math.e Različiti nastavno-metodički pristupi čunjosječnicama 1 Uvod Različiti nastavno-metodički pristupi čunjosječnicama math.e Vol 27.
|
|
- Darcy Esmond Daniels
- 10 months ago
- Views:
Transcription
1 1 math.e Hrvatski matematički elektronički časopis Različiti nastavno-metodički pristupi čunjosječnicama čunjosječnice geometrija Ruđer Bošković Ivančica Miroševic, Nikola Koceić-Bilan, Josipa Jurko 1 Uvod Elipsa, hiperbola i parabola su neke od prvo proučavanih krivulja. Pogledamo li "razvoj priče" o njima kroz povijest, vidimo da je "veliki geometar" Apolonije iz Perge još 200-tih godina pr. Kr. napisao o njima opsežnu studiju, i to čisto geometrijskim pristupom. Njegovi su rezultati bili toliko podrobni i potpuni da se današnja euklidska geometrija nije mnogo odmakla od njegovih spoznaja. I kao takvi, bili su dostatna osnova Johannesu Kepleru ( ) i Isaacu Newtonu ( ) da dođu do svojih izvanrednih otkrića o gibanjima nebeskih tijela. Međutim, Apolonije nije svojstva čunjosječnica opisivao algebarski, kao što mi to danas u školskom sustavu činimo. Trebalo je proći skoro 2000 godina da bi matematičari postigli veliki pomak u razumijevanju čunjosječnica povezivanjem geometrijskih i algebarskih tehnika. Ono što nas je ponukalo na pisanje ovoga članka jest dojam da su neki aspekti pri proučavanju tih krivulja kroz srednješkolsku naobrazbu pomalo zanemareni. U nastavnim programima za matematiku u srednjim školama i gimnazijama, krivuljama drugog reda uglavnom se pristupa analitički, preko algebarske jednadžbe tih krivulja, iz čega se onda izvode i njihova svojstva, a mi smo stajališta da se i s pomoću čisto geometrijskog pristupa ove krivulje sasvim lijepo mogu upoznati, i da se na taj način mogu učenicima pokazati neka važna svojstva koja se iz analitičkog pristupa ne vide, npr. njihovo optičko svojstvo refleksije. Time ne želimo umanjiti značaj analitičkog pristupa, već samo ukazati na neke druge pristupe, te ih objediniti u "širu priču" o krivuljama drugoga reda. U sintetičkom pristupu, u 2. poglavlju uvodimo pojam tangente na najelementarniji način, kao i njezine karakterizacije. Već kod parabole vidimo da je pojam tangente (na način kako ju većina doživljava) vrlo suptilan pojam koji se ne može definirati kao pravac koji siječe krivulju u jednoj točki, a s druge strane želja nam je bila izbjeći bilo koju uporabu infinitezimalnoga računa koji je neprimjeren za učenike prije završnog razreda srednje škole. Nadalje, pojam asimptote hiperbole je, također, uveden ad hoc s ciljem da se izbjegne uobičajeni pristup preko formalnog graničnog procesa. Treba reći da smo, kroz različite pristupe čunjosječnicama, htjeli naglasiti neka njihova važna svojstva koja su nedovoljno istaknuta u analitičkom pristupu, a koja se s lakoćom mogu izvesti bez prevelikog predznanja, i kao takva se mogu obrađivati i prije 3. razreda srednje škole (kad se ove krivulje prvi puta sustavno obrađuju u sklopu analitičke geometrije). Sintetički pristup je pogodan za dokazivanje svojstava tangenata i asimptote i nekih manje poznatih, ali zanimljivih tvrdnja (Ponceletovi teoremi).
2 2 No, u ovomu pristupu učenik ne može sagledati sličnost i vezu između ovih krivulja. Algebarski pristup pojašnjava zbog čega ove krivulje zajednički nazivamo krivuljama 2. reda. Proučavanje ovih krivulja kao presjeka s konusom (čunjem) opravdava naziv čunjosječnice ili konike, te upućuje kako ih možemo pronaći kao obrise na sjenama što ih ostavlja stožasti izvor svjetlosti sobne svjetiljke, a to otvara zanimljiv prostor za samostalne učeničke pokuse i projektne zadatke. Papus- Boškovićev pristup ovim krivuljama pojašnjava ulogu ravnalice kod elipse i hiperbole, ulogu numeričkog ekscentriciteta (kojeg se najčešće bez neke primjene i svrhe spominje u nastavi) te pokazuje kako se variranjem parametra krivulje mijenjaju od elipse, preko parabole i hiperbole do kružnice. Slike u članku generirane su uglavnom s pomoću besplatnog programskog paketa Geogebra ( Iznimno su, zbog ograničenja Geogebre, slike 21, 22, 23 i 24 izrađene u programu Microsoft Word. Inače, na internetu se može pronaći velik broj interaktivnih uradaka o čunjosječnicama izrađenih u Geogebri, i mnogi se temelje na sintetičkoj definiciji. 2 Sintetički pristup U ovomu poglavlju, koje se dobrim dijelom temelji na nastavnim materijalima [1], definiramo elipsu, hiperbolu i parabolu, te izvodimo neka njihova svojstva bez uporabe algebarskog alata. Definicija 1. Neka su i dvije čvrste međusobno različite točke ravnine i neka je, te neka je zadani realni broj,. Skup svih točaka ravnine za koje je zbroj udaljenosti od točaka i konstantan i jednak nazivamo elipsom, u oznaci. Kraće, Točke i nazivamo žarištima ili fokusima elipse, a dužine i radijusvektorima točke elipse (iako to nisu vektori). Dopustimo li da bude i, odnosno, dobivamo skup svih točaka jednako udaljenih od fiksne točke, kojega nazivamo kružnicom. Realni broj nazivamo linearnim ekscentricitetom. Polovište dužine nazivamo središtem elipse. Lako se pokaže da pravac siječe elipsu u dvjema točkama, označimo ih s i, i da simetrala dužine također siječe elipsu u dvjema točkama, označimo ih s i. Točke i, te točke i nazivamo tjemenima elipse. Dužinu nazivamo velikom (glavnom) osi, a dužine i velikim poluosima. Dužinu nazivamo malom (sporednom) osi elipse, a dužine i malim poluosima. Duljinu male poluosi označavamo sa. Budući da je osna simetrija izometrija, pa čuva i zbroj udaljenosti od točke do fiksnih točaka i na osi, velika os je os simetrije za elipsu. Analogno, budući da je osna simetrija izometrija, pa čuva i zbroj udaljenosti od točke do međusobno simetričnih točaka i s obzirom na os, mala os je također os simetrije za elipsu.
3 3 Sada se lako dokaže da je, i da je. Iz pravokutnoga trokuta vidimo da za duljine poluosi i, i za linearni ekscentricitet elipse vrijedi Neka je bilo koja točka elipse. Produžimo dužinu preko točke za. Tako dobivamo točku koju nazivamo suprotištem žarišta za točku elipse. Suprotište je udaljeno od žarišta za. Promjena točke na elipsi ne utječe na tu udaljenost. Odatle slijedi da, ako točka varira, onda suprotište opisuje kružnicu sa središtem u i polumjerom. Tu kružnicu nazivamo kružnicom suprotišta žarišta (Slika 1). Analogno definiramo i kružnicu suprotišta žarišta. Slika 1: Kružnica suprotišta žarišta elipse Slika 2: Tangenta i normala elipse Navest ćemo sada teorem koji opisuje zanimljivo "optičkogeometrijsko" svojstvo elipse: postavimo li izvor svjetlosti u jedno od žarišta elipse, zraka svjetlosti će se odbiti od elipse i proći kroz drugo žarište. To znači da je reflektirani kut zrake u svakoj točki elipse jednak upadnom. Definirajmo najprije tangentu elipse. Definicija 2. Tangenta elipse je pravac koji s elipsom ima jednu zajedničku (dodirnu) točku.
4 4 Teorem 3. Tangenta u točki elipse je pravac koji raspolavlja vanjski kut što ga tvore dva radijusvektora točke. Normala u točki elipse je pravac koji raspolavlja unutarnji kut što ga tvore dva radijusvektora točke. Dokaz. Trokut, gdje je suprotište žarišta za točku elipse, je jednakokračan trokut s osnovicom (Slika 2). Uz to vrijedi Neka je pravac simetrala dužine, a time i simetrala kuta. Dokažimo da je ujedno tangenta elipse. Pretpostavimo protivno, tj. da postoji točka na pravcu koja je ujedno i točka elipse i koja je različita od. U trokutu vrijedi nejednakost trokuta a to se protivi pretpostavci. Dakle, pravac dokazana tvrdnja. je tangenta elipse, čime je Dokažimo sada obrat tvrdnje, odnosno, dokažimo da pravac kroz točku elipse, koji nije simetrala kuta, ne može biti tangenta. U tu svrhu dovoljno je dokazati da pravac siječe elipsu u još jednoj točki uz. Neka je osno simetrična slika žarišta s obzirom na pravac i neka je. Očito, točka ima svojstvo za svaku točku,, tj. to je točka pravca u kojoj je najmanji zbroj udaljenosti od žarišta. Budući da je jer je, to je Zamijetimo da za dovoljno daleku točku polupravca određenog s i koji ne sadrži vrijedi. Sada je intuitivno jasno da na dužini leži točka takva da je (formalno to slijedi po teoremu o međuvrijednostima). To znači da siječe elipsu u još jednoj točki, pa nije tangenta. Korolar 4. Tangenta u točki elipse uvijek postoji i jedinstvena je. Teorem 5. Nožišta okomica spuštenih iz oba žarišta elipse na tangentu elipse leže na kružnici polumjera sa središtem u središtu elipse. Tu kružnicu nazivamo glavnom kružnicom elipse (Slika 3).
5 5 Slika 3: Glavna kružnica elipse Dokaz. Neka je zadana tangenta elipse. Označimo s nožište okomice spuštene iz na, i sa suprotište žarišta. Promotrimo trokut. Dužina je srednjica tog trokuta pa vrijedi što povlači. Slično se vidi i obratno, tj. da je u točki kružnice okomica na tangenta elipse. Teorem 6. [Prvi Ponceletov teorem za elipsu] Spojnice žarišta elipse sa sjecištem dviju tangenata simetrale su kutova što ih tvore spojnice žarišta s diralištima tangenata. Slika 4: Prvi Ponceletov teorem za elipsu Dokaz. Neka je točka sjecište tangenata i, neka je suprotište žarišta s obzirom i suprotište žarišta s obzirom na (Slika 4). Tada su, diralište tangente i kolinearne točke. Isto tako,, diralište tangente i su kolinearne točke. Budući da osna simetrija čuva udaljenosti, slijedi i. Iz proizlazi. To povlači. No, budući da je, zbog toga što osna simetrija čuva kutove, slijedi. Time je dokazano da je.
6 6 Teorem 7. [Drugi Ponceletov teorem za elipsu] Odsječak varijabilne tangente elipse između dviju fiksnih tangenata vidi se iz žarišta pod stalnim kutom koji je jednak polovini kuta pod kojim se iz žarišta vide dirališta fiksnih tangenata. Slika 5: Drugi Ponceletov teorem za elipsu Dokaz. Neka su i fiksne tangente, a varijabilna tangenta (Slika 5). Neka je diralište bilo koje tangente. Primjenom Teorema 6 na i dobivamo da je. Isto tako, primjenom na i dobivamo da je. Iz toga slijedi da je. Definicija 8. Neka su i dvije međusobno različite čvrste točke ravnine, i neka je dan realni broj,. Skup svih točaka za koje je apsolutna vrijednost razlike udaljenosti do danih točaka i konstantna i jednaka, nazivamo hiperbolom, u oznaci. Kraće, Točke i nazivamo žarištima ili fokusima hiperbole, a dužine i radijusvektorima točke hiperbole. Realni broj nazivamo linearnim ekscentricitetom. Polovište nazivamo središtem hiperbole. dužine Lako se pokaže da pravac siječe hiperbolu u dvije točke koje leže između i. Te točke, označimo ih s i, nazivamo tjemenima. Dužinu nazivamo realnom osi, a dužine i realnim poluosima. Točke i, koje dobivamo presijecanjem kružnice (ili ) i simetrale realne osi, određuju dužinu koju nazivamo imaginarnom osi hiperbole. Dužine i nazivamo imaginarnim poluosima. Duljinu imaginarne poluosi označimo s. Budući da je osna simetrija izometrija, pa čuva i razliku udaljenosti točaka od fiksnih točaka i na osi, velika os je os simetrije hiperboli. Analogno, budući da je osna simetrija izometrija, pa čuva i razliku udaljenosti točaka od međusobno simetričnih točaka i s obzirom na os, mala os je, također, os simetrije hiperboli. Sada se lako pokaže da je, i da je. Iz pravokutnog trokuta vidimo da za duljine poluosi i, i
7 7 linearni ekscentricitet hiperbole vrijedi Neka je, te neka pripada pravcu tako da je i. Tada je. Točku nazivamo suprotištem žarišta (s obzirom na ). Kada točka varira hiperbolom, pripadna suprotišta variraju kružnicom. Svako suprotište žarišta leži na kružnici koju nazivamo kružnicom suprotišta žarišta (Slika 6). Analogno je kružnica suprotišta žarišta. Slika 6: Kružnica suprotišta žarišta hiperbole I hiperbola, kao i elipsa, ima "optičko" svojstvo: postavimo li izvor svjetlosti u jedno od žarišta hiperbole, zraka svjetlosti će se odbiti od hiperbole po pravcu koji prolazi kroz drugo žarište. Prije nego navedemo teorem koji opisuje ovo svojstvo, treba nam definicija tangente hiperbole. Definicija 9. Tangenta hiperbole je pravac koji ima s hiperbolom jednu dodirnu (zajedničku) točku. Teorem 10. Tangenta u točki hiperbole je pravac koji raspolavlja unutrašnji kut, a normala je pravac koji raspolavlja vanjski kut, što ga zatvaraju dva radijusvektora točke.
8 8 Slika 7: Tangenta i normala hiperbole Slika 8: Glavna kružnica hiperbole Dokaz ove tvrdnje analogan je onomu za tangentu elipse (Slika 7). Korolar 11. Tangenta postoji u svakoj točki hiperbole, i jedinstvena je. Očigledno je da je suprotište žarišta s obzirom na osno simetrična slika točke s obzirom na tangentu na hiperboli u točki, što opravdava naziv suprotište. Teorem 12. Nožišta svih okomica spuštenih iz žarišta na tangente hiperbole leže na kružnici koju nazivamo glavnom kružnicom hiperbole. Dokaz. Analogno dokazu Teorema 5. Vrijede i analogni Prvi i Drugi Ponceletov teorem za hiperbolu. Teorem 13. [Prvi Ponceletov teorem za hiperbolu] Spojnica žarišta hiperbole sa sjecištem dviju tangenata simetrala je kuta određenog spojnicama žarišta s diralištima tangenata, kojem pripada sjecište tangenata.
9 9 Slika 9: Prvi Ponceletov teorem za hiperbolu Slika 10: Drugi Ponceletov teorem za hiperbolu Dokaz. Neka je točka sjecište tangenata i, neka je suprotište žarišta s obzirom na i suprotište žarišta s obzirom na (Slika 9). Tada su, diralište tangente i kolinearne točke. Isto tako,, diralište tangente i su kolinearne točke. Budući da osna simetrija čuva udaljenosti, slijedi i. Iz proizlazi. To povlači. No, budući da osna simetrija čuva kutove, slijedi. Time je dokazano da raspolavlja kut određen spojnicama žarišta s diralištima tangenata, kojem pripada sjecište tangenata. Teorem 14. [Drugi Ponceletov teorem za hiperbolu] Odsječak varijabilne tangente hiperbole između dviju fiksnih tangenata vidi se iz žarišta pod stalnim kutom koji je jednak polovini kuta određenog spojnicama žarišta s diralištima fiksnih tangenata, kojem pripada sjecište fiksnih tangenata. Dokaz. Tvrdnju dokazujemo tako da primijenimo Teorem 13, najprije na tangente i hiperbole, a zatim na i (Slika 10). Neka je po volji odabrana točka hiperbole, tangenta hiperbole u i suprotište, a ortogonalna projekcija na tangentu (Slika 11). Pretpostavimo da se točka "giba" po hiperboli tako da se njezina udaljenost od neke fiksne točke povećava prema beskonačnom.
10 10 Intuitivno možemo zamisliti da točka ide prema "beskonačno dalekoj točki". Njezina tangenta past će u tom graničnom procesu u neki pravac kojeg nazivamo asimptotom (Slika 12). Označimo sa točku u koju će u tom graničnom procesu pasti suprotište žarišta s obzirom na ( i s točku u koju će pasti točka ( ). Slika 11: Tangenta hiperbole Slika 12: Asimptota hiperbole Budući da je, to je i. Pri tomu pravac prelazi u. Budući da je, to se i "sijeku" u beskonačno dalekoj točki, tj.. Stoga je. Budući da je pravac koji prolazi točkama, i prešao u pravac koji prolazi točkama i, je tangenta, a polumjer kružnice suprotišta. Nadalje, iz slijedi. Asimptota je simetrala dužine, pa je onda i. Naravno, analogni zaključci vrijede kad zamijenimo uloge žarišta. Po tome, smijemo reći ili definirati asimptotu hiperbole kao simetralu dužine, gdje je tangenta na iz, a njezino diralište. Isto tako, smijemo reći da je asimptota normala na, gdje je diralište tangente iz na. u točki Povucimo u tjemenima i okomice na os i označimo njihova sjecišta s asimptotama hiperbole s,, i. Tada je (trokutima su sukladni jedna stranica priležeća kuta uz tu stranicu). Također, vrijedi i dva
11 11 Dakle, asimptote hiprebole leže na dijagonalama pravokutnika sa stranicama i, čije je središte u središtu hiperbole (Slika 13). Slika 13: Asimptote hiperbole U prethodnomu asimptotu smo definirali kao "tangentu u beskonačno dalekoj točki", odnosno kao granični položaj tangente kad se njezino diralište "giba" po neomeđenom dijelu krivulje prema beskonačno dalekoj točki. Uobičajeno je, međutim, da se asimptota definira kao pravac kojemu se krivulja približava kad se točka "giba" po njezinom neomeđenom dijelu prema beskonačno dalekoj točki. Ove dvije definicije su ekvivalentne, ako je krivulja algebarska (hiperbola to jest). Nama je zanimljivija prva definicija, iako manje stroga i formalna, ali vrlo intuitivna, jer s pomoću nje možemo izvesti i neka zanimljiva, netrivijalna svojstva koja nisu očigledna u analitičkom pristupu definiciji. Definicija 15. Neka je točka izvan pravca. Skup svih točaka u ravnini koje su jednako udaljene od točke i pravca nazivamo parabolom, u oznaci. Točku nazivamo njezinim žarištem ili fokusom, a pravac ravnalicom ili direktrisom. Kraće, Neka je točka parabole. Dužinu nazivamo radijusvektorom točke parabole, isto kao i dužinu, gdje je ortogonalna projekcija točke na (Slika 14).
12 12 Slika 14: Parabola Slika 15: Tangenta parabole Ako je ortogonalna projekcija točke na, onda polovište dužine očigledno pripada paraboli i nazivamo ga tjemenom parabole. Pravac nazivamo osi parabole. Parabola je, zbog izometričnih svojstava osne simetrije, simetrična u odnosu na svoju os. Sada bismo htjeli definirati i tangentu parabole, i to na najjednostavniji mogući način, bez primjene infinitezimalnog računa. Budući da ju ne možemo definirati kao pravac koji s parabolom ima jednu zajedničku točku (npr. os parabole ima to svojstvo, a nije tangenta parabole), motivaciju za definiciju nam daje sljedeći teorem. Teorem 16. Simetrala kuta što ga zatvaraju radijusvektori točke na paraboli ima s parabolom samo tu jednu zajedničku točku. Taj pravac ćemo zvati tangentom parabole. Dokaz. Neka je točka parabole i ortogonalna projekcija točke na ravnalicu. Tada je. Neka je simetrala kuta (Slika 15). Pokažimo da parabola i imaju samo jednu zajedničku
13 13 točku, točku. Pretpostavimo protivno, tj. neka postoji još jedna zajednička njima točka,. Primijetimo da je simetrala dužine. Po tomu,. Neka je ortogonalna projekcija točke na. Budući da je točka parabole, vrijedi da je. Iz toga slijedi da je. S druge strane,, čime smo upali u protuslovlje. Navedeni teorem pojašnjava važno "optičko" svojstvo parabole, da se svjetlost usmjerena iz žarišta parabole odbija od parabole po pravcima paralelnima s osi parabole. Korolar 17. Tangenta u točki parabole uvijek postoji i jedinstvena je. Ortogonalnu projekciju točke na ravnalicu, budući da je simetrala kuta ujedno i simetrala dužine, nazivamo suprotištem žarišta s obzirom na. Korolar 18. Ravnalica je skup svih točaka koje su suprotišta žarišta parabole (točke osno simetrične fokusu s obzirom na tangente parabole). Teorem 19. Skup svih točaka koje su nožišta okomica iz žarišta parabole na tangente je tjemena (vršna) tangenta parabole. Slika 16: Tjemena tangenta parabole Dokaz. Neka je ortogonalna projekcija žarišta na tangentu s diralištem u točki (Slika 16). Budući da je simetrala dužine, točke, i su kolinearne i je polovište dužine. Dužina, gdje je tjeme parabole, je srednjica trokuta, pa je, tj., što znači da je tjemena tangenta parabole. Slično se dokaže da je u točki tangenta parabole. tjemene tangente okomica na
14 14 Teorem 20. [Prvi Ponceletov teorem za parabolu] Spojnica žarišta sa sjecištem dviju tangenata raspolavlja kut što ga tvore radijusvektori dirališta. Slika 17: Prvi Ponceletov teorem za parabolu Slika 18: Drugi Ponceletov teorem za parabolu Dokaz. Neka je točka sjecište tangenti i parabole, i neka su i njihova dirališta (Slika 17). Dokažimo da je. Budući da je i, vrijedi i. Analogno vrijedi. Nadalje, zbog trokut je jednakokračan, pa je. Po tomu,. Teorem 21. [Drugi Ponceletov teorem za parabolu] Odsječak varijabilne tangente parabole između dviju fiksnih tangenata vidi se iz žarišta pod stalnim kutom koji je jednak polovini kuta pod kojim se iz žarišta vide dirališta fiksnih tangenata. Dokaz. Tvrdnja se dokazuje tako da se primijeni Teorem 20, najprije na tangente i parabole, a zatim na i (Slika 18).
15 15 3 Algebarski pristup Jednadžbu oblika, gdje je polinom drugog stupnja s realnim varijablama i, nazivamo jednadžbom drugog reda. Zbog toga svaku krivulju kojoj je jednadžba, gdje je polinom drugog stupnja s varijablama i, nazivamo krivuljom drugog reda. Opći oblik jednadžbe za krivulje drugog reda je, dakle, pri čemu je barem jedan od koeficijenata uz kvadratne članove različit od nule. Pokažimo zašto se elipsa, hiperbola i parabola nazivaju krivuljama drugog reda. Svojstva ovih krivulja koja iz te činjenice proizlaze detaljno su obrađena u [2], pa ih ovdje izostavljamo. Neka su i žarišta elipse, te duljina velike poluosi. Odaberimo pravokutni koordinatni sustav tako da polovište dužine bude ishodište koordinatnog sustava, pravac os, a simetrala dužine os. Sada se lako iz definicije elipse dobije da za svaku točku na elipsi vrijedi relacija i obratno, da svaka točka za koju vrijedi ova relacija pripada elipsi. Ovu relaciju nazivamo kanonskom jednadžbom elipse. Analogno dolazimo do kanonske jednadžbe hiperbole, Da bismo naveli kanonsku jednadžbu parabole, potreban nam je još jedan pojam vezan uz parabolu, poluparametar. Duljinu tetive koja prolazi fokusom i okomita je na os parabole nazivamo parametrom parabole i označavamo s. Poluparametar parabole je duljina koja je jednaka, gdje je ortogonalna projekcija točke na. Kanonsku jednadžbu parabole lako izvedemo ako pravokutni koordinatni sustav odaberemo tako da je os x os parabole, i da je ishodište u njezinom tjemenu. Za točku na paraboli tada vrijedi gdje je poluparametar parabole. Očigledno je da su kanonske jednadžbe elipse, hiperbole i parabole, te kružnice kao specijalnog slučaja elipse, algebarske jednadžbe drugog reda, što znači da su elipsa, hiperbola i parabola krivulje drugog reda. Pokažuje se (ne računajući degenerirane slučajeve) da je svaka krivulja drugog reda neka od ovih krivulja. U nastavku ćemo pokazati da se svaka čunjosječnica može zadati jednom te istom jednadžbom, čime još jedanput ukazujemo na sličnost naizgled poprilično različitih ravninskih krivulja. Promatrat ćemo krivulje u posebnom položaju u koordinatnom sustavu: kad im je jedno tjeme u ishodištu, a os tjemena tangenta. Promotrimo najprije elipsu zadanu jednadžbom
16 16. Translatiramo li elipsu u pozitivnom smjeru osi x za, tako da je novi centar elipse u točki, dolazimo do jednadžbe elipse Isto tako, translatiramo li hiperbolu zadanu jednažbom u negativnom smjeru osi x za, tako da je novi centar hiperbole u točki, dolazimo do jednadžbe hiperbole Da bismo malo pojednostavnili navedene izraze, definirajmo poluparametar elipse i hiperbole. Duljinu tetive koja prolazi jednim od žarišta elipse (hiperbole) i okomita je na glavnu os elipse (hiperbole) nazivamo parametrom elipse (hiperbole) i označavamo s. Duljinu nazivamo poluparametrom elipse (hiperbole). Označimo li s sjecište elipse (hiperbole) i tetive elipse (hiperbole) okomite na glavnu os, primjenom Pitagorina poučka na pravokutnom trokutu lako dobivamo da za poluparametar elipse i hiperbole vrijedi. Sada prelazi u što nazivamo jednadžbom elipse u vršnom ili tjemenom obliku. Isto tako, prelazi u što nazivamo jednadžbom hiperbole u vršnom ili tjemenom obliku. Uočimo da se kanonska i vršna jednadžba parabole podudaraju. Ako geometrijski interpretiramo ove jednadžbe i usporedimo površinu kvadrata određenog točkom na krivulji i površinu pravokutnika, jedna stranica kojega je apscisa točke, a druga stranica fiksni parametar (Slika 19), vidimo da je za točku na elipsi površina kvadrata manja od površine pravokutnika, da su za točku na paraboli površine jednake, i da je za točku na hiperboli površina kvadrata veća od površine pravokutnika, što je, po predaji, i navelo Apolonija iz Perge da čunjosječnicama nadjene imena elipsa, hiperbola i parabola. Naime, elipsa na Grčkom znači "manjak", parabola znači "jednakost", a hiperbola znači "višak".
17 17 Slika 19: Pogledajmo još jedanput vršne jednadžbe elipse i hiperbole. Uvedemo li oznaku, za elipsu ćemo dobiti, pa je. Isto tako, za hiperbolu iz slijedi, pa je. Iz ovoga slijedi da je zajednička jednadžba elipse, hiperbole i parabole u vršnom obliku pri čemu je za parabolu. Inače, uobičajeno nazivamo numeričkim ekscentricitetom, a malo više o njemu reći ćemo kad budemo govorili o Boškovićevu pristupu krivuljama drugog reda. 4 Krivulja drugoga reda kao presjek stožaste plohe i ravnine Neka je pravac os rotacije i neka pravac koji siječe os u točki rotira oko osi. Pri toj rotaciji pravac opisuje stožastu plohu. Točku nazivamo vrhom, pravac osi, a svaki položaj pravca izvodnicom te stožaste plohe. Ovdje ćemo pokazati da se krivulja drugoga reda može okarakterizirati kao presjek stožaste plohe i ravnine (Slika 20). Upravo zbog toga se svaka krivulja drugoga reda naziva čunjosječnicom ili konikom ([2],[4]).
18 18 Slika 20: Čunjosječnice Čunjosječnicama se intenzivno bavio Apolonije iz Perge, starogrčki matematičar koji je o njima napisao osam knjiga, i koji je, uostalom, uveo nazive koje i danas rabimo: elipsa, hiperbola i parabola. On je uočio da vrsta krivulje koju ćemo dobiti presjekom stošca i ravnine ovisi o nagibu ravnine koja presjeca stožac. Promotrimo najprije elipsu. Definirali smo ju kao krivulju za koju vrijedi da je zbroj udaljenosti svake njezine točke od dvaju žarišta konstantan. Sada tvrdimo da je to krivulja koja se dobije kao presjek stošca ravninom koja nije paralelna ni s jednom od izvodnica i ne prolazi vrhom stošca. Ove dvije "definicije" elegantno je povezao Germinal Pierre Dandelin ( ), belgijski matematičar i inženjer koji je otkrio vezu između presjeka stošca i ravnine, zarišta čunjosječnica i kugala upisanih u stožac koje dodiruju ravninu kojom je presječen. Takve kugle, njemu u čast, nazivamo Dandelinovim kuglama. Teorem 22. [Dandelinov teorem za elipsu] Ako stožastu plohu presiječemo ravninom koja ne prolazi vrhom stožaste plohe i siječe sve njezine izvodnice, onda je presječna krivulja ili kružnica (ako je ravnina okomita na os stošca) ili elipsa. Dokaz. Slika 21: Dandelinove kugle i elipsa Na Slici 21 je skiciran presjek stožaste plohe i ravnine koja ne
19 19 prolazi vrhom, siječe sve izvodnice stožaste plohe i kosa je prema njezinoj osi. Upišimo u tu stožastu plohu kuglu koja dodiruje ravninu odozgor i kuglu koja dodiruje ravninu odozdol. Neka prva kugla dodiruje ravninu u točki, a druga kugla u točki. Dokazat ćemo da je presječna krivulja elipsa i da su točke i njezina žarišta. U tu svrhu uzmimo na presječnoj krivulji bilo koju točku. Gornja kugla dodiruje stožastu plohu uzduž kružnice, a dolnja kugla uzduž kružnice. Spojimo vrh stožaste plohe s točkom. Ta izvodnica siječe u točki, a u. Budući da su duljine tangenata povučenih na kuglinu plohu iz točke izvan nje jednake duljine, to je i. Zbrajanjem tih jednakosti dobivamo, dakle. Dužina je izvodnica uspravnoga krnjeg stošca kojemu je dolnja osnovica krug omeđen kružnicom, a gornja osnovica krug omeđen kružnicom. Zbog toga je, gdje je realna konstanta. Dakle,, za svaku točku presječne krivulje, pa je ta krivulja elipsa sa žarištima i. Teorem 23. [Dandelinov teorem za hiperbolu] Ako stožastu plohu presiječemo ravninom koja ne prolazi vrhom stožaste plohe i paralelna je s dvije njezine izvodnice, onda je presječna krivulja hiperbola. Slika 22: Dandelinove kugle i hiperbola Dokaz. Ako je presječna ravnina nagnuta prema osi stožaste plohe pod manjim kutom nego izvodnice, ravnina siječe oba dijela plohe po krivulji koja se sastoji od dviju disjunktnih grana (Slika 22). Upisane kugle dodiruju ravninu s iste strane, u točkama i, a stožastu plohu duž kružnica i. Neka je bilo koja točka presječne krivulje. Neka izvodnica kroz točku siječe kružnicu u točki i kružnicu u točki. Budući da su pravci i tangente povučene iz na gornju kuglinu plohu, i da su pravci i
20 20 tangente povučene iz i. na dolnju kuglinu plohu, slijedi Ravnine u kojima leže kružnice i su paralelne, pa su sve izvodnice krnjega dvostrukog stošca od do jednake duljine. Odatle, i iz, slijedi da je razlika konstantna za svaku točku na presječnoj krivulji. Dakle, presječna krivulja je skup svih točaka ravnine za koje je razlika udaljenosti od dviju fiksnih točaka i konstantna, što znači da je riječ o hiperboli. Teorem 24. [Dandelinov teorem za parabolu] Ako stožastu plohu presiječemo ravninom koja ne prolazi vrhom stožaste plohe i paralelna je s jednom njezinom izvodnicom, onda je presječna krivulja parabola. Slika 23: Dandelinove kugle i parabola Dokaz. Ako je presječna ravnina paralelna s jednom izvodnicom stožaste plohe, označimo ju sa, onda u stožastu plohu možemo upisati samo jednu kuglu koja dodiruje ravninu u točki i stožastu plohu uzduž kružnice (Slika 23). Neka je bilo koja točka presječne krivulje. Neka izvodnica kroz točku siječe kružnicu u točki. Točka leži na kružnici koja je paralelna s ravninom kružnice. Dužine i pripadaju tangentama povučenim iz na kuglinu plohu, iz čega slijedi. Označimo s i točke u kojima izvodnica siječe kružnice i. Budući da su ravnine kružnica i međusobno paralelne, i okomite na osni presjek kroz izvodnicu, a ravnina je paralelna s dužinom, presjek ravnine kružnice i ravnine je također okomit na osni presjek stožaste plohe. Zbog toga, za okomicu iz na pravac vrijedi, odnosno. Dakle, svaka točka na presječnoj krivulji jednako je udaljena od fiksne točke i od fiksnog pravca, što znači da je presječna krivulja parabola. Budući da se svaka elipsa, hiperbola ili parabola može dobiti kao presjek ravnine i neke stožaste plohe, to je jasno da je ovakav način uvođenja tih krivulja ekvivalentan sintetičkomu. Osim opisanih, postoje i degenerirani oblici čunjosječnica, takozvane
21 21 raspadnute čunjosječnice. Naime, ako se stožasta ploha presiječe ravninom koja prolazi kroz vrh stožaste plohe, onda je presjek par pravaca koji se sijeku u vrhu, pa stoga i takav par pravaca smatramo čunjosječnicom, tj. krivuljom drugog reda. Očigledno je da se posebnim odabirom presječnih ravnina dobivaju, k tomu, i jedan pravac ili točka, pa i njih valja smatrati čunjosječnicama. 5 Boškovićev pristup Upravo opisana konstrukcija Dandelinovih kugala, kao što je navedeno u [3], vodi nas do još jednog važnog svojstva čunjosječnica. Pretpostavimo da ravnina siječe stožastu plohu i ne prolazi njezinim vrhom. Promotrimo kuglu upisanu u stožastu plohu, koja dodiruje ravninu u točki. Kružnicu duž koje kugla dodiruje stožastu plohu označimo s, a ravninu u kojoj leži kružnica označimo sa. Neka se ravnine i sijeku u pravcu. Za bilo koju točku presječne krivulje ravnine i stožaste plohe, neka je presjek izvodnice i ravnine, a projekcija točke na pravac. Pokažimo da je omjer udaljenosti i konstantan, odnosno da ne ovisi o izboru točke. Slika 24: Direktrisa čunjosječnice Neka je projekcija točke na. Omjer udaljenosti i ne ovisi o i jednak je kosinusu kuta između izvodnice stošca i njegove osi. (označimo ga s ). Omjer udaljenosti i također ne ovisi o i jednak je kosinusu kuta između osi i ravnine (označimo ga s ). Iz toga slijedi Napokon, budući da su i jednaki (kao tangente na kuglu kroz ), i omjer udaljenosti i je konstantan. Dakle, za svaku čunjosječnicu postoji pravac takav da za je svaku točku na čunjosječnici omjer udaljenosti od žarišta i tog pravca konstantan. Ovaj omjer nazivamo numeričkim ekscentricitetom čunjosječnice i označavamo s, a pravac nazivamo ravnalicom ili direktrisom. Budući da elipsa i hiperbola imaju dva žarišta, one imaju
22 22 i dvije ravnalice (po jednu za svako žarište). Broj oblik čunjosječnice. određuje vrstu i Na ovaj način je naš hrvatski matematičar Ruđer Bošković ( ) definirao krivulje drugoga reda, i na osnovi te definicije analitički izveo njihova svojstva. Ta se definicija danas naziva Pappus- Boškovićeva definicija, jer je Pappus iz Aleksandrije (oko 290.-oko 350.) iste rezultate dobio sintetičkom metodom. Pappus-Boškovićeva definicija čunjosječnice. Neka je točka izvan pravca i pozitivni realni broj. Skup svih točaka sa svojstvom je elipsa čim je, hiperbola čim je, a parabola čim je. Lijep primjer numeričkog ekscentriciteta u prirodi su Mjesečev ekscentricitet i ekscentricitet Halleyeva kometa. Naime, Mjesec se oko Zemlje, te Halleyev komet oko Sunca gibaju po eliptičnim putanjama. Mjesečeva putanja oko Zemlje je skoro kružna i njegov numerički ekscentricitet je, dok je putanja Halleyeva kometa jako izdužena (Sunce je u jednomu žarištu eliptične putanje) i njegov numerički ekscentricitet je. 6 Projektivni pristup Čunjosječnice možemo okarakterizirati i kao perspektivno kolinearne slike kružnice. Definirajmo najprije perspektivnu kolineaciju. Definicija 25. Perspektivna kolineacija u ravnini je bijekcija na skupu svih točaka i svih pravaca, koja udovoljuje sljedećim uvjetima: (a) čuva incidenciju, tj. ako točka pripada pravcu, onda slika točke pripada slici pravca ; (b) sva spojnice pridruženih točaka prolaze istom točkom ravnine. Točka je fiksna točka i nazivamo ju središtem kolineacije, a spojnice pridruženih točaka zrakama kolineacije. (c) postoji točno jedan pravac u ravnini svaka točka kojega je pridružena sama sebi, tj. pravac je fiksan po točkama. Pravac nazivamo osi kolineacije. Perspektivna kolineacija je posve određena čim je zadana njezina os, njezino središte i jedan par pridruženih točaka i, tako da ni jedna točka tog para ne leži na osi, niti je njihova spojnica paralelna s osi. Sliku "beskonačno dalekog pravca" kojeg tvore "beskonačno daleke točke", nazivamo nedoglednim pravcem. On je paralelan s osi jer na njemu leži i beskonačno daleka točka osi. Praslika pravca, tj. pravac koji se preslikava u "beskonačno daleki pravac" nazivamo doglednim pravcem. Perspektivnom kolineacijom kružnica se preslikava u čunjosječnicu, pri čemu o položaju kružnice i doglednog pravca ovisi vrsta čunjosječnice.
23 23 Kada dogledni pravac ne siječe kružnicu, sve točke kružnice preslikaju se u realne točke i kolinearna slika kružnice je elipsa. Ako dogledni pravac dodiruje kružnicu u dvije točke, onda se dvije točke kružnice (sjecišta pravca i kružnice) kolinearno preslikaju u "beskonačno daleke točke" i kolinearna slika kružnice je hiperbola. Ako dogledni pravac dodiruje kružnicu u jednoj točki, onda se jedna točka kružnice (diralište pravca i kružnice) kolinearno preslika u "beskonačno daleku točku" i kolinearna slika kružnice je parabola. Zaključak Donekle je neprimjereno da se u jednoj cjelini, koja je po programu smješ tena u 2. polugodište 3. razreda srednje škole, obrađuju istovremeno dvije važne teme iz elementarne matematike: analitička geometrija i čunjosječnice. Vrlo jak i moćan alat kojega nudi analitička geometrija, s pomoću kojega se mnogi geometrijski problemi svode, nakon koordinatizacije, na algebarske, na prvi pogled ostavlja dojam univerzalnosti. Zapravo, mnogi učenici će rado posegnuti za analiti čkim aparatom pri rješavanju nekoga geometrijskog problema prije nego li čisto geometrijskim, sintetičkim pristupom. To nimalo ne čudi jer sam koncept nastavnog plana i programa predmeće analitič ki pristup geometriji. Osim toga i većina postupaka za rješavanje geometrijskih zadataka na nastavnim satima u višim razredima srednje škole napućuje da je geometrijske zadatke najlakše i najsigurnije rješavati svođenjem na odgovarajuće sustave jednadžbi do kojih dolazimo analitičkim pristupom. I sam Rene Descartes ( ), tvorac analiti čke geometrije, se vodio mišlju da ova metoda, ne samo da je najpogodnija za rješavanje geometrijskih problema, već se ona mož e primijeniti i na sve ostale matematičke grane i znanosti. Rezultat njegove filozofske potrage za univerzalnom metodom rješavanja problema je njegovo djelo Praktična i jasna pravila za vođenje uma u istra živanju istine. No, i sam Descartes se uvjerio da univerzalna metoda, koja bi sve probleme svodila na matematičke, a matematičke na rje šavanje odgovarajućih jednadžbi, nije ostvariva. Na sreću, ta metoda nije ostvariva niti unutar matematičke znanosti, jer bi se, u protivnom, širina i ljepota matematičke misli znatno osakatila i vodila bi ka tehnicizmu. Upravo tu zamku treba izbjeći i u nastavi analitičke geometrije. Tehnike analitičke geometrije, koje su bez daljnjega vrlo korisne, često puta sakriju i neka lijepa i zanimljiva svojstva geometrijskih objekata do kojih bismo mogli doći, prirodnijim, sintetičkim putem. Najbolji primjer za to su krivulje elipsa, parabola i hiperbola o kojima učenici, po svršetku srednjoškolske naobrazbe, znaju isključivo u kontekstu njihovih kanonskih jednadž bi. Kružnica je izdvojena iz ove priče, jer se ona obrađuje jo š od nižih razreda osnovne škole. S najljepšim svojstvima kru žnice (obodni kut, pojam tangente...) učenici su već upoznati po svršetku osnovnoškolske naobrazbe, a analitički pristup u 3. razredu srednje škole predstavlja korisnu nadgradnju. A sada zamislimo da kružnicu, poput ostalih čunjosječnica, učenici sustavno obrađuju tek u 3. razredu srednje škole i to uglavnom analitičkim pristupom. Više nego jasno je to da taj objekt ne bi doživjeli na prirodan način. Želja nam je ukazati da bi se i ostale čunjosječnice trebale zasebno obraditi prije 3. razreda srednje škole. Jedan razlog je potreba da se ove krivulje samostalno obrade, neovisno o koordinatizaciji ravnine, budući da se one permanentno javljaju u svijetu koji nas okružuje kao i u koreliranju s drugim nastavnim predmetima još od osnovne škole. Drugi razlog jest što se primjenjujući sintetički ili neki drugi pristup mogu, uz minimalno znanje elementarne geometrije, izvesti neka zanimljiva svojstva ovih krivulja s kojima se učenici po svršetku srednjoškolske naobrazbe (a
24 24 slično se može dogoditi i po svr šetku nekog matematičkog studija) nisu susreli, a koja ove krivulje čine primijenjivima u mnogim područjima i koja spadaju u opću matematičku kulturu. Bibliografija [1] N. Koceić-Bilan, Nastavni materijali "Konstruktivna geometrija" [2] B. Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika 2, Školska knjiga, Zagreb (1995.) [3] A. V. Akopyan, A. A. Zaslavsky, Geometry of conics, AMS, Mathematical World, Volume: 26 (2007.) [4] ISSN HMD
Nejednakosti s faktorijelima
Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih
Svodovi kao dijelovi kugline plohe u ortogonalnoj aksonometriji
Stručni rad Prihvaćeno 14. 12. 2003. NIKOLETA SUDETA IVAN PETRUNIĆ Svodovi kao dijelovi kugline plohe u ortogonalnoj aksonometriji Vaults as Parts of Sphere in Orthogonal Axonomerty ABSTRACT In order to
SAS On Demand. Video: Upute za registraciju:
SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U
Podešavanje za eduroam ios
Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja
Port Community System
Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS
BENCHMARKING HOSTELA
BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991
GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević
GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel
Tutorijal za Štefice za upload slika na forum.
Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Postoje dvije jednostavne metode za upload slika na forum. Prva metoda: Otvoriti nova tema ili odgovori ili citiraj već prema želji. U donjem dijelu obrasca
Zadaci za opštinsko takmičenje učenika osnovnih škola godine. V razred osmogodišnje i VI razred devetogodišnje
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA/NAOBRAZBE, NAUKE/ZNANOSTI, KULTURE I SPORTA/ŠPORTA PEDAGOŠKI ZAVOD BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA
IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI
IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj
math.e Matrice s Fibonaccijevim brojevima Fibonaccijev broj. Matrice s Fibonaccijevim brojevima math.e Vol. 26
1 math.e Hrvatski matematički elektronički časopis Matrice s Fibonaccijevim brojevima Fibonaccievi brojevi linearna algebra teorija brojeva Blaženka Bakula, Magistra edukacije matematike, zaposlena u Srednjoj
Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.
Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.
Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings
Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za
Uvod u relacione baze podataka
Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako
math.e Uparena optimizacijska metoda Sažetak Uvod Hrvatski matematički elektronički časopis
1 math.e Hrvatski matematički elektronički časopis Uparena optimizacijska metoda gradijentni i zrcalni spust hibridna ili uparena metoda konveksna optimizacija Luka Borozan, Slobodan Jelić, Domagoj Matijević,
AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,
AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam
Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa
Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa Mindomo je online aplikacija za izradu umnih mapa (vrsta dijagrama specifične forme koji prikazuje ideje ili razmišljanja na svojevrstan način) koja omogućuje
RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017
PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,
Windows Easy Transfer
čet, 2014-04-17 12:21 - Goran Šljivić U članku o skorom isteku Windows XP podrške [1] koja prestaje 8. travnja 2014. spomenuli smo PCmover Express i PCmover Professional kao rješenja za preseljenje korisničkih
Ako su, iskazna slova, onda i redom interpretiramo kao sljedeće relejne mreže (strujna kola, strujni/električni krugovi :
1. Logički sud/iskaz je osnovni pojam u matematičkoj logici. To je svaka smislena izjava koja može biti ili istinita ili neistinita. Skup svih iskaza najčešće se obilježava sa, a pojedinični iskazi malim
Otpremanje video snimka na YouTube
Otpremanje video snimka na YouTube Korak br. 1 priprema snimka za otpremanje Da biste mogli da otpremite video snimak na YouTube, potrebno je da imate kreiran nalog na gmailu i da video snimak bude u nekom
BORE NA GEOLOŠKIM KARTAMA
BORE NA GEOLOŠKIM KARTAMA BORE su deformacijske strukture koje nastaju plastičnom deformacijom, savijanjem planarnih strukturnih elemenata (slojeva, pločastih magmatskih tijela...itd.) Kontinuirane deformacije
Iskustva video konferencija u školskim projektima
Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar www.medskolazd.hr Iskustva video konferencija u školskim projektima Edin Kadić, profesor mentor Ante-Kuzmanic@medskolazd.hr Kreiranje ideje 2003. Administracija Učionice
JU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br
Općina Sedmica obilježavanja ljudskih prava ( 05.12. 10.12.2016.godine ) Analiza aktivnosti Sedmica ljudskih prava u našoj školi obilježena je kroz nekoliko aktivnosti a u organizaciji i realizaciji članova
GEOMETRIJSKO MIŠLJENJE I PROSTORNI ZOR
GEOMETRIJSKO MIŠLJENJE I PROSTORNI ZOR Aleksandra Čižmešija, Renata Svedrec, Tanja Soucie, Ivana Kokić, Nikol Radović Split, 7. travnja 2011. 1 Geometrija je opipljivi prostor, to je onaj prostor u kojem
1. Instalacija programske podrške
U ovom dokumentu opisana je instalacija PBZ USB PKI uređaja na računala korisnika PBZCOM@NET internetskog bankarstva. Uputa je podijeljena na sljedeće cjeline: 1. Instalacija programske podrške 2. Promjena
Geodezija i geoinformatika u projektiranju, izgradnji i upravljanju državnom i komunalnom infrastrukturom
Geodezija i geoinformatika u projektiranju, izgradnji i upravljanju državnom i komunalnom infrastrukturom zbornik radova Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije II. Simpozij ovlaštenih inženjera
СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ
1 СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ 2 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 3 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 4 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ Edwards Deming Не морате то чинити, преживљавање фирми
UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine
UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:
3D GRAFIKA I ANIMACIJA
1 3D GRAFIKA I ANIMACIJA Uvod u Flash CS3 Šta će se raditi? 2 Upoznavanje interfejsa Osnovne osobine Definisanje osnovnih entiteta Rad sa bojama Rad sa linijama Definisanje i podešavanje ispuna Pregled
Bear management in Croatia
Bear management in Croatia Djuro Huber Josip Kusak Aleksandra Majić-Skrbinšek Improving coexistence of large carnivores and agriculture in S. Europe Gorski kotar Slavonija Lika Dalmatia Land & islands
24th International FIG Congress
Conferences and Exhibitions KiG 2010, 13 24th International FIG Congress Sydney, April 11 16, 2010 116 The largest congress of the International Federation of Surveyors (FIG) was held in Sydney, Australia,
Priprema podataka. NIKOLA MILIKIĆ URL:
Priprema podataka NIKOLA MILIKIĆ EMAIL: nikola.milikic@fon.bg.ac.rs URL: http://nikola.milikic.info Normalizacija Normalizacija je svođenje vrednosti na neki opseg (obično 0-1) FishersIrisDataset.arff
Big Data: kako smo došli do Velikih podataka i kamo nas oni vode
Big Data: kako smo došli do Velikih podataka i kamo nas oni vode Sažetak: Količina informacija nastala u razmaku od otprilike 1200 godina, od osnivanja Carigrada pa do otkrića Gutenbergova tiskarskoga
FORMALNI DOKAZI U PROGRAMIRANJU
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma «Dr. Mijo Mirković» Kristijan Šarić FORMALNI DOKAZI U PROGRAMIRANJU Završni rad Pula, 2015. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije
DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE
DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović
EKSPLORATIVNA ANALIZA PODATAKA IZ SUSTAVA ZA ISPORUKU OGLASA
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, RAČUNARSTVA I INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA Sveučilišni diplomski studij računarstva EKSPLORATIVNA ANALIZA PODATAKA IZ SUSTAVA ZA ISPORUKU
Rubni problemi i ortogonalne funkcije
UNIVERZITET U NOVOM SADU PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET DEPARTMAN ZA MATEMATIKU I INFORMATIKU Tamara Đurić Rubni problemi i ortogonalne funkcije - master teza - Novi Sad, 2011. Sadržaj Predgovor... 3. 1.
UPUTSTVO. za ruter TP-LINK TD-854W/ TD-W8951NB
UPUTSTVO za ruter TP-LINK TD-854W/ TD-W8951NB Uputstvo za ruter TP-Link TD-854W / TD-W8951NB 2 PRAVILNO POVEZIVANJE ADSL RUTERA...4 PODEŠAVANJE KONEKCIJE PREKO MREŽNE KARTE ETHERNET-a...5 PODEŠAVANJE INTERNET
Programiranje za internet zimski semestar 2013/2014. Java kroz primjere (skripta je u fazi izradi)
Programiranje za internet zimski semestar 2013/2014 Java kroz primjere (skripta je u fazi izradi) Zadatak broj 1 Nacrtati kocku. (Zanimljiv teži problem za razmišljanje: Nacrtat kocku čije će dimenzije
PRORAČUN KARAKTERISTIČNIH TOČAKA NA RUTI LETA
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI PRORAČUN KARAKTERISTIČNIH TOČAKA NA RUTI LETA ZAVRŠNI RAD Zagreb, 2015. Sveučilište u Zagrebu Fakultet Prometnih Znanosti ZAVRŠNI RAD PRORAČUN KARAKTERISTIČNI
Smjernice EBA-e o primjenjivoj zamišljenoj diskontnoj stopi za varijabilne primitke
Smjernice EBA-e o primjenjivoj zamišljenoj diskontnoj stopi za varijabilne primitke Sadržaj Smjernice EBA-e o primjenjivoj zamišljenoj diskontnoj stopi za varijabilne primitke 1 Status ovih Smjernica 2
časopis za mlade matematičare Zagreb, Bijenička 30 SADRŽAJ
IZLAZI TIJEKOM ŠKOLSKE GODINE U ČETIRI BROJA Izdaje/osnivatelj HRVATSKO MATEMATIČKO DRUŠTVO časopis za mlade matematičare Zagreb, Bijenička 30 SADRŽAJ Članci Petar Mladinić, Rebusi... 2 Vladimir Devidé,
int[] brojilo; // polje cjelih brojeva double[] vrijednosti; // polje realnih brojeva
Polja Polje (eng. array) Polje je imenovani uređeni skup indeksiranih vrijednosti istog tipa (niz, lista, matrica, tablica) Kod deklaracije, iza naziva tipa dolaze uglate zagrade: int[] brojilo; // polje
Mogudnosti za prilagođavanje
Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti
DEUS CARITAS EST SATB Choir, Soloist, Organ. œ œ. œœœœœ. œ œœœ œ œ œ
INTRODUCTION 4? 4? 4 4? q = c 72? 7? SAMPLE From the repertoire of the International Federation of Little Sgers (Foederatio Internationalis Pueri Cantores, FIPC) Bibliorum Sacrorum nova vulga editio Eng
3D ANIMACIJA I OPEN SOURCE
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GRAFIČKI FAKULTET MARINA POKRAJAC 3D ANIMACIJA I OPEN SOURCE DIPLOMSKI RAD Zagreb, 2015 MARINA POKRAJAC 3D ANIMACIJA I OPEN SOURCE DIPLOMSKI RAD Mentor: Izv. profesor doc.dr.sc. Lidija
Novi pristupi metričkim aspektima cikloide i njoj srodnih krivih
UNIVERZITET U NOVOM SADU PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET DEPARTMAN ZA MATEMATIKU I INFORMATIKU Ţuţana Fekete Novi pristupi metričkim aspektima cikloide i njoj srodnih krivih - master rad - Mentor: dr Nevena
Slobodni softver za digitalne arhive: EPrints u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Slobodni softver za digitalne arhive: EPrints u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu Marijana Glavica Dobrica Pavlinušić http://bit.ly/ffzg-eprints Definicija
NAUČ NI Č LANCI POREĐENJE SNAGE ZA JEDNU I DVE KONTRAROTIRAJUĆE HIDRO TURBINE U VENTURIJEVOJ CEVI DRUGI DEO
NAUČ NI Č LANCI POREĐENJE SNAGE ZA JEDNU I DVE KONTRAROTIRAJUĆE HIDRO TURBINE U VENTURIJEVOJ CEVI DRUGI DEO Kozić S. Mirko, Vojnotehnički institut Sektor za vazduhoplove, Beograd Sažetak: U prvom delu
PERSONAL INFORMATION. Name: Fields of interest: Teaching courses:
PERSONAL INFORMATION Name: E-mail: Fields of interest: Teaching courses: Almira Arnaut Berilo almira.arnaut@efsa.unsa.ba Quantitative Methods in Economy Quantitative Methods in Economy and Management Operations
POTEŠKOĆE I DILEME SA KOJIMA SE UČITELJI SUSREĆU PRILIKOM UVOĐENJA POJMA PRAVE U NIŽIM RAZREDIMA OSNOVNE ŠKOLE
ISSN 1986 518X ISTRAŽIVANJE MATEMATIČKOG OBRAZOVANJA Vol. V (2013), Broj 8, 33 43 Originalni istraživački članak POTEŠKOĆE I DILEME SA KOJIMA SE UČITELJI SUSREĆU PRILIKOM UVOĐENJA POJMA PRAVE U NIŽIM RAZREDIMA
Sustav potpore za program OBZOR 2020.
Sustav potpore za program OBZOR 2020. INFORMATIVNI DAN Obzor 2020. Prioritet:Industrijsko vodstvo Područje: Nanotehnologije, napredni materijali, biotehnologija, napredna proizvodnja i prerada (NMP+B)
Digital Resources for Aegean languages
Digital Resources for Aegean languages Objectives: Make digital texts available to: researchers non-specialists broader audience Keep editions updated Analysis tools: deciphering, linguistic analysis:
DOLAZAK NA PUTANJU DOHODAK-POTROŠNJA U TOČKE MAKSIMALNOG ZADOVOLJSTVA I MINIMALNIH IZDATAKA CONSUMER'S COMING TO THE INCOME-CONSUMPTION PATH
Prof. dr. sc. Ante Puljić, r. sc. Ilko Vrankić ira Oraić, dil. oec. IZVORNI ZNANSTVENI RAD UDK 330.567.:366 DOLAZAK NA PUTANJU DOODAK-POTROŠNJA U TOČKE AKSIALNOG ZADOVOLJSTVA I INIALNI IZDATAKA CONSUER'S
Postupci simulacije fluida
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA SEMINARSKI RAD Postupci simulacije fluida Bruno Mikuš Voditelj: prof.dr.sc. Željka Mihajlović Zagreb, svibanj, 2011. Sadržaj 1 Uvod... 3 2 Fizikalna
Svijet progonjen demonima
Svijet progonjen demonima znanost kao svijeća u tami Želim ti svijet oslobođen demona, ispunjen svjetlom. Nadasmo se svjetlosti, a ono tama Izaija 59:9 Bolje je zapaliti svijeću nego proklinjati mrak.
prese presses proizvedene u kija-inoxu made by kija-inox
prese proizvedene u kija-inoxu presses made by kija-inox NAŠE PRESE SU PATENTIRANE. BR. PATENTNE PRIJAVE: 2017/0571 OUR PRESSES IS PATENTED. Nr. PATENT APPLICATIONS: 2017/0571 Dobrodošli u Kija-Inox, mi
Nastava glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole u Hrvatskoj
Nastava glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole u Hrvatskoj Music Teaching in the First Three Grades of Primary School in the Republic of Croatia Jasna Šulentić Begić Učiteljski fakultet u Osijeku
KRATKI PRIRUČNIK IZRADA MENTALNIH MAPA U PROGRAMU MS VISIO Bosiljka Jurjević
KRATKI PRIRUČNIK IZRADA MENTALNIH MAPA U PROGRAMU MS VISIO 2007 Bosiljka Jurjević 3.11.2010. UKRATKO O MENTALNIM MAPAMA Mentalna mapa (mapa misli) je: - organizacijski alat za razmišljanje, - najjednostavniji
Analiza poduzeća koje posluje u uvjetima savršene konkurencije u dugom roku. Efikasnost u proizvodnji. Izvođenje krivulje proizvodnih mogućnosti.
Analiza poduzeća koje posluje u uvjetima savršene konkurencije u dugom roku. Efikasnost u proizvodnji. Izvođenje krivulje proizvodnih mogućnosti. Pripremljeno iz: Binger, B.R., Hoffman, E. (1998). Microeconomics
ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.)
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD Matija Hoić Zagreb, 2007. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD Mentor Prof. dr. sc. Dorian Marjanović
Maja CvitkoviC. KOMBINATORIKA (Zbirka zadataka)
Maja CvitkoviC KOMBINATORIKA (Zbirka zadataka) CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveueiliena biblioteka, Zagreb UDK 519.1 CVITKOVIC, Maja Kombinatorika / Maja Cvitkovif. - Zagreb : ELEMENT,
Summi triumphum. & bc. w w w Ó w w & b 2. Qui. w w w Ó. w w. w w. Ó œ. Let us recount with praise the triumph of the highest King, 1.
Sequence hymn for Ascension ( y Nottker Balulus) Graduale Patavienese 1511 1. Sum Summi triumphum Let us recount ith praise the triumph of the highest King, Henricus Isaac Choralis Constantinus 1555 3
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD. Bojan Vidović. Zagreb, 2015.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD Bojan Vidović Zagreb, 2015. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD Mentor: Izv. prof. dr. sc. Milan
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD. Marija Bišćan. Zagreb, 2014.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD Marija Bišćan Zagreb, 2014. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD Mentor: Prof. dr. sc. Ivica Smojver
Logičko programiranje math.e Vol. 26. math.e. Hrvatski matematički elektronički časopis
math.e Hrvatski matematiki elektroniki asopis logika rezolucija prolog Logiko programiranje Vedran Čaić, Petar Paradžik i Mladen Vuković veky@math.hr, paradzik42@gmail.com, vukovic@math.hr Sažetak Logiko
IZDAVAČ / Publisher Sveučilište u Zadru / University of Zadar Mihovila Pavlinovića 1, Zadar, Hrvatska
IZDAVAČ / Publisher Sveučilište u Zadru / University of Zadar Mihovila Pavlinovića 1, 23000 Zadar, Hrvatska POVJERENSTVO ZA IZDAVAČKU DJELATNOST / Publishing Committee Josip Faričić (predsjednik) GLAVNA
Deliberativna demokratija i internet: da li onlajn deliberativna demokratija može da zameni klasičnu demokratiju?
UDK: 321.7:004.7 DOI: 10.2298/FID1202168M Originalan naučni rad FILOZOFIJA I DRUŠTVO XXIII (2), 2012. Željko Mančić Institut za filozofiju Filozofski fakultet Univerzitet u Beogradu Deliberativna demokratija
IDENTIFIKACIJA I KOREKCIJA GEOMETRIJSKIH DEFORMACIJA SLIKA U SUSTAVIMA ZA DIGITALNO OSLIKAVANJE
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA ZAVRŠNI RAD br. 2717 IDENTIFIKACIJA I KOREKCIJA GEOMETRIJSKIH DEFORMACIJA SLIKA U SUSTAVIMA ZA DIGITALNO OSLIKAVANJE Sandra Šumiga Zagreb, lipanj
SEMINAR O NIČEOVOM ZARATUSTRI
analitička psihologija SEMINAR O NIČEOVOM ZARATUSTRI Karl Gustav Jung In the spring of 1934 Dr. C. G. Jung brought to a conclusion a seminar at the Zurich Psychological Club which had be running since
Primer-1 Nacrtati deo lanca.
Primer-1 Nacrtati deo lanca. 1. Nacrtati krug sa Ellipse alatkom i sa CTRL tasterom. 2. Napraviti kopiju kruga unutar glavnog kruga (desni klik za kopiju). 3. Selektovati oba kruga pa onda ih kombinovati
Strategije poučavanja i faktori koji utječu na unapređenje znanja programera početnika
Strategije poučavanja i faktori koji utječu na unapređenje znanja programera početnika 1 Strategije poučavanja i faktori koji utječu na unapređenje znanja programera početnika Nikolina Bubica nikolina.bubica@du.t-com.hr
MADARAS, R. (1989) Univerzalno algebarski prilozi algebarskoj logici. (PhD Thesis), Prirodno-matematiĉki fakultet u Novom Sadu
Research Interest ROZÁLIA SZ. MADARÁSZ RESEARCH MAY 2014. Universal algebra, Algebraic Logic, Theoretical Computer Science, Hyper-structures (multi-structures), Power Structures, Fuzzy structures, Mathematics
IZVODI IZ PREDAVANJA
RAČUNALSTVO Za 2. razred Zanimanje: GRAĐEVINSKI TEHNIČAR i ARHITEKTONSKI TEHNIČAR IZVODI IZ PREDAVANJA - Osnove programa za crtanje i projektiranje uz pomoć računala Vlasta Abramić, dipl.oecc.org.inf.usmjerenja
УНИВЕРЗИТЕТ У БЕОГРАДУ МАТЕМАТИЧКИ ФАКУЛТЕТ ЗБОРНИК РАДОВА IV СИМПОЗИЈУМ МАТЕМАТИКА И ПРИМЕНЕ 24. И 25. МАЈ 2013.
УНИВЕРЗИТЕТ У БЕОГРАДУ МАТЕМАТИЧКИ ФАКУЛТЕТ ЗБОРНИК РАДОВА IV СИМПОЗИЈУМ МАТЕМАТИКА И ПРИМЕНЕ 24. И 25. МАЈ 2013. УНИВЕРЗИТЕТ У БЕОГРАДУ МАТЕМАТИЧКИ ФАКУЛТЕТ ЗБОРНИК РАДОВА IV СИМПОЗИЈУМ,,МАТЕМАТИКА И
UTJECAJ NAZIVA MARKE NA PERCIPIRANU VRIJEDNOST MARKE
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET ANAMARIJA BABIĆ UTJECAJ NAZIVA MARKE NA PERCIPIRANU VRIJEDNOST MARKE DIPLOMSKI RAD Rijeka, 11.07.2013. SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET UTJECAJ NAZIVA MARKE
Sloboda volje, uzročnost i Hume
Prolegomena 10 (2) 2011: 311 316 Sloboda volje, uzročnost i Hume DAVOR PEĆNJAK Institut za filozofiju, Ul. grada Vukovara 54, 10 000 Zagreb, Hrvatska davor@ ifzg.hr IZVORNI ZNANSTVENI RAD / PRIMLJENO:
DEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES
Zijad Džafić UDK 334.71.02(497-15) Adnan Rovčanin Preliminary paper Muamer Halilbašić Prethodno priopćenje DEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES ABSTRACT The shortage of large markets
RAZVOJ IPHONE APLIKACIJA POMOĆU PROGRAMSKOG JEZIKA SWIFT
Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek Vanja Vuković RAZVOJ IPHONE APLIKACIJA POMOĆU PROGRAMSKOG JEZIKA SWIFT Diplomski rad Zagreb, rujan 2015. Ovaj diplomski rad obranjen
ANALIZA I IZBOR OPTIMALNOG MODELA PLAĆENIH OGLASA U TURIZMU
SVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET SPLIT DIPLOMSKI RAD ANALIZA I IZBOR OPTIMALNOG MODELA PLAĆENIH OGLASA U TURIZMU MENTOR: doc. dr. sc. Daniela Garbin Praničević STUDENT: univ.bacc.oec. Frane Grubišić
Prijedor, october 2011, Preceded by a study trip to Jasenovac, Donja Gradina and Vukovar, october 2011
organized by the Youth Initiative for Human Rights BiH, the French-German Youth Office, Documenta-Centar for Dealing with the past, and the Centre André Malraux in Sarajevo Prijedor, 19-21 october 2011,
Kapitalizam i otpor u 21. veku
Anarhistička biblioteka Anti-Copyright 18. 10. 2012. CrimethInc. Ex-Workers Collective Kapitalizam i otpor u 21. veku Uživo u Zrenjaninu CrimethInc. Ex-Workers Collective Kapitalizam i otpor u 21. veku
RASPRAVA O PRINCIPIMA LJUDSKOG SAZNANJA
Naslov originala THE WORKS OF GEORGE BERKELEY With Prefaces, Annotations, Appendices, and An Account of his Life, by ALEXANDER CAMPBELL FRASER In Four Volumes VOL. I: PHILOSOPHICAL WORKS, 705-2 OXFORD
RAZVOJ IGARA U OKRUŽENJU DOPUNJENE STVARNOSTI
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA ZAVRŠNI RAD br. 2007 RAZVOJ IGARA U OKRUŽENJU DOPUNJENE STVARNOSTI Adnan Abdagić Zagreb, lipanj 2011. Sadržaj Uvod... 1 1. Osnove dopunjene
NAKON UČENJA MATERIJALA U OVOM POGLAVLJU, TREBALI BISTE RAZUMIJETI:
NAKON UČENJA MATERIJALA U OVOM POGLAVLJU, TREBALI BISTE RAZUMIJETI: 1. Siboličku, prema osobi usmjerenu prirodu jezika. 2. Fonološka, sematička, sintaktička i pragmatična pravila koja upravljaju jezikom.
AUTOMATSKO RASPOZNAVANJE OSMJEHA IZ SLIKE LICA
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA ZAVRŠNI RAD br. 3873 AUTOMATSKO RASPOZNAVANJE OSMJEHA IZ SLIKE LICA Dario Jaić Zagreb, svibanj 2015. Sadržaj Popis kratica... ii Popis slika...
Doprinos J. H. Newmana rješenju problema odnosa vjere i razuma
Doprinos J. H. Newmana rješenju problema odnosa vjere i razuma Borislav Dadić Sveučilište u Zadru, Odjel za filozofiju University of Zadar, Department of philosophy Maja Poljak Sveučilište u Zadru, Odjel
3. Obavljanje ulazno-izlaznih operacija, prekidni rad
3. Obavljanje ulazno-izlaznih operacija, prekidni rad 3.1. Spajanje naprava u ra unalo Slika 3.1. Spajanje UI naprava na sabirnicu 3.2. Kori²tenje UI naprava radnim ekanjem Slika 3.2. Pristupni sklop UI
POVIJESNI RAZVOJ MODELA SVEMIRA
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ODJEL ZA FIZIKU ANTONIJA VODOPIJA POVIJESNI RAZVOJ MODELA SVEMIRA Diplomski rad Osijek, 2016. i SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ODJEL ZA
BIBLIOTEKA 1000 CVJETOVA 1000 CVJETOVA. Knjiga 28. Urednik: VLADIMIR JAKOLIĆ, prof. Drago Plečko MOJI SUSRETI S JOGIJIMA
BIBLIOTEKA 1000 CVJETOVA 1000 CVJETOVA Knjiga 28. Urednik: VLADIMIR JAKOLIĆ, prof. Drago Plečko MOJI SUSRETI S JOGIJIMA Copyright za hrvatsko izdanje: VB.Z., d.o.o.. 10010 ZAGREB, Goranska 12 TeL 01/6235-419
Za umetanje citata u tekst služi nam opcija Umetni citat u okviru kartice Citati i bibliografija: Reference Citati i bibliografija Umetni citat.
Pomoć za citiranje u Wordu, unošenje popisa tablica i slika Ono je poželjno poznavati, jer će se kandidat riješiti muke pri navođenju literature. Za početak treba otići na karticu Reference i u njoj potražiti
PASCAL - Skripta sa zadacima i rješenjima -
Elena Krelja-Kurelović, prof. PASCAL - Skripta sa zadacima i rješenjima - SADRŽAJ: I. UVOD U PASCAL...1 1. Tipovi podataka...2 2. Deklariranje varijabli...2 3. Definiranje konstanti...3 II. PISANJE PROGRAMA
AUTOMATSKI IZBOR ALATA KOD CNC STROJEVA
Z. Botak, Ž. Kondić ISSN 10-651 UDC/UDK 621.9.02 : 658.5.018.2 AUTOMATSKI IZBOR ALATA KOD CNC STROJEVA Zlatko Botak, Živko Kondić Stručni članak Važan korak u planiranju proizvodnje na CNC strojevima čini
Primjena metoda umjetne inteligencije na povećanje sigurnosti uloga za pristup bazama podataka
Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva Diplomski rad br. 45 Primjena metoda umjetne inteligencije na povećanje sigurnosti uloga za pristup bazama podataka Marko Pletikosa Zagreb, lipanj
U OSIJEKU Osijek, godine Ivica Zgrebec
U OSIJEKU Osijek, 15.09.2015. godine Ivica Zgrebec U OSIJEKU TEMA: ISPITIVANJE KARAKTERISTIKA CRPKE Osijek, 15.09.2015. godine Ivica Zgrebec Q- stra potencijalnu energiju (tlak ili visinu stupca fluida)
Sadržaj.
Marko Vukobratović, Vukobratović mag.ing.el. mag ing el Sadržaj I. Energetska učinkovitost u zgradarstvu primjenom KNX sustava KNX standard - uvod House 4 Upravljanje rasvjetom Upravljanje sjenilima, grijanjem
RJEŠAVANJE LINEARNOG PROGRAMIRANJA POMOĆU SOFTVERSKE PODRŠKE WinQSB
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET Marika Puhar RJEŠAVANJE LINEARNOG PROGRAMIRANJA POMOĆU SOFTVERSKE PODRŠKE WinQSB DIPLOMSKI RAD Rijeka 2015 SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET RJEŠAVANJE LINEARNOG