PRAVO NA VERSKU NASTAVU U NA[EM I UPOREDNOM EVROPSKOM PRAVU

Size: px
Start display at page:

Download "PRAVO NA VERSKU NASTAVU U NA[EM I UPOREDNOM EVROPSKOM PRAVU"

Transcription

1 UDK : (4) Sima Avramovi} PRAVO NA VERSKU NASTAVU U NA[EM I UPOREDNOM EVROPSKOM PRAVU Autor pobija prigovore da je uvo ewe verske nastave u dr`avne {kole neustavno. Najpre pokazuje da u uporednom pravu princip odvojenosti dr`ave i crkve ne podrazumeva apsolutno odsustvo svake saradwe izme u wih, ve} da moderna re{ewa idu u pravcu kooperativnog pristupa, {to ukqu~uje i zajedni~ko organizovawe verske nastave. Potom dokazuje da postojawe verske nastave ne ugro`ava pravo na neizja{wavawe o verskom uverewu, zabranu nametawa verskog uverewa, pravo roditeqa da {koluje dete u skladu sa svojim religioznim i verskim uverewima, kao ni pravo deteta na slobodu mi{qewa, savesti i veroispovesti. Na osnovu analize zakonskih re{ewa u tridesetak evropskih dr`ava, autor pokazuje da verska nastava u dr`avnim {kolama postoji u izrazitoj ve}ini pravnih sistema i da se ni u jednom od wih ne smatra da se time naru{ava bilo koji unutra{wi ili me unarodni pravni princip. Stoga zakqu~uje da je na{ zakonodavac uvo ewem verske nastave u~inio korak u pravcu harmonizacije na{eg prava sa evropskim. Kqu~ne re~i: Verska nastava. -- Odvojenost dr`ave i crkve. -- Pravo deteta. -- Pravo roditeqa. -- Zabrana nametawa verskog uverewa. Neposredan izazov za nastanak ovog teksta predstavqao je ~lanak prof. dr Marije Dra{ki} o pravu deteta na slobodu veroispovesti u {koli, objavqen nedavno u ovom ~asopisu. 1 Wegovo pojavqivawe treba pozdraviti, jer je to prvi ozbiqniji poku{aj da se i kroz pravnu argumentaciju sagleda opravdanost, odnosno zakonitost vra}awa verske nastave u dr`avne {kole. Tim radom se kona~no otvara ozbiqan prostor za su~eqavawe pravnih argumenata pro et contra, umesto u`arenih ideolo{ki obojenih diskusija. U javnoj raspravi o ovom pitawu u~estvovali su i mnogi pravnici, pa i profesori prava, zaboravqaju}i pri tom da je jezik pravnih argumenata jedino ~ime bi smeli da se slu`e i da vaqa 1 M. Dra{ki},,,Pravo deteta na slobodu veroispovesti u {koli, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu 1--4/2001,

2 prepustiti drugim stru~wacima pitawa pedago{ke opravdanosti verske nastave, zna~aja religije, filozofske probleme evolucionizma ili kreacionizma, a naro~ito da treba izbegavati neosnovane vrednosne sudove. Ciq ovog rada je da se revalorizuju zakqu~ci prof. Dra{- ki} o me unarodnim i unutra{wim pravnim okvirima u koje se sme{ta na{a pravna regulativa o verskoj nastavi, ali vode}i uz to ra~una i o re{ewima u uporednom evropskom pravu. Nakon {to je bio napisan pomenuti rad prof. Dra{ki}, doneta su dva nova zakonska teksta, 2 posle Uredbe o organizovawu i ostvarivawu verske nastave i nastave alternativnog predmeta u osnovnoj i sredwoj {koli (u daqem tekstu: Uredba). 3 Ova okolnost, me utim, uop{te ne uti~e na argumentaciju koja je u pomenutom ~lanku izneta, jer su zakonska re{ewa u osnovi skoro identi~na onima koja je predvi ala Uredba. Jedina razlika je u tome {to verska nastava i alternativni predmet nisu vi{e sasvim fakultativni (tj. da se u~enik ne mora opredeliti ni za prvi ni za drugi predmet), ve} u~enici imaju pravo izbora izme u jednog od wih. Po{to je ovo re{ewe jo{ radikalnije od onog koje je prof. Dra{ki} kvalifikovala kao nezakonito, utoliko pre se ~ini da je neophodno preispitati wen kriti~ki stav o pomenutoj Uredbi i, mutatis mutandis, o zakonskim re{ewima koja su sada na snazi. Namera ovog teksta je da poka`e da takva zakonska re{ewa nisu protivustavna, kako smatra prof. Dra{ki}, nego da su, naprotiv, u potpunom skladu sa postoje}om me unarodnom i unutra{wom pravnom regulativom i, {tavi{e, na tragu harmonizacije na{eg prava sa pravom drugih evropskih zemaqa. Tekst prof. Dra{ki} otvara nekoliko krupnih i delikatnih pravnih pitawa: verska nastava u svetlu principa o odvojenosti crkve i dr`ave (unutra{wi pravni okvir), zabrana nametawa obaveze gra anima da se izja{wavaju o svom mi{qewu, ube ewu i verskom opredeqewu, zabrana naturawa religije ili verovawa, pravo roditeqa da {koluje dete u skladu sa wihovim religioznim i filozofskim uverewima, pravo deteta na slobodu mi{qewa, savesti i veroispovesti (me unarodni pravni okvir). Razmotrimo najpre po redu ove argumente, da bi se potom mogli uputiti ka re{ewima u uporednom pravu. 1. Odvojenost dr`ave i crkve, odn. neutralnost dr`ave u odnosu na verske zajednice, nesumwivo je jedno od va`nih ustavnih na~ela koja eksplicitno proklamuju kako republi~ki, tako i sa- 2 Zakon o izmenama i dopunama Zakona o osnovnoj {koli (Sl. glasnik Republike Srbije br. 22/2002 od 26. aprila godine i Zakon o izmenama i dopunama Zakona o sredwoj {koli (Sl. glasnik Republike Srbije br. 23/2002 od 9. maja godine. 3 Sl. glasnik Republike Srbije br. 46/2001 od 27. jula godine. 47

3 vezni Ustav. 4 Ova ideja, naravno, nije ekskluzivno na{a, doma}a. To, sada ve} {iroko rasprostraweno na~elo, ro eno je tokom Francuske revolucije, u kojoj je stvoren specifi~an francuski pojam laïcité, koji ozna~ava vi{e od proste ideje separacije dr`ave i crkve 5 i tesno je povezan sa pojmom sekularne dr`ave 6. Koncept odvojenosti dr`ave i crkve preuzeo je veliki broj modernih evropskih dr`ava, dok na drugoj strani stoji mawi broj onih koje u svojim ustavima proklamuju dr`avnu religiju (crkvu). To, dakako, ne zna~i da postojawe dr`avne vere neosporno vodi ka diskriminaciji drugih verskih zajednica sa kojima dr`ava nije u tako tesnoj vezi. S druge strane, i tamo gde pravni sistem predvi a odvojenost dr`ave i crkve, ona po pravilu nigde u Evropi ne zna~i nepremostivi jaz, nespojivost obavqawa zajedni~kih poslova i funkcija, apsolutno neme{awe. Za razliku od modernog poimawa pravnog koncepta verske neutralnosti dr`ave, kod nas je odjek floskule,,religija je opijum za mase jo{ i te kako prisutan. Zbog toga se ~esto pod odvojeno{}u dr`ave i crkve podrazumeva da se wihove delatnosti nigde ne smeju preklapati, da one ne smeju obavqati nikakve zajedni~ke poslove, da ni{ta {to predstavqa dr`avnu funkciju ne sme crkva ni dotaknuti (npr. polagawe verske zakletve dr`avnih ~inovnika, invokacija Boga u Ustavu, zapo~iwawe parlamentarnih sednica verskom molitvom), jer bi u 4 ^lan 18, stav 1 Ustava SRJ (,,Crkva je odvojena od dr`ave ) i ~l. 41, stav 2 Ustava Republike Srbije (,,Verske zajednice su odvojene od dr`ave i slobodne su u vr{ewu verskih poslova i verskih obreda ). 5 Termin laïcité skovan je na osnovu starogr~ke re~i laos -- narod. Etimologija ove sada specifi~ne francuske re~i i wen koncept, podrazumevaju osnovnu ideju da dr`ava treba da dejstvuje u interesu celokupnog naroda, u op{tem interesu svih qudi, ne obra}aju}i naro~itu pa`wu na neke grupe koje imaju odre ena verska shvatawa. Vremenom je, me utim, pojam poprimao sve razli~itija zna~ewa, tako da danas u su{tini nema punog konsenzusa o wegovom prakti~nom doma{aju. Nedavno su se pojavile dve kwige koje otkrivaju mnoge kontroverze koje se i daqe javqaju u Francuskoj u vezi sa ovim konceptom: J.-P. Costa -- G. Bedouelle, Les laïcités à la française, Paris, PUF (Presses Universitaires de France), 1998; Poulat, E., La solution laïque et ses problèmes, Paris (Berg international), V. i J. P. Durand,,,Droit civil ecclésiastique français en in European Journal for Church and State Relations, Leuven 5/1998, 61. Me utim, u svom predavawu na kongresu,,new Impulses in the Interaction of Law and Religion, odr`anom oktobra na Univerzitetu Provo, Juta (SAD), istaknuti pariski Rober (Jacques Robert) svodi koncept laïcité na dva aspekta, odn. na dva najop{tija principa: nepriznavawe bilo koje religije kao dr`avne i garancija slobode savesti. 6 Termin sekularizam (od lat. saeculum -- vek) tako e je poprimio razli~ita zna~ewa. Istorijski je najpre prevashodno ozna~avao oduzimawe crkvene imovine od strane svetovne vlasti, odn. prelazak crkvene imovine u ruke dr`ave ({to je po~elo jo{ od vremena Karla Velikog, a naro~ito je uzelo maha posle reformacije i Francuske revolucije). Otud i {ire zna~ewe: pretvarawe crkvenog u svetovno, podr`avqewe. Sekularizacija ozna~ava i svako opadawe uticaja crkve, potom razdvajawe kompetencija crkve i dr`ave, a tek je novo doba donelo i zna~ewe konkretno vezano za odvajawe {kolskog vaspitawa od verskog uticaja. Videti bli`e D. Martin, A general theory of secularisation, Oxford

4 suprotnom princip neutralnosti bio naru{en. U najve}em broju pravnih sistema u kojima se proklamuje princip odvojenosti dr- `ave i crkve, neutralnost nema takav smisao. 7 Zbog toga najistaknutiji teoreti~ari modernog eklezijasti~kog prava (discipline ~iji su predmet pravni aspekti odnosa dr`ave i crkve) 8 sve ~e{}e isti~u da se danas u Evropskoj uniji, pa i uporednom evropskom pravu uop{te, u osnovi mogu razlikovati ne samo pomenuta dva, nego tri osnovna sistema odnosa dr- `ave i crkve: na jednoj strani je sistem dr`avne crkve sa wihovom izra`eno tesnom me usobnom vezom (Gr~ka, Engleska, Danska, [vedska 9, Finska 10, Norve{ka); na drugome polu su dr`ave u kojima se zastupa stroga odvojenost dr`ave i crkve (Francuska, Irska, donekle Holandija); dok je sve rasprostraweniji tzv. sistem kooperativne odvojenosti, kod koga, i pored na~elnog odvajawa, dr`ava i verske zajednice preduzimaju niz poslova od zajedni~kog interesa, koji se bez wihove me usobne saradwe ne mogu na zadovoqavaju}i na~in ispuniti (Belgija, [panija, Italija, Portugal, Nema~ka, Austrija, itd.) Navedimo kao primer jednu od najsekularnijih dr`ava sveta -- SAD. Ne samo da se wihov nacionalni moto,,in God we trust nalazi ispisan na dolarskoj nov~anici po~ev od godine, kao i na ulazu u kongresnu prostoriju u kojoj zaseda Senat, nego se pomiwawem Boga zavr{ava i ameri~ka nacionalna himna. Dr`avni funkcioneri, po~ev od predsednika SAD, svoju obaveznu zakletvu pre stupawa na du`nost zavr{avaju poznatim,,so help me God. Oba doma Kongresa (i Senat i Predstavni~ki dom) imaju pla}ene sve{tenike, koji svakog dana molitvom zapo~iwu parlamentarnu sesiju. Isto tako, pre svake sednice, ~inovnik Vrhovnog suda SAD priziva Bo`iju milost. Prilikom svedo~ewa u sudskom postupku svedok pola`e versku zakletvu stavqaju}i ruku na Bibliju. Sve to se ne smatra naru{avawem sekularne tradicije. O savremenom ameri~kom shvatawu sekularizma videti detaqnije J. Clifford Wallace,,,The Framers' Establishment Clause: How High the Wall? (dugujemo zahvalnost autoru {to nam je stavio na raspolagawe tekst koji }e biti objavqen u Brigham Young University Law Review 2/2003). 8 U svetu se intenzivno razvija jedna osobena nau~na pravna disciplina koja se bavi odnosima crkve i dr`ave. Wen naziv je u najve}em broju evropskih jezika izveden iz gr~kog -- Ecclesiastical Law ili jo{ preciznije, Civil Ecclesiastical Law (u francuskom: droit civil ecclésiastique, u nema~kom: Staatskirchenrecht) i bitno pro{iruje domete pojma eklezijasti~ko pravo u ranijem zna~ewu crkvenog prava. Kod nas, me utim, ne samo da jedne takve nau~ne discipline prakti~no nema, nego i sam termin eklezijasti~ko pravo u takvom, {irem zna~ewu, jo{ nije stekao pravo gra anstva. 9 Od godine u [vedskoj se vode pregovori o formalnom razdvajawu dr`ave i crkve, tako da su od godine nastupile promene u wihovom odnosu, ali u mnogim aspektima ta veza fakti~ki ostaje, {to se naro~ito ogleda u finansirawu dr`avne crkve od strane dr`ave. 10 Kuriozitet je da Finska zakonom priznaje dve dr`avne crkve: evangelisti~ku luteransku iz ve}inskih razloga, i pravoslavnu iz istorijskih razloga, mada u zemqi ima mawe od 2% pravoslavnih vernika. 11 Videti detaqno G. Robbers, State and Church in the European Union, Baden- Baden 1996,

5 Uza sve to u uporednom eklezijasti~kom pravu mo`e se uo~iti postepeni proces konvergirawa: u sistemu dr`avne crkve,,me{awe jednih u rad drugih sve vi{e se smawuje (primer Engleske 12, negde dolazi i do formalnog razdvajawa uz o~uvawe tesne veze dr`ave sa crkvom ([vedska), dok je u sistemu izra`ene separacije dr`ave i crkve ta odvojenost sve mawe striktna (primer Francuske, u kojoj se razdvojenost sve vi{e pretvara u prepletenost, podelu kompetencija u obavqawu va`nih dru{tvenih funkcija, kao {to je npr. finansirawe obnove crkava, ali ~ak i odr`avawe verske nastave u dr`avnim {kolama u severoisto~nim departmanima, npr. u Alzasu i Lorenu 13 ). Zbog toga bi se moglo re}i da je danas u ve}ini evropskih pravnih sistema dominantna ideja odvojenosti dr`ave i verskih zajednica, ali takva koja podrazumeva wihovu me usobnu saradwu.,,u celokupnoj EU saradwa izme u dr`ave i verskih zajednica je pravilo... Kooperacija je danas kqu~ni pojam u odnosima izme u crkve i dr`ave u dr`avama EU, a posle pada komunisti~kog re`ima u celoj Evropi. 14 Jednom re~ju, odvojenost dr`ave i crkve moderna teorija i evropska zakonodavna praksa ne do`ivqavaju kao wihovu suprotstavqenost, kao ignorisawe crkve i svega {to ima veze sa religijom od strane dr`ave, nego kao imperativ wihove saradwe u pitawima od zajedni~kog interesa. 15 Jedna od oblasti kod kojih ta saradwa ponajvi{e dolazi do izra`aja jeste organizovawe, pa i finansirawe verske nastave u dr`avnim {kolama ({to }e u pojedinostima pokazati uporednopravni prikaz koji sledi). Postojawe verske nastave u najve}em broju evropskih zemaqa, a naro~ito u onima gde se veoma po{tuje princip odvojenosti, najboqi je 12 U Engleskoj se u posledwe vreme sve jasnije prime}uju znaci razdvajawa kompetencija. Mada je Anglikanska crkva dr`avna crkva na ~ijem ~elu je kraqica, gde je 26 mesta u Domu lordova rezervisano za biskupe te crkve, gde prakti~no i ne postoji unutra{we pravo Anglikanske crkve s obzirom da wene zakone donosi engleski Parlament na predlog Op{teg sinoda, ipak se sve ~e{}e na Op{ti sinod prenosi ovla{}ewe za dono{ewe pojedinih op{tih pravnih akata, ~ime se postepeno razdvajaju dr`avno i crkveno pravo. 13 G. Haarscher,,,Freedom of Religion in Context, Brigham Young University Law Review, 2/2000, S. Ferrari,,,The Pattern of Church and State Relations in Western Europe, Fides et Libertas, The Journal of the International Religious Liberty Association, Silver Spring, Maryland 2001, Korisno je citirati i daqe obja{wewe koje nudi Silvio Ferari, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Milanu, jedan od najistaknutijih autoriteta u ovoj oblasti:,,this cooperation is selective. States finance the religious groups, give them free access to public mass-media and provide religious teaching in state schools, but this support is selectively distributed: some groups receive more, some less and some nothing at all. Generaly speaking, cooperation is broader where the central principles and values of a religious group are in accordance with the principles and values shared by the majority of the secular society. 15 A. Frhr. v. Campenhausen, Der heutige Verfassungsstaat und die Religion, Handbuch des Staatskirchenrechts der Bundesrepublik Deutchland, I, Berlin 1994,

6 dokaz da na~elo separacije dr`ave i crkve, shva}eno na moderan evropski na~in, nije u kontradikciji sa verskom nastavom u dr`avnim {kolama. Uostalom, i pravni sistem koji se smatra za primer sekularizma i lai~ke zemqe (Francuska), ne tretira versku nastavu u dr`avnim {kolama kao protivustavnu i nezakonitu: i sama Francuska organizuje versku nastavu, dodu{e samo u pojedinim delovima svoje teritorije Pravo na neizja{wavawe o verskom uverewu isto tako nije povre eno re{ewima koja predvi a pomenuta Uredba, kao i zakoni koji su joj usledili. ^ak i u zemqama u kojima se u najve}oj meri po{tuju me unarodni standardi, prevashodno u dr`avama EU, nepodeqeno je stanovi{te da postojawe verske nastave u dr`avnim {kolama ne naru{ava ovaj princip, pa ni u slu~ajevima kada je verska nastava obavezan predmet. Utoliko pre je to slu~aj sa na{im zakonodavstvom, ono predvi a alternativni predmet (gra- ansko vaspitawe) koji u~enik mo`e optirati, ukoliko ne `eli da poha a versku nastavu. Optirawe za jedno ili drugo, uostalom kao i optirawe za ovaj ili onaj strani jezik, ne zna~i prisilu da se ispoqi odre eno ube ewe. Sli~an problem se postavqa i u pogledu izja{wavawa o verskom uverewu prilikom popisa stanovni{ta. Human rights,,ekstremisti su tvrdili da se i takvim pitawem naru{ava pravo na privatnost i da se time vre a me unarodna garancija za neizja{wavawe o verskom uverewu. Posle mnogih rasprava eksperata, u najve}em broju evropskih dr`ava, koje s pravom `ele da imaju podatke o verskoj demografiji, re{ewe je prona eno (kao i kod nas) u mogu}nosti da se gra anin ne izjasni o ovom pitawu. Ukoliko postoji alternativa, pravo na neizja{wavawe nije povre eno. Analogija sa na~inom na koji je regulisana verska nastava kod nas prili~no je o~igledna. Druga je stvar ukoliko, kao npr. doskora u Gr~koj, svi u~enici moraju poha ati pravoslavnu versku nastavu, a samo se u posebnim slu~ajevima mo`e tra`iti izuze}e. Tek tada bi se moglo postavqati pomenuto 16 I pored toga {to je u pitawu najtipi~nija sekularna dr`ava, u Francuskoj se potrebe verskog obrazovawa veoma uva`avaju. Jo{ je Zakonom od 28. oktobra godine utvr eno da dr`avne osnovne {kole moraju obezbediti jedan dan u toku sedmice, izuzev nedeqe, koji bi omogu}io roditeqima da svojoj deci priu{te versku nastavu (to je doskora bila sreda, ali je pri tom subota radni dan). Taj zakon je i danas na snazi, jedino se po~ev od godine vode rasprave da li je boqe da slobodan dan bude subota umesto srede. U dr`avnim sredwim {kolama je pak predvi eno prisustvo sve{tenika (aumôneries, chaplains) jo{ od Napoleonovog vremena; duhovna pomo} se pru`a kad god za wom izrazi potrebu u~enik ili grupa u~enika, a na zahtev roditeqa u {koli mo`e postojati i stalno radno mesto za duhovnika. Naravno, treba podsetiti da je u Francuskoj veoma razvijen i sistem privatnih {kola, od kojih su oko 95% katoli~ke, u kojima je verska nastava svakako jedan od va`nijih predmeta. Kona~no, u tri departmana na istoku Francuske, u oblasti Alzasa i Lorena, verska nastava se odvija i u dr`avnim {kolama, ~ime se ne dovodi u pitawe princip odvojenosti dr`ave i crkve. 51

7 pitawe, ali je i pored sporova koji su se o tome otvarali pred evropskim institucijama, takvo re{ewe u Gr~koj, uz izvesne modifikacije, jo{ uvek na snazi. No, to ve} zadire u slede}i problem -- zabranu nametawa verskog uverewa. 3. Zabrana nametawa verskog uverewa se, prema mi{qewu prof. Dra{ki}, na{im najnovijim zakonodavstvom o verskoj nastavi ozbiqno dovodi u pitawe. Pri tom ona opomiwe na ta~ku 6 Op{teg komentara uz ~l. 18 Me unarodnog pakta o gra anskim i politi~kim pravima, koji je dao Komitet za qudska prava UN godine, o pravu na slobodu misli, savesti i vere.,,komitet smatra da javno obrazovawe koje ukqu~uje versku nastavu za pojedine veroispovesti ili verovawe nije u skladu sa ~lanom 18 st. 4 Me unarodnog pakta o gra anskim i politi~kim pravima, osim ukoliko odredba ne predvi a nediskriminiraju}e izuzetke ili alternative, koji bi se mogli prilagoditi `eqama roditeqa ili starateqa. 17 Ovakav stav Komiteta prof. Dra{ki} testira na nekoliko nivoa. Prvi je,,~iwenica da je Jugoslavija bila lai~ka dr`ava u kojoj nikakva verska nastava u dr`avnim {kolama nije bila poznata u posledwih 56 godina, tako da se zakonskim uvo ewem verske nastave sada name}e religija ili verovawe, {to je suprotno ideji da treba {tititi teisti~ka, ali isto tako i ateisti~ka uverewa. 18 Argument o nepostojawu verske nastave za vreme komunisti~kog re`ima te{ko se mo`e uklopiti u op{ta na~ela pravde i pravi~nosti. Nasilno oduzimawe jednog prava, pogotovo onog kroz koje se manifestuje jedno od osnovnih qudskih prava -- pravo na slobodu vere, nikako ne bi smelo biti legalizovano od strane demokratske dr`ave. Po toj logici ne bi bila potrebna ni denacionalizacija imovine, jer bi sve nelegitimne radwe koje je preduzeo re`im posle Drugog svetskog rata trebalo legalizovati, a sva prava koja su tom prilikom nasilno oduzeta ne bi trebalo da budu vra}ena. Ne sme se smetnuti sa uma ~iwenica da se Uredbom koju autor kritikuje (a potom i zakonskim propisima koji su usledili), verska nastava ne uvodi, nego se vra}a u pravni sistem, ~ime se samo ponovo afirmi{e jedno nasilno oduzeto pravo. Ako 17 The Right to Freedom of Thought, Conscience and Religion, (Art.18): 30/07/93 CCPR General comment 22. Ta~na formulacija ta~ke 6 glasi:,,the Committee notes that public education that includes instruction in a particular religion or belief is inconsistent with article unless provision is made for non-discriminatory exemptions or alternatives that would accommodate the wishes of parents and guardians. Prevod koji daje prof. Dra{ki} suvi{e je slobodan: da je,,podu~avawe odre enoj religiji ili verovawu nespojivo sa pravom na slobodu veroispovesti kako je ono definisano u ~l. 18. st. 4. Me unarodnog pakta o gra anskim i politi~kim pravima, osim ako je za one koji se tome protive obezbe eno postojawe nediskriminatornih izuzetaka ili alternativa -- M. Dra{ki}, cit. delo, Ibid. 52

8 je argument istorijskog karaktera -- koliko dugo se verska nastava izvodi ili ne izvodi, kakvo je,,istorijsko iskustvo i kultura svake zemqe onda bi ba{ taj kriterijum nalagao vra}awe verske nastave u dr`avne {kole. Period od pedesetak godina suvi{e je kratak da bi se moglo pozivati na to da je wime ustanovqena nova istorijska praksa i kultura. Revolucionarna svakako, ali su{tinska nikako. Druga okolnost koju u vezi sa,,nametawem religije ili verovawa autor pomiwe ima statisti~ku prirodu. Pri tom se versko opredeqewe pogre{no vezuje iskqu~ivo za nacionalnu pripadnost (pozivawe na okolnost da u Srbiji ima 34% nesrpskog stanovni{tva), a jo{ neta~nije se isti~e da u statistici broj ateista i agnostika nije nikada utvr ivan. Konotacija je, dakle, da se zakonskim re{ewima velikom delu populacije koja je nesrpskog (nepravoslavnog) porekla i ateistima name}e verska nastava. Me utim, izgleda da autoru nije bio poznat podatak o verskoj demografiji Saveznog zavoda za statistiku, prema popisu iz godine (koji je, dakako, mawkav, jer nije obuhvatio najve}i deo albanske populacije na Kosovu i jugu Srbije, koja je bojkotovala popis). 20 A ti podaci daju slede}u sliku verske demografije prema veroispovestima: 21 pravoslavna ,01 % katoli~ka ,10 % islamska ,36 % protestantska ,02 % judaisti~ka ,01 % proorijentalni kultovi ,005 % druge veroispovesti ,16 % vernik bez veroispovesti ,09 % ateisti ,95 % bez odgovora ,25 % 19 Dra{ki}, M., cit. delo, Evo i nekoliko metodolo{kih obja{wewa koja Savezni zavod za statistiku daje uz tabele:,,podaci o veroispovesti u popisu godine prikupqeni su na osnovu slobodnog izja{wavawa stanovni{tva o verskoj pripadnosti. ^lanom 174. Ustava SFRJ gra anima je bilo zajam~eno slobodno ispovedawe vere. Prema uputstvima za rad popisiva~a, datim u okviru Metodologije za pripremu, organizovawe i sprovo ewe popisa, popisiva~ je bio du`an da u odgovoru na ovo pitawe upi{e ta~no onakav odgovor kako se popisivano lice izjasni o veroispovesti... Popisiva~i i druga lica koja su u~estvovala u popisu nisu smela uticati na gra ane da se protiv svoje voqe izja{wavaju o veroispovesti. 21 Kwiga II popisa iz godine, Savezni zavod za statistiku, Beograd

9 Mada podaci o popisu iz godine na`alost jo{ nisu dostupni, te{ko se mo`e pretpostaviti da se broj pravoslavnih vernika smawio, ve} se samo mo`e o~ekivati wihovo uve}awe, s obzirom na vi{e stotina hiqada, uglavnom pravoslavnih izbeglica iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji su se trajno doselili u SRJ. Naravno, jasno je da okolnost {to je jedna vera bitno ve}inska ({to je, uostalom, slu~aj i u velikom broju drugih evropskih dr`ava) ne sme da ima uticaja na ostvarivawe prava pripadnika drugih veroispovesti. Na{a zakonska re{ewa upravo idu u susret punoj afirmaciji prava na versko obrazovawe i drugih verskih zajednica. Zakon garantuje od dr`ave pla}enu versku nastavu ne samo za decu vernike ve}inske Srpske pravoslavne crkve nego i za jo{ {est drugih tradicionalnih crkava i verskih zajednica, tako da je verska nastava u dr`avnim {kolama omogu}ena velikoj ve}ini ukupne populacije. ^iwenica da se verska nastava koju pla}a dr`ava ne organizuje za pripadnike ba{ svih, i onih najmawih verskih zajednica, na prvi pogled zaista mo`e izgledati diskriminatorno. Me utim, na tom pitawu se prelamaju mnogo {iri, pa i filozofsko-pravni problemi jednakosti i mawinskih prava, o ~emu postoji bogata literatura. 22 Uostalom, jednakost verskih zajednica ne zna~i i wihovu identi~nost, nego adekvatno u`ivawe zakonom garantovanih prava. 23 Insistirawe na apsolutnoj jednakosti su~eqava se, po pravilu, sa pragmatizmom i nemogu}no{}u da se tako shva}ena jednakost dovede do krajwih konsekvenci. Jer, to potom negira i samu ideju jednakosti. Ovih dilema su bili svesni mislioci jo{ pre mnogo vekova. Tako je za pokolewa ostala upam}ena Plinijeva misao Nihil est tam inaequale quam aequitas ipsa -- Ni{ta nije tako nejednako kao sama jednakost. Jednakost u nejednakim uslovima predstavqa svoju suprotnost. Uostalom, sli~nu ideju odra`ava i stara latinska pravni~ka mudrost -- summum ius, summa iniuria. Jednak pravni polo`aj verskih zajednica, sledstveno tome, zna~i odgovaraju}e kori{}ewe svih prava na jednak na~in, uz razlike koje proizlaze iz zdravog razuma i u granicama koje su odre ene zakonom. 24 U dva rada posve}ena iskqu~ivo ovoj problematici, 22 Kymlicka, W., Multicultural Citizenship: A Liberal Theory of Minority Rights (Oxford Political Theory), Oxford Bogata literatura se mo`e prona}i i na mnogim sajtovima, od kojih vredi preporu~iti: min.html, itd. 23 G. Robbers,,,Religious Minorities in Germany u The Legal Status of Religious Minorities in the Countries of the European Union, Milano 1994, U vezi sa pitawem polo`aja mawinskih i dominantnih verskih zajednica, kao i potencijalne diskriminacije, zanimqivo je zapa`awe koje je izneo Arcot Krishnaswami, specijalni izvestilac potkomisije za pitawa verskih prava:,,nema sumwe da je, istorijski gledano, princip odvajawa dr`ave i vere proizi{ao kao reakcija protiv privilegovanog statusa zvani~ne crkve ili dr`avne vere, a wegova svrha je bila da u velikoj meri osigura jednakost pripadnika razli~itih vera. Me utim, u okviru ovog principa, fakti~ku nadmo} ponekad posti`e od- 54

10 jedan od najistaknutijih nema~kih stru~waka nedvosmisleno pokazuje da paritet i jednakost garantovani ustavnim i zakonskim normama, ne zna~e i apsolutnu identi~nost u ostvarivawu verskih prava. 25,,Paradigma koja garantuje puno po{tovawe verske slobode jeste jednakost, a ne identi~nost prava. 26 A tu su naravno i prakti~ni razlozi: zakonsko re{ewe kojim se ograni~ava krug verskih zajednica za koje dr`ava pla}a versku nastavu, o~igledno je pre svega posledica objektivne nemogu}nosti i neracionalnosti da dr`ava organizuje versku nastavu za svakog pojedinca i najmawu versku grupu. Takva ograni~ewa se sre}u i u mnogim drugim evropskim zemqama. 27 S druge strane, treba imati u vidu da je o~igledno ratio legis na{eg zakonodavca bio i restitutio in integrum -- vra}awe izgubqenog prava na versku nastavu onim verskim zajednicama koje su ga imale sve dok im ga komunisti~ki re`im nije nasilno oduzeo. Onima koji to pravo nisu imali, ono ne mo`e ni biti vra}eno. U konkretnom slu~aju treba jo{ imati u vidu da je u na{em pravu istovremeno ostala otvorena zakonska mogu}nost da svaka verska zajednica samostalno finansira versku nastavu. 28 Smisao ~lana 27 Me unarodnog pakta o gra anskim i politi~kim pravima upravo je u tome da mawine,,ne mogu biti li{ene prava da u zajednici sa drugim ~lanovima svoje grupe imaju svoj sopstveni re ena vera, a zakon zemqe -- iako podjednako primenqiv na sve -- odra`ava u odre enim va`nim pitawima koncept dominantne grupacije. Sli~no tome, zvani~ni praznici i dani odmora u mnogim zemqama, u velikoj meri odgovaraju verskim praznicima i danima odmora dominantne grupacije., Videti F. Kapotorti, Prava pripadnika etni~kih, verskih i jezi~kih mawina, Beograd 2001, M. Heckel, Die religioinsrechtliche Parität, Handbuch des Staatskirchenrechts der Bundesrepublik Deutchland, I, Berlin 1994, ; isti, Das Gleichbehanlungsgebot im Hinblick auf die Religion, Handbuch des Staatskirchenrechts der Bundesrepublik Deutchland, I, Berlin 1994, Pojam pariteta je predstavqao osnovu na kojoj je trebalo da se formiraju odnosi u prvoj zajedni~koj jugoslovenskoj dr`avi. Na Krfskoj konferenciji usvojen je,,princip verskog pariteta. Ravnopravnost vera ne zna~i da su vere dr`avne (dr`avnih vera ne}e biti), a ne zna~i ni to da je dr`ava akonfesionalna. Odnose me u crkvama regulisa}e dr`ava svojom suverenom vla{}u -- videti D. Jankovi}, Jugoslovnesko pitawe i Krfska deklaracija godine, Beograd 1967, Na tu temu vredi citirati nekoliko izvornih re~enica iz rada jednog od vode}ih evropskih stru~waka za verske slobode i ~lana Savetodavnog panela za verska pitawa OEBS-a. Videti G. Robbers,,,Religious Freedom in Germany, Brigham Young University Law Review 2/2001, 666:,,To safeguard religious liberty, the correct paradigm is equal rights, not identical rights. The paradigm of identical rights cannot appreciate the societal function of a religion, its historical impact, or its cultural background. Identical rights would preclude a miltitude of manifestations of positive religious freedom. For instance, if an identical right to sit on youth protection boards was granted to each and every religious denomination, any utility of these boards would be crushed by their enormity Videti ni`e. 28 Tako je npr. Metodisti~ka crkva, u skladu sa ovim zakonom, ve} organizovala o svom tro{ku versku nastavu u {kolama za decu svojih vernika u vojvo anskim mestima Selen~a, Bajmok i Ba~ki Petrovac, itd. 55

11 kulturni `ivot, da ispovedaju svoju sopstvenu veroispovest i obavqaju verske du`nosti, ili da upotrebqavaju svoj sopstveni jezik. Na{a zakonska re{ewa ne li{avaju nikoga prava na izvo ewe verske nastave, ali istovremeno ne name}u dr`avi obavezu da ona finansira versku nastavu ba{ za sve verske zajednice. Ovakvu praksu uva`ava i veliki broj drugih zemaqa Evrope, koje tako e na odre eni na~in postavqaju zakonske granice neracionalnom organizovawu verske nastave za sve i svakog, pa i za izrazito mawinske verske zajednice (Austrija i Belgija odre uju krug verskih zajednica za koje se organizuje verska nastava, Nema~ka i Engleska odre uju minimalni broj u~enika odre ene veroispovesti u {koli za koje se organizuje verska nastava, itd.). Uza sve to, stoji kqu~na ~iwenica da deo populacije koji ne `eli versku nastavu, na wu nije prisiqen. Notorna ~iwenica da je zakonskim propisima, pored verske nastave, predvi eno i postojawe alternativnog predmeta -- gra anskog vaspitawa, apsolutno zadovoqava kriterijum koji je postavqen u Op{tem komentaru uz ~l. 18 Me unarodnog pakta o gra anskim i politi~kim pravima. ^ak bi se reklo da je i sama zakonska formulacija,,alternativni predmet, upotrebqena prvi put u Uredbi, 29 inspirisana vokabularom i intonacijom me unarodnog standarda koji je tu postavqen. Na tre}u okolnost koju pomiwe prof. Dra{ki} -- da uvo ewe verske nastave otvara pitawe ispravnosti prosvetne politike, jer bi od tih dr`avnih sredstava,,bilo korisnije kupiti nekoliko hiqada kompjutera radi informati~kog opismewavawa mladih -- ne}emo se osvrtati, jer ne sadr`i pravne argumente nego vrednosne ocene koje ne pripadaju struci. 4. Pravo roditeqa da {koluje dete u skladu sa svojim religioznim i filozofskim uverewima predvi eno je brojnim me unarodnim aktima, po~ev od Prvog protokola uz Evropsku konvenciju o qudskim pravima (1952) 30 i Me unarodnog pakta o gra anskim i politi~kim pravima (1966), 31 pa sve do ~l. 14, st. 2 Konvencije o pravima deteta (1989) 32 i drugih prate}ih dokumenata. Me utim, 29 Zakon o izmenama i dopunama Zakona o osnovnoj (~l. 10), kao i Zakona o sredwoj {koli (~l. 6), koristi sli~nu formulaciju:,,izborni predmeti su verska nastava i drugi predmet eti~ko-humanisti~kog sadr`aja koji utvrdi ministar prosvete ^lan 2:,,Niko ne mo`e biti li{en prava na obrazovawe. U vr{ewu svojih funkcija u oblasti obrazovawa i nastave dr`ava po{tuje pravo roditeqa da obezbede obrazovawe i nastavu koji su u skladu s wihovim verskim i filozofskim uverewima. 31 ^lan 18, st. 4:,,Dr`ave ugovornice ovog Pakta se obavezuju na po{tovawe slobode roditeqa, odnosno zakonskih starateqa, da obezbede versko i moralno vaspitawe svoje dece u skladu sa svojim ube ewima. 32 Od kraja osamdesetih godina pro{log veka, u me unarodnoj regulativi na~iwen je upadqiv zaokret u akcentu: sa prava roditeqa naglasak prelazi na 56

12 tuma~ewe ovog principa koje nudi prof. Dra{ki} je jednozna~no: ono podrazumeva iskqu~ivo,,pravo roditeqa da za{tite decu od upotrebe obrazovnih institucija za ideolo{ku indoktrinaciju. Ukoliko bi to tuma~ewe bilo ekskluzivno i jedino, onda ni u jednoj zemqi koja je ratifikovala ove me unarodne instrumente ne bi bilo mogu}e odvijawe verske nastave u dr`avnim {kolama, jer bi to bilo u suprotnosti sa pomenutim na~elom. Stvari, naravno, ne stoje tako, {to najo~iglednije pokazuje okolnost da u Evropi samo u nekoliko dr`ava nema verske nastave u dr`avnim {kolama (Francuska -- delimi~no, Slovenija, Makedonija i Albanija). Te{ko bi se smelo zakqu~iti da samo ove zemqe po{tuju me unarodne konvencije i pomenuto na~elo o pravu roditeqa. Radi se o ne~emu sasvim drugom. Tuma~ewe ove odredbe podrazumeva ne samo negativni aspekt za{tite ovog prava, koji isti~e prof. Dra{ki}, nego, naprotiv, i pozitivni. Dr`ava ima obavezu, a roditeqi, poreski obveznici, imaju pravo da se u okviru sistema dr`avne {kole wihovoj deci obezbedi obrazovawe u skladu sa religijskim i filozofskim uverewem roditeqa. Poreski obveznici, koji izdvajaju deo prihoda i za {kolovawe svoje dece, nisu du`ni da svojoj deci versko i filozofsko (eti~ko) obrazovawe obezbe uju na drugoj strani i da ga posebno finansiraju ili da ga nestru~no prenose svojoj deci sami. Preuzimaju}i na sebe obavezno {kolovawe dece, dr`ava preuzima i odgovornost za celovitost tog obrazovawa.,,obrazovawe mora obezbediti ukupan razvoj li~nosti, a ciq obrazovawa nije samo da pru`i odre ena posebna znawa i razvije tehni~ke sposobnosti, nego da integri{e li~nost u kulturu. To obuhvata i religiju. 33 Takvo obrazovawe roditeqi poveravaju dr`avi i za to je pla}aju. U tom kontekstu je nesporno da roditeq ima pravo da kontroli{e versko obrazovawe svoje dece i da dr`ava ne sme nametati deci nijedan verski ili filozofski pogled. Ali postojawe alternative (verska nastava za pripadnike razli~itih verskih zajednica ili drugi eti~ko-humanisti~ki predmet), odn. zagarantovano pravo roditeqa i same dece da ne poha aju versku nastavu, potpuno otklawa ovaj prigovor. Kako svugde u svetu, tako i kod nas. Pri tom je neprikosnoveno pravo dr`ave da procewuje da li je u {kolama potrebno postojawe jednog takvog predmeta ili ne, kao {to je neprikosnoveno pravo roditeqa i dece da sami optiraju ho}e li koristiti ili ne svoje pravo da se dete {koluje u skladu sa wihovim religioznim i filozofskim uverewima. Na{a zakonska re{ewa to uop{te ne dovode u pitawe. nezavisno pravo dece na slobodu misli, savesti i vere. Videti detaqno 33 G. Robbers,,,Religious Freedom in Germany, Brigham Young University Law Review 2/2001,

13 5. Pravo deteta na slobodu mi{qewa, savesti i veroispovesti jeste posledwi princip za koji se navodi da je ugro`en na{im zakonskim re{ewima o verskoj nastavi. Dodu{e, i sama prof. Dra{ki} pohvaquje, kao saglasno me unarodnim standardima, na{e zakonsko re{ewe prema kome deca u sredwoj {koli sama odlu~uju da li `ele da poha aju versku nastavu ili ne, dok u osnovnoj {koli (okvirno uzrast do 15 godina) o tome odlu~uju wihovi roditeqi ili starateqi. Ipak, u tom kontekstu se naro~ito potencira i pravo deteta da formira verska uverewa suprotna uverewima roditeqa, {to tako e nesporno proizlazi iz me unarodnih standarda, uz konotaciju da je verska nastava prepreka ostvarewu tog prava i stoga neustavna. Me utim, o ovoj temi se u svetu vodi `estoka diskusija, naro~ito imaju}i u vidu ugro`avawe prava dece od agresivnih verskih grupa. Na toj ta~ki se pravo deteta susre}e i sa ve} pomenutim pravom roditeqa, koje podrazumeva i pravo da budu za{ti}eni od toga da wihovom detetu neko drugi, nezavisno od wihove voqe, formira ili name}e svoja verska uverewa. Kada je u pitawu {kola, takve opasnosti nema, jer se verska nastava odvija pod kontrolom nadle`nih dr`avnih organa, 34 a pomenuto pravo deteta i roditeqa garantuje se i zakonskom mogu}no{}u opredeqewa za alternativni predmet. Sasvim druga~ije stvari stoje u pogledu nekontrolisanog delovawa agresivnih sekti i drugih novih verskih pokreta (eufemizam koji se ~esto koristi u terminologiji evropskih institucija glasi:,,grupe verske, spiritualne ili ezoteri~ne prirode ). Ovo je, dakako, posebno osetqiva i velika tema, o kojoj je bilo re~i i u jednom od prethodnih brojeva ovog ~asopisa. 35 Mada se o opasnosti od delovawa agresivnih sekti na mlade neprestano govori u Evropskom parlamentu i Savetu Evrope, 36 ipak i daqe 34,,Vlada Republike Srbije obrazuje komisiju za usagla{avawe predloga programa verske nastave tradicionalnih crkava i verskih zajednica, predloga uxbenika i drugih nastavnih sredstava, za davawe mi{qewa ministru prosvete u postupku izbora prosvetnih savetnika za versku nastavu i za pra}ewe organizovawa i ostvarivawa programa verske nastave (~l. 3, st. 2 Zakona o izmenama i dopunama Zakona o sredwoj {koli, kao i ~l. 9, st. 2 Zakona o izmenama i dopunama Zakona o osnovnoj {koli). Prema istim zakonskim tekstovima ministar prosvete odobrava uxbenike i druga nastavna sredstva za versku nastavu, utvr uje listu nastavnika verske nastave, itd. 35 S. Avramovi},,,Verska sloboda i wena zloupotreba -- istorijski i aktuelni pravni aspekti, Anali PFB 1998/4--6, Od mnogih dokumenata, proisteklih iz dugih debata, pomenimo samo dva. Tako je 29. februara godine Evropski parlament doneo Rezoluciju o kultovima u Evropi, koja jasno poku{ava da se suprotstavi zloupotrebama slobode veroispovesti (Resolution on cults in Europe, No. C 78/31). Od naro~ite va`nosti je i izve{taj Adriana Nastasea od 10. februara godine (Nastase Report) za 58

14 preovla uje stanovi{te da dr`ava ne treba zakonskom intervencijom da zabrawuje delovawe ovakvih verskih grupa. Veliku novinu, ali i kontroverze, doneo je nedavno izglasani zakon o sektama u Francuskoj. To je nai{lo na `estoko protivqewe SAD, 37 ali i na lan~anu reakciju vlada nekih drugih evropskih dr`ava (Belgija, Austrija) zabrinutih zbog delovawa,,opasnih sekti (harmful, dangerous sects). U na{em zakonodavstvu, i pored sve u~estalijih diskusija, nema za{titnih odredaba o sektama. Uostalom, evropske institucije dr`avama ~lanicama jo{ ne preporu~uju dono{ewe zakona o sektama, zbog straha da bi se time mogla ugroziti verska prava malih verskih zajednica. Ali zato, kao osnovni model za{tite od realne opasnosti delovawa agresivnih verskih grupa, evropske institucije sugeri{u tzv. pozitivne mere: poja~ano delovawe na informisawu i obrazovawu mladih qudi, poja~anu finansijsku kontrolu verskih zajednica i niz drugih sli~nih mera. A pre svega, kao najva`niju meru, sugeri{u dobro organizovanu versku nastavu. 38 Velikim delom se ba{ kroz versku nastavu mo`e o~uvati ne samo pomenuto pravo dece, svakodnevno izlo`ene vaninstitucionalnim nasrtajima sekti koje zloupotrebqavaju versku slobodu, nego i pravo roditeqa da i putem {kolskog sistema obezbede svojoj deci da odrastaju u skladu sa religioznim i filozofskim uverewima roditeqa. Jednom re~ju, verska nastava koju organizuje dr`ava u {kolama ne predstavqa ugro`avawe pomenutih prava roditeqa i dece, nego upravo jedan od na~ina za wihovo obezbe ivawe. Parlamentarnu skup{tinu Saveta Evrope, pod nazivom,,nelegalne aktivnosti sekti (Council of Europe, Parliamentary Assembly, Committee on Legal Affairs and Human Rights, AS/Jur 1999/7). U zakqu~ku se konstatuje da su sekte uveliko koristile toleranciju koju ostavqa sloboda veroispovesti i da su iskoristile prednost {to su im vrata bila {irom otvorena. Dr`avna vlast mora pokazivati toleranciju, ali i vigilance sa druge strane. Ipak, izve{taj je zakqu~en re~ima:,,mada se jo{ uvek ne postavqa pitawe zagovarawa dono{ewa zakona, mogu}e je predlo`iti brojne mere koje }e sa~uvati najrawivije ~lanove dru{tva i omogu}iti zabranu pojedinih grupa koje su poznate po tome {to izazivaju kriminalne aktivnosti. Boqe informisawe i edukacija ostaju, dakle, i daqe, glavne mere pomo}u kojih treba spre~avati zloupotrebe verskih sloboda. 37 Najpre se nekoliko godina u Francuskoj radilo na pra}ewu posledica {tetnog delovawa sekti na omladinu, kao i na pripremi jednog takvog zakona, putem me uministarskog saveta osnovanog 9. oktobra godine. Iz toga je proizi{ao i pisani materijal pod nazivom Mission interministerielle de lutte contre les sectes, Rapport 2000, koji je uzburkao svetsku javnost. Zakon je donet 30. maja godine, a reakcije su odmah usledile, po~ev od protesta koji je uputio predsednik SAD Bil Klinton, do burnih reakcija niza drugih institucija i pojedinaca. Videti: The Anti-Cult Law in France, Ipak, neke evropske zemqe, a naro~ito Belgija, u mawoj ili ve}oj meri su po~ele da slede francuski primer i da razmi{qaju o dono{ewu zakona sli~ne sadr`ine. 38 Videti detaqno Nastase Report, Council of Europe, Parlamentary Assembly, Committee on Legal Affairs and Human Rights, AS/Jur 1999/7. 59

15 6. Uporedno-pravni pregled evropskog zakonodavstva o verskoj nastavi u dr`avnim {kolama veoma jasno govori da postojawe takve nastave nije neustavno i da ne naru{ava me unarodne pravne principe i dokumenta. Jer svi ti pravni sistemi temeqe se na sli~nim ili istim ustavnim principima kao i na{ (neutralnost dr`ave, pravo na neizja{wavawe o verskom uverewu, zabrana nametawa verskog uverewa, itd.). Pa ipak, gotovo sva zakonodavstva u Evropi predvi aju i neke oblike verske nastave u dr`avnim {kolama. Razlike se jedino mogu definisati u pogledu nekoliko kriterijuma. Prema sadr`aju, razlikuju se dr`ave u kojima je verska nastava konfesionalna (npr. Nema~ka, Austrija, Danska u osnovnoj i ni`oj sredwoj {koli, Belgija, Luksemburg, [panija, Italija, Irska, Bugarska, Poqska, Slova~ka, Rumunija, Hrvatska, Republika Srpska), u jednom broju zakonodavstava predvi a se multikonfesionalni pristup (V. Britanija, Norve{ka, Finska, Portugal, itd.), dok je prili~no ra{iren i model nekonfesionalne -- op{teobrazovne, kognitivne verske nastave (npr. [vedska, Danska u vi{oj sredwoj {koli, Rusija, ^e{ka, Litvanija, Estonija). Prema na~inu finansirawa, po pravilu postoje dve mogu}nosti -- da versku nastavu pla}a dr`ava ili da je pla}aju same verske zajednice (naj~e{}e u dr`avama u kojima postoji tzv. crkveni porez), mada se u nekim slu~ajevima javqa i me{oviti sistem, u kome mawim delom participiraju verske zajednice. Kriterijum za razlikovawe mo`e biti i ~iwenica da li je verska zajednica omogu}ena svim ili samo jednom broju verskih zajednica, pri ~emu skoro sva zakonodavstva i u prvom slu~aju postavqaju odre ena ograni~ewa, naj~e{}e u pogledu broja dece za koju se u dr`avnoj {koli organizuje verska nastava. Prema obaveznosti, zastupqena su u osnovi ~etiri modela. U prvi se mogu ubrojati dr`ave u kojima je verska nastava na~elno obavezna za sve u~enike: tu spadaju [vedska 39, Norve{ka 40, Fins- 39 Verska nastava je obavezna, kao deo ukupnog nastavnog programa, ali je po svom karakteru vi{e multikonfesionalna i kognitivna. Naime, Zakonom iz g. verska nastava je u osnovnoj {koli obavezna u integrisanoj nastavi sa geografijom, istorijom i dru{tvenim naukama, a u sredwoj {koli kao predmet religion onkunskap -- religijske studije. 40 Po~ev od Zakona iz g. verska nastava je kao multikonfesionalna obavezna u svim razredima. Novim Zakonom iz g. uveden je novi predmet pod nazivom,,verska nastava i eti~ko obrazovawe, koji je multikonfesionalan, ali prevashodno baziran na hri{}anskom evangeli~kom luteranizmu. Predmet je obavezan i za decu drugih veroispovesti. To je izazvalo reakciju ateista i naro~ito muslimanskih zajednica. No, u avgustu g. Vrhovni sud je odbio zahtev Norve{ke humanisti~ke asosijacije, koja je pokrenula postupak ocene zakonitosti, smatraju}i da se na taj na~in kr{i verska sloboda i pravo roditeqa da se deca {koluju u skladu sa wihovim verskim opredeqewima. 60

16 ka 41, Danska 42, Estonija 43, Irska 44, Velika Britanija 45, Austrija 46, Gr~ka 47, Malta 48, Republika Srpska 49, itd. Drugu grupu ~ini krug zemaqa u kojima je zastupqen sistem gde je obavezna ili verska nastava ili alternativni predmet -- naj~e{}e etika ili moral: 41 Verska nastava je obavezna i ukqu~ena je u kurikulum svih dr`avnih {kola. U~enici koji ne pripadaju ni jednoj od dve dr`avne religije (evangeli~ka luteranska i pravoslavna) mogu zameniti konfesionalnu versku nastavu kognitivnim kursom o religiji i filozofiji. 42 Od Zakona iz g. verska nastava je obavezna u svim osnovnim i sredwim {kolama, kao,,hri{}ansko vaspitawe, a po Zakonu iz g. mo`e biti izborna samo u sedmom i osmom razredu (u~enici od 13 do 15 godina), kada se deca spremaju za versku konfirmaciju u crkvi. Deca koja ne pripadaju dr`avnoj luteranskoj veri mogu tra`iti oslobo ewe od nastave. Zakonom iz g. u vi{im razredima sredwe {kole predmet dobija kognitivni karakter i predaje se tri ~asa nedeqno. 43 Prema ~l. 4 Zakona o obrazovawu, verska nastava je fakultativna i nekonfesionalna, ali istovremeno Act of Basic Schools and Gymnasiums predvi a da je verska nastava obavezna ukoliko se za wu odlu~i najmawe 15 u~enika. Po{to nema alternativnog predmeta, u praksi se verska nastava pretvara ne samo u obaveznu, nego i prerasta u konfesionalnu. Videti Balodis, R., State and Church in the Baltic States, Riga 2001, Mada je verska nastava integralni deo nacionalnog kurikuluma, roditeqi mogu izuzeti svoju decu sa tih ~asova. Me utim, s obzirom na okolnost da 92% stanovni{tva ~ini katoli~ku populaciju, i osnovne i sredwe {kole su uglavnom verske, pa je u wima konfesionalna verska nastava nezaobilazna. 45 Prema Education Reform Act iz verska nastava je obavezna u svim dr`avnim {kolama u Engleskoj i Velsu, a isto je stawe i u [kotskoj na osnovu Education Act iz g. Na~in izvo ewa i oblikovawa verske nastave prepu{ten je lokalnim vlastima i samoj {koli. Hri{}anski karakter obrazovawa istaknut je i obavezom u~enika da u~estvuju svakog dana u zajedni~koj verskoj slu`bi (koja, pod odre enim uslovima, mo`e biti odobrena i za druge konfesije). Roditeqi imaju pravo da decu ne {aqu na versku nastavu. 46 U Austriji je Zakonom iz januara g. priznato 12 verskih zajednica. Za decu koja pripadaju tim denominacijama verska nastava je obavezna i finansira je dr`ava. U prvih deset dana {kolske godine roditeqi (za decu do 14 godina) ili sami u~enici posle 14. godine mogu u pismenoj formi zahtevati da se ispi{u sa verske nastave. 47 Verska nastava je obavezna u svim {kolama za pravoslavne u~enike, po~ev od tre}eg razreda osnovne {kole. Jedino nepravoslavni mogu da se izuzmu iz verske nastave na svoj zahtev. 48 Katoli~ka verska nastava je obavezna u svim dr`avnim {kolama, ali u~enik ili roditeq (starateq) mo`e tra`iti izuzimawe. 49 Prema Zakonu o osnovnom obrazovawu, konfesionalna pravoslavna verska nastava je obavezna u osnovnim {kolama po~ev od godine. Ukoliko oba roditeqa pismeno izraze `equ da wihovo dete ne poha a versku nastavu, {kola je du`na da to slobodno vreme u~enika ispuni odgovaraju}im sadr`ajem. Paralelno se organizuje i islamska i katoli~ka veronauka. Verska nastava ima status kao i svi drugi predmeti, verou~iteqi pola`u stru~ni ispit kao i drugi nastavnici, a ocene su tako e iste kao i za druge predmete. Na osnovu sporazuma ministara obrazovawa entiteta iz g., dogovoreno je da se po~ev od godine u svim {kolama prou~ava versko kulturno nasle e sve tri zajednice, {to jo{ nije sprovedeno. Zahtev me unarodnih administratora da verska nastava postane alternativna i da se ne ocewuje -- nedavno je odbijen. 61

17 Nema~ka 50, Belgija 51, Luksemburg 52 Verska nastava je obavezna od Zakona iz g., a Zakonom od g. uvedena je etika kao alternativa., [panija 53, Poqska 54, Moldavija 55,Letonija i Litvanija, 56 Federacija BiH, 57 Hrvatska u sredwim {kolama, {kole za decu slu`benika Evropske unije, na{e zakonodavstvo. Tre}i tip predstavqaju dr`ave u kojima je verska nastava izborni, neobavezni predmet. To su Hrvatska u osnovnim {kolama, ^e{ka 58, Slova~ka 59, Rusija 60, Ukrajina, Bugarska, Rumunija, Ma arska, kao i 50 Verska nastava ima status redovnog predmeta u dr`avnim {kolama, uz alternativni predmet (etika). Organizuje se za katolike, protestante i Jevreje, a odnedavno i verska nastava za muslimane, ali na nema~kom jeziku (u Berlinu, od i u Bavarskoj). [kola ima obavezu da je obezbedi svima kada postoji najmawe pet do dvanaest u~enika odre ene denominacije u {koli. Odluku da li }e poha ati versku nastavu ili etiku donose roditeqi (starateqi) za decu do 14 godina, a posle toga odlu~uju sami u~enici. 51 Mada u Belgiji ve}inu od pribli`no 75% ~ine katolici, priznato je ukupno {est denominacija i dr`ava ima obavezu da i za wih finansira versku nastavu, {to je ~ak stipulisano i u Ustavu (~l. 24 st. 3). Tzv. Zakon o {kolskom paktu iz godine predvi a versku nastavu ili etiku kao obavezne predmete, ali se u praksi u pojedinim {kolama dozvoqava izuzimawe. Me utim, u katoli~kim {kolama, koje su u ve}ini, konfesionalna verska nastava je neizbe`na. 52 Po{to je skoro 90% populacije katoli~ko, sporazumom izme u Ministarstva za obrazovawe i Rimokatoli~ke crkve iz g., nadle`nost za versku nastavu u {kolama preneta je na ~elnike crkve. 53 U ve}inski katoli~koj [paniji (93%) verska nastava je bila obavezna za sve do Ustava iz g. (kada je progla{eno odvajawe dr`ave i crkve). Od tada je uvedena alternativa da se u~enicima koji ne `ele versku nastavu obezbede raznovrsni,,~asovi pod nadzorom (supervised lessons), kako bi i oni imali stalnu obavezu u vreme odr`avawa verske nastave. U praksi najve}i broj u~enika i daqe optira konfesionalnu versku nastavu, a u brojnim katoli~kim {kolama ona je obavezna. 54 U ve}inski katoli~koj Poqskoj (oko 96%), po~ev od g. u svim {kolama je obavezna ili verska nastava ili etika, mada se u mnogim {kolama ne organizuju kursevi etike. Dr`ava, me utim, finansira odvijawe verske nastave samo za ~etiri denominacije (katolike, pravoslavne, protestante i Jevreje). 55 Moldavija je predominantno pravoslavna (90%), a od g. je predvi eno uvo ewe obavezne,,moralne i verske nastave u osnovne {kole, dok je u sredwim {kolama ta nastava izborna. 56 Videti Balodis, R., , Verska nastava je uvedena od godine, dve godine posle Republike Srpske. Prvobitno je ona bila fakultativna, bez ocewivawa, i odr`avala se pre ili posle redovne nastave. Me utim, budu}i da je obrazovawe u nadle`nosti kantona, neki od wih su ubrzo versku nastavu proglasili obaveznom, dok su drugi (sarajevski i tuzlanski) versku nastavu organizovali kao alternativni obavezni predmet, sa tendencijom da se u okviru wega sve vi{e akcenat pomera sa konfesionalne verske nastave na istoriju religije. 58 Verska nastava se organizuje po zahtevu roditeqa ili dece kao opcioni predmet, o ~emu odlu~uje direktor {kole, jer nastavnike pla}a sama {kola. Predmet je kognitivni, a nastava se obi~no izvodi u vreme kada nema drugih ~asova. 59 Po~ev od godine, verska nastava, uglavnom konfesionalna, postala je izborni predmet, u alternativi sa etikom, od petog do devetog razreda. 60 Verska nastava se izvodi jo{ od g. kao izborni nekonfesionalni predmet, mada je vi{e od polovine ~asova posve}eno izu~avawu Biblije. Kontroverzni Zakon o verskoj slobodi iz g. u ~lanu 5 st. 4 predvi a da se verska nastava organizuje na zahtev roditeqa ili dece, van nastavnog plana redovnih predmeta. 62

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako

More information

Podešavanje za eduroam ios

Podešavanje za eduroam ios Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja

More information

Uvod u relacione baze podataka

Uvod u relacione baze podataka Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako

More information

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant

More information

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam

More information

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB. 9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98

More information

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:

More information

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj

More information

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog

More information

BENCHMARKING HOSTELA

BENCHMARKING HOSTELA BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991

More information

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual

More information

Otpremanje video snimka na YouTube

Otpremanje video snimka na YouTube Otpremanje video snimka na YouTube Korak br. 1 priprema snimka za otpremanje Da biste mogli da otpremite video snimak na YouTube, potrebno je da imate kreiran nalog na gmailu i da video snimak bude u nekom

More information

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02

More information

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet

More information

Nejednakosti s faktorijelima

Nejednakosti s faktorijelima Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih

More information

Port Community System

Port Community System Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS

More information

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel

More information

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces

More information

^asopis za pravnu teoriju i praksu Advokatske komore Srbije

^asopis za pravnu teoriju i praksu Advokatske komore Srbije YU ISSN 0353-9644 ^asopis za pravnu teoriju i praksu Advokatske komore Srbije Godina CXVI Nova serija Broj 3 4 Beograd 2004. Vlasnik i izdava~: ADVOKATSKA KOMORA SRBIJE 11000 Beograd, De~anska br. 13/II

More information

SAS On Demand. Video: Upute za registraciju:

SAS On Demand. Video:  Upute za registraciju: SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U

More information

PROJEKTNI PRORAČUN 1

PROJEKTNI PRORAČUN 1 PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja

More information

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010. DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, 03. - 07. listopad 2010. ZBORNIK SAŽETAKA Geološki lokalitet i poucne staze u Nacionalnom parku

More information

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017 PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,

More information

Malta 23, Sarajevo 71000, Bosna i Hercegovine

Malta 23, Sarajevo 71000, Bosna i Hercegovine PERSONAL INFORMATION Izet Laličić Malta 23, Sarajevo 71000, Bosna i Hercegovine +387 33 20 46 11 061 150 553 izet.lalicic@gmail.com Sex M Date of birth 01/08/1957 Nationality Bosnia and Herzegovina POSITION

More information

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a NIS PETROL Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a Beograd, 2018. Copyright Belit Sadržaj Disable... 2 Komentar na PHP kod... 4 Prava pristupa... 6

More information

KAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA:

KAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA: Past simple uporabljamo, ko želimo opisati dogodke, ki so se zgodili v preteklosti. Dogodki so se zaključili v preteklosti in nič več ne trajajo. Dogodki so se zgodili enkrat in se ne ponavljajo, čas dogodkov

More information

ZAKON O LJUDSKIM PRAVIMA (THE HUMAN RIGHTS ACT) I NJEGOV UTICAJ NA USTAVNI SISTEM VELIKE BRITANIJE

ZAKON O LJUDSKIM PRAVIMA (THE HUMAN RIGHTS ACT) I NJEGOV UTICAJ NA USTAVNI SISTEM VELIKE BRITANIJE PRAVNI ZAPISI, God. V, br. 1 (2014) UDK 342.7(410) 2014 Pravni fakultet Univerziteta Union doi: 10.5937/pravzap0-6298 KRATKI NAUČNI ČLANAK Prof. dr Dušan Vranjanac * ZAKON O LJUDSKIM PRAVIMA (THE HUMAN

More information

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA

More information

Prava deteta u Srbiji godine

Prava deteta u Srbiji godine 1 Prava deteta u Srbiji 2006. godine Marija Petrovi} Nevena Vu~kovi} [ahovi} Ivana Stevanovi} Izdava~ CENTAR ZA PRAVA DETETA Beograd, Skender Begova 20/12 33 44 170 http://www.cpd.org.yu cpd@eunet.yu Za

More information

Mogudnosti za prilagođavanje

Mogudnosti za prilagođavanje Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti

More information

Biblioteka Izve{taji 3

Biblioteka Izve{taji 3 Biblioteka Izve{taji 3 Biblioteka Izve{taji LJUDSKA PRAVA U JUGOSLAVIJI 1999. PRAVO I PRAKSA U SAVEZNOJ REPUBLICI JUGOSLAVIJI I ME\UNARODNI STANDARDI LJUDSKIH PRAVA Urednik Vojin Dimitrijevi} Izdava~ Beogradski

More information

Bušilice nove generacije. ImpactDrill

Bušilice nove generacije. ImpactDrill NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza

More information

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za

More information

ALEKS - TRAVEL Rakovac - Bujanovac

ALEKS - TRAVEL Rakovac - Bujanovac Vitina - Parte - Smederevo stanice/stajali ta 5.30 0 Vitina A.S. 5.40 6 Klokot 5.50 3 Parte 6.00 0 Gnjilane A.S. 7.30 74 Vranje A.S..30 374 Smederevo A.S. Odravanje saobradaja na ovoj liniji vrtioe se

More information

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri. Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.

More information

PREDSJEDNI[TVO BOSNE I HERCEGOVINE 74

PREDSJEDNI[TVO BOSNE I HERCEGOVINE 74 Godina XVI/XII ^etvrtak, 10. maja 2012. godine Broj/Broj 5 Godina XVI/XII ^etvrtak, 10. maja/svibnja 2012. godine ISSN 1512-7532 PREDSJEDNI[TVO BOSNE I HERCEGOVINE 74 Na osnovu ~lana V 3. d) Ustava Bosne

More information

PROGRAMI PREDAVAWA IZ ENCIKLOPEDIJE PRAVA

PROGRAMI PREDAVAWA IZ ENCIKLOPEDIJE PRAVA Qubica Kandi} * ISTORIJA PRAVA UDK 378.147::34(497.11)"1505/1541" PROGRAMI PREDAVAWA IZ ENCIKLOPEDIJE PRAVA U radu su prikazani programi iz Enciklopedije prava nekoliko profesora Pavnog fakulteta koji

More information

Automatske Maske za zavarivanje. Stella, black carbon. chain and skull. clown. blue carbon

Automatske Maske za zavarivanje. Stella, black carbon. chain and skull. clown. blue carbon Automatske Maske za zavarivanje Stella Podešavanje DIN: 9-13 Brzina senzora: 1/30.000s Vidno polje : 98x55mm Četiri optička senzora Napajanje : Solarne ćelije + dve litijumske neizmenjive baterije. Vek

More information

IMENOVANI I NEIMENOVANI UGOVORI U SAVREMENOM OBLIGACIONOM PRAVU

IMENOVANI I NEIMENOVANI UGOVORI U SAVREMENOM OBLIGACIONOM PRAVU UDK 347.440 Oliver Anti} 0 IMENOVANI I NEIMENOVANI UGOVORI U SAVREMENOM OBLIGACIONOM PRAVU Izu~avawe i prakti~no obra ivawe ugovornih odnosa koji poprimaju naizgled potpuno nove oblike, a koji se, sve

More information

DOPRINOS REFORMI NASTAVE MAPE UMA

DOPRINOS REFORMI NASTAVE MAPE UMA UDK 7.0./. 9.97 PREGLEDNI NAU^NI RAD Jelena Kova~evi}, Mirjana Segedinac DOPRINOS REFORMI NASTAVE MAPE UMA SA@ETAK: Mape uma, dijagrami specijalne strukture i na~ina formirawa, mogu se uspe{no koristiti

More information

INDEKSIRANI ČASOPISI NA UNIVERZITETU U SARAJEVU

INDEKSIRANI ČASOPISI NA UNIVERZITETU U SARAJEVU NASLOV PODNASLOV ISSN BROJ OD KADA IZLAZI PREGLED BILTEN UNIVERZITETA U INFORMATIVNI GLASNIK UNIVERZITETA U South East European Journal of Economics and Business MECHATRONIC SYSTEMS Časopis za društvena

More information

I I I M E Đ U N A R O D N I P R E G L E D I N T E R N A T I O N A L

I I I M E Đ U N A R O D N I P R E G L E D I N T E R N A T I O N A L I I I M E Đ U N A R O D N I P R E G L E D I N T E R N A T I O N A L R E V I E W Izvori podataka Sources of data Za odjeljak o stanovništvu: Tabele su preuzete sa UN web site-a, link: ttp://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/dyb2011.htm

More information

Serbian Mesopotamia in the South of the Great Hungarian (Pannonian) Plain. Tisza Tisa. Danube Dunav Duna V O J V O D I N A. Sava

Serbian Mesopotamia in the South of the Great Hungarian (Pannonian) Plain. Tisza Tisa. Danube Dunav Duna V O J V O D I N A. Sava The Effect of Migration on the Ethnic Structure of Population in Vojvodina Uticaj migracije na etničku strukturu stanovništva u Vojvodini A vándorlások hatása a népesség etnikai összetételére a Vajdaságban

More information

LED I CVET - NA DVA NA^INA PEDAGO[KA. Nau~no obrazovawe danas i sutra: posledice i inicijative. Primeri nastavnih jedinica

LED I CVET - NA DVA NA^INA PEDAGO[KA. Nau~no obrazovawe danas i sutra: posledice i inicijative. Primeri nastavnih jedinica godina XXVI septembar 2009. broj 733 Osavremewavawe pedagogije nau~nog obrazovawa PODSTAKNIMO DE^JU RADOZNALOST Op{te je mi{qewe da je nau~no obrazovawe koje nude {kole u svetu i u Srbiji uglavnom neadekvatno

More information

Commissioned by Paul and Joyce Riedesel in honor of their 45th wedding anniversary. Lux. œ œ œ - œ - œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ. œ œ œ œ œ œ œ œ œ.

Commissioned by Paul and Joyce Riedesel in honor of their 45th wedding anniversary. Lux. œ œ œ - œ - œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ. œ œ œ œ œ œ œ œ œ. LK0-0 Lux/ a caella $2.00 Commissioned by aul and Joyce Riedesel in honor of their 5th edding anniversary. Offertorium and Communio from the Requiem Mass f declamatory - solo - - - - U Ex - au - di o -

More information

A TI,DIOS (You Are God) œ œ. œ œ œ œ. œ. œ. œ. Dios, Dios, God, we ac -

A TI,DIOS (You Are God) œ œ. œ œ œ œ. œ. œ. œ. Dios, Dios, God, we ac - Keyboard ITRO South erican Dance (q = ca. 80) TI,DIOS ( re God)....... the Se - the.. m Bilingual Spanish nglish.. % % Text: Spanish: Rosa María Icaza, VI, 1999, Mexican erican ultural enter. rights reserved.

More information

USKLAĐIVANJE ZAKONODAVSTVA SRBIJE SA ZAKONODAVSTVIMA ZEMALJA EVROPSKE UNIJE U OBLASTI MANJINSKIH PRAVA MR REJHAN R. KURTOVIĆ ELDINA KALAČ

USKLAĐIVANJE ZAKONODAVSTVA SRBIJE SA ZAKONODAVSTVIMA ZEMALJA EVROPSKE UNIJE U OBLASTI MANJINSKIH PRAVA MR REJHAN R. KURTOVIĆ ELDINA KALAČ PRAVNE TEME, Godina 1, Broj 1, str. 139-151 139 UDK: 342.724(497.11) USKLAĐIVANJE ZAKONODAVSTVA SRBIJE SA ZAKONODAVSTVIMA ZEMALJA EVROPSKE UNIJE U OBLASTI MANJINSKIH PRAVA MR REJHAN R. KURTOVIĆ ELDINA

More information

A TI,DIOS (You Are God) INTRO South American Dance (q = ca. 80) Dm. œ œ. œ # œ œ œ œ. œ. œ. œ œ. j J œ. œ œ œ œ œ œ œ. ba - mos; you; All

A TI,DIOS (You Are God) INTRO South American Dance (q = ca. 80) Dm. œ œ. œ # œ œ œ œ. œ. œ. œ œ. j J œ. œ œ œ œ œ œ œ. ba - mos; you; All TI,DIOS ( re God) INTRO South erican Dance (q = ca 80) # %? Bilingual Spanish nglish? RFRIN: 1st time: ; reafter: Soprano/Melody F lto Tenor m claim ce - claim you; mos; you; Dios, Dios, God, J J Text:

More information

Značenje vjeronauka u školi u Europi U zadnjih 25 godina vjeronauk u školi ima sve veće značenje u Europi. Kao dio školskog odgoja i obrazovanja on je

Značenje vjeronauka u školi u Europi U zadnjih 25 godina vjeronauk u školi ima sve veće značenje u Europi. Kao dio školskog odgoja i obrazovanja on je OBLICI VJERONAUKA U ŠKOLI U EUROPI A. Th. Filipović, U službi zrelosti vjere i rasta osoba. Katehetska i religijskopedagoška promišljanja u suvremenom kontekstu, GK, Zagreb, 2011., 187-214. 1 Značenje

More information

ODLUKA O PRIHVATLJIVOSTI I MERITUMU

ODLUKA O PRIHVATLJIVOSTI I MERITUMU HUMAN RIGHTS COMMISSION WITHIN THE CONSTITUTIONAL COURT OF BOSNIA AND HERZEGOVINA KOMISIJA ZA LJUDSKA PRAVA PRI USTAVNOM SUDU BOSNE I HERCEGOVINE ODLUKA O PRIHVATLJIVOSTI I MERITUMU Predmet broj 1 Hasan

More information

Institucije Evropske E

Institucije Evropske E Institucije Evropske E Unije Trening ABC o EU i Natura 2000 26.-28.10. 2009., Ulcinj Andrea Štefan, WWF MedPO EU institucije pregled uloga proces odlučivanja uloga NVO-a (GH) Evropska unija (EU)( EUje

More information

Electoral Unit Party No of Seats

Electoral Unit Party No of Seats Seat Allocation Electoral Unit Party No of Seats 007 Bosanski Novi/Novi Grad 01 SRPSKI NARODNI SAVEZ REPUBLIKE SRPSKE - Biljana Plav{i} 23 SRPSKA RADIKALNA STRANKA REPUBLIKE SRPSKE 8 26 SOCIJALISTI^KA

More information

- DOKTORSKA TEZA - Beograd, Mentor prof. dr Aleksandra Vrane{ Kandidat Jelena Trivan

- DOKTORSKA TEZA - Beograd, Mentor prof. dr Aleksandra Vrane{ Kandidat Jelena Trivan - DOKTORSKA TEZA - Kandidat Jelena Trivan Mentor prof. dr Aleksandra Vrane{ Beograd, 2013. Sadr`aj 1. Globalizacija, kultura i mediji...7 1.1 Globalizacija i kultura...7 1.2 Biblioteke lokalni centri

More information

Dragan Kokovi}: Sociologija religije i obrazovawa, Sombor : U~iteqski fakultet Sombor 1996, 162 str.

Dragan Kokovi}: Sociologija religije i obrazovawa, Sombor : U~iteqski fakultet Sombor 1996, 162 str. D. Kokovi}, Sociologija religije i obrazovawa (S. Ze~evi}), LU^A XV/1-2 (1998) 261-265. 261 odre uje osnovne pojmove, izvore i pitawa funkcionalnog pristupa i funkcionalne analize. Ova kwiga ima naro~itu

More information

Uredbe. Odluke. Re{ewa

Uredbe. Odluke. Re{ewa ISSN 0353-8389 COBISS.SR-ID 17264898 Beograd, 30. decembar 2009. Godina LXV broj 112 Cena ovog broja je 320 dinara. Godi{wa pretplata je 27.600 dinara S A D R @ A J Uredbe Uredba o bli`im uslovima za primenu

More information

SISTEM LOKALNE SAMOUPRAVE U SRBIJI

SISTEM LOKALNE SAMOUPRAVE U SRBIJI Bogoqub Milosavqevi} SISTEM LOKALNE SAMOUPRAVE U SRBIJI Beograd, 2005. SISTEM LOKALNE SAMOUPRAVE U SRBIJI Autor prof. dr Bogoqub Milosavqevi} Recenzent prof. dr Mijat Damjanovi} Za izdava~a \or e Stani~i}

More information

Thomas Tallis Mass for 4 voices

Thomas Tallis Mass for 4 voices homas allis Mass for voices G-Lbl dd. M 1780-5 Edited for choir by effrey Quick homas allis: Mass in voices Edition by effrey Quick his is a practical edition meant to make this mass possible for mixed

More information

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene

More information

Analiza stručnih i političkih predloga za ustavnu reformu

Analiza stručnih i političkih predloga za ustavnu reformu Analiza stručnih i političkih predloga za ustavnu reformu U javnosti predstavljeni predlozi u periodu 2006-2016 Analiza stručnih i političkih predloga za ustavnu reformu U javnosti predstavljeni predlozi

More information

BITI JEDIN^E PREDNOST ILI MANA?

BITI JEDIN^E PREDNOST ILI MANA? UDK 314.372.41 ORIGINALAN NAU^NI RAD Nila Kapor-Stanulovi}, Jelica Petrovi} Filozofski fakultet Zorana \in i}a br. 2, 21000 Novi Sad BITI JEDIN^E PREDNOST ILI MANA? SA@ETAK: Veliki broj bra~nih parova

More information

VLASNIK I IZDAVA^: Komora zdravstvenih ustanova Srbije Beograd

VLASNIK I IZDAVA^: Komora zdravstvenih ustanova Srbije Beograd GODINA XXXV Broj 3 JUN, 2006. GODINE ^ASOPIS ZA SOCIJALNU MEDICINU, ZDRAVSTVENO OSIGURAWE, EKONOMIKU, INFORMATIKU I MENAXMENT U ZDRAVSTVU ZDRAVSTVENA ZA[TITA Ure iva~ki odbor: Predsednik: Prim. dr Ilija

More information

Curriculum Vitae. Radno iskustvo: Od - do Od 2010.

Curriculum Vitae. Radno iskustvo: Od - do Od 2010. Curriculum Vitae Prezime: Gardašević Ime: Ana Datum rođenja: 21.05.1980.g. Adresa: Đoka Miraševića 45, 81000 Podgorica E-mail: gardasevicana@yahoo.com Nacionalnost: crnogorska Radno iskustvo: Od - do Od

More information

WWF. Jahorina

WWF. Jahorina WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation

More information

direktivom - za kvalifikacije

direktivom - za kvalifikacije How to comply with 2013/55/EU direktivom - za consequences kvalifikacije of noncompliance Usklađensot sa EU David David Hubert Hubert david@hubertconsulting.com @hubertconsult Ko sam ja? Instrumenti za

More information

Danijel Sinani. Nina Kulenovi. Mladen Staji. Nove i alternativne religije u Srbiji o prou avanju i prou avanima

Danijel Sinani. Nina Kulenovi. Mladen Staji. Nove i alternativne religije u Srbiji o prou avanju i prou avanima ORIGINALNI NAU NI RAD UDK 2.39(497.11) Danijel Sinani Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofski fakultet,univerzitetu Beogradu dsinani@f.bg.ac.rs Nina Kulenovi Institut za etnologiju i antropologiju

More information

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum.

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Postoje dvije jednostavne metode za upload slika na forum. Prva metoda: Otvoriti nova tema ili odgovori ili citiraj već prema želji. U donjem dijelu obrasca

More information

(Bosnia and Herzegovina) Senior Teaching Assistant Faculty of Law, International University of Sarajevo

(Bosnia and Herzegovina) Senior Teaching Assistant Faculty of Law, International University of Sarajevo PERSONAL INFORMATION Ena Kazić, MA (Bosnia and Herzegovina) e.kazic12@gmail.com WORK EXPERIENCE 2017 Present Senior Teaching Assistant Faculty of Law, International University of Sarajevo Holding tutorials,

More information

ODLUKA O PRIHVATLJIVOSTI I MERITUMU

ODLUKA O PRIHVATLJIVOSTI I MERITUMU HUMAN RIGHTS COMMISSION WITHIN THE CONSTITUTIONAL COURT OF BOSNIA AND HERZEGOVINA KOMISIJA ZA LJUDSKA PRAVA PRI USTAVNOM SUDU BOSNE I HERCEGOVINE ODLUKA O PRIHVATLJIVOSTI I MERITUMU Predmet broj Đorđe

More information

demokratija kako javnost učestvuje u stvaranju politike životne sredine

demokratija kako javnost učestvuje u stvaranju politike životne sredine I II demokratija PRED IZAZOVOM kako javnost učestvuje u stvaranju politike životne sredine Izdavač: Beogradska otvorena škola Masarikova 5/16, 11000 Beograd Telefon: +381 11 3061 372 Faks: +381 11 36 13

More information

Prvi koraci u razvoju bankarskog on-line sistema u Japanu napravljeni su sredinom 60-tih godina prošlog veka i to najpre za on-line, real-time obradu

Prvi koraci u razvoju bankarskog on-line sistema u Japanu napravljeni su sredinom 60-tih godina prošlog veka i to najpre za on-line, real-time obradu JAPAN Japan, kao zemlja napredne tehnologije, elektronike i telekomunikacija, je zemlja koja je u samom svetskom vrhu po razvoju i usavršavanju bankarskog poslovanja i spada među vodećim zemljama sveta

More information

Z A K O N O POTVRĐIVANJU UGOVORA O IZMENAMA I DOPUNAMA FINANSIJSKIH UGOVORA , , , , , , , 81.

Z A K O N O POTVRĐIVANJU UGOVORA O IZMENAMA I DOPUNAMA FINANSIJSKIH UGOVORA , , , , , , , 81. P R E D L O G Z A K O N O POTVRĐIVANJU UGOVORA O IZMENAMA I DOPUNAMA FINANSIJSKIH UGOVORA 23.761, 24.745, 25.002, 25.198, 25.497, 25.610, 25.872, 81.657 I 82.640 IZMEĐU REPUBLIKE SRBIJE I EVROPSKE INVESTICIONE

More information

Summi triumphum. & bc. w w w Ó w w & b 2. Qui. w w w Ó. w w. w w. Ó œ. Let us recount with praise the triumph of the highest King, 1.

Summi triumphum. & bc. w w w Ó w w & b 2. Qui. w w w Ó. w w. w w. Ó œ. Let us recount with praise the triumph of the highest King, 1. Sequence hymn for Ascension ( y Nottker Balulus) Graduale Patavienese 1511 1. Sum Summi triumphum Let us recount ith praise the triumph of the highest King, Henricus Isaac Choralis Constantinus 1555 3

More information

Donosnost zavarovanj v omejeni izdaji

Donosnost zavarovanj v omejeni izdaji Donosnost zavarovanj v omejeni izdaji informacije za stranke, ki investirajo v enega izmed produktov v omejeni izdaji ter kratek opis vsakega posameznega produkta na dan 31.03.2014. Omejena izdaja Simfonija

More information

RURAL DEVELOPMENT OF REPUBLIKA SRPSKA WITH SPECIAL FOCUS ON BANJA LUKA

RURAL DEVELOPMENT OF REPUBLIKA SRPSKA WITH SPECIAL FOCUS ON BANJA LUKA Poslovne studije/ Business Studies, 2015, 13-14 UDK 338.43:[332.1+330.34(497.6 Banja Luka) The paper submitted: 20.03.2015. DOI: 10.7251/POS1514605D The paper accepted: 09.04.2015. Expert paper Mirjana

More information

FISKALNA DECENTRALIZACIJA U NEKIM OD ZEMAQA SUKCESORA SFR JUGOSLAVIJE

FISKALNA DECENTRALIZACIJA U NEKIM OD ZEMAQA SUKCESORA SFR JUGOSLAVIJE UDK 342.25(497.1) 342.25(4 664) PREGLEDNI NAU^NI RAD Qiqana Jovi} FISKALNA DECENTRALIZACIJA U NEKIM OD ZEMAQA SUKCESORA SFR JUGOSLAVIJE SA@ETAK: Fiskalna decentralizacija u razvijenim zemqama javqa se

More information

Halina, Hesus. (Advent) œ N œ œ œ. œ œ œ œ œ. œ. œ œ œ œ. œ œ. C F G7sus4. œ. # œ œ J œ œ œ J. œ œ. J œ. # œ. # œ œ œ

Halina, Hesus. (Advent) œ N œ œ œ. œ œ œ œ œ. œ. œ œ œ œ. œ œ. C F G7sus4. œ. # œ œ J œ œ œ J. œ œ. J œ. # œ. # œ œ œ 2 Rene B avellana, S Keyboard INTRO/INAL (e = 144 152) Œ % RERAIN Slower (e = ca 92) Soprano % Alto Tenor Bass Ha - /E Slower (e = ca 92) li - na, He-sus, Ha - (Advent) 7 7sus4 # E/ # # # 7 7 Eduardo P

More information

24th International FIG Congress

24th International FIG Congress Conferences and Exhibitions KiG 2010, 13 24th International FIG Congress Sydney, April 11 16, 2010 116 The largest congress of the International Federation of Surveyors (FIG) was held in Sydney, Australia,

More information

ZNANJE ČINI RAZLIKU!!!!

ZNANJE ČINI RAZLIKU!!!! ZNANJE ČINI RAZLIKU!!!! www.ricotrainingcentre.co.rs RICo Training Centre ATI Beograd, Republika Srbija ZNAČAJ OBUKE ZA DRUMSKU BEZBEDNOST? Drumska bezbednost je zajednička obaveza - preventivno delovati

More information

SRPSKO ZA KRIVI^NOPRAVNU TEORIJU I PRAKSU INSTITUT ZA KRIMINOLO[KA I SOCIOLO[KA REVIJA ZA KRIMINOLOGIJU I KRIVI^NO PRAVO

SRPSKO ZA KRIVI^NOPRAVNU TEORIJU I PRAKSU INSTITUT ZA KRIMINOLO[KA I SOCIOLO[KA REVIJA ZA KRIMINOLOGIJU I KRIVI^NO PRAVO SRPSKO UDRU@ENJE ZA KRIVI^NOPRAVNU TEORIJU I PRAKSU INSTITUT ZA KRIMINOLO[KA I SOCIOLO[KA ISTRA@IVANJA REVIJA ZA KRIMINOLOGIJU I KRIVI^NO PRAVO BEOGRAD, 2015. 1 2 Savet ~asopisa Prof. dr Bo`idar BANOVI]-

More information

NASTAVA MODERNE ISTORIJE JUGOISTO^NE EVROPE Dodatni nastavni materijali. Osmansko carstvo

NASTAVA MODERNE ISTORIJE JUGOISTO^NE EVROPE Dodatni nastavni materijali. Osmansko carstvo NASTAVA MODERNE ISTORIJE JUGOISTO^NE EVROPE Dodatni nastavni materijali Osmansko carstvo Izdava~i: Prosvetni pregled, Beograd i Centar za demokratiju i pomirewe u jugoisto~noj Evropi, Solun Za izdava~e:

More information

Tablice. 1. Trošarine na duhanske proizvode. Tablica 1.1. Pregled propisa koji uređuju oporezivanje duhanskih proizvoda u Europskoj uniji Tablica 1.2.

Tablice. 1. Trošarine na duhanske proizvode. Tablica 1.1. Pregled propisa koji uređuju oporezivanje duhanskih proizvoda u Europskoj uniji Tablica 1.2. Tablice 1. Trošarine na duhanske proizvode Tablica 1.1. Pregled propisa koji uređuju oporezivanje duhanskih proizvoda u Europskoj uniji Tablica 1.2. Trošarine na duhanske proizvode (cigarete, cigare, cigarilose)

More information

POSTUPAK IZRADE DIPLOMSKOG RADA NA OSNOVNIM AKADEMSKIM STUDIJAMA FAKULTETA ZA MENADŽMENT U ZAJEČARU

POSTUPAK IZRADE DIPLOMSKOG RADA NA OSNOVNIM AKADEMSKIM STUDIJAMA FAKULTETA ZA MENADŽMENT U ZAJEČARU POSTUPAK IZRADE DIPLOMSKOG RADA NA OSNOVNIM AKADEMSKIM STUDIJAMA FAKULTETA ZA MENADŽMENT U ZAJEČARU (Usaglašeno sa procedurom S.3.04 sistema kvaliteta Megatrend univerziteta u Beogradu) Uvodne napomene

More information

JU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br

JU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br Općina Sedmica obilježavanja ljudskih prava ( 05.12. 10.12.2016.godine ) Analiza aktivnosti Sedmica ljudskih prava u našoj školi obilježena je kroz nekoliko aktivnosti a u organizaciji i realizaciji članova

More information

Na putu ka usagla{enom provo ewu va`e}eg zakona

Na putu ka usagla{enom provo ewu va`e}eg zakona Na putu ka usagla{enom provo ewu va`e}eg zakona u predmetima ratnih zlo~ina pred sudovima u Bosni i Hercegovini Srpski jezik Avgust 2008. godine Published by OSCE Mission to Bosnia and Herzegovina Fra

More information

Croatian Automobile Club: Contribution to road safety in the Republic of Croatia

Croatian Automobile Club: Contribution to road safety in the Republic of Croatia Croatian Automobile Club: Contribution to road safety in the Republic of Croatia DRTD 2018, Ljubljana, 5th December 2018 Mr.sc.Krešimir Viduka, Head of Road Traffic Safety Office Republic of Croatia Roads

More information

odnos ustava bosne i hercegovine i evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda

odnos ustava bosne i hercegovine i evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda Ovo je prva studija kojom se analiziraju pitanja koja su krucijalna za ustavno-pravni poredak BiH i daljnji ustavno-pravni razvoj, koja koristi isključivo argumente zasnovane na pravu, a ne bavi se politiziranjem

More information

Rast poreznih stopa u Europskoj uniji 2012.

Rast poreznih stopa u Europskoj uniji 2012. Rast poreznih stopa u Europskoj uniji 2012. Prof. dr. sc. Nikola Mijatovi} Rast poreznih stopa u Europskoj uniji 2012. Eurostat je 21. svibnja 2012. objavio priop}enje (STAT/12/77) {to upozoruje, nakon

More information

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET!

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA DNEVNA KARTA DAILY TICKET 35 BAM / 3h / person RADNO VRIJEME OPENING HOURS 08:00-21:00 Besplatno za djecu do 6 godina

More information

Bilten Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Broj 4, februar / mart 2005

Bilten Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Broj 4, februar / mart 2005 Bilten Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Broj 4, februar / mart 2005 [tampa o velikom uspehu na{ih studenata na presti`nom me unarodnom takmi~ewu Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu me u 32

More information

Struktura indeksa: B-stablo. ls/swd/btree/btree.html

Struktura indeksa: B-stablo.   ls/swd/btree/btree.html Struktura indeksa: B-stablo http://cis.stvincent.edu/html/tutoria ls/swd/btree/btree.html Uvod ISAM (Index-Sequential Access Method, IBM sredina 60-tih godina 20. veka) Nedostaci: sekvencijalno pretraživanje

More information

KONKURSA ZA UPIS STUDENATA U ŠKOLSKU 2015/16 GODINU

KONKURSA ZA UPIS STUDENATA U ŠKOLSKU 2015/16 GODINU UNIVERZITET EDUCONS SREMSKA KAMENICA Vojvode Putnika 87. www.educons.edu.rs Naosnovučlanova 8, 54, 61 i 83 Zakona o visokom obrazovanju (u daljem tekstu: Zakon) i člana 48 i 109 Statuta Univerziteta Educons

More information

Age-gender structure of. on Yugoslav population in Vojvodina Province. The number of Yugoslav population

Age-gender structure of. on Yugoslav population in Vojvodina Province. The number of Yugoslav population Tamara Kovačević, Milka Bubalo Živković, Anđelija Ivkov Age-gender structure of Yugoslav population Tamara Kovačević, Milka Bubalo Živković, Anđelija Ivkov1 Abstract Analysis and comparison of the overall

More information

O kontroli i nadzoru policije

O kontroli i nadzoru policije Gundulićev venac 48 11000 Belgrade Tel:011 3287 226; 011 3287 334 Email: office@bezbednost.org Web: www.bezbednost.org O kontroli i nadzoru policije Autor: Budimir Babović Knjiga: Civilna kontrola vojske

More information

IZRADA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE

IZRADA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE 1 Zaglavlje (JUS M.A0.040) Šta je zaglavlje? - Posebno uokvireni deo koji služi za upisivanje podataka potrebnih za označavanje, razvrstavanje i upotrebu crteža Mesto zaglavlja: donji desni ugao raspoložive

More information

ISTORIJSKI RAZVOJ LJUDSKIH PRAVA SA POSEBNIM OSVRTOM NA LJUDSKA PRAVA U RIMU. Doc. dr Rejhan R. Kurtović

ISTORIJSKI RAZVOJ LJUDSKIH PRAVA SA POSEBNIM OSVRTOM NA LJUDSKA PRAVA U RIMU. Doc. dr Rejhan R. Kurtović PRAVNE TEME, Godina 3, Broj 5, str. 218-235 218 340.1 ISTORIJSKI RAZVOJ LJUDSKIH PRAVA SA POSEBNIM OSVRTOM NA LJUDSKA PRAVA U RIMU Doc. dr Rejhan R. Kurtović Apstrakt: Autor se u radu bavi pitanjem istorijskog

More information

CRNA GORA

CRNA GORA HOTEL PARK 4* POLOŽAJ: uz more u Boki kotorskoj, 12 km od Herceg-Novog. SADRŽAJI: 252 sobe, recepcija, bar, restoran, besplatno parkiralište, unutarnji i vanjski bazen s terasom za sunčanje, fitnes i SPA

More information

Permanent Expert Group for Navigation

Permanent Expert Group for Navigation ISRBC E Permanent Expert Group for Navigation Doc Nr: 2-16-2/12-2-PEG NAV October 19, 2016 Original: ENGLISH INTERNATIONAL SAVA RIVER BASIN COMMISSION PERMANENT EXPERT GROUP FOR NAVIGATION REPORT OF THE

More information

PrekograniČna. saradnja

PrekograniČna. saradnja PrekograniČna saradnja PREKOGRANIČNA SARADNJA Autori: Gordana Lazarević Ivan Knežević Relja Božić Beograd, 2011. 3 4 Sadržaj PREDGOVOR 9 1. EVROPSKE POLITIKE U OBLASTI PREKOGRANIČNE SARADNJE 11 1.1 Pojam

More information

Task Force Education And Youth Working Table 1, Stability Pact for South Eastern Europe

Task Force Education And Youth Working Table 1, Stability Pact for South Eastern Europe Task Force Education And Youth Enhanced Graz Process Working Table 1, Stability Pact for South Eastern Europe MULTIPERSPEKTIVNOST U NASTAVI ISTORIJE PRIRUČNIKZA NASTAVNIKE Robert Stradling Multiperspectivity

More information

Zmaja od Bosne 90, Sarajevo, Bosna i Hercegovina (0)

Zmaja od Bosne 90, Sarajevo, Bosna i Hercegovina (0) VETERINARSKI FAKULTET SARAJEVO VETERINARY FACULTY OF SARAJEVO Zmaja od Bosne 90, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina ++ 387 (0)33 5875 www.vfs.unsa.ba Summer School in Aquaculture 7-14 July 019, Sarajevo

More information