MORFOLO[KE OSOBINE, PRINOS I HRANLJIVA VREDNOST LUCERKE
|
|
- Neal Quentin Henry
- 5 years ago
- Views:
Transcription
1 NAU^NI INSTITUT ZA RATARSTVO I POVRTARSTVO NOVI SAD "Zbornik radova", Sveska 36, Pregledni rad - Review MORFOLO[KE OSOBINE, PRINOS I HRANLJIVA VREDNOST LUCERKE Kati}, S 1., \uki}, D 2., Luki}, D 1. IZVOD U radu je dat prikaz va`nijih kvantitativnih svojstava sorti lucerke stvorenih u Nau~nom institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu. Za stvaranje ovih sorti u ve}ini slu~ajeva su kori{}ene autohtone populacije tzv. panonskog tipa lucerke (Medicago sativa L.), odnosno za stvaranje hibridnih sorti kori{}ene su populacije `ute lucerke (M. falcata L.). Prva doma}a sorta NS-Ba~ka ZMS I nastala je metodom individualne selekcije. Potom, metodom individualne selekcije kori{}enjem polycross-a nastale su sorte NS-Banat ZMS II i druge sorte, a interspecies hibridizacijom (M. sativa L. x M. falcata L.) nastala je prva hibridna sorta NS-Mediana ZMS V. Poslednjih godina, u Nau~nom institutu za ratarstvo i povrtarstvo nastale su nove sinteti~ke sorte lucerke (NS-Slavija, Rasinka, Tisa, Begej). Visokim stabljikama i brzim porastom rano u prole}e ili posle ko{enja odlikuju se sorte lucerke NS-Banat ZMS II, NS-Vr{ac ZMS IV, NS-Mediana ZMS V, Tisa i Begej. Ve}im brojem kra}ih internodija odlikuju se sorte NS-Slavija i NS-Vr{ac ZMS IV. Sa visokim udelom li{}a (vi{e od 50%), odlikuju se sorte Tisa, NS-Slavija, Novosa anka H-11, NS-Mediana ZMS V i NS-Banat ZMS II. Prinos zelene krme sorti lucerke bio je 55,2 t/ha i suve materije 13,45 t/ha. Sadr`aj sirovih proteina novosadskih sorti lucerke prose~no je iznosio 19,05%. Visokim sadr`ajem sirovih proteina, isti~u se sorte NS-Slavija, Rasinka, NS- Ba~ka ZMS I i NS-Vr{ac ZMS IV, dok je. udeo sirove celuloze 24,39%. Niskim udelom sirove celuloze isti~e se sorta NS-Slavija (22,65%). Udeo bezazotnih ekstraktivnih materija (BEM) je 42,06%. Po udelu BEM-a isti~u se sorte Tisa (43,98%), Begej (44,74%), NS-Ba~ka ZMS I (41,22%) i NS-Banat ZMS II (41,62%). Energetska vrednost suve materije izra`ena preko neto energije za laktaciju (NEL) je 4,61 MJ/kg suve materije, a neto energetska vrednost za rast i proizvodnju mesa (NEM) 1 Dr Slobodan Kati}, nau~ni saradnik, dr Dane Luki}, vi{i nau~ni saradnik, Nau~ni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad. 2 Dr Dragan \uki}, redovni profesor, Poljoprivredni fakultet Novi Sad i Nau~ni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad 103
2 4,38 MJ/kg suve materije. Razlike u neto energetskoj vrednosti izme u sorti nisu zna~ajne. KLJU^NE RE^I: lucerka, sorta, prinos, kvalitet suve materije. Uvod Lucerka se gaji radi proizvodnje kvalitetne sto~ne hrane bogate proteinima, vitaminima, mineralima i drugim va`nim materijama. Otuda je velik interes za gajenje i oplemenjivanje lucerke u svetu i kod nas. U svetu su stvorene brojne sorte lucerke koje se odlikuju visokim proizvodnim potencijalom za prinos i veoma dobrim kvalitetom suve materije. Kao rezultat rada na oplemenjivanju lucerke u na{oj zemlji, stvoreno je 16 sorti, od kojih je devet stvoreno u Nau~nom institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, pet u Centru za krmno bilje u Kru{evcu i dve u Centru za poljoprivredna i tehnolo{ka istra`ivanja u Zaje~aru. U na{oj zemlji lucerka se gaji na povr{inama oko ha (SGJ, 2000). Smatra se da su doma}e sorte zastupljene na preko 90% od ukupnih povr{ina pod ovom biljnom vrstom. Istovremeno, mo`e se ista}i da sorte lucerke stvorene u Nau~nom institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu zauzimaju % povr{ina pod lucerkom u na{oj zemlji. Imaju}i u vidu navedeno, cilj rada bio je da se prika`u najva`nija morfolo{ka i biolo{ka svojstva (visina stabljika, broj, du`ina i pre~nik internodija, brzina regeneracije posle ko{enja, udeo li{}a), prinos i hranljiva vrednost suve materije NS sorti lucerke u razli~itim lokalitetima gajenja ove biljke. Metode stvaranja novosadskih sorti lucerke Za stvaranje novosadskih sorti u ve}ini slu~ajeva kori{}ene su autohtone populacije tzv. panonskog tipa lucerke (Medicago sativa L), dok su za stvaranje hibridnih sorti kori{}ene populacije plave i `ute lucerke (M. falcata L.). Novosadske sorte lucerke su nastale kori{}enjem razli~itih metoda oplemenjivanja. Prva doma}a sorta NS-Ba~ka ZMS I nastala je metodom individualne selekcije. Potom, metodom individualne selekcije kori{}enjem polycross-a nastale su sorte NS-Banat ZMS II i druge sorte (Tab. 1). Od populacija plave i `ute lucerke, primenom metode individualne selekcije i interspecies hibridizacije nastale su hibridne sorte lucerke NS-Mediana ZMS V i Novosa anka H-11 (Lazi} M. i Lazi} Z., 1980; Luki}, 1989). Koriste}i divergentne genotipove razli~itog geografskog porekla, metodom prostog (A x B) i dvostrukog ukr{tanja (A x B) x (D x C), odnosno (F 1 XF 1 ), poslednjih godina nastale su sinteti~ke sorte lucerke NS-Slavija (\uki}, 1991), Rasinka (\uki}, 1997), Tisa i Begej (Luki}, 1998). Prinosi zelene krme, suve materije, hemijski sastav i energetska vrednost prikazani su kao prose~ni rezultati dobijeni sumiranjem rezultata Luki}a i \uki}a (1982), ^obi}a i sar. (1989), Eri}a i Mi{kovi}a (1991), Luki}a (1989), \uki}a (1991), Luki}a i sar. (1996), \uki}a (1997) i Luki}a i Kati}a (2001). Za analizu morfolo{kih osobina kori{}eni su rezultati Kati}a (2000) i Kati}a (2001). 104
3 Tab.1. Naziv, botani~ka pripadnost, materijal, metod stvaranja i godina priznavanja NS sorti lucerke Tab. 1. Name, taxonomy,materials, creating methods and year of release of NS alfalfa varieties Naziv i botani~ka pripadnost Name& taxonomy NS BA^KA ZMS I NS BANAT ZMS II NS VR[AC ZMS IV NS MEDIANA ZMS V (M. media Pers.) NOVOSA\ANKA H 11 (M. media Pers.) NS SLAVIJA RASINKA TISA BEGEJ Materijal Mterials Lokalna populacija Local population (Srbobran) Lokalna populacija Local population (Zrenjanin) Lokalna populacija Local population (Vr{ac) Lokalne populacije obi~ne i `ute lucerke Local population blue and yellow alfalfa Prirodne populacije plave i `ute lucerke Local population blue and yellow alfalfa Genotipovi razli~itog porekla Genotypes of different origin Genotipovi razli~itog porekla Genotypes of different origin Genotipovi panonske lucerke Pannonian type of alfalfa Genotipovi panonske lucerke Pannonian type of alfalfa Metod oplemenjivanja Methods of develovpment Individualna selekcija Individual selection Individualna selekcija uz kori{}enje polycrossa Individual selection using polycross Individualna selekcija uz kori{}enje polycrossa Individual selection using polycross Individualna selekcija i interspecies hibridizacija (M. sativa L. x M. falcata L.) Individual selection and interspecific hybridization (M. sativa L. x M. falcata L.) Individualna selekcija i interspecies hibridizacija (M. sativa L. x M. falcata L.) Individual selection and interspecific hybridization (M. sativa L. x M. falcata L.) Sinteti~ka sorta 4 roditeljske komponente (4syn 1) Synthetic,4 parent components (4 Syn 1) Sinteti~ka sorta 6 roditeljskih komponenti (6syn 1) Synthetic,6 parent components (6 Syn 1) Sinteti~ka sorta Synthetic Sinteti~ka sorta Synthetic = Repriznata sorta =The variety re-registered by Federal Commission for Variety Approval-Belgrade Godina priznavanje Year of release
4 Ogledi su vo eni po standardnoj metodici za ispitivanje sorti lucerke: slu~ajan blok raspored u pet ponavljanja, veli~ina osnovne parcele 5m 2, razmak izme u redova 20 cm, parcela 40 cm, a izmedju blokova 100 cm. Koli~ina semena za setvu je iznosila od kg/ha. Ko{enjem u fazi po~etka cvetanja do punog cvetanja, u prvoj godini dobijena su tri, u narednim ~etiri otkosa. Morfolo{ke i proizvodne osobine sorti lucerke Morfolo{ke osobine, prinos i hranljva vrednost suve materije NS sorti lucerke prikazane su u tabelama 2, 3i4. Morfolo{ke osobine sorti lucerke: Prose~na visina stabljika iz prvog, drugog, tre}eg i ~etvrtog otkosa, sorti lucerke, bila je 50,4 cm. Najvi{e stabljike imale su sorte NS-Vr{ac ZMS IV (55,4 cm), NS-Banat ZMS II (53,0 cm), Begej (51,5 cm) i Tisa (50,2 cm). Najni`e stabljike imala je sorta NS-Slavija 45,2 cm. Koeficijent varijacije je 6,11% i ukazuje na zna~ajne razlike u visini stabljika izme u sorti lucerke. Ispituju}i 20 sorti lucerke, Eri} i Mi{kovi} (1991) su tokom petogodi{njeg perioda utvrdili prose~nu visinu stabljika od 45,2 cm. Po visini stabljike se isti~u sorte NS-Banat ZMS II (54,1 cm) i NS-Mediana ZMS V (45,8 cm). Zna~ajne geneti~ke korelacije izme u prinosa suve materije i visine biljaka (r g = 0,84) kod sorti lucerke dobio je Kati} (2001). Visina biljaka se smanjuje po godinama `ivota i od prvog ka poslednjem porastu lucerke (Ivanov, 1980). Tab. 2. Visina, brzina regeneracije posle ko{enja,du`ina i broj internodija, udeo li{}a u prinosu i pre~nik stabljika Tab. 2. Height, regeneration rate, internode number and length, percent of leaf in DM yield and shoot diameter Sorta Variety Visina stabljika Height (cm) Brzina regeneracije Regener. rate (cm) Broj Num. Internodije Internode Du`ina Lenth (cm) Udeo li{}a Leaf (%) Pre~nik stabljika Diameter (mm) NS-Banat ZMS II 53,0 21,0 10,4 5,1 51,1 - NS-Vr{ac ZMS IV 55,4 22,9 11,8 4,6 48,9 - NS-Mediana ZMS V 49,0 28,8 8,1 5,5 54,0 2,08 Novosa anka H 11 48,4 27,1 9,4 5,3 53,5 1,92 NS-Slavija 45,2 24,1 9,4 4,8 51,6 2,09 Tisa 50,2 18,4 9,9 5,2 53,7 - Begej 51,5 19,0 10,0 5,2 49,3 - Prosek - Mean 50,4 23,0 9,9 5,1 51,7 2,03 CV(%) 6,11 15,76 10,58 5,44 3,75 3,84 Prose~na brzina porasta u prole}e 15 dana po ravnodnevnici ili posle ko{enja bila je 23 cm. Najbr`e regeneri{u sorte lucerke NS-Mediana ZMS V (28,8 106
5 cm) i Novosa anka H-11 (27,1 cm). Visokim stabljikama i brzim porastom rano u prole}e ili posle ko{enja odlikuju se sorte lucerke NS-Banat ZMS II, NS-Vr{ac ZMS IV, NS-Mediana ZMS V, Tisa i Begej, zbog ~ega je vrlo izra`ena tolerantnost na ~e{}e ko{nje i intenzivniji na~in iskori{}avanja. Kertikova (1994) u Bugarskoj ukazuje na zna~ajne razlike u brzini i stepenu regeneracije izme u genotipova lucerke. Koeficijent varijacije bio je visok (15,76%) i ukazuje na velike razlike izme u sorti u brzini regeneracije (Tab. 2). Prose~an broj internodija bio je 9,9. Najvi{e internodija imala je sorta NS-Vr{ac ZMS IV 11,8 zatim NS-Banat ZMS II 10,4 i Begej 10,0. Najmanji broj internodija imala je sorta NS-Mediana ZMS V 8,1. U izu~avanjima Volenec (1985), broj internodija kretao se od 6,3 do 11,8. Sorte lucerke zna~ajno su se razlikovale u broju internodija na {ta ukazuje visok koeficijent varijacije (10,58%). Prose~na du`ina internodija bila je 5,1 cm. Najdu`e internodije imale su sorte NS-Mediana ZMS V (5,5 cm), Novosa anka H-11 (5,3 cm), Tisa i Begej (5,2 cm). Najkra}e internodije imaju sorte NS-Vr{ac ZMS IV (4,6 cm) i NS-Slavija (4,8 cm). Koeficijent varijacije (5,44%) ukazuje na zna~ajne razlike izme u sorti u du`ini internodija. Broj i du`ina internodija uti~u na visinu stabljika i prinos zelene krme (Ivanov, 1980). Kati} (2001) ukazuje na pozitivne geneti~ke korelacije izme u broja i du`ine internodija sa prinosa zelene krme (r g =0,58) i suve materije (r g =0,50). Pre~nik stabljika u osnovi prose~no je iznosio 2,03 mm. Male su razlike u pre~niku stabljika izme u sorti na {ta ukazuje koeficijent varijacije 3,84%. Ivanov (1980) i Kati} (2001) pre~nik stabljike svrstavju u osobine sa malim variranjem. Ve}im brojem kra}ih internodija odlikuju se sorte NS-Slavija i NS-Vr{ac ZMS IV. U kombinaciji sa kratkim i debljim internodijama u osnovi stabljika, potom sporijim porastom u prole}e ili posle ko{nje, ove sorte odlikuju se tolerantno{}u na poleganje. Zahvaljuju}i ovim osobinama pogodne su za gajenje u intenzivnim uslovima gajenja i uz navodnjavanje. U ukupnom prinosu suve materije lucerke udeo li{}a ~ini oko 50%. Budu}i da se list odlikuje visokim udelom sirovih proteina (32,58%), mineralnih materija (13,70%) i vitamina, to se sorte sa ve}im udelom li{}a odlikuju boljim kvalitetom. Stoga se udelu li{}a i njegovom o~uvanju tokom spremanja sena pridaje poseban zna~aj (Bo{njak i Stjepanovi}, 1987). Visokim udelom li{}a (vi{e od 50 %), odlikuju se sorte Tisa, NS-Slavija, Novosa anka H-11, NS-Mediana ZMS V i NS-Banat ZMS II. Najmanji udeo li{}a imaju sorte NS-Vr{ac ZMS IV (48,9%) i Begej (49,3%). Razlike u udelu li{}a u prinosu suve materije su male (CV=3,75%). Udeo li{}a zavisi od sorte i faze razvoja lucerke (Ivanov, 1980). U izu~avanjima Jiakai and Wenshu (1988), udeo li{}a u suvoj materiji bio je 41,5%, a stabljike 58,5%, dok razlike izme u sorti nisu bile zna~ajne. Zna~ajnih razlika u udelu li{}a i stabljika u razli~itim godinama `ivota lucerke nema. Varijabilnost udela lista ve}a je kod sorti plave nego kod hibridne lucerke, a najve}a varijabilnost bila je kod francuskih sorti lucerke (Ivanov, 1980). Najve}i udeo li{}a lucerka ima u po~etnim fazama razvoja. Starenjem biljka pove}ava se udeo stabljika, smanjuje se udeo li{}a, {to uti~e na kvalitet lucerke (Hill et al., 1988). 107
6 Tab.3.Prinos krme NS sorti lucerke Tab. 3. Forage yield of NS alfalfa varieties Sorta Variety Prinos zel. krme Green M.Yield t/ha Prinos sena Dry matter Yield t/ha Suva materija Dry matter % NS-Ba~ka ZMS I 58,33 14,07 24,1 NS-Banat ZMS II 58,78 14,15 24,1 NS-Vr{ac ZMS IV 49,30 12,07 24,5 NS-Mediana ZMS V 61,43 14,84 24,2 Novosa anka H 11 63,63 15,07 23,7 NS-Slavija 63,13 15,63 24,8 Rasinka 54,60 13,50 24,7 Tisa 43,80 11,20 25,6 Begej 43,80 11,20 25,6 Prosek - Mean 55,20 13,45 24,6 CV(%) 13,37 11,67 3,14 Sorte lucerke stvorene u Nau~nom institutu za ratarsvo i povrtarstvo u Novom Sadu razlikuju se najvi{e u brzini regeneracije (CV=15,76%), zatim broju internodija (CV=10,58%), visini stabljika (CV=6,11%), du`ini internodija (CV=5,44%), a vrlo malo u pre~niku stabljika u osnovi (3, 84%) i udelu li{}a u prinosu suve materije (CV=3,75 %). Prinos krme: Na osnovu rezultata vi{egodi{njih istra`ivanja, postoje brojni podaci o prinosu i kvalitetu suve materije NS sorti lucerke. U veoma razli~itim agroekolo{kim uslovima, NS sorte ispoljavaju visok proizvodni potencijal za prinos suve materije t/ha (Kati} i sar., 1997), a u uslovima navodnjavanja do 25 t/ha (\uki} i Luki},1999). U vi{e lokaliteta, sa NS sortama lucerke je ostvaren vi{egodi{nji prose~an prinos zelene krme 55,2 t/ha, ili 13,45 t/ha suve materije. U izu~avanjima Bo{njaka i Stjepanovi}a (1987), u petogodi{njem periodu, prose~an prinos zelene krme ve}eg broja sorti lucerke bio je 54,6 t/ha ili 12 t/ha suve materije godi{nje. Visokim prinosima zelene krme ili sena odlikuju se sorte NS-Slavija, Novosa anka H- 11, NS-Mediana ZMS IV, NS-Banat ZMS II, NS-Ba~ka ZMS I (tab. 3). U periodu od godine, prema rezultatima Luki}a i Kati}a (2001), na Rimskim [an~evima najvi{i prinos zelene krme ili suve materije dale su sorte NS-Mediana ZMS V, NS-Banat ZMS II, NS- Slavija i Novosa anka H-11. Sorte NS-Vr{ac ZMS IV, Tisa i Begej su dale ni`i prinos zelene krme ili suve materije. U godinama iskori{}avanja najve}i prinos zelene krme lucerka daje u drugoj godini (Eri} i Mi{kovi}, 1991). Na smanjenje prinosa u ~etvrtoj i petoj godini `ivota lucerke ukazuju izu~avanja Bo{njaka i Stjepanovi}a (1987) kao rezultat zna~ajnijeg prore ivanja useva. U izu~avanjima \uki}a (1989), prose~an prinos sena lucerke iz 19 ko{enja (5 godina) bio je 11,2 t/ha. Sli~ne rezultate dobili su Bo{njak i Stjepanovi} (1987) u agroekolo{kim uslovima Osijeka. U Kini godi{nji prinos suve materije lucerke 108
7 dobijen iz ~etiri ko{enja kretao se od 11,5-13,8 t/ha (Jiakai and Wenshu, 1988). Najmanji prinos dobijen je u prvoj i petoj godini `ivota, dok je od druge do ~etvrte godine prose~no dobijeno 14,4 t/ha suve materije (\uki}, 1989). Na pseudogleju u Kru{evcu sorta NS-Mediana ZMS V dala je 21,4 t/ha sena (Krsti} i Jeremi}, 1980). Na prinos suve materije lucerke zna~ajno uti~e faza razvoja u momentu ko{enja. Lloveras et al. (1998) su u [paniji sa sortama Aragon i Estivalis ostvarili prose~no 21,6 t/ha u fazi po~etka cvetanja, a 25,5 t/ha u fazi punog cvetanja. Razlike u prinosu zelene krme ili sena izme u sorti su zna~ajne (CV=13,37% i CV=11,67%). Me utim, razlike izme u sorti u sadr`aju suve materije su male (CV=3,14%). Kvalitet i energetska vrednost suve materije: Na osnovu rezultata hemijskih analiza, NS sorte lucerke odlikuju se vrlo dobrim kvalitetom suve materije. Odnosno, ove sorte se odlikuju visokim sadr`ajem sirovih proteina, prose~no 19,05% (Tab. 4). Na osnovu vi{egodi{njih rezultata, u vi{e lokaliteta ostvaren je prose~an udeo sirovih proteina, iz prvog, drugog, tre}eg i ~etvrtog porasta, od 17,47 % (Tisa) do 20,25 % (NS-Slavija). Po udelu sirovih proteina, pored sorte NS-Slavija, isti~u se Rasinka, NS-Ba~ka ZMS I i NS-Vr{ac ZMS IV. Hemijski sastav suve materije lucerke zavisi od sorte, faze razvi}a, uslova uspevanja i dr. (Ivanov, 1980). Prema izu~avanjima Bo{njaka i Stjepanovi}a (1987), Kati} i sar. (1999), najve}i prinos svarljivih proteina dobijen je u fazi butonizacije lucerke, a sadr`aj proteina je opadao u kasnijim fazama. Gasanenko and Filatova (1981), ko{enjem lucerke u ranoj fazi razvoja, dobili su 20,7 do 22,7% sirovih proteina i 68,8 do 75,6 mg.kg -1 karotina u zelenoj krmi. Zeidan et al. (1988) su ostvarili sa sortom CUF 101 u fazi butonizacije 19,8% sirovih proteina. Lloveras et al. (1998) sa sortama lucerke Aragon i Estivalis dobili su u fazi po~etka cvetanja 21,2%, odnosno u fazi punog cvetanja 19,6% sirovih proteina. Tab.4. Hemijski sastav i energetska vrednost suve materije sorti lucerke Tab. 4. Chemical composition,energy value of alfalfa dry matter Sorta Variety SP CP U % od suve materije % of dry matter SC CF SMM Fat MM Ash BEM (%) NFE Neto energija Neto energy (MJ/kg/DM) NEL NEM NS-Ba~ka ZMS I 19,38 23,42 3,18 8,06 41,22 4,50 4,24 NS-Banat ZMS II 18,80 25,44 2,32 7,97 41,62 4,57 4,31 NS-Vr{ac ZMS IV 20,20 22,50 3,50 8,97 40,07 4,90 4,70 NS-Mediana ZMS V 18,63 23,23 2,97 8,81 38,23 4,57 4,37 Novosa anka H 11 18,90 25,30 2,50 11,00 42,30 4,60 4,40 NS-Slavija 20,25 22,65 2,10 9,00 40,65 4,64 4,47 Rasinka 19,57 21,79 4,09 8,85 45,70 4,64 4,37 Tisa 17,47 28,26 2,13 8,16 43,98 4,54 4,22 Begej 18,22 26,96 2,02 8,06 44,74 4,59 4,32 Prosek - Mean 19,05 24,39 2,76 8,26 42,06 4,61 4,38 CV(%) 4,49 8,55 24,69 10,75 5,36 2,36 3,09 109
8 Postoji zna~ajna me uzavisnost u sadr`aju sirovih proteina i drugih hemijskih supstanci u lucerki (Ivanov, 1980). Sadr`aj sirovih proteina je u negativnoj geneti~koj korelaciji sa sadr`ajem sirove celuloze (r g =-0,62), Kati} (2001). Koeficijent varijacije za sadr`aj sirovih proteina bio je 4,49%. Sadr`aj sirove celuloze je drugi pokazatelj kvaliteta sorti lucerke. Sirova celuloza je zna~ajno hemijsko jedinjenje, koje ulazi u gra u mnogih organa biljke i biljkama daje ~vrstinu i elasti~nost, a najve}i zna~aj ima u izgradnji }elijske membrane. Me utim, u ishrani doma}ih `ivotinja sirova celuloza ima manju hranljivu vrednost, te prevelik sadr`aj sirove celuloze dovodi do opadnja kvaliteta lucerke (Hill et al., 1988). Prose~an udeo sirove celuloze je bio 24,39%. Od NS sorti lucerke, po niskom udelu sirove celuloze isti~e se NS-Slavija (22,65%). Tako e, ova sorta ima najpovoljniji udeo sirovih proteina i sirove celuloze, {to su i najva`nija svojstva NS-Slavije. Pored svojstva sorte, na udeo sirove celuloze zna~ajno uti~e faza porasta i razvi}a biljaka u vreme ko{enja. U izu~avnjima Zeidan et al. (1988), sorta CUF 101 imala je 28,4% celuloze u fazi butonizacije. Sadr`aj sirove celuloze kao i sadr`aj sirovih proteina zavisi od faze razvi}a lucerke, pri ~emu se sadr`aj celuloze sa starenjem biljaka pove}ava. Svarljivost lucerke je bila u pozitivnoj korelaciji sa sadr`ajem sirovih proteina, a u negativnoj sa sadr`ajem sirove celuloze (Hill et al.,1988). Sadr`aj sirovih masnih materija u lucerki je dosta nizak, prose~no 2,76%, me utim razlike izme u sorti su velike (CV= 24,69). U izu~avanjima Mi{kovi}a i sar. (1983), sadr`aj sirovih masnih materija u lucerki kretao se od 1,6% do 1,7%. Bo{njak i Stjepanovi} (1987) isti~u da je kod lucerke udeo sirovih masnih materija 3,0%. Mineralne materije su zna~ajne komponente u ishrani doma}ih `ivotinja (Hill et al.,1988). Udeo mineralnih materija u suvoj materiji prose~no je iznosio 8,26%, a vrednosti se kre}u od 7,97% (NS-Banat ZMS II) do 11,0% (Novosa anka H-11). Sli~ne rezultate dobili su Mi{kovi} i sar. (1983), navode}i da u lucerki ima od 8,1%-8,6% mineralnih materija. Me utim, Zeidan et al. (1988) dobili su kod sorte CUF ,8% minerlnih materija u fazi butonizacije. Prose~an udeo bezazotnih ekstraktivnih materija (BEM) je 42,06%. Po udelu BEM-a isti~u se sorte Tisa (43,98%), Begej (44,74%), NS-Ba~ka ZMS I (41,22%) i NS-Banat ZMS II (41,62%). Sli~ne rezultae dobili su Mi{kovi} i sar. (1983), ukazuju}i da se udeo BEM-a u lucerki kre}e od 32,1% do 39,9%. Na osnovu rezultata hemijskih analiza suve materije, mo`e se smatrati da se NS sorte lucerke odlikuju vrlo dobrom energetskom vredno{}u. Prose~na energetska vrednost suve materije izra`ena preko neto energije za laktaciju (NEL) bila je 4,61 MJ/kg suve materije. Odnosno, neto energetska vrednost za rast i proizvodnju mesa (NEM) je 4,38 MJ/kg suve materije. Sa najvi{om energetskom vredno{}u suve materije odlikuje se sorta NS-Slavija (NEL-a 4,64 jedinica, ili NEM-a 4,47 MJ/kg suve materije). Budu}i da energetska vrednost lucerke zavisi od udela sirovih proteina, sirove celuloze, masnih materija i BEM-a, koje su me usobno u negativnim korelacijama (Kati}, 2001), sorte se nisu zna~ajno razlikovale u sadr`aju NEL i NEM-a, {to ukazuju i koeficijenti varijacije (2,36% i 3,09%). 110
9 ZAKLJU^AK Za stvaranje novosadskih sorti lucerke kori{}ene su autohtone populacije tzv. panonskog tipa lucerke, a za stvaranje hibridnih sorti populacije plave i `ute lucerke. Prva doma}a sorta NS-Ba~ka ZMS I nastala je metodom individualne selekcije, a metodom individualne selekcije kori{}enjem polycross-a nastale su sorte NS-Banat ZMS II i NS-Vr{ac ZMS IV. Interspecies hibridizacijom populacija plave i `ute luceke nastale su sorte NS-Mediana ZMS IV i Novosa anka H-11. Metodom prostog i dvostrukog ukr{tanja divergentnih genotipova razli~itog geografskog porekla, nastale su sinteti~ke sorte lucerke NS-Slavija, Rasinka, Tisa i Begej. Najvi{e stabljike imaju sorte NS-Vr{ac ZMS IV (55,4 cm), NS-Banat ZMS II (53,0 cm), Begej (51,5 cm) i Tisa (50,2 cm). Najni`e stabljike ima sorta lucerke NS-Slavija 45,2 cm. Najbr`e regeneri{u sorte lucerke NS-Mediana ZMS V (28,8 cm) i Novosa anka H-11 (27,1 cm). Najvi{e internodija ima sorta NS-Vr{ac ZMS IV 11,8 zatim NS Banat ZMS II 10,4 i Begej 10,0. Najmanji broj internodija ima sorta NS-Mediana ZMS V 8,1. Najdu`e internodije imaju sorte NS-Mediana ZMS V (5,5 cm), Novosa anka H-11 (5,3 cm), Tisa i Begej (5,2 cm). Najkra}e internodije imaju sorte NS-Vr{ac ZMS IV (4,6 cm) i NS-Slavija (4,8 cm). Pre~nik stabljika u osnovi prose~no iznosi 2,03 mm, a razlike izme u sorti su male. Visokim udelom li{}a (vi{e od 50%), odlikuju se sorte Tisa, NS-Slavija, Novosa anka H-11, NS-Mediana ZMS V i NS-Banat ZMS II. Prose~an prinos zelene krme je 55,20 t/ha i suve materije 13,45 t/ha. Visokim prinosima zelene krme ili suve materije odlikuju se sorte NS-Slavija, Novosa anka H-11, NS-Mediana ZMS IV, NS-Banat ZMS II i NS-Ba~ka ZMS I. Prose~an udeo sirovih proteina sorti lucerke je 19,05%. Visokim sadr`ajem sirovih proteina, pored sorte NS-Slavija (20,25%), isti~u se Rasinka, NS- Ba~ka ZMS I i NS-Vr{ac ZMS IV. Prose~an udeo sirove celuloze je 24,39%. Od NS sorti lucerke, po niskom udelu sirove celuloze isti~e se NS-Slavija sa 22,65%. Udeo mineralnih materija, u suvoj materiji je 8,26 %, a vrednosti se kre}u od 7,97% (NS-Banat ZMS II), do 11,0% (Novosa anka H-11). Prose~an udeo bezazotnih ekstraktivnih materija (BEM) je 42,06%. Po udelu BEM-a isti~u se sorte Tisa (43,98%), Begej (44,74%), NS-Ba~ka ZMS I (41,22%), i NS-Banat ZMS II (41,62%). Energetska vrednost suve materije izra`ena preko neto energije za laktaciju (NEL) bila je 4,61 MJ/kg suve materije, a neto energetska vrednost za rast i proizvodnju mesa (NEM) 4,38 MJ/kg suve materije. LITERATURA Bo{njak D., Stjepanovi} M. (1987): Lucerka, NIRO Zadrugar, Sarajevo, ^obi}, T., Ba~vanski, S., Kunc, V., Vu~eti}, S., Eri}, P. (1989): Rezultati trogodi{njih ispitivanja proizvodnih i kvalitetnih svojstava nekih doma}ih sorti lucerke. Savremena poljoprivreda, 37, \uki}, D. (1991): NS Slavija - Nova sorta lucerke, Zbornik radova, Nau~ni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, sv. 19, str
10 \uki}, D. (1989): Proizvodne karakteristike nekih sintetika lucerke (Medicago sativa L.) Zbornik referata, Kupari, \uki}, D.(1997): Sinteti~ka sorta lucerke-rasinka. Zbornik radova, Nau~ni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, sv. 29, str \uki}, D., Luki}, D.(1999): Alfalfa: from population to varieties. Genetika, Vol. 31, No. 1, 1-8. Eri}, P., Mi{kovi}, B. (1991): Sorta kao faktor prinosa krme lucerke. Zbornik radova, Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, sv. 19, str Gasanenko, L,S., Filatova, E.D. (1981): Synthetic populations of lucerne for irrigated conditions with different cuting regimes. Selektsiya i semenovodtvo, 49, Ivanov, À. I. (1980): Lucerna, Êîlîs,Ìîskvà, Hill, R. R. Jr., Shenk, J. S., Barnes, R, F, (1988): Breeding for Yield and Quality, Alfalfa and Alfalfa Improvement, Hanson, A. A., Barnes, D. K., Hill, R. R. Jr., Jiakai, S., Wenshu, Z. (1988): Comparision of ten alfalfa cultivars growing in Beiyng PRC. Report of the thrty-first north american alfalfa improvement conference, 58. Kati}, S., Luki}, D., \uki}, D. (1997): Prinos i kvalitet sorti lucerke. Zbornik radova, Nau~ni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, 29, Kati}, S., Mihailovi}, V., Luki}, D., Vasiljvi}, S., Pataki, I. (1999): Prinos krme, sadr`aj proteina i celuloze genotipova lucerke u razli~itim fenolo{kim fazama porasta. Zbornik radova, Nau~ni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, 31, Kati}, S. (2000). Green forage and hay yields of iranian and NS alfalfa cultivars, Report 1-3. Kati}, S. (2001): Geneti~ka i fenotipske korelacije proizvodnih osobina lucerke (Medicago sativa L.) Doktorska disertacija, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad, str Kertikova, D. (1994): Formation dry vegetative matter of alfalfa varieties depending on harvesting regime. Plant Science, Sofia, 31, Krsti}, O., Jeremi}, D. (1980): The growing of lucerne on parapodzolic soil. Proceedings of the 8 th general meeting E.G.F. Zagreb, 2-7. Juni, Lloveras, J., Ferran, J., Alvarez, A., Tores, L. (1998): Harvest management effects on alfalfa (Medicago sativa L.) production and quality in Mediterranean areas. Grass and Forage Science, 53, Luki}, D., \uki}, D. (1982): Ispitivanje proizvodnih osobina nekih domacih i stranih sorti lucerke. Savremena poljoprivreda, Novi Sad, vol. 30, br. 5-6, str Luki}, D. (1989): Nova sorta lucerke NS Novosa anka H-11. Zbornik referata XXIII seminara agronoma, Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, str Luki}, D., Kati}, S., Mihailovi}, V., (1996): Karakteristike sorti i perspektivnih interspecies hibrida lucerke. Zbornik radova, Nau~ni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, 25,
11 Luki}, D. (1998): Nove sorte lucerke-tisa i Begej. Zbornik radova, Nau~ni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, sv.30, str Luki}, D., Kati}, S., Vasiljevi}, S. (2001): Zna~aj sorte za prinos krme i du`inu kori{}enja lucerke. Zbornik radova, Nau~ni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, 35, Mi{kovi}, B., Miladinovi}, M., Sotirov, M. (1983): Uticaj visokih koli~ina azota na ishranu i. produktivnost lucerke na pseudogleju. Zbornik radova IV Jugoslovenskog simpozijuma o krmnom bilju, Statisti~ki godi{njak Jugoslavije, (SGJ,2000). Volenec, J.J. (1985): Leaf Area Exponsion and Shoot Elongation of Diverse Alfalfa Germplasms. Crop. Sci., 25, Zeidan, E.M.@., Assey, A.A., Geweifel, H.G. (1988): Effect of P fertilization and cutting schedules on dry forage yield and chemical composition of alfalfa cultivar CUF-101.Report of the thirty-first north american alfalfa improvement conference MORFOLOGICAL CHARACTERISTICS, YIELDS AND NUTRITIVE VALUE OF ALFALFA Kati} S 1., \uki} D 2., Luki} D 1. 1 Institute of Field and Vegetable Crops, Novi Sad 2 Faculty of Agriculture, Novi Sad SUMMARY This paper presents an overview of the major quantitative traits of alfalfa cultivars and hybrid cultivars developed at the Institute of Field and Vegetable Crops in Novi Sad using local populations of so-called Pannonian-type alfalfa (Medicago sativa L.) and populations of yellow alfalfa (Medicago falcata L.), respectively. The cultivars NS-Banat ZMS II, NS -Vr{ac ZMS IV, NS-Mediana ZMS V, Tisa and Begej are characterized by tall stems and quick regrowth in early spring or after cutting, so they are more tolerant to frequent cutting and intensive utilization.(tab.2.). The cultivars NS-Slavija and NS-Vr{ac ZMS IV have a larger number of shorter internodes. Due to this characteristic combined with their shorter and thicker internodes at the base of the stem and slower regrowth in the spring or after cutting, these cultivars are more tolerant of lodging and are suitable for intensive growing conditions and irrigation (Tab.2.). A high percentage contribution of the leaves (over 50%) is characteristic of the cultivars Tisa, Novosa anka H-11, Mediana ZMS V and NS-Banat ZMS II, while 113
12 NS-Slavija, Novosa anka H-11, Mediana ZMS V, NS-Banat ZMS II and NS- Ba~kaZMS I have high yields of green forage or hay. The crude protein content of Novi Sad alfalfa cultivars was A high crude protein content can be found in the cultivars: NS-Slavija, Rasinka NS-Ba~ka ZMS I and NS-Vr{ac ZMS IV. The contrabution of crude cellulose was 24,39. The cultivar NS-Slavija has a particularly low crude cellulose percentage contribution (22,65%) The contrabution of nitrogen-free extractive substances was 42,06%. Noteworthy in this regard are the cultivars Tisa (43,98%), Begej (44,74%), NS-Ba~ka ZMS I (41,22%) and NS Banat ZMS II (41,62%). The dry matter energy value expressed via net lactation energy was 4,61 MJ/kg dry matter, while net energy value for growth and meat production was 4,38 MJ/kg dry matter. The differences in net energy value among the cultivars are not significant. KEY WORDS: alfalfa, cultivars, forage yield, dry matter quality. 114
PRINOSI SEMENA I PROTEINA ULJANE REPICE (BRASSICA NAPUS L. VAR. NAPUS)
Originalni nau~ni rad - Original scientific paper PRINOSI SEMENA I PROTEINA ULJANE REPICE (BRASSICA NAPUS L. VAR. NAPUS) Ana Marjanovi}-Jeromela 1A, Aleksandar Miki} 1B, Radovan Marinkovi} 1A, Vojislav
More informationECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP
ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP M. Mitreski, A. Korubin-Aleksoska, J. Trajkoski, R. Mavroski ABSTRACT In general every agricultural
More informationANALIZA SORTNIH OGLEDA SOJE U GODINI
Stru~ni rad Technical paper ANALIZA SORTNIH OGLEDA SOJE U 2007. GODINI Milo{ Vidi}, Milica Hrusti}, Jegor Miladinovi}, Vojin \uki}, Vuk \or evi} Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad Izvod: U mre`i
More informationSPECIFI^NOSTI U TEHNOLOGIJI PROIZVODNJE KRMNOG SIRKA I SUDANSKE TRAVE U AGROEKOLO[KIM USLOVIMA VOJVODINE
Pregledni rad - Re view pa per SPECIFI^NOSTI U TEHNOLOGIJI PROIZVODNJE KRMNOG SIRKA I SUDANSKE TRAVE U AGROEKOLO[KIM USLOVIMA VOJVODINE Branko ]upina 1, Borivoj Peji} 1, Pero Eri} 1, \or e Krsti} 1, Savo
More informationDOSADAŠNJI REZULTATI U OPLEMENJIVANJU KRMNIH LEGUMINOZA U INSTITUTU ZA RATARSTVO I POVRTARSTVO U NOVOM SADU
DOSADAŠNJI REZULTATI U OPLEMENJIVANJU KRMNIH LEGUMINOZA U INSTITUTU ZA RATARSTVO I POVRTARSTVO U NOVOM SADU Vojislav Mihailović, Slobodan Katić, Đura Karagić, Sanja Vasiljević, Aleksandar Mikić, Dragan
More informationThird International Scientific Symposium "Agrosym Jahorina 2012"
10.7251/AGSY1203656N UDK 635.1/.8 (497.6 Republika Srpska) TENDENCY OF VEGETABLES DEVELOPMENT IN REPUBLIC OF SRPSKA Nebojsa NOVKOVIC 1*, Beba MUTAVDZIC 2, Ljiljana DRINIC 3, Aleksandar ОSTOJIC 3, Gordana
More informationSIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.
SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako
More informationPotencijal rodnosti sorti crvene deteline (Trifolium pratense L.)
Originalni nau~ni rad Orig i nal re search articles Potencijal rodnosti sorti crvene deteline (Trifolium pratense L.) Sanja Vasiljevi} *, Vojislav Mihailovi}, Slobodan Kati}, Aleksandar Miki}, \ura Karagi}
More informationPRINOS I KVALITET LUCERKE U SMEŠI SA TRAVAMA U AGROEKOLOŠKIM USLOVIMA VOJVODINE
Letopis naučnih radova Godina 38 (2014), Broj I, strana 200 UDK: 633.31:631.559 Originalni naučni rad Original scientific paper PRINOS I KVALITET LUCERKE U SMEŠI SA TRAVAMA U AGROEKOLOŠKIM USLOVIMA VOJVODINE
More informationPLANT HEIGHT IN SOME PRILEP TOBACCO VARIETIES Milan Mitreski
ISSN 0494-3244 UDC: 633.71-152.61:631.572(497.775) 2009/10 Original scientific paper PLANT HEIGHT IN SOME PRILEP TOBACCO VARIETIES Milan Mitreski St.Kliment Ohridski University -Bitola, Scientific Tobacco
More informationSTAY GREEN KRITERIJUM U OPLEMENJIVA^KIM PROGRAMIMA NA KUKURUZU
NAU^NI INSTITUT ZA RATARSTVO I POVRTARSTVO NOVI SAD "Zbornik radova", Sveska 36, 2002. STAY GREEN KRITERIJUM U OPLEMENJIVA^KIM PROGRAMIMA NA KUKURUZU Bekavac, G., Stojakovi}, M., Ivanovi}, M., Jockovi},
More informationUTICAJ NAVODNJAVANJA NA PRINOS, KVALITET I EVAPOTRANSPIRACIJU SEMENSKE SOJE
UDK: 626.85 Originalni nauni rad UTICAJ NAVODNJAVANJA NA PRINOS, KVALITET I EVAPOTRANSPIRACIJU SEMENSKE SOJE Livija MAKSIMOVI 1, Borivoj PEJI 2, Stanko MILI 1, Vojin UKI 1, Svetlana BALEŠEVI-TUBI 1, Milka
More informationPROIZVODNJA, PRINOSI I POTREBE ZA P[ENICOM U SVETU I KOD NAS
Stru~ni rad Tech ni cal pa per PROIZVODNJA, PRINOSI I POTREBE ZA P[ENICOM U SVETU I KOD NAS Srbislav Den~i}, Borislav Kobiljski, Novica Mladenov, Novo Pr`ulj Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad
More informationEVALUATION OF PASPALUM SPP. WITH ADAPTATION TO POORLY DRAINED SOILS IN THE TROPICAL AMERICAS. M. Peters, B. Hincapié, P. Avila and C.E.
ID # 13-08 EVALUATION OF PASPALUM SPP. WITH ADAPTATION TO POORLY DRAINED SOILS IN THE TROPICAL AMERICAS M. Peters, B. Hincapié, P. Avila and C.E. Lascano Centro Internacional de Agricultura Tropical (CIAT),
More informationDynamic of blossoming of autochthonous and introduced cherry genotypes
Izvorni znanstveni rad Dynamic of of autochthonous and introduced cherry genotypes Jasmina Aliman 1, Pakeza Drkenda 2 1 Dzemal Bijedic University in Mostar, Agro Mediterranean faculty, USRC «Midhat Hujdur
More informationNOVOSADSKI CTM HIBRIDI KUKURUZA
NAU^NI INSTITUT ZA RATARSTVO I POVRTARSTVO NOVI SAD "Zbornik radova", Sveska 42, 2006. Stru~ni rad - Technical paper NOVOSADSKI CTM HIBRIDI KUKURUZA Bekavac, G., Malid`a, G., Jockovi}, \., Stojakovi},
More informationSADAŠNJOST I BUDUĆNOST NS SORTIMENTA PŠENICE
SADAŠNJOST I BUDUĆNOST NS SORTIMENTA PŠENICE Srbislav Denčić, Borislav Kobiljski, Gojko Mladenović, Nenad Kovačević Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Maksima Gorkog 30, 21000 Novi Sad e-mail: srbislav.dencic@ifvcns.ns.ac.rs
More informationNS PUDARKA - NOVA SORTA OZIME PŠENICE
SELEKCIJA I SEMENARSTVO, Vol. XX (2014) broj 1 NS PUDARKA - NOVA SORTA OZIME PŠENICE Nikola Hristov 1*, Novica Mladenov 1, Bojan Jocković 1 Izvod Visokoprinosna, srednje kasna sorta ozime pšenice NS Pudarka
More informationGENOTIPSKA I FENOTIPSKA MEDUZAVISNOST KOMPONENATA PRINOSA PSENICE (Triticum oestivum L.)
Letopis tiaucnili radova Godina 24 (2000), broj 1-2, strana 133-144 UDK: 633.111.575.21 Originalni naucni rad Original scientific paper GENOTIPSKA I FENOTIPSKA MEDUZAVISNOST KOMPONENATA PRINOSA PSENICE
More informationPERSONAL INFORMATION. Name: Fields of interest: Teaching courses:
PERSONAL INFORMATION Name: E-mail: Fields of interest: Teaching courses: Almira Arnaut Berilo almira.arnaut@efsa.unsa.ba Quantitative Methods in Economy Quantitative Methods in Economy and Management Operations
More informationLISNA POVR[INA I DINAMIKA FORMIRANJA ORGANSKE MATERIJE P[ENICE U ZAVISNOSTI OD SISTEMA RATARANJA
Originalni nau~ni rad - Origina sci en tific paper LISNA POVR[INA I DINAMIKA FORMIRANJA ORGANSKE MATERIJE P[ENICE U ZAVISNOSTI OD SISTEMA RATARANJA Dragi{a Milo{ev, Sr an [ereme{i}, Igor Kurja~ki Poljoprivredni
More informationDIREKTNI I INDIREKTNI EFEKTI POJEDINIH SVOJSTAVA NA PRINOS ZRNA P[ENICE
Originalni nau~ni rad Orig i nal sci en tific paper DIREKTNI I INDIREKTNI EFEKTI POJEDINIH SVOJSTAVA NA PRINOS ZRNA P[ENICE Nikola Hristov, Novica Mladenov, Ankica Kondi}-[pika, Slavi{a [tatki}, Nenad
More informationXXII SAVETOVANJE O BIOTEHNOLOGIJI Zbornik radova, Knjiga 1, UTICAJ MINERALNE ISHRANE NA PRINOS OZIME PŠENICE (Triticum aestivum L.
UTICAJ MINERALNE ISHRANE NA PRINOS OZIME PŠENICE (Triticum aestivum L.) Vera Đekić 1, Jelena Milivojević 1, Mirjana Staletić 1, Jelić M. 2, Vera Popović 3, Snežana Branković 4, Terzić D. 5 1 Izvod: Istraživanja
More informationKOMBINACIONE SPOSOBNOSTI ZA BROJ REDOVA ZRNA KUKURUZA
"SELEKCIJA I SEMENARSTVO" PLANT BREEDING AND SEED PRODUCTION, VOL. XIII, No. 3-4 (2007), STR. 13-19, NOVI SAD UDC: 631.52:633 KOMBINACIONE SPOSOBNOSTI ZA BROJ REDOVA ZRNA SILA@NOG KUKURUZA @IVANOVI] T.,
More informationPROIZVODNJA I PLASMAN SEMENA NOVOSADSKIH OZIMIH U PERIODU GODINA
Stru~ni rad Tech ni cal pa per PROIZVODNJA I PLASMAN SEMENA NOVOSADSKIH OZIMIH STRNIH @ITA U PERIODU 1998 2007. GODINA Gojko Mladenovi}, Nenad Kova~evi}, Miroslav Male{evi}, Slavi{a [tatki} Institut za
More informationDEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE
DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović
More informationEVALUATION OF QUALITY OF SUGAR BEET GROWN ON SOILS HIGHLY INFECTED WITH RHIZOMANIA*
Zbornik Matice srpske za prirodne nauke / Proc. Nat. Sci, Matica Srpska Novi Sad, 110, 75 83, 2006 UDC 633.63:632.38 Irena S. Došenoviã 1, Stevan G. Radivojeviã 1, Dragica R. Kabiã 1, Ð u ra P. Pa jiã
More informationNS HIBRIDI KUKURUZA NA POČETKU DRUGE DEKADE XXI VEKA
NS HIBRIDI KUKURUZA NA POČETKU DRUGE DEKADE XXI VEKA Đorđe Jocković, Mile Ivanović, Goran Bekavac, Milisav Stojaković, Ivica Đalović, Aleksandra Nastasić, Božana Purar, Bojan Mitrović, Dušan Stanisavljević
More informationPossibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture of the Republic of Srpska
Original scientific paper Originalan naučni rad UDK: 633.11:572.21/.22(497.6RS) DOI: 10.7251/AGREN1204645M Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture
More informationBiznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije
Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant
More informationSPot Farm East Results Irrigation and nitrogen. Mark Stalham & Marc Allison
SPot Farm East Results Irrigation and nitrogen Mark Stalham & Marc Allison Trials conducted by NIAB CUF N * Irrigation (sandy loam, 80 % S, 13 % C) N (260 kg) Standard Split N All N in seedbed Irrigation
More informationTRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT
TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02
More informationFifth International Scientific Agricultural Symposium Agrosym 2014
Professional paper 10.7251/AGSY14041056M PREDICTIONS OF TOMATO PRODUCTION CHARACTERISTICS IN SERBIA Gora MILJANOVIC 1*, Beba MUTAVDZIC 2, Nebojsa NOVKOVIC 2, Miljojko JANOSEVIC 3 1 High Medical Scholl,
More informationUNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine
UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:
More informationVARIATION IN THE YIELD OF ROOT, SUGAR AND THE QUALITY OF SUGAR BEET DEPENDING ON VARIETY AND SOIL INFESTATION WITH RHIZOMANIA*
Zbornik Matice srpske za prirodne nauke / Proc. Nat. Sci, Matica Srpska Novi Sad, 110, 91 102, 2006 UDC 633.63:632.38(497.113 Kikinda) 633.63:631.559(497.113 Kikinda) Stevan Ð. Radivojeviã 1, Irena S.
More informationNS hibridi kukuruza: danas i su tra
Stru~ni rad Ex pert note NS hibridi kukuruza: danas i su tra \or e Jockovi} *, Milisav Stojakovi}, Mile Ivanovi}, Goran Bekavac, Ra{ko Popov, Ivica \alovi} Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Maksima
More informationKAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.
9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98
More informationUvod u relacione baze podataka
Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako
More informationScientific journal Title of paper Journal name Year / Volume / Pages
CURRICULUM VITAE 1. Family Name: Sherifi 2. First Name: Enver 3. Nationality: Albanian 4. Date of Birth 13.06.1954 5. Gender: Male 6. Contact details: Email: e_sherifi@yahoo.com Tel: +37744 154 124 enver.sherifi@gmail.com
More informationTHE MAIN SOIL CHARACTERISTICS FOR POPLAR GROWING IN ALLUVIAL ZONES OF LOWLAND RIVERS
1 2 THE MAIN SOIL CHARACTERISTICS FOR POPLAR GROWING IN ALLUVIAL ZONES OF LOWLAND RIVERS GALIC Zoran, IVANISEVIC Petar, ORLOVIC Sasa, KLASNJA Bojana, VASIC Verica FACULTY OF AGRICULTURE OF THE UNIVERSITY
More informationTHE ROLE OF THE AUTONOMOUS PROVINCE OF VOJVODINA DEVELOPMENT FUND Maja Štrbac 1, Danilo Tomić 1, Branislav Vlahović 3
THE ROLE OF THE AUTONOMOUS PROVINCE OF VOJVODINA DEVELOPMENT FUND Maja Štrbac 1, Danilo Tomić 1, Branislav Vlahović 3 1. INTRODUCTION Providing sufficient quantity of food in the world is big problem today.
More informationUljana repica (Brassica napus L.) kao proteinska biljna vrsta
Originalni nau~ni rad Orig i nal re search ar ti cle Uljana repica (Brassica napus L.) kao proteinska biljna vrsta Radovan Marinkovi} *, Ana Marjanovi}-Jeromela, Petar Mitrovi}, @eljko Milovac Institut
More informationR. Jovanovi}, P. Jovin, Milica Radosavljevi}, Sne`ana Jovanovi}, Du{anka Terzi} ** Klju~ne re~i: hibridi kukuruza, sila`a, svarljivost, tovna junad
UDK 619:636.085.522.55:636.2.033 NOVIJA SAZNANJA O NUTRITIVNOJ VREDNOSTI KUKURUZNE SILA@E I NJEN ZNA^AJ U ISHRANI TOVNE JUNADI * RECENT INFORMATION ON NUTRITIVE VALUES OF MAIZE SILAGE AND ITS IMPORTANCE
More informationNovosadske sorte strnih z ita (ps enica, jec am, triticale, durum ps enica, ovas i raz ) su namenjene za gajenje u razlic itim klimatskim i zemljis
Novosadske sorte strnih z ita (ps enica, jec am, triticale, durum ps enica, ovas i raz ) su namenjene za gajenje u razlic itim klimatskim i zemljis nim uslovima srednje, juz ne i jugoistoc ne Evrope, kao
More informationBENCHMARKING HOSTELA
BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991
More informationANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA
ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)
More informationCJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA
KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces
More informationDANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.
DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, 03. - 07. listopad 2010. ZBORNIK SAŽETAKA Geološki lokalitet i poucne staze u Nacionalnom parku
More informationRegion Business Profile
Business Profile ZRENJANIN Short Summary. Zrenjanin is located in the northeast part of Serbia and represents the largest city of the Serbian part of the Banat. It is also a regional political, cultural
More informationPOTENTIAL OF FRUIT PRODUCTION IN THE UPPER DANUBE REGION
Scientific Papers Series Management, Economic Engineering in Agriculture and Rural Development Vol. 12, Issue 4, 2012, Print ISSN 2284-7995, ISSN-L 2247-3572, E-ISSN 2285-3952 POTENTIAL OF FRUIT PRODUCTION
More informationAMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,
AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam
More informationEFEKAT NAVODNJAVANJA NA EVAPOTRANSPIRACIJU I PRINOS SOJE
UDK: 626.85/551.573 Originalni naučni rad EFEKAT NAVODNJAVANJA NA EVAPOTRANSPIRACIJU I PRINOS SOJE Livija MAKSIMOVIĆ 1, Borivoj PEJIĆ 2, Stanko MILIĆ 1, Vuk RADOJEVIĆ 2 1 Naučni institut za ratarstvo i
More informationRANI BOOKING TURSKA LJETO 2017
PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,
More informationSAVREMENA TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE PAPRIKE
NAU^NI INSTITUT ZA RATARSTVO I POVRTARSTVO NOVI SAD "Zbornik radova", Sveska 35, 2001. Pregledni rad - Review SAVREMENA TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE PAPRIKE Markovi}, V. 1 IZVOD U radu se daje pregled najnovijih
More informationSTRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13
MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog
More informationSerbian Mesopotamia in the South of the Great Hungarian (Pannonian) Plain. Tisza Tisa. Danube Dunav Duna V O J V O D I N A. Sava
The Effect of Migration on the Ethnic Structure of Population in Vojvodina Uticaj migracije na etničku strukturu stanovništva u Vojvodini A vándorlások hatása a népesség etnikai összetételére a Vajdaságban
More informationII Приказ ангажовања кандидата. Магистарска теза:
Објавио је, у сарадњи са другим ауторима или самостално преко 80 научних радова, међу којима су и радови у часописима који се налазе на KOBSON листи, и један практикум. У предходном периоду учествовао
More informationMODELI ZA PREDVIĐANJE U POVRTARSTVU MODELS FOR FORECASTING IN VEGETABLE PRODUCTION
Prethodno saopštenje Škola biznisa Broj 3/21 UDC 635.1/.8:5.521(497.113) Nebojša Novković Beba Mutavdžić Šandor Šomođi MODELI ZA PREDVIĐANJE U POVRTARSTVU Sažetak: U ovom radu pokušali smo da se, primenom
More informationBušilice nove generacije. ImpactDrill
NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza
More informationThe Danube-Tisa-Danube Canal System in a Community Setting
The Danube-Tisa-Danube Canal System in a Community Setting Prof. Atila Salvai, Ph. D Stevan Ilincic, M.Sc.C.E. Public Water Management Company "VODE VOJVODINE" Novi Sad, Bulevar Mihajla Pupina 25, Serbia
More informationUTJECAJ KOLIČINE OBORINA NA GOSPODARSKA SVOJSTVA SOJE I SUNCOKRETA THE INFLUENCE OF THE RAINFALL AMOUNT ON SUNFLOWER AND SOYBEAN MARKET VALUE
6. Naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem KVALITET 29, Neum, B&H, 4. - 7 juni 29. UTJECAJ KOLIČINE OBORINA NA GOSPODARSKA SVOJSTVA SOJE I SUNCOKRETA THE INFLUENCE OF THE RAINFALL AMOUNT ON SUNFLOWER
More informationGUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević
GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel
More informationQUANTITATIVE DIFFERENCES IN ACQUIRING THE MOTOR TESTS WITH STUDENTS FROM THE REPUBLIC OF MACEDONIA AND REPUBLIC OF SERBIA
Georgi Georgiev, Žarko Kostovski, Viktor Mitrevski UDK 796.012.1-057.87(497.7:497.11) QUANTITATIVE DIFFERENCES IN ACQUIRING THE MOTOR TESTS WITH STUDENTS FROM THE REPUBLIC OF MACEDONIA AND REPUBLIC OF
More informationTHE PERFORMANCE OF THE SERBIAN HOTEL INDUSTRY
SINGIDUNUM JOURNAL 2013, 10 (2): 24-31 ISSN 2217-8090 UDK 005.51/.52:640.412 DOI: 10.5937/sjas10-4481 Review paper/pregledni naučni rad THE PERFORMANCE OF THE SERBIAN HOTEL INDUSTRY Saša I. Mašić 1,* 1
More informationKNIGHTS LANDING RIVER RANCH WOODLAND, CA - YOLO COUNTY
PROPERTY HIGHLIGHTS ±77.2 Gross Acres Contains Excellent Sandy and Silty Clay Loam Soils Established Surface Water Rights in Sacramento River Developed River Diversion and Distribution System Three Phase
More informationSIRAK ZA ZRNO I SIRAK METLAŠ KAO ALTERNATIVNE KULTURE
SIRAK ZA ZRNO I SIRAK METLAŠ KAO ALTERNATIVNE KULTURE Vladimir Sikora, Janoš Berenji Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Maksima Gorkog 30, 21000 Novi Sad e-mail: vladimir.sikora@nsseme.com Izvod: Sirkovi
More informationModelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu
Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu Drago Pupavac Polytehnic of Rijeka Rijeka e-mail: drago.pupavac@veleri.hr Veljko
More information24th International FIG Congress
Conferences and Exhibitions KiG 2010, 13 24th International FIG Congress Sydney, April 11 16, 2010 116 The largest congress of the International Federation of Surveyors (FIG) was held in Sydney, Australia,
More informationFORECASTING OF VEGETABLE PRODUCTION IN REPUBLIC OF SRPSKA PREDVIĐANJE RAZVOJA POVRTARSTVA U REPUBLICI SRPSKOJ
DETUROPE THE CENTRAL EUROPEAN JOURNAL OF REGIONAL DEVELOPMENT AND TOURISM Vol.6 Issue 1 14 ISSN -2506 FORECASTING OF VEGETABLE PRODUCTION IN REPUBLIC OF SRPSKA Original scientific paper PREDVIĐANJE RAZVOJA
More informationH Marie Skłodowska-Curie Actions (MSCA)
H2020 Key facts and figures (2014-2020) Number of RS researchers funded by MSCA: EU budget awarded to RS organisations (EUR million): Number of RS organisations in MSCA: 143 4.24 35 In detail, the number
More informationKABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500
KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500 kabuplast - dvoslojne rebraste cijevi iz polietilena visoke gustoće (PEHD) za kabelsku zaštitu - proizvedene u skladu sa ÖVE/ÖNORM EN 61386-24:2011 - stijenka izvana
More informationHETEROZIS I HETEROBELTIOZIS ZA KOMPONENTE URODA ZRNA SOJE
ISSN 1330-7142 UDK = 633.853.52:631.523.4 HETEROZIS I HETEROBELTIOZIS ZA KOMPONENTE URODA ZRNA SOJE Aleksandra Sudarić, Marija Vratarić, Mirna Volenik, Maja Matoša, V. Duvnjak Izvorni znanstveni članak
More informationCJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE
CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet
More informationANALIZA OPRAVDANOSTI POVEANJA REDUNDANTNIH VEZA U TK SISTEMU SA STANOVIŠTA RASPOLOŽIVOSTI Mati M. 1,Ramovi R. 2
ANALIZA OPRAVDANOSTI POVEANJA REDUNDANTNIH VEZA U TK SISTEMU SA STANOVIŠTA RASPOLOŽIVOSTI Mati M. 1,Ramovi R. 2 1 Telekom Srbija a.d. 2 Elektrotehniki fakultet u Beogradu I UVOD Pri projektovanju savremenih
More informationSTATUS AND TRENDS OF SHEEP PRODUCTION IN THE DURMITOR AREA
UNIVERSITY OF MONTENEGRO Biotechnical Faculty Podgorica, Montenegro STATUS AND TRENDS OF SHEEP PRODUCTION IN THE DURMITOR AREA Božidarka Marković, Milena Đokić, Dragana Drobnjak, Milan Marković International
More informationUniversity of Novi Sad Faculty of Agriculture.... founded in 1954.
University of Novi Sad Faculty of Agriculture... founded in 1954. University of Novi Sad - Organisation - 1 4 F A C U L T I E S + 2 i N S T I T U T E S Faculty of Philosophy Faculty of Agriculture Faculty
More informationEvaluation of Coriander (Coriandrum sativum L.) Genotypes for Growth and Seed Yield Attributes
International Journal of Current Microbiology and Applied Sciences ISSN: 2319-7706 Volume 6 Number 8 (2017) pp. 597-605 Journal homepage: http://www.ijcmas.com Original Research Article https://doi.org/10.20546/ijcmas.2017.608.077
More informationUlazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.
Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.
More informationRADOSAV VASOVIC ( ) ON THE BELGRADE OBSERVATORY
RADOSAV VASOVIC (1868-1913) ON THE BELGRADE OBSERVATORY V. Trajkovska and S. Ninkovic Astronomical Observatory, Volgina 7, 11160 Belgrade 74, Serbia and Montenegro Abstract. In the first half of the XIX
More informationCurrent Issues and Prospects of Raspberry and Blackberry Production in the Republic of Serbia
UDC: 631.15:634.711:634.713 expert paper Acta Agriculturae Scrbica. Vol. VI, 11 (2001) 71-75 >-OFAGRO Acta!:i--- ai.-ai Z Agriculturae S!g Serbica ~iis\j =< CA.CAK ----------_. -- Current Issues and Prospects
More informationClimate Change Impacts and Adaptation Options in Serbia Results from the ADAGIO Project
Climate Change Impacts and Adaptation Options in Serbia Results from the ADAGIO Project D.T.Mihailović (1,1a,1b,1c), B.Lalić (1,1a), R.Jevtić (2), M. Malešević (2), Z. Keserović (1), Ž. Petrović (1) and
More informationEduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings
Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za
More informationEvaluation of improved willows in North Patagonia, Argentina
Evaluation of improved willows in North Patagonia, Argentina Ing. Esteban THOMAS & Ing. Teresa CERRILLO I.N.T.A. (Instituto Nacional de Tecnología Agropecuaria, Argentina) Patagonia, Argentina Irrigated
More informationIdejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.
Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual
More informationJP TRANSNAFTA PETROLEUM PRODUCTS PIPELINE SYSTEM THROUGH SERBIA. October 2017
JP TRANSNAFTA PETROLEUM PRODUCTS PIPELINE SYSTEM THROUGH SERBIA October 2017 PUBLIC ENTERPRISE TRANSNAFTA FACT SHEET Public enterprise founded by the Government of the Republic of Serbia in 2005 Licensed
More informationRADOVI SA XX SAVETOVANJA AGRONOMA, VETERINARA I TEHNOLOGA
UDK/UDC 167.7:63 YU ISSN: 0354-1320 RADOVI SA XX SAVETOVANJA AGRONOMA, VETERINARA I TEHNOLOGA Vol. 12. br. 3-4 Proceedings of XX th Conference of Agronomist, Veterinarians and Technologists Vol. 12. No.
More informationPRIKAZ NOVIH HIBRIDA KUKURUZA: NS 5073, NS 5120, NS 5021 i NS ALEKSANDRA
SELEKCIJA I SEMENARSTVO, Vol. XVII (2011) broj 2 PRIKAZ NOVIH HIBRIDA KUKURUZA: NS 5073, NS 5120, NS 5021 i NS ALEKSANDRA STOJAKOVI M., IVANOVI M., JOCKOVI., BEKAVAC G., NASTASI ALEKSANDRA, MITROVI B.,
More informationANCIENT GROOVE MUSIC ( ) Motets for Holy Week. Edited by BEN BYRAM WIGFIELD
ANIENT GRE MSI ANTNI LTTI (1667-1740) Motets for Holy Week Edited by BEN BYRAM WIGFIELD 1. Arbor dignisma 2. nes No. 1 3. nes No. 2 4. Sepulto Dino 5. ere languores nostros.anientgroove.o.uk NTENTS 1.
More informationPromotion of the Efficient Use of Renewable Energies in Developing Countries
Promotion of the Efficient Use of Renewable Energies in Developing Countries Rocket stove development Report Author Dr. Khamphone NANTHAVONG, Faculty of Engineering (NUOL) Sivay CHANTHAVONG, 5th student,
More informationXII SYMPOSIUM ON FORAGE CROPS OF REPUBLIC OF SERBIA
ABOUT KRUŠEVAC The city of Kruševac is located the central part of the Republic of Serbia. It covers the area of 854km² and includes 101 townships and 145.000 inhabitants in total. The Kruševac urban area
More information2013 Kentucky Small Grain VARIETY PERFORMANCE TEST
AGRICULTURAL EXPERIMENT STATION UNIVERSITY OF KENTUCKY COLLEGE OF AGRICULTURE, FOOD AND ENVIRONMENT, LEXINGTON, KY, 40546 PR-658 2013 Kentucky Small Grain PERFORMANCE TEST B. Bruening, R. Curd, S. Swanson,
More informationFertility of Privately Owned Plowland Used for Field Crop Production in Vojvodina, Serbia
www.nsseme.com/journal.html Fertility of Privately Owned Plowland in Vojvodina, Serbia Agroecology / Agroekologija 359 original research article / originalni naučni rad Fertility of Privately Owned Plowland
More informationEuropean curriculum vitae format
European curriculum vitae format Job Reference Number Expert Personal information Name Enver Sherifi Address Malishevë Gjilan, KOSOVA Telephone +37744154124 Fax E-mail e_sherifi@yahoo.com Nationality at
More informationPodešavanje za eduroam ios
Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja
More information37 Grigori Afxentiou and Thessalonikis Str, 3026 Limassol, Cyprus Telephone: Mobile:
CURRICULUM VITAE EGLI GEORGIADOU Agriculturist, M. Sc. PERSONAL DATA First Name: Egli Surname: Georgiadou Date of Birth: 12/04/1984 Home Address: 35 Kyriakou Matsi Str, Agios Dometios, 2373 Nicosia, Cyprus
More informationSpecification Details: Coded Dash Number M28803/1 -MC PART LISTINGS MANUFACTURER'S DESIGNATION OR TYPE NUMBER TEST OR QUALIFICATION REFERENCE
Specification Details: DLA Land and Maritime - VQ Date: 2/4/2015 Specification: MIL-DTL-28803 Title: Display, Optoelectronic, Readouts, Backlighted Segmented Federal Supply Class (FSC): 5980 Conventional:
More informationAgrosvet BESPLATAN PRIMERAK BROJ 38 OKTOBAR 2011 STRUČ^NA Marketing:
Agrosvet STRUČ^NA SLUŽ@BA: Marketing: BESPLATAN PRIMERAK BROJ 38 OKTOBAR 2011 Goran Petrovi }, direktor marketinga 063/105-83-20 Aleksandar Jotov - {ef stru~ne slu`be, teren Vojvodine 063/658-310 Dragan
More informationPROJEKTNI PRORAČUN 1
PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja
More informationMinisart Syringe Filters
Minisart Syringe Filters Removal of Particles and Microorganisms from Liquids and Gases Sample Preparation HPLC UHPLC Analytics Elimination of particles from your samples prior to HPLC or other chromatographic
More informationMLADI BORAC JSC Sonta
MLADI BORAC JSC Sonta General Information Full legal name Address AGRICULTURAL PRODUCTION COMPANY MLADI BORAC JSC SONTA No Num. Salas Mladi Borac Street, Sonta Identification Number 08644586 Core activity
More information