ISSN Godina 9. BOŽIĆ, Broj 1. (9)

Save this PDF as:
 WORD  PNG  TXT  JPG

Size: px
Start display at page:

Download "ISSN Godina 9. BOŽIĆ, Broj 1. (9)"

Transcription

1 STAŠEVICA LIST ŽUPE SV. STAŠA U STAŠEVICI ISSN Godina 9. BOŽIĆ, Broj 1. (9)

2

3 STAŠEVICA LIST ŽUPE SV. STAŠA U STAŠEVICI GOD. 9. BOŽIĆ, BR. 1. (9) Dragi StaπevËani u æupi, u Domovini i po svijetu, sve vas pozdravljam našim drevnim kršćanskim pozdravom Hvaljen Isus i Marija! Mir i blagoslov Božji bio vazda s vama! Spomen Kristova rođenja neka obasja vaša lica i uzraduje vaša srca! Evanđelje nas izvješćuje da su se pastiri i mudraci obradovali veoma velikom radošću kad su ugledali Novorođenče i čuli sve ono što je o njemu rečeno. Pastire je anđeo poslao u Betlehem, a nebeski znak onamo je doveo mudrace s Istoka. Uzrok njihove radosti bilo je Dijete koje su ondje susreli. Radovali su se zbog onoga što su čuli, vidjeli i doživjeli. Pripovijedajući o tom, dijelili su svoju radost s onima koje su susretali. Ovoga Božića, godine Gospodnje 2014., pitam sebe i vas, jesmo li i mi ispunjeni velikom radošću zbog toga što smo susreli Gospodina, što smo osjetili Božju prisutnost u svojem životu, čuli njegov glas u srcu, prepoznali njegovo djelovanje? Živimo li doista istinu da nas Bog toliko ljubi, da je u Isusu za nas postao čovjekom, da je došao da nas otkupi i spasi, da nam podari slobodu i dostojanstvo djece Božje? Papa Franjo poziva nas da krenemo u novu evangelizaciju. Riječ je o novom navještaju Evanđelja koji je potreban, jer ima nas koji smo imenom kršćani, a životom i djelom daleko od vjere u Boga. O slavlju ovogodišnjeg Božića zapitajmo se što činimo s onim što smo čuli, vidjeli i doživjeli? Pripovijedamo li o tomu onima koje susrećemo? To pripovijedanje ne smije biti jedino riječima, nego životom i djelom. Ako svojim životom i djelom svjedočimo svoju vjeru, onda smo poput pastira i mudraca koji se obradovaše veoma velikom radošću. Radosni smo jer smo susreli Boga koji je naš Spasitelj, smisao i cilj našega života. S tim mislima pružam vam u ruke božićni broj našega župnog lista Staševica. U njemu ćete naći vijesti iz naše župne zajednice, iz našega kraja i domovine. U riječi i slici otimamo zaboravu ono što se dogodilo u našem selu i u našoj župi. Zabilježeni su naši susreti u crkvi, slavlje blagdana sv. Staša, prva pričest, aktivnosti s djecom i mladima... Tu je i zgodopisje župe, prikaz prezimenâ, sličice iz predaje, kulture i baštine, događaji iz prošlosti... Jer samo onaj tko poznaje svoju prošlost, ima nade za budućnost. Dragi Staševčani, primite svoj župni glasnik s onom istom ljubavlju s kojom je i pripremljen! Uzmite ga i čitajte! Riječi i slike, slova koja svojim očima prebirete neka vam pomognu biti svjedocima Božje ljubavi, koja je u Božiću došla do vrhunca. Vama i svima vašima u župi, raspršenima diljem Domovine i po svijetu želim čestit Božić i blagoslovljenu još jednu novu godinu! Vaš župnik fra Vinko STAŠEVICA 1

4 SRETNE I BLAGOSLOVLJENE BOŽIĆNE BLAGDANE SVIM VJERNICIMA ŽUPE SV. STAŠA U STAŠEVICI, HRVATSKOJ I SVIJETU ŽELI UREDNIŠTVO LISTA Božićna ispovijed u našoj župi bit će u nedjelju 21. prosinca u 11 sati. BLAGOSLOV OBITELJI Blagoslov obitelji počinjemo od Gnječa, 26. XII. u 12 sati. Za blagoslov pripremiti blagoslovljenu vodu, križ, svijeću, isključiti televiziju i skupiti obitelj na molitvu, ako su u blizini. Može se dati prilog za potrebe župe, crkvu, gorivo, župni list... Ubilježiti se za primanje vjerskog lista i odmah platiti. PAPA PAVAO VI. PROGLAŠEN BLAŽENIM Na svečanoj misi, u nedjelju 19. listopada 2014., papa Franjo je na trgu Sv. Petra proglasio papu Pavla VI. blaženim. Ovaj blaženik je priveo kraju Drugi vatikanski koncil i ustanovio Biskupsku sinodu. S Papom je misno slavlje, u kojemu je sudjelovalo oko vjernika, suslavio papa u miru Benedikt XVI., a koncelebrirali su i svi sinodski otci koji su sudjelovali na Trećem izvanrednom općem zasjedanju Biskupske sinode na temu Pastoralni izazovi glede obitelji u kontekstu evangelizacije. Papa Franjo je odredio da se spomendan novoga blaženika slavi 26. rujna. O novom blaženiku, u svojoj propovijedi, papa je rekao i ove riječi: Pred tim velikim papom, tim hrabrim kršćaninom, tim neumornim apostolom, pred Bogom, danas ne možemo drugo doli reći riječ koja je tako jednostavna koliko je ujedno i iskrena i važna: Hvala! Hvala, naš dragi papa Pavle VI.! Hvala za tvoje ponizno i proročko svjedočanstvo ljubavi prema Kristu i njegovoj Crkvi! 2 STAŠEVICA

5 SVJEDOCI BOŽIĆA izviješćima o Isusovu rođenju spominju U se dvije skupine ljudi kojima je naviještena Radosna vijest: pastiri koji su bdjeli kod svojih stada na betlehemskim poljanama i mudraci s Istoka. Evanđelje po Luki pripovijeda o anđelovu navještaju velike radosti prestrašenim pastirima: Ne bojte se! Evo javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj - Krist Gospodin. Evo vam znaka: naći ćete novorođenče gdje leži u jaslama (Lk 2, 10-12). Evanđelist Matej predstavlja drugu skupinu: Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskome u dane Heroda kralja, gle, mudraci se s istoka pojaviše u Jeruzalemu raspitujući se: Gdje je taj novorođeni kralj židovski? Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova pa mu se dođosmo pokloniti (Mt 2, 1-2). Riječ je o dvjema različitim skupinama svjedoka Isusova rođenja. Lukini pastiri predstavljaju židovski narod, a Matejevi mudraci predstavnici su svih ostalih naroda koji se dolaze pokloniti Kristu. Različiti su po podrijetlu i staležu, po znanju i zanimanju. Jedinstveni su pak u spoznanju Božjeg znaka, složni u radosti veoma velikoj. Jedan je te isti izvor njihove radosti, maleno Dijete. Pastiri u njemu prepoznaju Spasitelja, a mudraci svjetlo i smisao svoga života. Radosno svjedoče o onome što su čuli, vidjeli i doživjeli. Pogledajmo izbliza te dvije skupine prvih svjedoka Božića, kako bismo i sami radosno mogli svjedočiti ljubav Božju prema nama i svim ljudima. Pastiri U ono vrijeme pastiri su držani prezrenom čeljadi, osobama izvan mjesta i zajednice. Zaprljani, blaguju neopranih ruku, nikad ne zalaze u sinagogu, stalno su za svojim ovcama. A upravo oni primaju radosnu vijest: Naći ćete Novorođenče, povijeno gdje ježi u jaslama (Lk 2, 12). Rodilo vam se dijete, koje je Spasitelj, Krist Gospodin. Događaj Isusova rođenja anđeli predstavljaju pastirima kao radosnu vijest, veliko veselje za sav narod. Anđeoska prisutnost i jaka svjetlost usred mrkle noći zastrašuju pastire. Nakon što su čuli anđeosku poruku, postaju odvažni i veseli tako da jedan drugoga hrabre: Hajdemo dakle do Betlehema. Pogledajmo što se to dogodilo, događaj koji nam obznani Gospodin (Lk 2, 15). Pastiri, osobe za koje nitko nemari, dolaze prvi k Novorođenom, prinose mu svoje darove i klanjaju se svome Gospodinu. Tako se obistinjuje riječ Pisma, da Bog odabire ono što je u ljudskim očima prezreno i ono što nije, da postidi ono što jest. Pastiri nalaze siromašno Dijete. Sretni su, jer u događaju koji im je navijestio anđeo, otkrivaju mnogo više nego su očekivali. Susreću Božju ljubav koja je u tom Djetetu STAŠEVICA 3

6 postala stvarna i opipljiva. Upravo njima, jednostavnima i siromašnima, naviješteno je da je Bog jedini Spasitelj. Pastiri se mijenjaju zbog onoga što vide i čuju. Postaju drugi ljudi i drukčiji. Primaju poruku i postaju sami porukom. Slušaju anđeosku pjesmu, slave i hvale Gospodina za sve što su doživjeli. Pripovijedaju što su sve vidjeli i čuli. Svi koji ih slušaju, čude se ne samo njihovoj poruci nego i njima koji je navješćuju. U znaku danu pastirima, nema ništa neobično ni izvanredno. Dijete povijeno u pelene. Kao i sva novorođenčad, treba majčinsku njegu. To dijete u svom uboštvu - Božji je znak i pastirima i nama. Pastiri mogu jedino očima srca otkriti da se u tom Djetetu ostvaruje proročka riječ: Dijete nam se rodilo, sin nam je darovan (Iz 9, 5). Ni nama nije dan nikakav drugi znak. Božji blagovjesnik, po evanđeoskoj poruci, poziva nas da se zaputimo kako bismo očima srca u Božiću prepoznali svoga Spasitelja. Mudraci Evanđelje nam ne otkriva tko su mudraci s Istoka (Mt 2, 1), kakvu su zvijez- du vidjeli, zašto su se zaputili tražiti novorođenoga židovskog kralja. Poznavatelji Svetog pisma drže da se radi o znanstvenicima, pristašama nadnaravnog znanja koji se bave filozofskim i vjerskim pitanjima. U potrazi za istinom spoznaju da će iz Judeje izići vladar koji će vladati svijetom. Zagonetne osobe polaze na put, jer ih je upozorio i uznemirio nebeski znak. Idu iako ne znaju kamo ih put vodi. Slijede zvijezdu koja im treba pokazati svjetlo njihova života: Isusa Krista. U potrazi za znakom spasenja, tragaju za smislom i istinom, za Bogom koji svemu stvorenju daje smisao. Put im je dug. Možda su ponekad s njega i zalutali. Sve do trenutka dok ga konačno nisu našli, sreću i cilj svoga života, Isusa Krista, Sina Božjega. Mudraci s Istoka tražitelji su istine, kroče na čelu čovječanstva, koje se zaputilo prema Kristu. Započinju nepregledan mimohod, koji se provlači kroz čitavu povijest. Predaja ih naziva: Melhior, Gašpar i Baltazar i od mudraca pravi kraljeve koji Novorođenom prinose kraljevske darove: zlato, tamjan i smirnu. O mudracima s Istoka evanđelist Djeca pjevaju Isusu na Božić 4 STAŠEVICA

7 izvješćuje da su se ispunili velikom radošću u trenutku kad su ugledali Dijete. S jednakom radošću vraćaju se drugim putem u svoju zemlju. Ako je njihovo srce bilo ispunjeno radošću, mirne duše može se reći da tijekom života pripovijedaju o onom što su u Betlehemu vidjeli, čuli i doživjeli. Jer o onom čega je srce puno, usta govore. I tako pripovijedaju o svojoj sreći, o Isusu Kristu, postaju navjestitelji Radosne vijesti, svjedoci Božića. Mudraci i njihov put simbolično je pokretanje narodâ prema Kristu. S time je povezano da i svemir govori o Kristu. Djelo stvaranja b di u ljudima pojam o Stvoritelju, hrani očekivanje i potkrepljuje nadu da će se Stvoritelj jednom pojaviti i pokazati među ljudima, tako da mu čovjek može i treba poći u susret. Svjedoci Božića danas Kao kršćani pozvani smo sudjelovati o novom navještaju, poput pastira i mudraca govoriti o Kristu, kojega smo susreli u svojem životu. Pozvani smo životom, ne samo riječju nego i djelom, svjedočiti da Bog u Isusu Kristu uzima ljudsko obličje, da nije izvan nas ni daleko od nas, nego da je STAŠEVICA stvaran i opipljiv, da živi ljudski život. Sin Božji dolazi kao dijete na ovaj svijet onakav kakav jest, ali ne da ga ostavi onakvim kakav je, nego da pomogne njegovu nevolju, obriše njegovu suzu, zaliječi njegovu ranu, nama i svima donese spasenje. Možemo li i danas o tome govoriti, možemo li tu vjeru uvjerljivo dalje prenijeti? Mnogi su zbog toga uznemireni i pitaju se, što nam ta drevna božićna poruka može kazati? Kako je mogu drugima priopćiti? Gdje su anđeli s betlehemskih poljana, zvijezda koja vodi mudrace? Gdje su znakovi vremena koji nas uznemiruju? Gdje je radosno iskustvo koje ispunja naše srce? Može se dogoditi da, poput pastira i mudraca, i mi moramo tumačiti nejasno i nedorečeno. Važna je odvažnost za to što dolazi od Onoga kojega su pastiri i mudraci prepoznali. Bog je u Isusu Kristu postao čovjekom, da čovjek zadobije dostojanstvo i budućnost, onu budućnost koja je sam Bog. On je cilj svakoga ljudskog života. On je sreća svakog vjernika, ispunjenje žudnje svakog čovjeka za ljubavlju. Jer Bog je ljubav, to je njegova bit. 5

8 Dječja ponoćka Put k toj sreći nosi ime Isusa Krista koji je Božja istina i život u osobi. Naš poziv danas jest dati mu lice, po tomu što kao kršćani tako živimo da se Krist očituje u našim mislima, željama, riječima i djelima. Kad se zaputimo u susret Bogu, bit ćemo slobodni od svega što nas sputava, od idola naših dana, slobodni za Boga i bližnjega, za pun ljudski život. Jer Božja budućnost želi započeti s nama. Djeca smo nebeskog Oca, djeca Božja. Nama je darovan život vječni. Očekuje nas život u punini. Dajemo Bogu lice s tim da u svemu što je naš osobni život, život u našoj župi, da u to ugradimo svoju ljubav. Osmijeh koji jedan drugom pružamo, posao koji obavljamo, pothvat koji planiramo: sve to može biti izraz naše ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Jer sve, zapravo sve nam je povjereno, našim rukama i srcu, kako bismo Krista donijeli svijetu, poput pastira i mudraca. Mi smo danas oni pastiri i mudraci koji se Isusu dolaze pokloniti. Novorođeni nas šalje da, poput njih, pođemo drugima navijestiti njegovo rođenje: da slavimo Boga za riječ koju smo čuli i za radost koju nam je u srcu umnožio. Pripovijedajmo svima što smo vidjeli i čuli, što smo doznali i čime smo se obogatili u susretu s Bogom. Pristupajmo Božiću s vjerom, jer jedino njome možemo doživjeti radost koju su doživjeli pastiri i mudraci kad su vidjeli Dijete i u njemu prepoznali Boga koji je postao čovjekom. Vjerom prepoznajemo da je to Dijete - Spasitelj svijeta i čovjeka. To je razlog naše božićne radosti, navještaj mira i Božjeg čovjekoljublja svim ljudima dobre volje. S Marijom i Josipom, s pastirima i mudracima molimo da, poput njih, odvažno možemo prihvatiti Isusa i vjerovati u ljubav Božju koja preobražava naša srca. Budimo svjedoci Božje ljubavi! Molimo da nam Bog udijeli jednostavnost prvih svjedoka, koji u nemoćnu djetetu prepoznaju Božji znak, da se, poput njih, vratimo i mi svojim kućama, radosni zbog dara po kojem nam Bog daruje samoga sebe. A ona svjetlost koja u svetoj noći obasjava pastire, neka obasja i nas kako bi se i u našoj Staševici moglo ostvariti ono što je pjevao anđeoski zbor: Slava na visinama Bogu, a ne zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim (Lk 2, 14). Dinko Aračić 6 STAŠEVICA

9 Sveti Ivan, Isusu najdraži apostol (Betsaida Julija,? - Efez, oko 104. godine) Uvod Kad su izbjeglice iz Bosne, iz okolice Fojnice, došli na područje današnje Župe Staševica, na Bristi su našli malu crkvicu i posvećenu svetomu Ivanu, apostolu i evanđelisti. Kasnije je produžena i posvećena Svima Svetima i već godine zapisano u Matici krštenih da su djeca krštena u crkvi Svih Svetih na Bristi. Ta je crkva dugo vremena bila župska crkva za Župu koja se je najprije nazivala Jezero, ili Podjezerje, kasnije Brista i Pasičina te u naše dane Staševica. No, bez obzira na razne promjene, vjernici su uvijek na Bristi štovali sv. Ivana, apostola. I kad je ove godine završena i blagoslovljena na Spilicama, na Novoj Bristi nova crkva Gospe Lurdske, u nju je postavljen novi kip sv. Ivana, koga danas štuje cijela Župa, a posebno župljani koji su nekada živjeli na Bristi. Život i djelovanje Ivan je sin oca Zebedeja (Mt 4,21) i majke Salome, Gospine rodice (Mt 27, 56). Bio je ribar na Genezaretskom jezeru kao njegov brat Jakov (Mt 4,21). Najprije je bio učenik Ivana Krstitelja (Iv 1,35-40). Kad je Ivan nazvao Isusa Jaganjcem Božjim (Iv 1,36), pošao je s Andrijom za Isusom (Iv 37-40). Konačno je na Isusov poziv s bratom Jakovom ostavio oca i ribarsku mrežu i pošao za novim Učiteljem (Mt 4,21-22). Njegova je majka s drugim ženama pratila Isusa (Mt 27,56) i jednom od njega tražila da njezini sinovi u Kristovu kraljevstvu Novi kip sv. Ivana Apostola u Crkvi Gospe Lurdske na Spilicama budu prvi (Mt 20,21). Braća su bila žestoke naravi u raznim prilikama brzo su reagirala. Tako su na negostoljubive Samarijce htjela baciti oganj s neba (Lk 9,54). Stoga su nazvani Boanerges, tj. sinovi groma (Mk 3,17). Ivan je s Petrom i Jakovom sačinjavao izabranu trojku od Isusovih učenika: samo su oni bili prisutni uskrsnuću Jairove kćeri (Mk 5,37), preobraženju na brdu Taboru (9,29) i Isusovoj agoniji u Getsemanskom vrtu (Iv 14,33). Sam Ivan više puta ističe da ga je Isus posebno volio (13,23; 19, 26; 20,2). Spominje se uz Petra (Dj 1,13). Isus mu povjerava da pripremi posljednju večeru (Lk 22,8). Za vrijeme sudskoga postupka pratio je svoga Učitelja do u kuću velikoga svećenika (Iv 18,16), a na Kalvariju je bio jedini od svih učenika i tu mu je Isus povjerio svoju Majku Mariju (Iv 19,26). Kad je Marija Magdalena donijela vijest da je grb prazan i da Isus uskrsnuo, zajedno s Petrom žurno je trčao do groba (Iv 20,2-3). Na Tiberijadskom jezeru prepoznaje uskrsloga Isusa (Iv 21, 7). Poslije Isusova uzašašća s Petrom ozdravlja uzetoga (Dj 3,1). Optuže je pred Velikim vijećem (4), a zatim odlazi s Petrom u Samariju da novokrštenicima podijeli sakramenat sv. krizme (Dj 8,14). Kakav je utjecaj imao u Pracrkvi vidi se iz Poslanice Galaćanima, u kojoj ga Pavao nazivlje stupom Crkve (2,7). Sudjelovao je na Prvom saboru u Jeruzalemu 49. godine. Nešto prije 60. godine napušta Jeruzalem i odlazi u grad Efez STAŠEVICA 7

10 Simon Vouet: Isus na krizu u Maloj Aziji. Tertulijan bilježi staru predaju da je u Rimu pred Latinskim vratima bio bačen u kotao vreloga ulja. To će kasnije utjecati na njegovo posebno štovanje u Rimu i taj će prizor biti prikazan na brojnim umjetničkim djelima. Za cara Domicijana ( ) prognan je na otok Patmos u Sporadima. Tu je napisao Otkrivenje, jedinu proročku knjigu Novoga zavjeta. I danas vodiči pokazuju špilju u kojoj je Svetac živio. Za cara Nerve ( ) vraća se u Efez, gdje živi kao biskup, patrijarh azijskih crkava i pisac triju poslanica i Evanđelja. U Efezu je živio dugo godina s Isusovom Majkom Marijom u molitvi i razmatranju propovijedajući Kristovu Radosnu vijest. Predao je svoju svetu dušu na početku vladanja cara Trajana ( ) i pokopan je u tzv. Ivanovoj bazilici u Efezu. Jedini od apostola nije završio zemaljski život mučeničkom smrću. Stari grad Efez osvojili su i srušili Turci. Danas se uz njegove ruševine nalazi malo selo Ajasoluk. Taj je naziv nastao od grčkih riječi hagios theologos = sveti bogoslov. Tako su u staro doba nazivali Isusova ljubljenoga učenika Ivana. Dakle, današnje tursko selo Turci nazivaju imenom Isusova apostola sv. Ivana. Pisci iz II. stoljeća zapisali su mnoge zgode iz njegova života, npr. onu kad se nije htio zadržati dulje u gradskom kupalištu, jer je tu susreo krivovjerca Kerinta. Obrazložio je to ovako: Oganj će s neba pasti i uništiti tu zgradu. Kad su ga učenici pitali da im još nešto kaže, on je odgovorio: Ako to izvršite, dosta je! Sv. Ivan je i pisac. Napisao je: Evanđelje, Otkrivenje, jedinu proročku knjigu Novoga Zavjeta, i tri poslanice (kratke). Neki stari pisci spominju i druge knjige, npr. Djela Ivanova, Grob svetog Ivana apostola i evanđeliste, Efez, Turska 8 STAŠEVICA

11 puna putovanja i čudesa, Otkrivenje (dva grčka i jedno koptsko). To je zapravo pobožno štivo, ali ih Crkva nikada nije prihvatila kao dio Objave, odnosno dio Novoga zavjeta (apokrifi). Ne treba se čuditi da jedan obični ribar (Dj 4,13) piše kao mistični teolog i pjesnik (npr. Prolog, Iv 1,1-18), jer njegova riječ nije njegova, nego je to Božja poruka nama ljudima. Doista rječnik i sintaksa odaju jednostavnoga čovjeka. Ali njegova teologija Logosa-Riječi, silna vjera i povjerenje u Isusa, vizija budućnosti Crkve i poruka ljubavi zbilja su vrhunska teologija. A definicija Bog je ljubav (1 Iv 4,8) najbolja je definicija Boga što ju je ikada zapisalo ljudsko pero. Tomu neukom galilejskom ribaru, uz ostale darove, poslije više od pedeset godina molitve i razmatranja božanskih istina, Vječna je Mudrost ulila spoznaju Božanske Istine. Stoga je razumljiva činjenica da je o njemu i njegovoj teologiji napisano više knjiga nego o bilo kojemu drugomu apostolu. Baš zato je već u starini nazvan Teologom-Bogoslovom. Štovanje Kršćani su ga štovali kao sveca od najstarijih vremena. Posvećeno mu je bezbroj crkava po svijetu. Mnoga naselja u raznim zemljama nose njegovo ime (npr. Johannesburg, S. Jean, S. Joâo da Barra i drugi). Zaštitnik je Turske. U hrvatskim krajevima ima preko pedeset mjesta koja nose njegovo ime (Ivan, Ivanci, Ivanec, Ivanić Grad, Ivanić, Ivanski Bok, Ivanovo Selo, Ivica i drugi). Preko 50 kanoniziranih svetaca nosi ime Ivan. U svim jezicima kršćanskoga svijeta ime je vrlo često, što pokazuju i brojni hipokoristici. I od papa najviše ih je nosilo to ime, a među njima i dva sveca našega doba: sv. Ivan XXIII. i sv. Ivan Pavao II. OZNAKE: orao, knjiga, pero. Postoje dvije skupine njegovih likova. Prva: na Posljednjoj večeri, u Getsemanskom vrtu, na Kalvariji, uskrsni i duhovski ciklus, na kojima je prikazan mlad, bez brade i vrlo blizu Isusa. Druga: starac s bijelom bradom STAŠEVICA Ivan Meštrović, Sv. Ivan Evanđelist (1929.), Atelje Meštrović u Splitu i perom u ruci, drži čašu iz koje izlazi zmija, pričešćuje Bogorodicu Mariju, ili uz njezinu smrtnu postelju drži svijeću. ZAŠTITNIK: djevica i udovica; teologa, filozofa, pisaca, pjesnika, bilježnika; tiskara, knjigoveža, knjižara, kipara, slikara, rezbara; industrije papira, stakla, svijeća, ulja i vina; sedlara i pletača košara; plodnosti, protiv otrova, opekotina, grada i oluje. IMENDAN: Ivan, Iva, Ivana, Ivančica, Ivka, Ivanica, Ivanka, Ivica, Ive, Ivek, Ivo, Ivon, Ivona, Ivša, Ivač, Ivkan, Ikan, Ikić Ićo, Jana, Janko, Jankica, Zane, Žvane, Žuva. BLAGDAN: 27. prosinca. - U Armeniji i Palestini 29. XII; Kopti ga slave 30. XII; Sirija 7. V; Bizant 29. IX. - Na Zapadu se je od VII. stoljeća slavio blagdan Ivanova mučeništva u Rimu pred Latinskim vratima (6. V.). U reformi kalendara II. vatikanskog sabora slavlje toga blagdana je izostavljeno. Fra Gabrijel Jurišić 9

12 OD PASIČINE DO HRVATSKOGA ZMAJA Jadan je mladomisnik iz Makarske došao u Gradac i na Badnji dan godine zajedno s nekoliko ljudi iz Pasičine preko Gračkih stina stigao poslije podne u kuću Joke Marevića Smrtića. Mladomisnik je u crkvi sv. Jure u Pasičini s brojnim vjernicima slavio sv. Misu Ponoćku. Bio je to divni doživljaj s pobožnim narodom slaviti Ponoćku u biokovskom selu. Na ljeto se je mladi svećenik stalno nastanio u Pasičini i pokušao svojom nazočnošću pomoći ljudima da bolje upoznaju svoga Boga i da budu ponosni što su katolici i sinovi i kćeri svoga hrvatskog naroda. Uprava Provincije u proljeće god. poslala je mladoga svećenika u Zagreb na Filozofski fakultet da studira klasičnu filologiju. Poslije studija živi u Samostanu Gospe Sinjske kao profesor i ravnatelj Franjevačke klasične gimnazije. Osim profesorske službe bio je urednik Zbornika Kačić i drugih knjiga Povelja predana fra Gabrijelu Zmaju Biokovskom III. Fra Gabrijel prima Nagradu za životno djelo od župana Splitsko-dalmatinske županije i zbornika. Sudjelovao je na brojnim znanstvenim skupovima u domovini i u inozemstvu. Uz druga priznanja ističemo: Dr. Franjo Tuđman dodijelio mu je odličje Danice hrvatske s likom Marka Marulića (26. V.1998.), Splitsko-dalmatinska županija Godišnju nagradu za znanstvenu i izdavačku djelatnost (6. IV ), Grad Sinj Nagradu za životno djelo (14. VIII ), Županija splitsko-dalmatinska također Nagradu za životno djelo (14. IV ), a Družba Braća Hrvatskoga Zmaja, osnovana godine, proglasila ga svojim počasnim članom i udijelila Povelju i lentu sa srebrenom značkom Družbe (15. XI ). Dok našem nekadašnjem dušobrižniku, fra Gabrijelu Jurišiću, a sada suradniku našega župskoga lista Staševica i piscu knjige Sveti Staš i Župa Staševica (2006.) zahvaljujemo na suradnji, posebno čestitamo na Nagradi za životno djelo Splitsko-dalmatinska županije i počasnom članstvu u Družbi Braća Hrvatskoga Zmaja, koji mu je dodijelila ime Zmaj Biokovski III. Uredništvo lista Staševica 10 STAŠEVICA

13 BLAGOSLOV CRKVE GOSPE LURDSKE 26. listopada Propovijed fra Ivana Jukića Poslije grijeha prvih ljudi i njihova izgona iz zemaljskog raja Bog čovjeka i čovječanstvo nije prepustio tuzi i očaju, jer čovjek bijaše Božja slika, Božje remek djelo. Stoga je Bog odmah nakon grijeha prvih ljudi preuzeo inicijativu da bi čovjeka opet učinio sretnim. Obećava čovječanstvu Spasitelja, svoga Sina, kojega će roditi nova Eva - Blažena Djevica Marija. To Božje obećanje, poslije pada Adama i Eve, nalazimo u knjizi Postanka 3, 15. Obećanje glasi:»neprijateljstvo ja zamećem između tebe i Žene, između roda tvojega i Roda njezina; On će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu«. Bog, dakle, u svom obećanju proklinje Zmiju - Đavla - koji je Evu naveo na grijeh. Zatim kažnjava, a ne proklinje ženu i čovjeka nego im obećava Spasitelja. Bog zameće neprijateljstvo između Vraga i Žene, između vražjeg roda i Ženina roda. Ženin rod jest Spasitelj Isus Krist koji će Zmiji - Vragu, satirati glavu, a ona će mu vrebati petu to jest nas kršćane napastovati. Stoga je Bog u punini vremena poslao arhanđela Gabrijela k Djevici Mariji da bi ispunio dano obećanje. Prethodno ju je sačuvao od ljage istočnog grijeha. Bog izabire Čovjeka Ženu da bi ljude učinio sretnima. Arhanđeo Gabriel ju pozdravlja pozdravom:»haire keharitomene!«-»zdravo milosti puna!«ovaj pozdrav je, zapravo, Marijino novo ime. Tebe mogu pozdraviti pozdravom:»zdravo«, ali te ne mogu pozdraviti:»zdravo milosti pun ili puna«, jer si se rodio u istočnom grijehu i činiš svakodnevno osobne grijehe. Kad Bog u Svetom pismu nekome mijenja ime, poziva STAŠEVICA 11

14 ga na specijalnu misiju u korist čitavog čovječanstva. Marija je dakle, ne samo Bezgrešno začeće, nego i Bogorodica koja će roditi Isusa, našeg Spasitelja. Čarobne riječi velikoga franjevačkog učitelja blaženog Ivana Duns Scotta godine na Oxfordskom sveučilištu: POTUIT, DECUIT, ERGO FECIT! - Bog je MOGAO očuvati svoju majku od ljage istočnog grijeha; DOLIKOVALO je da ju očuva; DAKLE, ON JE TO I UČINIO! - danas Gospa Lurdska su vjerovanje čitava kršćanskog odnosno katoličkog svijeta. Papa Pio IX. proglasio je dogmu Bezgrešnog začeća godine, kad su Crkvu zapljuskivali valovi nemorala, bezboštva, naturalizma i racionalizma. Ono što su kršćani vjerovali o Mariji od samog početka kršćanstva, papa je proglasio dogmom. Sama Gospa je prigodom posljednjeg ukazanja u Lourdes-u, 17. srpnja 1858., objavila maloj Bernadette Soubirous svoje ime:»je SUIS CONCEPTION IMMACULÉE!«-»JA SAM BEZGREŠNO ZAČEĆE!«, potvrdivši dogmu o Bezgrešnom začeću iz godine. Inače, prvo Gospino ukazanje u Lourdes-u bijaše 11. veljače Što nama znači Bezgrešno začeće? Samo je, dakle, jedan čovjek - Zemljanin - bez ikakva grijeha. Mi smo svi grešnici, a veći grešnici od nas su svi oni koji, po naputcima Novoga svjetskog poretka, tvrde da nemaju grijeha. To je obmana, to je laž 12 Novoga svjetskog poretka. Tu laž prihvatiše i neki kršćani. Mi sami, braćo i sestre, ne možemo pobijediti grijeh i zlo. Stoga se utječimo Bezgrešnoj Djevici da bismo pobijedili grijeh odnosno zlo u sebi i oko sebe. Previše je zla i grijeha u svijetu. Mali grijeh može postati veliki grijeh, veliko zlo. Stoga vodimo računa i o malim grijesima. Bubice srušile divovsko stablo: Na jednom šumskom obronku u Coloradu (USA) leži porušeno divovsko stablo. Prirodoslovci kažu da je taj prašumski div na tome mjestu već 400 godina. Bilo je sitna mladica kad je Colombo otkrio Ameriku. Stablo je pogodila munja 14 puta tijekom njegova života. Preko njega su pregrmjele lavine i oluje. Sve je izdržalo te se počelo osjećati neuništivim. Oholo i s prezirom je gledalo slabašne biljke koje je mogao zbrisati i najobičniji mraz. No jednoga dana divovsko stablo napadoše insekti. Bubice se uvukoše pod njegovu koru te ga počeše iznutra nagrizati. Njihovi slabi ali ustrajni napadi postupno su stablu oduzimali snagu. I šumskog diva protiv kojega nisu mogla stoljeća, kojega munja nije mogla rasporiti ni oluja oboriti, porušile su bubice, tako malene, da bi ih čovjek mogao zgnječiti između palca i kažiprsta. Stoga se i mi u našim obiteljima, ponajprije, borimo protiv malih grijeha - bubica. Nemojmo govoriti pred djecom: nije to ništa. Nemojmo činiti roditeljske pogreške u odgoju: 1. Oslobađanje djece od poteškoća. 2. Oslobađanje od rada. 3. Toleriranje loših postupaka. 4. Pretjerana strogost. 5. Beskrajna sloboda. 6. Loši primjeri. 7. Nedostatak odgovornosti. 8. Udovoljavanje svim željama. Danas je 30. nedjelja kroz Crkvenu godinu. Isus, kako čusmo u evanđelju (Mt 23, 27-40), kritizira farizejsku dvoličnost, glede ljubavi. Farizeji su do u tančine poznavali 613 zapovijedi Zakona, korove anđela i vrste demona. Znali su čak i kako će Bog reagirati, učili su koliko koraka praviti subotom, koga treba pozdravljati, s kime pričati a s kime ne, kako se oblačiti, gdje sjediti, kako držati glavu i tijelo u postu i javnosti. Za čovjeka nisu marili. Isus navodi zapovijed ljubavi prema Bogu iz Ponovljenog zakona (6,5) i zapovijed ljubavi prema bližnjemu iz Levitskog zakona (19,8). STAŠEVICA

15 Unutrašnjost crkve Gospe Lurdske Na taj način Isus razgrađuje farizejski kvasac i moralizatorski teror pobožne trgovine. Ne dopušta da se u vjeri isključuju Bog i čovjek. Oslobađa vjeru u Boga od pobožnosti koja bi se smirivala i uživala u samoj sebi.»nikada nije bilo toliko zakona kao onda kad je država bila najpokvarenija!«(tacit) Za prve kršćane pogani su govorili:»gle kako se ljube«, pa se i u njima pojavila želja da postanu kršćani. Moderni francuski filozof Emanuel Levinas kaže da se riječ»ljubav«toliko zloupotrebljava da bi je trebalo zabraniti u svakodnevnom govoru i zamijeniti je riječju»odgovornost«.»aimer ça veut dire: être responsable pour les pensées, pour les mots et les oeuvres«-»ljubiti znači: biti odgovoran za misli, riječi i djela«. Do groba: Katarina Jagelo bila je supruga finskog vojvode Wase. Kada je vojvoda zbog veleizdaje bio osuđen na doživotni zatvor, Katarina je zamolila kralja Erika da joj dopusti dijeliti zatvor sa svojim mužem. Kralj je bio zaprepašten i odvraćao ju je od toga.»znate li da vaš muž ne će više gledati danje svjetlo?to ja znam, Veličanstvo!«, odgovori žena.»a znate li da se s njim više ne će postupati kao s vojvodom nego kao s veleizdajnikom?i to znam, Veličanstvo. Slobodan ili zatočen, kriv ili nedužan, on ostaje moj muž!pa, vas nakon svega toga više ništa ne veže. Vi ste sada slobodni!«na to Katarina skine svoj vjenčani prsten i pruži ga kralju riječima:»čitajte, Veličanstvo!«Na prstenu su bile napisane samo dvije riječi:»mors sola«, što znači:»samo smrt«nas može rastaviti. Katarina je sa svojim osuđenim mužem provela u zatvoru punih 17 godina. Braćo i sestre! Neka nam u prakticiranju ljubavi prema Bogu i bližnjemu pomogne Blažena Djevica Marija, Gospa Lurdska, u čiju čast smo danas blagoslovili ovu crkvu. Neka, svima vama, Gospa Lurdska isprosi kod svemogućeg Boga zdravlje duše i tijela. Amen! STAŠEVICA 13

16 Graditi crkvu znači obilježiti vrijeme u kojem živimo Kada su mještani Gnječa, Crpala i Spilica tj. Nove Briste, u listopadu godine došli na svoje groblje da ga urede za Dušni dan (2. studenoga) rodila se hvalevrijedna ideja da bi bilo lijepo i dobro na groblju sagraditi bar malu kapelu. Posebno su se Josip Plećaš i Stipe Dropulić oduševili tom idejom i prihvatili se posla. Uskoro je formiran Odbor (Križan Rončević, predsjednik; Jure Dropulić, Stipe Dropulić, Dražen Gnječ, Josip Plećaš, Miro Rončević, Nediljko Rončević, Pepa Šiljeg, Stipe Šunjić i Zoran Šunjić). Ing. arh. Ivan Vulić iz Splita, s našim Josipom Plećašem, izradio je nacrt i samo godinu dana nakon ideje prišlo se njezinu ostvarenju. Gradnja je počela 19. listopada godine i za samo 72 dana završeni su zidarski radovi. Crkva je duga 12 m, široka 8 m, i visoka 5,5 m. Zvonik je visok 10 metara. Ivica i Mirko Grgurinović Župnik je bio fra Stipe Bešlić, a ponajviše se oko gradnje brigao Križan Rončević, kao predsjednik Odbora. Po završetku radova nabavljen je križ na zvoniku, kojeg su dovezli Pepa Šiljeg, Zoran Šunjić i župnik fra Stipe Bešlić. Crkva se i dalje uređivala. Tako je 20. kolovoza godine postavljeno zvono teško 270 kg na elektronski pogon, za župnika fra Ivana Jukića. Na zvonu je natpis:»duše sveti Bože, smiluj se nama! Gospe Lurdska, moli za nas. Zvono nabavili mještani Crpala, Spilica i Gnječa, za župnika fra Ivana Jukića A.D «Vjernici su tako odlučili, jer su htjeli da se nastavi tradicija štovanja Duha Svetoga i Gospe Lurdske, kako je to dugo bilo i u staroj crkvi Svih Svetih na Bristi. Kod nabavke zvona se posebno istakao Jure Šunjić pok. Mile. Za župnika fra Nediljka Šabića, nadbiskup mons. Marin Barišić, sa svojim tajnikom Miroslavom Vidovićem, posjetio je crkvu, obišao radove i pohvalio vjernike koji su zdušno napravili grube radove i potakao ih da nastave. Tom prigodom je o. nadbiskup krstio Noela Šunjića, šesto dijete obitelji Nikole i Sandre (26. veljače g.). Prozori i vrata su nabavljeni za župnika fra Nediljka Šabića i dovedena struja. 15. svibnja navozio se materijal za nasipanje ispred crkve. Na tome su radili Miro Rončević, Pepa Šiljeg, Nedo Rončević i pok. Pero Usorac. 26. svibnja se počeo probijati put od crkve prema cesti. S bageristom su stalno Miro Rončević, Pero Usorac, Nedo Rončević i Pepa Šiljeg. 27. svibnja s bagerom su radili Miško i Ante Cvitanović. Cijeli dan se ravnalo i odvozio materijal. Cijeli posao nadgledao i vodio glavar Stipe Dropulić Jurin, koji je uvijek bio na gradilištu i kojemu se iskreno zahvaljujem. Asfaltirani su oba prilaza crkvi, prolazi prošireni, asfaltirani. Sastanak Odbora za gradnju crkve sastao 14 STAŠEVICA

17 se u župnom uredu 28. rujna godine i zaključili da se počme raditi, oblagati zid crkve. Novac je poslala Udruga Briste i Pasičine iz Pertha, na čijem je čelu bila Jadranka Ravlić r. Šunjić. I tako se moglo raditi. 6. listopada je u crkvi betoniran prezbiterij, sakristija, stepenice za sakristiju, parapet pred crkvom (60 cm). Te radove je vodio Jure Dropulić, a s projektom u ruci je bio Stipe Dropulić. Cijeli kamen je platila Udruga Brista i Pasičine iz Pertha, što je uredno slala na župu Jadranka Ravlić r. Šunjić. Neka je i ovdje zapisano da su oni za tri donatorske večere prikupili 76 tisuća australskih dolara i uredno poslali u našu župu. Na tim večerama je pjevao Zoran Bebić Beba iz Metkovića sa svojim društvom. Danas je Beba spriječen obvezama na Korčuli, uredno je pozvan. Hvalevrijedni su bili donatori, spominjem samo neke: Mirko i Ivica Grgurinović Đurić sa svojom djecom Ivom, Gordanom te kćerkom Matildom ud. Dolivera darovali su kamen za pod crkve, koji je dovezen iz Pazina. Svjetlana i STAŠEVICA Radili na čišćenju oko crkve 11. X Anka Plećaš ud. Nede, Stipe Dropulić Jurin, Miro Rončević p. Mirke Lekić, Jure Rončević p. Mirke Lekić, Jure Rončević Jokin - Čogić, Mirko Dropulić - Šmagen, Anto Šunjić - Bato, Marica Cvijetić, Toni Marušić Milin, Josip Marušić Milin, Karlo Šunjić Nikolin - Zečev, Mara Šunjić ž. Ante Zeca, Drago Rončević Dragin, Boro Šiljeg Pepin, Jure Rončević p. Ivana - Čogić, Duška Šiljeg Pepina, Mate Dropulić Dragin, Lenko Grgurinović Antin, Neven Dropulić p. Ivana, Ivica Šunjić Nedin, Nedo Šunjić Jurin - Rebac, Velimir Usorac p. Srećka, Biserka Dropulić ž. Mirke, Dražen Gnječ Velimirov, Mate Jerković p. Ante, Vlado Gnječ Vladimirov, Ivica Rončević Velin - Lanić, Toni Grgurinović Lenkin, Đani Dropulić p. Petra, Ante Jerković Matin, Smiljan Plećaš p. Filipa, Rajko Dropulić p. Ante, Pepa Šiljeg, Ivica Šunjić Jurin - Lešić, Ante Gnječ Velimirov (najmlađi), Jure Rončević p. Ivana - Čogić (počastio sve radnike pićem). Popis učinio Miro Rončević - Lekić 15

18 Svjetlana i Dušan Rončević Dušan Rončević, koji žive u Stanišiću (Bačka), darovali su veliku čoku i rasvjetna tjela. To je sve postavio Siniša Jerković iz Krvavca. Dr. Mate i Velimir Usorac darovali su kip sv. Ivana, apostola i evanđeliste. Kip je naručen u Rimu. Kip Gospe Lurdske darovali su Stipe Dropulić Jurin i fra Ivan Jukić. Kamenicu za blagoslovljenu vodu darovali su obitelji: Miro i Milena Rončević Lekić; Igor i Marija Kaluža - zet i kćerka, s unucima Mirom i Grazianom. Kamenica je naručena na Braču i ovdje dovezena. Seka i Dinko Gnječ darovali su veliki križ u prezbiteriju oltara i danas okitili crkvu. Anko i Branka Musulin, koji su ovoga ljeta došli iz Australije, darovali su za crkvu svećeničku sjedalicu kod oltara i postolje za kipove sv. Ivana i Gospe. Crni Plećaš je darovao rad i materijal za sanitarni čvor. Tiho Herceg radio je geodetsku podlogu za crkvu i groblje. Borko Foškulo radio je projekt okoliša crkve i sve što spada na crkvu. Hvala im! Stipe Dropulić Jurin darovao je vanjsku rasvjetu pred crkvom i bio glavni voditelj radova na crkvi, skupa s Mirom Rončevićem. Jurka Gnječ Lazina darovala je tavaju za oltar i misnu košulju. Županija je darovala bojanje crkve Svih Svetih na Bristi i obnovu ogradnog zida oko groblja i prošle godine (2013.) dali pomoć za župni list. Jure Rončević Čogić darovao je vrata na crkvi Svih Svetih. Banke za crkvu darovalo je nekoliko obitelji. Nekoliko obitelji su se javili za postaje križnoga puta. Križni put je naručen kod akad. slikara Branimira Dorotića i bit će postavljen do korizme. Isti slikar je u crkvi sv. Staša napravio veliki triptih s likovima sv. Staša, bl. Alojzija Stepinca i fra Ante Antića. U korizmi ćemo nedjeljom u 15 sati imati križni put u crkvi Gospe Lurdske. Don Davor Bilandžić blagoslivlja vjernike i crkvu Vjernici za vrijeme mise 16 STAŠEVICA

19 Zahvala županu Nikoli Dobroslaviću Hvala vam, dragi vjernici na današnjem lijepom odazivu, na hrani, kolačima svih vrsta, piću, grožđu, mandarinama, pršutu, siru i kruhu, čime ćemo se počastiti poslije mise na trgu Gospe Lurdske. Posebno mi je zadovoljstvo da možem ovdje pozdraviti našeg župana Nikolu Dobroslavića, dožupanicu Mariju Vučković. gradonačelnika Krešimira Vejića, dogradonačelnika Zdenka Mateljka i glavare naših sela Ivana Kušurina i Tea Dropulića. Veliko hvala vjernicima koji su u molitvenom tjednu dolazili na krunicu i svetu misu u ovu crkvu. Hvala prisutnim svećenicima koji su danas s nama na svetoj misi: dekanu don Davoru Bilandžiću, nadbiskovu delegatu za blagoslov crkve; fra Stipi Bešliću, fra Ivanu Jukiću i fra Mariju Jurišiću koji su ovdje bili župnici. Pozdrav našem dragom gostu fra Miljenku Dva Stipana su počela gradnju crkve g. Stojiću sa Širokog Brijega. Sve vas lijepo pozdravljam i zahvaljujem. Hvala za svako dobro jutro, hvala za svaki mučni san. Hvala za moje radno mjesto, hvala za svaki mali dar. Hvala za kišu, snijeg i led, hvala što svoje brige bacam na Tebe. Hvala za malu riječ oprosti, hvala za ispruženi dlan. Hvala za svaki zalaz sunca, hvala što vrijeme leti, mre. Hvala što vječnost tvoga ritma nosi ljude sve.»gdi god dohodi svuda crkve gradi I na slavu Božju sve unesto trati.«fra Paval Jakić, Makarska Fra Vinko Prlić, župnik Ponosni na novu crkvu - U župi Staševica na području Briste u utorak 28. listopada blagoslovljena je novoizgrađena crkva posvećena Gospi Lurdskoj. U nazočnosti velikoga broja mještana, osobito iz naselja Crpala, Spilice i Gnječa koji gravitiraju novoizgrađenoj crkvi, misno slavlje i blagoslov predvodio je dekan Biokovskog dekanata don Davor Bilandžić uz mjesnoga župnika fra Vinka Prlića. Dekan Bilandžić je istaknuo da župljani mogu biti ponosni jer su darovali Bogu crkvu posvećenu Blaženoj Djevici Mariji. Kako ističe fra Vinko Prlić, mještani Gnječa, Crpala i Spilica započeli su gradnju crkve prije deset godina, a posebno su se za to zauzeli Josip Plećaš i Stipe Dropulić. Crkva je izgrađena sredstvima i donacijama vjernika te iseljenih iz tih krajeva. Izgrađena je prema projektu Ivana Vulića a gradnja je započeta Građena je prema potrebi mještana pa je njezina dužina 12, a širina 8 metara. Visina zvonika je 10 metara. Postavljeno je i zvono teško 270 kg. Građena je za vrijeme župnikovanja fra Stipe Bešlića, fra Ivana Jukića, zatim fra Nediljka Šabića, a dovršio ju je župnik fra Vinko Prlić. GK, 23. X , str. 25 STAŠEVICA 17

20 Crkva Svih Svetih na Bristi Najstarija crkva u župi Staševica je na Bristi. Stara, mala crkva, je bila posvećena Sv. Ivanu, evanđelisti. Obrise stare, male crkve, sv. Ivana vide se i danas. Današnja je crkva duga 11,20, široka 6,10 i visoka 4 metra. Godine postavljen je novi zavjetni bočni oltar i uređena špilja Gospe Lurdske. Od te godine se svečano slavi istoimeni blagdan (dana 11. veljače). U Splitu su i godine nabavljena dva zvona, a treće U crkvi su dva oltara: glavni i bočni. Glavni oltar je od drveta, a supedanej je od kamena. Na njemu je umjetnička slika Gospe od Zdravlja, ulje na platnu, nepoznatog autora. Tradicija kaže da je slika nabavljena godine, nakon uspostave samostalne župe (1760.). Unutrašnjost crkve Svih Svetih Procesija na Gospu Lurdsku, 11. veljače g. je postojalo otprije. Oko crkve se nalaze dva groblja: staro i novo, u koje se već dugi niz godina nitko ne ukopava. Crkva je bila dotrajala. I nastojanjem župnika fra Stipe Bešlića je godine obnovljena. Na pročelju crkve nalazi se križ s glagoljskim natpisom i latiničkim pismom, te kamena ploča na kojoj piše:»na SLAVU BOGA SVEMOGUĆEG I SVIH SVETIH OVU CRKVU VJEROM NADAHNUTI NAŠI PREĐI SAGRADIŠE, A DANAŠNJI ŽUPLJANI S FRA STIPOM BEŠLIĆEM, ŽUPNIKOM, TEMELJITO OBNOVIŠE G.G «Na traženje današnjeg župnika, Dubrovačko-neretvanska županija je dala svoj prilog za bojanje crkve, popravke na krovu, i obnovi zida oko groblja, što je ovih dana učinjeno. Mala vrata, s južne strane je darovao Jure Rončević, povratnik iz Australije. Hvala Županiji na daru, također i Juri Rončeviću. 18 STAŠEVICA

21 Prvopričesnički izlet Svake godine, oko Uskrsa, prvopričesnici idu na svoj izlet u Zaostrog. Tako je bilo i ove godine. Roditelji su svoju djecu dovezli sa svojim automobilom, pa su i druga njihova djeca bila u Zaostrogu. Dočekali su nas fra Mario Jurišić, bivši župnik Staševice i naš sadašnji župnik fra Vinko Prlić. Poslije srdačnog prijema pošli smo u crkvu. Fra Mario nam je govorio o povijesti crkve i samostana. Posebno nam se usjeklo u srce grob fra Andrije Kačića Miošića s pločom: Pokoj tebi starče Milovane, koji rodu pismaricu dade... Pogledali smo klaustar kojeg resi bunar za pitku vodu. U klaustru smo vidjeli sobu za arhiv od kada su fratri iz Hercegovine došli u Zaostrog. Vrijedno je spomenuti Rane svetog Franje, rad Ivana Meštrovića, kojega je od četiri dijela sastavio i iz Rima dopremio fra Nikola Radić, bivši gvardijan. Tu je gipsani rad Stipe Sikirice, fra Filipa Grabovca, koji je završio u mletačkom zatvoru radi pjesme: Kad car hoće kog shrve, Tad Hrvate meće prve, A dobitak kad se dili; Tad pitaju di ste bili... Posebno smo se zadržali na radovima Mladena Veže, rođen u Bristu, umro u Zagrebu. Tu je i poprsje fra Ante Gnječa i fra Mate Šimića. U holu samostana je kip fra Roditelji i djeca ispred ulaza u Franjevački samostan u Zaostrogu STAŠEVICA 19

22 Andrije Kačića Miošića, rad Ivana Meštrovića, kojeg je Meštrović na traženje gvardijana fra Karla Jurišića napravio i kasnije stavljen, odljeven u broncu u njegovu rodnom mjestu Brist, a ovdje se čuva gipsani rad. Fra Mario nas je odveo u knjižnicu, gdje smo svi bili iznenađeni velikim brojem knji- Prvopričesnici na grobu fra Andrije Kačića Miošića Prvopričesnici uz Meštrovićev kip fra Andrije Kačića Miošića ga i lijepoj postavi knjižnice. Poslije obilaska samostana lijepo smo počašćeni sokom, kolačima i kavom u samostanskoj blagovaonici. I tako nakon malog odmora obišli smo botanički vrt, prostor ispred crkve na kojem smo vidjeli bombe, koje su ostale poslije napada ruske i crnogorske vojske 1806., kada je francuska vojska zauzela samostan i cijeli kraj. Na dnu šetala, na izlazu, smo vidjeli u kamenu uklesana godina, kada se radio zid koji i danas služi svojoj svrsi. Kad nas je pitao župnik jesmo li bili u Zaostrogu, rekli smo da. To da, odnosilo se na plažu i prolaz, ali ako nismo bili i vidjeli povijesno nasljeđe, koje se čuva u samostanu, onda nismo išli u Zaostrog. Župnik nas je upozorio da su fratri dolazili za svetu misu u Bristu i Pasičinu iz Zaostroga preko planine, i bili naši župnici. Hvala im! Prvopričesnici 20 STAŠEVICA

23 Sveti Staš svečano obilježen Svake godine u Staševici se na poseban način obilježava, ali i danima prije, slavi i dočekiva blagdan zaštitnika mjesta, svetog Staša, mučenika o čijem životu svake godine svjedoče priče ispričane kroz propovijed na svetoj misi. I ove godine župnik Staševice fra Vinko Prlić okupio je svoju braću svećenike, njih 11, na svečanom misnom slavlju koje je predvodio fra Andrija Nikić. Sveta Euharistija, kojoj je prisustvovao veliki broj mještana i gostiju, započela je procesijom oko crkve, a djevojke iz mjesta nosile su sliku svetog Staša. Misi su prisustvovali, ali i cjelokupnu proslavu podržali gradonačelnik Ploča Krešimir Vejić, dogradonačelnik Zdenko Mateljak, predsjednik Gradskog vijeća Davor Mihaljević i zamjenica župana DNŽ Marija Vučković. Fešta, koja je započela turnirom desetak dana prije svetkovine, završila je finalnim utakmicama i velikom pučkom feštom uz hranu, piće i glazbeni dio za kojeg je bio zadužen Alen Slavica. Gradonačelnik Ploča Krešimir Fra Nediljko Šabić Marinka Šunjić Vejić uputio je iskrene čestitke svim mještanima Staševice povodom dana njihovog zaštitnika, ali i pohvale Mjesnom odboru Staševice i športskoj udruzi Sveti Staš na dobroj organizaciji proslave. Glas Grada - Glas Ploča, 29. kolovoza 2014., str. 16. STAŠEVICA 21

24 Prof. dr. fra Andrija Nikić Propovijed na Svetoga Staša 26. kolovoza Propovijedi na Svetoga Staša 26. kolovoza Draga braćo i sestre! Dragi štovatelji Svetoga Staša! Dragi oče župniče, braćo svećenici i dragi vjernici! Pozdravljam Vas našim drevnim pozdravom Hvaljen Isus i Marija! Podjećam Vas, braćo i sestre, na činjenicu gubitka pamćenja. To sve češće susrećemo u suvremenokm svijetu. Ako čovjek na putu izgubi dokumente, okrade ga netko ili čak doživi neku nesreću pa izgubi pamćenje, pa ne zna kako se zove, ne zna kako mu je ime, ne zna odakle je došao, ne zna ima li škole, nema li škole, ne zna ništa. On je isti čovjek, ali se ne može nikamo okrenuti i onda treba, kamo sreće, ako ga pronađe njegova rođena majka, pa polako, on će se sjetiti iz njenih očiju i kako se zove i ona će uzeti ključ i poći u staru škrinju i izvući fotografije stare, oca, djeda, sestre, prijatelja i on će vidjeti tko je i on će sam sebe prepoznati, jer je majka sačuvala uspomene. Tako nešto događa se i s našim hrvatskim narodom. Povijest nam je teška bila. Božja nas je providnost stavila na vjetrometinu gdje su krvavi vjetrovi puhali i ognjevi gorili i papiri su izgorili, tako često. Nemamo mi toliko sačuvanih, tamo kod kuće: arhiv, knjižnicabiblioteka, papira, pergamena koliko možda neki drugi narodi. Ostalo je kamenje. Kamenje Branimirovo, Tomislavovo, Zvonimirovo. Kamenje smrvljeno koje treba kupiti ispod pepela, ispod ruševina, ispod starih kostiju i slagati, a kamenje samo govori i ne govori. 2 Iza ove crkve nalazi se kamenje, na više mjesta na području župe Staševica susreće- mo ukrašeno kamenje, u zemlji ili viri iz nje, zatim sam otvorio škrinje naših samostana i Crkve u Rimu. Tu sam pronašao brojene podatke i o ovim područjima. Ono govori, ali treba poslušati njegovu poruku, pročitati zapis, te napisati ili izreći istinu. I ja sam se uputio područjem ove župe u župnikovoj pratnji, na više mjesta se zaustavio i pokušat ću vam danas dopuniti, osvježiti i posvjestiti podatke koje smatram novim, temeljnim i zaglavnim. 1. Sveti Staš Danas mi slavimo svetkovinu Svetoga Staša nebeskog zaštitnika ove župe i ovog mjesta. Prije 1710 godina, za Dioklecijanova progonstva, mučen je salonitanski kršćanin Anastazije - Staš. To se dogodilo iste 304. godine kada je mučen i biskup Dujam. Te iste 1 Propovijed sam, na traženje brojnih sudionika ovogodišnje svečanosti, proširio i nadodao joj podnožne bilješke (fusnote) kako bi čitatelji i znanstvenici, za svoje potrebe, mogli koristiti povijesne podatke za svoje potrebe. 2 Rekao je don Živko Kustić u propovijedi održanoj u Rimu godine. Fra Andrija Nikić 22 STAŠEVICA

25 Procesija na Sv. Staša g. krvave godine s brojnim kršćanima mučen je i sv. Jure komu su vaši pređi sagradili crkvu. Car Dioklecijan je mislio da može ukloniti Krista iz života i srca ljudi jer je bio car i imao je političku moć. Nije razumio da je Bog veći od svih ljudskih mogućnosti i svih ljudskih sila. Bog se na neki način ruga ljudskoj sili jer slabe osposobljava da budu svjedoci do mučeništva pred onima koji sebe stavljaju iznad svih i svega. Kršćanski mučenici, kao i spomenuti Staš, Jure, Dujam i brojni drugi, snagu su crpili iz riječi Božje i euharistije i njegov život je trajni Božji poziv svakome. Crkva njih slavi kao mučenike. I oni su nadživjeli svoje mučitelje i slave se u Dioklecijanovu mauzoleju, najstarijoj katedrali na svijetu. Kada je razorena Salona, relikvije su sv. Staša s onim sv. Duje prenesene u Split, te je proglašen suzaštitnikom grada. 3 3 Sadašnji oltar mu je godine izradio Juraj Dalmatinac i smatra se jednom od najvećih vrijednosti splitske prvostolnice. Staševica je ime dobila po solinskom mučeniku Anastaziju, koga su Splićani prozvali Stašem. STAŠEVICA Sveti Staš, izgleda, s tim položajem nije bio zadovoljan. Splićani ga, očito, nisu prihvatili, pa se Sveti Staš zaputio uz obalu plavog Jadrana i vaši pređi su ga zustavili na ovom području. Vaši pređi su bili velikodušni. Svoje selo su njemu predali i njegovim imenom prozvali. Više nisu mogli učiniti. 2. Staševica Staševica pripada Gradu Pločama u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a crkveno Splitsko-makarskoj nadbiskupiji. Smještena je na zapadnom dijelu Jezera u srednjoj Dalmaciji, sjeverno od Ploča, a južno od Vrgorca. Župa obuhvaća široko područje koje se prije zvalo Pasičina. Kraj je bio naseljen još u dalekoj prošlosti o čemu svjedoče prapovijesne gomile, te ostaci ranokršćanske bazilike sv. Anastazija (Staša) iz V. stoljeća, te srednjovjekovni stećci kuće vjekovječne i nadgrobne ploče. Prije gotovo osam stoljeća franjevci su počeli djelovati među hrvatskim katolicima na području između Zadra-Trogira i Dubrovnika. Tijekom minulih osam stoljeća i ovdje su se države smjenjivale a franjevačka redodržava 23

26 je ostala i njih nadživjela. U vrijeme turske vladavine kraj su pastorizirali franjevci iz Zaostroga kao župnici Podjezerja, od Umčana do Norinske kule, pokrivajući i cijelu desnu stranu obale Neretve. 4 Mlečani i Francuzi, a posebno Austro-Ugarska i Jugoslavije ostavile su duboke tragove ne samo u Dalmaciji nego i u Staševici. Kako stoji zasvjedočeno, Sveti Staš je oko sedamnaest stoljeća zaštitnik katoličkog puka u Staševici. Ponosan narod diči se velikim zaštitnikom, a nebeski zaštitnik svojim pukom. Postao je učitelj i uzor koga su katolici susljedno slijedili. To svjedoče sakralni objekti i vaši predci, a svjedoče i pripovijedaju Staševičani. O Svetom Stašu svjedoče vrlo vrijedni arheološki nalazi i povijesna svjedočanstva. Na sigurnim temeljima nastala je bogata literatura i raznovrsna umjetnička djela, a osobito živo štovanje vjernika, uz ostalo, popraćeno molitvenim tekstovima i glazbom. Tome ste i vi svjedoci. O Svetom Stašu Vama je često propovijedamo. Vi ste toga danas vrlo rado sjećate. O tome sam se i ja uvjerio, pa vam to neću ponavljati nego ću pokušati isčitati nešto iz vašeg sjećanja. Sv. Staš se, ponovimo, nastanio u mjestu iz bajke, na putu od Ploča prema Vrgorcu, skrivenu iza brda. Od mora ga skrivaju obronci Biokova. Od Ploča je udaljena devet kilometara odakle vodi cesta prema Malom Prologu i Vrgorcu, pa autocestom u bijeli svijet. Sveti Staš ima pod svojom jurisdikcijom pučanstvo koje je živjelo i živi na području koje se proteže na 15 kilometara dužine zasijano s devetnaest zaseoka. 5 Prisjetimo se nekih pojedinosti: Sv. Staš je, čini se, prepoznao duboke korijene katoličke vjere iz prvog stoljeća kršćanstva i došao ovdje kada su katolici sagradili ranokr- 4 Tako bi ukratko izgledala povijest ovog područja. 5 Na tom prostoru su zaseoci Baranovac, Brista, Crnča, Crpala, Gnječi, Gradina, Grnčenik, Jozetine, Kolivret, Mrižetine, Pasičina, Podklek, Polutine, Rajići, Rupe, Spilice, Staševica, Šalinovići i Trnava. šćansku baziliku, zatim je učvršćivao kršćanstvo, poticao ih na podizanje brojnih crkava i vigura (figura, to jest kapelica) danas na području župe ima njih petnaest na ovim područjima. Uistinu Hrvati su povjerovali Isusu Kristu iz evanđelja. Vjerovali su da je Bog na nebu i njegov sin božanski Isus Krist naš brat među nama na zemlji da se ni pred kim klanjamo, do Boga jedinoga. To što u evanđelju tako jako, tako duboko, tako istinito, tako ako hoćete u pozitivnom smislu, revolucionarno, to što se tako teško probijalo kroz svijest kršćanske Europe, osobito toga vremena, to je shvatio mali hrvatski narod. To je povjerovao čudni hrvatski katolik i usudio se je ne pokoriti ni lijevo ni desno. Od početka i zato je lijepo biti Hrvat katolik. Tada u Rimu je vladao papa Ivan VIII. On je pokazao da je papinstvo uvijek kroz povijest najbolje čuvalo evanđelje kao znak slobode čovjeka i naroda. Papa je bio moralna snaga, duhovna snaga i koji je vjerovao ipak u slobodu. I kad je čuo da Hrvati neće biti roblje, blagoslovio je narod hrvatski, Kneza Branimira i poručio mu: Sinko blagoslivljam tebe i tvoj narod. Papa je priznao da su Hrvati narod da imaju pravo na državu, da imaju pravo na jezik, da imaju pravo na kulturu i da ne budu ničiji nego svoji i božji. I to se je dogodilo prije jedanaest stotina godina i ostala su pisma sačuvana u Rimu. Nije legenda, nego povijesna istina, da je narod hrvatski tada već dobio međunarodno blagoslovljeno pravo na svoju slobodu narodnu, državnu, crkvenu, kulturnu, da cijelo svoje biće, da bude ono što je Bog htio kad je čovjeka stvorio, slobodan, svoj i božji. A ovdje meni iza leđa već gotovo 17 stoljeća spomenuta bazilika s polukružnom apsidom dimenzija 3,64 sa 3,48 m - krije u svojim njedrima tajne najstarije crkve na ovom području i nuka nas svake godine da se odlučimo dopustiti da nam progovori. Razdaljina između ruševina i ovog oltar je manja od pet metara. Prošlo se, čini se, desetak stoljeća od rušenja prasvetišta sv. Staša 24 STAŠEVICA

27 do izgradnja novoga. Što se tamo krije ostaje tajnu koju bismo, nadam se, do slijedeće obljetnice trebali razriješiti. Sv. Staš će vam, bez ikakve sumnje, na tom ostvarenju biti zahvalan! - Bilo bi mi drago da se do slijedeće svetkovine Sv. Staša lokalitet arheološki istraži, konzervira i obnovi. Uvjeren sam da bismo svi bili sretni i zahvalni. Živi bili pa to doživjeli. Sv. Staš je svjedok višestoljetne kršćanske vjere na ovim područjima. Od desetog do petnaestoga stoljeća katolici su bili bogati. Znak svog ekonomskom stanja ostavili su nam u stećcima obiteljskim grobnicama i brojnim crkvama. Tako se spominje crkvica sv. Bartula u Grnčeniku. U istom stoljeću postojala je i sačuvana crkva sv. Ante na što upućuje arheolog Davor Domančić. I ovdje se dokazalo da je sv. Ante vjerni čudotvorac. Njegovo svetište je, poput franjevaca nadživjeli sve mijene na ovome području. 3. Zulumi u ropstvu Do turske najezde ovo je područje bilo napučeno hrvatskim, katoličkim življem. Turskom najezdom u drugoj polovici 15. stoljeću dogodio se strašan prijelom. Najljući neprijatelji Kristova imena, sa svojim ratnim saveznicima, pretvorili su u prah i pepeo sve što je dotad postojalo. Katolici su ili pobjegli na otoke, ili bili odvedeni u sužanjstvo, mnogi su ubijeni, neki su i izdali vjeru, a tek su se ostaci ostataka uspjeli održati, čini se, oko Crkve sv. Ante. U turskoj poreznoj knjizi iz godine spominju se Humčani 6, pa Zahodi, Otrić, Zaostrog, Ćilina i vinograd zvani Stapno polje. Navedena mjesta pripadaju posjedu Dadoje primorskog vojvode. Potom je upisano selo Labčani današnji Gradac s tri domaćinstva. 7 Taj popis ne spominje ni jedno od naših sela što znači da su ostala pusta. Nekolicina 6 Vjerojatno je to Humac u Hercegovini, kojega su već od godine pastorizirali hercegovački franjevci koji su se sklonili u Zaostrog.. 7 Usp. Poimenični popis Sandžaka vilajeta Hercegovina, priredio Ahmed S. Alčić, Sarajevo, 1985., str. 91. STAŠEVICA katolika koja se vratila ili naselila na ovom brdovitom području ih je preživjela i nadživjela. Turski zulumi su trajali preko 200 godina. Tu negdje u blizini u Klaričića vinogradu na Žbarama (pod Vrgorcem) je 25. kolovoza mučen fra Ivan Rozić. Dok je visio fra Ivan je mučiteljima uputio poruku: Ne bih se ja vjere odrekao, svoje vjere lijepa kršćanluka, za sve blago od ovoga svijeta, a krv moja na spasenje bila, izmučenom puku kršćanskomu, milom rodu momu hrvatskomu. 8 Zorka Musulin i Vedrana Cendo na Bristi na Svi svete Snimio fra Dinko Bošnjak 8 Nađen je kostur u ležećem stavu; ispod desnoga koljena u nozi puščana kugla; poviše koljena kost desnoga stegna oštrim oruđem koso odsječena.[karlo JURIŠIĆ, Katolička Crkva na biokovsko-neretvanskom području u doba turske vladavine, KS, Zagreb, 1972., 239.] Kosti su kasnije stavljene u grob na predjelu zvanom Žbare, a prenesene su u župnu crkvu u Vrgorcu, gdje se i danas nalaze. content&view=article&id=201&itemid=50 i Andrija Nikić, Lučonoše, Mostar, 2004., str

28 Godine uz ostale župe koje su pastorizirali franjevci iz zaostroškog samostana spominju se župe: Podjezerje, od Umčana a svršuje kod Norijske Kule. 9 Pokoljenja su se zajedno s franjevcima i svećenicima snalazila pod mletačkim, turskom, francuskim, austro-uagrskim i jugoslavenski okupacijama dok nisu oslobodili svoju Hrvatsku, čija sloboda vrijedi više od sveg zlata svijeta. Tako su fratri u ovim kamenitim uvalama postali živo kamenje vjere na kome se diže i iz čega raste današnje kršćanstvo u Staševici, a osjeća se i u sredinama gdje žive odseljeni Staševičani. U škrinjima Katoličke crkve u Rimu čuva se podataka o postojanju župe Podjezerje koja se spominje i 20. svibnja godine. I rodoljubni je motiv odigrao značajnu ulogu u toj franjevačkoj samoosuđenosti pod svaku cijenu izdržati. Primjerice, kad je fra Pavao Pelizer iz Rovinja godine, uime franjevačkog generala, obilazio naše franjevce, raspršene provincije Bosne Srebrene, susreo se s franjevcem koji je dugo godina pro živio u Italiji, pa ga je upitao: Dragi oče, vi ste navikli na one lijepe predjele u Ita liji, pa zašto ste se vratili u ovu bijedu, u ove pogibelji da vas nevjernici neprestano muče? - Ovaj je odgovorio: Mnogopoštovani oče! Domovina! Primjer Sv. Staša davao je snagu našim mučenicima dok su gledali kako neprijatelji kršćanstva ne samo ruše bazilike, crkve, kapelice i križeve ruše, nego i ubijaju i razapinju svećenike sa svojim vjernicima. Sv. Staš je bio ovdje kada su se župnici smjenjivali i vodio brigu da ovo područje bude naseljeno. Kroz dugu povijest, napisao je fra Vjeko Vrčić, izmijenilo se u Staševici 90 9 Andrija Nikić, Događajnica, Mostar, 2003., str Drugi župnik (je služio) Nadjezerje ali Međujezero i Rastok počimavši u Lučka, a dovršiva Vratar. župnika. Sveti Staš je bio sa svima njima. 10 Oni su s vjernim pukom dijelili dobro i zlo. Prisjetimo se ratnih strahota i odmazdi za vrijeme Kandijskog ( ) i Morejskog ili Mletačko turskog rata ( ). Tada je došlo do migracije stanovništva. Sveti Staš je potaknuo fratre iz Hercegovine da napuče i ovo područje. I uspio je. To se zapaža i po prezimenima. On je bio ovdje kada su se upisivala krštavanja na stranice matičnih knjiga. Dio njih je nadživio mržnju i zlobu neprijatelja. Kako zaključujemo preživjelo domorodno pučanstvo se pred turskom najezdom povuklo na otoke, a došli su brojni prognanici iz Hercegovine. Fra Franjo Marinović je godine organizirao i predvodio 736 obitelji s područja današnjeg Brotnja i Goranaca na put spasa. Putovali su preko Ljubuškog kraja, te ušli u Vrgorski kraj, preko Staševice i biokovskih osoja išli dalje. Na temelju sačuvanih prezimena što ih danas susrećemo na području zaostroškog zaleđa pojedine obitelji, bez ikakve sumnje, su se zaustavljale i skućile duž putovanja ove velike skupine od kojih su neki naselili - Potravlje, Muć i Grab. Mletački časnik mu je pismeno zahvalio na tom podvigu. Plodno, pohvalno i zaslužno je vjersko djelovanje o. Franje Marinovića, serafskog reda sv. Franje Manje Braće, koji je marljivim i vještim načinom zbacio otomanski jaram s mnogih kršćanskih obitelji, pošto ih je izbavio ispod jarma stavivši se na čelo i upravljajući u nemirima sadašnjega krvavoga rata, povrati svojom svećeničkom snalažljivošću pod Duždevu upravu i pod našu jurisdikciju 736 obitelji, koje su po naredbi presvijetloga gospodina generalnog providura, kavalira Dolfina smještene u selima Potravlja, Muća i Graba, gdje je odmah taj narod dao dokaze hrabrosti i vjernosti protiv neprijatelja Vjeko Vrčić, Staševica, 2011., str. 28. Njihova imena nije potrebno ni spominjati. Povijest ih pamti, a plodovi njihova rada su ugrađena u život ovoga prepoznatljivog puka. 11 A. NIKIĆ, Povijest egzodusa, str STAŠEVICA

29 3.1. Dragocjeni podaci iz Matičnih knjiga Zahvalni smo što su fratri sačuvali matične knjige s konca 17., početka 18. stoljeća i iz novijeg vremenskom razdoblja. Matične knjige sačuvale su mnoštvo podataka za ondašnje pučanstvo. U u arhivu zaostroškog samostana sačuvane su djelomično matice sela Krštenja po mjesecima i godinama Podjezerja, Pline, Briste, Otrića, Miluša, Pasičine i Grnčenika od. g do i od do (Knj. 207), knjiga krštenih i vjenčanih u Podjezerju u godinama i (Knj i 211) =com_content&view=article&id=384&itemid=7 Godina M j e s e c I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. Ukupno STAŠEVICA 27

30 Za vrijeme Bečkog rata strah je zavladao među stanovništvom, pa su starosjedioci napustili svoja ognjišta. Kada je broj obitelji doseljavanjem iz Hercegovine porastao i broj rođene djece se povećavao. To je bilo već i trajalo do godine. Potom je broj novorođenih vidno opao, što može značiti da su obitelji napustile ovo područje i otselile prema unutrašnjosti. Iz straha od blizine Turaka obitelji su, po svoj prilici, otselile prema Sinjskoj krajini Imena djece najčešće upisana Na širokom području prema Matici krštenih od do kršteno je 162 djece kojim je nadjenuto 57 različitih imena. 13 Izdvajam ovdje dvanaest najčešćih imena koja su roditelji davala svojoj djeci. To su, kako se vidi, odreda imena nadaleko poznatih kršćanskih svetaca i svetica: Redni Ime Broj % broj 1. Ivan 12 11,01 2. Ivana 9 8,26 2. Klara 9 8,26 3. Antun 7 6,42 3. Kata 7 6,42 3. Manda 7 6,42 4. Ana 6 5,50 4. Jelina 6 5,50 4. Jure 6 5,50 5. Frane 5 4,59 5. Mara 5 4,59 Obitelji su bile mlade. 162 krštene djece pripadalo je 109 obitelji oko dijete i pol po obitelji. To je, bez sumnje, vremensko razdoblje kada se, nakon oslobođenja, župa tek pomlađivala pridošlim i naseljenim obiteljima. 13 Arhiv Franjevačkog samostana u Zaostrogu, Matičke knjige - Staševica, I. dio ( ) Krštenja po prezimenima Ovdje su ispisana prezimena upisana u spomenutoj matičnoj knjizi. Redni broj Prezimena Broj % 1. Andačić 2 1,23 2. Andrijašević 1 0,62 3. Antonović 2 1,23 4. Antunović 1 0,62 5. Arbić 1 0,62 6. Arlanović 1 0,62 7. Barbirević 6 3,09 8. Barić 1 0,62 9. Bastunović 1 0, Basur 1 0, Biašić 1 0, Bidić 1 0, Bilana 1 0, Bilić 1 0, Borisavljević 2 1, Bosančić 1 0, Bošković 1 0, Božić 1 0, Brečić 1 0, Budimlić 1 0, Bustruc 2 1, Bustručević 1 0, Cvitić 1 0, Čotić 1 0, Ćato 1 0, Ćendić 1 0, Ćulaović 1 0, Ćulum 1 0, Ćulumović 1 0, Dmitrović 1 0, Dropuljić 1 0, Dujmović 2 1, Dukić 1 0, Gilanović 1 0, Glumac 1 0, Glušac 1 0, Gnječević 1 0,62 28 STAŠEVICA

31 38. Grac 1 0, Grgurinović 2 1, Grmoević 1 0, Grubčić 1 0, Grutčić 1 0, Guinović 1 0, Jakić 1 0, Jekušić 1 0, Jeličić 8 4, Jerković 2 1, Jurišić 1 0, Karamatić 1 0, Kežić 2 1, Kusturić 1 0, Ličić 1 0, Lucić 1 0, Mandušić 1 0, Manenica 1 0, Maričić 1 0, Marković 1 0, Maroević 2 1, Marojević 1 0, Marušić 1 0, Matić 4 2, Matijević 1 0, Matković 1 0, Mindurević 1 0, Nikolčević 1 0, Nikolić 4 2, Onić 1 0, Oršulić 4 2, Ostojić 1 0, Pavković 1 0, Perković 1 0, Plećašević 1 0, Popovac 2 1, Prilimlik 1 0, Prnjić 1 0, Prolimlik 1 0, Proljimliković 1 0, Puljanović 1 0, Radaljac 3 1, Radeljac 1 0,62 STAŠEVICA 81. Radeljak 2 1, Radić 1 0, Raosavljević 1 0, Romčević 3 1, Romić 2 1, Sikirić 1 0, Srakušić 1 0, Šarić 1 0, Štrbić 3 1, Talaić 1 0, Talajić 1 0, Taralja 1 0, Tilovac 2 1, Toljičić 1 0, Tomasović 3 1, Trlinović 1 0, Tvrtković 1 0, Vekić 2 1, Vladimirović 2 1, Vučković 1 0, Vukić 1 0, Vukoević 3 1, Vukšić 2 1, Vulić 1 0, Zanirlo 1 0, Zelengora 1 0, Zmijarević 3 1, Žderić 4 2, Živković 1 0,62 Nepoznato 1 0,62 Ukupno ,00 Od navedenih 109 prezimena danas postoji njih samo 13 (trinaest). Što se dogodilo s ostalima? Teško je točno odgovoriti. Bez ikakve sumnje veći dio ih, moguće, izumro zbog manjka potomstva, drugi su, čini se, odselili na drugo područje i sl. Rodoslovlja i prezimena uopće, pa prema tome i Staševaćka, narodnosni su i jezični spomenici sa zavičajnim jezičnim značajkama. Prezime smo dobili rođenjem i nosimo ga do smrti, a nismo svjesni da su to spomenici neprocjenljive vrijednosti! 29

32 Najčešća prezimena: Evo popisa učestalosti prezimena njih krštene djece prema učestalosti krštenja. Učestalost prezimena upozorava na brojnije obitelji. Redni broj Prezimena Broj % 1. Jeličić 8 4,94 2. Barbirević 6 3,09 3. Matić 4 2,47 3. Nikolić 4 2,47 3. Oršulić 4 2,47 3. Žderić 4 2,47 4. Radaljac 3 1,85 4. Romčević 3 1,85 4. Štrbić 3 1,85 4. Tomasović 3 1,85 4. Vukoević 3 1,85 4. Zmijarević 3 1,85 Ostale obitelji u tom razdoblju imale su po dvoje i jedno kršteno dijete Rasprostranjenost župe Pođimo malo naprijed. Prema sačuvanoj matičnoj knjizi od do kršteno je 218 osoba. 14 Ta djeca su potomci obitelji koje su živjela na širokom području. Evo učestalosti mjesta krštenja: Redni Mjesto broj krštenja Broj % 1. Brista 18 8,26 2. Struzi 15 6,88 3. Otrići 12 5,50 4. Plina 11 5,05 5. Miluša 10 4,59 5. Podjezerje 10 4,59 6. Seoca 7 3,21 7. Unčani 6 2,75 8. Grmčenik 5 2,29 8. Vidonje 5 2,29 9. Crnoća 3 1,38 9. Pasičina 3 1, Grčenik 2 0, Baćina 1 0, Prolog 1 0, Strugovi 1 0, Šišin 1 0,46 Nije upisano ,08 Ukupno ,00 14 Arhiv Franjevačkog samostana u Zaostrogu, Matičke knjige - Staševica, II. dio ( ) Navedena sela i zaseoci koja je pastorizirao, uglavnom samo jedan fratar, pokušavaju nam predstaviti I poteškoće s kojima su se ondašnji fratri susretali na ovom području. 4. Obnova sakralnih objekata Nakon oslobođenja od turskih zuluma, brojnija sela su se natjecala u gradnji novih crkava. Sv. Staš se radovao gradnji crkava: Svih svetih na Bristi 1733., ali kad je postavljen i natpis: Na slavu Boga svemogućeg i Svih Svetih ovu crkvu vjerom nadahnuti naši pređi sagradiše, a današnji župljani s fra Stipom Bešlićem, župnikom, temeljito obnoviše g/odine/. G/ospodnje/ ; Crkvica sv. Jure na Pasičini spominje se godine. Međutim, bilo je Sv. Stašu žao kada su talijanski vojnici 25. lipnja zapalili župni stan i matične knjige. Potonja crkva je za vrijeme velikog potresa ostala netaknuta. To je Neobjašnjivo čudo.. ; Sv. Staš je svjedok da je postojala i Crkvica sv. Ivana Krstitelja u Grnčeniku. A kolika je radost nastala kada je probijen i asfaltiran put od Staševice do Grnčenika (9 km) i kada su ljudi stali obnavljati stare i graditi nove kuće, te obrađivati plodna poljca. Zapamtio je sv. Staš i crkvu sv. Ante na Pasiki koja se spominje i godine. Sv. Staš je bio ovdje kada se gradila crkva Gospe Lurdske, poticao odbor za izgradnju, te pratio njezino uređivanje i veselio završetku radova, pod budnim očima Anđela čuvara čiji je kip postavio fra Vinko Prlić. Sv. Staš je potakao župnika fra Antu Gnječa ( ) da sagradi pa otvori školu za dječicu razbacanih sela. U znak zahvalnosti škola je nazvana fra Antinim imenom, a na Trgu se nalazi spomenik fra Anti Gnječu. Sv. Staš je bio ovdje kada je isti fra Ante isušivalo polje kako bi narodu dao zemlju za prehranu Bio je dalekovidan fra Ante Gnječ. Htio je osigurani pučanstvu da ima kruh u svom polju koje je bilo bilo ugroženo vodom i pretvoreno u jezero. Danas se stanovništvo iselilo iz 30 STAŠEVICA

33 Milan Ivkošić, na sebi vlastit način upozorava na knjigu Sakralna baština: Ova knjiga pokazuje: kao što Bog nije dao da se sruši crkva, svećenici i marljivi vjernici ovoga kraja zaustavljali su gromade nevolja i nedaća koje su ga mogle srušiti, a crkve su najznakovitiji simboli i dokazi te svete trajnosti Staševice. Jedna priča o jednoj od tih gromada, nastavlja Milan, kaže kako je na početku 60-tih godina prošlog stoljeća fra Jozo Smoljo bio nakanio sagraditi župnu kuću u Staševici, pa premda su sve kuće u tom kraju sagrađene bez građevinskih dozvola, komunističke su vlasti zahtijevale da se ova gradi po zakonu. 16 Svetog Staša je obradovala nova crkva. Nova župna crkva sv. Anastazija (Staša), solinskog mučenika, u Staševici izgrađena je godine. Na mramornoj ploči iznad vrata sakristije piše: Bogu na slavu, na čast sv. Staša, na korist hrvatskom narodu, crkvu sagradi fra Frano Kamenjarin 1979., zvonik gradi fra Dinko Bošnjak 1990., a zvonik nadogradi, krov napravi i zvona nabavi župnik fra Ivan Jukić s narodom i dobročiniteljima u jubilejskoj godini sv. Staša Godine 2005./06. preuređeno je svetište s oltarom iza kojeg je postavljen triptih s likovima: sv. Staša, bl. Alojzija Stepinca i sluge Božjega fra Ante Antića, rad ak. slikara Branimira Dorotića. 17 zabitnih gorskih krajeva i prešlo prema polju koje je stvoreno isušivanjem Vrgoračkog jezera, za što je najzaslužniji fra Ante Gnječ, župnik od g do nt&view=article&id=384&itemid=7 16 Usp. Tekst Milana Ivkošića: Ivan Jukić Fra Vinko Prlić, Sakrala baština župe Staševica, Split Staševica, 2011., str tion=com_content&view=article&id=384&ite mid=7 STAŠEVICA Misnica od plašta bosanskog kralja Stjepana Tomaševića ( 1463.), Zaostrog Fra Vinko Prlić je, što je rijetkost, crkvu produljio I omogućio svim župljanima da u crkvi nađu svoje mjesto. Sv. Staš je bio ovdje kada je novi župnik fra Vinko Prlić pokrenuo godišnjak Staševica i na preko 650 stranica već rasijao po kontinentima dobrotu plodove vaših predaka. 18 Jer gdje god živio, ako čovjek, govoreći i u doslovnom i u prenesenom značenju, nema 18 Među njima je bilo i mučenika iz Drugog svjetskog rata. Primjerice, 31. prosinca ubijen je Jure Kežić (r.1905.). Jure je sa svojim bratom Nikom (r ) živio u Trebinju. Jure je bio vrstan fotograf. Ubijen je s don Marijanom Vojnovićem u Trebinju iza vojarne, i grob je odmah poravnat sa zemljom 31

34 svoga sela i u njemu crkve kojom to selo dodiruje nebo, on je izgubljen. 19 Sv. Staš je bio s vašom mladeži kada su lađari osvojili prvo mjesto u Pločama. 20 Sv. Staš je bio ovdje kada se objavljivala Sakralna baština župe Staševica u kojoj su umnožene i poslale javnosti svetinje koje su ovdje sačuvane. Tako je otkrio svetost što su ih sačuvale litice ove kršne župe. To su blago naši vrijedni pređi, piše fra Gabrijel Jurišić, u puno težim vremenima nego što su ova naša, stvarali, nabavljali i predali nama, tj. današnjemu našemu naraštaju. 21 Sv. Staš je bio ovdje kada se probijao i betonirao put do stećaka i crkve Svih Svetih Sv. Staš je bio ovdje kada se uređivao Dom kulture godine. A što misli Sv. Staš kada je saznao da je vaša mladež osnovala i djeluje ujedinjena u Sportskoj udruzi Sv. Staš odgovorite sami. Sv. Staš je blagoslovio dovršetak Crkve Gospe Lurdske. Ukratko: Sv. Staš je, tijekom 1710 godina ovdje, preko svećenika i fratara djecu krštavao, poučavao, dijelio im sakramente i pripremao za susret u vječnosti. On je, u svoje vrijeme, upućivao svećenike i fratre da narod odgajaju u vrtićima, uče čitati i pisati, obrazuju u školi, hrane na poljima, zapisuju povijesne događaje 22, povezuju putovima, prosvješćuju godišnjacima, s Bogom povezuju sakramentima, ujedinjuju u pjevanju i slavljenju Dana Gospodnjih. A kada dolazite k ovome hramu ili se vraćate otvorenih očiju čitajte što je sve u kamenu upisano kao trajna poruka. To nam Sv. Staš ponavlja i danas. Kada sve ovo imamo pred očima da se događalo i ostvarilo u Staševici tada nam je 19 Usp. Milan Ivkošić, Sakralna baština, str Osnovana je Udruga lađara Staševica. 21 Sakralna baština, str To je, koliko mi je poznato, započeo fra Karlo Jurišić, a nastavili kroničari. Prvu knjigu je napisao i objavio (1968.) fra Mario Jurišić, potom (2006.) u novo ruho obukao fra Gabrijel Jurišić. Sveta prošlost je višestruko progovorila na stranicama Sakralne baštine. jasna poruka don Živka Kustića: Ne smijemo nikad zaboraviti što su ljudi iz crkvenih službi u tijeku svih stoljeća i u naše doba učinili za svoj narod. Što bi nam ostalo od cijele hrvatske kulturne baštine, da izbrišemo doprinos mnogih crkvenih službenika. 23 Uistinu Sveti Staš nije napuštao vjernike ovih prostranstava. Čini mi se, uz ostalo da je Sv. Staš najradosniji kada je doživio da se produljila ova crkva i kada ste je vi dupkom ispunjali. Svršetkom godine župa je imala 928 osoba. Župna kuća nekada je bila u Bristi. Kada se nakon Drugoga svjetskog rata u Staševici stvorilo novo naselje, i župnik je g napustio staru kuću u Pasičini i prešao u Staševicu. Tu je izgrađena nova župna kuća u kojoj je prizemlje služilo za župnu kapelu, a danas, nakon izgradnje nove župne crkve, služi za vjeronaučnu dvoranu. Kuća je zajedno s okolišem g /2005. temeljito obnovljenja. 24 U toj je kući fra Vinko otvorio Knjižnicu. A knjižnica je hram ljudske misli. Preko knjiga mi kontaktiramo s mislima ljudi i postižemo jedinstvo duha ljudskoga roda. Tko god piše, sebe objavljuje, iako o drugima piše. Zato netko ima zlatno pero, a netko naježe- 23 Sakralna baština, str option=com_content&view=article&id=384 &Itemid=7 32 STAŠEVICA

35 no. Narodna mudroslovica. Kad štogod ne znaš, poručuje narod, nauči od drugoga. Knjiga je vrednija od svih spomenika ukrašenih slikama, reljefom i duborezom, jer ona sama gradi spomenike u srcu onog ko je čita. Egipatski zapis. Knjige govore duhu, prijatelji srcu, nebo duši, a sve ostalo ušima. (Kineska) A Tin Ujević je zapisao: Knjiga nije hrana, ali je poslastica. U to se uvjeravaju čitatelji knjiga ove župne knjižnice. Umjesto zaključka Draga braćo i sestre! Sadašnje stanje sve manje krštenja, a sve više sprovoda među hrvatskim narodom upozorava nas ovdje okupljene Staševićane da ne samo u Staševici, nego i u Pločama, Županiji, pa i Hrvatskoj naš narod izumire, estrada ruši Dekalog Deset Božjih zapovijedi i širi sedam smrtnih grijeha, politika je spoj obmane i zabave! Pravo je Božje čudo kako su nam mladi još uvijek dobri kad se uzme u obzir kolikom su reklamnom nasilju nesvetog antitrojstva seks droga lova izloženi. Mi još nismo svjesni da je propušteno dvadesetak godina za pokretanje katoličke ili kršćanske televizije i isto takvog dnevnog lista. Nevjerojatna je činjenica da mnogi odgovorni i zdravo orijentirani ljudi u Hrvatskoj nisu svjesni medijskog aksioma koji je poznat svakom seljaku da se u tuđem vrtu ne može saditi vlastiti krumpir! Iz sadašnjih nevolja ne će nas izvući i spasiti ni stari ni novi predsjednik ( mali Ivo ribica ni vela gospa Kolindica ), nego samo povratak Evanđelju, koje nas je održalo od stoljeća sedmog! A upravo nas to upućuje Isusova majka naša mala Gospa Marija, koja je dušom i tijelom uznesena na nebo. Ona je za nas danas i ovdje u Staševici vrlo znakovito! upravo na jednoj svadbi, na prvom velikom slavlju nove mlade obitelji, i tim mladim supružnicima i svima nama dala veliku formulu za izlazak iz krize. Što god STAŠEVICA vam moj Sin rekne to učinite! 25 Jedina i prava je vlast u rukama naroda, tj. u opredjeljenju mladih obitelji da unatoč krizi rađaju - imaju četvero i više djece. Ova vlast nije na nacionalnom brodu, (nego sve događaje, kao dobro plaćena publika, promatra sa sigurne turističke terase. A narod misli da je obratno, zapravo da smo svi na istoj Zvonimirovoj lađi. Hrvatska je obična mala kolonija Europske unije pa je sporedno tko na našoj šahovnici premješta ero-figure ili hr-fikuse.) publika je na turističkoj terasi. 26 Zahvaljujući Bogu na opstojnosti, uvrstimo se i mi u dugu povorku kršćanskih hodočasnika i onih danas i onih iz prošlosti; i onih učenih, koji su o kršćanstvu tako učeno i tako lijepo raspravljali, i onih neukih s krunicom u ruci i s pjesmom na usnama, koji srcem slave kršćanske svetkovine. Naša mladež uči i prihvaća: Bog nije svorio dva Adama niti dvije Eve. Da je tako učinio imali bismo dva groba sa po dvije istospolne osobe. Naprotiv, Bog je stvorio Adama i Evu i zapovjedio im: Množite se i napučite zemlju. Oni su Boga poslušali i imamo čovječanstvo s preko sedam milajardi ljudi! 27 Sv. Staš nas i danas upozorava da treba obnoviti vjeru u župi, u obitelji. Treba obnoviti život i svetinju u braku, treba obnoviti vjernost. Narod koji je vjeran crkvi, želi da ta vjernost prožme cijelu zemlju. S ovim mislima bila vam sretna svetkovina sv. Staša, odvjetnika Staševice! Neka sv. Staš ostane i dalje u Staševici, neka i Staševica ostane vjerna sv. Stašu. Neka Sv. Staš ostane s vama i nemojte se bojati za svoju budućnost, kako su vas fratri i do sada učili. Stoga budimo sretni, 25 Osjećam se kao preteča pape Franje u Hrvatskoj, Večernji list, 14. kolovoza 2014., str Intervju don Anđelko Kaćunko, Zrćizacija. U Hrvatskoj već dugo vlada zrćizacija pameti, duha i morala 26 Osjećam se kao preteča pape Franje u Hrvatskoj, Večernji list, 14. kolovoza 2014., str Tako je ove godine (2014.) u svojoj propovijedi za Gospojinu poručio nadbiskup dr. Marin Barišić. 33

36 Zahvalnica fra Vinku Prliću Često sam čuo od župljana, kako fra Vinka Prlića nazivaju našim. Ja sam im odgovorio da je on naš, a oni su ustrajno ponavljali da je njihov. Rekoh im da fra Vinko nije kod nas rođen ne bi bio vaš. On je, s ponosom ističem, ne samo naš nego i vaš. Danas osjećam posebnu radost što fra Vinku Prliću rodom iz Hercegovine, a pastoralnom djelatniku u Hrvatskoj, sadašnjem župniku u Staševici kao predsjednik mogu uručiti Zahvalnicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti sa sjedištem u Mostaru, jer fra Vinko je hercegovački po rođenju, a hrvatski po svećeničkom djelovanju. Marinko (fra Vinko) Prlić rođen je godine u Sovićima (Općina Grude, Hercegovina). Osnovnu školu završio je u Sovićima, a Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju i Zagrebu. Bogosloviju je završio u Makarskoj, gdje je zaređen za svećenika godine. Svećeničku je službu započeo u Metkoviću pa je s fra Marijom Jurišićem pokrenuo list Iskra, koji je izlazio tri puta godišnje. Kada je došao za odgojitelja franjevačkog pomlatka u Sinju s fra Gabrijelom Jurišićem pokrenuo je list Žarište s porukom neka djeca nauče pisati. Godine imenovan je župnikom Miljevaca, gdje pokreće župni list Miljevci i organizirao Znanstveni skup u povodu 500-te obljetnice rođenja kardinala fra Jurja Utišinovića, pavlina ( ). i objavio Zbornik radova. S Miljevaca fra Vinko seli u Imotsku krajinu. Naime, od do godine bio je župnik u Prološcu gdje je pokrenuo župni list Proložac. Tamo je sagradio crkvu Kraljice Mira. Godine imenovan je gvardijanom, župnikom i dekanom u Imotskom, gdje nastavlja sa izdavanjem lista Grad na gori. U Imotskom je podigao samostan za jedan kat i potkrovlje, obnovio tvrđavu s crkvom Gospe od anđele Godine i 1993., za vrijeme službe u Imotskom, sudjelovao je o organiziranju i pružanju pomoći kod izlaska Židova iz okupiranog Sarajeva. U znak zahvalnosti Vlada Izraela formirala je delegaciju koja je posjetila samostan u Imotskom 16. rujna godine i uručila fra Vinku zahvalnicu "za pomoć koju su dobili u Imotskom od svećenika u samostanu". Dokument su potpisali istaknuti Židovi. Godine fra Vinko je župnik u Zmijavcima, te uređuje i objavljuje list Zmijavci. Uz crkvu je sagradio zvonik i podigao zavjetni križ iznad Zmijevaca. Godine imenovan je župnikom Staševice gdje pokreće izdavanje župnog lista Staševica. Organizirao je sanaciju i proširenje starih putova, kao i izgradnji novih cesta - 15 km - prema napuštenim selima i crkvama župe Pasičina - Brista, zbog čega se ljudi danas vraćaju na svoja napuštena "ognjišta", obnavljaju stare kamene kuće spašavajući ih od propadanja i ponovo obrađuju svoju zemlju. Navodi se da je fra Vinko Prlić od samog početka službe u župi Staševica aktivno sudjelovao u unapređenju kulturnog i duhovnog života Župe. Pokrenuo je i nastavio izdavati župni list Staševica. U rukama držite već deveti broj. Uz to fra Vinko je otvorio Župnu knjižnicu Fra Ante Gnječa. Objavio je velebnu monografiju Sakralna baština Župe Staševica, na 120 stranica sa 120 fotografija i slika. Priredio je molitvenik Vijenčić Gospe Lurdske. U monografiji je tekstovima i fotografijama prikazana povijest župe Staševice u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, od prvih kršćanskih stoljeća do danas - bazilika, vjerojatno s krstionicom i grobovima potječu s kraja 5. i početka 6., što svjedoče ostaci starokršćanske bazilike sv. Anastazija - Staša. Ovogodišnji propovjednik fra Andrija Nikić iz Hercegovine, pokrenuo je akciju otkopavanja bazilike. Kada se to ostvari naši suvremenici će, nadam se, saznati detalje o bazilici i onome što je zemlja uspjela sačuvati nakon petnaestak stoljeća. U Monografiji i Godišnjacima, uz razne vijesti, poruke i pouke, objavljeni su i tekstovi o srednjovjekovnim stećcima i grobovima. U navedenim godišnjacima 34 STAŠEVICA

37 STAŠEVICA 35

38 i knjigama fra Vinko je uredio, ispisao i objavio preko stranica. Za tako raznovrsno znanstveno-kulturno-izdavačko djelovanje, Hercegovac fra Vinko Prlić je zaslužio da mu Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti sa sjedištem u Mostaru dodjeli Zahvalnicu. Kao predsjednik Akademije osjećam radost i ponos što fra Vinku uručujem ovo trajno priznanje s porukom: Biti sudionikom utemeljenja i rasta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Mostaru trajni je zalog za sreću i stjecanje duhovnoga bogatstva. U kući znanja i umjetnosti svako je slovo glas duha, uma i srca, svaka je riječ ključ za mudrost, poniznost i slavu ljepote života. Fra Vinko Prilić je i danas aktivan u očuvanju sakralne baštine Staševice. Organizirao je obnovu i nadogradnju Crkve sv. Staša u Staševici, nastavio započete radove i završio izgradnju crkve Gospe Lurdske na Spilicama. Taj završni rad danas je proslavljen, 26. listopada godine. U župnoj knjižnici je priredio izložbu slika akademskog umjetnika Branimira Dorotića. Odlukom Predsjednika RH dr. Franje Tuđmana odlikovan je Redom hrvatskog pletera 26. svibnja godine. Gradsko vijeće Ploča dodijelilo je 27. svibnja za Dan Grada fra Vinku Priliću nagradu za životno djelo s obrazloženjem: za nesebični doprinos u očuvanju sakralne baštine i unapređenju kulturnog i duhovnog života župe. Konačno Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti sa sjedištem u Mostaru je fra Vinku Prliću dodijelila ZAHVALNICU koju mu pred Vama, njegovim pomoćnicima i pomoćnicama na dovršenju ove crkve u Spilicama, s radošću i zadovoljstvom predajem. Župljanima i mladim obiteljima Staševice čestitam na najnovijoj Crkvi i želim da i ovu crkvu svojom djecom pomlađuju i ispunjaju. Neka roditelji ne zaborave da je imati više djece najljepši osjećaj na svijetu, i jedino djeca vrijede, a sve ostalo je nebitno. Bez djece nije potrebno crkve graditi, škole otvarati i vrtiće kititi. Stoga rodite jedno dijete više na slavu Božju! Jedno dijete više za radost, sreću i ljubav u obitelji! Jedno dijete više da nam naš narod ne izumre! Jedno dijete više da oživimo i pomladimo ne samo stare kuće u brdima ove župe, nego i naše staračke župe. U lijepoj, slobodnoj i bogatoj Hrvatskoj ima mjesta, kruha i ruha za svako dijete. Jedno dijete više jer Hrvatska se voli djecom. S jedinim djetetom više i ova će crkva biti punija i raspjevanija. To je, uvjeren sam, vodilo i fra Vinka da i ovu crkvu dovrši i vama daruje. Hvala mu! Ali hvala i svima koji su mu pomagali u ovom neprocjenljivom daru! Fra Andrija Nikić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti sa sjedištem u Mostaru. Mostar - Staševica, 26. listopada STAŠEVICA

39 MARINKO TOMASOVIĆ Ravnatelj Gradskog muzeja Makarska GREBLJE U MILUŠOJ (PASIČINA) - UKOPIŠTE IZ PRAPOVIJESTI I SA STEĆCIMA IZ KASNOG SREDNJEG VIJEKA Do sada najiscrpniji popis stećaka u Republici Hrvatskoj, u reprezentativnoj Topografiji stećaka u Hrvatskoj, naznačio je i Staševicu. 1 Uredno je omogućio uvid u literaturu, radove i crtice onih koji su o njima pisali, a u konačnici i naknadna istraživanja ovih spomenika kasnog srednjeg vijeka st. Stoga je i objelodanjen osvrt na stećke Krvavca kod zametnute crkve Sv. Bartula, spomenute u izvoru 1731., ali podignute dosta ranije, najvjerojatnije u st. 2 Iako revizija nije bitnije izmjenila sliku stanja navod o 6 primjeraka izmjenjen je u prilog 9 stećaka, odreda nižih oblika ista se pokazala opravdanom. Naime, topografski pregled iz jednim se dijelom nužno oslanjao na literaturu iz koje je, nema sumnje, preuzeo i pokoju nejasnoću. Za Staševicu se to odnosi na Grebine kod Kužića kuća, navodom bivšeg župnika fra Marija Jurišića. Tek se naknadnim raspitivanjem kod mještana stekao dojam kako je riječ o zabuni, dočim nikome nisu poznati stećci na tom položaju. Ovaj Jurišićev navod u davnoj monografijici o Staševici očito je rezultat usmene informacije za nedaleki Krvavac, a koju je pripisao Kužića kućama. 3 To što je na istom mjestu spomenuo i stećke Krvavca i nije 1 Marinko TOMASOVIĆ Domagoj PERKIĆ Ivan ALDUK, Topografija stećaka u Hrvatskoj, u: Stećci, katalog izložbe, Galerija Klovićevi dvori (4. IX.-2.XI ), Zagreb, 2008., Marinko TOMASOVIĆ, Crkva sv. Bartula i stećci na Krvavcu u Milušoj (Pasičina), Staševica, List župe Sv. Staša u Staševici, 1(8), Staševica, 2013., Mario JURIŠIĆ, Staševica (Brista Pasičina), Staševica, 1968, 26. Takvu mi je vjerojatnost fra Mario Jurišić, iako u vremenskom razmaku od gotovo pola stoljeća od svog župnikovanja u Staševici, i potvrdio u razgovoru 22. kolovoza Stari put od Baranovca za Milušu nakon odvojka za Krvavac (foto: Marinko Tomasović) moralo upućivati na netočnost, jer nije rijetkost blizina dvaju ili više grobalja sa stećcima. Da se radi o zabuni govori i spomenuta predaja o crkvi kod Kužića kuća, što ponajprije odgovara stanju na Krvavcu. Uz sve to, Topografiji stećaka u Hrvatskoj izostavila je i pojedine lokalitete ili spomenike od Like do Konavala, te je zadatak, ponajprije njenih autora, rad na dopuni. Stoga su u listu Staševica iznijete izmjene za Krvavac, a drugdje i upozorenje o stećku na susjednoj Tangàriji. 4 Sada će se govoriti o 4 Marinko TOMASOVIĆ, Tangàrija u Milušoj (Pasičina) Gradina, bojadisaonica i groblje, Hrvatski neretvanski zbornik, 6, Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu, Zagreb, 2014., STAŠEVICA 37

40 Stari put za Milušu podno Tangàrije (foto: Marinko Tomasović) Greblju u Milušoj, nepoznatom i skrivenom lokalitetu, u pogledu stećaka tek najusputnije spomenutom u literaturi. 5 Greblje u Milušoj Greblje u Milušoj označava lokalitet na zapadnoj strani zaseoka, udaljen oko 700 m zapadno od Tangàrije, kolika je i udaljenost između nje i sjeveroistočnog Baranovca. 6 Do 5 Marinko TOMASOVIĆ, nav. dj. (4), 111, gdje se osloncem na dobivene podatke govori o sanduku i ploči. Greblje je označeno i na katastarskoj karti: Brist, k.č Greblje u Milušoj rekognoscirao sam 12. siječnja s vodičem Zlatkom Andrijaševićem iz Gradca. Uvid je bio potaknut navodima Roberta Andrijaševića i Zlatkovog oca Milka iz Zavičajne zbirke u Gradcu o stećcima na tom položaju, koje sam od njih čuo 30. siječnja prilikom obilaska brdskih predjela Staševice. Greblja na uzdignutom prijevoju vodi djelomično prohodna oputina od, oko 200-ak m udaljenih, napuštenih kuća Miluše u istočnom podnožju. Na ovu komunikaciju najlakše se pristupa od središta zaseoka, skretajući s puta nadomak malog kamenog mosta. Lokalitet, iz udaljenosti teže uočljiv, označava tumul ili gomilu podignutu na stjenovitom jezičcu s desne strane puta, od čijeg je krupnog kamenja i podignuta međa. Stanje tumula iznosi oko 15 m u promjeru. Visina, promatranjem s južnog ruba, iznosi oko 3 m, dok sa zapadne, zaravnjene strane, do 1 m. Grobni karakter tumula vidljiv je i po opljačkanom grobu na njegovoj zapadnoj polovini, za čije je otvaranje raskopana veća površina. Grob je, dužine 1,50-1,80 m, te širine 0,50 m, načinjen od jedva priklesanog kamena, što uz plitkoću ukopa dokazuje da je sred- 38 STAŠEVICA

41 Kuća u Milušoj (foto: Marinko Tomasović) Spojene prizemnice u Milušoj (foto: Marinko Tomasović) STAŠEVICA 39

42 Unutrašnjost prizemnice u Milušoj (foto: Marinko Tomasović) njovjekovni. Moguće je upravo njemu pripadao stećak-sanduk odgurnut uz zapadni rub tumula, na udaljenosti oko 1 m od međe uz put. Stećak je, dužine 1,20 m, širine 0,30 m i debljine 0,37 m, solidne izrade i relativno zaravnate plohe. Nije ukrašen. Drugi stećak, također bez ukrasa, ugrađen je kao kaldrma puta, 6 m jugozapadnije. Dužine je 1,69 m, širine 0,82 i mjerljive debljine do 0,19 m. Dobre je izrade, a zaglačanost plohe posljedica je i njegove sekundarne namjene. Osobitosti Greblja i datiranje lokaliteta Naziv Greblje etimološkom jasnoćom najčešće dokazuje groblja srednjeg vijeka. Svakako, na prostoru Staševice to dokazuju i lokaliteti s brojnijim stećcima na Crnoči i Jezercu, sličnog naziva Grebine. 7 Greblje 7 Mario JURIŠIĆ, nav. dj. (3), 24-26; Marinko TO- MASOVIĆ Domagoj PERKIĆ Ivan ALDUK, predstavlja vremenski kompleksan lokalitet svojstven upravo neretvanskom području. Karakterističan je po kontinuitetu, naknadnom ukopavanju ispod stećaka unutar i u neposrednoj blizini prapovijesnih tumula ili gomila. 8 Za Staševicu pokapanje ispod stećaka na prostoru tumula jasno se raspoznaje nav. dj. (1), 83. Grebinama se naziva i položaj nedaleko stare župne kuće u Bristoj, kao i onaj dvojbeni kod Kužića kuća. 8 Marinko TOMASOVIĆ, Srednjovjekovni nadgrobni spomenici makarsko-neretvanskog područja, u: Stećci, katalog izložbe (ur. J. Poklečki Stošić), Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2008., 125; ISTI, Kasnosrednjovjekovno groblje u tumulu 1 na Ogradi (Dražice) u Eracima (Istočna Plina), u: Arheološka istraživanja na trasi autoceste u Zabiokovlju i Plini, Katalog izložbe (ur. M. Tomasović), Gradski muzej Makarska, Makarska, 2011., STAŠEVICA

43 Položaj Greblje (foto: Marinko Tomasović) Pogled na Baranovac i Tangàriju s tumula na Greblju (foto: Marinko Tomasović) STAŠEVICA 41

44 Tumul na Greblju (foto: Marinko Tomasović) na Crnoči, kod crkve Svih Svetih u Bristoj, te na Grebinama iznad Jezerca. Stećci na Greblju u Milušoj odavno su pomaknuti s grobnog mjesta, iako nije jasno je li do toga došlo tek u prilici podizanja međe i popravka puta. Teže je sa sigurnošću reći je li stećak ugrađen u put pripada tipu sanduka, upravo u pločansko -neretvanskom području posve dominantnom obliku ovih spomenika. 9 Ipak, sudeći po mjerljivoj debljini od 0,19 m, kao i činjenici da ukopavanje debljeg oblika ne bi bilo izvedivo u takvom rudimentarnog popločavanja puta, može se pretpostaviti da je riječ o ploči, najnižem obliku stećka. Primjerak ploče, upravo pogo- 9 Marinko TOMASOVIĆ Domagoj PERKIĆ Ivan Alduk, nav. dj. (1), 83-85; Marinko TOMA- SOVIĆ, Srednjovjekovni nadgrobni spomenici, nav. dj. (8), 124. dan da se iskoristi za dovratnik ulaza, evidentiran je i na Krvavcu. 10 Datiranje stećaka i na Greblju stoji u pogledu njihovog općeg određivanja u vrijeme od kraja 14. do sredine druge polovine 15. st. Najvjerojatnije je u tom vremenu i došlo do ponovnog pokapanja u tumul. Uzme li se kako dva sačuvana, iako dislocirana stećka, ujedno predstavljaju i njihov konačan broj, tumul na Greblju sadržavao bi približno 4-6 grobova iz st., podrazumjevajući kako je tek manji broj grobova bio označen stećcima. 11 Međutim, tumul je dosta stariji, te ga valja datirati u brončano doba, okvirno u 2. tisućljeće prije Krista. Najvjerojatnije je i podignut kao grob- 10 Marinko TOMASOVIĆ, nav. dj. (2), ISTI, Kasnosrednjovjekovno groblje, nav. dj. (8), gdje je u slučaju 7 stećaka istraženo 16 grobova. 42 STAŠEVICA

45 ni, te bi se istraživanjem i pronašao grob iz tog vremena, svakako pravilnije izrađen negoli ovaj vidljiv na površini. Na takvu starost i namjenu tumula upućuje i put uz koji se nalazi, što je drevno pravilo o postavljanju grobalja uz komunikacije. Svakako, ovim se dokazuje i još starije postanje i važnost ovog lokalnog puta iz Miluše za Grmčenik. Tko se pokapao na Greblju? Naposljetku, samo po sebi, nameće se pitanje o pokopanim osobama ispod stećaka na Greblju. Na pitanje se okvirno već ponudio odgovor. U darovnici bosanskog kralja Ostoje iz predio Miluše ravnopravno se ističe s Pasičinom ( terram Pasicna cum omnibus iuribus et territoriis, terram Miluse cum omnibus iuribus et territoriis ), odnosno navodom okoliša ( Miluse cum suo contado ) u potvrdi darovnice. 12 Kasnije su 12 Radovan JERKOVIĆ, Povijest neretvanskih župa, u: Don Radovan Jerković, život i djelo (ur. don M. Vidović), Matica hrvatska, Metković, 2000., 392. Kasnosrednjovjekovni grob u tumulu na Greblju (foto: Marinko Tomasović) visinski uzdignutija područja Baranovca, sa zaseocima Kužići i Kežići, i zapadnijeg Grmčanika (s gradnjom novije crkve sv. Ivana 1913.) predstavljali životnije jezgre od same Miluše. Ovaj proces i danas je prepoznatljiv u njihovim kamenim kućama na kat, za razliku od prizemnih gradnji u Miluši. Odgovoru na pitanje o motivu kod odabira mjesta za ukopavanje na uzdignuto Stećak sanduk uz tumul na Greblju (foto: Marinko Tomasović) STAŠEVICA 43

46 Stećak ploča u kaldrmi puta na Greblju (foto: Marinko Tomasović) sedlo iznad zaseoka potpomaže cjelokupna slika arheološke topografije širokog prostora Staševice. Kao veće i glavno groblje Miluše i Baranovca već je pretpostavljen Krvavac. Zasnovano je oko crkve sv. Bartula, titularom neizravno spomenute u izvoru 1422., a izravno nakon njene pregradnje. Razlozi zbog čega je Miluša imala i manje groblje na položaju Greblje odgovor nudi rodovska organizacija stanovništva u st., očitovana i u međusobno udaljenim mjestima za pokapanje. Odabir groblja mogao je biti uvjetovan i drugim motivima, možda blizinom kamenoloma za izradu stećaka. Svakako, jedan od razloga bio bi i kontinuitet grobnog mjesta, koji na Greblju seže u duboku prošlost. Valja pretpostaviti kako je ovdje, na uzvisi s većom propustnosti zraka, u stanovitoj mjeri bio odlučan i klimatsko-zdrastveni razlog u odabiru mjesta za pokapanje. Pak, za zasnivanje groblja na nešto udaljenijem Krvavcu, konstatirano je, bila je odlučna podjednaka udaljenost od sjeveroistočnijeg Baranovca i zapadnije Miluše. Dok se na Krvavcu, uokolo crkve Sv. Bartula, tada u izvorima i spomenute, s pokapanjem očito nastavilo i tijekom 18. st., njega je u tom vremenu teže dokazivati za Greblje. Možda se na njemu i dogodio kakav sporadičan ukop i nakon 15. st., iako u tom slučaju treba pomišljati da je u tumulu iznad kuća Miluše ukopan kakav stranac, razbojnik ili samoubojica. Uopće, radilo bi se o kojem nesretniku izvan okvira shvaćanja i poželjnog ponašanja kakve je mogla prihvaćati mala i zabita brdska kršćanska zajednica. 44 STAŠEVICA

47 Dr. sc. DRAGO DROPULIĆ STAŠEVAČKI GOVORNI RJEČNIK PO NAŠKI Želja, da zabilježim riječi koje su nekada naši stari upotrebljavali u svakodnevnom govoru u našoj Staševici, dale su mi povoda da ih napišem u jednom malom rječniku pod imenom Staševački govorni rječnik po naški. Rječnik je nastao tako da sam u zadnjih nekoliko godina počeo zapisivati riječi koje su sve više navirale iz mog dječačkog pamćenja dok sam pohađao pučku školu u Staševici (1947/ /51.), nižu gimnaziju u Pločama (1951/ /55.) i srednju poljoprivrednu školu u Kaštelima ( ). Preko riječi koje sam zapisivao, shvatio sam da ih puno manjka, pa sam potražio pomoć od učevnih ljudi kojima je profesija izučavati rječi, gramatiku i pravopis. Tako su kroz povjest i nastali mnogi rječnici Najstariji poznati rječnici bili su još za vrijeme Akadskog carstva, države koja se razvila oko grada Akada u Mezopotamiji u 23. stoljeću prije nove ere, a sadržavali su listu riječi na sumerskom i akadskom jeziku. Povjesničari dalje bilježe da je slijedeći rječnik bio Kineski, najstariji preživjeli jednojezični rječnik. Potječe iz razdoblja od 206. godine prije nove ere do 220. godine nove ere, a autor je nepoznat. Pokriva otprilike 4300 riječi, a imao je sveukupno znakova, podijeljenih je devetnaest dijelova. U petom stoljeću prije nove ere, Protagora iz Abdere-Grčaka ( p.n.e.) je složio rječnik manje poznatih pojmova iz Homerovih tekstova, a dva je stoljeća kasnije pjesnik Fileta di Coo ( ), sastavio rječnik neobičnih poetskih i tehničkih riječi, te riječi iz dijalekta. Prvi latinski leksikon sastavio je Marcus Fulvius Flaccus u drugom stoljeću p.n.e. (Libri de significatu verborum). Sanskrtski rječnik (tzv. besmrtni rječnik ), napisan u četvrtom stoljeću, sadržavao je oko deset tisuća riječi. Arapski se rječnici pojavljuju između osmog i četrnaestog st. Prvi kinesko-japanski enciklopedijski rječnik javlja se u jedanaestom stoljeću, a sastavio ga je Minamoto no Shitago ( ). U trinaestom stoljeću Johannes Balbus Januensis (umro 1298.), piše enciklopedijski rječnik Crkva Svih Svetih, Brista STAŠEVICA 45

48 Catholicon, koji će postati najutjecajniji rječnik Srednjeg vijeka (1460.). Godine u Veneciji se tiska prvi dvojezični rječnik - Vocabolista italiano-tedesco, a se po prvi put neki rječnik tiska u Engleskoj - latinsko-engleski Promptuorium parvulorum. Prvi engleski rječnik napisan je godine, a zvao se A Table Alphabeticall. Prvi hrvatski rječnik bio je mali talijansko-hrvatski rječnik iz godine pod nazivom Novo djelo, napisano na svega osam stranica koje podučava govoriti slavenski jezik, autora Petra Lupisa Valentijana. Međutim, pravi početak hrvatske leksikografije označava peterojezični rječnik iz godine Fausta Varančića (Rječnik pet najuglednijih europskih jezika - latinskog, talijanskog, njemačkog, hrvatskog i mađarskog) Bio je sličan mnogobrojnim rječnicima u to vrijeme, a sadržavao je otprilike 5800 hrvatskih riječi. Neki od ostalih poznatih rječnika tog razdoblja su Thesaurus linguae Illyricae Jakova Mikalje iz 1649., Dictionar ili réchi szlovenszke Jurja Habdelića iz te mnogi drugi. Rječnici iz perioda Hrvatskog narodnog preporoda su Njemačko-ilirski slovar Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića (1842.), Rječnik ilirsko-talijanski Dragutina Parčića (1858-), te Deutsch-kroatisches Wörterbuch i Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenog nazivlja Bogoslava Šuleka ( ). Što se jednojezičnih rječnika tiče, godine izlazi Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika pri hrvatskoj Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Abecedni poredak riječi rijetko se koristio do 18. stoljeća. Pojmovi su pisani prema različitim pravilima. Npr. jedan dio rječnika bio je vezan za biljke, drugi samo za životinje ili stvari. I ovdje bi bio kraj povjesti razvitka nastanka prvih rječnika. Oni nisu imali utjecaja na nastanak riječi koji su korišteni u Staševici. Zato se vraćemo našim riječima da bismo saznali kako su nastale. U tome će nam pomoći povjest, da odgovori, tko je sve vladao ovim prostorima od stoljeća sedmog (po nekima stoljeća petog) do današnjih dana. Ustvari, trebamo znati koliki je bio utjecaj tih vremena na nastanak ovih Staševačkih riječi. Budući da je malo pisanih podataka o povjesti mjesta Staševica, koristimo podatke za grad Vrgorac kojeg vežemo i za ostala mjesta u neposrednoj blizini. Ovi prostori su pod Turskom vlašću bili od do 1690., kada ih je nakon 213 godina, okupirala Mletačka vojska. Venecija kao glavni grad Mletačke republike, tada je imala oko stanovnika, 150 kanala i više od 400 mostova. Kuće i neki mostovi napravljeni su od našeg drveta, krčeći šume Velebita. Nakon 1070 godina vladavine Mlečana ( ), Napoleon Bonaparte 12. svibnja godine osvaja Veneciju, kada nastupa razdoblje prve Austrijske uprave ( ), zatim kratkotrajno Francuske uprave ( ) i ponovo Austro-Ugarske uprave ( ). Država Srba, Hrvata i Slovenaca stvara se 1918.godine, a 1929.godine Kraljevina Jugoslavija. Drugi svjetski rat donosi stvaranje Jugoslavije, a tek 1991.godine, konačno, poslije više stoljetne borbe hrvatskog naroda u kojoj su i Staševčani dali svoj obol, nastaje samostalna i neovisna država Hrvatska. Poštovani Staševčani! Pred Vama je rječnik govora naše Staševice koji je u ovoj verziji dobio ime Staševački govorni rječnik po naški. U sadašnjem izdanju, u rječniku je oko 2500 riječi. Dali one baš sve pripadaju ovom rječniku teško je prosuditi. Možda bi neke od njih trebalo izbaciti ili bolje objasniti, a druge dodati. Nisu se mogle izbjeći riječi stranog podrjetla što je uvjetovano vremenom okupacije ovog područja koje smo gore naveli. U pisanju ovog Rječnika korišteni su podaci i drugih autora kojih nije mali broj. Za one, koje mislimo da su zaslužili naći svoje mjesto u ovom tekstu, rado navodimo. Prof.dr. sc. Ivica i Filip Gusić: Rječnik govora dalmatinske zagore i Zapadne Hercegovine 46 STAŠEVICA

49 Rječnik zaboravljenih Dalmatinskih rječi i značenja zaboravljene Dalmatinske riječi i njihova značenja Dalmatinski rječnik Dalamtinski rječnik Rječnik manje poznatih riječi Splitska rič Dalamtinsko narječje - Forum.hr Mini rječnik Dalmatinskih riječi Neven Kostanić: Stare Drveničke riči Rječnik riječi koje su se nekada upotrebljavale - Brela Rječnik - Metković, 1800 riječi Karakteristično za sve ove rječnike je da se većina riječi u njima razlikuje od našeg rječnika iako im je izvornost ista. Navodimo nekoliko primjera razlikovnih riječi, njihovih i naših: kotluša-kotlača; mošun-mašun; moskati-mozgati; mirlušati-milušati; očeprtljati-očambrljati; palungar-parangal; skonovratiti-sunovratiti; strikimice-strkomice; uskomištrati-uskomešati; voreštvurešt; vrljacati-vrciti; zabaketit-zabrekniti itd. STAŠEVICA Pročelje crkve Svih Svetih Koliki je interes za riječi koje su se nekada upotrebljave u pojedinim djelovima Dalmacije, najbolje pokazuje primjer Osnovne škole Kneza Mislava u Kaštel Sućurcu koja je na oglasnoj ploči izložila Rječnik dalmatinskog govora a učenici ga rado pogledaju. Zaista odlična ideja. Što još zapisati o ovom Rječniku koji je pred Vama. Koliko je zapravo riječi u ovom našem Rječnika i kome pripadaju, obzirom na vrijeme vladanja ovim prostorima. Mora se priznati da to nije baš lako sa sigurnošću procjeniti. No, ipak s izvjesnim strahom, usuđujem se procjeniti da više od 50% riči, izvorno pripada pučanstvu Staševice, 25% Mletačkoj republici (Italiji), 20% Turskom carstvu i 5% svima ostalim (Austrijskoj upravi, Francusakoj upravi, Austro-ugarskoj upravi, državi Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevini Jugoslaviji i na kraju zadnjoj Jugoslaviji). Dopustite mi slobodu da se iskreno zahvalim svim onima koji su pomogli u nastanku ovog rječnika. U prvom redu, ta zasluga pripada povjesti pučanstva Staševice, koji su s koljena na koljeno uporno prenosili ove starodavne riči da ne bi dospjele u zaborav. Nadalje, zahvalnost dugujem i svom rodijaku gosp. Juri Dropuliću pok. Ivana koji je našao vremena da s puno truda i pažnje pročita ovaj rječnik, da bi neke riječi ispravio, neke dodao a neke i izbacio jer ovdje ne spadaju. Isto tako veliko hvala i vlč. fra Vinku Prliću, dipl. teologu, koji je bio ocjenjivač (recezent) ovog rječnika. Posebnu zahvalnost i priznanje dugujemo fra Vinku, što je svojom golemom snagom, upornošću i voljom našao sponzore koji su osigurali ne tako mala financijska sredstva da se štampa ovaj Rječnik u listu Staševica u godini. Kao začin, za sami kraj, navodim ime g-đice Matilde Barbir, dipl. učiteljicu hrvatskog jezika u OŠ fra Ante Gnječa u Staševica, koja je jezičnostilski dotjerala (lektorirala) ovaj rukopis (rječnik). S puno uvažavanja i ugleda, pozdravlja Vas Vaš Drago Dropulić Kneževi Vinogradi, ožujak godine 47

50 A abak - računalo na drvene kuglice (tablice množenja i djeljenja) abazogo - vraćam, ako je moja buća bliža bulinu adet - običaj adut - u kartaškoj igri briškula karta od igre aeroplan - avion ahbab - prijatelj** ajme - jao, teško, uzvik kukanja ajme meni - teško meni ajte - idite ajvan - blago, krupna stoka** akord - rad na pogodbu a ne nadnicu akuža - prijaviti kombinacija karata u igri trešeta (kod djeljenja), koja daje dodatne bodove, pisati punte prije početka igre* akrap - škorpion akov - mjera za zapreminu (56,589 lit.) ala - uzvik značenja ajde, odlazite** alal - oprost** alaliti - odobravati, opraštati** alapača - žena koja puno i svašta govori aljkav - neuredan, smotan aljine - haljine, odjeća amanet - zalog, zavjet, ostavština, svetinja* ambar - drveni sanduk za čuvanje žita** amanovati - potvrditi** ametice - sve od reda amo - ovamo** apcigovati - oduzeti apelat se - suprotstaviti se, potužiti se arač - namet** araz - do vrha** arčiti - trošiti, rasipati arivat - stizat, dolazit* arja - zrak armadura - skele kod gradnje aršin - dužina lakta, imati različite aršine (različito vrednovanje iste osobe ili stvari)** astal - stol asti ga - vidi ga, gle ašestit ~ ađiti - briniti, dvoriti nekoga** ašikovanje - voditi ljubavni razgovor, udvaranje** autaši - obuća domaće izrade od auto gume i zračnice avaz - glas** avet - slabost, utvara, mršava osoba** avlija - dvorište** aždaja - neman** B babine - običaj posjećivanja novorođenom djetetu baciti ključ - tek provriti badanj - veća drvena posuda u konobi za gnječenje grožđe i vrenje mošta badat - bosti npr. luk u zemlju (saditi) badava - uzalud, besplatno, beskorisno** badilj - lopata badnjak - panj koji se na Badnju veče unosi u kuću na ognjište i potpali bafe - zalisci, solupi bagatela - nešto jeftino ili povoljno kupljeno baglama - oveća šarka na vratima bagra - ološ, banda, fukara bakrlina - prvi i zadnji mlaz rakije iz kotla kod pečenja baksuz - nesretan, čovjek loše sreće** bakšiš - dar, napojnica, pride balatura - betonska terasa na kojoj se jede, pije i igra, najčešće na karte* balija - moćnik-trgovac koji ni u čemu ne oskudjeva, pogrdni naziv za muslimana** balota - buća drvena ili metalna* balun - lopta* baljezgati - govoriti puno i bez veze baniti - nenadano doći baratat - rukovati, raditi s nečim barilo - bačvica za vino i mjera za tekućinu (oko 66 litara) barkati - dirkati, gurkati barjak - zastava bataliti - zanemarit, ne voditi računa** bajam - badem bajta - vikendica, vinogradarska kućica balat - plesati* balanzat - pričati bez veze balavurdija - nestašna djeca baliti - sliniti, pričati gluposti balini - kuglice s kojima se pune patrone (sačma za pušku) balun - lopta* baljezgati - svašta govoriti bakalar - riba koja se obavezno sprema za Badnjak banak - duga sjedalica, tezga bančić - klupica na četiri noge banda - strana* bandira - zastava* bangav - osoba s fizičkom manom banuti - iznenada doći ili se pojaviti banja - kupatilo* banjati se - kupati se* baraka - kućica od dasaka baraba - čovjek koji živi raskošno barba - uobičajeni naziv u Dalmaciji za stariju osobu baratat - raditi ili baviti se nečim 48 STAŠEVICA

51 barjak - zastava* barsa - prostor pripremljen za sušenje smokava* baružina - mjesto za odlaganje razgradivog bio otpada (kompostište) batakljun - ptica, vrsta češljugara bataliti - zanemariti, prekinuti, završiti batinati - tući, udarati batiti - lupati nogama po podu bati - boja karata u kartaškoj igri briškula * basat - nizak čovjek baška - posebno, napose, odvojeno* baština - djedovina (nasljedstvo) baul - velika drvena okovana skrinja za robu, mornarska škrinja bazditi - zaudarati, smrditi na alkohol bauljati - lutati, posrtati bauštel - gradilište, radnik u građevini*** bečiti se - nekome se rugati bedevija - stara kobila** beg - onaj tko živi raskošno** begenisati - sviđati se, odobravati nešto** bekina - koža ovce, koze, janjca, zeca bekni - progovori belaj - zlo, neprilika, nevolja** belegija - kožno oštrilo za britvu bena - luda, budala, glupača, glupan** bendati - odobravati, uvažavati** berekin - nestaško, nevaljalac berićneto - u izobilju, obilno, bogato** berićet - sreća, napredak** besida - riječ bešika - drvena kolijevka** beštija - nevaljalko, životinja beštimat - psovati bevanda - razvodnjeno vino s vodom bezbeli - svakako, naravno, tako je** brezime - prezime bezobrazluk - drskost bičerin - mali bocunčić za rakiju, zapremine 50 ml bičve - čarape bidan - jadan bidon - plastična posuda, karnister bigunac - drvena posuda, gornji dio uži a donji širi, služi za vrenje mošta i čuvanje dropa do pečenja rakije loze bikla - piće od vina (crvenog) i kozijeg mlijeka u omjeru 1:1 bilina - masno meso (slanina) biluška - znak, biljeg, oznaka bilmez - glup, neodgojen, neotesan čovjek bilja - komad drva (cjepanica) biljac - vuneni, stupani pokrivač za krevet STAŠEVICA bilug - poštanska marka biondinka plavuša* bira - pivo*** bisan - bjesan biša - crvotočina bišavo - crvima pojedeno drvo (namještaj) biškot * dvopek* brstina - pruće bitanga - skitnica, neradnik, nevaljalac bitumen - građevinski materijal N o 1 za izolaciju krovišta, građevina, cesta i autoputova Ostaci ranokršćanske crkve bižati - bježati biži - grašak* blavor - sljepić, neopasna crna zmija blentav - glup bleso - budaletina blinja - vodoplavno polje bocun - boca za vino posebnog izgleda najčešće zapremine 1 i 2 litra bodul - otočanin bogme - boga mi boj - kat, sprat bokun - komad* bolan ~ bona - čovječe, cura (bez nekog većeg značenja)** bombizat - vrsta udarca kod bućanja* bonaca - potpuno mirno more* bortat - oporavljati se od pijanstva borša - ženska torba botilja - boca staklena najčešće za vino* botun - dugme* botur - ševar, biljka koja raste u matici (rječica u vrgorskom polju) božiji pivac - ptica, zlatna s donje strane bova - plutača za vezanje brodova, debela žena* 49

52 brana - stara poljoprivredna alatka za ravnanje zemlje iza oranja brabonjak - ovčiji ili koziji izmet branke - vratnice u nogometu* brav - tovljenik svinje ili juneta, mlad ovan brecati - prijetiti, isprekidani zvuk zvona brekulja - žvekulja, vrsta velike muhe bremza - kočnica* brico - brijač, frizer brime - naramak granja ili drva (složena drva koje su žene prtile na leđa i nosile do kuće) briktaš - lisnica, novčanik* brljanje - prljanje, onečišćavanje brljuga - mutna ustaljala voda briškula - vrsta kartaške igre s talijanskim kartama, igra se dvoje protiv dvoje* britva - starinska alatka za brijanje brokva - čavao, ekser* brnistra - grmolika dalmatinska biljka s žutim cvjetovima bronzin - bakreni, emajlirani i kalaisani lonac za kuhanje na ognjištu brsunice - vršni listići raštike brstiti - kada koze ili ovce jedu (čupkaju) grm brtulin - nožić (džepni)* bručke - stidne dlake brujet - riba pripremljena na poseban način bruška - biranje, izvlačenjem iz šešira bruškin - četka za ribanje* bržola - komad mesa uz kralježnicu, umbul, pečenica bubat ~ (nabubat) - naučiti napamet bucati - naglo lupati po vodi, da uplašene ribe ulete u mrežu (u popun) bućkuriš - smjesa nepoznatih sastojaka buće - drvene kugle, balote za igranje budžak - kut, ugao* bujol - drvena okrugla posuda (3-5 l) s dva uha sa strane, služi za pranje rublja bula - udana muslimanka** bulin - mala kugla u igri bućanja* bukal - vrč bukara - drvena posuda za vino, obično od smriča, zapremine 0,5-2 litre* buklija - posuda s vinom i kolačima na stolu kojim se časte svati na postajama* bukvica - očitati bukvicu, znači ukoriti bumbit - piti bumbizat - igrajući buće, bacati visoko kuglu u zrak* bumbak - pamuk* bunište - smetište, mjesto gdje se baca svašta bureća - kožna čutura za vino burdižati - snalaziti se burgija - starinsko svrdlo za praviti rupe u drvetu** burma - prsten (žena ga nosi na lijevoj a djevojka na desnoj ruci, muškarci uvijek na lijevoj ruci) burilo ~ vučija - uži drveni sud za vodu (30 litara), na jednom kraju uži, a drugom širi burljati - mutiti, mješati po nečemu tekućem bus - žbunj, grm busija - zasjeda busola - kompas (pokazuje strane svijeta)* buštra - zajednički naziv za više vrsta posuda butiga - trgovina* butrast - punašan, debeo (naročito u obrazima) budža - važna i ugledna osoba buzdo - tupasta osoba, ne baš bistre pameti** buzdovan - vrsta hladnog oružja** buža - rupa u zidu, drvetu, metalu C cablo - stablo cajkan - policajac cakal - staklo cecelj - jako presoljeno jelo ceker - pletena torba cekin - zlatnik cenat - centimetar ceret - flaster cerešpanja - poštanski vosak kojim se pečate pisma i paketi* cicija - tvdica, škrtac, sitničav čovjek ciditi - cjediti cigašpic - kratka drvena muštikla ciklo - kada vino prelazi u ocat cikvantin - vrsta starog domaćeg kukuruza tvrdunca (5-redac, služio za kuhanje pure)* cilo vino - vino bez vode* cil cilcat - cijeli, u jednom komadu cima - izdanak, stabljika od krumpira; mornarski konop za vezanje broda cimenat - cement cine - cijene cipati - cijepati cmilje - smilje cmizdriti - plakati bez pravog razloga cokula - cipela vojnička cipac - kuka na dužem držalu (oko 4 m) za vađenje vrški cipanica - komad drveta kada se drva cjepaju civ - cijev crljen - crven crljenica - crvena zemlja cotav - šepav* gobav - grbava osoba crkavica - neimaština, loš standard 50 STAŠEVICA

53 crkvina - vrsta bilja, raste uza zid; koristi se u pučkoj medicini za liječenje bolesti bubrega i mokraćnih putova crnostrig - zmija otrovnica, ima crne šare po sebi, jedna vrsta poskoka cucla - duda cukar - šećer** cukarin - šećer u kockama, bombon cukun - budala, glupan, blesan curik - naredba konju za hod unatrag*** cvancik - nekadašnji novac cveke - metalni dodaci na đonu cvibek - prepečeni kruh, dvopek cviće - cvijeće cvikere - naočale cvrčak - kukac karakterističnog cvrčanja (samo mužijak cvrči) Ć ća - amo ća, idemo dalje ćaća - otac ćako - otac (nevista u pravilu muževa oca-svekra zove ćako) ćaro - čisto, prozirno, jasno ćakula - razgovor* ćakulati - brbljati, ogovarati* ćapati - zgrabiti, ukrasti ćapiti - hvatati, uzeti ćar - dobitak, zarada ćata - pisar, administrator ćebina - pokrivač otkan od starih krpa i prediva ćeif - uživanje, naslada, volja** Brista, zaselak Rujići ćela ~ ćelav - golet, plješiv** ćemer - svod, tuga** ćemeriti - graditi svod, luk** ćesa - platnena torbica ćikara - šalica za kavu s drškom* ćiket - smotuljak eksploziva (dinamita) ćikopepelnica - pepeljara ćilim - sag s ukrasima** ćiverica - glava ćorak - metak koji nema tane ćorav - slijep** ćoriti - spavati** ćorsokak - nešto bezizlazno, problem koji je vrlo teško rješiti** ćoša - kut na zgradi** ćućka - ptica crvendać ćuk - vrsta sove ćukavac - zviždaljka ćukati - zviždati u lovu na ptice i u sportu ćuko - pas ćuliti - povirivati, promatrati potajno ćumez - svinjac** ćumur - ugljen** ćup - zemljeni sud** ćuprija - most** ćuskija - čelična poluga za vaditi veće komade kamena** ćuš - uzvik pri tjeranju magarca ćutati - šutjeti, mučati ćutit - osjećat, naslućivat ćutura - limena posuda za vodu ćuza - zatvor** STAŠEVICA 51

54 Č čagalj - zvijer iz porodice vukova čakija - nožić, škljoca** čambri - kandže čangrizav - svadljiv, onaj koji se dosađuje prigovaranjem čandrljati - šarati čarati - vračati čandrkanje - puštati čudne zvukove (škripati, zveckati, zvoniti, glasno govoriti) čanjak - drvena zdjela iz koje je obitelj jela čar - korist, zarada časkon - začas čatrnja - iskopani, ozidani i kamenom osvođeni bunar za kišnicu čauš - vođa u svatovima** čavrljati - ragovarati ćebe - pokrivač, deka** čegulja ~ čevulja - dio grozda čekinje - svinjske dlake čelina ljubica - melisa, matičnjak, pčelinja metvica (koristi se kada se pčele roje, da se roj lakše uhvati) čelopek - podnevna žega čeljad - svi članovi obitelji čemer - tuga, jad čepati - gnječiti nogama čerek - četvrtina česma - slavina** česmina - dalmatinski hrast češagija - četka za timarenje blaga češnjak - bijeli luk čibuk - kamiš čičak - biljka sa sitnim nazubljenim plodovima koji se hvataju za odjeću čičav - kovrčave kose čik - ostatak ispušene cigarete čimavica - stjenica, dosadna osoba* čimuljice - mladi izdanci kupusa ~ raštike koji izrastaju iz starih nakon rezanja čimuljati - brati mlade izdanke kupusa čioda ~ špioda - pribadača čipat - jesti grožđe (bobicu po bobicu) čista srida - ispraznila criva, pepelnica, prva srijeda iza poklada čitaba - popis, spisak** čivare - drvena nosila s 4 ručke za nošenje građevinskog i drugog materijala čivija - zavrtaj** čivut - čifut, čovjek tvrdica čoban - pastir** čoja - sukno čokot - trs loze** čokati - kljucati, zobati zrno po zrno grožđe* čopav - šepav, hram** čorba - juha** čunjka - dio lica (usne) čuvaj se - makni se čvakati - kljucati, jesti zrno po zrno čvoruga - kvrga čvrknit - prstom dati udarac po tjemenu čvrljak - ptica čvorak, žbrlj D daće - bogat objed poslije pokopa pokojnika dagnje - vrsta crnih školjki, mušule Kapelica sv. Liberana na Bristi Kapelica B.D.M. na Orlu Kapelica sv. Liberana, Musulini 52 STAŠEVICA

55 dangubiti - izgubiti dan, ništa ne raditi daniti - predahniti od napornog posla dan oranja - mjera za zemljište, koliko se moglo dnevno poorati mazgama (2500 m 2 ) dašta - dakako, nego što, naravno** deder - rječ kojom se potiče razgovor** delija - jak momak** dek - dekagram dekati - nalijevati vodu u vino, tući, izmlatiti demejana - velika trbušasta vrbom opletena staklenka (obično 25 i 50 litara) depeša - poruka derezga - krupnija trava u matici, najviše zastupljena dernek - sajam, skup, veselje** deverati - trpjeti, mučiti se, životariti dibidus - skroz naskroz, potpuno dičurlija - djeca digod - kadkad (npr. svratite digod u nas) dijanica - veći komad zemlje u polju (<1000 m 2 ) dika - ponos dilber - ljepotan diliti se - djeliti se diljati - nožem skidati koru i dio drveta da bi napravili željeni predmet digod - katkada, gdjegod dikoja - gdjekoja dimarica - vanjska kuhinja s ognjištem dimije - široke hlače od crne svile koje nose muslimani** dinari - boja karata u kartaškoj igri briškula diple - gajde* dipliti - svirati u gajde* dišpar - nepar dišperan - bezvoljan, razočaran dišpet - prkos, inat dite - dijete divan - razgovor divenica - nadjev napravljena od kukuruznog griza, krvi i komadića slanine u svinjskom crijevu a zatim skuhan diver - muževljev brat divjaka - divlja vinova loza (podloga) divojka - djevojka diviji - divlji divljač - opći naziv za lovne životinje divka - kava od prženog ječma i cikorije dizgine - uzde** dlaga - daščica kojom se slomljena ruka ili noga drži u stanju mirovanja dlito - sjekač dobaviti - dohvatiti doćukat - dočuti, načuti dočići - mali doci, vrtovi dočepati se - dokopati se doditi - dotaknuti dodijati - dosaditi dolac - zemljište u nekoj udolini, vrt koji je služio obitelji za proizvodnju povrća; nalazi se u blizini kuće dolibit se - došuljati se dok je svita i vika - za sva vremena doma - kući domale - uskoro dometnut - dodati doplaziti - dopuziti dorat - crno smeđi konj** dota - miraz* Kapelica u zaseoku Musulina Kapelica Gospe od Zdravlja na Privoru Kapelica Gospe od Zdravlja, Šalinovići STAŠEVICA 53

56 dotarica - udavača s dotom, mirazom* dovi - Duhovi (svetac, uvijek pada u nedjelju) drača - trnoviti grm koji se koristio za ograđivanje doca ili tora draga - kotlina, dio zemlje u udolini dražit - zadirkivati drcadur - veća blanja drćati - drhtati zbog groznice drečati - zvečati dret - ravan dreto - ravno (označavanje smjera) drknut - šašav, lud drob - stomak drop - komina, ostaci od gnječenog ili ocjeđenog grožđa drpati - nekoga grubo hvatati po tijelu druga - drugarica, prijateljica dub - hrast dubiti - stajati uspravno dućan - prodavaona, trgovina* dud - murva* dudliti - sisati duga - povinuta daska kod bačve za vino dugme - puce, gumb* duja - dvojka u kartaškoj igri trešeta i briškula * dulum - mjera za površinu (1000 m 2 )** dumati - mirno stajati i razmišljati dundo - stric, očev brat duperat - uptrebljavati, koristiti durati - trpjeti, podnositi, izdržati** durbin - dvogled** dušak - kod udisaja zadržati zrak što duže dušmanin - neprijatelj** dušpir - odušnik duv - duh duvaniti - pušiti duvar - zid** duzina - tucet 12 komada dvizica - dvogodišnja koza dvoriti - služiti, posluživati DŽ džaba - badava** džak - vreća** džamija - muslimanska bogomolja** džeparac - nešto malo novaca u džepu džog - dugačka kost na pršutu džudžan - tvor, smrdi kao tvor** džukac - olinjao pas Đ đakonije - puno vrsta jela, slastica** đavli - sotone, vrazi đardin - vrt đekoji - poneki đendar - žandar đezva - bakrena posuda za kuhanje kave** đikan - muška osoba čija je najveća vrijednost snaga i dobar apetit đigerica - jetra** đilet - prsluk dio odjela bez rukava (oblači se ispod odjela a iznad košulje)* đinđa - jeftin nakit** đipniti - poskočiti, odskočiti đir - krug, okret pri šetnji đirati - šetati đomeštar - geometara đorati - mjenjati** đozluci - naočale** đubre - gnojivo, izmet đuture - sve skupa na gomilu bez mjerenja** đunđe - ukras đuvegija - mladoženja** E ekser - čavao** evala - pozdrav pri susretu, hvala bravo** evala ti - svaka ti čast što si to učinio** F faca - lice faćkat - zavoditi djevojku fajercag - upaljač fakin - mangup, onaj koji radi nedopušteno falain - hvala vam falit - pogrješit, nedostajati, hvaliti falšo - krivo, pogrešno, umjetno, lažno fanat - dečko, žandar u kartama farba - boja fažol (važol) - grah* feder - opruga*** feral - lampa koja gori na petroleum ferata (verata) - željeznica, lokomotiva fermat - stati, pustiti fertutma - kaos, zbrka feta - kriška kruha* fešta - veselje, slavlje fibra - temperatura (kod bolesti)* fićkat - zviždat figa - ispružen srednji prst ruke; znak da nećeš dobiti ništa ili da te neuvažava, smokva figurati - lijepo izgledati filanci - financi filir - austr ijski sitni novac finta - dribling, varka tijelom, trik firange - zavjese na prozorima fišek - smotan papir u obliku tuljka 54 STAŠEVICA

57 Pasičina fjaka - izraz za stanje tijela i duha (Božiji dar za Dalmatince kada ne vole raditi ni misliti) fjok - vrpca, mašna fjombe - praćka fjorin - austrijski novac do godine fjumbe - baciti prema dolje* fjumbin visak* fleka - mrlja forca - snaga, sila frajla - gospođica, svaka neudata žena frigat - pržiti u tavi friga mi se - baš me briga (fraza) friško - svježe fritule - uštipci frnja - šarena staklena kuglica s kojom se djeca rado igraju, kliker fudra - postava fuga - razmak između kamena-pločica na zidu fulati - promašiti fumar - dimnjak* fumat - pušit* funcut - čovjek spreman na neku prevaru fundament - temelj* fundeć - talog od kave, soc* furija - bijes, naglost furešt - gost stranac fuš - rad na crno STAŠEVICA G gabula - nevolja, problem gacati - gaziti po vodi gaće - hlače gagrica - dlakavi crv u mesu kada se izbiša gaj - šumarak gajba - pravokutna drvena ili plastična kašeta gajka - petlja za kaiš gajtan - usko tkanje ili deblje usukane svilene niti, za opasivanje ili opšivavanje** galama - vika** gak - gavran, crna ptica gale - nadimak za čovjeka crnije puti galebina - izmet, gnoj od goveda i druge krupne stoke galica - plavi kamen, bakreni oksid (zajedno s krečom služi za špricanje vinove loze i voćaka protiv bolesti i štetočinja) gange - momačko skupno pjevanje narodnih pjesama - ojkavica ganjc novo - neupotrebljena odjeća ili predmeti gara ~ garo - crna ovca, crni ovan garbitača - svjetiljka koja svjetli na karbid garbun - ugljen* gargaše - naprava s iglicama za češljanje (vlačenje) vune gariti - žurno ići 55

58 gatati - vračati gavun - mala ribica bez ljuske gavan - bogataš, lihvar; po kipu čovik a po srcu i duši đava gegati se - ljuljati se pri hodu, hramati genazija - gimnazija gepiti - ukrasti gigati se - ljuljati se girica - vrsta morske ribe giz - lijevano željezo* gizdava - dotjerana, lijepa glavica - brdo do m n/v. glanc papir - brusni (šmirgl) papir glavić - prednji dio samara glavina - zapaljeni komad drveta glavinjati - tumarati bez određenog cilja glib - blato globa - kazna, neplanirani novčani izdatak glogočanje - glogotat gluvo doba - doba noći od ponoći do prvih pivaca gljiza - ugrušak gnjat - skočni zglob na nozi gnjida - dosadan čovjek gnjidice - ličinke ušiju gnjilo - trulo gnjila - ilovača gnjizdo - gnijezdo gobica - riba iz matice (bez ljuski) gobo - grbava osoba gogolj - voda gologuzan - siromašan, slabo odjeven, koji nema ništa gombati se - gurati se gomila - staro groblje (stećaka), nakupina kamenja gonjati - tjerati, običaj da se momak i cura što više zbliže prije ženidbe (obično se nađu u polju kod blaga) gospina trava - kontarion, ljekovita biljka gožđa - naprava za hvatanje lisice i kune grad - krupa, tuča gradela - prenosivi roštilj (s ložištem na ognjištu, zemlji ili betonu) gradir - stakleni mjerni instrument za mjerenje % alkohola granač - vile za bacanje (utovar i istovar) slame i gnoja grancav - užegao (mast)* gratalo - ribež* grataljka - strugalica za sir, povrće i voće gratati - strugati, grebati (češat) kada svrbi gravorica - biljka grahorica koja se sijala kao hrana stoci (kravama, ovcama i kozama) greb - grob grezo - grubo, ružno* grdelin - češljugar (šarena ptica pjevica; uzgaja se i u krletkama) grgešanje ~ glogočanje - ispirati grlo morskom vodom grij - grijeh grizina - sadržaj iz trbuha biljojeda grintav - slabe volje, spreman za svađu, mrzovoljan griota - šteta grišiti - griješiti grivina - željezni obruč kojim se kosa pričvrčuje na kosište (drveno držalo) griz - zalogaj, ugriz grljak - vrh boce groš - starinski novčić grušalina - prvo mlijeko (stručno kolostrum) gubica - usne gucaj - gutljaj gucat - gutati guća - debela ženska ~ muška maja gući guda gući go - zvati gudu (svinju) kada treba jesti ili piti guče - odojak, prase guda ~ gudin - svinja, krmača ili krmak guica - stražnjica gujina - glista, guja gulozan - neodoljiv za hranom, proždrljiv, lakom, sladokusac* gundelj - vrsta bumbara koji jede lišće loze gundevalj - crni kukac tvrdokrilac koji valja balegu gungula - metež, vreva, graja, strka** gunjav - dlakav gurman - čovjek koji voli mnogo i dobro jesti, sladokusac gusina - gusjenica gusle - narodni instrument dalmatinskog zaleđa gustirna ~ lokva - iskopani zdenac (bunar) za skupljanje vode kišnice gušt - naslada, užitak, zadovoljstvo gušterica - gušter guštat - uživat gunđati - prigovarati gurle - cijev za odvod vode s krova guvno - okrugli popločani prostor za vršidbu žita mulama ili konjima gvint - navoj na vijku ili matici*** gvožđurija - željezarija (razne željezne stvari) H hajat - mariti za nekoga (ne hajem za te - ne marim za te)** hajvan - blesav čovjek** halabuka - buka, graja hlapit - gubiti pamet, gubiti vodu prilikom kuhanja hajduk - odmetnik, pobunjenik** hajde - hodi, idemo** 56 STAŠEVICA

59 hajmo ća - idemo* halaliti - oprostiti, pokloniti** harač - namet, porez** hripav - koji teško diše hunjavica - kihavica I idan ~ jidan - ljut, srdit idro - jedro iđem - idem ijada - tisuća inatit - prkosit inbazdat - privremeno sašiti iglom i koncem s velikim vezom incati - plakati, jecati (odnosi se na djecu)* inčije - drugačije inkartavat - žbukati insan - čovjek, čeljade, osoba inšepijan - glup, izluđen* intrat - susresti intrigavat - zadirkivati ip - hip, trenutak irud ~ irudati - car Herod, irudati, nemoj mi ubiti dijete (sina) iskeljiti se - iskesiti se iskobeljati se - izvući se od nekakva zla iskokotiti - oči raširiti iskoprcati se - spretno se izvući iz neke teškoće ist ~ jist - jesti isponova - ispočetka, opet, ponovno isporaviti - isprazniti, ispraviti iš - uzvik kojim se tjera kokoš iščeprkati - noktima ili kandžama nešto pronaći, otkopati iščenbrljati - noktima se izgrebati ištekat - isključiti struju ištetiti - kod povrede pomaknuti zglob na ruci ili nozi itimice - hitimice, bacajući iva - dubačac, ljekovita trava, stavlja se u kotao kod pečenja rakije loze izaleta - izatrka izasebice - zaredom izba - konoba, podrum izbeljiti se - napraviti grimasu usnama izbišati - ucrvati se suho meso (pojava crva) izbižano - drvo izjedeno crvotočinom izbubat - istući* izbucati - dobro pomješati izbužat - probušiti rupe izdiljati - nožem izrezbariti izdrečiti se - raširiti oči u čudu izdušit - isprazniti se, izgubiti volju za rad izdurat - izdržat izgnat - istjerati izist - pojesti izlanit - reći ono što ne misliš Crnoča Selo STAŠEVICA 57

60 izlapit - ishlapit, postatit zaboravan izlemat - istući izlepiriti - uplijesniti se sušeno meso izmaškaran - izmrčen izminiti - nastaviti raditi umjesto nekoga izmuštrat - izvježbati, naviknut na disciplinu iznila se - kada kokoši prestanu nositi jaja izogati - izdurati, izdržati do kraja izvitriti - ishlapiti, izvjetriti izvrciti - iskočiti, izletjeti ižuminjat - izmisliti J jagma - otimanje, pljačka** jaketa - kratak kaput, sako jalov - neplodan jamiti - uzeti japrak - sarma od raštike jarebica - ptica kamenarka jaruga - kanal, prokop jastuk - podglača, uzglavlje** javašluk - lijenost, nemarnost, sporost** jaz - propusna ustava koja se postavlja u maticu; izrađena je od drvenih stupaca i smriča, ispred ili iza penju se vršve za ulov ribe ječmenac - gnojni čir (prištić) pored oka jedar - kršan, razvijen, plećat jedva jedvice - teškom mukom jedvice - vrlo teškom mukom jematva - trgačina (berba grožđa) jendek - jarak, kanal** jendečiti - kopati kanal i izbacivat zemlju lopatom sa strane** jerav - razrok, gledati u križ jerbo - glede jetrva - žena muževljeva brata (djevera) jidit - ljutit joguniti se - buniti se, tražiti kavgu** jok - ne, nikako** jopet - opet, ponovno jorgan - pokrivač** jučešnji - jučerašnji (česta pojava skraćivanja riječi) juva - juha, supa južina - južni vjetar, jugo K kabast - glomazan, zdepast** kablić - drvena posuda za mlijeko kaca - vrsta bačve kacavida - izvijač* kačola - okrugla duboka uzimača za grabiti vodu ili juhu iz ampera ili lonca* kadikad - ponekad, po koji put kafeni - smeđi kaić - mali čamac na vesla kain - posuda za umivanje, lavor** kalais - emajlirani lim** kalaisati - lemljenjem krpiti limene posude** kalati - smanjiti, opasti, oslabiti kaldrma - kamenom popločen put ili obor** kalauz - ključ koji otvara sve brave ** kalež - pozlaćena ili posrebrena posuda iz koje svećenik za bogoslužja pije na misi kaliti - kada se željezo nakon kovanja stavlja u vodu da bude čvršće kaljci - zubi kaljkač - čačkalica, čistač češlja kaljkati - iščeprkati drvcem* kamenica - oveća četvrtasta kamena posuda za čuvanje maslinova ulja (ako je s poklopcem), izdubljena ili prirodno nastala u stajaćem kamenu služi kao pojilica za perad i svinje kamiš - duga lula, drvena cjevčica na luli kamišari - odmetnici, šverceri duhana kamovila - kamilica (čaj) kanap - zemljišna mjera, oko 4000 m 2 kanavaca - kuhinjska krpa* kanela - drvena pipa (slavina na bačvi) kanoćal - dalekozor, dvogled* kandžija - bič za tjeranje konja, mule kantar - viseća mjerna vaga** kantinela - letva, greda* kantun - kut, ugao* kantunal - noćni ormarić* kapak - poklopac na kotlu za pečenje rakije** kapara - predujam kapina - konopljika; grmolika ili drvenasta biljka čiji se izbojci koriste za pletenje vrški, krtola i lisa kapo - vođa kapsa - mrtvački sanduk* kapula - crveni luk* karag - as ili trica van zoga u igri trešeta * karaman - žohar* karati (se) - svađati (se) karbitača - svjetiljka na karbit karijola - ručna kolica s jednim kotačem* karag - dobra karta u igri briškula * kargati - nategnuti i podignuti polugom npr. kamen, beton, panj i sl.* kartcela - papirnata kesica* kartina - cigaretni papirić* kartolina - razglednica* kasapin - mesar** kašeta - drvena ili plastična gajba* kašnje - poslije, kasnije kaštigat - opominjati, kritizirati kaštradina - suho ovčije meso** kašun - velika drvena spremnica za žito, škrinja, građevinska oplata 58 STAŠEVICA

61 katriga - stolica, sjedalica s naslonom* kaul - cvjetača* kava - manji kamenolom kavat - vaditi i lomiti kamen kavga - svađa** kavurina - tripice, škembići kazan - kotao** kečine - stara istrošena roba* kenit - udarati neki predmet nogom (npr. loptu) kenja - magarica kenjac - magarac kerefeka - trik, štos kesa - vrećica** kesiti se - smijati se pokazujući sve zube kidisati - nasrtati, navaljivati, napadati kifeliti - gubiti se, napustiti neki prostor* kijamet - nevrijeme, metež, nepogoda** kila - povećana mošnja, bruh kilav - slab kirija - zakup, najam** kita - ukras na torbama i kapama kitina - odsječena grana s listovima, veže se uza zid kao hrana ovcama i kozama kivan - osvetoljubiv, ogorčen na nekoga** kiždrati - pogledavati klačina - peć za pečenje klaka ~ vapna** klak - vapno, kreč** klanac - uski prolaz na suhozidu klanfa - željezna spajalica za grede klapa - sve štima, sve je OK, društvo klapati - lupati, stvarajući buku udarajući u nešto klapiti se - sanjati klempav - osoba dugih obješenih ušiju klepati - tanjiti kosu (na hladno iskovati i tako je naoštriti) klepniti - mlatnuti po licu otvorene šake kliko - koliko klipsati - umoriti se, hodati dugo klobuk - šešir klokun - mjesto izbijanja izvorske vode kljuk - izmuljano grožđe iz kojeg se cjeđenjem, vrenjem i pretakanjem dobije vino kljuka - kuka kljusati - hodati kao stari konj-kljuse kmezav - plačljiv kobacat se - ritati se, bacati se nogama* koćeta - starinski bračni krevet* kočoperiti se - šepuriti se, previše se ponositi kogo - kuhar u svatovima* kogula - đezva za kavu ili čaj kola - ljepilo (dugo o ) kolajna - ogrlica, lančić kolino - pokoljenje, stupanj generacijskokg srodstva kolišni - malen (kolišni je mili Bože)* STAŠEVICA kolo od barila - obruč od bačve, djeca ga guraju posebnim guračem kolomast - gusta mast za podmazivanje ležaja komaća - navratak oko vrata konju za vučenje kola ili poljoprivrednu alatku komar - komarac komedijati - šaliti se kominjati - odvajati zrno kukuruza od oklaska komodno - biti na miru, imati sve pri ruci* komodati se - raskomoditi se, osjećati se udodno* komoda - nizak ormar s ladicama komaštre - lanac s kukom iznad ognjišta o kojem visi lonac (bronzin)* komparan - radno jednodjelno odjelo komšiluk - susjedstvo** Crkva sv. Jure u Pasičini komušati - odvajati list od klipa kukuruza komušina - suhi listovi klipa kukuruza konak - prenoćište konča ~ bitumen - ljepilo za končanje lađa i trupa konfuzija - pomutnja, strka* konoba - podrum u starim kućama u kojem se drže bačve s vinom i pršutima kontat - brojati, računat prije izdavanja računa* kontra - protiv* korda - štapin-fitilj koji se zajedno s kapislom stavlja u dinamit* korito - posuda iz koje se napaja stoka korizma - vrijeme od poklada do Uskrsa (šest tjedana posta)* 59

62 koromač - biljka od koje se pravi liker maraskino a koristi se i kao začinsko bilje koparan - vunena jakna bez kragne kopun - utučeni (uškopljeni) pjetao* kopile - vanbračno djete kosi me ljutina - žgaravica, osjećaj gorenja, žarenja, pečenja koji se širi iz želuca ili donjeg dijela prsišta prema vratu kosor ~ kosorača ~ kosirić - zaobljena poljop. alatka za sječu tanjih grana, s jedne strane je sječivo, a na vrhu zaobljeno* korota - crnina, biti u žalosti za pokojnikom korubina - ljuska od jaja, badema, ljeske kosirica - čeljust kosovac - ptica pjevica crni kos kostila - drvo s crnim jestivim plodovima velike koštice* kostriš - jestiva biljka maslačak* kostrit - oštra dlaka kao kod divlje svinje koštati - imati cjenu koštovarac - onaj koji vara a ne laže košuljak - dječački haljetak, obično do koljena (nosio se do polaska u školu) kota - podsuknja kotlača - zemljani sud, lonac za kuhanje na ognjištu kotula - ženska suknja od tanjeg materijala, obično crveno-bijele boje* kova - košara* kovilje - planinska biljka (grč.lat. ime Stype Pennatus) kovitlac - pijavica, mjesto glavnog udara vjetra* kozlac - višegodišnja zeljasta biljka s kojom su se hranile svinje kožun - muški kožni prsluk težačkog kroja krač - stanje teške bolesti koje traži pomoć drugoga (pasti na krač) krakun - zasun, metalna naprava za zatvaranje starinskih vrata kranpus - vrag kraverica - staja za goveda kravostrik - duga zelenkasta zmija s crnim rigama, zna podojiti kravu, ovcu ili kozu) krcat - pun, ispunjen krđža - loš duhan** krkalina - izmet od konja, mule, magarca, smrdljiv duhan krečina - izvaljeni panj kredenca - kuhinjski ormar za posuđe, gornji dio ostakljen krek - čokot loze kresati - klesati kamen kresavica~kresa - upaljač krešit - poskupit, porast cijena krezav - čovjek bez zubi kripan - hranjiv, zdrav, okrepljujući, onaj koji vraća snagu križi - crkveni blagdan Spasovo krmeljav - osušene suze na očima kroniti - uliti malo vina krpenjača - krpena lopta krstac - zadnji dio samara krtol kljukaš - manja pletena košara (8-12 kg); najčešće se koristi u berbi smokava krupa - grad, tuča kruv - kruh krž - riđoglava čubasta patka kuba - rakijski kotlovski poklopac kubura - mala kratka puška** kuburiti - suočavati se s teškim životnim neprilikama, bjedno živjeti kućati - praviti rupe motikom kućerica - mala kućica (obično za svinje) kućerin - kavena ili čajna žlica* kučići - psići kučka - pas ženka, prost izraz za zlu ženu kudilja - štap s brkljama koji služi za pričvršćivanje vune za predenje kuferta - omotnica za pismo kuk - kamen, stjena kukav - slabašan, jadan kukolj - vrsta korova s plodom u obliku ćuturice (najčešće se javlja u pšenici) kuku - česta uzrečica kada stvari ne idu kako treba kukulja - ptica ševa sa čubom na glavi kukuljica - kapa kišne kabanice kukumar - krastavac kukurikavac - nezgodan kašalj kukviža - noćna ptica sa čubom na glavi, ćuk, vrsta sove kularina - kravata kuluk - radna obaveza (obično na popravku puta)** kuljav - debeo čovjek ( plemićki stomak ) kumiti - moliti za nešto kumpanjon - prijatelj, drug kumpar - lažni kum kumparan - vuneni kratki kaput s rukavima kunserva - gusto ukuhani sos od rajčice kunst - nešto što traži veliku sposobnost, umjeće kunjati - drijemati kupa - crijep kupa kanalica - crijep s kanalom na sebi za ocjeđivanje vode kupe - boja u kartaškoj igri briškula kuperati se - izvući se iz neke opasnosti kuražan - hrabar, srčan* kurdela - platnena ili gumena uzica kurelj - izbojak na crvenom i bijelom luku sa sjemenom (javlja se kad ne treba) 60 STAŠEVICA

63 Crkva sv. Ivana Krstitelja, Grnčenik, sagrađena g. kureljica - okominja, oklasak kurlati - prometati kurtalisati se - rješiti se, osloboditi se nečega kus - zalogaj kusati - sladokusno glasno jesti kusur - ostatak novca nakon kupovine** kušati - probati kušin - jastuk* kuš ti - gdje si krenio kuštrav - čupav kutlača - velika drvena žlica s kojom se mješa i vadi hrana* kuver - kufer kužina - kuhinja* kvadar - okvir za slike kvarantin - vrsta starog domaćeg kukuruza tvrdunca (služio za kuhanje pure)* kvarat - četvrt kvarta - mjera za žito, 4 varćaka (40 kg) kvas - kvasac za kruh, mlijeko** kvasina - ocat, sirće kvintal kg kvitati - izračunavati račune, obračunavati L labrnje - usta (pogrdno) lacka - sijeva lacman - stranac ladikati - odmarati lagnje - lakše laktaroš - ulizica, karijerist lampadina - svjetiljka* lancat - vući lađu konopima uz maticu lancun - plahta* landrat - skitat laniti - nešto nehotice izgovoriti lanterin - lampa na petroloj, feral lapćati - mlatiti jezikom gore dolje kao pas kada se umori ili mu je vruće lapiš - olovka laprdat - pričati bez veze lasta - lastavica lastavica - čeoni dio krova lašnje - lakše laštrika - rastezljiva guma, koristi se za izradu praćki lavandin - umivaonik* ledina - duže vrijeme neobrađeno polje lemba - naglo naoblačenje s kišom (ljeti) lemozina - sitan novac koji se daje u crkvi lenj - drvena građa lepirica - leptir lepršati - vijoriti lepušina - komušina iz sredine klipa kukuruza koja se stavlja u slamaricu lešati - spremati meso ili ribu kuhanjem letrat - slikati levatin - klistir, kod začepa čišćenje crijeva libar - knjiga* libit se - polagano ići, šuljati se liferovat - rješiti se nečega neželjenog ligati - ići spavati, leći likar - doktor likarija - lijek limica - turpija za željezo ili drvo lin - lijen linguza - lijena osoba lisa - dio gornjeg dijela starinske potleušice nad kaminom gdje se spavalo, držalo alatke, sušilo meso. Danas služi za sušenje smokava. Izrađuju se od biljke kapine, odnosno konopljike STAŠEVICA 61

64 liska - vrsta crne divlje patke lišina - karta u igranju bez vrijednosti* lišo - prazno, bez štete, karta bez punta* lišpe - ljepše litavica - izraz za proljev litice - visoke okomite stijene lito - sjekač za željezo litretat - slikati foto aparatom livel - libela, pokazuje ravninu* lizati - puzati ločka - napoj loga - skrovito mjesto za odmor, baza lokat - piti lokvanj - ozidani nepokriveni bunar (dno uže a vrh širi) lopar - okrugla lopata s dugačkom drškom s kojom se tijesto ubacivalo u krušnu peć, ognjište, a zatim nakon pečenja vadio kruh loviti na ćiket - ubijati ribu dinamitom (nezakonita radnja) lovorika - biljka lovor, služi kao začin lozina - suha rozgva od loze, daje odličan žar za peći ribu, posebno ugora i jegulju lučiti - razdvajati npr. stoku iz stada s više vlasnika lug - pepeo lukić - manji nož svinutog sječiva lukšija - vruća voda s pepelom za pranje rublja ili bačava za vino* lulav - blesav, glupav lumbrela - kišobran* lumera - kućni broj lumin - svjetlo koje se pali za mrtve lumperaj - pijanka lunjati - skitati lupež - lopov, kradljivac LJ ljiljan - cvijet koji se za sv. Antu nosi u crkvu na blagosov ljosnut - pasti ljulj - engleska trava ljuljnuti - tresniti, pasti ljut - kamenjar ljutika - duguljasti crveni luk, raste kao žbun po 5-8 komada, dok je mlad, perje mu je odlično za pripremu puževa M maca - čekić, malj s jedne i druge strane isti oblik, reznik na rod kod loze i voćke* macan - jaki mišićavi čovjek maća - mrlja, sparušeno lišće uzrokovano biljnim bolestima* majdan - mjesto odakle se vadi kamen makinja - mašina za polivanje loza i voćaka-obično bakrene izrade* makinjati - mašinom kruniti kukuruz makija - dalmatinski ekosustav koji se sastoji od nisko-gustog grmlja i drvenastog raslinje do maksimalne visine 4 m makalj - vrsta ribe iz matice maloprin - maloprije malta - žbuka maljen - štap za okretanje žrvnja (ručnog mlina) manđati - jesti slasno i obilno* manifetluk - dovitljivost, izmotavanje mani me se - okani me se manit - lud, neobuzdan, nepromišljen manistra - tjestenina* mantavica - vrtoglavica mantija - svećenička haljina, abit mantula - izvorni kolač Staševčana (ukuhano brašno muka u sok od grožđa uz dodatak šećera - suši se na suncu) manjati - rukama runiti kukuruz manjaža - jelo manjkati - nedostajati marenda - prvi jutarnji obrok, doručak marisati - tući, šibati nekoga marva - stoka masliđan - biljka bosiljak (začin), žene ga zatiču za uho maslina - drvo s jestivim plodovima od kojih se pravi ulje ili se konzervira maslo - masnoća nakon mlaćenja mlijeka masturika ~ mast - grožđani mošt mašice - kliješta za hvatanje žari mašiti - ispružiti ruku da bi nešto uzeo mašklin - kramp, trnokop, pijuk maštilo - drveni sud za pranje robe, vjedro mašur - pravokutna limena posuda u obliku plitkog korita s dvije ručke za nošenje sitnijeg kamena, šljunka i pjeska mater - mama, majka matrikula - međunarna dozvola za plovidbu na prekooceanskim brodovima matat - pecati ribu na silk obješen o trščani štap, vabiti ribu matun - cigla* mazga - križanac pastuha i magarice maznit - otuđit, ukrast maža ~ mažetina - jutana vreća, krpa, krpetina mecavo - ljepivo, nedopečen kruh mečanje - kozije oglašavanje mečiti se - navikavati se na nešto medič - štitasta uš na smokvama i drugim voćkama, napada drvanasti dio međuse - između sebe 62 STAŠEVICA

65 megdan - bitka, borba** mekotiti - plitko orati melem - ljekovita mast za mazanje rana** merak - naslada, ugodan osjećaj, uživanje* meštar - majstor* metiljav - slabog zdravlja, boležljiv metvica - menta (ljekovita biljna vrsta) micina - oteklina ispod pazuha ili prepona* mijur - svinjski mjehur koji su djeca puhala da bi se igrala (preteča lopte u Staševici) milun - dinja* miluš - miris, miomiris milušati - mirisati minit - vremenski proći određeni period minđole - škripac, škrip, stega minđuše - naušnice, rećine** mirakul - čudo* miritati - zaslužiti, pripadati* misirača - velika bundeva-tikva (koristi se kao kuhana hrana za svinje) misno - svečano (odjelo) mistrija - zidarsko pomagalo za nanošenje maltera na zid misusovo - u ime Isusovo mišćani - mještani mišijak - otrov za miševe mišina - mješina od ovčije ili kozije kože za transport mošta ili konzerviranje sira (sir iz mišine) mitit ~ mito - podkupiti, dar kojim se kupuje nečija naklonost mizerija - siromaštvo, jad, bjeda* mlaćanica - ukiseljeno mlaćeno mlijeko (u stapu) poslije skidanja masla mlačno - mlako mlajica - mladica (mladi izbojak), u moje vrijeme neposlušna djeca u školi su kažnjavana dobijanjem srdela po dlanu; broj udaraca je ovisio o težini neposluha mlatilica - naprava za mlaćenje žita i mahunarki (dva drvena štapa međusobno povezana s 25 cm uža, jedan štap se drži u rukama a drugim lupa po klasovima ili mahunama da bi iz njih ispalo zrno) mlinica - vodenica moba - kada kod jednog vlasnika radi više radnika bez naknade moći - zapis protiv bolesti i umočiti - kvasiti molat - popustiti (bol) mondura - odjeća more - može mosur - led koji visi na strehama kuća, liticama, drveću (ledene sige) mot - znak pokretom bilo kojeg dijela tijela koji se daje suigraču u kartanju movit se - žuriti se u smislu bržeg kretanja STAŠEVICA mozgati - misliti mozgom možđani - mozak mračiti - vegetativni način razmnožavanja npr. loze i to tako da se grana povije prema zemlji i pokrije; iz nje izbije nova mladica mrčina - platno zamazano čađom mrginj - međa (granica između dvije njive) mriska - nabor na haljini, bora na licu mrkati - ploditi ovcu mrkla noć - potpuno tamna noć bez svjetla mrmak - rovac, jede gomolje krumpira mrs - meso svih vrsta mrtvina - grmolika biljka smrča mrvu - malo, zeru mućak - jaje koje se pokvarilo pa se mućka mućati - pokretom ruku vodom prati zatvorene posude (boce, bačve i sl.), mučat - šutit mudante - donje rublje (kretke gaćice) mudantine - kupaće gaće muka - bijelo pšenično brašno T-400 mukte - besplatno, bez plaćanja mujs - uzvik kojim se doziva mačka mul - pristanište broda mula - križanac između magarca i kobile mulac - izvanbračno dijete mularija - dječurlija muniti - jako i naglo udariti (muni ga u rebra) mural - tanka greda koja se koristi kao rog u pokrivanju kuća muletina ~ mulan - meso s dna rebara munjen - šašav, luckast mur - pečat, potpis murva - dud bijeli i crveni plod musav - prljav, neuredan muškardin - kicoš, laf, tip mušterija - kupac, klient** muštra - posprdan izraz za osobu muštrati - kritizirati, mudro nagovarati muša - općinska, ničija zemlja mušula - školjka dagnja muškobanjasta - muškasta žena mušket - puška kremenjača muštuluk - dar za dobru vijest, dobra vijest mutav - nijem mutežina - vino s talogom mutikaša - prevarant muto - šutljiva osoba muvar - muhar (korov koji se hvata za odjeću) N nabasat - naići na nekoga nabijača - starinska puška koja se puni s vrha cij evi nabojac - naprava za nabijanje obruča na bačvama naboj - gnojni ili vodeni čir na tabanu 63

66 nabrajati - plakati naglas za mrtvim nabrusiti se - naoštriti se, upregniti sve snage da bi bio u ponom raspoloženju nabubat se - prejesti se nacvrcati se - opiti se naćuliti - uzdignuti (uši) naćuriti - nesigurno složen kamen na povišeno mjesto (lako se sruši) i na najmanji dodir naćve - drvena posuda za miješanje tjesta nadit - pričvrstiti mamac na udicu, napuniti nečim nadrincat ~ nadronjat - naspavati se nadrljat - nastradat, dobiti batine na dušak - naiskap, ispiti čašu do dna bez predaha naduti se - napuhati se najeren - nakrivljen najskoli - posebice, naročito, ponajviše naježuriti se - naježiti se nakanjivati se - odugovlačiti polazak, nikada poći (kreniti) nakargat - natovariti naknaditi - dodati nakostrušiti se - namrgoditi se, naljutiti se nakresan- pijan naladiti se - prehladiti se naloprin - malo prije naljoskati se - jako se napiti namatat - namamiti i uloviti ribu kod pecanja namečiti - naviknuti namiriti - nahraniti stoku namisto - umjesto namusit se - uvrijedit se nanoge - pješke naočigled - lijepa izgleda naoposu - na pravu stranu okreniti npr. odjeću, obuću i druge predmete napolitana - dinara, kupa, bata i špadi u kartaškoj igri trešeta as, trica i duja nose tri boda* napose - posebno naponase - jedan po jedan odvojeno naprtnjača - ispletena torba od raznih boja vune, nosi se na leđima naprstak - limena navlaka za prst da se neubodeš na iglu kod šivanja napršnjak - ženski odjevni predmet od vunenog konca naramak - količina nečega što obuhvati jedna ruka naravski - naravno naresti - narasti, odrasti, postati velik narikača - žena zadužena za nabrajanje (plač naglas) kod pokopa pokojnika nariktati - namjestit, urediti, dovesti u red narozano - izrezbareno nasamarati - izigrati, prevariti nase - nazad, natrag, k sebi naspugat - upiti vodu, namočiti se na stranu - otići na zahod (WC) nasuti - naliti, natočiti našestice - natašte, ne jesti prije pregleda našešureno - napuhano naškrabati - napisati nečitko natenane - polako bez žurbe** natentati - nagovoriti nauditi - naškoditi naumit - odlučiti se nauznak - leđima ~ poleđuške ležati navaditi se - steći naviku navakat - u pravo vrijeme na vrju - na vrhu navrćat - kalemiti lozu, voćke, ruže i dr. naviljak - količina sijena koju jedna osoba može nositi vilama navisiti - staviti lonac s hranom na vatru da se kuha navonjan - namirisan navrtati - cijepiti plemku na podlogu nazeba - prehlada nažimati - kada čovjek svom snagom želi nešto dignuti ili pomakniti njanke - niti, barem ne benda - ne mari što mu govoriš nemaš ga šta viditi - neugledan nearno - nemarno nejačad ~ nejakost - mala djeca neduševan - neobazriv nekrst - nekrštena osoba neš - nećeš netijak - nećak ne treba duši grišit - treba reći istinu nevera - olujno nevrijeme na moru nevista - snaha nidra - njedra nijanci riči - bez riječi/biti suzdržan niki - neki nikidan - neki dan niko - netko nim - nijem nije na odmet - nije suvišno nije zgorega - nije loše, ne smeta nistrmo ~ nizastranu - nizbrdo nizdol - nizbrdo nomadne - neki dan norac - gnjurac, ptica vodarica koja roni noriti - roniti noseća - trudna nozdrve - nosnice nožice ~ makaze - škare** nu - kada hoćeš skreniti pozornost 64 STAŠEVICA

67 O obaći - posjetiti (bolesnika) obabiti - poroditi obad - insekt koji napastuje stoku i siše joj krv obadati - poslušati obadavat - mariti, obazirati se, obraćati pažnju, uzimati u obzir obariti - kratko prokuhati u vreloj vodi obaška - posebno, ponaosob, odvojeno obataliti - uništiti obazdirati se - osvrtati se obetati - obećati obiknuti se - navići se na određeni način života, odvići se obeseliti se - obradovati se obilato - imati mnogo, više nego što trebaš oblaziti - obilaziti oblisti - obići puzanjem oko oltara oblizniti se - dobiti dvojke obojak - sukneni uložak koji se stavlja u opanak prije obuvanja obor - popločani prostor ispred kuće obrest - zarasti, obrasti ocapariti - odsjeći (komad mesa) oćale - naočale očambrljati - ogrebsti očemušati - očišćen od nečega (lišće, perje) očeniti - otkinuti očepiti - nekome stati na nogu očepušati - poskidati perje s peradi odavlen - odavde odagnat - otpremiti neku robu odadniti - skiniti dno s bačve odalamiti - udariti nekoga svom snagom odalečiti se - udaljiti se odaniti - nakratko se odmoriti odlučiti - odvojiti janjad, telad, kozliće od materi odminiti - zamjeniti odom - korakom odrina - vinova loza izdignuta iznad obora, a ispred kuće radi roda i stvaranja hladovine odrapit - jako udariti, odalamiti odrenat - odvesti neku robu mulom, konjem, magarcem ili danas autom odrišit - odvezat, razvezat odškuriti - malo otvoriti roletne oduva - odušak odvidat - odvrnuti odžak - dimnjak oglav - vrsta ulara ognjilo - naprava za stvaranje iskre preko kamena kremenca i truda Crnoča Brig STAŠEVICA 65

68 ognjište - centralni prostor glavne prostorije u kući gdje se kuhalo i sjedilo okolo i grijalo ograniti sunce - zasjati sunce ogrozdina - ostaci grozda bez boba ohaniti - odmoriti se oklen - odakle, otkud okorubati - skiniti koru, ogoliti omečati - omekšati oka - mjera za težinu i tekućinu (1,282 kg 1,5 litra) okaniti - ostaviti na miru, skanjivati oklen - odakle okripiti - pojesti ili popiti nešto kalorično da bi se popravilo zdravlje okuperat - opremit se oklen si - odakle si olomlani ~ onomlani - pretprošle godine, prije dvije godine omarina - jako vruće vrijeme s puno vlage u zraku (sparina) omečati - otopliti, omekšati omrknuti - dočekati noć, prenoćiti oniko - onoliko opandrčiti - udariti nečim opaučiti - jako udariti, odalamiti, tresnuti opelat se - potužiti se opičiti - udariti opiturat - obojadisati oplata - daska za šalovanje, armiranje oplakniti - isprati vodom oplazina - uvratina gdje se na njivi okreće traktor ili konj s priključnim oruđima opuljati - ukrasti, kockom dobiti sav novac od protivnika oputa - vrpca od ovčije ili kozije kože koja služi za pravljenje opanaka-gornji dio oputina - uzak, neuređen put, stranputica orahovica - liker (pomješana rakija loza; na 1 litru dodaje se 12 zelenih oraha, 18 dkg šećera i 7 zrna kave), drži se 40 dana na suncu u staklenci, pokrivena gazom oran - raspoložen, odmoran, lagan, čio, zdrav (oran za posao) oriti - rušiti oseknit se - obrisati nos osin - sjena, sjenovito oskoruša - vrsta voćke, ima vrlo opor plod oslačati - osladiti ostraga - pozadi, iza ostraguša - starinska puška koja se puni otraga ostrić - ošišati ošac - naprava za lov ribe i ptica (prave se od dlake konjskog repa) ošamutiti - onesvijestiti oš - hoćeš ošinuti - udariti rukom, nije baš normalan oštrokondža - zločasta žena ošuljci - ostaci npr. slame na guvnu ili prazno zrnje opržiti se - opeći se otale - odatle otfikariti - odrezati, odsjeći otimično - namjerno otribine - oguljena kora od krumpira, krastavca, jabuke, tikvica ovastina - grozd bez boba ovdalen - odavde, iz ovog mjesta ovdan - danju ovliko - ovoliko ovnoć - noću ozdol - odozdo ozgor - odozgo ozebst - smrznuti se ozliditi se - ozlijediti se ozovnit - odazvat ožeg - žarač za razgrtanje žari ožeć - opeći P paćika - koštice voća ili grožđa pačiti - slagati, sortirati list duhana pala - elektični ili telefonski stup palamudit - činiti se pametan, pričati laži palata - ožeg palj - plosnati drveni mješač s drškom palje - mekinje paljetkovati - poslije berbe tražiti grožđe, voće, kukuruz panceta - slanina pandur - policajac, đendar papan - izraz za policajca parabela - puška strojnica paradžik - kapulica parčati - mješati se u svega i svašta pari mi se - čini mi se parlati - govoriti* parangal - ribarska naprava s puno udica parip - mladi i bijesan konj parožak - vršak na vilama particela - parcela, zemljište upisano u gruntovne knjge* partiti - kreniti, otići, otputovati* parlati - govoriti brzo* pas - struk pasalo - prošlo* pasancija - prođa* pastorčad - djeca iz ranijeg braka 66 STAŠEVICA

69 pašta-šuta - tjestenina s mljevenim mesom, crvenim lukom i rajčicom* paše - odgovara pašticada - jelo od govedine kuhano u vinu* pašticerija - slašticarnica* patent - zatvarač na hlačama ili suknji patina - krema za cipele patinati - namazati kremom za cipele patrona - čahura od metka* pazariti - prodati ili kupiti peca - vinski talog na dnu bačve nakon odljevanja vina pegula - peh, nesretna okolnost, baksuz** pelcovati se - cijepiti se pelin - gorka ljekovita biljka (raste uz maticu) peliti - prjetiti, uporno davati upute pensija - mirovina, penzija penjalo - zamka za ptice (zapinje se kamena ploča s prljima i biškotom) penta - vanbrodski motor pentrati se - penjati se peršona - osoba* perušina - perje od ptica perušati - vući i tako trgati perje pesati - pričati bez veze pešnja - donja konjska gubica peškarija - ribarnica* peškat - podignuti kartu iz špila, uzeti nešto peškir - ručnik** petljati - pričati nerazumno petruljača - svijeća na petrolej petrusin - peršin pića - osušena hrana za stoku pijaca ~ pazar - tržnica** pijat - tanjur* pijatić - manji tanjurić* pijavica - crv iz vode koji se stavlja na kožu bolesnika da siše krv, tako izvači bolesti pijumbin - građevinski visak pilip - muško ime (Filip) pilja - tanko rezani krumpir na ploške piljak - kamenčić koji se baca po vodi pinel - kist, četkica za bojanje* pinelavat - mazati kistom boju* pinezi - novci pinjur - viljuška pi pi - dozivanje peradi pipa - slavina za vodu piplica - mlada koka, mlada djevojka pipun - dinja pirula - tableta pir - svatovi STAŠEVICA pistola - pištolj, kubura* pištac - sviralo napravljeno od jasenovog ili vrbovog drvata (pravi se tako da se najprije skine kora i nakon obrade drveta kora se vrati) pitar - posuda za cvijeće pitati - hraniti dijete stavljajući mu hranu u usta pitura - boja pitur - ličilac, bojadisar* pituravanje - bojanje, izraz kada se nekoga uvjerava u nešto neistinito* piz - uteg za vaganje* pizati težiti* pladanj - drveni tanjur (veći i plići) plana - grede na krovu kuće plandište - odmorište za stoku plao - žurno, naglo planiti - naglo ili žestoko reagirati plav - naprasit, plah plavka - crna sorta grožđa u staševačkim vinogradima plaz - dio pluga pleh - lim plenica - mreža s ošcima (zamka za lov divljih pataka i drugih ptica koje rone) pleter - sve što je pleteno od drvenog pruća pleska - pljuska po obrazima plisnjav - prljav i neuredan čovjek plitica - tacna** pliva - pljeva koja ostane kod vršidbe žita (najsitniji dio slame; koristi se i za žbukanje pletera) ploska- spljoštena boca pogodna za nošenje u džepu plotica - riba iz matice pljuvaka - pljuvačka pobenaviti - poluditi pobiti se - fizički se sukobiti pobro - prijatelj, pobratim pocipcima - udarati ispod koljena poć - otići počepušati se - potući se počinit - odmoriti podapriti - gurati prema gore i staviti oslonac podapet - poduprijet granu s puno plodova podase - ispod sebe podaziđati - podziđati podbir - duhan dobiven podbiranjem podgoriti - podpalite se, npr. donji listovi kukuruza podmijuriti - oticanje kože nakon opekline podrtine - nošena odjeća podpas - ispod pasa podstrić - skratiti kosu pod pauza - pod pazuh 67

70 poduminta - temelj* poduplan - udvostručen pogan - nestašan, gad, odvratan čovjek poganac - bolest crveni vjetar pogobiti se - zgrbiti se pofrig - zaprška* pofrigati - pržiti na tavi* pojat se - udebljat se, dobiti na težini pojata - manja kućica uz guvno, služila za spremanje i čuvanje slame ili sijena, izba pojara ~ povodanj - pojava rasta razine vode pojilo - mjesto na rijeci ili blizu lokve gdje se poji stoka poklepiti se - pokunjiti se poklade - utorak uoči čiste srijede kada počinje korizma pokunjit - spusti glavu uz osjećaj krivnje pokusurati se - zajednički više osoba plati račun pola apola - pola pola pola - veća gromada kamena polisti - poliznuti polivača - kanta za zalijevanje polivačina - vrijeme tretiranja vinograda protiv bolesti i štetočinja polug - jaje koje je stalno u gnjezdu da bi kokoš nastavila nositi polućak - mjera za žito, pola varćaka (5kg) poljar - čuvar polja pomanitati - poluditi, skreniti s pameti pomesti se - zbuniti se pomidora - rajčica* pomlje - slušati pažljivije pomistiti - pomaknuti pomnjivo - pažljivo pomutnja - zbrka ponjava - vuneni pokrivač popizati - rukom odoka odmjeriti težinu poplet - donji dio čarape populjiti - pokupiti novac ili nešto drugo poprug - spleteni kaiš za pričvršćivanje samara za mazgu (mulu) ili magare portun - kućni ulaz poskorupiti - pokupiti sloj (skorup) što pliva na površini tekućine poslin - poslije posrniti - spotaći se postelja - krevet postole - cipele** pošada - noževi u kompletu (obično 6) za rezanje mesa pošandrcati - skreniti s pameti, poluditi pošpalangat - popustiti u radu, učenju, razumu poštijer - poštar poškropiti - poprskati poškurit - potamnit pošto - koliko stoji (košta) použina - popodnevna marenda pot - lončić za piće (kratko o ), znoj (dugo o )* potakljati - poduprijeti štapom biljku ili što drugo potit se - znojiti se potlapodne - poslije podne potle - poslije potrati - otjerati potrevit - pogoditi pravo vrijeme poturica - čovjek koji se potpuno promjeni u navikama, običajima, ponašanju i mišljenju (gori poturica od turčina) - tuski: jerel cetvel** povirit - pogledati unutra ili vani povist - povjest povor - gornji dio kralježnice površaljka - žljebasti crijep kojim se pokriva vrh krova (sljemena) praća - konop na samaru kojim se veže teret praljak - kočić za obilježavanje, najčešće u vrtu i građevini kod označavanja temelja prakljača - plosnato drvo kojim se udara po rublju prilikom pranja, obično na matici pramenka - pasmina ovce u Staševici precvikati - presjeći prćavac - kokošiji želudac prč - jarac prčevina - jarčev smrad prčkat - malo raditi i ne umoriti se prećati - nagrtati žar na peku predljiv - plašljiv predikati - pričati, govoriti predniti - prepasti se u trenu od nečega pređa - predivo, ispredena vuna prefrigan - lukav pregalj - bijeli tanki crv u pršutu koji skače kada se pršut reže pregršt - količine sipke tvari koja može stati u sastavljene dlanove i do vrha ih ispunja prenit - trenutno prekinuti pospanost prigoriti - pritrpiti štetu prisoj - mjesto izloženo suncu prišati - žuriti* pritorak - ograđeni dio ispred tora gdje su ovce noćivale ili danju plandovale prlj - prut (služi za pletenje vršvi, krtola i košara) praska - breskva prasuncu - sunčana strana pratar - svećenik pratarka - smokva s crnim plodom 68 STAŠEVICA

71 prećati - pokriti kruh žeravicom i pepelom, prije pečenja preško - svježe* pretelj - prijatelj pribivati - stanovati, živjeti pribrokvat - pričvrstiti nešto čavlima pričanci ~ pričke - opanci, kožnata vrpca kojom se krpe rupe na opancima pridikat - govoriti, razgovarati pridurati - izdržati jedno vrijeme neku poteškoću ili nešto drugo pridase - ispred sebe pridivak - nadimak pridvraće - prostor pred vratima prigoriti - prežaliti, oprostiti prifrigan - lukav prijaniti - prilijepiti se prikardašiti - pretjerati prikiniti - prekinuti priko dana - danju prikobaciti se - prevrnuti se preko glave prikoviše - previše prikovrcniti - pasti preko nečega visoka priliva - prostor uz rijeku (matica), gdje se voda najprije izlije i napravi poplavu primesti - ljudi koji prozebu propuhani hladnim vjetrom primučati - prešutjeti pa ne odgovoriti pripasaj - muški kožni pojas Crkva sv. Ante Padovanskog, Pasika, g. pripeliti - priprjetiti, upozoriti pripeti - privezati konopcem stoku na paši pripomistit - premjestiti pripovidat - pričati prisan - sirov, slabo kuhan pristaviti - staviti na vatru jelo priša - žurba* priškuriti - zatamniti, pritvoriti prisići - izraz pri djeljenju karata prišnica - nagazna letva na drvenim ljestvama prišniji - važniji, žurniji prijašnji - raniji, prethodan prištuniti - priklještiti pritka - drveni oslonac za povrtno bilje pritrat - prevesti tovar pritit - prijetit pritrest - pretrest pritorak - prostor ispred štale prkljati - puno govoriti prnje - stara odjeća** prniti - otpuhniti, iznenada poletjeti probadat - vrsta boli nakon povrede procip - procjep probojac - oruđe za bušenje rupa proburljati - samo malo promješati jelo ali mu se ne jede pročediti - poteći od koga, nastati prođukati se - udebljati se profundat - propast dolje STAŠEVICA 69

72 progucat - progutat proja - proso, kukuruzni kruh promaja - propuh promućat - promućkati nešto tekuće propunta - ponor, bezdan, udubina u kojoj nastaje jezerce prošek - specijalno slatko vino prošuškati - lagano udariti prova - pramac broda* provat - okušati, probat* prpa - zemlja sitna kao pepeo (dugo a) prpa - pepeo sa žarom prpati - tražiti nešto rukama prpač - ožeg, žarač pršut - zadnji svinjski but sušen u dimarici sa strujanjem vjetra (propuhom) prtva - okrugla pletena posuda spletena od ražene slame i kapina prlja, a služi za odležavanje i dizanje tjesta prtiti - uzeti u naramak, teško nositi pruga - autobus prut - šiba prvoč ~ prvoč - poticaj stoci za napajanje na izvorištu ili rjeci prvine - rakija koja prva poteče iz kotla prvošnje - prvo, ranije pržina - pijesak za gradnju pržun - zatvor pucavac - biljka s plodovima koji pucaju pucal - kamena ograda oko otvora čatrnje (lokvi) ili bunaru puce - dugme** pudaminta - temelj* pudar - čuvar vinograda pulastar - pile pule - mladi konj puljiti - prazniti vodu iz lađe ili trupe puljiški bob - talijanski bob (ima krupno plosnato zrno), djeca ga jela dok su još stajala u stojači pumparice - muslimanske hlače** punat - bod u igrama, bod kod šivanja puniti - puhniti punistra - prozor* puntati - nagovarati puntura - temperatura - upala pluća* punjka - dugme* puntižela - široka duga deblja daska pupa - sredina kruha bez kore pupast - okruglast, debeljkast pura - palenta, žganci put - ten, boja lica puterica - vrsta zelene salate puvander - hvalisavac puškarica - drvena puška s kojom se puca plod smriča (pukinja) psiha - niski ormarić s ogledalom u spavaćoj sobi puzdra - svinjski ud puv - miš puh R raca - pasmina za životinje, a u Dalmaciji se kaže i za ljude, rod, vrsta rabatin - zaglavak za spajanje kože rabota ~ rađa - rad, posao rađe - prije to rafija - vezica kojom se vežu biljke za kolac raja - narod rana - hrana rano moja - srećo moja raskokodakati se - raspričati se raskrečiti - raskoračiti raskriti - skiniti crijep s krova raskriviti - rasplakati rasprećati - očistiti ugrijano ognjište od žari i pepela da se može staviti tijesto (kruh) ili peka (sačura) rastićiti se - razmnožiti rastrati - rastjerati rašalovati - skiniti drvene oplate s betonskog zida ili tarase rašćarati se - razvedriti rašet - crveni ili bijeli luk upleten u vijenac rašeljka - vrsta drveta od kojeg se jedu plodovi i prave kamiši, te služi kao podloga za kalamljenje rašpa - turpija za nokte, za drvo rašpondit - razumjeti raštika - dalmatinski kupus ravulje - drvene vile za drač i sijeno s dva kraka (roga) razbucati - razbacati, razgurati razgaliti se - raspoložiti se, razvedriti se razmiliti se - razići se na sve strane razminiti - usitniti novac razminuti se - mimoići se ražvaliti pešnje - rastvoriti usta rdobrad - trava livadna vlasulja rebatinke - hlače s zakovicama (farmerice) rećine - naušnice* redovina - plaćanje župniku ređipet - grudnjak* refuža - rasuto stanje* remeta - crkvenar, zvonar 70 STAŠEVICA

73 rešeto - veće sito s krupnijim rupama (<1 mm) rešto - ono što je ostalo preko toga rešpekt - poštovanje* revanje - njakanje magarca režentat - isprati rublje (zadnje pranje*) režit - srditi se na nekoga riceta - recept kojeg izdaje liječnik farmaceutu* rigat - povraćat rigeta - metalna traka od koje su se izrađivali obruči za bačve i okivali drveni sanduci rika - rijeka ripa - bijela repa koja se kuhala s bobom ripati - jako kašljati rivina - vododerina, jaruga, opkop rižot - jelo s rižom mesom, ribom i povrćem rodijak - rođak roga - ovca s roščićima rovinjati - lagano kišiti rpa - hrpa ršum - oluja, nevrijeme, jak nalet vjetra koji ostavlja pustoš rubac - džepna platnena maramica rukovet - mala količina zelenila koja stane u šaku runo - sva vuna ošišana s jedne ovce runjav - dlakav rusak - platnena naprtnjača ruta - jako poderana odjeća rutina - stara odjeća, stare krpe ruvinan - oštećen ruzina - hrđa* ružiti - grditi S sač ~ sačura - peka (metalni poklopac pod kojim se peče meso s krumpi rima na ognjištu) sačma ~ balini - olovne kuglice kojima se pune patrone lovačkih pušaka sačmarica - lovačka puška na sačmu sadak - vuneni ogrtač bez dugmadi i rukava, pelerina (najčešće ga nose uprćene žene)** sadžak - tronožac iskovan od željeza-služi kao podloga na kojeg se stavlja lonac a ispod se loži vatra. U stara vremena iznosio se ispred kuće, okretao naopačke prije nevremena (da otjera krupu i jak vjetar) sadilj - drveni klin za sadnju povrća sak- vrsta ribarske mreže koristi se u Staševici sakat - kljast, bogalj** saket - platnena vrećica, kesa (3-5 kg) salamura - voda u kojoj se otopila veća količina soli salauka - nevrijeme s vjetrom salbum - pjesak salidž - popločen kamenim pločama STAŠEVICA salidžanje - postupak popločavanja salivati - betonirati (ploču na kući, zid) samar - tovarno sedlo saransak - bijeli luk** sasniti - sisati (uzeti sisu u usta) satrati se - umoriti se sćemeriti - ozidati svod, sazidati sčega - zašto sebav ~ sevap - dobro djelo, dobročinstvo sečija - otoman, ležaljka bez naslona sekirat se - brinuti se selen - celer sepet - ispleteni sud od šiblja koji je služio za prijenos grožđa ili voća sevap - dobro djelo, dobročinstvo sigurati - spremiti (npr. hranu za stoku) sić - limena kanta za grabiti vodu iz lokve siča - sječa (počinjala kada gora požuti) sikavica - bodljikava biljka, ekstrat se koristi za liječenje jetre silo - sijelo (okupljanje u večernjim satima) šiljže - jednogodišnje janje sikira - sjekira sindžir - lanac sindžirić - lančić, većinom srebrni sinija - okrugao niski prenosivi stol za jelo sinovac - bratov sin, rođak sirina - voda u kojoj se prala vuna sirište - smjesa koja se stavlja u mlijeko da se zgruša a potom dobije sir siroče - dijete i općenito osoba koja je rano ostale bez jednog ili oba roditelja sito - pomagalo za prosijavanje brašna skalati - omršaviti, oslabiti, skinuti skale - ljestve skalini - stube, stepenice skalupati - presaviti skašiti - smrviti, zdrobiti sklepat - nabrzinu nešto popraviti skika - skičanje skiknit - uginuti, krepati, otegniti skončati - završiti skontati - izračunati, smisliti, zbrojiti skorup - kajmak, masni gusti dio koji se uhvati na mlijeku pri kuhanju skopuniti - skok pjetla na kokoš (oploditi) skotna - bređa životinja skotrljati se - svaljati se niz kosinu uz buku skrinja - drveni izrezbareni sanduk u kome su se čuvale razne stvari (babe smokve i kocke šećera); obično se darivalo za Božić skriža - okrugli plosnati sir od koza i ovaca, težine oko 400 gr. (od 2,5 litre mlijeka) 71

74 skupusiti - bez reda i zakona nešto uraditi, skupiti skužati - oprostiti slador - % šećera u grožđu sladun - vrsta šipka slana - zaleđena rosa na tlu slanjak - slanutak slatkoran - dobra teka, neprobirljiv u hrani slatkovina - puzajuća biljka koja je najviše rasla u kukuruzu, bila hrana za stoku slaziti - silaziti slembati - biti spreman na kišu, samo što nije počela padati slid - trag, slijed slime - mjesto gdje u tavanskom prostoru spajaju grede (murali) i tako čine vrh krova slipati - hodati po mraku po vrlo slaboj vidljivost, bauljati, hodati kao slijepac slipi miš - šišmiš sliz - sljez (ljekovita biljka protiv kašlja) smantan - omamljen, izbezumljen smandrljati - nešto preko volje uraditi smazati - previše pojesti, ništa ne ostaviti smetnit - zaboraviti, smetniti s uma smišna - simpatična, slatka curica smok - masno jelo, mrsno smotan - nespretan smrdelj - stablo divljeg rogača smutnja - intriga, zavrzlama smrič - kleka, šmrika; plodovi su crvene bobice koje zovu smrikinje smrikovina - drvo od smriča od kojeg se izrađuju drvene žlice, bukare smrskat - razbiti u komade, zdrobiti snigavica - kiša sa snijegom sočivica - leća sola - kristalizirani silicijski kamen, služio za izradu ognjšta solar - vanjske stepenice uz kuću koje završavaju manjom terasicom ispred vrata kojima se ulazi na kat kuće solomun - mudrac kada se čovjek nađe u teškoj - bezizlaznoj situaciji, uvijek se nađe neko rješenje; izraz Solomonsko rješenje somić - dio krova kuće kroz koji prolazi dim sorbula - jaje mekano kuhano sopa - fino isklesan kamen za sjedenje (obično se postavlja ispred kuće uz zid) soriti - srušiti, rušiti sovati - psovati spirine - ostatak prljavštine poslije pranja posuđa spiza - hrana splaćine - neukusna hrana splejati ~ splekati - imati pokoricu na tlu iza jače kiše splet - ženski vuneni šal s resama koja se nosi oko varata iznad odjeće splavina - nanosi trave i smeća uz obalu rijeke (matice) spominjati se - sjećati se sprema - oprema, djevojačko ruho koje djevojka priprema za udaju spugat - spužvom ili krpom upijati vodu ili kruhom spugat toć spuž - puž spužalina - puževa kućica srce - grafitni uložak u olovci sriktati - srediti srondati se - pasti srskati se - stući se, kada se kod povrede zdrobe kosti stani pani - kritičan trenutak stap - drvena uska visoka posuda za mlaćenje mlijeka, dobije se maslo i surutka staviti se - sjetiti se staža - daska za ravnanje i kontrolu okomitosti zidova i podova sticati - stvarati nove vrijednosti sticati se (dugo i) - naljutiti se na nekoga (iskazati šutnju) stina - kamen stinj - malo deblji konac koji podržava gorenje voštane svijeće stog - plast sijena osušene trave stojača - tronožac s otvorom gdje su djeca stajala dok je mama nešto radila stolac - tronožac činio komplet sa sinijom stopanjica - domaćica, kućanica stopro - upravo sad, tek stožina - drveni stup u središtu guvna oko kojeg su se okretale mule ili konji (u oba smjera) kod vršidbe žita; služi i za sadjevanje sijena straguša - lovačka puška koja se za razliku od nabijače (puni se od vrha), ova puni odstraga straj - strah stranjac - veća pletena korpa (50-60 kg) najčeće se koristi za smokve a žene uprćene nosile do kuće na sušenje. Danas se vozi traktorom ili autom strefiti - zadesiti streva - ispušteni dio krova strepit - strah u iščekevinju rezultata striš - vinski kamenac strišat - povlačiti rukom po stolu kada igrate zadnju kartu u istoj boji u igri trešeta strkati se - sjuriti se na jedno mjesto, doći strmoglaviti se - pasti niz kosinu strnika - ostatak na tlu pokošenog žita struga - razmak između prednjih zubi struniti - napregnuti se, oboriti, srušiti 72 STAŠEVICA

75 Crkva Gospe Lurdske, g. struna - dlaka od konjskog repa strunjavica - pletena torba u kojoj se nosila hrana težacima u polje strunjen - bolest, spuštani želudac stub - prirodno izdubljen kamen u kojeg se slijeva voda; služi za napajanje blaga stura - hasura, pleteni prostirač od trske ili slame, ranije služio za oblaganje plafona prije nanosa maltera* sudi - posuđe sukanac - pokrivač za krevet od ovčije ili oštre (kozije) vune sukljati - puno dimiti sumporati - potpaliti sumporni cvijet (kada se sumporiraju smokve) ili sumpornu traku (kada se pale sumporne trake u bačvi) sumprešati - peglati sunovrati se - pasti s kuće surla - veliki nos surljati - stropoštavat, skotrljat survati - pasti sustati - umoriti se sušica tuberkuloza*,** i *** suvarak - suho drvo, suha grana suvice - grožđice, suho grožđe suhozid - ograđena zidana građevina od kamena bez upotrebe maltera STAŠEVICA svak - sestrin muž svaren - skuhan svastika - ženina sestra svati - svatovi (sve osobe u svatovima) sveder - đemper svitnjak - krijes, buba koja svijetli svitovati - savjetovati svojatat - prisvajati sebi zasluge koje pripadaju drugome svojta - rodbina svorcati - raditi do iznemoglosti svratati - pasti s visine i u pravilu se ozljediti Š šajba - podloška ispod matice*** šaka jada - jadnik šaketati - tući šakama šalabazati - lutati, tumarati šalovanje - postavljanje oplate za betonski zid ili terasu*** šalvare - vrsta muslimanskih širokih gaća** šaljivčina - šaljivac šandrcan - naivan, lakomislen šarati ~ krivudati, za žensku osobu se kaže, vara muža šarevit - šaren šarpa - šal šarka - početak zrenja grožđa kada mjenja boju 73

76 šašav - lud, benast šćećuriti se - skupiti se šegun - velika pila* i *** šempjan ~ šempjast - blesav, luckast šempre - uvijek* šenica - pšenica šenut - nije baš normalan šeprtlja - nespretnjaković šepuriti se - praviti se važan, šesno - lijepo, skladno šestan - skladan, lijep, zgodan šešula - drveni duguljasti ispolac za grabljenje vode iz lađe ili trupe, čamca šešuriti - bučati šete - sedam u igri šijavica* šetka - lisica ševar - rogoz, barska višegodišnja biljka ševast - šepav (onaj koji ima manu u nogama) ševrljanje - nespretno hodanje šićariti - trgovati, dokopati se koristi šihta - smjena** šijavica - igra na prste uz izgovor talijanski brojeva od 1-10 (uno-tuti)* šije - šest u igri šijavica* šilok - južni vjetar, jugo šiljže - jednogodišnje janje šina - tračnica*** šinjorina - gospođica* širi nego dulji - jako debeo šipak - nar šipun - kišno nevrijeme s jakim udarcem vjetra šišarka - borova šiška (plod) šjor ~ šjora - gospodin, gospođa* škicati - zgužvati škafetin - ladica škalja - komadići kamena u hrpi škanavet - škafetin, ladica škanj - mala niska drvena sjedalica škancija - zidna polica škapulati - spasiti škarče - otprilike škarpina - vrsta vrlo kvalitetne morske ribe škartan - suvišan, izbačen kao suvišan škartac - papirnata vrećica škatula - kutija* škavet - ladica škicati - zgužvati škija - izrezani duhan škiljiti - gledati poluzatvorenih očiju škip - drvena posuda, korito škito - količinski nedostatno šklopocija - krš (starudija od auta), krntija škobo - vječiti gubitnik u svakom pogledu škopiguda - veterinar laik, kastrira životinje škrapa - manja površina zemljišta između kamenja škrabutina - biljka pavitina, ima puzajuće zeljaste (rijetko odrvenjele) šuplje stabljike koje su glatke i gole. Cvijeta od svibnja do srpnja s mnoštvo bijelih cvjetova škriljak - kapa (kačket) sa zaštitnikom za oči od sunca škrip - pukotina, uski procjep između dva kamena, mjesto na otoku Braču, škure - vanjski zaslon na prozoru (roletne) škuro - tamno, mračno škuribanda - tamna strana škužat - ispričati se* škvadra - zidarski alat pravog kuta 90 o šlampav - neuredan šlus - rječ kojom se pojačava neka odluka šljuk - kost od pršuta s ostacima mesa šmignit - pobjeći neprimjetno šnajderica - krojačica šnjura - vezica za cipele šoder - mljeveni kamen, tucanik šolati - pođoniti cipele šoldi - novci* šopati - kljukati šotići - vrsta starinskog plesa nastao u XIX. stoljeću (plesao se u Staševici) šoto - ispod* šototajer - ronilac u skafanderu (ronilačkom odjelu) špade - kartaška boja u igri briškula špaker - štednjak, peć s rernom (pećnicom) na drva, struju ili plin španać - špinat* španga - kopča španjulet - cigareta španjolica - gripa koja je od godine usmrtila gotovo 50% pučanstva Staševice šparati - štediti šparožina - bodljikavi dio šparoge (vije) špica - koštica, zašiljena čelična šipka koja služi za oblikovanje kamena i kopanje rupa u betonu špiglo - ogledalo*** špijati - uhoditi, špijunirati* špina - slavina, pipa špioda - pribadača, puntina* šporet - štednjak na drva šporkačina - prljavština* šporko - prljavo* šprajcat - poduprijeti*** šprdnja - ruganje, podrugivanje štanga - metalna poluga, pritka, motka šteker - kontakt, utikač, priključak štemati - obrađivati kamen ili beton s čekićem (macom) i špicom 74 STAŠEVICA

77 šterika - voštana svijeća štraca - kuhinjska krpa (obično poderana) štiglić - ptica pjevica češljugar štik - eksploziv dinamit s upaljačem štipalica - kvačica za zakačiti rublje na sušilo štramac - madrac štreka - željeznička pruga, tračnica štrik - konopac za sušenje rublja štrocati - u briškuli ubiti jačom kartom* štopat - zaustaviti loptu, nekoga u radu*** štrapac - trud, dosadni dugotrajni posao šura - ženin brat šuriti - skidati dlaku nakon klanja i što se životinja prelije vrućom vodom šusta - opruga, madrac s oprugama šustina - spajalica na odjeći ( muško-žensko ) šuster - postolar, obućar, cipelar*** šuša - koza bez rogova šutobrage - duge gaće šušanj - suho otpalo lišće šuverin - šibica šuvigat - lagano vriti* Cvjetnica godine štruca - duguljasti komad kupovnog kruha štufat se - zasititi se štuk - stolarski kit štukat - zakitati štula - štaka (pomagalo za lakše hodanje) štumak - stomak šućmurast - nepredvidiv šudar - rubac, maramica šudarić - manji rubac šugav - koža u krastama šugoman - ručnik* šuljati se ~ šunjati se - prikradati se šumpreš - pegla na žar šumprešat - opeglat šuniti - sjetiti se, pasti na pamet šupljača - cjediljka STAŠEVICA šuvit - tavan, potkrovlje švajcovati zavarivati*** švera - kazaljka na satu* T tak - potpetica, podmetač za bačvu* taklja - pritka, štap za pridržavanje loze i rajčice takljaš - grah koji se penje uz pritke, a u davna vremena uz kukuruz takujin - lisnica, novčanik talabuka - galama, buka, vika talantara - mali prozirni smeđi gušter s plafona što noću jede insekte taman - baš tako, upravo** tamaniti - uništavati tamo se - odmakni se** tancati - plesati* 75

78 taraca - betonska ploča tapunica - čep za otvor na bačvi kroz koju se odozgo ulijeva vino tavaja - stolnjak* tavajol - ubrus, krpa* tavrljati - vičući pričati teća - zdjela za kuhanje** teferičiti - polako ispijati kavu** tefter - bilježnica, popis** teg - tek uzorana zemlja teluci - nazuvci, debela zimska vunena obuća do gležnja i navlači se preko čarapa** tenda - zastor* tenditi - znati, razumjeti, dobro svaćati tentati - napastovati, nagovarati* tepsija - limena posuda u kojoj se u pećnici peče kruh, meso, krumpir, kolači i dr. terina - plitka zdjela (obično za salatu)* ternit - vrsta krovnog pokrivala (zbog sadržaja azbesta u sebi više se ne koristi) tesla - svinuta tesarska alatka pogodna za dubljenje drveta testa - cesta tetak - tetkin muž tetka - tatina sestra težak - ratar poljoprivrednik tica - ptica tić - mlada ptica, tek što se izlegla timun - volan (upravljač)* timuniti - upravljati vozilom* timbar - pečat* timbrati - pečatiti* tinel - prostor uz kuhinju (blagovaonica), primaća soba* tinj - stinj u svijeći petrolejki* tir - određena udaljenost za gađanje iz puške ili samokresa tirake - naramenice, tregeri* tirat - tjerati tiskat - gurat tišljer - stolar*** titi - htjeti; što bi htio tmina - sumaglica tocilo - okrugli brus s vodom za oštrenje noževa i alata (sporo se okreće) toć - umak toćati - umakati u toć tola - stol* tolitar - hektolitar tolišni - toliko malen, sićušan tor - ograđeni prostor za blago tornjaj se - makni ~ pomakni se tozluci - dokoljenice** tovar - magarac, kenjac, teret traljav- spor i neokretan trampa - zamjena (oblik trgovine) trapanj - željezni klin za bušenje stijena u koje se stavlja dinamit (eksploziv) radi razbijanja (miniranje) trapiti - duboko kopati travarica - rakija loza s barem 7 trava (uobičajeno 12) traverca - ženska pletena kecelja, često vezom ukrašena, pregača trenta uno (trentun) - trideset jedan, osoba koja je malo skrenila trgačina - berba grožđa, jematva tre - tri u igri šijavica* trepiti - strahovati treso - na stranu, krivo trešelj - sredina, odnosno vrh samara trešeta - vrsta kartaške igre s talijanskim kartama, iste karte kao briškula * treviti - susresti se ili naći s nekim tribit - čistiti nešto od nečega tripice - gulaš od želuca i crijeva životinja* trlja - igra micanja kamančićima ili raznim sjemenjima koja se povlače po nacrtanoj figuri (obično se crtala na prašnjavom putu) trkomice - žurno, u velikom metežu trnit - gasiti vatru troduplo - trostruko trs - čokot vinove loze triska - pljuska, šamar trtak - carić (najmanja ptica u Staševici) tronog - tri noge, stolac tronožac troskot - pirika trsiti se - truditi se trstina - ribarski štap za pecanje ribe trstika - trska trta - trepnja trud - umor, premor trulje - starudija trupa - mali čamac koji se vesla stojeći trut - bumbar (plodi pčele) trze - kasno ojanjeno janje trun - mrvica trusiti - lagano sipati rasute zrnate namirnice tub - stakleni cilinder na svijeći petroljevki tuč - lijevano željezo, bronza, mjed tudan - tuda ići tuka - pura* tukac - puran, glupan tukan - neznalica* tuknuti - zaudarati, smrditi, neugodan miris* tunej - tunel turanj - presa za presanje mošta turnit - gurniti 76 STAŠEVICA

79 Kuća na Baranovcu, Kužići tumperin - nožić s drvenom ručicom tupav - lud tuškati - huškati, nagovarati psa da nekoga ugrize tute - tu, ovdje, na tom mjestu tuti - deset u igri šijavice* tutle - budala tuvina - kuglaste jajolike ili nepravilno bubrežaste mineralne akumulacije u tlu (stručni naziv: konkrecije) tuviti - nekome ili sebi nešto ponavljati da se zapamti tvrd - škrt U udalečiti - udaljiti uditi - uvući konac u iglu ugnati - utjerati uganiti - istegniti ili iščasiti zglob ugor - vrsta ribe zmijolikog oblika iz matice ugrančati se - užegla mast ili slanina* ugrk - crv koji se nalazi ispod kože ovce, koze ufati se - nadati se, vjerovati ujagmit - dovesti ženu u kuću bez privole njene obitelji ujac - mamin brat ujam - dio od samljevenog žita kao naknada mlinaru ujisti - ujesti ujna - žena od ujca ujtiti - uhvatiti, uzeti ukero - ukrivo ukipiti se - ukočiti se ular - oglavac ili povodac pomoću kojeg se upravlja životinjom (konj, mula, magarac) STAŠEVICA ulickati se - urediti se, dotjerati se ulište - košnica, drvena kućica za pčele* ultimi - zadnji, posljednji, kraj* ukati - vrlo jako ispuštati jednoglasan ton* ukočeniti - ukočen vrat ili neki drugi dio tijela, okameniti se* umakniti - udati se protiv volje roditelja* umbul - pečenica, (dimljeno meso što je uz kralježnicu)* umetnuti se - poprimati osobine bliže ili daljnje rodbine umećati se - nadmetati se, stavljati teret na ramena ili mulu umučati - prestati govoriti uncut - vragolan unda - onda unde - tamo, onamo upelit - dobro i jasno upozoriti da se drži onoga što je obećao upitati se - pri dolasku pozdraviti se s ukućanima upotit - oznojiti se u pol bila dana - usred dana upraviti - pravilno i razumno nečim raspolagati, upravljati uprtiti se - natovariti teret na svoja leđa ura - sat*** ureći - po zlu poći uriktati - dovesti u red urlap - odmor, poruka*** urtati - nasrtati, navaljivati, napasti na nekoga, naljutit se, navaliti 77

80 usahniti - uveniti usidlica - stara cura uskomešati - jako se uznemiriti usila - propala npr. zemlja, cesta i sl. usladiti se - naći se u slasti i dobru životu uslast - dobar tek, prijatno ustrati - dovesti uzbrdo, ustjerati usuka se - omršavio, okopnio usvojatati - usvojiti nešto tuđe kao svoje uš - nametnik u kosi i odjeći ušat - prisluškivati*** ušćipci - uštipci, priganice ušćuliti - podignuti da stoji ušestiti - onaj koji se može dovesti u red ušice - rupica na igli, motiki, sjekiri i sl. uškopit - kastrirat ušparat - uštedit uštekat - uključiti npr. struju uštirkati - napraviti nabore na suknji ušikat - rojene pčele vratiti u košnicu ušit ~ ušija san ga - nadigrao, nadmašio, pobjedio sam ga ušuljati se - ući neprimje ušur - ujam, desti dio koji se daje, od jednog kotla pečene rakije, vlasniku kotla ušuškat - pažljivo umotati ili pokriti nekoga utaman - uzalud utažiti - smiriti (bol) uteći - pobjeći utijati - utišati, smiriti utoman - uzalud utor - žljeb u drvenim posadama utrat - utjerati, uvesti stoku utrniti - ugasiti utuvit - prenijeti nekome ili sebi u glavu da zapamti uvakat - na vrijeme uvištit - postati vješt u nekom poslu uvor - kresta na vrh glave pjetla, kokoši uvrgnuti se - sličiti na nekoga uzamanice - uzastopice uzda - željezna naprava koja se stavlja konju u usta i preko nje se konju određuje smjer kretanja uzglavnica - gornja daska na krevetu do glave uzastranu - uzbrdo uzengija - konjska oprema za držanje noge uzglavač - uzglavlje, jastuk uzgor - uspravno, prema gore uzica - komad konopa, užeta uzinat - uinat uznagnač - imati uzdignute noge kod ležanja uznojan - oznojen uzrigivat - štucat uzprdecati se - uskakati se uzvisiti se - podići se uzvr - do vrha, krcat, prepun užanca - običaj, navika u ponašanju užba - pun mjesec i zabrana rada u to vrijeme užbatiti - smućkati jaja uže - deblja ispredena nit (pređa) kružnog presjeka a koristi se za prićenja brimena užina - ručak, objed u ponde ili jedan sat (13 sati) užgati - potpaliti V vabit - zvati npr. stoku, svaku svojim znakom, dozivati vaga - predaja duhana na otkupnu stanicu vagir - dio konjske (muline) opreme na čega se kači priključno oruđe vakat - doba, vrijeme, pravo vrijeme za obavljanje nekog posla** vako - ovako vala - uvala, zaljev valaj - rječ kojom naglašavamo značenje onoga što ćemo reći valinga - mana, nedostatak, falinga valiti - nedostajati valiža - kufer, putna prtljaga valšo - krivo, neispravno, loše, lažno*** valjan - vrijedan valjanje - postupak stupanja kojim se sukno pere da bi bilo čupavije, time i toplije valjati - u bućanju, odmjerenim izbačajem buću dovaljati što bliže bulinu vamo - ovamo vanka - vani vapi - žarko želi vapor - putnički ili tgovački brod varćak - mali drveni sud za mjerenje žita (težina 10 kg) varenika - tek skuhano mlijeko variti - kuhati hranu za ljude i životinje vas - sav, cio vasovati - dignuti, podići sledovanje vata - oprani i pročešljani pamuk (koristi se u medicinske svrhe)** vatati - hvatati (grabiti sebi) vazda - cijeli dana ali i uvijek vazdan - cijeli dan vavik - uvijek važ - limena konzerva od 1 do 2 litre važol - fažol, grah** večera - obično jedini obrok koji se kuha, ako se radi u polju večiti - oglasiti se kao koza (meee ) vela - vrsta vele - puno, mnogo*** velkački - velik velju - kažem, rekoh, govorim 78 STAŠEVICA

81 vena - pukotina u stijeni koju je potrebno naći pri razbijanju batom venculet - marama koja se nosi na glavi vengo - nego vera - burma, vjenčani prsten verat - hodati po raznim preprekama, obično po gustom raslinju verata - lokomotiva, željeznica verati se - penjati se veresija - povjerenje, kredit, davanje robe na povjerenje ** vermat - prestati s radom veriga - karika lanca vešta - haljina veštid - odjelo veta - feta, kriška kruha vežanj - čvor vibra - temperatura* vida - vijak** vidro - drvena posuda u kojoj se pralo rublje na daski peračici vijača - lopata za vijanje žita vigura - kapelica posvećena nekom svecu u zavjet određenoj obitelji vijađ - putovanje vija ~ ježovina - šparoga, mlada se jede a starija služi za procjeđivanje vina iz badnja vijati - nakon vršidbe bacati žito u zrak da se odvoji sitna slama i pljeva od zrna vijok - pramenčić kose, kovilj vijor - iznenadni i nagli vjetar, pijavica vijorin - pola austrougarske forinte vile - alatka za skupljanje sijena i tovarenje stajnjaka vilina kosa - žućkasta duga ljekovita trava (živi u simbiozi s drugim biljkama, a naročito voli lucernu-konjaricu) vinća - kolotur, dizalo pri gradnji kuća vinčanice - krovne grede vindžija - čovjek koji voli vino vira - obećanje, dana riječ visati - vješati npr. meso na sušenje u kužini (dimarici) višalica - dva klipa kukuruza skupa spojena, vise ispod strehe kao ukras višt - spretan, vješt vištac - čarobnjak, vilenjak vištica - vještica vitilj - stinj od svijće vitren - brzoplet, nepromišljen viždrav - sve oko sebe promatrati i izvući korist od toga, promućurna i spretna osoba vižita - posjeta* vižitat - doktor pregledati pacijenta vižljast - spretan, hitar, snalažljiv vjok - fjok, mašna u kosi STAŠEVICA vjumbe - naglavačke Vlaj - stanovnik dalmatinske zagore (neki Staševčane zovu tako) vlaka - ravna čestica zemlje omeđena kamenim ozidom, pogodna za ispašu ovaca i koza vlasi - kosa vlaš - lijen, hladnokrvan, nezaineresiran vlašo - lagano jelo (nije žestoko od začina) vlino - malo vogun - težina 10 tona volan - upravljač na autu voj - list papira volat - svod na zidovima, arkada, luk* voltat - okreniti se* volja - predželudac kod ptica vonj - miris vonjati - mirisati vorca - snaga, sila, forca* i *** vorum - forum vrag - đava, sotona vraj - slobodan, oslobođen bez obveza vranca - zaraza, sifilis, francuska bolest vrciti - kad nešto odleti (vrcne) vrcom - smjesta, odmah, pravo, ravno vrčina - noćna posuda vrića - vreća od vune domaće izrade vrig - zaprška vrilo - vrelo, manji izvor pitke vode vrisak - vrijesak (ljekovita biljka-pčele rado posjećuju krasni bijeli cvijet i daju odličan med) vriža ~ žujica - vitice loze ili graha koje se lako savijaju oko potpore vriža - cima vrlje - glasnije; koristi se u govoru ili zvanju na veće udaljenosti (s brda na brdo) vrka - bubuljica na licu vrkon - odmah vrniti se - vratiti se nazad vrpa - hrpa, gomila vrsnik - vršnjak, rođen iste godine vršva - ručno pletena naprava za loviti ribu vršnjak - zaporak u vršvi da ulovljena riba ne može izaći vršaj - guvno napunjeno snopovima žita za vršidbu vrteno - pripredalo (vrteno) za plesti kudilju vrzmati se - motati se ili hodati oko nekog mjesta, obilaziti vucibatina - neodgovorna osoba vuga - ime ptice (živi u Staševici) vukara - fukara, sirotinja, propalica vukozlak - vukodlak, vampir, mrtvac koju noću ustaje i obilazi kuće ili druga sela vundeć - talog od kave vurešt - stranac, tuđinac 79

82 vuna - ovčije runo, najvažnija sirovina za izradu prediva i odjeće vuncutarija - smicalica, lukavština vuštan - ženska suknja, ukrašena na donjem rubu a pozadi faltama vuzbal - nogomet** i *** vrž - čvor u drvetu Z zabasati - izgubiti se** zabataliti - zanemariti, zapustiti** zabilužiti - zapisati, označiti zaboj - usjek na mjestu kopanja zabrekniti - nabubriti, kada se drvo ili drugi materijal napije vode zabrazditi - izora ti prvu brazdu ili drugo značenje; ostati s društvom pa se žena ljuti zabrigon - za brigom zabrokvati - nešto dobro učvrstiti čavlima zabulati - iznemoći od gladi zabušavati - izbjegavati rad ili kakve druge obaveze zaceniti - trenutno prestati disati od plača zacopati se - zaljubiti se zadračiti - ograditi njivu ili dolac dračom zadrt - tvdoglav zaduva - astma zagajiti - pošumiti zagrćat - kopati tako da se zemlja primiče biljci, zasuti zemljom (kukuruz, krumpir) zaincati se - zainatiti se zaititi - zahvatiti vodu sićem iz lokve zajmit ~ zajat - posudit, obavezno da se vrati zaljuljati - opijenost od mladih bajama (badema), nakratko oslijepiti zakarati se - posvađati se zakeralo - lijenčina, cjepidlaka, neodlučan zaklopac - poklopac zakrakunat - zatvoriti vrata krakunom** zakunjat - zadrijemati, zaspati nakratko zakuvati - zamjesiti kruh zakveštati - zatvoriti, prestati nešto davati zalaušiti - ošamariti, udariti zalediniti - zarasti u korov (neobrađeno tlo) zalizan - muškarac koji se pretjerano češlja i pritom vlaži kosu založina - komad kože kojom se krpe opanci zaman - vrijeme, doba** zamandavanje - vrdanje, izmotavanje zametica - zametak, početni oblik života zamišati - usuti puru (kukuruzno brašno) u vodu za kuhanje, zakuhati zanikat - zanijekati zanovitat - besmisleno pričati, naklapati zapelit - zaprijetiti zapensat - zamisliti zaplekati - kada jaka kiša na zemlji napravi pokoricu zaporavan - napunjen, poravnan do vrha zapuvača - vrsta gadne žabe s velikim mjehurom u ustima s kojim krekeće zaprećati - staviti pod peku da se peče zapregaj - mala vreća koja se veže oko pasa, a u koju se odlažu ubrani plodovi zapričiti - zatvoriti, učvrstiti da se ne otvara zarana - rano ujutro zaresti - zarasti, zacjelii zarđat - zahrđat zasebicom - zaredom zaškaljati - napuniti i poravnati rupe s tucanikom zaškuriti - zamračiti sobu roletnama zašparati - uštediti zašporkati - zaprljati* zašuškati - dobro se pokriti u krevetu zatelebati se - zaljubiti se zatijak - potiljak zatrati - otjerati zatrackati - zamazati zava - zaova, muževljeva sestra zavadit se - posvađati se zavidat - zaviti za vidila - prije mraka zavijača - vrsta štetnog kukca na lozi (savijač lista) zavijariti - baciti daleko zavik - zauvjek zavit - zavjet crkvi ili svecu zažititi - dodati mekinje u stočnu hranu zbabna - noseća žena zbande - sa strane* zblaniti - pobjesniti naglo i jako zboksati - nabrzinu i lako obaviti neki posao zburljati - skuhati na brzinu zdila - okrugla drvena posuda iz koje su svi ukućani zajedno jeli uglavnom drvenim žlicama zdimiti - pobjeći zdipiti - ukrasti zdrak - zrak zdrilo - zrelo grožđe, voće i sl. zelenika - biljka koja raste u sklopu makije zelembać - veći gušter zelene boje zelje - grupni naziv za povrće zeman - vrijeme** zenzo - imenjak** zepst - smrzavati se zeru - malo** zgrišpan - zgužvan zicer - kada ste sigurni u pogodak*** ziher - siguran, pouzdan*** zijan - šteta zijat - zijevat zimogrizan - osjetljivi na hladnoću 80 STAŠEVICA

83 Staševica, Jezerac zingan - cinčan, od cinka* zivanje - zijevanje zjakati - dangubiti, gubiti vrijeme zlatarica - vrsta (bir) bijele loze u Staševici zličica - rupica na prsima zobati - jesti zrnasto, bobičasto voće zobnica - otkana torba koja se nosi o rame zog - u kartanju trešeta ili briškula bačena karta predstavlja zog u kojemu se igra ta ruka, dimenzija igrališta na buće* zort - strah, plašljivost zrakniti - pogledati na brzinu, baciti pogled zrija - zreo zucnit - da nisi više progovorio zulum - nasilje, tlačenje, okrutnost** zuvar - makar, bar, korist** zvanje - odziv u igri trešeta * zvekniti - udariti zvizdan - kada sunce najjače zapeče zvjerati - napadno promatrati zvizniti - mlatniti, odalamiti* Ž žacati - naglo reagirati na neki podražaj žacniti - naglo i jako zaboljeti u leđima žalac - žaoka (ubod pčele) žalo - šljunak žalovati - izraziti sućut žarulja - sijalica žbatiti - bućkati ~ mućkati jaja žbice - žice u kotačima bicikla ždrokniti - pojesti nešto na brzinu, prezalogajiti** žeći - paliti nešto STAŠEVICA žega - vrućina željud - žir česmine, hrasta ženinstvo - nasljedne nekretnine žene žerava - žar, žeravica žep - džep** žgoljo - mršav, sitan čovjek žigice - šibice žigati - probadati, osjećati bol živac - tvrd kamen koji se jako teško vadi živina - krupnija stoka žlundra - meso najgore kakvoće žmara - čvarci, danas cjenjena poslastica nakon topljenja slanine žmikati - cijediti žmuriti - žmiriti žmurak - riblji mjehur, punoglavac žmul - čaša* zobnica - torba iz koje jede (zoblje) konj žornjata - nadnica, dnevna zarada žrvanj - dvodjelni kameni mlin, ručna meljava žugati - stalno prigovarati žujica - peteljka, vitica na lozi žuka - brnistra, na nju se nižu suhe smokve koje se smataju u kružnicu, težina gr. žuklo - gorko, grko žuna - lijepa šarena ptica žumance - žumanjac u jaju žvelt - brz, hitar, spretan** Izvornost riči: Staševica (bez zvjezdice) * Italija (Mleci-Venecija) ** Turcizam *** Ostali 81

84 Životopis Dr.sc. Drago Dropulić, zn. sur. rođen 12. ožujka godine u selu Staševica, općina Ploče u obitelji seljačkog gospodara, što je zapravo i utjecalo na njegovo životno i radno opredjeljenje. Pučku školu završio u Staševici 1947/ /51., nižu gimnaziju u Pločama 1951/ /55., srednju poljoprivrednu u Kaštel Štafiliću (Nehaj) 1958/59. godine, nakon čega se zapošljava kao poljoprivredni tehničar u Poljoprivrednoj zadruzi Benkovac. Poslije vojne obveze radi u Poljoprivrednom dobru Jedinstvo Bilje (Baranja) koje se godine pripojilo Belju. Kao rukovoditelj poljoprivredno-ekonomske jedinice Darda upisuje studij na Poljoprivrednom fakultetu Osijek i stiče zvanje diplomiranog inženjera, smjer ratarstvo. U godini upisuje poslije diplomski studij na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Zagreb, kada se zaposlio u Tehnološkoj službi ( Agroindustrijski razvoj ), u početku kao koordinator za krmno bilje, kasnije za industrijsko bilje i od godine za šećernu repu. Magistarskim radom na šećernoj repi, stječe naziv magistra znanosti iz područja agronomije 12. svibnja godine. Zvanje znanstvenog asistenta dobiva 30. prosinca godine, a u registar istraživača Republike Hrvatske upisan je pod brojem Doktorsku disertaciju, obranio je 21. veljače godine na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayra, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Od godine dr.sc. Drago Dropulić bio je na dužnosti glavnog direktora Tvornice šećera Beli Manastir, gdje je ostao do godine, kada je na Belju osnovana Znanstvena jedinica (ZIRS) u kojoj se zapošljava kao koordinator za ishranu bilja. Od početka Domovinskog rata (03. rujna 1991.) do 29. travnja godine, rukovodi Kriznim štabom Belja, kada je i imenovan za glavnog direktora i tu funkciju obnaša do 28. veljače godine. Od 01. ožujka do 17. rujna godine radi u Razvojnoj službi Belja (u progonstvu), da bi od 18. rujna do godine radio u svojoj tvrtki DEMD Terra&herba d.o.o. Osijek, za istraživanje i razvoj s 50% vlasničkog udjela (ostalih 50% pripada sinu Domagoju, dipl. ing. poljop., sada direktor tvrtke). I dalje je član Uprave tvrtke. Od 01. siječnja godine je u mirovini. Objavio je ukupno više od 70 znanstvenih i stručnih radova i sudjelovao na većem broju kongresa, savjetovanja, simpozija i seminara kao što su: II svjetski kongres Plant breeding The Iowa State University, Ames USA, 1979.; X. svjetski kongres o gnojivima CIEC, Nicosia Ciprus 1990.; III međunarodni seminar o primjeni EUF (Elektro-ultra filtracija) metode u ishrane bilja i planiranju gnojidbe, Mannheim FR Germany 1988.; seminar Međunarodnog udruženja proizvođača gnojiva IFA Paris i EFMA Bruxeles 1990.; savjetovanje Hrana i Europa 1992., zatim savjetovanje ratara Republike Hrvatske (Zadar, Portorož, Split, Opatija, Dubrovnik, Pula, i Stubičke Toplice od do godine). Također je aktivno sudjelovao na svih 10 skupova Industrije šećera Hrvatske - CROS (Opatija i Cavtat). Rad i znanstveno stručni život dr. sc. Drage Dropulića, pokazuje da je sav svoj radni vijek najneposrednije bio vezan za poljoprivrednu proizvodnju, uža specijalnost proizvodnja i prerada šećerne repe. Dr.sc. Drago Dropulić član je Društva za proučavanje tla Hrvatske, Društva poljoprivrednih inženjera i tehničara, Udruge Lijepa naša, te počasni član Poljoprivredne Savjetodavne službe (PSS). Imatelj je većeg broja plaketa, diploma i priznanja. Bio je suradnik na projektima Interpretacijska baze tala istočne Hrvatske i Ekspertni sustav za racionalizaciju gnojidbe koje je financiralo Ministarstvo znanosti i tehnologije, te projektu Optimizacija gnojidbe na obiteljskim gospodarstvima kojeg je finaciralo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Bio je sudionik više studijskih putovanja u inozemstvu SSSR 1974., Rumunjska 1975., (Austrija, Njemačka, Belgija, Francuska, Engleska i Švicarska 1976.), SAD i Kanada 1979., Švedska i Finska 1986., te Finska, Estonija, Litva i Latvija Nositelj je Spomenice Domovinskog rata iz godine. 82 STAŠEVICA

85 Svjedočanstvo dr. Nedjeljka Mihanovića o Vladimiru Nazoru Oteli su mi ga živa i oteli su mi ga mrtva! Komunistička jugoslavenska propaganda za vrijeme bivšega režima pokušavala je na sve načine od Vladimira Nazora stvoriti»svoga«pjesnika, književnika i suborca. Procijenili su da bi Nazorova nazočnost u partizanima bila od široke propagandne važnosti. Željelo se pokazati kako se prononsirani pjesnik»hrvatskih kraljeva«i hrvatske državotvorne misli opredjeljuje za ideje partizanske revolucije. No istina o Vladimiru Nazoru i njegovu»priključenju«partizanskom pokretu drukčija je i tek sada dolazi na vidjelo. O tome daje izvanredno važno svjedočanstvo dr. Nedjeljko Mihanović, koji je napisao i objavio disertaciju»pjesničko djelo Vladimira Nazora«(1976.), načinio i objavio iscrpnu bibliografiju literature o Vladimiru Nazoru, od prvoga priloga iz do godine, bio glavni urednik njegovih»sabranih djela«u 21 svesku u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (ondašnji JAZU) godine, priredio nekoliko književnih izložaba o njegovu životu i književnom djelu te izbor iz njegovih djela u četiri sveska za biblioteku»stoljeća hrvatske književnosti«itd. Mons. Rittig poslao me Nazorovoj sestri Dr. Mihanović svjedoči:»krajem studenoga godine posjetio sam mons. Svetozara Rittiga, koji je u tadašnjoj vladi obnašao dužnost predsjednika Komisije za vjerske poslove. Bio sam kod njega zbog reguliranja moga školovanja i upisa na fakultet. Na kraju razgovora mons. Rittig me zamolio da odnesem jedan paketić za sestru Vladimira Nazora, gospođu Irmu, koja je tada stanovala u Gregorijančevoj ul. 36. (Danas je to Grškovićeva ulica, gdje stanuje kći Nazorova nećaka, sina druge njegove sestre. Nazorovi su imali još jednu kuću u Torbarovoj ulici, koju su iznajmljivali i živjeli od stanarine.) Usput me mons. Dr. Nedjeljko Mihanović Rittig zamolio da na neupadljiv način pokušam tijekom razgovora skrenuti na temu o Nazorovu sprovodu jer ga je to osobito zanimalo. Za Nazorova života mons. Rittig ih je češće posjećivao jer je prijateljevao s Nazorom, ali poslije njegove smrti nije više dolazio njegovoj sestri. I još je dodao da ga svakako dođem izvijestiti o posjetu i razgovoru. Tijekom tih tjedana nekoliko sam puta dolazio mons. Rittigu, koji bi me uvijek srdačno primio. Redovito sam k njemu dolazio u sakristiju crkve sv. Marka nakon njegove mise, koju je ondje služio svakoga dana u 9 sati. Potom bi me odveo u svoj stan i zadržao na doručku te smo razgovarali. Nakon prvoga susreta s mons. Rittigom otišao sam istoga dana Nazorovoj sestri Irmi, koja me je srdačno primila kad je čula da dolazim po preporuci mons. Rittiga. Uvela me u stan i ljubazno ponudila da sjednem. Predao sam joj paketić. Tijekom razgovora naveo sam govor na njezina brata. Njoj je to bilo po volji pa se raspričala na dugo i široko, počevši od njegova odlaska u partizane pa sve do smrti. Zadržao sam se više od sat i pol vremena kod nje. Kad sam spomenuo da je moja obitelj iz Poljica, a odatle su bili podrijetlom i Nazorovi predci, to je još dodatno pridonijelo da je gospođa Irma bila u razgovoru srdačna. I spontano mi je počela pripovijedati kako je to bilo s odlaskom njezina brata u partizane. Navodim po sjećanju njezine riječi, koje su mi se duboko usjekle u pamćenje pa sam ih upamtio do danas. Partizani su na silu oteli Nazora 'Moj dragi Mihanoviću, bilo vam je to ovako', započela je gospođa Irma svoje opširno pripovijedanje. 'Već početkom jeseni dolazili su tajni zagrebački suradnici partizana mome bratu na razgovor i nagovarali ga da ide u parti- STAŠEVICA 83

86 zane. Bili su to Ivan Goran Kovačić i Ivo Marinković. Moj se brat nije nikako mogao odlučiti. Znala sam kojiput i prisluškivati njihove razgovore kad su vrata od sobe bila odškrinuta pa sam tako čula kako su ga upravo ucjenjivali. Prijetili su mu da će nam, kad oni dođu na vlast, oduzeti kuće. Imali smo dvije kuće, ovu u kojoj živim, a drugu smo iznajmljivali. On se branio i odupirao, da kako će ići kad jedva može hodati, da mu čak drugi nose tekstove u tiskaru itd. A mene bi stislo u prsima kad bih pomislila da bi on mogao otići. Nikad si nije ni jaje skuhao, cijela obitelj za njega se brinula, svi smo ga njegovali, a on sad da ode u šumu gdje se ne bi snašao. A bilo mu je tada već 66 godina! Potom su mu predbacivali što je na Hrvatsko Antunovo 13. lipnja primio od Pavelića državnu nagradu. Zbog te nagrade Marinković ga je ucjenjivao: kako će to opravdati kad oni dođu u Zagreb. To mu može biti opasno krivično djelo kad dođu na vlast itd. No moj se brat nije nikako mogao odlučiti. Tih je tjedana u svojim nutarnjim mukama i nedoumicama smršavio čak 17 kilograma! Onda je ponovno došao Ivo Marinković, ali taj put sam. Bilo je to 29. prosinca u prijepodnevnim satima. Ja sam pripremala ručak. Nije se dugo zadržao, nego je rekao mome bratu kako mu se čini da ih slijede, da ih ustaški špijuni uhode, da ovdje nisu sigurni, pa je bolje da iziđu nekamo izvan stana na sigurnije mjesto da mogu razgovarati, da auto čeka dolje pa će u neku gostionicu sjesti i razgovarati. Moj Mihanoviću, ništa ne sluteći, moj je brat uzeo samo zimski kaput, šešir i šal, čak me nije ni pozdravio, ni poljubio, kako bi to uvijek činio kad je nekamo izlazio iz stana! Bio je uvjeren da će se brzo vratiti, kao što sam i ja mislila da će se vratiti, normalno, na ručak. Da je on odlučio otići, on bi to meni sigurno bio i rekao, jer ništa preda mnom nije tajio. A kad tamo, on se ne vraća. Prolazi vrijeme ručka, a njega još nema. Veoma sam se zabrinula i nisam znala što da poduzmem. Klopka je bila, međutim, dobro napravljena. Pred kućom je čekao auto u koji je moj brat naivno ušao, ne sluteći što će se dogoditi. I auto ga je odvezao u nepoznato. Cijelo poslijepodne bila sam u velikoj neizvjesnosti što se dogodilo s mojim bratom. Kad ono predvečer dolazi mi susjeda s gornjega kata i kaže mi: Je li vi znate što se dogodilo s vašim bratom? Evo, radio javlja da su ga partizani kidnapirali i odveli k sebi Skoro sam u nesvijest pala! Ostala sam sva u šoku, kao da mi je netko nož u srce zabio. Da mi je rekao da odlazi, spremila bih mu odjeću i ostale potrepštine. Tek nakon dvadeset dana mogla sam mu poslati paket s rubljem. Međutim taj su mu paket okrali te je dobio samo četvrtinu od onoga što sam poslala kako mi je javio mnogo kasnije. On je otišao na prijevaru. Poslije sam mu preko Marinkovića slala pakete, a on me je od vremena do vremena preko poruka umirivao kako se ne trebam ništa brinuti, kako je on na sigurnom, da se Tito za njega brine itd.' Tim je riječima gospođa Irma opisala Nazorov 'odlazak', tj. njegovu otmicu. Marinkovića su veoma brzo nakon Nazorove otmice vlasti NDH otkrile, uhitile i strijeljale. Kad su došli na vlast, partizani su ga proglasili 'narodnim herojem'.«komentirajući taj Nazorov prisilni odlazak u partizane, tj. njegovu otmicu, dr. Mihanović kaže:»naravno, partizanskim komunistima trebalo je jedno takvo ime da njihov pokret zadobije simpatije u narodu. Osim toga, godine partizanski pokret, a i sami partizani još nisu bili ono što će kasnije postati, kada su daljnjim pojačanjem represivnoga sustava, brojnim ubojstvima, pokoljima i progonima pokazali svoje pravo lice i pravu narav svoga tzv. oslobodilačkoga pokreta, a posebice kad su silom osvojili vlast. Premda se opirao na sve moguće načine nakon što su ga na prijevaru kidnapirali, Nazoru nije preostalo drugo nego se pomiriti sa sudbinom. Shvatio je da mu nema druge nego se prilagoditi situaciji. Svaki otpor tada mogao je biti za njega katastrofalan.«umjesto crkvenoga vojni sprovod Upitan što je bilo s Nazorovom bolešću i smrću te njegovim pogrebom, dr. Mihanović je nastavio:»u nastavku razgovora s gospođom Irmom spomenuo sam i Nazorov sprovod. Neupadljivo sam pitao kako je to bilo kad je umro. 84 STAŠEVICA

87 A gospođa Irma je nastavila svoje pripovijedanje: 'A što se tiče njegova sprovoda, to Vam je bilo ovako. Naš je obiteljski dogovor bio da kad moj brat umre, sprovod će mu voditi mons. Rittig. O tome smo ozbiljno razgovarali s Rittigom kad nas je dolazio posjećivati. I da bi sprovodni obredi bili u crkvi sv. Marka. To je bila izričita želja moga brata. Rittig je bio u boljem zdravstvenom stanju od moga brata. No, nažalost, dogodilo se drukčije. Kad su mi javili da je brat u bolnici umro, mislila sam da će odmah doći monsinjor Rittig da se dogovorimo za sprovod. Međutim on se nije pojavljivao. Umjesto njega došla su dva čovjeka u civilu i rekla mi: Znate, drugarice Irma, sprovod vašega brata bit će državni i vi s time nemate ništa. Mi ćemo sve organizirati. Rekla sam im da smo se mi u obitelji drukčije dogovorili i da je njegova želja bila da ima crkveni sprovod i da ga predvodi mons. Rittig. No oni se nisu na to obazirali. I što sam ja sama mogla napraviti ništa! Bila sam sva u magli. Kasnije su mi rekli da me je brat tražio u bolnici, ali mi nisu dopustili da dođem.' Pripovijedanje o smrti svoga brata gospođa Irma završila je ovim potresnim i istinitim riječima, koje sam dobro zapamtio: 'Eto, moj Mihanoviću, ne samo da su mi ga oteli živoga, nego su mi ga oteli i mrtvoga!' O cijelom tom razgovoru i njegovu sadržaju odmah sam idućih dana izvijestio mons. Rittiga. U razgovoru mi je on, sa svoje strane, iznio negodovanje zbog načina kako su Nazora sahranili, kako su ga vozali na vojnom lafetu itd. A on nije bio vojna osoba i sigurno je da ne bi prihvatio onakav način sprovoda. Ali komunistima je trebala još i završna manipulacija Nazorom pa su nažalost i od njegove smrti i pogreba napravili paradu i bacanje prašine u oči narodu.«sumnja da je Nazor umro od trovanja Na tvrdnju da postoje ozbiljne sumnje je li Nazor umro prirodnom smrću dr. Mihanović kaže:»nazorova smrt izaziva nedoumice i ostavlja otvorena pitanja. Dobio je grčeve u trbuhu pa je bio prevezen u bolnicu i ostao u bolnici do smrti. Ono što najviše izaziva sumnju jest činjenica da ni njegovoj rođenoj sestri gospođi Irmi nisu dopustili da ga dođe posjetiti, pa je po- STAŠEVICA Vladimir Nazor čela ozbiljno sumnjati je li njezin brat normalno završio svoj život. Prije već dosta vremena susreo sam jednu časnu sestru s Vrhovca, koja je tada još radila u bolnici u kojoj je Nazor bio prije smrti hospitaliziran. Ona mi je u povjerenju rekla: 'Pred zasebnom sobom gdje je Nazor bolovao stajao je stražar i nikoga nije puštao unutra. Ja sam prolazila pokraj sobe i čula sam kako Nazor iz sobe viče: Dovedite mi sestru! Ali se, nažalost, nitko nije obazirao na njegove vapaje, dapače stražar bi zapriječio svakoga tko bi pokušao ući.' I sad se čovjek pita: postupa li se tako s bolesnikom prije smrti, i to još s takvim bolesnikom, koji je svojim književnim stvaralaštvom zadužio hrvatski narod i njegovu kulturu?! Tako su komunisti svojim brojnim poratnim zločinima dodali i ovaj s Nazorom i njegovom smrću. Kad su ga dobro iskoristili i kad im više nije bio potreban, a počeo im možda i smetati, trebalo ga je ukloniti! Ne zna se od čega je dobio grčeve. Postoji sasvim ozbiljna sumnja da je Nazor umro od trovanja. Sa suvremenom medicinskom ekspertizom to bi se danas lako moglo dokazati kad bi se uzorak od njegovih posmrtnih ostataka dao na analizu.«85

88 Grob Vladimira i Nazora»Dodijeliše mi čast, ali ne i vlast!«upitan ima li podataka o tome kako se Nazor odnosio prema komunističkim vlastima, dr. Mihanović je odgovorio:»ima još dosta zani- Svjedočanstvo - Partizani gdje bi došli, prisilno bi mobilizirali sve muško od 16 do 60 godina i bacili bi ih u prve borbene redove. Tko ne bi pao u borbi, toga bi komunistički komesari likvidirali metkom u zatiljak.»likvidirati«je bila omiljena riječ»oslobodioca«. Mnogima je tako mobiliziranima uspjelo predati se hrvatskim jedinicama. Sa stotinama takvih sam razgovarao u Mostaru. Pričali su mi o strahotama koje su proživjeli. Hrvate se nastoji istrijebiti. Većina tih ljudi bili su s područja Dubrovnik-Split i Stolac- Sinj, područja na kojima sam prije djelovao. Mnoge sam osobno poznavao. Sjećam se jednog dirljivog susreta između oca i sina. Sin, Ivan Mandarić, borio se je u hrvatskim jedinicama, a otac mu, Nikola, bio je prisilno mobiliziran od partizana. U jednoj akciji kod Kočerina, gdje su hrvatski odredi jurišali na partizanske pozicije, zarobio je Ivan među ostalima i svoga vlastitog oca. Ovakvi slučajevi nisu bili osamljeni. Ivo Rojnica, Susreti i doživljaji, knjiga I, , Zagreb, str mljivih detalja o Nazorovim privatnim izjavama o komunističkom režimu nakon što se po završetku rata vratio u Zagreb i kad su ga postavili za predsjednika Hrvatskoga sabora. Pripovijedao mi je isusovac p. Stjepan Šimeta koji je, budući da je i sam pisao pjesme, prijateljevao s Nazorom još prije Drugoga svjetskoga rata. Nakon završetka rata susreo je Nazora na Trgu bana Jelačića pa su se srdačno pozdravili i izmijenili nekoliko prijateljskih riječi. Nazor ga je tada povukao malko na stranu i rekao mu potiho, da ga nitko nije mogao čuti: 'E, moj padre, nismo se mi za ovo borili!' U svome rukopisnom dnevniku Večernje bilješke iz godine Nazor donosi ovaj zapis: 'Doduše, dodijeliše mi čast, ali ne i vlast!' Dolaskom komunista na vlast godine brojni hrvatski književnici bili su progonjeni, osuđivani na zatvor, na šutnju, na gubitak građanskih prava itd. Među njima je teško stradao i Milan Begović. Oduzeli su mu sve, nije imao od čega živjeti. Njegova supruga Danica pošla je Nazoru da intervenira kod vlasti da ga prestanu diskriminirati. Nazor ju je primio, poveo u pokrajnu sobu, jer je znao da ga prisluškuju, i rekao joj: 'Došlo je naređenje od Tita preko Bakarića da za svakoga za koga bi se interveniralo ne samo da se ne će ništa postići, nego će biti bez milosti još strože kažnjen.' Begovićevoj supruzi Danici to je Nazor priopćio kao razlog da nije intervenirao za svoga školskoga druga i prijatelja Milana, jer se bojao takve neumoljive i okrutne odmazde. S tim u svezi dodajem i ovo. Isto kao i Nazoru, komunisti su i Miroslavu Krleži dolazili tijekom rata i nagovarali ga da im se pridruži, da prijeđe u partizane. Krleža se uglavnom izvlačio zbog vlastita narušenoga zdravlja, da je bolestan, da su mu potrebni lijekovi itd. Na toj osnovi ga je štitio liječnik dr. Đuro Vranešić, koji bi ga povremeno smjestio u vlastiti sanatorij. Kad su partizani došli u Zagreb, dr. Vranešić je uhićen i osuđen na smrt. Nakon što je Krleža poduzeo korake da intervenira kod Tita u Beogradu, dr. Vranešića su u Zagrebu strijeljali.«božidar Nagy Glas Koncila, Uskrs 2014., broj 16, str STAŠEVICA

89 Kazivanje J oze Marevi Jeli, 4. travnja SVETI BARTULE Sveti prisvitli Bartule. Kud ćeš ti sveti prisvitli Bartule, Idem sa zemlje na nebo Kazat Bogu muke moje. Vrati se sveti i prisvitli Bartule. Koga si htio, toga si srio. Dat ću ti više nego jednome svecu, Di se bude tvoje ime spominjat, Niti će mora morit Niti će vištica lova lovit. Ni u vodi utapa, Ni u gori ulome Nit će ženska glava Mrtvo čedo rodit. Amen. BOŽJI PIVCI PIVAŠE Božji pivci pivaše, Božju majku buđaše. Ustaj divo Marijo, Eto dota Židova Proklet majka sinova; Tvoga Sina uteše, Na križ ga raspeše. Slavnu krunu skinuše, Trnovu nataknuše. Dokle trnova dopiraše Slavno krvce tečijaše, Slavno cviće cvitijaše. Bog posla dva anđela, Božjega arhanđela, Da pokupi slavno krvce Da poberu slavno cviće Da iznesu na nebesa, Nebesa se otvoriše; Anđeli se pokloniše. Da Bog višnji govoraše. Koja bi se duša našla Ovu molu govorila Jutri na ustajanje Večer na liganje, Tri bi duše saranio Svoju, očevu i majčinu. Amen ANĐELE GABRIJELE Anđele Gabrijele, Siđi dolje niz miljele Di no dvori, da bi dvori Di no Diva Sina rodi Kako će mu ime biti. Ime će mu Isus biti, Nama će ga malo biti. Svega svita Stvoritelja Naše duše Spasitelja. Spasi Bože duše naše, Ko i sveto tilo vaše. Amen. PODNE Sveto slavno podne zvoni, Divica se Sinu moli Prosti Sinko grije puku, Za veliku svoju muku. Prosti Sinko, prosti diko, Za majčino bilo mliko. VELIKI PETAK Čista krvi gorki boli, Jer je Isus za nas proli: Iz onoga svoga tila, Dino nema uda tila. O Marijo mati moja, Što to radiš do ti dobi, Kalan karmen iz nevolje, Ne dajte me u grij proklet, Jer je Isus za nas propet. Isus s križa progovara: Koja bi se duša našla Ovu molu govorila, Na blag danak Velik Petak Sa pedeset i pet puta, Oj putniče radosniče Ispovjedajte, pokajajte Gospa će te dovoditi U milost i radost Di će duša počivati Tilo pribivati Po sve vike vikov Amen. STAŠEVICA 87

90 Kako je nastala današnja Staševica? Iako se masovno preseljavanje stanovništva Pasičine i Briste u današnju Staševicu, zatim u naselja Crpala i Spilice, dogodilo šezdesetih godina 20. stoljeća, ono je započeto ranije. Godine u Staševici, koja se tada vodila kao zaselak naselja Pasičina i Brista, živi 16 stanovnika, a tridesetak godina kasnije (1910.) stanovništvo je udvostručeno (34 duše). Godine gradi se pučka škola u Staševici a ne u Pasičini ili Bristi, što svjedoči o okrenutosti stanovništva tih predjela prema Jezeru. Naime, u okruženju masiva planina Biokova-Rilića, Matokita, Milišića, Šubira, Maljevice, Presla, Sirča i Rukavca, na nadmorskoj visini od 228 do 900 metara, nastalo je krško Vrgorskoneretvansko jezero, koje je po svojoj površini od pedesetak kilometara četvornih (tolika je površina i Buškog blata u općinama Tomislavgrad i Livno), spada u skupinu većih krških jezera. Dubina je jezera bila i do dvadeset metara, a nalazilo se na stotinjak metara nadmorske visine. Na rubovima Jezera rasla je konopljika kapina, tvrdo i kalorično drvo, koje je služilo za ogrjev, a mladice mu se rabile za izradu svih vrsta i tipova košaračkih proizvoda. Jezerska je voda bila uporabljiva za piće, a u njoj su bila staništa jezerskog ugora, sličan jegulji, plotice, gobice i makalja. Godine dogodio se ključni događaj za cijelo Pojezerje, ali i za nastanak i budućnost današnje Staševice: probijen je tunel Maričevac, a kasnijom izgradnjom vodoprivrednih objekata i obavljanjem melioracijskih radova ( ). Jezero je isušeno i pretvoreno je u plodno polje Jezero sa 2860 hektara obradiva tla. Bez obzira što je zemljište opterećeno vapnencem i siromašno nekim drugim mineralima, uz primjenu suvremenih agrotehničkih mjera dobro uspijeva vinova loza, smokve, krumpir, žitarice i krmne biljke. Najzaslužniji pojedinac za preporod ovog područja bio je župnik fra Ante Gnječ ( ), koje je istodobno bio i predsjednik Vodne zajednice Jezero. Već šezdesetih godina 20. stoljeća zbiva se masovno preseljavanje iz brdskih sela i zaselaka, kao što su Pasičina i Brista, pri čemu nastaju nova naselja Staševica, Crpala i Spilice. Tako primjerice Pasičina je godine imala 109 stanovnika, a deset godina kasnije (1971.) samo sedam duša, u zaseoku Trnova živjele su tada dvije osobe, a zaselak Polutine bile su posve iseljen. Na drugoj pak strani Staševica, u kojoj su godine živjele 34 duše, godine imala je 506 stanovnika, a Crpala i Spilice 108. Župa Staševica imala je godine 178 obitelji s 1012 duša, a godine godine, kad je iseljavanje i smanjenje natalieta počelo činiti svoje, brojke su nešto manje: 160 obitelji i 960 duša. Kako se ta tri nova naselja (Staševica, Crpala i Spilice) nalaze u neposrednoj blizini, smještena s obje strane asfaltne ceste Ploče- Vrgorac uz rubni dio polja Jezero, ona su već postala jedinstvena aglomeracija Staševica, u kojoj je popis stanovništva Hrvatske godine zatekao 244 kućanstva i 918 stanovnika. Na drugoj pak strani Pasičina i Brista više nemaju ni status naselja, a kako bi imali kad su gotovo bez ijednog stanovnika. Sve pridonijelo da je godine župnik napustio staru kuću u Pasičini i preselio se u Staševicu, gdje je godine sagrađena nova župna kuća prema nacrtu arhitekta Ante Baraća. Godine Staševica je dobila i novo groblje, desetak godina kasnije (1979.) izgrađena je i blagoslovljena nova crkva Svetog Staša, kojemu Staševica duguje svoj naziv. Vjerojatno je nekoć, prije prodora Turaka tu bila crkva posvećena Svetom Stašu, jednom od solinskih mučenika. Ante Ivanković 88 STAŠEVICA

91 Ugledni Akademijin rječnik za imenicu šunje navodi značenje čovjek slabe pameti, nemoćna i slaba tijela. 1 P. Šimunović prezime Šunjić dovodi u vezu s pridjevom šunj(av) turskog postanja, a znači»budalasta, slabuhna čovjeka«. 2 Ipak se čini da šunje u govoru Neretve i zapadne Hercegovine označava osobu koja je šunjava, šunjasta, našunjena, dakle mrzovoljna lica i još mrzovoljnijeg raspoloženja, koje je i jedna od trajnih oznaka njezina značaja. Prema popisu stanovništva iz godine u Hrvatskoj žive 893 stanovnika s prezimenom Šunjić, koje je po učestalosti 687. hrvatsko prezime. Na dalmatinskom području žive tri četvrtine svih hrvatskih Šunjića (198 obitelji, 685 duša): Staševica (18 obitelji, 80 duša), Benkovac (1,5), Brela (1,3), Brist pokraj Gradca (1,4), Čilipi (1,3), Donje Ogorje pokraj Muća, Donji Muć, Kučište na Pelješcu i Veliki Prolog pokraj Vrgorca po jedna osoba (1, 1), Gizdavac pokraj Muća (13, 37), Kaštela (9, 27), Komarna pokraj Slivna (1, 2), Makarska (1,4), Metković (11, 42), Opuzen (1, 3), Peručko Blato (1, 5), Ploče (14, 35), Podaca pokraj Gradca (1, 3), Podgora (1, 3), Prkos pokraj Škabrnje (2, 11), Rogotin (60, 205), 1 Rječnik hrvatskog ili srpskog jezika, JAZU Zagreb, knjiga XVII, str P. Šimunović, op. cit., str NAŠA PREZIMENA NAŠA PREZIMENA ŠUNJIĆ Split (48, 145), Stobreč (2, 9), Supetar (2, 9), Trogir (2, 7), Trpanj na Pelješcu (1, 5), Zadar (1, 4). Šunjići su starinom iz Raške Gore poviše Mostara. Biskup je fra Pavo Dragićević u svom popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika 1741./1742. godine zabilježio: u Raškoj Gori tri obitelji s prezimenom Šunjić: Andrijina s osam, Grgina sa šest i Petrova s četiri člana obitelji; u Dobrošinu pokraj Uskoplja (Gornji Vakuf) obitelji dvojice imenjaka Grga Šunjića s pet odnosno šest članova u obitelji; u Bučićima pokraj Travnika: obitelji Mate Šunjića s 14 i Ilije Šunjića sa sedam članova; 3 U popisu biskupa fra Marijana Bogdanovića iz godine Šunjići su upisani: u Raškoj Gori Grgo Šunjić sa sedam i Luka Šunjić Matić s devet članova u obitelji; u Uzdolu, župa Rama, Martin Šunjić sa 21-članom obiteljskom zadrugom; u Grabu pokraj Ljubuškog četveročlana obitelj Luke Šunjića; u Dobrošinu: Grgo sa sedam, Ivan sa šest i Stipan s tri člana obitelji; u Bučićima: Ivan s pet i Jozo s tri člana obitelji; u Kreševu Mijo Šunjić s četveročlanom obitelji. 4 Od Šunjića iz Raške Gore nastali su: Prge i Antunovići, koji danas žive u Bijelom Polju i Jošanici pokraj Mostara. Godine nakon oslobođenja Vrgorske krajine i Neretve od Turaka i dio 3 D. Mandić, op. cit., str. 93., 32. i Isto, str. 123., 150., 116., 146. i 160. STAŠEVICA 89

92 Šunjića prelazi na oslobođeni, tada mletački teritorij, nastanjujući se na području od Vrgorca do Rogotina pokraj Ploča. U novoj neretvanskoj jpostojbini Šunjići se pojavljuju: u mletačkom zemljišniku iz godine upisano je da je Mijo Šunjić od venecijanskih vlasti dobio zemlje u selu Brista, u dolini Podvornica i u Dubokoj pokraj Brista; u zemljišniku iz godine zabilježene su u selu Ruišću (danas vjerojatno Rujnica) tri obitelji s prezimenom Šunjić (u izvorniku Sunich): Mijina s devet i dvojice imenjaka Marka sa šest odnosno sedam duša. 5 U Stanju duša stare župe Podjezerje od 1. ožujka godine u selu Brista navedene su tri Šunjića obitelji: U KUĆI MARKA ŠUNJIĆA žive 14-godišnji domaćin Marko i njegova 58-godišnja majka udovica Margarita; U KUĆI MIJE ŠUNJIĆA uz 54-godišnjeg domaćina prebivaju: Ivana, Mijina supruga (48), Ivan, njihov sin (28), Marijan, njihov sin (24), Ante, njihov sin (19), Jure, njihov sin (8), Petronila, njihova kći (17), Mate, njihov sin (6), Margarita, njihova kći (1). U KUĆI STIPANA ŠUNJIĆA uz 61-godišnjeg domaćina žive još: Božena, Stipanova supruga, Tadija, njihov sin (31), Ivana, Tadijina supruga (30), Ante, njihov sin (5), Grgo, njihov sin (2), Mate, Stipanov sin (23), Magdalena, Stipanova kći (18). 6 U Stanju duša stare župe Pasičina-Brista od 31. listopada godine upisano je šest Šunjića obitelji s ukupno 28 duša: 5 M. Glibota, op. cit., str i Nadbiskupski arhiv Split, Matice, signatura M: 67, fol obitelj Jakova Šunjića (pet članova), obitelj Mare Šunjića (7), Paško Šunjić (samac), obitelj Ilije Šunjića (9), obitelj Jure Šunjića (4), obitelj udovice Ivane Šunjić (2). 7 U austrijskom zemljišniku iz godine za naselje Pasičina zabilježene su četiri obitelji tog roda, kojih su domaćini bili: Ivan Šunjić, Jure Šunjić, Petar Šunjić, Tadija Šunjić. 8 U popisu stanovništva Hrvatske iz godine Šunjići su na neretvanskom području zabilježeni: u Metkoviću (četiri obitelji, 16 duša), u Rogotinu (29, samac), u Rončevićima pokraj Metkovića (1, 2), u Šunjićima pokraj Metkovića (6, 37), u Zapadnoj Plini (1, 6 + dvojica samaca). Na području današnje općine Muć Šunjići su zabilježeni u austrijskom zemljišniku iz godine, u kojem je u selu Gizdavcu navedeno pet Šunjića obitelji: Andrijina, Antina, Ivanova, Jakovljeva i Jozina; popis stanovništva Hrvatske godine zatekao je u Gizdavcu 10 obitelji s prezimenom Šunjić. 9 U Gizdavac su Šunjići doselili iz istočnog dijela Cetinske krajine, iz banderije harambaše Matija Omrčena, čije su obitelji nastanjene u Udovičiću i Ovrlji (danas općina Otok na Cetini), a jedna od njih, obitelj Anđelka Šunjića, zabilježena je u Alberghettijevu zemljišniku ( ). 10 U popisu vjernika Splitske nadbiskupije nadbiskup Ivan Krstitelj Laghi zatekao je 7 Isto, signatura M: Državni arhiv u Splitu, Austrijski zemljišnik iz godine, katastarska općina Pasičina. 9 M. Matas, op. cit., str Državni arhiv u Zadru, Katastri Dalmacije u 18. stoljeću, Alberghettijev katastar, banderija harambaše Matija Omrčena, naselja Udovičić, Ovrlja pokraj Sinja. 90 STAŠEVICA

93 1725. godine u Dugopolju pokraj Splita tročlanu obitelj udovice Anice Šunjić Sa svoje starine u Raškoj Gori poviše Mostara Šunjići su se raselili diljem Hercegovine, pa su krajem 19. stoljeća zabilježeni u: Mostaru, Rodoču, Bijelom Polju, Raštanima, Vojnu, Gnojnicama i Miljkovićima pokraj Mostara, Rami, Gnjilištu pokraj Čapljine, Planinici i Špiljanima pokraj Konjica. Na konjičko područje doselili su: u selo Crni Vrh oko godine Mijo, sin Nikole Šunjića iz Raške Gore, u Špiljane oko godine iz Raške Gore stigao je Nikola, sin Grge Šunjića P. S. U listu župe Svetog Staša u Staševici (godina IV., Božić 2009., br. 1-4, str. 65) zabilježeno je da je župnika fra Vinka Prlića posjetio arhitekt Jure Šunjić pokojnog Mile i «donio svoje zapise o dolasku Šunjića iz Fojnice na Bristu, kako je njemu pripovijedao njegov djed, a djed čuo od svojega djeda». Teško povjerovati u ovu tvrdnju, jer Šunjića u Fojnici može biti najranije iza godine, dok su Šunjići u Bristi sigurno nazočni najkasnije godine, kada su dobili zemlju prema venecijanskom zemljišniku iz te godine. Na neretvanskovrgorskom području Šunjići su vjerojatno još i od ranije, od godine, kada je taj kraj oslobođen od Turaka. Doduše ne treba isključiti da je Šunjić doselio u Bristu stotinjak godina kasnije, dakle krajem 18 i početkom 19. stoljeća i da vjerojatno nema krvnih veza sa zatečenim Šunjićima, koji su starinom iz Raške Gore poviše Mostara. Ante Ivanković 11 B. Zelić Bućan, op. cit., str N. Mandić, Podrijetlo hrvatskih starosjedilačkih rodova u Konjicu i okolici, Mostar-Konjic 2000., str BARANOVAC U DUŠI Visoko, u vrleti planine Zlatni pejzaž, Pasika i njive; Ponosim se tim! Na Pasiki kamen sivi Crkvu Svetog Ante grli. Okružena duhom mira Ona dvòrī. Tu obrede slavili su preci moji, Slavili su obred stari, Pa i meni ljubav dali. Sine, sine Gle visine! Svod nebeski nosi ime Dida, babe, Pradidova. Zemlja ova! Zato čuvaj, običaje gaji Ljubav svoju potomcima daji. Neka blago duhom steknu Neka djedi hvala reknu. Neka cvjeta ljubav vaša U Baranovcu, Župi Svetog Staša! Petar Kežić, Opuzen POLETILA SVETA TICA Poletila sveta tica, Iz Betlema sveta mista, Iznosila sveto mliko Di je sveto mliko pokapalo, Kamenje se raspadalo. Raspa se urok mali, Raspa se urok veli, Dva oka urekla, Tri sveta odrekla Skinulo snas sve ude stvari. Amen. Kazala Jòza Marević Jelić, 4 travnja STAŠEVICA 91

94 Pozvali su CNN da snimi događaj Hrvatski mediji i mnoge udruge čiji je rad ponajprije orijentiran na nagrizanje temelja naše države zgražaju se nad hrvatskim biskupima koji su iskazali poštovanje prema Dariju Kordiću. Mržnja pojedinih medija i udruga prema Katoličkoj Crkvi je beskrajna. Dario Kordić u rodnoj Busovači Dario Kordić potpuno je nevin osuđen jer nije htio po engleskom nalogu lažno svjedočiti protiv predsjednika Tuđmana, ministra Šuška i generala Bobetka. Razgovarao sam službeno, kao pripadnik obavještajne zajednice s mnogim Bošnjacima, muslimanske vjeroispovijesti, koji su samoinicijativno dali vlastoručne pisane izjave, koje su vlastoručno potpisali, a koje su glasile:»ja,.., sin., r, u BiH, izjavljujem pod punom materijalnom i kaznenom odgovornošću da su u Ahmićima zločin počinili engleski vojnici, koji su bili u sastavu UNPROFOR-a, a koji su se preobukli u odore HVO-a i nakon počinjenog zločina obukli odore UNPROFOR-a i pozvali CNN da snimi događaj. Egzekucijom je zapovijedao pukovnik Collins (isti onaj koji je svjedočio u Haagu). Englezima je taj masakr planirala i platila Armija BiH.«Bilo je više takvih izjava, ali određeni segmenti vlasti u Hrvatskoj te su izjave ostavili negdje u arhivu ili ih uništili, a nisu ih provjerili i prezentirali na sudu u Haagu, za obranu Darija Kordića. Može odvjetnik Nobilo ili bilo tko drugi pričati što hoće, ali ja sam svjedok tih razgovora, ja sam vodio razgovore s tim svjedocima, koji nikada nisu bili pozvani da svjedoče u Haagu. Svi koji govore protiv Kordića pripadaju onima u Hrvatskoj koji tvrde da sve znaju, a pojma nemaju. Poznato je tko je sve radio tada u obavještajnom sustavu RH i tko je zapovijedao, tko je sve mogao pomoći Dariju Kordiću, ali nisu htjeli, jer mrze Hrvatsku i žele oživjeti nekadašnju Jugoslaviju. Žalosno je i porazno za RH da su mnoge istine o događajima presudnim za Hrvatsku bile poznate, ali su zataškane i sada istina je laž, a laž je istina. Sada su ti isti Englezi strateški partneri Hrvatske po izboru ove vlasti, ali ne i po izboru hrvatskoga naroda. Hrvatski narod je stvorio svoju državu, krvavo ju je obranio i samo on ima pravo birati strateškoga partnera i veličati svoje heroje. Zoran Kotnik, G. Koncila, 6. VII. 14., str STAŠEVICA

95 U utorak 7. siječnja 2014., u 62. godini života, u 43. godini redovništva i u 35. godini svećeništva, preminuo je fra Petar Rastočić, svećenik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja. Rođen je 1. prosinca u Novim Selima kraj Metkovića. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu i Metkoviću, klasičnu gimnaziju u Sinju, a filozofsko-teološki studij pohađao je na Visokoj bogosloviji u Makarskoj i na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje je i diplomirao. U franjevački novicijat stupio je 5. srpnja na Visovcu. Doživotne zavjete položio je 4. listopada u Makarskoj. Red đakonata primio je u Sinju 2. srpnja 1978, a za svećenika je zaređen 1. srpnja u Otoku kraj Sinja. Mladu misu proslavio je u Metkoviću 22. srpnja iste godine. Kao mladi svećenik najprije je obnašao službu župnoga vikara u župi Gospe Sinjske u Sinju ( ) i u župi sv. Frane u Imotskom ( ). Zatim je kao župnik djelovao u različitim župama koje su povjerene Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja: u župi sv. Staša u Staševici ( ), u župi Uznesenja Marijina u Plini-Stablini kraj Zločinci milioneri: U prilog iznalaženja istine evo rang liste zločinaca»milionera«u zločinima u dvadesetom stoljeću, koju je sastavio i objavio ugledni Njemački Bild. 1. Mao ce Tung 50 miliona (žrtava komunizma u Kini), 2. Staljin 40 miliona (žrtava komunizma u Rusiji), 3. Hitler 20 miliona (nacizam, Njemačka), 4. Čang kaj Šek 20 miliona (nacionalizam, Kina), 5. Lenjin 4 miliona (komunizam, Rusija), 6. Tojo Hideki 3 miliona (agresivni imperijalizam, Japan), 7. Pol Pot 2 miliona (komunizam, Kambodža), 8. Mengistu 2 miliona (etiopski marksist), 9. Jahija Kan 1 milion (Pakistan) i, 10. Josip Broz Tito 1 milion, Jugoslavija. Naši pokojnici Fra Petar Rastočić Ploča ( ), u župi sv. Jeronima na Meterizama u Šibeniku ( ), u župi sv. Martina u Lećevici i istodobno u župi sv. Jurja u Radošiću ( ), u župi Svetoga križa u Živogošću kao župnik i gvardijan ( ) i istodobno u župi sv. Jurja u Drašnicama i u župi Gospe od ružarija u Igranima kraj Živogošća (2012. do smrti). Uz pastoralnu djelatnost bavio se pisanjem i skladanjem crkvenih popjevaka, a objavio je i dvije zbirke pjesama:»more mira«, Matica hrvatska, Split 1994., i»povedi me na Goru«, Matica hrvatska, Šibenik Četiri njegove pjesme (»Vrč«,»Kruna«,»Rubac«i»Ne traži više«) uvrštene su u antologiju duhovne poezije»krist u hrvatskom pjesništvu«, Verbum, Split U samostanskoj crkvi Uznesenja Marijina u Makarskoj, u četvrtak 9. siječnja misu zadušnicu predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Na kraju mise provincijal fra Joško Kodžoman iznio je pokojnikov životni tijek. Nakon mise sprovodni obred obavio je gvardijan fra Ante Čovo. Pokopan je u samostansku grobnicu na mjesnom groblju Svetoga križa u Makarskoj. (ABEPERIŠA) U ovom je zadnjem milionu iz Jugoslavije i 663 žrtve: svećenika, redovnika bogoslova i sjemeništaraca od hrvatskog naroda (neki su od njih na Daksi). Na ovom Njemačkom popisu»milionera«nema ni Pavelića ni ustaša iako je suvremenik ovih zločinaca. Nijemci se nisu ustručavali objaviti Hitlerove žrtve, a zašto bi se mi ustručavali priznati Titove žrtve. Kad pišete svoje kacigarije trebali bi ste i o ovom svemu voditi računa. B. Maslać, Glas Grada Dubrovnik, 19. rujna 2014., str. 3. STAŠEVICA 93

96 Naši pokojnici Fra Vjeko Vrčić srijedu 9. srpnja u 101. U godini života, 83. redovništva i 77. godini svećeništva, okrijepljen sakramentima, preminuo je o. Vjeko Vrčić, svećenik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja. Rođen je 28. veljače u Imotskom od otca Luje i majke Ane. Osnovno školovanje završio je u rodnom mjestu, klasičnu gimnaziju u Sinju, a filozofski i teološki studij u Sinju i Makarskoj. U franjevački red stupio je u Zaostrogu, a vječne zavjete položio je u Makarskoj. Za svećenika je zaređen u Splitu. Nakon ređenja i mlade mise šest godina vršio je odgojne i obrazovne službe, službu prefekta u franjevačkom sjemeništu i profesora na franjevačkoj gimnaziji u Sinju. Zatim se opredijelio za župni pastoral i djelovao u župi sv. Ilije u Metkoviću do 1958., zatim godinu dana u župi Gospe Karmelske u Runovićima i dvije godine istodobno u župi Gospe od Ružarija u Igranima i u župi sv. Jure u Drašnicama. Godine imenovan je gvardijanom u samostanu sv. Franje i župnikom istoimene župe u Imotskom. Nakon šest godina preuzima župu Navještenja Marijina u Vrgorcu. Nakon pastoralnoga vijeka od 37 godina vratio se u Imotski i u samostanu sv. Franje provodio umirovljeničke dane. O. Vrčić bio je skroman franjevac i jednostavan svećenik, koji se osobito isticao u književničkoj djelatnosti, objavivši najmanje 18 naslova knjiga povijesne, putopisne, prozne i pjesničke tematike. U samostanskoj i župnoj crkvi sv. Franje Asiškoga u Imotskom u petak 11. srpnja misu zadušnicu predvodio je provincijal Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja o. Joško Kodžoman, a splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić poslao je sažalnicu, koju je pročitao generalni vikar don Miroslav Vidović. U ime samostanske obitelji govorio je gvardijan o. Kristijan Stipanović koji je predvodio sprovodni obred na mjesnom groblju Gospe od Anđela u Imotskom. (ABEPERIŠA) GDJE ĆEŠ DANAS VJERE NAĆI Gdje ćeš danas vjere naći? Neg u siromahu koji vapi Providnost da mu dade Što za život neimade. Gdje ćeš danas vjere naći? Neg u bogatoga koji vapi Koga može usrećiti Blagoslov zadobiti. U tom krugu vjera živi Od prapočela sve do nas I kad primaš i kad daješ Stvoritelju sve u čast! A. V. 94 STAŠEVICA

97 Otvoreni smo životu Rafael Dropulić, sedmo dijete 33-godišnje majke Anđele i 35-godišnjega otca Nediljka, kršten je u Župi sv. Staša u Staševici u nedjelju 27. srpnja. Rafaela je krstio mjesni župnik o. Vinko Prlić na poldanjoj misi, a izaslanik nadbiskupa Marina Barišića bio je tučepski župnik i definitor franjevačke Provincije Presvetoga Otkupitelja fra Nediljko Šabić, koji je nakon krštenja uručio nadbiskupov dar. nicima, uz dječju igru, majka Anđela zapošljava svako dijete čim prohoda, zapravo svi na neki način pomažu u plasteniku i izvode radova koji su njihovoj starosnoj dobi prihvatljivi. «Otvoreni smo životu i nikad nam nije puno djece, prihvaćamo koliko nam ih Bog dadne, a važno je da su svi zdravi», navodi majka Anđela. Ona ističe da od malih nogu djecu treba odgajati za vrijednosti, a temeljne su Uspomena s krštenja malog Rafaela, sedmog djeteta Nediljka i Anđele Dropulić U obitelji Dropulić sve je poput simfonije, u kojoj svatko daje svoj doprinos, pa tako starija djeca, koji su još pučkoškolci, uče i paze mlađe pod brižnom roditeljskom dirigentskom palicom kršćanskih odgojnih vrijednosti. Uz maloga Rafaela tu su još braća Drago, Jurica i Gabrijel te sestre Vesna, Patricija i Lucija. I na samom krštenju dvojica starije braće su ministrirala, a kako ističu, bit će im radost kad se sva četiri brata skupa okupe oko oltara. Kako se obitelj bavi uzgojem povrća u plaste- STAŠEVICA Bogu se moliti i raditi te pošteno živjeti. Nikad se svoga ne sramiti, a tuđe poštovati. Obitelj Dropulić tradicionalno se bavi uzgojem povrća i voća te živi od rada svojih ruku. U svemu im pomažu djed i baka, Drago i Vesna, koji žive za svu svoju djecu i unučad. I njihova kćer Matilda ima petero djece, a sin Mate dvoje. Svaki novi život im je Božji dar, kojem se raduju, jer kako kažu, obogaćuje njihovu obitelj i donosi novu sreću. GK, 31. VIII , str

98 Ključ demografske obnove staračke Hrvatske 1. Obitelj s jednim djetetom, ako nije u pitanju boelst, siguran je put prema kraju jednog naroda. S ovakvim obiteljima, Hrvati brzinom ekspresnog vlaka jure na groblje izumrlih naroda. 2. U obiteljima s dvoje djece narod također izumire. Dvoje djece ne daje dvoje roditelja nego najviše jednog i pol roditelja. Danas je među mladima toliko bolesnih i neplodnih koji ne mogu rađati djecu. Toliko mladih gine u prometnim nesrećama! Nažalost, danas u Hrvatskoj ima oko 87% obitelji s jednim i dvoje djece. Upravo zbog ovakvih obitelji, Hrvati najviše izumiru. 3. Obitelj s troje djece treba duboko cijeniti i uvažavati. Te su obitelji daleko sretnije nego ove s dvoje djece, ali te obitelji trebaju znati ovo: kod obitelji s troje djece nema izumiranja naroda, ali nema ni napredovanja, a ni demografske obnove. S ovakvom obitelji stojimo na istom. Zadržavamo status quo! Zašto? Zato što u našim hrvatskim prilikama troje djece daje dvoje sigurnih roditelja! Danas u Hrvatskoj ima oko 10% obitelji s troje djece. Istina, s njima Hrvatska neće biti pusta i prazna zemlja, ali nema ni onoga iz Biblije:»napučite zemlju«! 4. Biblijski blagoslov koji je Bog dao našim praroditeljima:»rađajte se i množite i napučite zemlju«, može se odnositi samo i jedino na obitelj s četvero i više djece, a takvih je 2%. Zato je obitelj s četvero djece onaj najplemenitiji ideal za kojim trebaju težiti naši roditelji. Država mora materijalno, a Crkva duhovno i moralno pomoći kako bi se današnja»zwei Kinder«hrvatska obitelj preobrazila u obitelj s četvero djece! 5. One malobrojne obitelji (ima ih oko 1%) koje imaju četero i više djece treba proglasiti najvećim hrvatskim bogatstvom, a država za njih mora donijeti listu svih mogućih povlastica. Don Anto Baković, Rokovnik, NAŠ PUT Na putu života samo se broje Traženja, nalaženja, kroz prste Tvoje. Samaritanac rane blago vije Drugi ne htjedoše dok on se smije. Na putu života koji nas mota Pomno nas vraćajuć na iste staze O isto kamenje spotiče noge Gorko se pitamo kako su mogle; Priskočit, obać, bez milosti, znanja Živit na slipo u magli bez mana. Dok ima ulja i svića će gorit Dok ima grija i mi ćemo molit; Na putu života što Ti nam skroji Pokušaj svaki, daj da se broji! Anđelka Vlahović 96 STAŠEVICA

99 ZNATE LI? Da je 3. ožujka provincijal fra Jerko Lovrić došao incognito u Pasičinu, s Velikog Prologa. Vidio gdje živi fra Jozo. Vratio ga Joko Smrtić na mazgi na Veliki Prolog. Da je gvardijan fra Nikola Radić darovao ciglu za crkvu na Staševici (5. lipnja 1986.); kamen za pod nabavljen u Makarskoj (2. kolovoza 1987.), a klupe za crkvu nabavljene u Zenici za DEM. Da je Grad Ploče odobrio iznos od kn, za nabavku pogrebnih kolica «Karet» za župu Staševica. Da je župnik fra Jozo Smoljo 27. veljače od predsjednika općine Ploče Mate Krstičevića, dobio Stanje duša župe Pasičina, što su državne vlasti oduzele godine. Stanje duša se od godine čuvalo u Malom Prologu, odakle je nezakonito odnešeno u općinu Ploče. To je jedina sačuvana knjiga iz župe, jer su Talijani zapalili župsku kuću 25. srpnja godine. Da je za župnika fra Nediljka Šabića godine uređen prezbiterij crkve sv. Staša. Triptih, sv. Staš, bl. Alojzije Stepinac i Sluga Božji fra Ante Antić, darovala obitelj Stude, Tihe i Joška Mateljak. Okvir za triptih darovao Jure Dropulić sa sinovima Snježanom i Stipom; svjećnjak za vječno svjetlo dar obitelji Mira Rončevića i Igora Kaluže, stalak za tabernakul dar obitelji Katice Marušić r. Mateljak: svjećnjak za svijeće dar obitelji Vlade Gnječa Mićina. Da je nadmorska visina na Izgorjaku 386 m, gdje je bila kapela sv. Roka, čiji se temelji i danas vide. Obišao Boro Bustruc, s njim su bili Lenko Kežić, Željko Mateljak i Tiho Herceg, koji radi na katastru u Pločama. Da je luka Ploče i željeznica pušteni u rad 15. srpnja g. To je dan početka rada luke Ploče za javni promet. STAŠEVICA Da je 28. srpnja godine u Staševici formirana Sportska udruga»sveti Staš«Staševica. Predsjednik Srećko Marević, zamjenik Drago Mateljak, tajnik Stipe Barbir. Da je godine održan referendum za odvajanje RH od SFRJ. Od izišlih na referendum 83,56% za odvajanje je glasovalo 94,17%. Da je 30. svibnja uvedena kuna kao platežno sredstvo u RH. Da je godine fra Jure Vuknić, bio gvardijan u Zaostrogu. Zasadio je vinograd zvan Pasika, te puno maslina. Ostavio je nasljedniku fra Frani Budaliću novac s kojim je izgrađena kuća, gdje je današnji muzej (prije bila blagovaonica). Iznad blagovaonice (danas muzeja) izgrađene su sobe. Da je Ljubomir Plećaš, za župnika fra Stpe Bešlića, nabavio dva vitraja u crkvi Svih svetih na Bristi. Vitraje je radio Željko Bulović iz Ploča. Da je fra Karlo Jurišić prvi put g. za sv. Antu, došao dan ranije (u nedjelju poslije podne) s Matom Cvitanovića zvani «Boso». Išli su preko Grnčenika (16,30 s. do 19,30 s.). Fra Karlo noćio kod Joke Smrtića, a Mate Cvitanović kod Tome Dropulića. Na Pasiki pjevana misa i procesija oko ograde. Na misi 150 vjernika. Jedna žena prodavala trešnje. Ručak u Jure Kužića, i do Gračkih stina ih pratio Mate Kežić. 97

100 DVANAEST GODINA MJEŠTANI CRPALA, SPILICA POTPORU DIJASPORE GRADILI SU Zablistala crkva u Bristoj TEKST I SNIMKE Dekan Biokovskog dekanata Davor Bilan-, pred mnoštvom Prekrasno zdanje, za koje je tekture iz Splita, osam, a visoko 5,5 metara, s deset metara visokim zvonikom. - kronološki je predstavio tijek ta 2. studenoga godine, ševljeni i Stipe, koji su, s, predsjednikom, -, - -, i Zo- - za izgradnju., stopada i za samo 72 dana završeni su zidarski ra postavljeno je zvono teško 270 kilograma na elek-. Zvono posve- Lurdskoj osigurali su mje- - - ponosni jer smo danas Bogu mnoštvom vjernika diljko menu su deseci Jadran-. Na ma je pjevao ba ra. Fra Vinko je uredno po- natore koji su darovali ve- kip svetoga Ivana, kip Gospe - - i njegova zamjenica. - Zdenko - - -, voditelj vicepostulature sa Širokog Brijega. smo danas Bogu darovali cr- vici Mariji. Nakon prvoga gri- - poslao svoga Sina, kojeg je rodila Marija. Stoga, ostanimo vjerni Gospi Lurdskoj. Neka Ona i njezin Sin isprose svima zdravlje tijela i duše re- Slobodna Dalmacija, STAŠEVICA

101 ZGODOPISJE - STAŠEVICA PROSINAC, Ruke dvije Glavnju zagrlile Zima sirup pije Drago Maršić 1. Narodni referendum. Referendumsko pitanje:»jeste li za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i mušakrca?«u našoj župi je rezultat: ZA. 96%. 3. Zornica u 6 sati. Poslije mise molitva Jutarnje, te svi na kavi u župnoj dvorani. - Umro Vinko Grgurinović. 4. Rekolekcija za svećenike u Vepricu. Sprovod Vinku Grgurinoviću u groblju na Novoj Bristi. 5. Radnici»Grivija«radili na brecanju zvona Gospe Lurdske. 6. Sv. Nikola. Djeci dijelili darove u Domu kulture, darove priredio Grad Ploče. - Umrla Ljubica Bradvica ud. Srećka. Živjela u obitelji Ivana Mateljka sa kćerkom. Pokopana u Veljacima 10. prosinca. 8. Bezgrješna. Posebno se slavi kod časnih sestara u Vrgorcu, gdje smo svi svećenici iz dekanata bili na ručku. 9. Ispovijedanje bolesnika u župi. 11. Nazvao me fra Miljenko Stojić-Mića i rekao da danas kopaju na novom groblju u Vrgorcu kosti ubijenih hrvatskih rodoljuba I zamolio me da odem. Otišao sam i bio u 13 sati na groblju. Voditelj radova ispred ministarstva bio je Miro Landeka (otac mu je iz Rastovače) a on živi u Zagrebu. Rodoljube su ubili komunisti-partizani, nakon što su ih doveli iz Ljubuškoga zatvora. - Pepa i Duška Šiljeg prelijevali župnikovo vino. 15. Nedjelja Caritasa. Sutradan poslan prilog na Nadbiskupiju. Dogradonačelnik Poslije mise na Spilicama 26. X g. STAŠEVICA 99

102 Zdenko Mateljak i poduzetnik»jorge«išli na Bristu i dogovorili se za obnovu zida i uređenje crkve. Županija je dala prilog od kuna. 16. Katica i Ljilja Marević kitile u crkvi bor. 17. Firma»Jorge«na Bristu dovezli materijal, i počinju raditi na crkvi. 18. Danas iz tiskare dovezen list»staševica«i zidni kalendar. 19. Vozio sam Dragu Marevića na pregled očiju u Šibenik. 20. Cijeli dan ispovijedanje u sv. Ilije u Metkoviću. Danas betoniran put od kapele do crkve na Bristi. Donatora pronašao Zdenko Mateljak, dogradonačelnik. Danas je puštena u promet autocesta Vrgorac-Karamatići- Ploče. 21. S dogradonačelnikom Zdenkom Mateljak obišao radove na Bristi. Radnici završili zid oko groblja. 22. Ispovijed u našem dekanatu. 23. Ispovijed u župi sv. Ilije u Metkoviću. 24. U 20 sati Dječja ponoćka. Djecu uvježbale Seka u vrtiću, učiteljice Marina i Zlata u školi Puna crkva djece i roditelja. Poslije mise svi na piće u dvoranu. - Umro Mirko Gnječ. 25. Božić Ponoćka u 24 sata, a dnevna sveta misa u 10,30 sati. Na sve tri mise svirao Tomo. 26. Sv. Stjepan, poslije mise blagoslov Gnječa i Crpala odgođen radi velike kiše. 29. Nedjelja. Poslije mise nastavio s blagoslovom obitelji. Danas u 7,54 minute seizmografi Seizmološke službe RH zabilježili jak potres s epicentrom 10 km sjeverozapadno od Ploča. Svijet se uznemirio, posebno oni koji pamte potres iz siječnja godine. - Umrla Kata Gnječ. 30. Na Novoj Bristi sprovod Kati Gnječ, živjela kod kćerke Mirjane u Draževitićima. Poslije sprovoda misa u crkvi sv. Staša. 31. Poslije blagoslova obitelji, misa zahvalnica i Tebe Boga hvalimo. SIJEČANJ, Za nokte zašlo Srce puca od leda Ko sikirom siče 1. Nova godina. Poslije mise sam išao čestitati u samostan Imotski i kod svoje kuće u Soviće. 3. Sveti Roko u Gradcu, zavjetni dan. Imao sam misu i propovijed. 6. Tri kralja, blagoslov vode. U večernjim satima me iz Graza (Austrija) nazvao Dario Kordić. Zahvalio na primljenom župnom listu Staševica. 8. Tvrtka»Jorge«vozio odavde vodu za Bristu, gore nema, kod crkve, čatrnje. Vrši se priprema za bojanje stare crkve Svih Svetih. 9. U Makarskoj sprovod fra Petru Rastočiću. Misu predvodio nadbiskup msgr. Marin Barišić, a u misi je bilo 143 svećenika. 10. S Pepom Šiljeg i bravarom Ivanom Bošnjakom išao na Bristu uzeti mjere za mala vrata. Vrata će darovati Jure Rončević Čogić, koji se vratio iz Australije. Danas je isplaćen Jure Rončević Čogić 100 STAŠEVICA

103 račun za izvođača radova na crkvi, račun platila Dubrovačko-neretvanska županija. Hvala! 11. Električar Siniša Jerković iz Krvavca obišao crkvu Gospe Lurdske na Novoj Bristi radi elektrifikacije (struja, ozvučenje, klima i gromobran). Radovi počinju sutra, a jučer je završeno s radovima na crkvi Svih Svetih na Bristi. 13. Kod časnih sestara Anćela u Dubrovniku naručena crvena misnica, misna košulja i tavaja za oltar. Sve daruje Jurka Gnječ Lazina. 14. Radio Ploče donio vijest da je završena crkva Svih Svetih na Bristi. Obnovu financirala Dubrovačko-neretvanska županija. Jure Rončević Čogić platio vrata na crkvi u visini kuna. 16. Danas su radnici počeli raditi elektrifikaciju na crkvi Gospe Lurdske. S fra Andrijom Nikićem obišao radove na crkvi Gospe Lurdske i obnovljenu crkvu na Bristi. 17. Električari radili na crkvi, postavili gromobran. Radili Nikola Jerković i Joško Matić. 18. Radnici»Jorge«koji su radili na crkvi Svih Svetih počastili radnike. Uz njih su bili Nedo Rebac Šunjić, Zdenko Mateljak, Joško Gnječ, Barbir i župnik. Dogradonačelnik Zdenko Mateljak obećao dati bager za uređenje crkve za Gospu Lurdsku, što se učinilo. Dva električara radili na crkvi Gospe Lurdske. 19. u Zaostrogu imendan fra Mariju Jurišiću. 21. Radilo se na Spilicama. Stavljen veliki reflektor za vanjsku rasvjetu crkve. Reflektor platio Stipe Dropulić Jurin (1.250 kn). Radnike (4) sam počastio ručkom u Joška Gnječa. 25. Dubrovački vjesnik (25. siječnja str. 38) donio članak o obnovi crkve na Bristi pod naslovom: Novčanom donacijom Dubrovačkoneretvanske županije obnovljena crkva Svih Svetih na Bristi. 27. Sprovod Jakovici Kežić (1933.). 29. Dogradonačelnik Zdenko Mateljak javio da bager u utorak i srijedu počinje raditi ugibališta na putu prema Bristi. STAŠEVICA 31. Danas su stavljena vrata na crkvi Svih Svetih (muška). Radnicima pomogli Pepa Šiljeg, Crni Plećaš i Nedo Rončević. Bio je i Jure Rončević Čogić koji je platio vrata kn. Ručkom sve počastila Duška Šiljeg Pepina kod svoje kuće. VELJAČA, Navršilo se Viveri ispod vrata Snig će zarupit. 1. Sprovod Petru Gnječu na Novoj Bristi. Pepa Šiljeg, Crni Plećaš i Nedo Rončević stavljali prag na novim vratima na Bristi. 2. Svijećnica. Dan posvećenog života. Ručak kod časnih sestara u Vrgorcu. 3. U crkvi Gospe Lurdske dogovor o radovima: žbukanje crkve, estriž, sakristija, bojanje crkve, ozvučenje 4. U Metkoviću sam na sprovodu Boženki Pipinić ženi Stipinoj. U sprovodu je bilo sedam svećenika. 6. S fra Nedom Šabićem išao u Knin i Visovac. Vidjeli novake na Visovcu, ostali na ručku. 7. Dan lijep, bez kiše. Jutros je bager išao na put prema Bristi a s bagerom su bili: Nedo Rončević, Nediljko Šunjić Rebac i Ante Šunjić Bato. Oni su s bagerom ravnali; gdje praviti ulegnuća za mimoići se na putu. Bager je omogućio Grad Ploče, gradonačelnik K. Vejić i dogradonačelnik Z. Mateljak. Na bageru je radio Milenko Dropulić. Stroj dao Josip Ižotić iz Komunalnog. Hvala svima. 9. Anka Plećaš i Duška Šiljeg oribale crkvu na Bristi za blagdan Gospe Lurdske. 11. Gospa Lurdska, slavi se na Bristi gdje je Gospina špilja i Gospin kip. Dobro je pripomenuti da je brodom došao u Gradac, a iz Gradca su ga ljudi nosili na gredama. Nigdje kip i špilju nisu spustili na zemlju, jeli su u hodu smjenjujući se. Na Bristu sam vozio propovjednika fra Marija Jurišića, koji je ovdje bio župni- 101

104 24. Posjetili me Neno Kužina i Kristijan Periša radnici na HTV. Trojica radnika žbukali crkvu, šesti radni dan. 27. Na TV prikazan film o Staševici:»Bogu iza leđa.«film je snimljen godine. 28. U Imotskom stota obljetnica rođenja fra Vjeke Vrčića. Na proslavi bili nadbiskup Marin i provincijal fra Joško i 50-ak svećenika. Na Spilicama deseti radni dan, stavljen estriž (radila četiri radnika). Ožujak, OŽUJAK, Patrlj kruva I bocun u zovnici Motika čeka. 1. Vjenčani u našoj župi Sanja Musulin i Boris Bajnoći. 2. Jutros zahladilo, pada hladna kiša. Poslije mise roditeljski sastanak za prvopričesnike i krizmanike. Maškare u župi. Sve zajednički, večera u Domu na Spilicama. Posjetio me Ivan Kuran Itara iz Kobiljače i donio pet komada knjiga autora Ante Gnječa: Od neretvanske doline do australskih prostranstava i natrag. Imendanska večera don Mladena Marčića i predan popis srednjoškolaca koji idu na Susret hrvatske katoličke mladeži u Dubrovnik. 3. Sva djeca od 1. do 4. razreda namaškarana došla pozdraviti župnika. Župnik ih je primio u vjeronaučnoj dvorani. Govorio im je o nastanku maškara, o boljem dolaženju na svetu misu u korizmi, križnom putu petkom 4. Danas su radila trojica radnika na crkvi Gospe Lurdske, dogovor za bojanje crkve. 5. Pepelnica. Poslije večernje mise došli kod župnika Odbor maškara s glavarima Đonijem Dropulićem i Dragom Mateljak. S njima su bili: Ivica Musulin, Stipe Barbir, Ante Jerković i Srećko Marević. Predali su župniku kn, što je ostalo od proslave maškara i namijenili su to za Gospu Lurdsku. Hvala, za primjer i drugima. 7. Na HTV 3 u 10,47 s prikazan film»bogu iza leđa«. Film je snimljen godi- Kip Gospe Lurdske, pred kućom Mira Rončević kom od do Prije mise, poslije toliko godina, procesija oko groblja i gomile, jer je zid bio srušen i u obnovi crkve je zid obnovljen. Gospinu zastavu nosio Stipan Kušurin. Zastavu obnovila obitelj Tonke i Danice Musulin (6.000 kn). Na misi i procesiji su bili gradonačelnik Vejić i dogradonačelnik Mateljak, kojima je župnik zahvalio na pripomoći. Isto je zahvalio Županiji i Juri Rončeviću Čogiću na darovanim vratima. 12. Dekanatski na Velikom Prologu. Nazvao me Anko Musulin iz Pertha, da je umrla Dragica Rončević ud. Kreše, rođ Pokopana je u Perthu. 13. Umrla Tonka Klinac. Drago i Jure Mateljak očistili, maslinu pred kućom. 14. Pepa Šiljeg uredio vodu pred kućom, sredio bačve. Na crkvi Gospe Lurdske radila trojica radnika na žbukanju crkve. 16. Išao sam u Imotski vidjeti fra Vjeku Vrčića, koji uskoro navršava 100 godina života. Dan lijep, toplo kao ljeti. 23. Krštena Lana Musulin kći Joška i Mare Marelić. 102 STAŠEVICA

105 Molitva majke na krštenju djeteta ne o Staševici, poplavama i teškom dolasku u Staševicu. Snimatelji došli preko Velikog Prologa, te lađom preko polja. Ostali su tri dana. Za njihov dolazak i film zaslužan je tadašnji župnik fra Mario Jurišić, koji je pisao Televiziji da dođu i vide kako ovdje narod teško živi. Isti dan tečaj za zaručnike na Velikom Prologu na rangu dekanata. 8. Fra Niko Glavinić imao misu za pok. Antu Musulina. Fra Niko dolazi na svaku obljetnicu smrti Antine. Blagoslov nove dimne kužine u Pepe Šiljega. 9. Iz Stanišća (Bačka) došao Dušan Rončević sa suprugom Svjetlanom i izrazio želju darovati za crkvu Gospe Lurdske veliki luster (čoku). 10. U Dušana Rončevića dogovor za nabavku lustera. Na dogovoru su bili: Dušan Rončević, Siniša Jerković, Stipe Dropulić, Nedo Rončević i župnik. 12. Srećko Marević kosio travu oko crkve. Kosilicu dao ravnatelj Boro Bustruc, a Višnja i Jasminka čistile oko crkve. Župnik u Vepricu na rekolekciji. STAŠEVICA 17. Župnik razgovarao s provincijalom Zadarske provincije fra Andrijom Bilokapićem u svezi upisa na spomen ploču njihova fratra fra Balda Beata, kojeg su partizani ubili u Ravnom 24. rujna godine kad su ubijena i dvojica naših fratara. Provincijal se složio i bi mu drago. Danas je započela pobožnost na čast sv. Ante: Trinaest utoraka. 19. Zvao iz Stanišća (Bačka) Dušan Rončević, da će on uz obećani luster, darovati još osam lampiona, po četiri sa svake strane u crkvi. 20. Sprovod na Novoj Bristi Tonki Jerković ud. Srećka, umrla 18. ožujka u Stablini. Sprovod i prvu svetu misu sa sprovodom imao fra Paviša, župnik Pline. Svijetu je bilo drago vidjeti ožbukanu, osvijetljenu i obojanu crkvu. 22. U Metkoviću imendan fra Kristijanu Perkoviću. Katarina i Jurica vjenčani su 15. XI

106 23. Treća korizmena nedjelja. Križni put mladih u Vrgorcu. Petu i šestu postaju molili Mario i Graziano Kaluža, a križ nosio Stipe Dropulić. 25. Sprovod Anđi Marević ud. Vlade. Umrla je u»betaniji«čapljina 21. ožujka. Stipe Dropulić i Zoran Šunjić završili u crkvi Gospe Lurdske postavljanje vrata u sakristiji, staklo na prozorima iza oltara i veliki križ kojeg je darovala obitelj Dinke i Seke Gnječ. 29. U Gorici komemoracija smrti (ubistva) Stjepana Crnogorca, kojeg je Udba 2. srpnja godine kindapirala u Salzburgu (Austrija) i u Sloveniji ubila. Stipe danas ima žive četiri sestre i dva brata. 30. Iz crkve Gospe Lurdske ispraćaj pok. Matije Bartulović r. Dropulić. Zadnje vrijeme živjela kod brata Mirke, gdje je i umrla. Danas je sprovod i pokop u Gradcu. Travanj, TRAVANJ, Otkovana kosa Smrt kroz travu placa biser rosu runeć. 1. Na sprovodu sam odvjetniku Paški Repušiću u Runoviću. Dok sam bio župnik u Prološcu, vodio je sve parnice koje je Župa imala s Mjesnom zajednicom i sve ih je dobio. Danas je Uprava provincije izabrala fra Vinka Prlića za definitora, umjesto pok. fra Petra Rastočića. 3. Ante Glamuzina Lamza, iz Rogotina, popravio i obojao vrata na sakristiji crkve Gospe Lurdske. 5. Bruno Buljan Bušić dovezao iz Runovića 15 banaka za crkvu Gospe Lurdske (10) i pet za sv. Staša. 6. Ispovijed u biokovskom dekanatu. 7. Nabavio novu uskrsnu svijeću u Makarskoj. - Kršten Mihael Kužić. 8. Jutros sam u Ljubuškom uzeo Antu Miličevića, kamenoklesara, i vozio ga u Ravno. U Ravnom na spomenik dvojice Spomenik ubijenim u Ravnom naših fratara upisao ime: Fra Baldo Beato, Dubrovnik, 21 god. Naime fra Balda su u 21. godini života, dana 24. rujna ubili partizani pred bratovom kućom. Pokopan je u grob Lepeša, obučen u habit, s opancima na nogama, s krunicom i časoslovom u ruci. Tog dana u Ravnu je ubijeno 28 osoba, među njima dvojica naših fratara: fra Milan Lapić i fra Stanko Bradarić, kojima je Provincija podigla spomenik na mjestu ubojstva. S njima su ubijena još četvorica mještana. 12. Sprovod Nedi Kežić udova Stipana. Danas je Siniša Jerković postavio čoku, koju je darovao Dušan Rončević. Isti je danas stavio rasvjetna tijela. 13. Jutarnji list, od 13. travnja str. 40 donio vijest o Ivanu Kušurinu, koji se specijalizirao za oglasnik. Ivan je ušao u poduzetništvo i uz pomoć sestre osmislio Mojmobitel.hr. Gdje se mogu pronaći uređaji na jednom mjestu. 15. Cvjetnica. Prije mise blagoslov misne robe koju je darovala Jurka Lazina i njena obitelj. Misnu robu su radile Anćele u Dubrovniku. 16. Kata i Drago uredili Božji grob, a Srećko Marević pokosio travu oko crkve. Branka Marević okitila crkvu, platio gradonačelnik Krešimir Vejić. 17. Veliki četvrtak. Teta Seka dovela djecu iz vrtića. Župnik im je govorio o Isusovu grobu i svi su dobili razglednicu Posljednje večere, pranje nogu i večera za apostole. Za večeru Nada Šunjić Živojina donijela kruh i kapuli; Paško 104 STAŠEVICA

107 Veliki petak, godine Kužić vino, Rada i Mirjana Mateljak salatu, dvoranu spremile i servirale Kata i Ljilja Marević. Domaćice koje su dale za cvijeće poslat će se za školovanje svećenika u Africi. Brigu preuzela Kata Dragina a Grad plaća cvijeće. 18. Nazvao me Drago Dropulić da dođem u crkvu Gospe Lurdske. Stipe je postavio Gospin kip kojeg su platili Stipe Dropulić Jurin i fra Ivan Jukić, bivši župnik. Stipina nevjesta Radenka okitila i sve omela u crkvi. Danas se procesija zaustavlja prvi put u crkvi Gospe Lurdske. Svijetu bi drago vidjeti uređenu crkvu. 21. Uskrsni ponedjeljak Misa u crkvi Gospe Lurdske. Na misi je bilo 89 vjernika. Jure i Ljiljana Rončević darovali jedan banak (700 kn), a Toni Dropulić Brankov darovao banak (800 kn). Imena upisana na banku s donje strane. Jedan banak za crkvu sv. Staša darovali Branka i Anko Musulin. Imena upisana s donje strane banka. Poslije podne roditelji vozili prvopričesnike u Zaostrog, gdje ih je dočekao župnik. Samostan im je tumačio fra Mario Jurišić. 23. Sv. Jure. Misa u Pasičini. Prije mise blagoslov polja. Stipe Dropulić pronašao radnike za rad oko crkve na Spilicama. 25. Sv. Marko. U našem dekanatu se slavi u Orahu. Crkva napuštena prije 100 godina i sadašnji župnik don Marin je temeljito obnovio po predlošku konzervatorskog zavoda. Crkvu blagoslovio nadbiskup Marin, STAŠEVICA u misi bilo 12 svećenika. U Sinju sprovod bivšem provincijalu dr. fra Pavlu Žmiri (1934.). Umro 22. travnja u Münchenu. 26. Susret hrvatske katoličke mladeži u Dubrovniku. Iz našeg dekanata bilo 160 mladih. 27. U Rimu proglašeni svetim: bl. Ivan XXIII. i blaženi Ivan Pavao II. 29. U Vrgorcu predstavljanje knjige fra Ivana Jukića, Vrgorski ljetopis. Dvorana je bila puna posjetitelja. 30. Dan hrvatskih mučenika bana Petra Zrinskoga i kneza Ivana Krste Frankopana, koji su ubijeni u Bečkom Novom Mjestu 30. travnja Sjetili smo ih se na svetoj misi. Prva pričest Mateja Pavelića 105

108 SVIBANJ, U cviće uđe divojka bosonoga Ruža zamirisa. 1. Svibanjska pobožnost. 2. Višnja Musulin, Marija Kaluža i Tatjana Šunjić generalno čistile crkvu i kuću, u nedjelju je krizma u župi. 3. Ispovijed krizmanika, roditelja i kumova. Poslije susret krizmanika s delegatom o. Nadbiskupa. Delegat sa župnikom obišao Pasičinu, i vidio gdje je župnik živio. 4. U 10,30 s. procesija s krizmanicima i kumovima oko crkve. Na misi svirao fra Mario Jurišić. Čitanja čitali: Graziano Kaluža, Anastazija Kužić i Tea Klinac. 7. Danas radnici, Vučići iz Vida, počeli raditi kod Gospine crkve. Pomagali Pepa Šiljeg i Mario Rončević. 10. Vjenčani u našoj župi Bojan Šalinović i Milena Marević. 11. Poslije mise roditeljski za krizmanike. 14. U Imotskom sam na regionalnom sastanku, držali fra Ivan Udovičić i fra Anđelko Domazet. Isti dan sam u Gorici na sprovodu Danijelu Vlašić. Snijeg na Biokovu, radnici radi nevremena nisu radili na crkvi Gospe Lurdske. 15. Neobično hladno za ovo vrijeme u godini. Snijeg u Lici, prometnice zatvorene. 16. ispovijedanje u Vrgorcu i Velikom Prologu, u nedjelju je krizma. 17. Ispovijed prvopričesnika i roditelja. Travu oko crkve pokosio Jurica Jovica. Čišćenje puta i kosidba trave od Staševice do Grnčenika. Posao vodio Paško Kužić. Radili su: Nediljko Žderić, Stipan Kušurin, Milivoj Bilas, Zoran Kežić, Lenko Kežić, Paško Kužić, Ivica Kušurin, Zvonimir Kušurin, Joze Marević Brankov, Dominko Veža, Ivica Kežić, Julija Kežić, Ranko Jelačić, Branko Žderić Nedin, Boro Žderić, Igor Gnječ, Igor Knezović, Jure Žderić, Slaven Žderić, Milena Ravlić, Jakov Marević, Mijo Gnječ Lazin, Ivan Okmadžić, Sveto Bartulović. Za jedan dan nisu mogli završiti (8 km), pa su kasnije, još jedan dan odradili. Krizma u župi, 4. svibnja godine 106 STAŠEVICA

109 Prva pričest u župi, 18. svibnja g. STAŠEVICA 107

110 18. Prva pričest u župi. Djece je bilo desetero. Recitacije s njima pripremila učiteljica Zlata. Čitala djeca: Josip Kežić, Antonija Kušurin i Ivana Klinac. Na početku mise sve pozdravila majka prvopričesnika Ivana Jovica. Lijepo je bilo vidjeti na kući prvopričesnika hrvatske zastave. 19. U Zaostrogu imendan fra Srećku Vekiću. Na Bristi su radili: Rebac Šunjić, Živoja Šunjić i Ivica Buđa Dropulić. Mirko Grgurinović došao iz Australije i bi mu drago vidjeti rad na crkvi Gospe Lurdske. Odmah je obećao platiti kameni pod u crkvi, što je kasnije i učinio. 20. Glavar Drago Mateljak nazvao i rekao da će danas biti prikupljanje hrane za poplavljene u Slavoniji. Odmah sam otišao u trgovinu, nabavio i odnio u Dom kulture, gdje se prikupljalo. Danas je sedmi dan radova na crkvi Gospe Lurdske (stavlja se kamen oko dvorišta crkve). 21. Svećenički dan u Vepricu. Nadbiskup predložio da svećenici dadnu prilog za poplavljene, što se odmah činilo poslije ručka. 23. Nedo Rončević pozvao radnike s crkve na ručak. Osim radnika pozvani su: Pepa Šiljeg, Crni Plećaš i Nedin badžo Barbir i fra Vinko. 25. Prije župske mise posjetili me Mate i Ljubica Zaknić r. Ćendo. Dali su prilog za crkvu 200 AUD. Hvala im! Darovao sam im monografiju: Sakralna baština župe Staševica. Izabrani glavari: U Staševici Ivan Kušurin Petrov, a Spilice, Crpala i Gnječi Teo Dropulić. 26. Radnici jedanaesti dan rade na zidu oko dvorišta crkve na Spilicama, i danas ih je počastio Pepa i Duška Šiljeg. S njima su na ručku Nedo Rončević i župnik fra Vinko Prlić. 27. S fra Nedom Šabićem u Kninu obišli gradnju nove crkve, fra Antu Čavku koji završava crkvu u Vrpolju, u samostanu obavili posao. 30. Dvadeseta obljetnica da je kuna uvedena kao platneno sredstvo u RH. Danas su čistili, ravnali, kosili kod sv. Ante na Pasiki: Stipan Kušurin, Ivica Kežić Kumanov, Zvone Kušurin, Zoran Kežić, Boro Žderić, Dominko Veža i organizator radova Paško Kužić. Lipanj, LIPANJ, Šudarić mokar Znoj uguran u oči Draži čeljade. 3. Radnici kod Gospe Lurdske radili šesnaesti radni dan. Ručkom ih počastila obitelj Milene i Mira Rončevića. 6. Ozren Kežić popravio stroj za pranje rublja. Dario Kordić, nakon što je odslužio 108 STAŠEVICA

111 dvije trećine kazne od 25 godina zatvora, stigao u Hrvatsku. 7. Hrvatski neretvanski zbornik br. 6/14., donio je pjesmu Bosiljke Kužić:»Na ognjištu ditinjstva moga«. 8. Duhovi. Poslije sv. Mise s fra Marijem išao u Dubrovnik obići bolesnog fra Dinka Maslaća. U Rožatu smo se zaustavili gdje je jučer nastradao Ivan Šuto, pomolili se. 9. Duhovski ponedjeljak. Na misi kod Gospe Lurdske mi je rečeno da je Mirko i Ivica Grgurunović Đurić obećali platiti kamen za crkvu, prijevoz iz Pazina i postavu kamena. Sve je to kasnije učinio. Hvala mu! S njim su to učinila njegova dva sina i kćerka. Hvala im! Poslije podne sam na sprovodu svome bivšem ministrantu Ivanu Šuto u Zmijavcima. Bilo nas je jedanaest svećenika u misi. 11. Radnici došli u 4 s. ujutro i radili do 10 sati kod Gospe Lurdske, navečer radili pod rasvjetom. Velika vrućina. 12. Misa zahvalnica za učenike Osnovne škole fra Ante Gnječa. 13. Sveti Ante. Na Baranovcu blagoslovio kuću Petra Kežića. Prije mise krunica sv. Ante, procesija oko crkvenog dvorišta, litani- je pjevao Drago Marević. Prije mise pročitao popis radnika koji su radili okoliš iza mrtvačnice, nasipali zemlju: Stipan i Zvone Kušurin, Paško Kužić, Neven Kužić, Ivica Kežić, Zoran Kežić, Neven i Bosiljka Kužić obojali crkvu. Paško Kužić donio 4 banka za sjeđenje u crkvi. Tom prigodom zahvalio i pročitao radnike koji su 17. svibnja kosili i čistili pokos s obje strane ceste, od Staševice prema Grnčeniku. Počeli u 6 sati ujutro i radili do 12 sati. To su: Nediljko Žderić, Stipan Kušurin, Milivoj Bilas, Zoran Kežić, Lenko Kežić, Paško Kužić, Ivica Kušurin, Zvonimir Kušurin, Joze Marević Brankov, Dominko Veža, Ivica Kežić, Julija Kežić, Ranko Tolušić, Branko Žderić, Boro Žderić, Igor Crnač, Igor Knežević, Juro Žderić, Slaven Žderić, Milena Ravlić, Jakov Marević, Mijo Gnječ, Ivan Okmadžić, Sveto Bartulović. Kasnije ih je još nekoliko radilo. Hvala! U 18 sati djeca iz vrtića s voditeljicom Sekom Gnječ izvela priredbu, misa i blagoslov djece i ljiljana. 16. Miro Rončević i Stipe Dropulić postavili nosače za rosvaj rukohvate oko crkve Gospe Lurdske. 20. Stipe Dropulić, Miro Rončević i župnik kod Gospe Lurdske dogovor s majstorom, koji će postavljati rosvaj ogradu. Djeca iz vrtića prije blagoslova na sv. Antu STAŠEVICA 109

112 21. Na Grnčeniku sv. Ivan, slavi se u subotu prije blagdana. Za fra Bonu i fra Vinka ručak kod Dominka Veže. Fra Bone Bilić 22. Od danas, pa do sv. Staša, nedjeljne svete mise bit će u 9,30 sati. 24. Sv. Ivan. U Vrgorcu smo na imendanu župniku fra Ivici Omaziću. Poslije išli na sprovod Mari Budić u Potravlje, majci fra Filipovoj. U sprovodu šest njenih sinova su je nosili i dvije kćerke pratile. 26. Sprovod Milanu Kužiću Jozinu. Živio s roditeljima u Melbourneu, roditelji su profesori na sveučilištu. Dana 13. listopada pronašli ga mrtva u krevetu. Kremirali i prenijeli u Staševicu. 27. Braći Vučić iz Vida, isplatio radove oko crkve. Obložili su kamenom cijeli zid oko crkve. 29. Sv. Petar i Pavao. U Ravči imendan župniku don Pavi Paviću. Večernju misu imao sam u Tučepim, jer je fra Nediljko u Imotskom s kolegama slavio 40. obljetnicu svećeničkog ređenja. SRPANJ, Konj iskida oglav Dan od obada ljući Niz kolovoz ode. 1. Svjetlana i Dušan Rončević donijeli iz Bačke (Stanišić) osam lampiona za crkvu Gospe Lurdske, a prije toga su nabavili veliki luster (čoku) kojeg je postavio Siniša Jerković. 4. Slobodna Dalmacija od 4. srpnja donijela članak: Imenovani glavari mjesnih odbora: Ivan Kušurin (Staševica), Teo Dropulić (Crpala, Spilice, Gnječi). Jure Jovica i Joško Musulin pokosili travu oko crkve. 5. Vjenčani u našoj crkvi Joško Musulin i Mara Marelić. 6. Ivan Kuran (Ikara) donio deset knjiga autora Ante Gnječa pod naslovom. Od neretvanske doline do australskih prostranstava i natrag. Ante Gnječ rođen je u Krvavcu u dolini Neretve u obitelji Ante i Tomice Gnječ, u kojoj se rodilo još osmero djece. Nakon odsluženja vojnog roka odlučio je pobjeći preko granice u potrazi za boljim životom. U Australiji se oženio i dobio četvero djece. Danas sa ženom Danicom živi u Camberri. 7. Staševicu posjetili fra Tomislav Brekalo i fra Ante Vukušić. Fra Tomislav je župniku darovao svoju sliku (akvarel). Fra Tomislav Brekalo daruje sliku fra Vinku 110 STAŠEVICA

113 Proslava Zlatne mise fra Marija Jurišića u Rumunjskoj, 13. srpnja godine 9. U Splitu definitorijalni sastanak Uprave provincije, župnik cijeli dan na sastanku. U Imotskom umro fra Vjeko Vrčić u 101. godini života. 11. Pošli iz Imotskog u Rumunjsku, gdje smo došli u večernjim satima. Išli su: Miroslav Karoglan, Zdravko Gabelica, fra Mario Jurišić i fra Vinko Prlić. 13. U Karaševu fra Mario slavio Zlatnu misu. U misi je bilo 10 svećenika, oko dvije tisuće vjernika, ručak u Domu kulture spremila općina Karaševo.

114 14. Pošli iz Rumunjske i navečer smo kod svoje kuće. 16. Zoran Bošnjak radio inoks ogradu oko crkve Gospe Lurdske. Navečer župnik kod Mirka Grgurinovića, koji je došao iz Australije. Ovih dana došao mu i sin Gordan, dao prilog za crkvu. 17. Velimir Usorac potvrdio da on i njegov brat plaćaju kip sv. Ivana evanđeliste za crkvu Gospe Lurdske (1.750,00 eura). 19. Župnik išao u Grude obići Kaju Glavaš, koja je u Domu za stare i nemoćne. 20. Sv. Ilija. Na misi kršten Maroje Marević. 21. Do župnika navratio Josip Marević Šarac, živi u Perthu, Australija. Josip je dao prilog za potrebe župe. Kod obnove crkve (2008.) dao prilog za obnovu crkve. Kad je Išao u Australiju, na brodu je bio 24 dana, išlo se brodom oko Afrike. 22. Obišao me fra Nikica Ajdučić, župnik Gospe Lurdske u Zagrebu. Obišli smo radove na crkvi Gospe Lurdske. 24. Župnika posjetio Anko Musulin radi podataka o svojim pokojnima. Dao je prilog za potrebe župe. Godine Dao je prilog za obnovu crkve, a dao je prilog za uređenje okoliša. 26. Miro Kušurin pokosio travu oko crkve i kuće. Hvala mu, uz preporuku. 27. Kršten Rafael Dropulić, sin Nediljka i Anđele. Rafael je njihovo sedmo dijete. Nadbiskup poslao čestitku koju je za vrijeme objeda pročitao fra Nediljko Šabić. Župnika posjetio Vice i Živka Marević, koji žive u Australiji. Dali su dar za potrebe župe, kao i kod dosadašnjih dolazaka. Isti su donijeli dar Ljube i Urse Marević, koji žive u Perthu i donijeli njihov dar za crkvu. 28. Umrla Iva Barbir, majka Drinkova. 30. Do podne oblačno, poslije podne velika kiša. Nestalo struje od 14 do 22 sata. 31. Siniša i Nikola Jerković iz Krvavca promjenili u crkvi sv. Staša osam reflektora. Reflektore su platili ovogodišnji posjetitelji svoga kraja iz Australije i dao pomoć Drinko Barbir. Kolovoz, KOLOVOZ, Žega i žeđ Krst i nekrst pati Pot izde. 2. Gospa od Anđela u Zaostrogu. Bio sam u misi, bilo je 14 svećenika, propovijedao don Pave Banić, župnik sv. Marka u Makarskoj. 3. Na misi rekao da smo promijenili rasvjetna tijela u crkvi sv. Staša. Priloge su dali povratnici iz Pertha i Drinko Barbir. Sve koštalo 7500 kn. 6. U Imotskom radio plakate za sv. Staša. 9. Dr. Mate Usorac i njegov brat Velimir dali 1750 eura za kip sv. Ivana evanđeliste, što je naručeno u Rimu. Kip je postavljen u crkvu Gospe Lurdske 2. rujna U Metkoviću sam na sprovodu Luciji Petrov, majci šestero djece. U sprovodu nas je bilo 24 svećenika i 2 bogoslova. Poslije sprovoda, u misi je bilo 16 svećenika. 15. Velika Gospa. Od 6 sati sam ispovijedao na Velikom Prologu. U 8 sati sv. Misa i propovijed na Velikom Prologu, a u 9,30 s sv. Misa u Staševici. 18. S Perom Borovac i Ankom Musulinom išli na Bristu, gdje je Pero postavio spomen ploče na grobove Ankinih pređa. 21. Danas je stigao kamen za popločavanje crkve Gospe Lurdske. Kamen je naručen u Pazinu. Cijena kamena kn što je platio Mirko Grgurinović Đurić sa svojom djecom. Isti je platio prijevoz 2000 kn i dao 3000 kn za ljepilo. Hvala! 22. Gordan Musulin kosio travu oko crkve a Danica Ćendo uređivala cvijeće. 23. Dan sjećanja na žrtve komunističkog sustava. U Prapatnicama zavjetni blag- 112 STAŠEVICA

115 dan sv. Roka. U misi nas je sedam svećenika, propovijedao dekan don Davor. Prvi dan trodnevnice sv. Stašu u Staševici. 25. Treći dan trodnevnice sv. Staša. Ispovijed prije mise, pomagao fra Ivica, župnik Vrgorca. U 13,15 s. imao razgovor na radiju s novinarom HKR-a o svetkovici sv. Staša. Cvjećarna»Šestica«gđa Branka, darovala i okitila crkvu za sv. Staša. Hvala! 26. Sv. Staš. Proslava sv. Staša u Staševici. Prvi je došao fra Andrija Nikić, koji će danas propovijedati. U Misi je bilo 11 svećenika: fra Andrija Nikić, don Petar Mikić, fra Marko Bitanga, don Marin Marčić, fra Mario Jurišić, fra Petar Vrljičak, fra Nediljko Šabić, fra Jakov Udovičić, fra Stipe Bešlić, fra Ivan Jukić, fra Vinko Prlić. Bio je na misi, nije u koncelebraciji, fra Bone Bilić. Od građanskih vlasti: gđa Marija Vučković, dožupanica; Krešimir Vejić, gradonačelnik; Davor Mihaljević, predsjednik Gradskog vijeća; Zdranko Mateljak, dogradonačelnik i dr. 28. Umro Ivan Grgurinović. 29. Glas Grada Dubrovnika str. 16., donio vijest sa četiri slike o proslavi sv. Staša u Staševici. Rujan, RUJAN, Vinograd već na vino miriše Badanj zatopljen. 4. Fra Mario i župnik fra Vinko obišli bolesnog fra Dinka Maslaća na Humcu i iskoristili priliku obići galeriju»majka«. 6. Krštena Josipa Kežić Antina. 8. Prvi dan školske nastave, sv. Misa u 11 sati. Poslije mise išao u Zavojane gdje se slavi Mala Gospa. Nazvao me dr. Drago Dropulić iz Kneževih Vinograda i obećao poslati suradnju za list: Govor Staševačkog kraja po naški. 9. Definitorijalni sastanak u Splitu, na kojem je bio župnik. Susreo sam se sa fra STAŠEVICA Krštenje Josipe Kežić Berislavom Nikićem, koji se vratio iz Njemačke u Provinciju. Na Spilicama, radnici u organizaciji Stipe Dropulića i Mira Rončevića, kopali oko zida što će se betonirati. Radili su od 15 do 20 sati: Pepa Šiljeg, Stipe Dropulić Jurin, Miro Rončević, Dalibor Rončević, Zoran Šunjić, Nedo Rončević i Živko Šunjić (7 radnika). 10. U 9 sati počelo se betonirati ispred crkve Gospe Lurdske. Radili su: Stipe Dropulić Jurin, Miro Rončević, Dalibor Rončević, Nedo Rončević, Anka Plećaš, Rajko Dropulić, Ivan- Ivica Dropulić, Crni Plećaš, Zoran Šunjić, Živko Šunjić, Pepa Šiljeg (11 radnika). Duška Šiljeg i Julija Plećaš donijele marendu za sve radnike. Dogradonačelnik Zdenko Mateljak dovezao dvojicu radnika (Ivan Župan i Ivan Bebek), šalje ih Županija da vide što treba raditi na iskopinama stare crkve. 13. Kršten Andreas Jerković Alenov i Luce r. Jerković. Krštenje Andreas Jerković 113

116 14. U Živogošću smo na proslavi Uzvišenja svetoga Križa. 15. Slobodna Dalmacija str. 30 donijela je reportažu o samostanu Zaostrog pod naslovom:»bjelovarčanin vraća ukradeni prsten fra Andrije Kačića Miošića.»Nakon Drugoga svjetskog rata samostan su poharali, znamo i tko, ukravši prsten i matične knjige. Oskvrnuli su i grob fra Andrije koji se nalazi u samostanskoj crkvi i ukrali mu prsten. Njegov sadašnji vlasnik želi ga vratiti kući «Piše Tanja Šimundić Benić. 16. Danas se počeo stavljati kameni pod u crkvi Gospe Lurdske. Kamen i postavljanje darovao Mirko i Ivica Grgurinović sa svojom djecom. Danas se počelo s trganjem grožđa. 19. Kod Gospine crkve dogovor sa Zoranom Šunjićem o nabavi stajališta križnoga puta za crkvu. Odmah smo zvali umjetnika Branimira Dorotića, koji je radio i veliki triptih u crkvi sv. Staša. Napravit će troškovnik i javit nam. Došao mr. Ivan Župan, pripravnik u Gradu. Pokrenuli smo akciju za konzervaciju stare crkve (V. VI. st.). 24. U Vepricu rekolekcija za svećenike. Radilo se na crkvi Gospe Lurdske. 27. Svijet donosi grožđe. Sutradan smastili: Pepa Šiljeg, Crni Plećaš, Nedo Rončević i Rajko Dropulić. Dan sunčan i lijep. 29. Sveti Mihovil se slavi u Ravči gdje je bio župnik na sv. Misi i objedu Pero Borovac, kamenoklesar iz Metkovića, stavio kamenu ploču na pročelju stare škole: Dom kulture Staševica A.D , platio župnik. 30. Sveti Jeronim. U Imotskom sam napravio plakate i sličice za blagoslov crkve Gospe Lurdske. Miro Rončević darovao kamenicu za blagoslovljenu vodu za crkvu Gospe Lurdske. Kamenica je rađena na Braču. Iz Mirove garaže dovezli su je traktorom: Miro Rončević, Dalibor Rončević, Nediljko Šunjič Levi, Sredoja Šunjić i Stipe Dropulić. Podne zvoni kamenica se unosi u crkvu. Hvala! Danas je završeno postavljanje kamena u crkvu. Sve uredno plaćeno, platio postavu i kamen Mirko Grgurinović Đurić s obitelji. LISTOPAD, Čeljad ko mravi Kupi i kući nosi Božju milost prosi. 1. Početak listopadske pobožnosti. Sprovod Ivanu Grgurinoviću (1934.). Župnika posjetio Ante Aračić, urednik Imotske krajine. 2. Bruno Buljan, stolar, dovezao ormar za misnu robu u Gospe Lurdske i daske za sjesti predistom crkvom. 3. Dan kruha u OŠ fra Ante Gnječa. Na HTV 3 film o Staševici iz 1969.»Bogu iza leđa«. Obred preminuća sv. o. Franje u Zaostrogu. 4. Pepa Šiljeg prelio vino. 6. U Samoboru na susretu svih Uprava provincija (Slovenske, Bosne srebrene, Hercegovačke, sv. Jeronima u Zadru, Ćirila i Metoda u Zagrebu i Presvetog Otkupitelja Split. 7. Miro Rončević, Stipe Dropulić i Pepa Šiljeg stavili nosače za zastavu na trgu Gospe Lurdske na Novoj Bristi. 9. Postavljena zastava pred crkvom Gospe Lurdske, koplje 8 m. Zastavu darovao župnik. Nazvao Sinišu Jerkovića da stavi ozvučenje. Kod crkve na Bristi pokosili i očistili Nediljko Šunjić Rebac, Ivica Dropulić Buđa i Stipe Grgurinović. 10. U Međugorju nabavio svijeće i zvonce za oltar. Župnika posjetio Mijo Musulin, došao iz Pertha obići majku, dao prilog za grijanje u crkvi. 11. Akcija čišćenja prilaza crkvi Gospe Lurdske. Radove vodili Miro Rončević i Stipe Dropulić. Lijepo je bilo vidjeti 35 radnika kako složno rade (vidi popis u listu). 13. Mario Marević kosio travu oko crkve, a majka mu čistila. 14. Miro i Dalibor Rončević pekli župnikovu rakiju. 16. Crni Plećaš postavio sanitarni čvor kojeg je darovao. 17. Komunalno prebacilo kontejner na drugu stranu groblja. Mole se vjernici, korisnici groblja na Novoj Bristi, da otpad nose u kontej- 114 STAŠEVICA

117 ner, neka nam je oko crkve lijepo. Jedna gospođa, kad je poslije blagoslova ušla u crkvu rekla je:»ovo je suvenir«. Istoga dana čistile su i ribale crkvu Neda Rončević Mirova, Marija Kaluža Igorova, Nada Šunjić Živojina i Tonka Šunjić Nede Levoga. 18. Došao ak. slikar Branimir Dorotić i s njim sam uredio za postaje križnoga puta u Gospe Lurdske. Sve će biti gotovo do korizme. Radilo se na uređenju puta prema crkvi Svih Svetih. 19. Na misi kršten Lucijano Šunjić Mirkin. 20. Počeo molitveni tjedan Gospe Lurdske (krunica, misa i Večernja iz Vjenčića). Svaku večer okupljali smo se u crkvi i molili Boga. 24. Blagoslov hrane u vrtiću. Čas-ne u Vrgorcu slavile sv. Rafaela, bili smo svi. 26. Dan koji se pamti. Blagoslov crkve Gospe Lurdske uz sudjelovanje oko 400 vjernika. Blagoslov obavio dekan don Davor, a na misi su bili fra Ivan Jukić, propovjednik, fra Stipe Bešlić, fra Miljenko Mića Stojić, fra Mario Krštenje Lucijana Šunjića Jurišić i fra Vinko Prlić. Poslije mise domjenak za sve na trgu Gospe Lurdske (vidi izvještaj). 28. Slobodna Dalmacija donijela veliki članak o blagoslovu crkve s naslovom: Zablistala crkva u Bristoj. 29. Dekanatski sastanak na Velikom Prologu, vodio generalni vikar don Miroslav Vidović. 30. Umro Slobodan Usorac, sprovod 31. listopada na Novoj Bristi. 31. Glas Grada, Dubrovnik, donio članak pod naslovom: Jačanje vjere i duhovnosti, o blagoslovu crkve Gospe Lurdske na Novoj Bristi u župi Staševica. STAŠEVICA Krštenje Eme Dropulić Krštenje Maroje Marević 115

118 POŠTA... IMOTSKI Primio sam vaš list. Do neba vam hvala. Napunih 75 godina, a ne sjećam se da sam ikada dobio draži poklon za Božić. Sve manje se mogu skoncentrirati na čitanje, ali vaš list čitam po nekoliko puta, od početka do kraja. Ovaj kojeg sam primio 21. prosinca ću čitati i čuvati dok sam živ, kao dragu uspomenu. U rečenici napisanom krasopisom o. fra Stanka Petrova, gdje zaziva «alpskog župnika» vidim vas. Zadivile su me fotografije i napisi o fra Mariju Jurišiću. Kad to pogledam vratim se šest decenija unatrag i sjetim se šetnji po dvorištu sjemeništa u Sinju i Marijevih priča o nogometu. Kruna moje radosti je fotografija o. fra Stanka, moga dragog Duhovnika i profesora. Svakome pričam o njegovoj veličini, jednostavnosti, dostojanstvu i erudiciji. Razgovori s njim bili su mi melem za dušu. Zadnji put sam s njim razgovarao 1955., kad mi je savjetovao da prijeđem u Dubrovačko sjemenište kod Isusovaca, jer da bi mi taj poziv više odgovarao. S tugom i stidom se sjetim kako smo ga jednom na satu jezika svašta zapitkivali samo da nam prođe sat, a da nas ne pita. Pred kraj sata on kaže: «Majko draga pa vi se rugate sa svojim Duhovnikom.» Hvala mu što mi je utisnuo pečat u duši. Viktor Barbić STUDENCI Hvala na suradnji u protekloj godini. Vjerujemo da ćemo i u idućoj godini raditi za dobro hrvatskog naroda kako u Domovini tako i u inozemstvu. Svima vama skupa i svakome pojedinačno neka je čestit Božić i blagoslovljena Nova godina. Ante Babić, saborski zastupnik KRVAVAC Neka vam svjetlost Božića obasja sve dane u slijedećoj godini. Imam tri sina (Juricu, Josipa i Ivana). Volila bih da ih se sjetite u sv. Misi. Puno vas pozdravlja moja majka Slavka, braća Braco i Bebac. Vi ste prisutni u našim mislima, kad se sjetimo djetinjstva. Julija Krstičević KOTOR Iako ste me još u prosincu obradovali vašim listom župe sv. Staša u Staševici, ipak nije nikad kasno reći hvala! Rado se sjećam vašeg posjeta sa svećenicima Biokovskog dekanata Splitsko-makarske nadbiskupije. Ono što ste vidjeli od kulturnog blaga Kotorske biskupije, predstavlja samo dio cjelokupnog fundusa. + Ilija Janjić, Biskup kotorski BUKUREŠT Zahvaljujemo na vrlo zanimljivom listu župe sv. Staša u Staševici, izašlog u povodu Božića godine. Čestitam na tako lijepoj i korisnoj aktivnosti župne zajednice. Zahvaljujući vama našla sam i vaše mjesto i vaše aktivnosti i na Internetu. Sve je za svaku pohvalu. Zahvaljujemo i na vašim aktivnostima vezanim uz podršku Hrvatima u Rumunjskoj i vjerujem da će se ta veza s maticom domovinom nastaviti. Veleposlanica Mr. sc. Andrea Gustović-Ercegovac KNEŽEVI VINOGRADI Iskreno se zahvaljujem na listu Staševica. Pratim sve događaje u Župi a posebno me veseli da ste obnovili staru školu i namijenili je kulturnim događanjima. Zbog mog pogoršanog zdravlja, vrijeme u godini, iskoristio sam sastavljajući Obiteljsko stanje Dropulića od pradida Ilije i prabake Pere do mojih unuka Petre i Ive, od do godine i pišući rječnik govora naše Staševice, kojem sam dao ime «Staševački govorni rječnik po naški». U ovom izdanju, u rječniku je 2515 riječi. Slobodan sam predložiti da vi budete recenzent Rječnika i ljubazno vas molim da to prihvatite. Također bih vas zamolio da razmislite o štampanju Rječnika u listu Staševica. Dr. sc. Drago Dropulić 116 STAŠEVICA

119 RAZONODA Smijeh nas održava razboritijim nego zlovolja. G. E. Lessing Ti s nečem čudiš? primijeti Mara kad je pokazala mužu fotografiju za pasoš. Kako te uspio uhvatiti zatvorenih usta?! objasni Marko. * * * * * Ivan je najprije završio veterinu, a onda se odlučio za svećenički poziv. Postao je župnik u omanjem gradu. Susreta ga njegov bivši kolega koji je postao alergičan na sve što je vjersko i podrugljivo priupita! Vi ste, velečasni, prije bili živinar, zar ne? Da, da niste možda bolesni? odgovori snalažljivi župnik. * * * * * Kad vidiš da ti žena gubi svijest, ti joj što prije stavi hladnu oblogu na čelo, što brže to učiniš i što hladnija obloga bude prije će ona doći svijesti! savjetovao je liječnik Ivana kad je ženu doveo na pregled. Nije baš tolika preša! odvrati Ivan. * * * * * Plače čovjek nad jednim grobom i šapuće: «Nisi smio umrijeti, ne, nisi smio!» Prolazi nepoznati namjernik i upita:»da nije tu pokopan vaš sin?«o ne, tu leži prvi muž moje žene! * * * * * Pred Božić Zazvoni zvonce na vratima. Muž otrči i otvori, a pred njim jedna gospođa:»ja sam iz Karitasa. Možete li udijeliti nešto za starački Dom u kojem se nalaze starije žene našeg grada?bez daljnjega! Nudim vam svoju ženu!«staševica * * * * * Zdravo, Nikola! Kako si? Pa, tako. Oženio sam se. Oženio si se? E, pa to je velika sreća. Ma, kakva sreća, Bog me kaznio sa ženom. O, to je onda velika nesreća! Pa, i nije baš nesreća, jer mi je donijela mnogo novca. No, to je već onda prilično utješna stvar! Ma kakva utješna stvar? Kad sam za novce kupio ovce, a sve jedna za drugom pokrepale. Jadni moj Nikola, kako te žalim, kako si nesretan. Ne žali me prijatelju, jer sam kožu ovaca prodao, pa sam sav novac dobio natrag do posljednje pare. To znači, dakle, ti si ipak sretan. Naravno, bio bih sretan da za taj novac nisam kupio kuću koja je poslije potpuno izgorjela. E, pa to je zaista strašna nesreća! Ne zovi to, brate, nesrećom, jer mi je zajedno s kućom izgorjela i žena. * * * * * Susreo župnik roditelje s djecom, koja ne idu na vjeronauk, te upita roditelje: Vaša djeca ne idu na vjeronauk? Ma znate, imaju puno učiti. Ja mislim da imaju kao i druga djeca, ili zar su vaša djeca bedastija od drugih pa moraju više učiti? Ja im ne branim, odgovori otac. Znam da tamo ne bi naučili ništa loše, ali tu je mucajući stao. Čuj, ako bi im branio da poštuju Boga, tebe, mater, da uče marljivo, da budu pristojni, da ne kunu, da ne kradu, da budu poslušni, nađi im nešto bolje od toga i ja ću to odmah prihvatiti odgovori župnik. 117

120 KAKO JE LIJEPO UČITELJ BITI O, kako je lijepo učitelj biti! Beskrajna nada za svakog; Za malog đaka krezubog Za mamu što uvijek se žuri Za baku koja za svakog brine. O, kako je lijepo učitelj biti! Za đake bivše pitati Za svakog osmijeh imati. O, kako je lijepo učitelj biti! Nervoznog tatu smirivati Gradivo nadoknađivati Pravičan, dosljedan ostati Cijelog se davati Uvijek se usavršavati. O, kako je lijepo učitelj biti! I kada te prozovu Jer netko traži žrtvu novu, I kada te izluđuju poslodavci i sindikati Sačuvati prijateljstvo koje pati Usprkos svemu, vjerovati u ideale To od njega mole duše male O, kako je lijepo učitelj biti! Anđelka Vlahović ZAOSTROG: Kačićev samostan i njegove delicije U samome srcu Makarskoga primorja, u malome mjestu Zaostrogu podno suroga brda Viter i blage Plane, uzdiže se poput veloga labuda staro velebno zdanje zaostroškoga franjevačkog samostana s crkvicom BD Marije, koje više od pet stoljeća rese ovo mjesto. Poznat je i kao Kačićev samostan, prema glasovitome franjevcu i prosvjetitelju iz 18. stoljeća, fra Andriji Kačiću Miošiću, koji je u njemu živio, radio, umro i pokopan. Ovaj samostan svakoga ljeta posjeti velik broj turista iz Hrvatske i svijeta. Mnogi od njih odmaraju se među njegovim starim zidinama ili pak meditirajući pronalaze duhovni mir sjedeći na klupi u samostanskome botaničkom vrtu među više od dvjesto pedeset vrsta raznoga raslinja, mimoza, palmi, eukaliptusa. U samostanu se nalazi i veliki vrt u kojemu se uzgaja razno voće i povrće. Upravo od ovoga voća vrijedne ruke samostanskih kuharica, pod stručnim vodstvom gvardijana fra Branka Brnasa koji je sve to i osmislio, pripremile su ukusne slastice poput džemova i likera. Tako su nastali džemovi od jabuka, naranči i višanja, a od likera tu su Šeri liker od višanja i Limoncelo liker od limuna. Od maslina je, prema staroj recepturi, nastalo vrhunsko djevičansko maslinovo ulje Kačić. Ono ima i neka ljekovita svojstva. Prošle godine osvojilo je zlatnu medalju na sajmu u Omišu. Tako su ove slastice postale zaštitni znak ovoga mjesta. Te ukusne, domaće proizvode, od ovoga ljeta, uz ostale suvenire posjetitelji mogu kupiti i kušati pri posjetu zaostroškomu samostanu, muzeju i crkvi. Dobrodošli! Ana Miličević, NO, 1994/10., str. 18 CVIJEĆE NA ISUSOV GROB 1. Gordana Marević, 100,00; 2. Zora Marević, 100,00; 3. Mirjana Kušurin, 100,00; 4. Dragana Pervan, 100,00; 5. Daminka Marević, 50,00; 6. Anka Plečaš, 50,00; 7. Duška Šiljeg, 50,00; 8. Marija Kužić, 50,00; 9. Branka Barbir, 50,00; 10. Jadranka Musulin, 50,00; 11. Marija Kušurin, 50,00; 12. Miljana Gnječ, 50,00; 13. Julija Kežić, 50,00; 14. Zlata Marević, 50,00; 15. Bosiljka Kužić, 50,00; 16. Danijela Mateljak, 50,00; 17. Ljilja Marević, 50,00; 18. Dara Krešić, 50,00; 19. Mirijana Musulin, 50,00; 20. Vedrana Ćendo, 50,00; 21. Milena Rončević, 50,00; 22. Marija Kaluža, 50,00; 23. Neda Kušurin, 50,00; 24. Tiha Kežić, 50,00; 25. Katica Marević, 50,00; 26. Višnja Musulin, 40,00; 27. Marinka Šunjić, 40,00; 28. Tonka Dropulić, 30,00; 29. Dragica Marević, 30,00; 30. Ljilja Musulin, 30,00; 31. Vera Musulin, 20,00; 32. Studa Mateljak, 20,00; 33. Marija Kužić (Nikole), 20,00; 34. Fra Vinko Prlić, 100, STAŠEVICA

121 DAROVATELJI LISTA Ne činite dobro ako niste spremni podnijeti nezahvalnost Enzo Ferrari Svojim novčanim prilogom omogućili su izlaženje našega lista Staševica, za što zahvaljujemo, i ujedno potičemo drage župljane i druge čitatelje našega Lista, osobito one koji su iz ove župe odselili širom svijeta ili koji su ostali živjeti u Hrvatskoj, da svojim prilozima olakšaju objelodanjivanje naše Staševice. Rado ćemo objaviti i njihove fotografije s kakvom lijepom viješću. Hvala! Darovatelji: Tonko Musulin, 100 kn; Miro Kušurin, 100 kn; Ivica Mateljak Matin, 100 kn; Marija Rončević, 100 kn; Ljubica Kežić, 100 kn; Jure Musulin, 100 kn; Anka Brkljačić, Metković, 100 kn; Matijas Marević, 100 kn; Tonka Šunjić, 100 kn; Igor Kaluža, 100 kn; Miro Rončević, 100 kn; Miro Marević, Dubrovnik, 100 kn; Dragica Cindrić, Slavonski Brod, 200 kn; p. Mirko Gnječ Lazin, 100 kn; Ana Usorac Jozina, 100 kn; Ante Klinac p. Ivana, 100 kn; Nada Markić, Metković, 100 kn, Ivan Gnječ p. Andrije, Krvavac, 100 eura; Mladen Musulin Koprcan, 100 kn; Mila Šuto, Zmijavci, 100 kn; Ana Brđanović, Metković, 100 kn; Branka Marevi滊estica«, 300 kn; Drago Dropulić, Kneževi Vinogradi, 100 kn; Petar Kužić, Opuzen, 100 kn; Joze Kužić, Melbourn, 200 kn; Ivana Mateljak Damirova, 100 kn; Anko Musulin, Perth, 100 aud., Isti za Caritas, 300 kn, Isti za crkvu 100 aud, Isti za legalizaciju 100 aud, Isti za banak 700 kn, Isti za crkvu Gospe Lurdske, kn; Ljubo i Ursa Marević, Perth, 50 aud; Vice Marević Jelić, Perth, 100 aud; Isti za Caritas, 100 aud; Boro Grgurinović, Podgora, 200 kn; Rafael i Gabriela Marević, 20 eura; Mladenka Vladimir, 100 kn; Anđelka Vlahović, Komin, 100 kn; Andrija Dropulić Rođakov, 100 kn; Mirko Grgurinović Đurin, 200 kn; Mladen Musulin Koprcanov, 150 kn; Mate Grgurinović, Split, 100 kn; Jordan Grgurinović, Zagreb, 100 kn; Dinko Gnječ, 100 kn; Gordan Musulin Liso, 100 kn; Gordan Grgurinović, 200 aud; Andrija Ćendo, STAŠEVICA 100 kn; Tiho Mateljak, 100kn; Rajko Mateljak, 100 kn; Rajko Mateljak, 100 kn; Nevenka Bustruc, 100 kn; Nada Šunjić, Živojina, 100 kn; Vera Musulin, 100 kn; Pepa Šiljeg, 100 kn; Joze Usorac, 100 kn; Mate Jerković, 100 kn; Drago Gnječ, 100 kn; Ruža Jerković ž. Mate, 100 kn; Nada Magić r. Dropulić, Pašman, 200 kn; Ivica Kušurin, 100 kn; Mila Jovica, Sydney, 350 kn; Ivica Šunjić Nedin, banak 700 kn; Toni Dropulić Brankov, banak, 800 kn; Ljiljana Rončević Jurina, banak, 700 kn; Ista za križni put, 400 kn; Viktor Dropulić sa suprugom Matildom, Perth, 500 kn; Josip Marević Šarac, Perth, legalizacija, 200 aud; Miro Kušurin, 100 kn; Anka Plećaš, 100 kn; Crni Plećaš, 100 kn; Ljubica i Mate Zaknić, Sydney, 200 kn, legalizacija 200 aud; Ante Krešić, 100 kn; Ruža Jovica, 100 kn; Neda Marević p. Ante, 100 kn; Ema Dropulić Jurina, 100 kn; Dubrovačko-neretvanska županija, 5000 kn; Mate i Zora Vlašić, 200 kn; Sveto i Zlata Slišković, 200 kn; Željka Musulin Velina, 100 kn; Lenko Grgurinović, 100 kn; Ante Jerković Mladenov, Perth, 1000 kn; Jadranka Ćulum, Peračko Blato, 100 kn. Onaj tko je dao, nije osiromašio, onaj tko nije dao, nije se obogatio. (Narodna mudrost) 119

122 STAŠEVICA LIST ŽUPE SV. STAŠA U STAŠEVICI STAŠEVICA Godina 9., 2014., br. 1(9) Izdaje: Župa sv. Staša u Staševici Matični broj župe: OIB župe: Glavni i odgovorni urednik: Fra Vinko Marinko Prlić, župnik Staševica Tel./fax: 020/ , 098/ List izlazi povremeno, dopušte njem crkvenih i redovničkih poglavara. Tisak: Jafraprint - Split Rukopisi i slike: ne vraćaju se Narudžbe, suradnju i doprinose slati na adresu: LIST ŽUPE SV. STAŠA STAŠEVICA Kunski račun: Splitsko-makarska nadbiskupija Župa sv. Staša Staševica IBAN HR Privredna banka Zagreb d.d. Podružnica Opuzen Devizni račun: IBAN: HR Privredna banka Zagreb d.d Zagreb, Račkoga 6 Croatia SWIFT CODE: PBZGHR2X LIST SE UZDRŽAVA DRAGO VOLJ NIM PRILOZIMA VJERNIKA. SADRŽAJ UVODNA RIJEČ ŽUPNIKA SVJEDOCI BOŽIĆA SVETI IVAN, ISUSU NAJDRAŽI APOSTOL BLAGOSLOV CRKVE GOSPE LURDSKE GRADITI CRKVU ZNAČI OBILJEŽITI VRIJEME U KOJEM ŽIVIMO.. 14 CRKVA SVIH SVETIH NA BRISTI PRVOPRIČESNIČKI IZLET SVETI STAŠ SVEČANO OBILJEŽEN GREBLJE U MILUŠOJ (PASIČINA) - UKOPIŠTE IZ PRAPOVIJESTI I SA STEĆCIMA IZ KASNOG SREDNJEG VIJEKA STAŠEVAČKI GOVORNI RJEČNIK PO NAŠKI OTELI SU MI GA ŽIVA I OTELI SU MI GA MRTVA! KAZIVANJE JŐZE MAREVIĆ JELIĆ KAKO JE NASTALA DANAŠNJA STAŠEVICA? NAŠA PREZIMENA - ŠUNJIĆ POZVALI SU CNN DA SNIMI DOGAĐAJ NAŠI POKOJNICI - FRA PETAR RASTOČIĆ NAŠI POKOJNICI - FRA VJEKO VRČIĆ OTVORENI SMO ŽIVOTU KLJUČ DEMOGRAFSKE OBNOVE STARAČKE HRVATSKE.. 96 ZNATE LI? ZGODOPISJE POŠTA RAZONODA DAROVATELJI LISTA Naslovna stranica: Crkva Gospe Lurdske, blagoslovljena 26. X na Spilicama, u župi Staševici. Foto: Ivona - Ploče 120 STAŠEVICA

123 Fra Hinko s obitelji Petra Mandina, g.

124 Čestit Božić i blagoslovljena Nova 2015.