima i njihovim baerijama. Također je omogućeno posavljanje pianja u vezi sa zašiom okoliša puem adrese: zelena.pianja@-mobile.hr e besplanog elefona (poziv je besplaan za pozive iz T-Mobile HR mreže). Pojedine zanimljive informacije u vezi sa zašiom okoliša prenošene su i puem inernih iskanih glasila T-HT-a, a sudjelovanje T-HT-a u različiim donaorskim i sponzorskim akivnosima moglo se praii i puem vanjskih iskanih i elekroničkih medija. T-Mobile Hrvaska je za porebe akvizicije novih lokacija u godini ažurirao sručnu brošuru pod nazivom Sve o anenama i elekomunikacijskoj opremi. Namjena ove specifične brošure je dealjnije upoznavanje načina rada mobilnih mreža, posavljanja i vizualnog izgleda anene e ujecaja elekromagneskih polja na zdravlje. Ažurirana je i brošura I ehnologija i ekologija koja je namijenjena široj javnosi i opisuje zašiu okoliša u T-Mobileu e se posebno bavi emaikom elekromagneskih polja. Kroz svoj rad u ehničkim odborima Hrvaskog zavoda za norme, zaposlenici T-Mobilea Hrvaska akivno sudjeluju u procesu prihvaćanja sručnih norma kao hrvaskih, šo je nezaobilazan korak Republike Hrvaske na njenom puu primika u Europsku uniju. T-Mobile je omogućio posavljanje pianja u vezi sa zašiom okoliša na broj

7 3. Međunarodna suradnja i sudjelovanje u međunarodnim inicijaivama T-Hrvaski Telekom sudjeluje u mnogobrojnim drušvenim inicijaivama i akivnosima, zašii okoliša i održivoj poslovnoj praksi Udruga europskih operaora elekomunikacijske mreže (ETNO) T-HT je član Udruge europskih operaora elekomunikacijske mreže (ETNO-a) od njenog osnuka1993. godine i među prvim je popisnicima njene Povelje o zašii okoliša iz godine. U prosincu godine ETNO je promovirao novu Povelju o održivom razvoju kao zamjenu i dopunu Povelje o zašii okoliša. Ova nova Povelja, na prisupanje kojoj su pozvane kompanije članice, ali i druge koje o nisu, poziva na revidiranje sveukupnih kompanijskih poliika s ciljem implemeniranja i inegriranja načela održivog razvoja u njihove poslovne sraegije i prakse na najširi mogući način. T-HT je prisupio ovoj Povelji odlukom svoje Uprave od 7. lipnja godine. Do kraja godine 20 je europskih elekomunikacijskih kompanija prisupilo Povelji o održivom razvoju, među kojima je i DT kao i članice DT Grupe Mađarski Telekom i Slovački Telekom. T-HT je pridruživanjem Povelji povrdio svoju opredijeljenos zajedničkim ciljevima korporaivne drušvene odgovornosi izraženima kroz Sraegiju održivog razvoja DT Grupe i načela T-Spiria, šo se očiuje kroz uključenos i sudjelovanje T-HT-a u mnogobrojnim drušvenim inicijaivama i akivnosima, zašii okoliša i održivoj poslovnoj praksi. Od počeka godine predsavnik T-HT-a akivno sudjeluje u radu ETNO Radne skupine za održivi razvoj koja je formirana još godine kao Radna skupina za zašiu okoliša sa zadakom da prai i usklađuje akivnosi članica ETNO-a, popisnica Povelje o zašii okoliša, u njihovim nasojanjima da osvare načela uvrđena om Poveljom. Lansiranjem nove Povelje o održivom razvoju promijenjen je i naziv e radne skupine e su proširene njene zadaće. Radna skupina sasaje se u pravilu ri pua godišnje, a domaćini sasanaka su elekomunikacijski operaori članovi ETNO-a i popisnici Povelje. U godini predsavnici T-HT-a sudjelovali su na sva ri akva sasanka. U siječnju u Briselu predsavnici kompanije su prisusvovali radionici koju je ETNO organizirao u povodu obilježavanja 10. godišnjice usvajanja Povelje zašii okoliša i održivom razvoju, na kojoj su - uz predsavnike kompanija popisnica - sudjelovali i sručnjaci iz insiucija Europske unije, predsavnici različiih zaineresiranih srana popu nevladinih organizacija, ocjenjivačkih agencija i sl. Tema radionice bila je: kako šira uporaba informacijsko-komunikacijskih ehnologija može pridonijei ispunjenju ciljeva održivog razvoja Europske unije. Isom prigodom predsavljen je i najnoviji Izvješaj ETNOa o održivom razvoju za godinu koji pokazuje kako su i nakon 10 godina zašia okoliša i održivi razvoj i dalje visoko među priorieima kompanija članica. Popisnici ETNO Povelje nasavljaju znano smanjivai porošnju energije i ime ograničavai emisije CO 2. Izvješaj za godinu je prvi koji, osim zašie okoliša, promara i napredak na drugim područjima koja čine održivi razvoj, uključujući i njegovu socijalnu dimenziju. DT Grupa Kao član DT Grupe T-HT je dužan provodii poliike i sraegije Grupe koje se odnose na sve njene članice, pa ako i Sraegiju održivog razvoja Grupe koja se zasniva na viziji "bolje budućnosi" opredmećenoj kroz načela T-Spiria. Tijekom godine provedena je revizija doadašnje Sraegije održivog razvoja DT Grupe e definiranje roadmapa održivog razvoja DT Grupe za razdoblje do godine. Zajedno s osalim članicama Grupe i T-HT je dao svoj doprinos definiranju ove nove Sraegije i sudjelovao u kreiranju spomenuog roadmapa. I ove godine smo na vrijeme ispunili svoju obvezu i dosavili podake o nekim binim pokazaeljima o ujecaju T-HT-a na okoliš (porošnja energenaa za grijanje, vode, elekrične energije, brojnosi kompanijskog voznog parka, prijeđenoj kilomeraži, urošenom gorivu, proizvedenom opadu) e izvješće o realizaciji ciljeva u zašii okoliša. Zajedno s podacima drugih kompanija u vlasnišvu DT-a ovi podaci i izvješća korise se u izradi godišnjeg izvješća DT Grupe o održivom razvoju. U rujnu godine predsavnici T-HT-a su u središnjici DT-a u Bonnu prisusvovali redoviom i radicionalnom Danu održivog razvoja DT Grupe, manifesaciji koja je ove godine promijenila ime u Dan korporaivne odgovornosi, odražavajući na aj način promjene koje su se u DT-u dogodile u organizaciji i načinu gledanja na aj aspek poslovanja kompanije. Na skupu koji je održan s ciljem promicanja ovorenog dijaloga o važnim emama održivog razvoja i posebno korporaivne odgovornosi, uz djelanike DT-a iz Njemačke i predsavnike kompanija u vlasnišvu DT-a, prisusvovali su i predsavnici različiih zaineresiranih srana (nevladinih organizacija, ekoloških udruga, međunarodnih organizacija uključenih u problemaiku održivog razvoja, financijskih insiucija i sl.). T-Mobile Hrvaska akivno sudjeluje u radnoj skupini za zdravlje i elekromagneska polja e radnoj skupini za ekomenadžmen, u sklopu T-Mobile Inernaionala. Smjernice o elekromagneskim poljima su definirane za cijelu T-Mobile grupu, u svrhu posizanja zajedničke sraegije o ovom pianju. Global Compac U ožujku godine T-HT je prisupio Global Compacu (Svjeskom sporazumu), inicijaivi koju je godine pokrenuo adašnji glavi ajnik UN-a Koffi Annan, koji podržava emeljne drušvene vrijednosi kroz dese načela odgovornog poslovanja šo se odnose na pianja ljudskih prava, prava radnika, zašie okoliša i borbe proiv korupcije. Do danas je ovaj Sporazum implemeniran u više od 100 zemalja svijea e okuplja članica, među kojima je kompanija. Načela Global Compaca zasnivaju se i izvedena su iz : n Opće deklaracije o ljudskim pravima n Deklaracije Međunarodne organizacije rada o emeljnim načelima i pravima iz radnog odnosa n Deklaracije o okolišu i razvoju iz Rija n Konvencije Ujedinjenih naroda proiv korupcije Global Compac od kompanija zahijeva da, u okviru svojih sfera ujecaja, usvoje, promiču i primjenjuju osnovne vrijednosi, j. dese načela podijeljenih u sljedeća čeiri osnovna područja: Ljudska prava 1. Tvrke bi rebale podupirai i pošivai zašiu međunarodnih ljudskih prava unuar svog područja ujecaja i 2. pobrinui se da ne sudjeluju u kršenjima ljudskih prava. Radna prava 3. Tvrke bi rebale podržavai slobodu udruživanja i svarno priznavanje prava na kolekivno pregovaranje; 4. dokidanje svih oblika prisilnog rada; 5. svarno ukidanje dječjeg rada i 6. ukidanje diskriminacije u vezi sa zapošljavanjem i izborom zanimanja. Okoliš 7. Tvrke bi rebale podupirai predosrožan prisup izazovima na području okoliša; 8. pokrenui inicijaive radi promicanja veće odgovornosi prema okolišu i 9. poicai razvoj i širenje ehnologija neškodljivih za okoliš. Borba proiv korupcije 10. Tvrke bi rebale radii na suzbijanju korupcije u svim njenim oblicima, uključujući iznudu i podmićivanje. 12 I z v j e š ć e o z a š i i o k o l i š a - h g r u p e z a I z v j e š ć e o z a š i i o k o l i š a - h g r u p e z a

8 Sudjelovanje u Global Compacu donosi brojne korisi, i za poslovni sekor, i za osale članove. Riječ je o sljedećem: n zagovaranjem inicijaive promicanjem općih načela i drušveno odgovornog poslovanja unapređuje se održivos i posiže uključivos svjeskog gospodarsva; n mogućnos sjecanja znanja o prakičnim rješenjima suvremenih problema u vezi s globalizacijom, korporaivnim upravljanjem, drušveno odgovornim poslovanjem i održivim razvojem, i o uz sudjelovanje svih zaineresiranih srana, svarajući međusekorska parnersva; n upravljanje rizicima zauzimanjem proakivnog sava prema ključnim pianjima e upravljanje roškovima poslovanja kroz rješavanje problema koji izravno povećavaju roškove, kao npr. korupcija, unišavanje okoliša, neodgovarajuća zdravsvena zašia zaposlenika, loš edukacijski susav, id.; n olakšan prisup međunarodnim poslovnim mrežama i povezivanje s ključnim dionicima posredovanjem UN-a; n razmjena dobrih običaja i spoznaja s drugim kompanijama i članovima e poboljšan prisup poslovnim prilikama. Također, pokazalo se da kompanije koje ne izvješavaju o implemenaciji načela Global Compaca zauzimaju niži rang na financijskim ržišima. Iso ako dionici se danas sve manje zadovoljavaju prosječnošću, a raže "izvrsnos" u poslovanju koja se proeže na područja kao šo su ljudska i radna prava, prava porošača, unapređenje i zašia okoliša, i dr. Sve navedene korisi u konačnici uječu na podizanje ugleda vrke/proizvoda, morala i produkivnosi radnika e učinkovios poslovanja. Radeći na razvoju drušveno odgovornog poslovanja u Hrvaskoj, predsavnici UN-a zajedno s predsavnicima hrvaskih kompanija uočili su porebu da se poslovni sekor i njegovi lideri čim više angažiraju na poicanju poziivnih promjena u drušvu. Pridruživanje Global Compacu svara kompanijama plaformu za djelovanje na široj razini e im pruža šansu da posanu dio globalne mreže. Pianja od ineresa za poslovni sekor u Hrvaskoj su već relaivno jasno definirana, i posoji znana razina suglasja o njihovoj važnosi za drušvo u cjelini. Usvajanje ekonomije znanja, borba proiv korupcije i promicanje ransparennosi, fleksibilnos znanja i vješina radne snage, bolja javna uprava i zapošljavanje mladih pojavljuju se jednako česo na popisima prioriea i privanog i javnog sekora. 20. ožujka godine u hoelu The Regen Esplanade Zagreb svečano je obilježeno uključivanje 74 kompanija, poslovnih udruženja, akademskih zajednica i nevladinih organizacija iz Hrvaske u svjesku inicijaivu Global Compac, čime je obilježen i počeak djelovanja hrvaske mreže Global Compaca. Među njima je bio i T-HT koji je i na ovaj način posvjedočio svoju privrženos načelima održivog razvoja, drušveno odgovornom poslovanju i zašii okoliša. 14 Izvješće o zašii okoliša - h grupe za T-HT je među prvim popisnicima ETNO-ve Povelje o zašii okoliša iz godine

9 4. Profil T-HT Grupe T-HT Grupa pruža usluge nepokrene i pokrene elefonije, veleprodajne, inerneske i podakovne usluge puem svojih poslovnih jedinica - T-Com i T-Mobile Pregled T-HT Grupa je vodeći davaelj elekomunikacijskih usluga u Hrvaskoj koja puem svojih poslovnih jedinica, T-Com (koji nije samosalna pravna osoba) i T-Mobile (T-Mobile Hrvaska d.o.o), pruža usluge nepokrene i pokrene elefonije, veleprodajne, inerneske i podakovne usluge. Poslovanje T-HT Grupe organizirano je unuar korporaivnih i poslovnih jedinica. Poslovne jedinice kreiraju i pružaju proizvode i usluge, a zadaća je korporaivnih jedinica inegracija poslovanja i upravljanja na razini cijele Grupe. Od godine član T-HT Grupe je i Iskon Inerne d.d., jedan od vodećih alernaivnih pružaelja elekomunikacijskih usluga u Hrvaskoj. Nasanak i povijes HT - Hrvaske elekomunikacije d.d. (HT d.d. ili Drušvo) osnovane su 28. prosinca godine u Republici Hrvaskoj sukladno odredbama Zakona o razdvajanju Hrvaske poše i elekomunikacija, kojime je poslovanje prijašnjeg poduzeća, Hrvaske poše i elekomunikacija (HPT s p.o.), razdvojeno i prenijeo na dva nova dionička drušva: HT - Hrvaske elekomunikacije d.d. (HT d.d.) i HP - Hrvaska poša d.d. (HP d.d.). Drušvo je počelo s neovisnim poslovanjem na dan 1. siječnja godine. 5.lisopada godine Republika Hrvaska je prodala 35% dionica drušva HT d.d. drušvu DTAG, a 25. lisopada godine DTAG je kupio dodanih 16% dionica drušva HT d.d. Tijekom godine, HT mobilne komunikacije d.o.o. (HTmobile) osnovane su kao zasebno rgovačko drušvo i ovisno drušvo u popunom vlasnišvu HT-a d.d. za pružanje usluga pokrenih elefonskih mreža. HTmobile je svoju poslovnu akivnos počeo 1. siječnja godine, a od lisopada službeno mijenja naziv u T-Mobile Hrvaska d.o.o. (T-Mobile). Dana 1. lisopada godine Drušvo je promijenilo zašini znak u T-HT i ime posalo dio globalne T obielji Deusche Telekoma. Promjenu ideniea na korporaivnoj razini prailo je formiranje robnih marki dvaju odvojenih segmenaa Grupe: poslovne jedinice za poslovanje nepokrene mreže, T-Com, koja akođer pruža veleprodajne, inerneske i podakovne usluge, e poslovne jedinice za poslovanje pokrenih komunikacija, T-Mobile. U lisopadu godine provedena je inicijalna javna ponuda dionica e se od ada na Zagrebačkoj burzi rguje dionicama T-HT-a, dok se na Londonskoj burzi rguje globalnim povrdama depoziara. Vlasnička srukura i dionice Deusche Telekom (51,0%) Republika Hrvaska (5,2%) Privani i insiucionalni invesiori (36,8%) Fond hrvaskih branielja iz domovinskog raa (7,0%) Većinski vlasnik HT-a d.d, DeuscheTelekom AG, posjeduje 51% vlasničkog udjela. U vlasnišvu Vlade Republike Hrvaske je 5,2% udjela, Fond hrvaskih branielja iz Domovinskog raa i članova njihovih obielji posjeduje 7% udjela dok je 36,8% poso udjela u rukama privanih i insiucionalnih domaćih i sranih invesiora. Organizacija i odgovornosi u zašii okoliša Organizacija i odgovornosi u zašii okoliša regulirani su Općim smjernicama za upravljanje zašiom okoliša u T-HT Grupi. Zašia okoliša je definirana kao funkcija od posebne važnosi za cijelo Drušvo e se sukladno ome i organizira na korporaivnoj razini kao podrška Upravi Drušva i svim dijelovima Drušva u obavljanju njihovih poslova i ovlašenja iz e oblasi. Odgovornosi iz područja zašie okoliša proežu se od Uprave Drušva preko svih razina rukovođenja u Drušvu do svakog zaposlenika, a razina e odgovornosi ovisi o poslovima koje obavljaju i njihovom mogućem ujecaju na okoliš. Uprava Drušva definira korporaivnu poliiku zašie okoliša, organizacijsku srukuru porebnu za implemenaciju e poliike i osigurava porebne resurse (ljudske, maerijalne i financijske). Uprava Drušva imenuje predsavnika Uprave za okoliš i menadžera okoliša, provodi pregled susava (po njegovu uvođenju) o čemu donosi svoju ocjenu e provodi nadzor nad osvarivanjem ciljeva poliike zašie okoliša razmaranjem i usvajanjem redoviih godišnjih izvješća o zašii okoliša. Uprava Drušva donosi i druge odluke i inerne ake (pravilnike, upue) u vezi sa zašiom okoliša u Drušvu sukladno odgovarajućim općim akima Drušva. Predsavnik Uprave za okoliš je odgovoran i ima ovlasi za uvođenje, djelovanje i održavanje susava za upravljanje zašiom okoliša u Drušvu i izvješava Upravu o provođenju ciljeva poliike zašie okoliša e o djelovanju cijelog susava. Predsavnika Uprave za okoliš imenuje Uprava Drušva iz redova svojih članova. Menadžer okoliša je ovlašena osoba Drušva u oblasi upravljanja zašiom okoliša u Drušvu koja se brine o provođenju zašie okoliša sukladno primijenjenim normama, zakonskim i drugim propisima i inernim akima Drušva e izvješćuje Upravu preko predsavnika Uprave za okoliš o djelovanju susava za upravljanje zašiom okoliša radi pregleda i osiguranja osnove za poboljšanje. Menadžera okoliša imenuje Uprava Drušva svojom odlukom na prijedlog predsavnika Uprave za okoliš. Menadžer okoliša koordinira svim akivnosima na zašii okoliša u Drušvu i rukovodi Odjelom za zašiu okoliša (i održivi razvoj), za svoj rad odgovara predsavniku Uprave za okoliš, a preko njega Upravi Drušva. Odjel za zašiu okoliša (i održivi razvoj) obavlja profesionalne poslove iz oblasi zašie okoliša na razini Drušva e svojim djelovanjem daje podršku menadžeru okoliša u obavljanju njegovih poslova. Prema važećem Pravilniku o organizaciji HT-a Odjel je u godini djelovao u okviru Sekora za osiguranje kvaliee i podršku u Podjedinici za mrežu Poslovne jedinice za poslovanje nepokrene mreže i broadbanda (T- Com), a poslovi zbrinjavanja opada osali su u nadležnosi Sekora za središnju nabavu i logisiku u okviru Korporaivne jedinice za financije. Uprave kompanija u sasavu T-HT Grupe su odgovorne za sve aspeke upravljanja zašiom okoliša u području njihove nadležnosi, definiraju svoju vlasiu poliiku zašie okoliša u skladu s korporaivnom poliikom, organizaciju i odgovornosi za provedbu njenih ciljeva e osiguravaju sve porebne resurse. Ovisno o svojim redoviim ovlasima i odgovornosima u poslovnom procesu, izvršni direkori i direkori sekora sudjeluju u planiranju, implemenaciji i održavanju susava za upravljanje zašiom okoliša u svom području u mjeri u kojoj poslovni procesi pod njihovom upravom imaju ili mogu imai izravnog ili neizravnog ujecaja na okoliš e osiguravaju operaivnu provedbu ciljeva Poliike zašie okoliša. U okviru svojih ovlasi i odgovornosi rukovodielji različiih organizacijskih cjelina (geografskih područja, odjela, erenskih ekipa, imova i sl.) odgovorni su za iniciranje, implemeniranje, konrolu i nadzor operaivnih mjera za zašiu okoliša. Predsavnik za zašiu okoliša u regiji je sručna osoba koja obavlja profesionalne poslove iz oblasi zašie okoliša u regiji, brine o provođenju mjera zašie okoliša u regiji, daje upue za rad i umačenja zakonskih propisa i inerne regulaive rukovodieljima organizacijskih cjelina u regiji e prisusvuje inspekcijskim pregledima i daje primjedbe na nalaze. U svom radu usko surađuje s menadžerom okoliša i Odjelom za zašiu okoliša u vezi sa svim ehničkim pianjima koja se iču zašie okoliša. Svi zaposlenici Drušva, u okviru redoviih dnevnih akivnosi, odgovorni su za provedbu mjera zašie okoliša sukladno svom znanju, vješini i iskusvu. Od njih se raži da Zašia okoliša definirana je kao funkcija od posebne važnosi za cijelu kompaniju slijede upue u vezi sa zašiom okoliša, izvješćuju o okolnosima i događajima koji nisu u skladu s ekološkim sandardima e da raže upue i savje od svojih nadređenih ukoliko nisu sigurni kako posupii u nekim konkrenim okolnosima ili siuacijama. T-Mobile Organizacija poslova na zašii okoliša u Poslovnoj jedinici za poslovanje pokrenih komunikacija (T-Mobile) u godini nije se mijenjala. Susavom za upravljanje okolišem T-Mobile je definirao usroj i odgovornosi za akivnosi zašie okoliša u okviru svoga djelokruga, koja započinje od Uprave T-Mobilea, pri čemu je Uprava imenovala jednog svog člana kao predsavnika Uprave za zašiu okoliša. Menadžer okoliša je odgovoran za izvješćivanje Uprave o djelovanju Susava upravljanja okolišem kako bi Uprava na emelju og izvješća mogla ocijenii i preporučii poboljšanja Susava. Uprava osigurava resurse nužne za primjenu i praćenje Susava upravljanja 16 I z v j e š ć e o z a š i i o k o l i š a - h g r u p e z a I z v j e š ć e o z a š i i o k o l i š a - h g r u p e z a

10 okolišem, koji uključuju zaposlenike, ehnologiju i financijske izvore. Uprava akođer osigurava provođenje općih ciljeva upravljanja okolišem. Direkori sekora su odgovorni za primjenu i održavanje Susava upravljanja okolišem, za provedbu općih i pojedinačnih ciljeva, za provođenje nadzora nad radom, za nadzor nad procesima koji su u vezi sa značajnim aspekima okoliša, za proces izobrazbe zaposlenika, za praćenje roškova zašie okoliša e za cijeli niz dodanih radnji koje su dealjnije opisane u Priručniku i u pripadajućim posupcima. Uprava je imenovala radnu skupinu odgovornu za izgradnju, održavanje, dokumeniranje i unapređenje Susava upravljanja okolišem. Uprava je akođer imenovala menadžera okoliša. Menadžer okoliša je ujedno i vodielj radne skupine i koordinira radom njenih članova e je zadužen za izvješćivanje članu Uprave za zašiu okoliša o sanju Susava. U svrhu posizanja i održavanja visoke ekološke svijesi zaposlenika, T-Mobile salno provodi inerna školovanja. Svaki se novi zaposlenik obrazuje o načinima provođenja zašie okoliša, a svi osali zaposlenici prisusvuju periodičkim dodanim školovanjima. U godini 200 zaposlenika je prošlo edukaciju o susavu upravljanja okolišem i o učincima elekromagneskih polja. Ekološke akcije i projeki u drušvenoj zajednici T-Hrvaski Telekom, kao drušveno odgovorna kompanija, akivno brinući o zašii okoliša pokrenuo je u ožujku godine ekološku akciju "Čisa komunikacija! kojom je želio poaknui građane na prikupljanje sarih baerija i njihovo primjereno zbrinjavanje. U sklopu projeka T-HT je na svojim prodajnim mjesima, dakle u T-Cenrima, posavio spremnike za odlaganje sarih baerija u koje građani mogu bez naknade odložii rabljene baerije, a prikupljene baerije zbrinjava ovlašena vrka Osim oga, spremnici za odlaganje sarih baerija posavljeni su i u svim većim poslovnim objekima T-HT-a kako bi se i zaposlenike poaknulo na prikupljanje rabljenih baerija. T-HT je svoju drušvenu odgovornos dokazao i kroz projeke Zelena komunikacija i Zajedno smo jači, planirane i započee u godini, a osvarene u godini. Zelena komunikacija je ekološki projek u okviru kojega je, u suradnji s Hrvaskim šumama, pošumljeno ukupno dvadese hekara šumskog zemljiša, a realizaciji projeka volonerskim radom pridonijeli su dodano i zaposlenici kompanije. Na čeiri različie lokacije u Hrvaskoj zasađene su mladice hrasa lužnjaka i crnog bora. Ukupna vrijednos projeka je 500 isuća kuna. Za razliku od Zelene komunikacije, koja je osmišljena kao izrazio ekološka, u okviru projeka Zajedno smo jači, od ukupnog broja nagrađenih projekaa raznoga sadržaja, čeiri su bila ekološke emaike. Prirodoslovnom drušvu Drava iz Viroviice dana je popora za realizaciju projeka Monioringa populacija bregunica i orla šekavca na području rijeke Drave; Insiuu za oceanografiju i ribarsvo iz Splia popora za znansveno-israživački projek uvrđivanja vremena zadržavanja E. coli kao pokazaelja onečišćenja mora; Filozofskom fakuleu u Spliu popora za filološko i anropološko israživanje jadranske kulure i program pripreme za uemeljenje Virualnog mariimnog muzeja Adriaika; a Ekocenru Capu-Insulae Beli iz Rijeke popora Israživačko-edukacijskom cenru za zašiu prirode (populacija bjeloglavih supova). Ukupna vrijednos čeiriju ekoloških projekaa akcije Zajedno smo jači iznosi 320 isuća kuna. T-Mobile i Udruga Bicikl u školskoj godini / proveli su zajedničku edukacijsku akciju Biciklom u školu u 16 osnovnih škola diljem Hrvaske, kojom se podupire sigurnos u promeu i razvoj promene kulure kod osnovnoškolaca. T-Mobile, kao značajan sponzor u biciklizmu, kroz ovaj projek želi podignui razinu svijesi o sigurnosi u promeu e približii bicikl kao zdravo, ekološki prihvaljivo i djeci primjereno prijevozno sredsvo. Vodeći se idejom da su mobilnos i komunikacija vrlo česo presudne u zašii i spašavanju ljudskih živoa, T-Mobile je u godini, zajedno s Hinom pomoći Osječko-baranjske županije, proveo edukacijski projek Halo, Hina!. Kroz projek je o važnosi pravodobnog pružanja prve pomoći educirano 1000 učenika iz dvadese osnovnih i srednjih škola Osječko-baranjske županije. T-Mobile se u ovu akciju uključio zbog sve veće važnosi mobilnih komunikacija kada je riječ o pozivima upomoć. Drušveno odgovorno ponašanje je pogoovo naglašeno kada se uzme u obzir da najveći broj hinih poziva dolazi upravo iz mobilnih mreža - prema brojevima hinih službi je ijekom godine u prosjeku bilo upućeno poziva mjesečno. U ravnju T-Mobile je posao kum zagrebačkoj Osnovnoj školi Nad lipom e ako podržao školu prigodom kandidaure za osvarivanje sausa međunarodne eko-škole. Vodeći hrvaski mobilni operaor se, u skladu sa svojim drušveno odgovornim poslovanjem, na ovaj korak odlučio kako bi pomogao u edukaciji učenika osnovne škole o važnosi brige za okoliš u kojem žive. Međunarodne eko-škole su posebni programi koji su osmišljeni u svrhu odgoja i obrazovanja djece o važnosi brige za okoliš. Saus dodjeljuje Međunarodna koordinacija za ekoškole na prijedlog Hrvaskog povjerensva Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš. Dodjela cerifikaa o posizanju sausa održana je 27. ravnja u Zagrebu. Kao kum škole koji će ih i u budućim akcijama podržavai, T-Mobile se pridružio učenicima i nasavnicima u akivnosima u povodu obilježavanja Dana planea Zemlje. Tom prigodom zaposlenici T-Mobilea su zajedno s učenicima prikupljali i odlagali odbačene boce i sare baerije. Prikupljena sredsva uplaćena su u koris akcije za razminiranje Hrvaske Kvadra mina za kvadra mira. U okolici Škole je zasađeno cvijeće, a posebno veselje predsavljalo je oslikavanje zidića oko Škole. Inače, Osnovna škola Nad lipom je škola s najsarijom radicijom školovanja djece s posebnim porebama i vrlo je akivna u raznim ekološkim akivnosima. T-Mobile se rado odazvao na poziv Škole da joj pomogne u dobivanju sausa međunarodne eko-škole, ali i poslije u realizaciji ekoloških projekaa jer i sam brine o okolišu i poiče druge da o čine. Osnovni pokazaelji o mrežama Osnovni pokazaelji o sanju kapaciea nepokrenih elekomunikacijskih mreža u vlasnišvu T-HT-a krajem godine i o promeu koji je u im mrežama osvaren ijekom e godine prikazani su u sljedećoj abeli: Ukupan broj linija u nepokrenoj mreži (u isućama) POTS (uključujući FGSM) 18 I z v j e š ć e o z a š i i o k o l i š a - h g r u p e z a I z v j e š ć e o z a š i i o k o l i š a - h g r u p e z a ISDN Javne elefonske govornice Ukupan prome (u isućama minua) Prema nacionalnim nepokrenim mrežama Prema nacionalnim pokrenim mrežama Prema uslugama s dodanom vrijednosi Prema međunarodnim mrežama Osali prome 1.624, ,8 114,0 10, , ,4 125,2 12, U abeli koja slijedi prikazani su kapaciei i osvaren prome u godini u inerneskoj mreži T-HT-a: Korisnici prisupa inerneu Broj inerneskih preplanika Modemski korisnici Modemski korisnici - akivni ADSL linije IPTV korisnici Korisnici salne inerneske linije VPN prisupne očke Ukupan broj online minua za modemske korisnike (u isućama minua) Broj preplanika u mobilnim mrežama T-Mobilea u godini, udio na ržišu i osvareni prome i prihod po preplaniku prikazani su u sljedećoj abeli: Ukupan broj mobilnih preplanika (u isućama) Br. prepaid preplanika, T-Mobile Br. pospaid preplanika, T-Mobile Tržišni udio preplanika, T-Mobile (%) Peneracija u pokrenim mrežama (%) MOU (minue korišenja po prosječnom preplaniku) ARPU (prosječan prihod od promea po korisniku) kn 2.384, ,8 46,7 115,0 127,4 131, , ,3 554,7 49,1 100,4 117,2 136,0 Osnovni financijski pokazaelji I proeklu godinu na hrvaskom elekomunikacijskom ržišu označili su sve rigorozniji regulaorni okviri, bino pojačana konkurencija, uvođenje novih ehnološki naprednijih proizvoda e opći pad razine cijena. Unaoč im i drugim izazovima, T- HT Grupa i nadalje drži vodeću poziciju na ržišu e osvaruje vrlo dobre financijske rezulae. Dealjnije o poslovnim rezulaima T-HT Grupe može se naći u Godišnjem izvješću za godinu koje je dosupno na službenim inerneskim sranicama T-HT-a (hp:// hr/pdf/godisnje-izvjesce-pdf). Prihodi prema segmenima poslovanja (u milijunima kn) Prihodi od nepokrene mreže Prihodi od poslovanja s operaorima Prihodi od podakovnih usluga Prihodi od inerneskih usluga Prihodi od pokrene mreže Ukupni prihodi od osnovne djelanosi Osali prihodi Ukupni prihodi Ukupni roškovi iz osnovne djelanosi Troškovi osoblja T-HT je svoju drušvenu odgovornos dokazao i kroz projeke Zelena komunikacija i Zajedno smo jači EBITDA Dodana vrijednos (EBITDA + roškovi osoblja) EBIT (dobi iz redovnog poslovanja prije poreza) Neo dobi Napomena: Financijski podaci iz Godišnjeg izvješća T-HT-a za godinu

11 Svijes o porebi zašie okoliša u Hrvaskoj se posupno prevara u jasan, cjelovi i dugoročan koncep, osobio zbog posupka prisupanja Europskoj uniji (EU) u kojoj je o jedna od ključnih ema. Posojeći susav zašie okoliša u Hrvaskoj emelji se na Usavu Republike Hrvaske koji jamči zašiu okoliša (članak 3.). Deklaracija o zašii okoliša u Republici Hrvaskoj sadrži smjernice za čvrso opredjeljenje na izgradnji pravnog susava, sukladno međunarodnim ugovorima i sandardima europske i svjeske zajednice, koji će u popunosi osigurai rajnu, susavnu i učinkoviu zašiu okoliša. Ona je bila osnovom za donošenje Zakona o zašii okoliša kojim su uređena emeljna načela hrvaskog pravnog poreka o zašii okoliša e se susavno i popuno uređuje zašia okoliša. U Republici Hrvaskoj doneseni su i cjelovii zakoni o zašii prirode, zraka, posupanju s opadom, upravljanju vodama i o kemikalijama: n Zakonom o zašii prirode uređuju se pojedini zašićeni dijelovi prirode, način upravljanja, način zašie i nadzor n Zakonom o zašii zraka na cjelovi i obuhvaan način uređuju se mjere, način organiziranja i provođenja zašie i poboljšanja kakvoće zraka n Zakonom o opadu određuju se prava i obveze fizičkih i pravnih osoba u posupanju s opadom n Zakonom o vodama (kopnenim) uređuje se pravni saus voda i vodnog dobra, način i uvjei upravljanja vodama i n Zakonom o kemikalijama propisuje se posupak prijavljivanja novih vari, razvrsavanje, pakiranje i označavanje kemikalija opasnih za zdravlje ljudi i okoliš, razmjena podaaka o kemikalijama, način procjenjivanja mogućega rizika 5. Zakonski okvir U provođenju svojih akivnosi na zašii okoliša T-HT pošuje sve relevanne zakone RH i druge propise koji reguliraju o područje za ljude i okoliš, zabrane i ograničenja savljanja u prome i uporabe e uvjei za proizvodnju, prome i uporabu opasnih kemikalija. Na emelju navedenih zakona donesen je veći broj provedbenih propisa kojima su pobliže uređena pojedina područja obuhvaćena im zakonima e je inkriminiran cijeli niz prekršaja i za njih su propisane veće novčane kazne za prekršaje počinjene u pravnom području zašie okoliša. Prošle godine usvojen je i novi Zakon o zašii okoliša u svrhu daljnjeg usklađivanja s pravnom sečevinom EU u procesu priključenja. Zakoni i propisi RH od važnosi za T-HT U provođenju svojih akivnosi na zašii okoliša T-HT je obvezan pošivai sve relevanne zakone RH i druge propise koji reguliraju o područje. U om pogledu za T-HT su od posebne važnosi sljedeći zakoni i propisi doneseni na državnoj razini (sanje ): n Zakon o zašii prirode (NN 70/2005) n Zakon o zašii okoliša (NN 110/07) n Pravilnik o procjeni ujecaja na okoliš (NN 56/00, 136/04 i 85/06) n Pravilnik o kaasru emisija u okoliš (NN 36/96) n Plan inervencija u zašii okoliša (NN 86,99, 82/99, 12/01) n Zakon o zašii zraka (NN 178/04), n Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih vari u zrak iz sacionarnih izvora (NN 01/06) n Uredba o graničnim vrijednosima onečišćujućih vari u zrak iz sacionarnih izvora (NN 21/07) n Uredba o varima koje ošećuju ozonski sloj (NN 120/05) n Uredba o ozonu u zraku (NN 133/05) n Uredba o graničnim vrijednosima onečišćujućih vari u zraku (NN 135/05) n Uredba o kriičnim razinama onečišćujućih vari u zraku (NN 133/05) n Uredba o kakvoći biogoriva (NN 141/05) n Zakon o vodama (NN 107/05) n Zakon o opadu (NN 178/04 i i 111/06) n Uredba o kaegorijama, vrsama i klasifikaciji opada s kaalogom opada i lisom opasnog opada (NN 50/05) n Pravilnik o ambalaži i ambalažnom opadu (NN 97/05 i 115/05) n Pravilnik o gospodarenju opadnim gumama (NN 40/06) n Pravilnik o gospodarenju opadnim uljima (NN 124/06) n Pravilnik o gospodarenju opadnim baerijama i akumulaorima (NN 133/06) n Pravilnik o gospodarenju opadnim vozilima (NN 136/06) n Pravilnik o gospodarenju opadom (NN 23/07, 111/07) n Pravilnik o načinu i posupcima gospodarenja opadom koji sadrži azbes (NN 42/07) n Pravilnik o gospodarenju opadnim elekričnim i elekroničkim uređajima i opremom (NN 74/07) n Zakon o Fondu za zašiu okoliša i energesku učinkovios (NN 107/03) n Uredba o jediničnim naknadama, korekivnim koeficijenima i pobližim krierijima i mjerilima za uvrđivanje posebne naknade za okoliš na vozila na moorni pogon (NN 02/04) n Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja posebne naknade za okoliš na vozila na moorni pogon (NN 20/04) n Uredba o jediničnim naknadama, korekivnim koeficijenima i pobližim krierijima i mjerilima za uvrđivanje naknade na emisiju u okoliš oksida sumpora izraženih kao sumporov dioksid i oksida dušika izraženih kao dušikov dioksid (NN 71/04) n Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknade na emisiju u okoliš oksida sumpora izraženih kao sumporov dioksid i oksida dušika izraženih kao dušikov dioksid (NN 95/04) n Uredba o jediničnim naknadama, korekivnim koeficijenima i pobližim krierijima i mjerilima za uvrđivanje naknade na emisiju u okoliš ugljikovog dioksida (NN 73/07) n Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknade na emisiju u okoliš ugljikovog dioksida (NN 77/07) n Uredba o jediničnim naknadama, korekivnim koeficijenima i pobližim krierijima i mjerilima za uvrđivanje naknada na operećivanje okoliša opadom (NN 71/04) n Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na operećivanje okoliša opadom (NN 95/04) n Zakon o zašii od neionizirajućeg zračenja (NN 105/99) n Pravilnik o ograničenjima jakosi elekromagneskih polja za radijsku opremu i elekomunikacijsku erminalnu opremu (NN 183/04) n Pravilnik o zašii od elekromagneskih polja (NN 204/03 i NN 15/04) n Zakon o zašii od buke (NN 20/03) n Pravilnik o najvišim dopušenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) n Zakon o kemikalijama (NN 150/05). Osim navedenih, posoji i čiav niz drugih praećih propisa (pravilnika i uredbi) kojima se pobliže regulira provođenje zakonskih akaa e različiih propisa donesenih na županijskim ili gradskim/općinskim razinama koji će uskoro dobivai na sve većoj važnosi. Fond za zašiu okoliša i energesku učinkovios - ekološke naknade Fond za zašiu okoliša i energesku učinkovios osnovan je na emelju odredbi članka 60. savka 5. Zakona o zašii okoliša ( Narodne novine br. 82/94. i 128/99.) i članka 11. Zakona o energiji ( Narodne novine br. 68/01.). Zakon o Fondu za zašiu okoliša i energesku učinkovios objavljen je u Narodnim novinama br. 107/03), a primjenjuje se od 01. siječnja godine. Prema odredbama Zakona o zašii okoliša Fond se osniva radi osiguranja dodanih sredsava za financiranje projekaa, programa i sličnih akivnosi u području očuvanja, održivog korišenja, zašie i unapređivanja okoliša. Prema odredbama Zakona o energiji Fond se osniva s ciljem sudjelovanja svojim sredsvima u financiranju nacionalnih energeskih programa imajući u vidu posizanje energeske učinkoviosi, odnosno iskorišavanja obnovljivih izvora energije. Prema odredbama Zakona o Fondu za zašiu okoliša i energesku učinkovios Fond je osnovan radi financiranja pripreme, provedbe i razvoja programa, projekaa i sličnih akivnosi u području očuvanja, održivog korišenja, zašie i unapređivanja okoliša e u području energeske učinkoviosi i iskorišavanja obnovljivih izvora energije. Fond je osnovan kao izvanproračunski fond u svojsvu pravne osobe i s javnim ovlasima uvrđenima Zakonom. Javne ovlasi odnose se na donošenje upravnih akaa u svezi s plaćanjem naknada i posebne naknade, vođenjem očevidnika obveznika plaćanja, propisivanjem uvjea koje moraju ispunjavai korisnici sredsava Fonda i uvjea za dodjeljivanje sredsava. Zakon o Fondu za zašiu okoliša i energesku učinkovios propisuje: n naknadu onečišćivača okoliša n naknade korisnika okoliša n naknadu za operećivanje okoliša opadom i n posebnu naknadu za okoliš za vozila na moorni pogon. Navedene naknade i posebna naknada plaćaju se pod uvjeima i na način propisan Zakonom o fondu za zašiu okoliša i energesku učinkovios i na emelju njega donesenih propisa i uredbi, a plaćaju se za kalendarsku godinu. Počevši od godine T-HT plaća naknade za: n gospodarenje elekričkim i elekroničkim opadom, n zbrinjavanje ambalažnog opada i n emisiju u okoliš ugljikovog dioksida. 20 I z v j e š ć e o z a š i i o k o l i š a - h g r u p e z a I z v j e š ć e o z a š i i o k o l i š a - h g r u p e z a

12 6. Upravljanje zašiom okoliša Općim smjernica za upravljanje zašiom okoliša u T-HT Grupi definiraju se odgovornosi, mjere i resursi za zašiu okoliša Upravljanje zašiom okoliša u T-HT Grupi U T-HT Grupi kao cjelini za sada nije uveden susav upravljanja okolišem prema međunarodnoj normi ISO 14001, međuim, članica Grupe, T-Mobile Hrvaska d.o.o., ima uveden ovaj susav koji je i vanjski cerificiran, o čemu se opširnije govori u očki 6.2. U siječnju godine Uprava T-HT-a usvojila je Opće smjernice za upravljanje zašiom okoliša u T-HT Grupi, dokumen koji će usmjeravai i regulirai sve akivnosi na upravljanju zašiom okoliša u kompaniji kako bi se osiguralo provođenje zahjeva iz nacionalnih zakona i druge regulaive e inernih zahjeva DT Grupe u om području. Temelj ovih Općih smjernica su relevanni dokumeni DT Grupe (Sraegija održivog razvoja, Poliika zašie okoliša, Kodeks ponašanja), T-HT-a (Korporaivna sraegija, Poliika zašie okoliša) i ETNO-a (Povelja o održivom razvoju). Definicije zahjeva za upravljanje zašiom okoliša u ovom dokumenu oslanjaju se na zahjeve međunarodne norme ISO 14001, slijedeći njena načela i srukuru. Svrha izrade Općih smjernica bila je da se jasno definiraju odgovornosi, mjere i resursi (ljudski, maerijalni i financijski) na razini Drušva porebni za prakičnu primjenu načela Poliike zašie okoliša T-HT Grupe i ETNO Povelje o održivom razvoju. Opće smjernice primjenjiva će se u cijeloj T-HT Grupi do usposavljanja sandardiziranog susava upravljanja okolišem i odnose se na sve organizacijske dijelove Grupe, uključujući i T-Mobile HR (ali prilagođene organizacijskim prilikama i dokumenaciji Susava za upravljanje zašiom okoliša koji se u T-Mobileu HR primjenjuje), e na sve poslovne parnere (dobavljače, izvođače radova). Susav upravljanja okolišem u T-Mobileu (EMS) prema ISO U rujnu godine T-Mobile Hrvaska uveo je Susav upravljanja okolišem prema normi HRN EN ISO 14001:1996 u kojem su prepoznai i definirani ciljevi u zašii okoliša koji se žele posići i načini kako ih osvarii. Ise godine susav je cerificiran od srane ovlašene cerifikacijske kuće Cro Cer. Cerifika ISO pokazuje da se T-Mobile Hrvaska akivno uključio u očuvanje okoliša, ali predsavlja i dokaz da se susavno i predano posvećuje ekološkim pianjima. T-Mobile i dalje neprekidno prilagođava svaki dio svoga poslovanja najsuvremenijim europskim i svjeskim ekološkim normama. T-Mobile ima uvedenu međunarodnu normu ISO 14001, koja je i vanjski cerificirana U ravnju godine T-Mobile Hrvaska je sekao pravo i na presižni cerifika za okoliš najveće međunarodne asocijacije cerifikacijskih kuća IQNea (Inernaional Qualiy Nework). U rujnu u kompaniji je uspješno provedena vanjska prosudba (audi) od srane cerifikacijske vrke Cro Cer. Poliika upravljanja okolišem T-Mobilea obuhvaća uvrđivanje značajnih aspekaa i ujecaja na okoliš u domeni poslovanja pokrenih komunikacija, salnu analizu aspekaa okoliša, salno usklađivanje s važećim zakonima i podzakonskim propisima, poduzimanje odgovarajućih mjera za smanjenje mogućih šenih ujecaja na okoliš i salno poboljšanje i prevenciju šenih ujecaja na okoliš. U osvarenju e poliike T-Mobile konsanno osposobljava rukovodeće osoblje i radnike u cilju razvijanja sručnosi i svijesi o zašii okoliša, uvodi nove, ekološki prihvaljive ehnologije i procese, prevenivnim mjerama poboljšava rezulae zašie okoliša, održava najviši supanj nadzora nad aspekima u procesima projekiranja i izgradnje, unapređuje i poboljšava Susav upravljanja okolišem, provodi posupke ocjenjivanja, usklađivanja i popravne radnje, smanjuje svaranje opada i prai osvarenje posavljenih ciljeva e usklađuje poslovanje sa smjernicama održivog razvoja u iskorišavanju dobara, smjeru ulaganja i orijenaciji ehničkog razvoja, a u svrhu njihove međusobne usklađenosi, e ispunjavanja poreba i očekivanja sadašnjih i budućih korisnika usluga. ISO dokumenacija je ažurirana u svibnju godine i usklađena s promjenama u poslovnim procesima i organizaciji unuar T-Mobilea Hrvaska d.o.o. Izrađena je radna upua o provođenju nadzora nad akivnosima u vezi s održavanjem kolovnice koje mogu imai negaivno djelovanje na zdravlje ljudi i okoliš. U akciji zamjene sarih mobilnih uređaja novima pod imenom Nokia je više nego simpa koju su organizirali T-Mobile Hrvaska i hrvaski zasupnik Nokie Mobis Elecronic korisnicima je bila ponuđena mogućnos zbrinjavanja sarih mobilnih uređaja, zajedno s njihovim baerijama, punjačima i dodanom opremom. Pored osvarivanja posebne ponude, smisao akcije je i poicanje ekološke osviješenosi korisnika mobilnih uređaja. Djelanici T-Mobilea Hrvaska akivno sudjeluju u radnoj skupini za zdravlje i elekromagneska polja e radnoj skupini za eko-menadžmen, u sklopu T-Mobile Inernaionala. Za porebe akvizicije novih lokacija ažurirana je sručna brošura pod nazivom Sve o anenama i elekomunikacijskoj opremi. Namjena ove specifične brošure je dealjnije upoznavanje s načinom rada mobilnih mreža, posavljanjem i vizualnim izgledom anene e ujecajem elekromagneskih polja. Ažurirana je i brošura I ehnologija i ekologija, koja je namijenjena široj javnosi. Nasavljena je i inerna edukacija zaposlenika u cilju njihovog poicanja na racionalno iskorišavanje prirodnih resursa i očuvanje vlasiog zdravlja. Sadržaj službenih web sranica koji se iče zašie okoliša i ujecaja elekromagneskih polja redovio se ažurira. Prae se priužbe korisnika, eksovi u javnim iskovinama i radijske i TV emisije. Za inerno informiranje služe inraneske web sranice koje sadrže cijeli niz podaaka i dokumenaa u vezi s ovom emaikom. 22 I z v j e š ć e o z a š i i o k o l i š a - h g r u p e z a I z v j e š ć e o z a š i i o k o l i š a - h g r u p e z a

13 Pokazaelji o ujecaju na okoliš, kao dodaak radicionalnim financijskim pokazaeljima, posaju sve važnijima za moderno upravljanje poduzećem, bez obzira na područje akivnosi. Ovi se insrumeni korise za planiranje, konrolu, uspoređivanje i izvješćivanje o akivnosima na zašii okoliša, a sadrže informacije koje se korisno mogu uporijebii u različiim zadacima, popu usposavljanja općih i posebnih ciljeva i konrole njihovog ispunjavanja. Mogu se korisii za provjeru učinkoviosi uporabe prirodnih izvora, uspoređivanje procesa i njihovih rezulaa unuar poslovnih sekora i između njih, dokazivanje usuglašenosi sa zakonskim zahjevima i, konačno, informi- 7. Pokazaelji (indikaori) o ujecaju na okoliš S pomoću pokazaelja planira se, konrolira, uspoređuje i izvješćuje o akivnosima na zašii okoliša ranje zaposlenika, vanjskih zaineresiranih srana - popu banaka i osiguravajućih drušava, invesiora, nevladinih organizacija i svekolike javnosi. Indikaori koji se prae i prikazuju rebaju bii u izravnoj vezi s aspekima okoliša određene organizacije i kvanificiraju veličinu ujecaja određenog aspeka na okoliš. Prema međunarodnom sandardu ISO 14001, pod aspekom okoliša podrazumijevamo elemene akivnosi, proizvoda i usluga organizacije koji mogu imai ujecaja na okoliš. Slijedom uzročno-posljedičnog odnosa između aspeka okoliša i njegovog ujecaja na okoliš, pod ujecajem podrazumijevamo svaku promjenu okoliša, bilo šenu ili povoljnu, koja je u cjelini ili djelomično prouzročena akivnosima, proizvodima i uslugama organizacije. Uzimajući u obzir djelanos T-HT-a kao elekomunikacijskog operaora, iskusva drugih europskih elekomunikacijskih operaora udruženih u ETNO e iskusva DT-a AG, aspeke okoliša T-HT-a možemo razvrsai na sljedeći način: n Uporaba i zagađenje la (uključujući zgrade) n Uporaba sirovina (papir, kabeli, elefonski supovi) n Uporaba elekrične energije n Uporaba energije za grijanje i hlađenje prosorija n Uporaba fosilnih goriva za prijevoz n Porošnja vode n Emisije u zrak n Proizvodnja opada n Svaranje buke n Korišenje krajolika n Svaranje elekromagneskog zračenja. Za navedene skupine aspekaa okoliša u nasavku su dani pokazaelji koji opisuju njihov ujecaj na okoliš kao posljedicu svakodnevnih redoviih akivnosi koje se obavljaju u T-HT-u. Za neke od ovih aspekaa ujecaj je dan opisno jer ne posoje egzakni numerički pokazaelji koji bi ga kvanificirali. Zbirni pokazaelji o ujecaju na okoliš u T-HT Grupi U sljedećoj abeli dan je zbirni prikaz svih pokazaelja o ujecaju na okoliš u T-HT Grupi za godinu razvrsanih prema prehodno navedenim aspekima okoliša. Podaci su prikupljeni unuar T-HT Grupe od: T-Mobilea Hrvaska, Sekora za središnju nabavu i logisiku, Sekora za upravljanje nekreninama, Sekora za upravljanje voznim parkom i odgovarajućih regionalnih odjela iz sve čeiri Regije - sjever, zapad, jug i isok, uz podršku Računovodsva i Sekora za izvješćivanje (korporaivni i T-Com). Indikaor Voda Porošnja vode Energija Ukupna porošnja (bez vozila) Energija, elekrična Porošnja elekrične energije Energija, grijanje Porošnja energije za grijanje i agregae Papir Ukupno papira Vozila Broj vozila Porošnja goriva Prijeđeni kilomeri Porošnja goriva na 100 km Količina opada (ne uključuje kućni opad) Ukupna količina opada jedinice m 3 TJ TJ TJ mil l mil km l/100km ,5 351,7 113,8 326, ,24 33,9 6,56 869, ,2 347,1 130,1 424, ,48 36,9 6, ,8 Porošnja resursa T-HT nije proizvodna kompanija, već pruža elekomunikacijske usluge svojim korisnicima e se u svojim poslovnim procesima ne korisi sirovinama u klasičnom smislu, ali korisi energiju, papir, vodu, zgrade, elekrične i elekroničke uređaje i opremu, mealne i opičke kabele, id. u svim svojim poslovnim akivnosima (izgradnja, održavanje i proširivanje nepokrenih i pokrenih elekomunikacijskih mreža i IT susava i pružanje usluga). Iskorišavanjem la za zgrade, parkirališa i skladiša nasaju razni ujecaji na okoliš koje je, akođer, porebno uzei u obzir. Energija Najveći ujecaj koji kompanija osvaruje izravno ili neizravno na okoliš jes porošnja energije porebne u njenim poslovnim procesima: elekrične energije za rad elekomunikacijske i IT opreme, energije za grijanje/hlađenje poslovnih prosorija i goriva za vozila i dizel-elekrične agregae, id. Razdioba vrsa energije (bez goriva za vozila) pokazuje da se T-HT Grupa većinski korisi elekričnom energijom (75% od ukupne porošnje energije koja je u godini iznosila 465,5 TJ), dok kod osalih vrsa energije prevladava udio ekološki prihvaljivijih (plin, cenralno grijanje) u odnosu na loživo ulje, čiji udio opada. Elekrična energija Za T-HT Grupu od osobie je važnosi elekrična energija čijom porošnjom neizravno uječe na okoliš puem emisija koje nasaju prigodom njene proizvodnje. Proizvodni kapaciei iz kojih se elekričnom energijom opskrbljuju porošači u Hrvaskoj (pa ako i T-HT Grupa) sasoje se od hidroelekrana (43% proizvedene energije), ermoelekrana (38%) i nuklearne elekrane (19%). Tijekom godine ukupno je za rad elekomunikacijske i IT opreme, hlađenje, grijanje, rasvjeu, pogon dizala i sl. porošeno 97,7 GWh elekrične energije, čime je proizvedeno oko CO 2. U okviru T-HT Grupe za sada samo T-Mobile Hrvaska iskorišava energiju iz vlasiih obnovljivih izvora: sunčevu energiju i energiju vjera za napajanje deseak baznih posaja. Goriva za grijanje Izgaranjem goriva za grijanje svaraju se plinovi koji pridonose učinku saklenika. Šo se iče emisija u zrak opadnih plinova (CO 2, SO 2 i NO 2 ), izgaranje loživog ulja najviše pridonosi zagađenju, a posoji i velik rizik pri njegovom ransporu i skladišenju zbog mogućnosi izlijevanja i ime zagađivanja la i vodenih okova. U T-HT Grupi za grijanje se korise eksra lako loživo ulje i plin, a dio objekaa spojen je na cenralno grijanje za gradsku čevr. Ugljenom, kao energenom koji izgaranjem najviše onečišćuje okolinu, T-HT Grupa se ne korisi za grijanje. Vrsa energena/način grijanja Cenralno Plin Loživo ulje Ukupno jedinice MWh MWh MWh MWh , ,134 Napomena: koeficijen prevorbe 1GWh = 3,6 TJ 24 I z v j e š ć e o z a š i i o k o l i š a - h g r u p e z a I z v j e š ć e o z a š i i o k o l i š a - h g r u p e z a

14 Plin 10% Ukupno 129,31 GWh Lož ulje 9% El. energija 73% Cenralno 8% Plin 10% Ukupno 132,53 GWh Uz smanjenje ukupne količine porošene energije u u odnosu na godinu, udio elekrične energije se povećao za 2% uz minimalni poras porošnje od 1,35%. Porošnja svih osalih energenaa se smanjila uz zadržavanje jednakog udjela u porošnji kao i u godini, osim udjela loživog ulja koji se smanjio, šo je pozivno s ekološkog sanoviša i za posljedicu ima smanjenje količine izravne emisije CO 2. Pogonska moorna goriva Moorna vozila iz voznog parka T-HT-a pridonose učinku saklenika, emisiji opadnih plinova koji zagađuju zrak e ukupnom riziku za okoliš koji je svojsven djelanosi ranspora i uporabi goriva i maziva. Porošnja goriva za vozila ukupno l Benzin l Dizel l Broj vozila na benzinski pogon kom. na dizelski pogon kom. Osobna vozila kom. Terena vozila kom. Ukupan broj prijeđenih km vozila kompanije km na benzinski pogon km na dizelski pogon km Porošnja goriva l/100km El. energija 75% Lož ulje 7% Cenralno 8% , ,7 T-HT Grupa je u godini nasavila obnavljai vozni park čiji je prosjek sarosi smanjen na 3 godine i 3 mjeseca. Prema podacima o porošnji goriva i prijeđenim kilomerima vidljiv je napredak u smanjenju porošnje goriva na 100 km. U godini bila je u ijeku implemenacija IT susava upravljanja voznim parkom Flee Managemen Sysem, sofisicirane aplikacije koja ima znaan učinak na cjelokupno poslovanje voznoga parka, procese Sekora za upravljanje voznim parkom i pripadajuće konrolne mehanizme e, konačno, na osvarivanje znanih ušeda zbog veće učinkoviosi u ovom segmenu poslovanja. Glavna obilježja i prednosi susava za upravljanje voznim parkom: n povećana sigurnos vozila i vozača i povećanje zadovoljsva korisnika; n povećana efikasnos vozila i poslovanja: voznim se parkom upravlja on-line, a isodobno se prikupljaju podaci važni za donošenje sraeških odluka; n opimizacija roškova: smanjenje kilomeraže, sanice, adminisracije, roškova komunikacije s vozačima, goriva, održavanja; n nadzor i analiza rua vozila preko inerneskog porala; n jednosavna komunikacija vozača i logisičkog cenra n konrola i analiza roškova svaranja preposavki za opimalno upravljanje voznim parkom; n auomasko generiranje i upravljanje radnim nalozima i osalom adminisracijom voznog parka (roškovi, promene dozvole, redovii servis, zamjena guma i sl.). Papir U proizvodnji papira, naročio vrlo kvalienih vrsa bijelog papira, porebna je velika količina energije, vode i drvne mase, šo znano uječe na okoliš. Recikliranjem sarog papira posižu se ušede u proizvodnji, a šede se i šumske površine koje su vrlo značajne za očuvanje Zemljine amosfere. Svaka ona recikliranog papira spašava 17 sabala, liara vode za njegovu preradu, 600 cm3 prosora i oliko energije koliko bi u području umjerene klime bilo dovoljno za zagrijavanje prosječne kuće ijekom pola godine. Papir A4 (prin / fookopiranje) A4 (prin / fookopiranje) Telefonski imenici Ukupno papira A4 (prin / fookopiranje) A4 (prin / fookopiranje) jedinice milijuni lisova 47,7 241,5 84, isuće lisova po zaposlenom 6,752 kg po zaposlenom 34,4 57,4 289,1 135,0 424,0 7,616 38,3 Unapređenjem uredskog poslovanja, npr. primjenom elekroničkog susava kolanja spisa i svakodnevnom uporabom elekroničke poše u inernom i eksernom komuniciranju, smanjena je u godini za 16,5% količina porošenog papira formaa A4 u odnosu na godinu. Porošnja papira po zaposleniku, izraženo brojem lisova papira za ispis/fookopiranje po zaposleniku, akođer je smanjena 10% unaoč smanjenju ukupnog broja zaposlenika u godini. Telefonski imenici, za koje se roše velike količine papira, iskaju se svake dvije godine (poslovni i korisnički) pa se, sukladno ome, kao i u ovisnosi o regijama za koje se iskaju, i količina porošenog papira razlikuje od godine do godine. Objava elefonskih imenika na Inerneu i izdavanje na CD-u predsavlja korisnu alernaivu za ušedu papira. Voda Voda predsavlja jedno od najznačajnijih prirodnih bogasava Republike Hrvaske, a s količinama raspoložive zdrave pike vode Hrvaska spada među najbogaije zemlje u Europi. Soga zagađivanje voda, naročio opadnim vodama, predsavlja velik ekološki problem. T-HT Grupa se korisi vodom u saniarne svrhe i za piće, u klimaizacijskim susavima e u susavima za gašenje požara, a nii jedan od naših poslovnih procesa ne predsavlja opasnos za zagađenje vodenih okova. Opadne vode iz naših poslovnih objekaa ispušaju se u komunalne kanalizacijske susave, a amo gdje posoji opasnos od izlijevanja ulja u kanalizaciju posoje separaori koji o sprečavaju (npr. HoTo poslovni oranj). U T-HT Grupi je u godini ukupno porošeno približno 180 isuća m3 vode, šo predsavlja povećanje od oko 5,5% u odnosu na prehodnu godinu. Krajolik i lo, nekrenine Ujecaj na okoliš: izgled krajolika, prosorni uvjei i zauzimanje la nekreninama s ujecajem na eko-susav (bio raznolikos) i prirodnu ravnoežu vodenih okova. Lokalne zajednice su posebno osjeljive na narušavanje izgleda krajolika posavljanjem baznih posaja mobilnih mreža. U pogledu ujecaja na izgled krajolika, T-Mobile vodi računa o zaečenim ambijenalnim vrijednosima. Primjerice, pri posavljanju baznih posaja i anena na jadranskim oocima svi su zahvai usklađeni s prirodnim i građevinskim obilježjima oga podneblja, a neke od posavljenih anena i baznih posaja za rad iskorišavaju solarnu ili energiju vjera. Osim oga, već je oprije uobičajeno da su u posebno vrijednim krajolicima, npr. u nacionalnim parkovima i parkovima prirode, anenski supovi baznih posaja zajednički s drugim operaorima kako bi se šo manje narušio izgled krajolika. U fiksnoj elefoniji, zračne prisupne mreže akođer česo negaivno uječu na izgled lokalnog krajolika. Uklanjanjem zasarjelih i ijekom raa devasiranih zračnih mreža i, umjeso njih, izgradnjom podzemnih prisupnih mreža, T-HT poziivno uječe na poboljšanje izgleda lokalnog krajolika. Za svoje redovio poslovanje T-HT se korisi nekreninama čiji se broj i ukupna površina korisnog prosora s vremenom mijenjao. Kompanija ima vlasie prosore, prosore u najmu, ali i prosore koji nisu ni jedna od ovih kaegorija. Okvirno se radi o ukupno oko 372 isuća m2 neo razvijene površine koja služi za urede, kao prodajni prosor, za smješaj uređaja, skladiša, garaže i sl. Emisije i opad Emisije opadnih plinova Opadni plinovi koji se emiiraju u zrak obuhvaćaju ugljični dioksid (CO 2 ) - uječe na svaranje učinka saklenika, sumporni dioksid (SO 2 ) - uječe na svaranje zimskog smoga i kiselih kiša, e dušikove okside (NO i NO 2 ) - uječu na svaranje ljenog smoga i kiselih kiša. Glavni izvori opadnih plinova u T-HT-u su vozni park i ložiša kolova (sacionarni izvori) koji služe za grijanje radnih prosorija, a u manjoj mjeri i sacionarni i pokreni dizel-elekrični agregai. Dio emisija u zrak od voznog parka T-HT Grupe, koji se odnosi na emisiju CO 2, izračuna je prema porošnji goriva i fakorima za pojedinu vrsu goriva (1 l dizela = 2,62 kg CO 2, 1 l benzina = 2,32 kg CO 2 ; izvor: The 2004 Human Reusources and Susainabiliy Repor, DT AG). Emisija CO 2 CO 2 /km jedinice g/km , ,2 Zamjeno je smanjenje emisije CO 2 /km šo je posljedica povećanja udjela novih ehnološki naprednijih dizelskih vozila u ukupnom broju vozila kojima se korisi T-HT Grupa, koja roše manje goriva. Pri regisraciji svojih vozila, svake godine T-HT plaća posebnu naknadu za okoliš za vozila na moorni pogon koja se, sukladno zakonu, uplaćuje u Fond za zašiu okoliša i energesku učinkovios. Sukladno zakonskim propisima ispušanje onečišćujućih vari u zrak iz sacionarnih izvora uvrđuje se mjerenjem u redoviim vremenskim razmacima na svakom ispusu sacionarnog izvora emisije. Mjerenja obavljaju ovlašene organizacije, a izvješća se redovio dosavljaju županijskim uredima za zašiu okoliša koji vode zakonom propisani kaasar emisija u okoliš. Podaci iz ih kaasara predsavljaju osnovu za plaćanje naknada za emisije SO 2, NO 2 i CO 2 u zrak iz sacionarnih izvora koje naplaćuje Fond za zašiu okoliša i energesku učinkovios. Naknada za emisije CO 2 počela se naplaćivai od sredine godine. Za godinu prijavljene su sljedeće količine emisija opadnih plinova iz sacionarnih izvora za koje posoji akva obveza: Emisija SO 2 NO 2 CO 2 jedinice 4,87 4, ,51 5,92 5, ,51 Ukupna emisija iz sacionarnih izvora snage veće od 100kW je smanjena u odnosu na prehodnu godinu s obzirom na manju porošnju energenaa e kvalienije održavanje susava grijanja. Opad Prema Zakonu o opadu (NN 178/04), opad je svaka var ili predme određen kaegorijama opada propisanima provedbenim propisom ovoga Zakona, koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbacii. Općenio, opad predsavlja znaan priisak na okoliš, uječući na kvalieu zraka, vode i la u mjeri koja ovisi o načinu odlaganja i/ili meodi uporabe. Najveća količina opada u T-HT-u odnosi se na proizvodni opad koji se svara u procesima unapređivanja, obnavljanja i rekonsrukcije dijelova elekomunikacijske mreže i IT susava, njihovog održavanja e prigodom presanka rada pojedinih mrežnih plaformi, odnosno ehnoloških cjelina, 26 I z v j e š ć e o z a š i i o k o l i š a - h g r u p e z a I z v j e š ć e o z a š i i o k o l i š a - h g r u p e z a

15 kad se demoniranjem svaraju određene količine suvišne elekomunikacijske i IT opreme i drugih maerijalnih sredsava. Dio akve opreme je moguće ponovno uporabii unuar T-HT-a (za izvornu namjenu ili za rezervne dijelove), prodai ili donirai u dobrovorne svrhe, a dio zasarjele, neporebne ili unišene elekomunikacijske i IT opreme i drugih maerijalnih sredsava proglašava se opadom (uglavnom elekrični i elekronički opad) s kojim reba posupai na odgovarajući način radi sprečavanja zagađivanja okoliša. Prema Zakonu o opadu ovaj opad spada u skupinu posebnih kaegorija opada, a budući da neki njegovi dijelovi ili komponene mogu sadržavai opasne vari, one ga u om dijelu svrsavaju u opasan opad s kojim, na odgovarajući način, sukladno Zakonu i na njemu baziranim posebnim Pravilnicima, reba i posupai. Kako bi zbrinjavanje proizvodnog opada bilo brzo i efikasno, pri Sekoru za središnju nabavu i logisiku djeluje Grupa za gospodarenje opadom koja vodi brigu o pravodobnom informiranju svih zaposlenika i njihovom upućivanju na pravilno soriranje pojedinih vrsa opada e o osiguravanju dovoljnog broja odgovarajućih spremnika i pravodobnom odvozu opada. U skladu s Pravilnikom o gospodarenju opadnim elekričnim i elekroničkim uređajima i opremom (NN 74/07) na većem broju lokacija T-HT-a posavljeni su spremnici za prikupljanje manjih opadnih EE uređaja i opreme, npr. kalkulaora, CD-a i DVD-a, ipkovnica, raznih punjača i drugih uređaja i slične opreme koja se ne vodi kao osnovno sredsvo ili sini invenar. U svakoj je regiji posavljen po jedan spremnik za odlaganje rasvjenih fluorescennih cijevi (koje sadrže živu), u T-Cenrima i 30 osalih prosora kompanije su spremnici za odlaganje isrošenih baerija, na 32 lokacije su spremnici za odlaganje opadnog papira, na 11 lokacija nalazi se 84 spremnika za prikupljanje PET ambalaže, posavljena su 122 spremnika za prikupljanje opadnih onera, na 6 lokacija posavljen je po jedan spremnik za prikupljanje opadnog ulja, anifriza i zauljene ambalaže. Nadalje, Grupa za gospodarenje opadom vodi brigu o sklapanju ugovora s ovlašenim vrkama, pravodobnoj koordinaciji zaposlenika naše kompanije koji rade na gospodarenju opadom, o pošivanju zakonskih i podzakonskih akaa iz ove oblasi i njihovom provođenju, e sasavljaju porebiu dokumenaciju koja se odnosi na opad. Sukladno Pravilniku o gospodarenju opadom (NN 23/07) vode se Očevidnici o nasanku i ijeku opada u elekroničkom obliku, ako da je u svako doba dosupna informacija o vrsi i količini zbrinuog opada. Pravilnik o gospodarenju opadnim elekričnim i elekroničkim uređajima i opremom koji je donesen godine određuje da proizvođači i izravni uvoznici elekričnih ili elekroničkih uređaja, koji akve uređaje savljaju na ržiše u RH, imaju obvezu o prijavljivai Fondu za zašiu okoliša i plaćai naknadu za zbrinjavanje. Ta se obveza odnosi i na T-HT koji, iako nije veliki uvoznik EE opreme, od kolovoza g. redovio mjesečno prijavljuje uvezene količine i plaća propisanu naknadu koja iznosi 2,25 kn/kg. Iso ako, u skladu s obvezom iz ovog Pravilnika, omogućeno je korisnicima da prigodom kupnje nekog od elekroničkih uređaja iz ponude T-Cenara na isome mjesu vrae slični rabljeni uređaj po načelu jedan za jedan, koji će poom bii propisno ekološki zbrinu. Tijekom godine T-Mobile je ekološki zbrinuo kg sare anenske opreme (mealni i elekronički opad) e kg neispravne uredske IT opreme. Unapređenjem IT opreme u kompaniji sariji su modeli donirani. U kompaniji se odvajaju i prikupljaju papir, saklo, PET i karonska ambalaža, šo se predaje na oporabu ili ekološko zbrinjavanje. Količina opada (ne uključujući kućni opad Prikupljeni papir Bakreni kabeli Meali Indusrijski opad Osali opad PET/PHD cijevi Toneri Ukupno neopasnog opada Različii opasni opad Akumulaori i baerije Ukupno opasnog opada Ukupno jedinice 165,82 16,69 153,45 204,54 190,73 1,45 4,48 737,16 32,99 99,73 132,72 889,88 198,27 1,44 225,34 230,94 196,90 121,67 1,60 976,17 4,87 315,77 320, ,80 Buka Buka ne proizvodi opipljiv ujecaj na okoliš, ali zbog svoga karakera predsavlja smenju živim bićima (ljudima i živoinjama) koja su joj izložena. Izvori buke u redoviom poslovanju T-HT-a mogu bii moorna vozila i radni srojevi u sasavu T-HT-ovog voznog parka, dizel-elekrični agregai e klima-uređaji. U godini nisu zabilježene priužbe građana na buku uzrokovanu akivnosima T-HT-a, a redoviim mjerenjima buke, koja se provode u okviru akivnosi zašie na radu, nije zamijećeno prekoračenje Zakonom i Pravilnicima propisane dozvoljene razine buke. Neionizirajuće elekromagnesko zračenje Kao i buka, emisije elekromagneskog zračenja nisu opipljive. Prema posojećim saznanjima, neionizirajuća elekromagneska polja ne predsavljaju opasnos za ljude nii ekološki problem, iako u javnosi u vezi s ime posoji određena razina zabrinuosi. Važeća zakonska ograničenja su zasnovana na oplinskom učinku i u obzir uzimaju načelo predosrožnosi. U T-HT Grupi T-Mobile Hrvaska ima koncesiju za rad mreže GSM susava i pružanje usluga mobilnih komunikacija, a godine počela je s radom i pružanjem usluga mreža reće generacije (UMTS), u skladu s dobivenom koncesijom. U Hrvaskoj je na snazi Pravilnik o zašii od elekromagneskih polja (NN 204/2003, NN 15/2004) koji je izdalo Minisarsvo zdravsva. Sva elekomunikacijska oprema podliježe odredbama Pravilnika o ograničenjima jakosi elekromagneskih polja za radijsku i elekomunikacijsku erminalnu opremu (NN 183/2004). Međunarodni sandard za ograničenje izloženosi vremenski promjenjivim elekričnim, magneskim i elekromagneskim poljima (do 300 GHz) izdala je Međunarodna komisija za zašiu od neionizirajućeg zračenja (ICNIRP). Ta sigurnosna ograničenja prihvaila je Svjeska zdravsvena organizacija UN-a za cijeli svije pa ih ako primjenjuje i T-Mobile Hrvaska. Međuim, u usporedbi s im sandardima, hrvaski su pravilnici čak 2,5 pua sroži. Bazne posaje T-Mobileove GSM mreže razvijene su, esirane i uključene u rad u skladu s međunarodnim sandardima i zahjevima. T-Mobile od proizvođača opreme dobiva cerifikae koji pokazuju da bazne posaje ispunjavaju sigurnosne zahjeve ICNIRP-a e odgovaraju nizu sandarda za sigurnos proizvoda i elekromagnesku kompaibilnos e općim ehničkim propisima. Također, sve bazne posaje imaju Povrdu o sukladnosi s nizom europskih i svjeskih normi (EN 60950, EN 60215, EN 50358, EN V1.4.1, EN V1.1.1 i V1.2.1, EN ) koju izdaje Hrvaska agencija za elekomunikacije. Sve dosadašnje sudije o biomedicinskim učincima elekromagneskih polja u susavima mobilnih komunikacija pokazale su da ona nemaju šenih ujecaja na ljudsko zdravlje. Zdravlje i sigurnos svojih korisnika i drušvene zajednice općenio za T-Mobile su od ključne važnosi. U om smislu T-Mobile, kao odgovorna elekomunikacijska vrka, podržava i poiče opsežna i dealjna znansvena israživanja e koninuirano prai israživanja cijelog niza organizacija, nezavisnih skupina, sručnih imova i znansvenika o ujecaju elekromagneskih polja, a sve u svrhu informiranja i educiranja javnosi o ovoj problemaici. Na poicaj T-Mobilea Hrvaska, Fakule elekroehnike i računarsva u Zagrebu je u prosincu godine izradio Sudiju značenja korišenih izvora s obzirom na razine emiiranih elekromagneskih polja. Cilj Sudije bio je da se uvrdi zadovoljavaju li GSM i UMTS susavi pokrenih komunikacija vrke T-Mobile Hrvaska d.o.o. posojeće propise o zašii od elekromagneskih polja. Sudija je bazirana na rezulaima mjerenja provedenih u blizini baznih posaja T-Mobilea Hrvaska, koje su obavile vrke ovlašene od Minisarsva zdravsva i socijalne skrbi RH za poslove zašie od elekromagneskih polja: Doron Ne d.o.o. i Končar - Insiu za elekroehniku d.d. Izabran je mjerni uzorak od 93 bazne posaje, šo je 7,17 poso od ukupnog broja baznih posaja GSM susava. Za susav UMTS mjerenja su napravljena na 18 baznih posaja (11,92 poso od ukupnoga broja baznih posaja og susava). Ukupno je napravljeno mjerenje razine elekromagneskog polja na 661 mjernoj očki, od čega ih je 556 u okolini baznih posaja GSM susava i 105 u okolini baznih posaja UMTS susava. Za mjerenje je izabran reprezenaivan uzorak, no na područjima povećane osjeljivosi (ambulana, bolnica, škola, fakule, vrić) izmjerene su sve posojeće lokacije. Rezulai mjerenja povrđuju kako sve bazne posaje susava GSM i UMTS u vlasnišvu T-Mobilea Hrvaska d.o.o. iz mjernog uzorka zadovoljavaju sve propise o zašii od elekromagneskih polja koji su na snazi u Republici Hrvaskoj. Dapače, izmjerene razine elekričnog polja i gusoće snage u većini mjernih očaka znano su niže od graničnih razina. U 99,28 poso mjernih očaka za susav GSM i 100 poso mjernih očaka za susav UMTS izmjerena razina gusoće snage čak je manja od 10 poso od odgovarajuće granične razine. Sve bazne posaje T-Mobilea zadovoljavaju sve propise RH o zašii od elekromagneskih polja Uvrđeno je da sve kolocirane bazne posaje susava GSM i UMTS zadovoljavaju uvje za isodoban rad više izvora elekromagneskog polja na različiim frekvencijama. Popunim zadovoljavanjem graničnih razina referennih veličina važećih u Hrvaskoj, s izmjerenim vrijednosima koje su u više od 99 poso slučajeva čak ispod vrijednosi od 10 poso granične razine, bazne posaje susava GSM i UMTS u vlasnišvu T-Mobilea Hrvaska zadovoljavaju sve zakonske propise u vezi sa zašiom ljudi od elekromagneskih polja koji su na snazi u Republici Hrvaskoj. Time je osigurana zašia ljudi od izloženosi elekromagneskim poljima, a ispiane mjerne očke u okolici promaranih baznih posaja sigurne su za boravak ljudi. Eko-efikasnos T-HT Grupe Eko-efikasnos je upravljačka filozofija razvijena od Svjeskog poslovnog savjea za održivi razvoj (EBCSD) koja poiče poslovne subjeke na raženje ekoloških unapređenja kojima se isodobno posižu ekonomske korisi. Ona je usredoočena 28 I z v j e š ć e o z a š i i o k o l i š a - h g r u p e z a I z v j e š ć e o z a š i i o k o l i š a - h g r u p e z a

16 na poslovne prilike i omogućava kompanijama da posanu ekološki odgovornije i profiabilnije, promiče inovacije, a ime ujedno ras i konkurennos. Prema definiciji WBCSD-a, eko-efikasnos se posiže isporukom po konkurennoj cijeni roba i usluga koje zadovoljavaju ljudske porebe i donose kvalieu živoa, uz isodobno salno smanjivanje ekološkog ujecaja i inenziea iskorišavanja resursa ijekom cijelog živonog vijeka ih proizvoda/usluga. Ukrako, eko-efikasnos se bavi svaranjem više vrijednosi uz smanjeni ujecaj na okoliš. Eko-efikasnos je prvensveno poslovni koncep jer govori jezikom poslovnih subjekaa. Pojednosavljeno, ona kaže da ima poslovnog smisla posai efikasnijim. Eko-efikasnos poziva poslovne subjeke da osvaruju više vrijednosi uz manje porošenog maerijala i energije i uz smanjenje emisija. Primjenjiva je na sve dijelove kompanije, na markeing i razvoj proizvoda iso kao i na proizvodnju ili disribuciju. U osnovi se bavi rima općim ciljevima: smanjivanjem porošnje resursa, smanjivanjem ujecaja na prirodu i povećanjem vrijednosi proizvoda ili usluga. Definicija eko-efikasnosi kao ključnog pokazaelja supnja ekološke izvedbe kompanije u načelu podrazumijeva omjer dvaju elemenaa: negaivnog ekološkog ujecaja uzrokovanog njenim djelovanjem i pri ome svorene dodane vrijednosi, pri čemu je eko-efikasnos o veća šo je svorena dodana vrijednos proporcionalno veća od šee nanesene okolišu, odnosno šo je a šea proporcionalno manja od svorene dodane vrijednosi. Veći brojčani iznos ovog pokazaelja ukazuje na bolju izvedbu kompanije, odnosno na njezin poziivan (ili manje negaivan) ujecaj na okoliš. Da bi se mogli izračunai pokazaelji eko-efikasnosi elekomunikacijskog operaora, porebno je procijenii vrijednos njegove proizvodnje i njegovog ujecaja na okoliš. U T-HT Grupi se vrijednos proizvodnje, slično kao i kod drugih elekomunikacijskih operaora, najbolje može prikazai kroz naplaćeni elekomunikacijski prome, a ujecaj na okoliš kroz ukupno porošenu energiju. Naplaćene minue promea u pokrenim i nepokrenim mrežama Ukupan prome Promena eko-efikasnos Dodana vrijednos (Added value) Financijska eko-efikasnos jedinice mil min ekv.mil Gbi bi/j mil HRK HRK/MJ ,4 363, ,2 30 Izvješće o zašii okoliša - h grupe za ,4 176, , ,8 95, ,4 EBITDA: Earnings Before Ineres, Taxes, Depreciaion and Amorisaion Dodana vrijednos (Added value): EBITDA + roškovi zaposlenih Napomena Korporaivnog sekora za izvješćivanje: EBITDA i roškovi osoblja ne moraju se nužno podudarai s izvješćima slanima u DT unuar redoviog izvješćivanja prema DT-u (moguće odsupanje cca ±2%) zbog razlike u sandardima i srukuri izvješćivanja. bi/j Eko-efikasnos Promena eko-efikasnos Financijska eko-efikasnos Telekomunikacijski prome se sasoji od svih bia informacija koji eku kroz mrežu, a naplaćeni su korisnicima (nenaplaćeni prome se ne razmara kao dio vrijednosi proizvodnje). Prome se mjeri vremenom (naplaćenim minuama) i množi sa širinom frekvennog pojasa ili izravno naplaćenim opsegom promea [bi]. Minue naplaćene korisnicima se prevaraju u ekvivalenne bie primjenom konverzijskih fakora: za PSTN 64 kbis/s, odnosno za GSM 13,6 kbis/s. ADSL prome se naplaćuje prema opsegu osvarenog promea (Mbi/mj). S obzirom na razne arifne modele e kompleksnos računa, u proračunu se korisi prosječan broj minua po korisniku godišnje u pokrenoj mreži. Kao mjera ujecaja na okoliš kod elekomunikacijskih operaora uzima se ukupna porošnja energije izražena u jouleima (J). Pokazaelj eko-efikasnosi elekomunikacijskog operaora se soga računa kao financijska dodana vrijednos (EBITDA + roškovi zaposlenih) u odnosu na ukupno porošenu energiju [HRK/MJ] ili kao ukupan broj bia (proizvodna vrijednos) u odnosu na ukupno porošenu energiju [bi/j]. U godini T-HT Grupa je osvarila 11,2 HRK po MJ porošene energije (ukupna energija bez energije vozila), a količina promea je bila 363,8 bia po J porošene energije. Time je financijska eko-efikasnos u odnosu na prehodnu godinu blago porasla, a promena eko-efikasnos se više nego udvosručila. Uzrok om povećanju je udvosručenje u odnosu na prehodnu godinu ukupnog promea izraženog u ekvivalennim Gbiima zbog porasa broja ADSL korisnika i porasa promea širokopojasnih usluga. T-HT Grupa će i dalje ežii poboljšanju svoje eko-efikasnosi u oba njezina vida, kroz povećanje dodane vrijednosi i prijenos veće količine promea u odnosu na količinu porošene energije. HRK/MJ 11,4 11, ,8 10,6 10,4 10,2 10 Eko-efikasnos se bavi svaranjem više vrijednosi uz smanjeni ujecaj na okoliš

17 8. Troškovi i prihodi u vezi s okolišom Troškovi u vezi s okolišem dio su ukupnih maerijalnih roškova kompanije, a prihodi su osvareni prodajom uglavnom mealnog opada Udio pojedinih vrsa roškova - godina 46,18% 50,46% Energija Voda i odvodnja Zbrinjavanje opada Usluge, doprinosi i naknade 1,39% 1,97% Razdioba roškova u vezi s okolišem - godina 8% 15% 31% 1% Gorivo, grijanje + osalo Gorivo, prijevoz 2% Različie usluge Zbrinjavanje opada 10% 33% Troškovi U T-HT-u roškovi koji se na bilo koji način iču okoliša uzrokovani su porošnjom elekrične energije i različiih vrsa energenaa za grijanje, pogon moornih vozila i drugih srojeva, porošnjom vode i odvodnjom opadnih voda, zbrinjavanjem opada, korišenjem različiih usluga u vezi s okolišem id. i dio su ukupnih maerijalnih roškova kompanije. Praćenje svih roškova koji su u vezi sa zašiom okoliša ima dva jednako važna i međusobno povezana cilja: s jedne srane, kroz opimizaciju i smanjivanje porošnje pojedinih vrsa resursa posiže se ekološki cilj smanjivanja negaivnog ujecaja na okoliš, dok se s druge srane povoljno uječe na poslovni rezula vrke kroz opimizaciju i smanjenje roškova poslovanja. Bez oga nije moguće nii imai uvid u poziivan ujecaj ekoloških mjera koje se provode u kompaniji na njenu ukupnu ekonomsku izvedbu. Troškove o kojima je riječ nalazimo u ri glavne roškovne kaegorije, a njihov ukupan iznos u godini bio je 162,66 milijuna kn, šo je za 5,78% manje nego u prehodnoj, godini (172,65 milijuna kn). U odnosu na ukupne maerijalne roškove kompanije o predsavlja 5,02% (5,84% u godini). Ovo smanjenje udjela je posljedica isodobnog povećanja ukupnih maerijalnih roškova kompanije i smanjenja roškova u vezi s okolišem u godini. Pojavili su se i neki novi roškovi u godini kao posljedica novih zakonskih odredbi, kao npr. naknada za zbrinjavanje ambalaže i ambalažnog opada, naknada za zbrinjavanje elekrične i elekroničke opreme i uređaja e naknada za emisiju CO 2, no oni nisu bino ujecali na ukupni iznos roškova u vezi s okolišem. Udio u ukupnim maerijalnim roškovima godine 5,02% 94,98% Troškovi u vezi s okolišem Osali ma. roškovi Troškovi koji su u vezi s okolišem mogu se podijelii u 4 glavne kaegorije: roškovi energije, roškovi za vodu i odvodnju, roškovi za zbrinjavanje opada i roškovi različiih usluga u vezi s okolišem e doprinosa i naknada. U godini udio roškova za usluge, doprinose i naknade se smanjio sa 48% na 46% uglavnom zbog smanjenja roškova za izdvojene usluge čišćenja, dok se udio roškova energije povećao sa 47% na 50,5%. Udio roškova za zbrinjavanje opada već je reću godinu za redom u opadanju i sada čini samo 1,4%, šo je posljedica smanjenja količine proizvedenog i zbrinuog opada e nižih cijena ih usluga koje su posignue s novim ugovornim parnerima. Ukupni roškovi u vezi s okolišem e roškovi usluga, doprinosa i naknada su u odnosu na godinu smanjeni, roškovi energije su neznano porasli, dok su roškovi za porošenu vodu i odvodnju osali na isoj razini, šo se vidi iz sljedećeg dijagrama. Kod roškova energije vidljiv je rend usporavanja rasa, dok je kod roškova zbrinjavanja opada već ri godine zaredom prisuan rend znanog smanjivanja. Troškovi u vezi s okolišem Energija Voda i odvodnja Zbrinjavanje opada Usluge, doprinosi i naknade Ukupno Iz sljedećeg, još dealjnijeg dijagrama vidi se da najveći rošak kompanije u dijelu koji se odnosi na okoliš predsavlja urošena elekrična energija, koju slijedi rošak za različie usluge, u šo je uključen i rošak izdvojenih usluga čišćenja. Sljedeći rošak po udjelu je rošak goriva za grijanje čiji je udio čak za pola manji od prehodnog. El. energija Voda i odvodnja Doprinosi i naknade Ukupni roškovi energije u godini u odnosu na rasli su za 9,8%, dok su u godini u odnosu na rasli za 0,56%. Troškovi elekrične energije, koji su u u odnosu na porasli za 20,7%, u u odnosu na smanjili su se za 0,44%. Troškovi goriva za grijanje porasli su u za 12,25%, šo predsavlja najveći i jedini poras roškova za energiju u odnosu na prehodnu godinu. U iso vrijeme roškovi goriva za prijevoz su pali za 3,95%. I dalje je najveći pojedinačni rošak u roškovima energije onaj za porošenu elekričnu energiju, gdje leži znaan poencijal za smanjenje i opimizaciju. Troškovi energije Gorivo, grijanje + osalo Gorivo, prijevoz El. energija Energija Prihodi U godini su u vezi sa zašiom okoliša osvareni i određeni prihodi prodajom ovlašenim sakupljačima posebno prikupljenog opada s preosalim vrijednim svojsvima kao sekundarne sirovine. Na akav način je od prodaje uglavnom mealnog opada (bakreni kabeli i osali meali) osvaren prihod od ,00 kuna. 32 I z v j e š ć e o z a š i i o k o l i š a - h g r u p e z a I z v j e š ć e o z a š i i o k o l i š a - h g r u p e z a

18 9. ICT i održivi razvoj Odnos informacijskokomunikacijskih ehnologija i održivog razvoja glavno je pianje današnjice Živimo u vrijeme nekih od najvećih promjena kojima je svije ikada svjedočio. Digialna revolucija mijenja način na koji živimo, radimo ili se igramo. Isodobno, rasuća svijes o izazovima održivog razvoja s kojima se suočava naš plane prisiljava čovječansvo na posavljanje binih pianja o smjeru razvoja gospodarsva i načina življenja. Jedno od glavnih pianja današnjice je kako usposavii odnos između informacijsko-komunikacijske ehnologije (ICT) i održivog razvoja. Ako ICT razvijemo i primijenimo na loš način, o može pogoršai svjeske probleme. Može povećai porošnju energije i ubrzai klimaske promjene, pogoršai nejednakos za one koji joj nemaju prisupa i povećai zagađivanje i uporabu resursa poicanjem sve veće porošnje. Ako ICT primijenimo na dobar način, nagrada može bii golema. Te ehnologije mogu pomoći povećanju kreaivnosi i inovaivnosi u rješavanju naših problema, izgradnji zajednica, davanju većem broju ljudi prisupa robama i uslugama i puno efikasnijem korišenju dragocjenih resursa. Donošenjem ispravnih odluka o načinima proizvodnje, kupnje i primjene produkaa informacijsko-komunikacijskih ehnologija imamo sposobnos osigurai goleme drušvene i ekonomske korisi. To može obuhvaćai šednju energije kroz nadziranje i upravljanje njenom uporabom, svaranje efikasnijih ranspornih susava, smanjivanje poreba za puovanjima zbog mogućnosi elekroničkog rgovanja, video-konferencije i drugih oblika elekroničkih ransakcija, kroz proizvodnju manjeg broja fizičkih proizvoda koji roše konačne resurse i unapređenje inerakcije među ljudima i organizacijama. U om koneksu informacijsko-komunikacijske ehnologije se mogu promarai s ri aspeka: drušvenog i ekološkog ujecaja proizvodnje ICT produkaa i kako se može smanjii negaivan ujecaj; ujecaja korišenja ICT produkaa na održivi razvoj, posebno njihovu ulogu u proizvodnji energije i klimaskim promjenama; načina na koji se ICT produki mogu primijenii za poboljšanje živonih uvjea. Procjenjujući roškove i blagodai (korisi), očio je da su izravni ujecaji ICT produkaa manji i da ih je lakše konrolirai. Neizravni ujecaji, na način kako živimo, mnogo su veći i eže je njima upravljai. Izazovi s kojima se suočava poslovni sekor koji se bavi informacijsko-komunikacijskim ehnologijama su kompleksni kao i u drugim sekorima. To međuim ne bi rebalo spriječii ICT indusriju da se uhvai ukošac s problemima i maksimalno iskorisi poencijalne blagodai. Da bi se e blagodai mogle proegnui na cijelu ICT indusriju, rebaju posojai predvodnici u održivom razvoju. U ovom povezanom, odnosno umreženom svijeu svako ima svoju ulogu. U sagledivoj budućnosi u svrhu učinkoviijeg očuvanja okoliša bilo bi porebno da se: n u svaranju produkaa informacijsko-komunikacijskih ehnologija minimizira količina resursa u proizvodnji hardvera i maksimizira drušvena koris za radnike i zajednice u lancu nabave; n u korišenju ICT produkaa radikalno poboljša energeska efikasnos ehnologija, smanji ukupna porošnja energije i poveća korišenje obnovljivih energija, da se osigura ponovna uporaba, recikliranje i odgovorno zbrinjavanje uređaja i opreme e riješi pianje njihovog brzog zasarijevanja; n primjenom ICT produkaa: n svara bogasvo i zadovoljavaju porebe uz manji ujecaj na okoliš, n smanji poreba ljudi i svari za kreanjem, a da se svari efikasnije ransporiraju, n omogući porošačima širi prisup jefinijim i održivijim proizvodima i uslugama, n omogući ljudima da se povezuju, inerakivno surađuju i jačaju svoje zajednice, n omoguće inovacije kojima će se rješavai problemi održivog načina življenja bilo gdje na svijeu. Više od svega, na primjenu ovih novih ehnologija reba gledai kao na priliku da se na kreaivan način uhvai ukošac s izazovima održivog razvoja. Udruživanjem novih ehnologija s drušvenim i insiucionalnim inovacijama može se doći do porebe za radikalnim promjenama načina na koje kompanije, vlade i pojedinci prilaze svojim širim odgovornosima. U krajnjoj liniji sva navedena ri aspeka su međusobno povezana. Ras efikasnosi ICT-a omogući će ljudima da čine više rošeći manje. A efikasnije korišenje ICT-a će djelovorno smanjii ujecaj na okoliš proizvodne faze. ICT mogu pomoći u smanjivanju ujecaja na okoliš onoga šo se čini. Mogu olakšai umrežavanje, udruživanje i djelovanje u rješavanju problema u sve kompliciranijem i povezanijem svijeu. Digialna revolucija može raširii svoje blagodai na sve sekore drušva i u sve kuove planea, donoseći korisi svima bez obzira na lokaciju, dob, invalidnos ili prihod. Pravi je čas da se promisli o brojnim mogućnosima koje ove nove ehnologije donose i o načinima kako ih čovječansvo može iskorisii da bi svije učinili boljim mjesom za živo. (Preuzeo iz članka: Conneced, Forum for he fuure, ravanj 2008.) IZVORI Određeni podaci i informacije preuzei su iz: n T- HT Grupa - Godišnje izvješće za godinu: hp:// n Inerneski poral T-HT-a: hp:// n Publikacije na InraNeu T-HT-a: hp://inrane..h.hr/info/culures/hr-hr/publicaions/ n T-Mobile HR poral / Zašia okoliša: hp:// n Publikacije T-Mobileovog inraneskog porala hp://info.crone.h.hr/group/glnavi/publikacije/pub.asp n Minisarsvo zašie okoliša i prosornog uređenja: hp:// n Fond za zašiu okoliša i energesku učinkovios: hp:// n Inerneske sranice Projeka drušvene odgovornosi poduzeća UNDP-a u Hrvaskoj: hp:// HT - Hrvaske elekomunikacije d.d. Savska cesa 32, Zagreb Sekor za operaivnu podršku i osiguranje kvaliee Odjel za zašiu okoliša Izradili: Ljubica Aničić, dipl. ing. ljubica.anicic@.h.hr Mr. sc. Miroslav Bijele, dipl. ing. miroslav.bijele@.h.hr Priredio: Sekor za operaivnu podršku i osiguranje kvaliee Odjel za zašiu okoliša Izvješće je iskano na ekološki proizvedenom papiru 34 Izvješće o zašii okoliša - h grupe za

19

Port Community System

Port Community System Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS

More information

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet

More information

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces

More information

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam

More information

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako

More information

WWF. Jahorina

WWF. Jahorina WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation

More information

BENCHMARKING HOSTELA

BENCHMARKING HOSTELA BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991

More information

Podešavanje za eduroam ios

Podešavanje za eduroam ios Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja

More information

PROJEKTNI PRORAČUN 1

PROJEKTNI PRORAČUN 1 PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja

More information

Hrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir. Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik

Hrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir. Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik Hrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik ACI Hrvatska (www.forexcroatia.hr) je neprofitna udruga građana Republike Hrvatske koji su profesionalno uključeni

More information

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za

More information

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02

More information

Iskustva video konferencija u školskim projektima

Iskustva video konferencija u školskim projektima Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar www.medskolazd.hr Iskustva video konferencija u školskim projektima Edin Kadić, profesor mentor Ante-Kuzmanic@medskolazd.hr Kreiranje ideje 2003. Administracija Učionice

More information

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri. Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.

More information

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.)

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.) Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD

More information

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)

More information

PROVEDBA KYOTSKOG PROTOKOLA U REPUBLICI HRVATSKOJ

PROVEDBA KYOTSKOG PROTOKOLA U REPUBLICI HRVATSKOJ PROVEDBA KYOTSKOG PROTOKOLA U REPUBLICI HRVATSKOJ dr. sc. Siniša Ozimec KLIMATSKE PROMJENE su promjene klime koje se pripisuju izravno ili neizravno aktivnostima čovjeka koje mijenjaju sastav globalne

More information

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017 PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,

More information

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant

More information

SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA. Ivan Pukšar, UNPAH

SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA. Ivan Pukšar, UNPAH SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA Ivan Pukšar, UNPAH DMK destinacijska menadžment kompanija tvrtka koja koristi svoje opsežno poznavanje turističkih resursa, raspolaže sa stručnim djelatnicima te

More information

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB. 9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98

More information

Uvod u relacione baze podataka

Uvod u relacione baze podataka Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako

More information

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog

More information

STRUKTURNO KABLIRANJE

STRUKTURNO KABLIRANJE STRUKTURNO KABLIRANJE Sistematski pristup kabliranju Kreiranje hijerarhijski organizirane kabelske infrastrukture Za strukturno kabliranje potrebno je ispuniti: Generalnost ožičenja Zasidenost radnog područja

More information

ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP

ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP M. Mitreski, A. Korubin-Aleksoska, J. Trajkoski, R. Mavroski ABSTRACT In general every agricultural

More information

DOSTAVUANJE PONUDA ZA WIMAX MONTENEGRO DOO PODGORICA

DOSTAVUANJE PONUDA ZA WIMAX MONTENEGRO DOO PODGORICA CRNA GORA (1}(02.17&r/4 Ver. O;:, fjr}/ ~ AGENCUA ZA ELEKTRONSKE KOM~~IKACUE J.O.O "\\ L\lax Montenegro" BrOJ o/-lj Podoor'ca.d:ioL 20/1g0d I POSTANSKU DEJATELNOST DOSTAVUANJE PONUDA ZA WIMAX MONTENEGRO

More information

NAUTICAL TOURISM - RIVER CRUISE ONE OF THE FACTORS OF GROWTH AND DEVELOPMENT OF EASTERN CROATIA

NAUTICAL TOURISM - RIVER CRUISE ONE OF THE FACTORS OF GROWTH AND DEVELOPMENT OF EASTERN CROATIA Ph.D. Dražen Ćućić Faculty of Economics in Osijek Department of National and International Economics E-mail: dcucic@efos.hr Ph.D. Boris Crnković Faculty of Economics in Osijek Department of National and

More information

Nejednakosti s faktorijelima

Nejednakosti s faktorijelima Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih

More information

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović

More information

POLITIKA ZAŠTITE OKOLIŠA U RPUBLICI HRVATSKOJ NAKON PRISTUPANJA EUROPSKOJ UNIJI

POLITIKA ZAŠTITE OKOLIŠA U RPUBLICI HRVATSKOJ NAKON PRISTUPANJA EUROPSKOJ UNIJI Željko Požega * Bruno Nekić * 1 Aleksandra Krajnović 2 Preliminary scientific communtication Prethodno znanstveno priopćenje POLITIKA ZAŠTITE OKOLIŠA U RPUBLICI HRVATSKOJ NAKON PRISTUPANJA EUROPSKOJ UNIJI

More information

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual

More information

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj

More information

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Trening: Obzor 2020. - financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Ana Ključarić, Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja PROGRAM DOGAĐANJA (9:30-15:00) 9:30 10:00 Registracija

More information

Sustav ekološkog upravljanja i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) kao dobrovoljni instrument upravljanja okolišem u poslovanju organizacija Hrvatske

Sustav ekološkog upravljanja i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) kao dobrovoljni instrument upravljanja okolišem u poslovanju organizacija Hrvatske Sustav ekološkog upravljanja i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) kao dobrovoljni instrument upravljanja okolišem u poslovanju organizacija Hrvatske mr.sc. Mira Zovko 1, Ines Katić dipl.ing. 1, Dunja Pofuk

More information

Bušilice nove generacije. ImpactDrill

Bušilice nove generacije. ImpactDrill NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza

More information

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:

More information

Bear management in Croatia

Bear management in Croatia Bear management in Croatia Djuro Huber Josip Kusak Aleksandra Majić-Skrbinšek Improving coexistence of large carnivores and agriculture in S. Europe Gorski kotar Slavonija Lika Dalmatia Land & islands

More information

1. Instalacija programske podrške

1. Instalacija programske podrške U ovom dokumentu opisana je instalacija PBZ USB PKI uređaja na računala korisnika PBZCOM@NET internetskog bankarstva. Uputa je podijeljena na sljedeće cjeline: 1. Instalacija programske podrške 2. Promjena

More information

Sustav potpore za program OBZOR 2020.

Sustav potpore za program OBZOR 2020. Sustav potpore za program OBZOR 2020. INFORMATIVNI DAN Obzor 2020. Prioritet:Industrijsko vodstvo Područje: Nanotehnologije, napredni materijali, biotehnologija, napredna proizvodnja i prerada (NMP+B)

More information

Kontroling kao pokretač promjena u Orbico d.o.o. Sarajevo. Orbico Group

Kontroling kao pokretač promjena u Orbico d.o.o. Sarajevo. Orbico Group Kontroling kao pokretač promjena u Orbico d.o.o. Sarajevo Emina Leka Ilvana Ugarak 1 Orbico Group vodeći distributer velikog broja globalno zastupljenih brendova u Europi 5.300 zaposlenika 19 zemalja 646

More information

MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE

MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE 3309 Pursuant to Article 1021 paragraph 3 subparagraph 5 of the Maritime Code ("Official Gazette" No. 181/04 and 76/07) the Minister of the Sea, Transport

More information

Grad Milano Barcelona, Gdanjsk, Bari, Riga, Strasbourg, Porto i ALDA

Grad Milano Barcelona, Gdanjsk, Bari, Riga, Strasbourg, Porto i ALDA Grad Zagreb sudjelovat će kao partner u projektu MEANING - Metropolitan Europeans Active Network, Inducing Novelties in Governance, u okviru: Programa: Europa za građane Potprogram 2: Demokratski angažman

More information

JU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br

JU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br Općina Sedmica obilježavanja ljudskih prava ( 05.12. 10.12.2016.godine ) Analiza aktivnosti Sedmica ljudskih prava u našoj školi obilježena je kroz nekoliko aktivnosti a u organizaciji i realizaciji članova

More information

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA

More information

Upravljanje kvalitetom usluga. doc.dr.sc. Ines Dužević

Upravljanje kvalitetom usluga. doc.dr.sc. Ines Dužević Upravljanje kvalitetom usluga doc.dr.sc. Ines Dužević Specifičnosti usluga Odnos prema korisnicima U prosjeku, lojalan korisnik vrijedi deset puta više nego što je vrijedio u trenutku prve kupnje. Koncept

More information

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010. DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, 03. - 07. listopad 2010. ZBORNIK SAŽETAKA Geološki lokalitet i poucne staze u Nacionalnom parku

More information

Ključne brojke. Key Figures HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES

Ključne brojke. Key Figures HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES 2008 Ključne brojke Key Figures HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES MREŽA AUTOCESTA Motorway Network 1.198,7 km 41,5 km

More information

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene

More information

GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC Konzumacija TV-a u prosincu godine

GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC Konzumacija TV-a u prosincu godine GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC 2016. Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje gledanosti televizije, mjesečno će donositi analize

More information

KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500

KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500 KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500 kabuplast - dvoslojne rebraste cijevi iz polietilena visoke gustoće (PEHD) za kabelsku zaštitu - proizvedene u skladu sa ÖVE/ÖNORM EN 61386-24:2011 - stijenka izvana

More information

Mogudnosti za prilagođavanje

Mogudnosti za prilagođavanje Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti

More information

PRAVILNIK O ZAŠTITI RADNIKA OD IZLOŽENOSTI BUCI NA RADU

PRAVILNIK O ZAŠTITI RADNIKA OD IZLOŽENOSTI BUCI NA RADU STRUČNI RAD M. Đ. Učur* UDK 331.45/.48:613.644 PRIMLJENO: 24.6.2008. PRIHVAĆENO: 22.12.2008. PRAVILNIK O ZAŠTITI RADNIKA OD IZLOŽENOSTI BUCI NA RADU SAŽETAK: U Narodnim novinama, broj 46 od 23.4.2008.

More information

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET!

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA DNEVNA KARTA DAILY TICKET 35 BAM / 3h / person RADNO VRIJEME OPENING HOURS 08:00-21:00 Besplatno za djecu do 6 godina

More information

Tržište ekoloških proizvoda u EU i Republici Hrvatskoj

Tržište ekoloških proizvoda u EU i Republici Hrvatskoj Tržište ekoloških proizvoda u EU i Republici Hrvatskoj ZELENI I ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA Željko Herner Ministarstvo poljoprivrede Sadržaj: Sustav ekološke proizvodnje u Republici Hrvatskoj Tržište ekoloških

More information

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel

More information

PRIMJENA SUSTAVA UPRAVLJANJA KVALITETOM U PROCESU PROIZVODNJE MLIJEKA

PRIMJENA SUSTAVA UPRAVLJANJA KVALITETOM U PROCESU PROIZVODNJE MLIJEKA SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET ROBERT ČAČKOVIĆ PRIMJENA SUSTAVA UPRAVLJANJA KVALITETOM U PROCESU PROIZVODNJE MLIJEKA DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2014. SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET PRIMJENA

More information

*** NACRT PREPORUKE. HR Ujedinjena u raznolikosti HR 2014/0238(NLE)

*** NACRT PREPORUKE. HR Ujedinjena u raznolikosti HR 2014/0238(NLE) EUROPSKI PARLAMENT 2014-2019 Odbor za ribarstvo 21.11.2014 2014/0238(NLE) *** NACRT PREPORUKE o prijedlogu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i

More information

Permanent Expert Group for Navigation

Permanent Expert Group for Navigation ISRBC E Permanent Expert Group for Navigation Doc Nr: 2-16-2/12-2-PEG NAV October 19, 2016 Original: ENGLISH INTERNATIONAL SAVA RIVER BASIN COMMISSION PERMANENT EXPERT GROUP FOR NAVIGATION REPORT OF THE

More information

Vipnet. Izvještaj o održivosti 2016.

Vipnet. Izvještaj o održivosti 2016. Vipnet Izvještaj o održivosti 2016. 1 Sadržaj 1. Izjava predsjednika Uprave 3 2. Vode nas predanost, inovacije i kvaliteta 5 3. Doprinosimo održivom razvoju 7 4. Vipovci 11 5. Korisnicima pružamo nove

More information

MENADŽMENT I INFORMACIONE TEHNOLOGIJE Katedra za menadžment i IT. Menadžment i informacione tehnologije

MENADŽMENT I INFORMACIONE TEHNOLOGIJE Katedra za menadžment i IT. Menadžment i informacione tehnologije Prezentacija smjera MENADŽMENT I INFORMACIONE TEHNOLOGIJE Katedra za menadžment i IT Menadžment i informacione tehnologije Zašto... Careercast.com latest report on the ten best jobs of 2011 #1 Software

More information

KONFIGURACIJA MODEMA. ZyXEL Prestige 660RU

KONFIGURACIJA MODEMA. ZyXEL Prestige 660RU KONFIGURACIJA MODEMA ZyXEL Prestige 660RU Sadržaj Funkcionalnost lampica... 3 Priključci na stražnjoj strani modema... 4 Proces konfiguracije... 5 Vraćanje modema na tvorničke postavke... 5 Konfiguracija

More information

Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture of the Republic of Srpska

Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture of the Republic of Srpska Original scientific paper Originalan naučni rad UDK: 633.11:572.21/.22(497.6RS) DOI: 10.7251/AGREN1204645M Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture

More information

GIGABIT PASSIVE OPTICAL NETWORK

GIGABIT PASSIVE OPTICAL NETWORK GIGABIT PASSIVE OPTICAL NETWORK O NAMA Ključni element savremenih sistema za isporuku sadržaja putem Interneta (Data, Voice, Video) je interakcija sa krajnjim korisnikom. Iza nas je vreme kada je svaki

More information

24th International FIG Congress

24th International FIG Congress Conferences and Exhibitions KiG 2010, 13 24th International FIG Congress Sydney, April 11 16, 2010 116 The largest congress of the International Federation of Surveyors (FIG) was held in Sydney, Australia,

More information

SKRIPTA. *TEORIJSKE ZNAČAJKE ONEČIŠĆENJA OKOLIŠA I ODRŽIVOG RAZVOJA* (str )

SKRIPTA. *TEORIJSKE ZNAČAJKE ONEČIŠĆENJA OKOLIŠA I ODRŽIVOG RAZVOJA* (str ) Kolegij: Ekonomika i menadžment okoliša Nositelj: prof. dr. sc. Mladen Črnjar SKRIPTA *TEORIJSKE ZNAČAJKE ONEČIŠĆENJA OKOLIŠA I ODRŽIVOG RAZVOJA* (str. 13.-172.) PUTEM KOJIH MJERA TRŽIŠTE REGULIRA NERAVNOTEŽU

More information

RJEŠENJE. Obrazloženje

RJEŠENJE. Obrazloženje KLASA: UP/I-344-01/11-09/02 URBROJ: 376-11-11-02 Zagreb, 24. svibnja 2011.g. Na temelju članka 128. st. 2. Zakona o elektroničkim komunikacijama (Narodne novine br. 73/08) te članka 63. st. 3. i 4. Zakona

More information

Tablice. 1. Trošarine na duhanske proizvode. Tablica 1.1. Pregled propisa koji uređuju oporezivanje duhanskih proizvoda u Europskoj uniji Tablica 1.2.

Tablice. 1. Trošarine na duhanske proizvode. Tablica 1.1. Pregled propisa koji uređuju oporezivanje duhanskih proizvoda u Europskoj uniji Tablica 1.2. Tablice 1. Trošarine na duhanske proizvode Tablica 1.1. Pregled propisa koji uređuju oporezivanje duhanskih proizvoda u Europskoj uniji Tablica 1.2. Trošarine na duhanske proizvode (cigarete, cigare, cigarilose)

More information

Analiza rada medicinske opreme i djelatnosti (kolovoz srpanj 2015.) doc. dr. sc. Dragan Korolija-Marinić, prof. v.š. dr. med.

Analiza rada medicinske opreme i djelatnosti (kolovoz srpanj 2015.) doc. dr. sc. Dragan Korolija-Marinić, prof. v.š. dr. med. Analiza rada medicinske opreme i djelatnosti (kolovoz 2014. srpanj 2015.) doc. dr. sc. Dragan Korolija-Marinić, prof. v.š. dr. med. pomoćnik ministra Sadržaj Ciljevi, način provedbe i teme analize Primjeri

More information

CRNA GORA

CRNA GORA HOTEL PARK 4* POLOŽAJ: uz more u Boki kotorskoj, 12 km od Herceg-Novog. SADRŽAJI: 252 sobe, recepcija, bar, restoran, besplatno parkiralište, unutarnji i vanjski bazen s terasom za sunčanje, fitnes i SPA

More information

Godišnji izvještaj 2015

Godišnji izvještaj 2015 Godišnji izvještaj 2015 Važno je imati: PODRŠKU! 02 Nacionalna zaklada je članica Godišnji izvještaj o radu za 2015. godinu Nacionalna zaklada je provedbeno tijelo 03 Godina postignuća i inovacija Godišnji

More information

Upotreba Rendezvous protokola za duži životni vek bežične senzorske mreže

Upotreba Rendezvous protokola za duži životni vek bežične senzorske mreže INFOEH-JHORIN Vol. 12, March 2013. Uporeba Rendezvous prookola za duži živoni vek bežične senzorske mreže Mirko Kosanović Savremene računarske ehnologije Visoka ehnička škola srukovnih sudija Niš, Srbija

More information

Kooperativna meteorološka stanica za cestovni promet

Kooperativna meteorološka stanica za cestovni promet Kooperativna meteorološka stanica za cestovni promet Marko Gojić LED ELEKTRONIKA d.o.o. marko.gojic@led-elektronika.hr LED Elektronika d.o.o. Savska 102a, 10310 Ivanić Grad, Croatia tel: +385 1 4665 269

More information

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a NIS PETROL Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a Beograd, 2018. Copyright Belit Sadržaj Disable... 2 Komentar na PHP kod... 4 Prava pristupa... 6

More information

PRIRUČNIK ZA UNUTARNJE REVIZORE

PRIRUČNIK ZA UNUTARNJE REVIZORE REPUBLIKA HRVATSKA REPUBLIKA HRVATSKA Ministarstvo financija Uprava za harmonizaciju unutarnje revizije i financijske kontrole PRIRUČNIK ZA UNUTARNJE REVIZORE verzija 4.0 Zagreb, studeni 2010. www.mfin.hr

More information

Sadržaj.

Sadržaj. Marko Vukobratović, Vukobratović mag.ing.el. mag ing el Sadržaj I. Energetska učinkovitost u zgradarstvu primjenom KNX sustava KNX standard - uvod House 4 Upravljanje rasvjetom Upravljanje sjenilima, grijanjem

More information

Institucije Evropske E

Institucije Evropske E Institucije Evropske E Unije Trening ABC o EU i Natura 2000 26.-28.10. 2009., Ulcinj Andrea Štefan, WWF MedPO EU institucije pregled uloga proces odlučivanja uloga NVO-a (GH) Evropska unija (EU)( EUje

More information

HR Survey Hrvatski pregled certifikata sustava upravljanja za godinu. Osijek, listopad 2011.

HR Survey Hrvatski pregled certifikata sustava upravljanja za godinu. Osijek, listopad 2011. HR Survey 2010 Hrvatski pregled certifikata sustava upravljanja za 2010. godinu Osijek, listopad 2011. Predgovor Hrvatski pregled certifikata sustava upravljanja HR Survey nastao je po ugledu na ISO Survey

More information

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma «Dr. Mijo Mirković» SARA IBRULJ CRM SUSTAV PODUZEĆA RUDAN D.O.O.

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma «Dr. Mijo Mirković» SARA IBRULJ CRM SUSTAV PODUZEĆA RUDAN D.O.O. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma «Dr. Mijo Mirković» SARA IBRULJ CRM SUSTAV PODUZEĆA RUDAN D.O.O. Diplomski rad Pula, 2016. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije

More information

UKUPNO cca korisnika

UKUPNO cca korisnika MINISTARSTVO ZDRAVLJA INSTITUCIJSKA SKRB ZA STARE I NEMOĆNE OSOBE U RH (stvarno stanje i potrebe te normativni okviri) pomoćnik ministra zdravlja mr. Ivo Afrić, dipl.iur. Opatija, 05. listopada 2012. U

More information

JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE. Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka. (Opera preglednik)

JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE. Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka. (Opera preglednik) JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka (Opera preglednik) V1 OPERA PREGLEDNIK Opera preglednik s verzijom 32 na dalje ima tehnološke promjene zbog kojih nije moguće

More information

ETIČNOST DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA U RADNOJ OKOLINI

ETIČNOST DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA U RADNOJ OKOLINI SVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET ZAVRŠNI RAD ETIČNOST DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA U RADNOJ OKOLINI Mentor : Student : Prof. dr. sc. Želimir Dulčić Antonia Vulin Br.

More information

FINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVO TROMJESEČJE GODINE

FINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVO TROMJESEČJE GODINE FINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVO TROMJESEČJE 2018. GODINE Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Korporativne komunikacije, Zagreb Služba za odnose s javnošću E-mail: PR@ina.hr Press centar na www.ina.hr CH95

More information

Mala i srednja poduzeća u uvjetima gospodarske krize u Hrvatskoj

Mala i srednja poduzeća u uvjetima gospodarske krize u Hrvatskoj PREGLEDNI RAD Mala i srednja poduzeća u uvjetima gospodarske krize u Hrvatskoj Josip Juračak, Dajana Pranjić Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, Zagreb, Hrvatska (jjuracak@agr.hr)

More information

NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO

NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO - DALMATINSKE ŽUPANIJE Vukovarska 46 SPLIT Služba za zdravstvenu ekologiju GODIŠNJE IZVJEŠĆE O ISPITIVANJU KVALITETE ZRAKA NA ŠIREM PODRUČJU LUKE I GRADA PLOČE

More information

DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE U PODUZEĆU COCA-COLA HBC

DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE U PODUZEĆU COCA-COLA HBC SVEUĈILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET ZAVRŠNI RAD DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE U PODUZEĆU COCA-COLA HBC Mentor: Doc.dr.sc. Anita Talaja Student: Antonela Papić Split, srpanj 2016. SADRŢAJ 1. UVOD...

More information

Novi oblici zapošljavanja na tržištu rada

Novi oblici zapošljavanja na tržištu rada Novi oblici zapošljavanja na tržištu rada Zdravko Muratti Zaštita na radu važna je svima. Dobra je za vas. Dobra je za posao. ZAKON o ZNR, NN 71/14 Čl. 3. st.1.: 14) Poslodavac je fizička ili pravna osoba

More information

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET ANTE ZUBOVIĆ UTJECAJ ODRŽAVANJA SUSTAVA UPRAVLJANJA KVALITETOM U HOTELU BONAVIA

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET ANTE ZUBOVIĆ UTJECAJ ODRŽAVANJA SUSTAVA UPRAVLJANJA KVALITETOM U HOTELU BONAVIA SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET ANTE ZUBOVIĆ UTJECAJ ODRŽAVANJA SUSTAVA UPRAVLJANJA KVALITETOM U HOTELU BONAVIA DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2015. SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET UTJECAJ ODRŽAVANJA

More information

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD Ivan Džolan Zagreb, 2017 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD Mentor: Dr. sc. Biserka Runje, dipl.

More information

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair

More information

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013. NARODNE NOVINE BROJ 139 STRANICA 5 2977 Na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske i članka 27. stavka 4. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, br. 79/09.

More information

VANJSKI KONTEKST ORGANIZACIJE EXTERNAL CONTEXT OF THE ORGANIZATION

VANJSKI KONTEKST ORGANIZACIJE EXTERNAL CONTEXT OF THE ORGANIZATION 9 th Research/Epert Conference with International Participations QUALITY 2015, Neum, B&H, June 10 13, 2015 VANJSKI KONTEKST ORGANIZACIJE EXTERNAL CONTEXT OF THE ORGANIZATION Dr. sc. Miroslav Drljača Zračna

More information

СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ

СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ 1 СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ 2 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 3 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 4 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ Edwards Deming Не морате то чинити, преживљавање фирми

More information

Marko Ružić, dipl. ing. stroj. Ex-Agencija, Industrijska 25, Sveta Nedelja

Marko Ružić, dipl. ing. stroj. Ex-Agencija, Industrijska 25, Sveta Nedelja Marko Ružić: Sustav upravljanja kvalitetom u proizvodnji Ex-opreme sukladno EN ISO/IEC 80079-34 I. (b1 b6) Sustav upravljanja kvalitetom u proizvodnji Ex-opreme sukladno EN ISO/IEC 80079-34 nakon predstavljanja

More information

SISTEM ENERGETSKOG UPRAVLJANJA KAO MODEL ENERGETSKE EFIKASNOSTI U INDUSTRIJI ANALIZA STANDARDA EN16001 I ISO 50001

SISTEM ENERGETSKOG UPRAVLJANJA KAO MODEL ENERGETSKE EFIKASNOSTI U INDUSTRIJI ANALIZA STANDARDA EN16001 I ISO 50001 7. Naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem KVALITET 2011, Neum, B&H, 01. - 04 juni 2011. SISTEM ENERGETSKOG UPRAVLJANJA KAO MODEL ENERGETSKE EFIKASNOSTI U INDUSTRIJI ANALIZA STANDARDA EN16001 I ISO

More information

NATALIJA CVEK ODRŽIVI HOTELI

NATALIJA CVEK ODRŽIVI HOTELI Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma «Dr. Mijo Mirković» NATALIJA CVEK ODRŽIVI HOTELI Diplomski rad Pula, rujan 2016. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma

More information

IZVEDBENI PLAN NASTAVE OPIS KOLEGIJA

IZVEDBENI PLAN NASTAVE OPIS KOLEGIJA VELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU IZVEDBENI PLAN NASTAVE Oznaka: PK-10 Datum: 22.01.2014. Stranica: 1 od 4 Revizija: 01 Studij: Spec.dipl.str.stu.Menadžment Studijska godina: 2 Akad. godina: 2013/2014 Smjer: Semestar:

More information

Kupujte zeleno! Priručnik o zelenoj javnoj nabavi. Drugo izdanje. Europska komisija

Kupujte zeleno! Priručnik o zelenoj javnoj nabavi. Drugo izdanje. Europska komisija Kupujte zeleno! Priručnik o zelenoj javnoj nabavi Drugo izdanje Europska komisija 1 Važna obavijest Ovaj je priručnik okvirni dokument službi Komisije i ni na koji ga se način ne može smatrati obvezujućim

More information

Katedra za menadžment i IT. Razvoj poslovnih informacionih sistema

Katedra za menadžment i IT. Razvoj poslovnih informacionih sistema Prezentacija smjera Razvoj poslovnih informacionih sistema Katedra za menadžment i IT Razvoj poslovnih informacionih sistema Zašto... Careercast.com latest report on the ten best jobs of 2011 #1 Software

More information

IZVJEŠĆE O ODRŽIVOSTI ZA GODINU

IZVJEŠĆE O ODRŽIVOSTI ZA GODINU IZVJEŠĆE O ODRŽIVOSTI ZA 2016. GODINU ŽIVJETI ZAJEDNO SADRŽAJ: 3 IZJAVA PREDSJEDNIKA UPRAVE HT-A 41 Upitnik o održivosti poslovanja 4 MATERIJALNA PITANJA HT-A 42 DIGITALNO DRUŠTVO 43 Pristup upravljanju

More information

PREDMET: Odgovor na upit u postupku jednostavne nabave za predmet nabave Najam multifunkcijskih fotokopirnih uređaja, Evidencijski broj nabave 10/18

PREDMET: Odgovor na upit u postupku jednostavne nabave za predmet nabave Najam multifunkcijskih fotokopirnih uređaja, Evidencijski broj nabave 10/18 Energetski institut Hrvoje Požar Savska cesta 163 10001 Zagreb OIB VAT-ID: 43980170614 Predet Subject Odgovor na upit u postupku jednostavne nabave za predet nabave Naja ultifunkcijskih fotopirnih uređaja,

More information