PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA

Size: px
Start display at page:

Download "PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA"

Transcription

1 Đorđe Vojinović Petar Gvero Milovan Kotur PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA Banja Luka 2015.

2 Autori: mr Đorđe Vojinović dr Petar Gvero, van. prof mr Milovan Kotur Recenzenti: prof. dr Zdravko Milovanović doc. dr Goran Janjić Lektor: Nikola Paripović Tehnička obrada i korice: Dragan Martić Izdavači: Univerzitet u Banjoj Luci, Univerzitet u Istočnom Sarajevu O. J. Mašinski fakultet Banja Luka, O.J. Mašinski fakultet Istočno Sarajevo Štampa: "KOPIKOMERC" Istočno Sarajevo Tiraž: 400 primjeraka Naučno-nastavno vijeće Mašinskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci je na 9. redovnoj sjednici, održanoj godine, donijelo Odluku br. 16/3.1291/15 o usvajanju recenzija za rukopis priručnika "Priručnik za metode scenarija za energetsko planiranje u lokalnim zajednicama" i preporučilo da se isti štampa kao univerzitetski priručnik. ISBN (MF, BL) 1. Гверо, Петар [аутор] 2. Котур, Милован [аутор] Zabranjeno preštampavanje i fotokopiranje. Sva prava zadržavaju autori i izdavači.

3 SADRŽAJ PREDGOVOR... 5 O ODRŽIVOM RAZVOJU Održivi razvoj istorija Održivi razvoj osnovni pojmovi... 8 PLANIRANJE ODRŽIVOG RAZVOJA NA LOKALNOM NIVOU U BIH Osnovni principi planiranja održivog razvoja na lokalnom nivou METODE RAZVIJANJA SCENARIJA - BACKCASTING PRISTUP Metode razvoja scenarija Kratka istorija backcasting pristupa Primjena backcasting pristupa u održivom razvoju Neki metodološki i konceptualni aspekti backcating pristupa KORACI U IZRADI LOKALNIH PLANOVA ODRŽIVOG RAZVOJA O lokalnim planovima u oblasti održivog razvoja Proces izrade LPOR-a Pripremne aktivnosti Identifikacija učesnika Formiranje organizacione strukture Vizija razvoja zajednice Procjena stanja Određivanje prioriteta Izrada akcionog plana za prioritetne oblasti Određivanje prioriteta u realizaciji akcionog plana Ostale aktivnosti u okviru izrade LPOR-a Proces usvajanja i implementacije LPOR-a IZRADA LOKALNIH PLANOVA ODRŽIVOG RAZVOJA Sporazum gradonačelnika (Covenant of Mayors) Što je Održivi energetski akcioni plan-seap? Metodologija Organizacijska struktura Procesa izrade, provođenja i praćenja Akcionog plana PRIMJER BACKCASTING METODOLOGIJE Participatory Backcasting LITERATURA... 83

4

5 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 5 Predgovor Analiza interakcije između problema koji se zove klimatske promjene i ublažavanje njihovog djelovanja i stalnog povećanja potreba ra različitim vidovima energije zahtjeva pogled iz veoma daleke perspektive. Energetska infrastruktura zahtijeva resurse i vrijeme da bude izgrađena, i pri tome se očekuje da će njen očekivani životni vijek trjati bar nekoliko narednih decenija. Tako duga perspektiva mora da dođe u kontakt sa problemom neopuzdanosti, jer znanje kojim raspolažemo i informacije koje koristimo su ograničeni. Budućnost je po definiciji nemoguće predvidjeti, ali je jednostavno nemoguće ignorisati promjene koje se dešavaju u našem okruženju i koje će sigurno imati uticaja na život i funkcionalnost projekata koji se sada kreiraju. Iz tih razloga neophodno je pogledati u budućnost koristeći postojeće trendove i raspoložive podatke da bi se vidjelo u kom pravcu će pojedini sektori nastaviti da se razvijaju. Imajući u vidu da su energetski i ekonomski sistemi u okviru kojih funkcionišemo vremenski inertni, predviđanja za periode od pet do deset godina na bazi trenutnih trendova prilično su pouzdana. Međutim, ukoliko se želi vidjeti kako će neki sistem izgledati ili se ponašati u nekom dužem vremenskom periodu, tu se sigurno mogu očekivati veoma velika odstupanja od sadašnjeg stanja. Kada su u pitanju projekti na energetskoj ili drugoj infrastrukturi, očekuje se da će upravo i u toj dugoj vremenskoj perspektivi oni odgovoriti svojoj namjeni i funkciji i zato u odlukama i kreiranjima takvih projekata treba posegnuti za analizom svih faktora i promjenivih veličina koji bi u dužoj vremenskoj perspektivi mogle da ugroze uspješnost realizacije takvog projekta. Ovdje se sada postavlja pitanje: kakvu strategiju ili kurs treba zauzeti da bi izgledi za dugoročno i uspješno funkcionisanje jednog projekta bili maksimalni, bez obzira na promjenu okolnosti i uslova okruženja? Održivi razvoj kao sinonim za željeno kretanje u budućnosti iskazuje se i preko energetskih scenarija koji razmatraju uslove za postizanje održivog razvoja. Scenariji predstavljaju slike alternativne budućnosti razvoja nekog sektora u određenim prostornim i vremenskim okvirima, što ih čini korisnim načinom da se ispitaju mogućnosti i alternative budućeg razvoja određenih sektora, ponašanja složenih sistema na određenim nivoima, kao i ispitaju politike donošenja odluka, itd. Ovaj priručnik upravo pokušava da korisniku bez velikog predznanja pomogne da jednu od metoda scenarija, nazvanu backasting iskoristi kao pristup u razmišljanju i planiranju dugoročnih i održivih infrastrukturnih projekata u lokalnim zajednicama. Ovaj priručnik ne bi bio kompletan bez dijelova koje su nam ustupili naši partneri u SDTRAIN projektu Mašinski i Rudarsko-geološki fakultet Univerziteta u Beogradu i Stalna konferncija opština i gradova Srbije, kao i GIZ projekt Konsultacije za energetsku efikasnost u Bosni i Hercegovini, na čemu im se zahvaljujemo. Autori Banja Luka, maja godine

6

7 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 7 O ODRŽIVOM RAZVOJU 1.1. Održivi razvoj - istorija Govoriti o planiranju u lokalnim zajednicima, uključujući i energetsko planiranje kao jedan od sektorskih planova na lokalnom nivou, je nemoguće ako se u obzir ne uzme održivi razvoj kao globalni izazov i sve veća potreba za energijom u svim segmentima razvoja društva u cijelini. Termin održivi razvoj kao takav je odnedavno prisutan i prvi put se pominje u dokumentu Naša zajednička budućnost (poznatom pod nazivom Brundtlanski izvještaj 1 ) koji je razrađen od strane Svjetske komisije za zaštitu životne sredine i razvoj Ujedinjenih Nacija (WCED - World Commission on Environment and Development), te objavljen 1987 godine. Pri osnivanju ove Komisije, na Generalnoj skupštini UN-a je priznato da su po prirodi problemi životne sredine svjetski i određeno je da je u opštem interesu svih nacija da se uspostave politike za održivi razvoj. U izvještaju je uključeno sazivanje Samita o Zemlji god. u Rio de Ženeiru i osnivanje Komisije o održivom razvoju. Napredak u razvijanju koncepata održivog razvoja je ubrzan po objavljivanju ovog dokumenta. Godine vođe na Samitu o Zemlji su razvile okvir Brundtlanskog izvještaja da bi napravili sporazume i konvencije o ključnim problemima poput klimatske promjene, pretvaranja travnjaka i grmlja u pustinje i krčenja šuma. Takođe su uradili nacrt široke akcione strategije Agenda 21 kao radnog plana za životnu sredinu i probleme razvoja za nastupajuće decenije. Tokom ostatka 1990-ih godina, regionalni sektorski planovi su razvijeni. Veliki spektar grupa od preduzeća preko opšinskih vlada do međunarodnih organizacija poput Svjetske banke su usvojile koncept i dale mu svoja lična tumačenja. Ove inicijative su povećale naše razumijevanje o tome šta održivi razvoj znači u sklopu mnogo različitih konteksta. U međuvremenu, većina nacionalnih država je odlučila (WSSD, Johanesburg, 2002) da napravi sledeći korak u očuvanju - i smanjenju siromaštva - usvajanjem ideje o održivim društvima. Osnova za ovaj koncept je u velikoj mjeri došla od druga dva stanovišta Ujedinjenih nacija: onog o razvoju i onog o biodiverzitetskim problemima. Ovaj prvi je izražen u Milenijumskim ciljevima razvoja i Deklaraciji Generalne skupštine UN-a, septembra god. Ovaj drugi pronalazi svoju osnovu u Konvenciji o biološkoj raznovrsnosti (CBD, Rio de Žaneiro, 1992 god). Prema CBD: Očuvanje biološke raznovrsnosti, održivo korištenje njenih komponenti, kao i pravična i ravnopravna podjela dobiti koje proističu iz korištenja genetičkih resursa, što bi trebalo obuhvatiti odgovarajući pristup genetičkim resursima i odgovarajucí prenos relevantnih tehnologija, uzimajući u obzir sva prava nad onim resursima i tehnologijama, kao i dostupnost odgovarajućeg finansiranja. 1 Naša zajednička budućnost je takođe poznata kao Brundtlanski izvještaj u znak priznanja norveškoj predsjednici Vlade dr Gro Harlem Brundtland za ulogu predsjedavajućeg Svjetske komisije za zaštitu životne sredine i razvoja (

8 8 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA U ovom kontekstu različite grupe u sklopu CBD sistema su izradile neke od ovih principa, kao što su ekosistemski pristup 2 i Principi i smjernice iz Adis Abebe m, usmjerene ka održivom korištenju biodiverziteta. Ekosistemski pristup je strategija za integrisano upravljanje zemljištem, vodom i životnim resursima koja promoviše očuvanje i održivo korištenje na jedan ravnomjeran način. Principi i smjernice iz Adis Abebe za Održivo korištenje biodiverziteta obezbjeđuju okvir za pomoć vladama, autohtonim i lokalnim zajednicama, menadžerima resursa, privatnom sektoru i drugim interesnim grupama, u tome kako da obezbijede da njihovo korištenje biološkog diverziteta ne dovede do njegovog dugoročnog opadanja. Da bi nam budućnost bila održiva, i potrebe ljudi isto tako moraju biti zadovoljene. U takve potrebe spadaju: pristupačna medicinska nega, prikladni uslovi života za stanovanje, hrana i higijena. Osim toga, ljudi žele da imaju visok životni standard i zbog toga ne treba ugrožavati ili iskorišćavati druge. Održivi razvoj zato promoviše jednakost, obrazovanje i obavezno učešće lokalnih zajednica Održivi razvoj osnovni pojmovi Postoje različite definicije održivog razvoja. Ovo znači da takođe postoje i različiti načini njegovog posmatranja. Sve definicije održivog razvoja zahtijevaju da vidimo svijet kao sistem sistem koji povezuje prostor; i sistem koji povezuje vrijeme. Održivi razvoj se koncentrište na poboljšanje kvaliteta života za sve stanovnike Zemlje bez povećanja upotrebe prirodnih bogatstava izvan mogućnosti životne sredine da ih beskonačno snabdijeva. 2 Shepherd, G, 2004: Ekosistemski pristup; Pet koraka do sprovođenja, IUCN.

9 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 9 Tabela 1. Četiri načina na koji održivost i održivi razvoj mogu biti posmatrani i procjenjivani. Prirodni postepeni okvir Ekološki trag Analiza životnog ciklusa Kvalitet života (Društveni pokazatelji) Koristi se da bi se izvršila procjena održivosti proizvoda i procesa posmatrajući četiri odvojena sistema: mineralna bogatstva, sintetičke materijale, biološku produktivnost i društvenu jednakost. Vrši mjerenja nad područjima zemljišta i mora koja su potrebna osobi kao podrška njihovom životnom stilu. Ovo omogućava poređenja jednakosti i ukazuje na nivoe zemaljskih bogatstava koja se koriste. Vrši jedan sveobuhvatan pregled procesa ili aktivnosti. Procjenjuje sve aspekte bogatstava potrebnih u proizvodnji, upotrebi i uklanjanju proizvoda. Posmatra se održivost sa tačke gledišta životnog standarda osobe. Može obuhvatati mjerenja stvari poput stope nezaposlenosti, dostupnosti obrazovanja i zdravstvene zaštite kao i ljudskim pravima i izgledima za život. Premda se neke od ovih stvari mogu mjeriti direktno, ostale ocjene mogu biti više lične i subjektivne. Brundtlandska Komisija je prepoznala tri elementa za koje su rekli da moraju biti u ravnoteži kako bi se osigurao održivi razvoj. Ta tri elementa, takođe poznata i kao tri stuba održivog razvoja su: ljudi, planeta i profit. Drugim rečima, nagon ka ekonomskom prosperitetu (profit) ne smije prevagnuti nad razumnim upravljanjem životnom sredinom (planeta), niti smije da bude na štetu članova društva (ljudi). Drugačije rečeno, sva tri elementa moraju biti razmatrana u isto vrijeme. Slika 1. Tri osnovna elementa (stuba) održivog razvoja

10 10 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA Cilj održivog razvoja jeste stvoriti i održati napredne društvene, ekonomske i ekološke sisteme. Tradicionalno, odluke o dizajnu, lokaciji i upravljanju razvojem treba da budu usklađene. Uočeno je da je gubitak npr. ekološkog ili društvenog kapitala uočen tamo gdje su izgrađeni putevi i saobraćajna infrastruktura, što često utiče na biodiverzitet kroz povećano zagađenje i na ljudsko zdravlje. Ipak, srazmjeran je ekonomskim prednostima povećanja potencijala za dalju distribuciju proizvoda i prijema sirovina. Međutim, postizanje održivog razvoja treba temeljiti na odlukama koje se obično donose na lokalnom nivou kako bi se izbjegla trgovina i zadržao trenutni nivo društvenog, ekološkog i ekonomskog kapitala Ekonomski razvoj Ljudi širom svijeta zaslužuju najbolji životni standard koji je održiv. Poboljšanje medicinske njege, higijene, obrazovanja i omogućavanje ljudima da ih podupru dobrim životnim standardom, zahtijeva stvaranje bogatstva ekonomskom aktivnošću. Takođe, održiva ekonomija mora biti konkurentna na svetskom tržištu. Proizvodi koji ne mogu da se kupe jer su preskupi, ne mogu biti održivi, čak i ako nisu štetni za životnu sredinu. Zaštita životne sredine Planeta Zemlja ima ograničenu količinu resursa. Svima nam je potreban čist vazduh, čista voda, zemlja da bismo na njoj živjeli, te takođe dovoljno produktivnosti da bismo obezbijedili hranu dobrog kvaliteta za sve. Održive ljudske aktivnosti nastoje da zaštite životnu sredinu Zemlje kako bi bili sigurni da nije narušena za buduće generacije. Trenutni problemi između ostalog uključuju globalno zagrijavanje, snabdijevanje energijom, prekomjerno izlovljavanje ribe u morima i krčenje šuma na kopnu, kao i mnoge druge. Društveni razvoj Da bi nam budućnost bila održiva, potrebe ljudi isto tako moraju biti zadovoljene. U takve potrebe spadaju stvari poput dostupnosti medicinske njege, prikladnog stanovanja, hrane i higijene. Osim toga, ljudi će željeti da imaju što viši mogući životni standard i to treba postići na način koji ne ugrožava ili iskorišćava druge. Održivi razvoj se bavi ovim potrebama, promovisanjem jednakosti, obrazovanja i učešća lokalnih zajednica. Krajnji cilj održivog razvoja je da se stvore i održavaju prosperitetnim društveni, ekonomski i ekološki sistemi. Ovi sistemi su blisko vezani: izobilje i sigurnost zajednice zavise od usluga ekosistema. Štaviše, ljudi mogu transformisati ekosisteme u manje ili više željena stanja. Čovječanstvo prima mnoge usluge od ekosistema, poput čiste vode i vazduha, proizvodnje hrane, goriva i ostalo. Ipak, ljudsko djelovanje može obnoviti ekosisteme koji ne mogu da pružaju ovakve usluge, sa posljedicama na živote ljudi, ranjivost i sigurnost, što sve zajedno predstavlja gubitak brzog oporavka.

11 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 11 Energetika i održivi razvoj Danas, više nego ikada do sada, svijet treba da osigura da koristi savremenih energetskih usluga budu dostupne svima i da energija koja se obezbijedi bude čista, sigurna i koliko je moguće efikasna. Generacijski izazov današnjice je upravo pokušaj da se napravi tranzicija ka radikalno drugačijim i inkluzivnim energetskim sistemima (Colombo i dr, 2013). Energetska infrastruktura zahtijeva značajno vrijeme da se izgradi i da ima koristan životni vijek, uglavnom mjeren decenijama, a nove energetske tehnologije takođe zahtijevaju vrijeme za razvoj, a mnogo duže vremena da dođu na tržište i na njemu zauzmu adekvatnu poziciju. U tome upravo i leži značaj i težina odluka koje se donose u energetskom sektoru, jer sada napravljene greške teško da mogu da se koriguju decenijama i upravo zbog toga adekvatno planiranje i održivo pristup imaju ključni začaj. Pod pritiskom sigurnosti energetskog snabdjevanja i klimatskih promjena u cijelom svijetu se dešavaju značajne aktivnosti sa ciljem da se obezbijedi sigurnost i spriječe ili bar ublaže posljedica klimatskih promjena. Evropska Unija je počela s implementacijom novog energetsko-klimatskog paketa mjera, polpularno nazvanog , definišući tako obaveze koje podrazumjevaju: 20% obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji, 10 % obnovljivih goriva u transportu, 20 % smanjenje emisija gasova staklene bašte i 20 % povećanje energetske efikasnosti do godine. Značajan dio gradova u Bosni i Hercegovini i u cijelom regionu Zapadnog Balkana je postao dio toga kroz inicijativu Covenant of Mayors, i samim tim doveden je u poziciju da se ubrzano prilagođava novim tendencijama u energetskom sektoru.

12

13 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 13 PLANIRANJE ODRŽIVOG RAZVOJA NA LOKALNOM NIVOU U BIH 2.1. Osnovni principi planiranja održivog razvoja na lokalnom nivou Lokalni održivi razvoj predstavlja jednu od najvažnijih nadležnosti lokalne samouprave u BiH i vjerovatno najveći izazov sa kojim se ona suočava danas. Proaktivno upravljanje razvojem podrazumijeva stvaralačko oblikovanje budućnosti i strpljivo i sistematsko nastojanje da se takva budućnost dostigne. Odgovorno upravljanje podrazumijeva prvenstveno odgovornost prema građanima, uključujući i buduće generacije. Ovakav priručnik je namijenjen prvenstveno praktičarima, koji imaju važnu ulogu u procesu planiranja i ostvarivanja lokalnog razvoja - od načelnika opština i gradonačelnika, koji iniciraju proces i donose ključne odluke, do odbornika u opštinskim skupštinama, koji usvajaju strategije i planove te izvještaje o njihovoj realizaciji; od opštinskih stručnih saradnika, koji direktno rade na izradi i realizaciji razvojnih planova, preko spoljnjih eksperata, koji pomažu u formulisanju lokalnih razvojnih planova, do brojnih lokalnih aktera iz javnog, privatnog i nevladinog sektora. Pravilno planiranje održivog razvoja obezbjeđuje postizanje efikasne ravnoteže između kvaliteta lokalnih razvojnih planova, do čega je naročito stalo ekspertima, i njihove prihvatljivosti i izvodljivosti, što je naročito važno lokalnim akterima. Ta se ravnoteža ostvaruje skladnim kombinovanjem dva uobičajena pristupa planiranju razvoja, ekspertnog i participativnog, koristeći prednosti svakog od njih i neutralizujući njihove slabosti. Glavna preporuka za sve grupe korisnika kojima je priručnik namijenjen mogla bi se dati u vidu 3P: prihvati, primijeni, prilagodi. Prihvatanje se odnosi na prvu fazu (učenje i uvježbavanje) i podrazumijeva što je moguće vjernije pridržavanje zahtjeva i preporuka metodologije. Primjena se odnosi na drugu fazu, kada se metodologija koristi za izradu strategije i planova razvoja u konkretnoj situaciji, a podrazumijeva adekvatnu primjenu metodologije - u skladu sa mogućnostima i ograničenjima koja donosi ta konkretna situacija. Znači da se primjenjuje sve ono što se može primijeniti, za šta postoje uslovi i pretpostavke, a samo za ono za šta takvi uslovi ne postoje traži se alternativa. Primjeri primjene na nivou lokalnih zajednica su Lokalni ekološki akcioni planovi, Lokalni akcioni planovi upravljanja otpadom, Lokalni akcioni planovi zaštite biodiverziteta, Lokalni održivi energetski akcioni planovi i mnogi drugi. Prilagođavanje je neka vrsta naprednog korišćenja i usavršavanja metodologije, sa kreativnim inovacijama, a preporučuje se za treću fazu, kada tokom primjene metodologije u više konkretnih situacija postajemo svjesni njenih ograničenja i mogućnosti za poboljšanja.

14 14 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA Vodeći principi na kojima se zasniva integrisano planiranje lokalnog razvoja su održivost i socijalna uključenost. Princip održivosti zasniva se na ideji da prirodni i ljudski sistemi moraju da budu regenerativni (obnovljivi) i uravnoteženi da bi trajali. Princip održivosti podrazumijeva integrisanost najvažnijih ekonomskih, društvenih i aspekata životne sredine: ekonomske zahtjeve za dinamičnom i sa aspekta životne sredine efikasnom i održivom ekonomijom, koja obezbjeđuje prosperitet i prilike za sve, u kojoj socijalne troškove i troškove zaštite okoline snose oni koji ih prouzrokuju; društvene zahtjeve za obezbjeđenje boljih socijalnih uslova, ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava za sve slojeve i grupe, uključujući princip ravnopravnosti polova; zahtjeve životne sredine da se životno važni prirodni resursi koriste tako da zadovoljavanje sadašnjih potreba ne ugrožava mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe. Energija pokreće progres ljudskog društva I više nego ikada u ljudskoj istoriji svijet treba da osigura da su koristi koje proizilaze iz modernih energetskih usluga dostupne svima, ali na način da je energija koja se obezbjeđuje čista, sigurna i efikasno proizvedena u što je moguće većoj mjeri. Tranzicija ka održivim energetskim sistemima je jedan od ključnih izazova globalne ekonomije, ali i društva generalno, jer u sebe integriše sve gore navedene zahtjeve. Poštujući princip socijalne uključenosti, u prvi plan se stavlja zahtjev za društvenom integracijom i usklađenošću, podrazumijevajući takvo planiranje u kojem se iskazuje posebna osjetljivost za potrebe i interese socijalno ranjivih ili marginalizovanih grupa. Uz održivost i socijalnu uključenost kao vodeće principe, planiranje lokalnog razvoja u BiH odlikuju i sljedeće tri ključne karakteristike: integrisani pristup, participacija i standardizacija. Integrisani pristup naglašava tri dimenzije integracije, važne za planiranje lokalnog razvoja: integraciju sektora (intersektorski umjesto sektorskog pristupa), polazeći od osnovne pretpostavke da je međuzavisnost prirodnih, društvenih i ekonomskih sistema takva i tolika da zahtijeva integrirajući pristup; integraciju horizonata planiranja (dugi, srednji i kratki rok); uklapanje podsistema lokalnog razvoja u hijerarhijski više sisteme, uključujući sistem podrške EU, koji će biti sve važniji izvor finansijske i stručne pomoći opštinama.

15 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 15 Vertikalna integracija Kako se osigurava vertikalna usklađenost? Prvo, i kad se radi strateško planiranje, i kad se rade sektorski planovi putem odgovarajućih radionica, analiziraju se odgovarajuća mjesta iz viših razvojnih strategija i planova (posebno odgovarajuće SWOT i PEST analize, ali i dijelovi u kojima se opisuju planirane strateške intervencije i mehanizmi za njihovo ostvarenje). Tada se uočeni bitni nalazi i planirani potezi razvrstavaju u odgovarajuće prilike i prijetnje, koje bi, koliko to bude moguće, trebalo iskoristiti ili izbjeći. Drugo, u pripremi razvojnih ciljeva, i kada se radi o strateškim ciljevima i kada se radi o sektorskim ciljevima putem odgovarajućih radionica, u format radionica ugrađeno je usklađivanje lokalnih ciljeva sa ciljevima i prioritetima iz odgovarajućih viših razvojnih strategija i planova. Treće, u pripremi indikativnih finansijskih planova, analiziraju se finansijski instrumenti za realizaciju viših strategija i planova i obavljaju potrebna prilagođavanja lokalnih programa prema specifičnim zahtjevima pogodnih finansijskih izvora. Tako se stvaraju uslovi da prioritetni lokalni programi, koji su u skladu sa višim razvojnim politikama, budu tretirani kao prava adresa za distribuciju sredstava sa viših nivoa, iz fondova EU i drugih eventualnih fondova za podršku lokalnom razvoju. Horizontalna integracija Horizontalna integracija različitih sektora i lokalnih politika dešava se u okviru lokalne razvojne strategije, kroz proces integrisanog planiranja. Cijeli proces koji se preporučuje kroz metodologiju omogućuje i olakšava horizontalna usklađivanja. Kako se osigurava horizontalna usklađenost? Prvo, kroz intersektorski pristup u oblikovanju strateške platforme i intenzivno korištenje te platforme pri oblikovanju sektorskih razvojnih planova. Drugo, pri postavljanju sektorskih razvojnih ciljeva, gdje je u format radionica ugrađeno usklađivanje ciljeva između sektora. Treće, kod izbora prioritetnih programa/projekata, gdje je preferiran pozitivan horizontalni/ intersektorski utjecaj. Četvrto, pri izradi okvirnog plana implementacije i indikativnog finansijskog plana, gdje se prioritetno planiraju i implementiraju projekti koji će ostvariti efekte u više područja bitnih za lokalnu zajednicu. Koncept integrisanog lokalnog razvoja podrazumijeva da svaki nivo i svaki sektor zadrže svoje osnovne fokuse, a da u interakciji ostvare zajedničke, sinergetske efekte u vidu održivog i pravednog razvoja i bitno unaprijeđenog kvaliteta života.

16 16 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA Slika 2. Koncept integrisanog lokalnog održivog razvoja 3 Participacija u okviru integrisanog planiranja lokalnog razvoja, uz predano angažovanje javnog sektora, podrazumijeva aktivnu uključenost građana, civilnog društva, privatnog sektora i socijalno isključenih i marginalizovanih grupa u svim fazama procesa upravljanja lokalnim razvojem, kako u planiranju tako i u realizaciji planova. Standardizacija podrazumijeva da se sve jedinice lokalne samouprave u BiH drže istih principa te da koriste koncepte i minimalne sadržaje koji su opisani u ovom, koncepcijskom dijelu standardizovane metodologije za planiranje lokalnog razvoja. Prema uobičajenim principima planiranja, strategija lokalnog održivog razvoja integriše strateški, taktički i operativni nivo planiranja, čime se usklađuju dugi, srednji i kratki rok. Takva strategija predstavlja jedinstven planski dokument, a ne mehanički skup planova. Za opštinsko vođstvo strategija je glavni instrument za upravljanje razvojem, koji mu pomaže da uravnoteži međusobno konfliktne zahtjeve za postizanjem rezultata i u kratkom i u dugom roku. Prvi nivo planiranja predstavlja stratešku platformu sa vizijom i ciljevima dugoročnog razvoja zajednice. Strateška platforma obuhvata vremenski period od deset godina. Drugi nivo predstavlja razradu strateške platforme kroz odgovarajuće planove ekonomskog i društvenog razvoja i unapređivanja životne sredine, sa visokim stepenom njihove međusobne usklađenosti. Vremenski okvir sektorskih planova je pet godina. Treći nivo predstavlja operacionalizaciju strateške platforme i sektorskih planova - putem razrade odgovarajućih modaliteta finansiranja i implementacije, uključujući i pravovremenu pripremu organizacionih i ljudskih kapaciteta. Plan implementacije 3 Metodologija za integrirano planiranje lokalnog razvoja - miipro - Prvi, teorijski dio, UNDP BiH, godina

17 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 17 je osnova za izradu programa javnih investicija. Finansijski plan je standardni elemenat u okviru lokalne razvojne strategije, i direktno je povezan sa postojećim trogodišnjim opštinskim budžetskim ciklusom u BiH. Osim organske unutrašnje međuzavisnosti, gdje drugi nivo proizilazi iz prvog, a treći iz drugog (i prvog), integrisano i participativno planiranje lokalnog razvoja odlikuje i puna usklađenost sa prostornim planiranjem, sa jedne strane, i vertikalna usklađenost sa hijerarhijski nadređenim strategijama i planovima, sa druge strane. Ključni dio strateške platforme (vizija i strateški razvojni ciljevi) trebalo bi da bude zajednički orijentir i za prostorne i za sektorske razvojne planove. Dok sektorski razvojni planovi razrađuju i operacionalizuju ta zajednička usmjerenja kroz odgovarajuće, međusobno usklađene sektorske politike i programe, prostorni planovi ista usmjerenja razrađuju i operacionalizuju u dimenziji prostora, stvarajući prostorno-planske preduslove za realizaciju sektorskih razvojnih planova. Prostornim planiranjem se definiše zemljišna politika lokalne zajednice, koja se onda razrađuje urbanističkim i regulacionim planovima. Na osnovu tih planova uređuje se zemljište i sprovodi nadzor njegovog korištenja. Prostorno planiranje ima ključan uticaj i na zaštitu životne sredine. Prostorni i urbanistički planovi su jedan od najbitnijih instrumenata koji stoje na raspolaganju lokalnoj upravi, ali i građanima, za očuvanje prirodnog naslijeđa, osiguranje i zaštitu zelenih površina od nekontrolisane stambene i poslovne gradnje, te zaštitu bitnih prirodnih resursa od nezasitne ekonomske eksploatacije. Sektorski razvojni planovi pridržavaju se ograničenja koja su postavljena prostornim planovima, sve dok se ne pokaže da su ta ograničenja prevaziđena, neopravdana i da predstavljaju smetnju ostvarenju strateških interesa zajednice. U tom slučaju, inicira se redovna procedura izmjene ili ažuriranja odgovarajuće prostorno-planske dokumentacije. Metodološki okvir za planiranje lokalnog razvoja se odvija kroz sljedeće ključne faze: Pripremna faza, koja obuhvata mobilisanje lokalnih aktera i pokretanje procesa planiranja; Strateški dio, koji obuhvata definisanje razvojne platforme (socio-ekonomska analiza, ključni unutarnji i vanjski faktori; strateško fokusiranje; kreiranje vizije i strateških razvojnih ciljeva); Taktički dio, sa sektorskim planovima, koji obuhvata izradu sektorskih razvojnih planova ekonomskog razvoja, društvenog razvoja i unapređenja životne sredine (sektorsko fokusiranje; definisanje sektorskih razvojnih ciljeva; definiranje programa, projekata i mjera; definisanje indikatora i plana praćenja i ocjenjivanja); Operativni dio, koji obuhvata razradu okvira za implementaciju (plana implementacije, finansijskog plana, plana razvoja organizacijskih kapaciteta i ljudskih potencijala...).

18 18 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA O svim ovim fazama će detaljno biti riječi u nastavku ovog priručnika, sa posebnim osvrtom na metode izbora scenarija, backcasting pristup pri procesu planiranja, kao i osnovim koracima pri izradi lokalnih planova. Slika 3. Ključne faze za planiranje održivog lokalnog razvoja 4 4 Metodologija za integrirano planiranje lokalnog razvoja - miipro- Drugi, praktični dio, UNDP BiH, godina.

19 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 19 METODE RAZVIJANJA SCENARIJA - BACKCASTING PRISTUP 3.1 Metode razvoja scenarija Kada se govori o scenarijima i scenarijskom planiranju, misli odmah krenu prema vizioniranju budućnosti. Postavlja se pitanje jesu li su sve vizije i opisi budućnosti scenariji? Kako definišemo scenarije i za što nam sve scenariji mogu služiti? Slijedi nekoliko odgovora istaknutih stručnjaka i naučnika iz ovog područja: 5 1. Scenariji su interni pogled na mogući izgled budućnost (Michael Porter, 1985); 2. Alati uz pomoć kojeg se koriste nečija saznanja o alternativnim budućim okolnostima, a po kojima bi trebalo djelovati (Peter Schwartz, 1991); 3. Dio strateškog planiranja potpomognut tehnologijama i alatima koji se bave upravljanjem budućim nesigurnostima (Gill Ringland, 1998); 4. Sistemska metoda za skiciranje mogućeg izgleda budućnosti u kojoj bi organizacijske odluke bile ispravno donesene (Paul Shoemaker, 1995); Iz ovih definicija vidljivo je da scenariji nisu prognoze u smislu opisivanja relativno očekivane projekcije sadašnjeg na neko buduće stanje. Nisu takođe ni vizije koje su zapravo željeno buduće stanje. Scenariji daju odgovor na pitanje: Što će se dogoditi ako? Rani počeci scenarijskog planiranja leže u vojnim strateškim istraživanjima. Tako su u drugom svjetskom ratu vazduhoplovne snage SAD nastojale predvidjeti što bi protivnici mogli napraviti, kako bi pripremili strateške opcije. Tokom 60-ih godina prošloga vijeka Herman Kahn se prvi počeo baviti tematikom scenarija, te je razvijajući ideju misliti nezamislivo postao začetnik discipline scenarijskog planiranja. Upravo to je omogućeno razvojem tehnike scenarija koji donosiocima odluka omogućuje da uklone neke od nedostataka konvencionalnih metoda predviđanja, a koje se baziraju na analizi prošlih podataka. Primjena scenarijske tehnike ne znači samo sistemski napor menadžmenta organizacije (ili predstavnika vlasti u lokalnoj zajednici, državi) u kreiranju važnih stavova o budućim uslovima sredine, nego i uključenje kreativnosti, pronicljivosti, vizionarstva i intuicije. Scenarijsko planiranje nije zamjena tradicionalnim ili klasičnim pristupima upravljanja promjenama od strane menadžmenta, nego se na ovaj se način proučava budućnost, kako bi se akteri uvjerili da sistem (organizacija, lokalna zajednica, država) čini prave poteze danas za uspješno djelovanje u budućnosti. 5 Lindgren, M., Bandhold, H, (2003) Scenario Planning The link between future and strategy, Palgrave Macmillian, New York.

20 20 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA Scenariji imaju određene zajedničke karakteristike, te je tako svaki scenarij fokusiran na rješenje nekog problema, donošenje neke odluke ili strategije, ili usvajanje nekog plana. Scenariji moraju biti logički strukturirani s jakom povezanošću glavnih varijabli u analizi. Sam proces izrade mora biti izuzetno fleksibilan i sposoban da se prilagodi potrebama svake novonastale situacije. Grupa koja je izradila određeni scenarij mora s tim scenarijem biti povezana i zaista vjerovati da je on u zadanim uslovima najbolji mogući. Analiza scenarija počiva na pretpostavci da je budućnost nepoznata i da se sve pretpostavke treba preispitati, ukoliko se želi doći do kvalitetne slike o mogućem predstojećem razdoblju. Schwartz 6 proces izrade scenarija dijeli na 8 koraka, u kojima se svakim posebno obuhvata po jedna cjelina: 1) Prvi korak identifikacija ključnih pitanja i odluka Pri razvoju scenarija treba započeti postavljanjem ključnih pitanja i područja interesa kojima ćemo se baviti u procesu izrade scenarija: O kojim važnim stvarima će donosioci odluka i menadžment razmišljati u budućnosti? Koje su to odluke koje treba donijeti kako bi imale dugoročni uticaj na stanje? Scenariji koji se razvijaju samo na bazi makro ekonomskog konteksta možda neće biti u stanju istaknuti razlike koje imaju uticaj na objekt analize. Kod svih se scenarija posebna pažnja daje okruženju koje diktira vrste ulaznih podataka na osnovu kojih se stvara podloga za razvoj scenarija. Moraju se izdvojiti ključne odluke koje imaju potencijalno najvažnije efekte. Kao primjer može se uzeti odluka da se gradi nova toplana ili recimo postojeća rekonstruiše sa namjerom da se promijeni energent. Mikroekonomski gledano, to će podrazumjevati investiciju u sektor koja će dugoročno smanjiti troškove lokalne zajednice, ali gledano šire ta investicija može da znači pretvaranje gubitaške kompanije u profitabilnu, otvaranje novih radnih mjesta ili aktiviranje novih ekonomskih djelatnosti na lokaciji. Kako biti siguran da će razlike koje se ističu u scenarijima zaista imati uticaja na poslovne prilike ili život? Najbolji način je početno donošenje važnih odluka i zajedničkih zaključaka od strane menadžmenta, koji istovremeno donosi i smjernice o budućim investicijama, ciljnom tržištu, novim poslovnim politikama i sl. 2) Drugi korak ključni faktori u lokalnom okruženju Ukoliko je identifikacija ključnih ili posmatranih pitanja prvi korak, tada identifikacija glavnih faktora koji utiču na uspjeh ili neuspjeh tih odluka predstavlja drugi korak. Istražuje se činjenično stanje o kupcima, dobavljačima, konkurentima itd. Postavljaju se pitanja: Šta će menadžeri željeti znati pri donošenju ključnih odluka? Šta 6 Lindgren, M, Bandhold, H, (2003) Scenario Planning The link between future and strategy, Palgrave Macmillian, New York.

21 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 21 će biti procijenjeno kao uspijeh, odnosno neuspijeh? Koje to okolnosti oblikuju konačne rezultate? Ako se opet kao primjer uzme gradnja nove toplane ili rekonstrukcija postojeće, otvaraju se pitanja, šta su glavni faktori koji utiču na uspjeh. Recimo zadržavanje postojećeg stanja, može da znači put ka bankrotu, jer lokalna zajednica nije u mogučnosti da plaća skupi energent, kako će se ovo odraziti na sistem naplate ili da li u okruženju postoji dobavljačka infrastruktura koja osigurava sigurno dugoročno snabdijevanje novim energentom. 3) Treći korak glavne pokretačke snage Jednom kada su svi glavni faktori navedeni, treći korak uključuje definisanje pokretačkih trendova u makrookruženju koji utiču na ključne faktore identifikovane ranije. Osim liste socijalnih, ekonomskih, političkih, ekoloških i tehnoloških snaga važno je u ovoj fazi odgovoriti na pitanje koje snage stoje iza onih definisanih analizom mikro okoline u drugom koraku? Neke od njih su unaprijed definisane (kao npr. demografija), a neke izrazito nesigurne (kao javno mišljenje). Od izuzetne je koristi znati što je neizbježno i važno, a što nepredvidivo, a ipak predstavlja bitnu stavku. Zamišljanjem sebe u budućnosti kroz postavljanje odgovarajućih pitanja sami sebi možemo otvoriti određene perspektive i viđenja. Ovo je najintenzivniji istraživački korak u procesu u kojem trebamo provesti istraživanje kako bismo mogli adekvatno definisati pokretačke snage u nekoj organizaciji. Istražuju se tržišta, nove tehnologije, politički faktori i uticaji, ekonomske prilike itd. Istraživanje se provodi u smjeru otkrivanja i definisanja aktuelnih trendova i slabljenju odnosno nestajanju istih. Opet, imajući u vidu gornji primjer toplane, može se razmišljati u sljedećem pravcu: ako se nova toplana ne izgradi ili potpuno rekonstruiše, sistem će kolabirati sam po sebi. Lokalna zajednica koja raste i želi da privuče ljude, zahtijeva određeni nivo standarda energetske infrastrukture, s druge strane, a sa treće, recimo, prilike u okruženju lokalne zajednice insistiraju da se ovim projektom pokrene lokalna ekonomija i da se na njega više ne gleda kao klasični servis. 4) Četvrti korak rangiranje pokretačkih snaga po važnosti i stepenu nesigurnosti U četvrtom koraku slijedi rangiranje pokretačkih trendova na osnovu dva kriterijuma: prvi koji označava stepen važnosti ključnih tačaka ili pitanja identifikovanih u prvom koraku te drugi, koji označava stepen nesigurnosti koji odlikuje te faktore i trendove. Radi se analiza u kojoj se izdvajaju osobine po važnosti i stepenu nesigurnosti, a cilj je identifikovati dva do tri najvažnija faktora i trenda koji se ističu po najvišem nivou važnosti, odnosno nesigurnosti. Hipotetička toplana koja se koristi kao ilustracija, i pored dobre zamisli i namjere, može da bude ugrožena kao investicija ukoliko se kvalitetno ne promisli o izboru goriva, načinu investiranja, lokaciji, itd. S druge strane, ukoliko se ne izgradi ili ne rekonstruiše, dovešće do osipanja stanovništva, narušavanja životnog komfora, itd.

22 22 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 5) Peti korak odabir scenarijske logike Scenariji logike se definišu istraživanjem međusobnih djelovanja najvažnijih i najmanje sigurnih pokretača na osnovu kojih se stvaraju okviri istraživanja. Cilj je iskristalisati nekoliko scenarija čije diskrepancije i specifičnosti određuju eksperti koji su i bili zaduženi za donošenje odluka u dotadašnjem toku izrade scenarija. Ključno je naglasiti kako pokretačke snage u scenarijima moraju biti u malom broju, čime se izbjegava pretjerano multipliciranje scenarija, kao što je npr. slučaj kada se u međusobi odnos stavljaju i analiziraju sve moguće nesigurnosti. Mnogi događaji su mogući, ali samo nekoliko scenarija može biti razrađeno u detalje, čime se izbjegava razvodnjavanje procesa. Upravo zbog gore pomenutih aspekata, scenariji će omogućiti da se sagledaju i simuliraju uticaji spomenutih fakotra i da se šire sagledaju pozitivni i negativni efekti ovog zahvata. Tek na taj način može da se dobije prava vizija budućeg energetskog snabdjevanja, koja u sebi nosi određeni nivo sigurnosti u vezi sa izborom koncepta. 6) Šesti korak obogaćivanje sadržaja scenarija Glavi zadatak u okviru ovog koraka je nadogradnja osnovnog oblika scenarija, s ključnim faktorima i pokretačkim silama razvijanim u drugom i trećem koraku. Scenariji se usavršavaju dodjeljivanjem adekvatnih uloga svakom od ključnih faktora i pokretačkih sila. Svaki od scenarija razvija se istraživanjem reakcija svih parametara defininisanih djelovanjem ključnih pokretačkih snaga na postavljena žarišna pitanja. Cilj je sklopiti sve proučavane dijelove u jednu pripovjedačku cjelinu. Kada se gore navedenom scenariju dodaju ključni uticajni faktori, koji mogu da izlaze izvan okvira samog tehničkog rješenja i sagledavaju širi društveni okvir, dobija se obris budućeg rješenja energetskog snabdijevanja lokalne zajednice. 7) Sedmi korak - implikacije Jednom kad su scenariji razvijeni do određenih detalja, treba se vratiti ključnim pitanjima i odlukama definisanim u prvom koraku. Šta se sve može dogoditi i imati posljedice na naše interesne tačke, ukoliko nastupe određene okolnosti projektovane u svakom pojedinom scenariju? Analiza interakcije gore spomenutih scenarija gradnje nove toplane, sa ključnim uticajnim faktorima, dovešće do implikacija oko funkcionisanja budućeg projekta u simuliranim okolnostima. 8) Osmi korak odabir vodećih kriterijuma Treba identifikovati kriterijume koji na osnovu aktuelnih trendova ukazuju na scenarije koji su promašeni, a koji su potencijalno najbliži stvarnom stanju. Vrlo je važno prepoznati u najranijoj fazi koji je od projektovanih scenarija najbliži stvarnoj situaciji i budućnosti, čime organizacija stiče konkurentsku prednost u odnosu na ostale konkurente, budući da na taj način predviđa buduće događaje u kojima bi se posmatrana organizacija mogla naći, te na bazi toga prilagođava svoju strategiju na najbolji mogući

23 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 23 način. S obzirom na to da je primjer gore navedene toplane, investicija, neophodno je da se u cijeli process uvedu mjerljivi i razumljivi indikatori i njihove kombinacije, koji bi omogućili donosiocima odluka da sagledaju predložena rješenja i odluče se za najpovoljnije. Tri su osnovna metoda razvijanja scenarija, koji prate gore navedene korake. To su: Predviđajući (predskazujući, eng. predictive) Opisni (istraživački, eng. exploratory) Normativni (eng. normative) Predviđajući scenariji razmatraju kraći vremenski period, oslanjajaći se na određene podatke. Najčešće se koriste za planiranje poslovanja i ovakva vrsta scenarija ne uzima u obzir nikave vanjske uticaje, već samo prati postojeće trendove i tokove. Opisni scenariji predstavljaju nastavak postojećih trendova, uvažavajući POSTO- JEĆE stanje, legislativu, raspoložive resurse ali uzimajući u obzir i određene vanjske uticaje i trendove. Ovakva vrsta scenarija daje odgovore na pitanje: Šta bi bilo ukoliko bi se desilo...? Do najjednostavnijeg scenarija ovog tipa se dolazi ekstrapolacijom istorijskih podataka. Potencijalni problemi koji se mogu javiti prilikom razvijanja ovakvog tipa scenarija su neočekivane promjene u vanjskim uticajima ili trendovima kao što na primjer mogu biti uvođenje novih i/ili odbacivanje postojećih tehnologija, uvođenje novih obavezujućih zakonskih mjera i sl.

24 24 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA Normativni scenario je scenario koji opisuje put do željenog, unaprijed definisanog cilja. Upravo taj željeni cilj je ključna i neophodna informacija za kreiranje scenarija. Ovakva vrsta scenarija daje odgovor na pitanje: Kako postići cilj? Odnosno šta je sve potrebno i na koji način to uraditi da bi se stiglo do željenog cilja. Ovakva vrsta scenarija uključuje nekoliko scenarija koji vode ka željenom cilju. Analizom i poređenjem svakog od njih, bira se optimalni i kao takav predlaže kao konačno rješenje. Različiti su metode i alati koji se koriste radi kreiranja ovog tipa scenarija, ali je svakako jedna od najpotpunijih ona kojom se bavi backcasting pristup, o čemu će više biti govora u narednim dijelovima ovog priručnika. Pokušavajući da uporedimo ove tri metoda, možda je najjednostavnije da se poslužimo sljedećom slikom: Slika 4. Poređenje metoda razvijanja scenarija 7 Na x-osi je predstavljen vremenski okvir na koji se odnosi određeni scenarij, dok y-osa daje odgovor na pitanje o ispunjenju željenog cilja. Tačkom A su predstavljene 7 A. Phdungsilp, Futures studies backcasting method used for strategic sustainable city planning Futures 43 (2011)

25 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 25 studije i scenariji dobijeni pomoću predviđajuće metode, tačka B prikazuje scenarije koji su dobijeni predviđanjem, odnosno korištenjem opisnih scenarija. Tačke C na slici daju sliku u budućnosti, odnosno predstavlja scenarije i studije koji su dobijeni korištenjem normativnih scenarija, odnosno backcasting pristupom. Jasno je vidljivo od kojeg tipa odabranih scenarija možemo očekivati da postigne željene rezultate Kratka istorija backcasting pristupa Ovaj dio priručnika ukratko predstavlja backcasting pristup kao obećavajući, strateški i inovativni učesnički pristup planiranju održivosti koji se bazira na uključivanju svih zainteresovanih strana, planiranju održive budućnosti, zajedničkom učenju svih zainteresovanih, kao i kombinaciji različitih aktivnosti koje se odnose na učešće svih zainteresovanih strana prilikom procesa planiranja u kombinaciji sa definisanim analitičkim aktivnostima. Suština cijelog procesa je da se dođe do odgovarajuće vizije održivog razvoja koja je prihvatljiva za sve učesnike u procesu, te da se kroz backcasting analizu, planiranjem aktivnosti i njihovom međusobnom analizom, dođe do odgovarajućih razvojnih pravaca, definisanja akcionih planova, kao i aktivnosti koje će pratiti proces nakon implementacije samih akcionih planova. Sve ovo znači da backcasting pristup nije samo slika koju zamišljamo iz neke bliže ili dalje budućnosti jer stavljanje fokusa na scenarije razvoja ili vizije budućnosti, implementaciju i aktivnosti poslije implementacije, ovakav pristup čine suštinski različitim od većine pristupa koji su u upotrebi. Backcasting pristup je započeo još ranih 70-tih godina prošlog vijeka i orginalno je razvijen kao alternativa za tradicionalne metode predviđanja i planiranja. Orginalni fokus je bio na analizi politika za energetsko planiranje, a kasnije i za ispitivanje održivih riješenja u budućnosti, dok su segmenti učešća zainteresovanih strana i postizanja ciljeva kroz implementaciju akcionih planova postali značajan dio ovakvog pristupa početkom XXI vijeka. Time je omogućeno da ovakav pristup počne da se koristi i na nivou organizacija, lokalnih zajednica, regiona, u industriji i ostalim sferama društvenog razvoja, kao i na nivou država te na globalnom nivou. Međutim, backcasting pristup nije jedini pristup koji koristi opisne ili poželjne vizije budućnosti, već ga je moguće prepoznati i u drugim pristupima koji kombinuju opisne scenarije sa učešćem zainteresovanih strana. Na taj način, backcasting pristup može da se posmatra i kao filozofski koncept, i kao studija, i kao pristup, i kao metodologija, i kao interaktivni process između učesnika, kao analiza, te kao specifičan korak gledanja unazad (od željene budućnosti) u cijelom procesu planiranja. Sve ovo znači da se backcasting koristi da odredi da li je riječ o konceptualnom ili holastičkom modelu, nivou socioliških i međuučesničkih procesa, nivou ukupnog pristupa i metodologija koje sadrže višestruke korake, metode i instrumente, kao i nivo specifičnih koraka, metoda i instrumenata unutar takvih pristupa i metodologija.

26 26 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA Značajne promjene u sistemu proizvodnje i potrošnje u nedavnoj prošlosti, naročito u razvijenim zemljama, zahtijevaju postizanje održivog razvoja. Takve promjene i izmjene sistema zahtijevaju kombinaciju, tehnoloških, kulturnih, socioloških, institucionalnih i organizacionih promjena, koje utiču na mnoge aktere u toku uvođenja u samo društvo i izazivaju kompleksne procese socioloških promjena na duži period. Međutim, održive sistemske invacije (ili industrijske transformacije ili tranzicije) su veoma kompleksan fenomen, prije svega zbog očigledne nesigurnosti budućnosti, kao i različitosti aktera u postavljanju okvira vrijednosti i prioriteta Pitanja koja se logično postavljaju su sljedeća: koji to metod može da se uspješno koristi u ovako komplikovanom sistemu, kako identifikovati atraktivne i poželjne odgovarajuće promjene sistema (inovacije, industrijske transformacije ili tranzicije), kako ih ispitati, kako ih početi koristiti i uspješno implementirati u praksi, i koja je uloga pojedinih grupa aktera i njihove međusobne saradnje. Sistemske inovacije zahtijevaju novi integralni pristup koji najmanje treba da kombinuje sljedeće: Uključivanje širokog spektra aktera iz različitih socioloških grupa, uključujući predstavnike vlade, preduzeća (kompanija), civilnog sektora, kao i akademske zajednice, ne samo u smislu definisanja problema, već i prilikom pronalaženja rješenja, kao i uslova za postizanje zajedničke vizije. Uključivanje svih sektora održivosti, što znači da se prilikom planiranja u obzir uzimaju i ekonomska i sociološka pitanja, pored očiglednih pitanja koja se odnose na životnu sredinu. Uzimanje u obzir ponude i potražnje odgovarajućih sistema proizvodnje i potrošnje. Porijeklo backcastinga je u 1970-im godinama, kada je Lovins 8 predložio backcasting kao alternativnu tehniku u planiranju snabdijevanja električnom energijom. Pretpostavljajući za zahtijev za energijom u budućnosti uglavnom u funkciji trenutnih političkih odluka, Lovins je predložio da bi bilo korisno opisati željenu budućnost (ili neki širi spektar budućnosti) i ocijeniti kako takva budućnost može biti postignuta, umjesto da se fokusira samo na vjerovatnu budućnost kao što je tada bio uobičajeni način planiranja. Osnovna pretpostavka mu je bila da bi nakon identifikacije strateškog cilja u određenom budućem vremenu, moglo da se radi unazad i da se odrede koje su to mjere koje je potrebno implementirati da bi se energetski sektor transformisao u željenu budućnost. Kao takav, u godinama kada je promovisan kao novi pristup, backcasting je imao fokus na ispitivanju i ocjenjivanju energetske budućnosti i na njegovom potencijalu za analizu politika u tradicionalnom smislu, uglavnom podržavajući politike i donosioce politika najvećim dijelom sa stanovišta vlade. 8 A. Lovins, Energy strategy: the road not taken?, Foreign Affairs 55 (1976) A.B. Lovins, Soft Energy Paths: Toward a Durable Peace, Friends of the Earth/Ballinger Publishing Company, Cambridge, MA, 1977.

27 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA Primjena backcasting pristupa u održivom razvoju Oni koji koriste backcasting pristup moraju imati na umu da on ima mnogo širi potencijal za upotrebu, zbog njegovih osobina i opisne prirode. Mnogi autori se takođe bave širim konceptualnim i metodološkim pitanjima backcastinga, uključujući i učenje (ili neučenje, zavisno od postojećih dominirajućih stavova) o samoj budućnosti, pitanjima širenja procesa na veću grupu potencijalnih korisnika i kako promijeniti hegemoniju dominirajućih stavova. S druge strane, Robinson 9 naglašava da backcasting nije nužno samo o željenim budućnostima koje žele da se postignu, već takođe i mogućnost analize do kog nivoa se mogu izbjeći neželjene budućnosti. Tako je na primjer u periodu do godine u Švedskoj korištenjem backcasting pristupa i njegove višestruke mogućnost primjene urađen niz studija i razvojnih politika koje nisu samo politike razvoja već uključuju i određene konceptualne promjene. Neke od ovih studija se odnose na obnovljive izvore energije i njihovo korištenje, promjenu transportnog sistema, promjene u upravljanju kompanijama i još mnoge druge. Znajući na kome se nivou razvoja danas nalazi ova zemlja, nema sumnje da je na vrijeme prepoznata korist ovog pristupa i njegova višestruka primjena dala vise nego očekivane rezultate. Backcasting pristup, imajući u vidu njegov opisni karakter i osobinu rješavanja problema u samom začetku, je mnogo pogodniji za rješavanje dugoročnih problema i nuđenje dugoročnih održivih riješenja. Stoga je i bolje posmatrati backcasting kao pristup umjesto kao metod. Nadalje, backcasting studije treba da obezbijede donosiocima odluka kao i javnosti u cijelosti prihvatljive i interesantne slike budućnosti cijelog društva na kojima treba da se formira mišljenje za kvalitetno donošenje odluka. Stoga, scenariji projekta (u našem slučaju, plana lokalne zajednice) koji koristi backcasting pristup treba da ponude širok opis rješenja koja treba da se uzmu u razmatranje prilikom usvajanja konačnih opcija različitih budućnosti. Potvrđeno je da je backcasting pristup posebno obećavajući u slučajevima kompleksnih problema, potreba za radikalnim promjenama, u slučajevima kada su dominantni trendovi dio problema, te vanjskim uticajima koji ne mogu na zadovoljavajući način biti riješeni na trenutnom tržištu. Problemi održivog razvoja jasno kombinuju sve gore navedene osobine, te je onda jasno zbog čega se primjena backcasting pristupa sa početnog energetskog sektora proširila na sve sektore održivog razvoja. U početku ovog širenja, primjena backcasting pristupa bila je još uvijek na analitičkoj strani, gdje je većina posla i dalje bila urađena od strane analitičara uz povremeno uključivanje pojedinih eksperata, što je još uvijek bilo daleko od onoga što podrazumijevamo pod učešćem svih zainteresovanih aktera. I kao takve, rane studije koje su imale backcasting pristup su vodile do interesantnih rezultata i ovaj pristup je bio primijenjen u nekoliko evropskih zemalja 9 J. Robinson, Futures under glass: a recipe for people who hate to predict, Futures 22 (1990)

28 28 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA Ono što u savremenom svijetu podrazmijevamo pod backcasting pristupom, podrazumijeva tzv. učesnički backcasting pristup, odnosno zahtijeva učešće svih zainteresovanih aktera u procesu planiranja, kako je to već i navedeno na samom početku ovog poglavlja. Prelaz na učesnički backcasting pristup koji je podrazumijevao široko učešće svih zainteresovanih strana je počeo u Holandiji u ranim 90-im godinama prošlog vijeka, prvo u vladinom programu održivog tehnološkog razvoja, a kasnije i u EU programu SusHouse (koji se implementirao od do godine) a koji su se bavili sličnom tematikom. Obe ove inicijative su bile fokusirane na postizanje ispunjenja održivosti u dalekoj budućnosti, koristeći backcasting pristup koji je uključivao široko učešće zainteresovanih aktera, vizije budućnosti ili opisne scenarije, kao i korištenje kreativnosti za prevazilaženje umnih ograničenja i postojećih paradigmi. Implementacija ova dva projekta je maksimalno koristila različite radionice, kreativne metode, opisne scenarije, ocjene scenarija kao i backcasting analize i može se uzeti kao prvi učesnički backcasting pristup Neki metodološki i konceptualni aspekti backcating pristupa O metodološkom okviru Mada većina literaturnih pristupa pokazuje određena odstupanja u primjenjenim metodama, načinu uključivanja zainteresovanih aktera i broju koraka, moguće ih je uopštiti i grupisati u jedinstven metodološki okvir za učesnički backcasting pristup koji se sastoji od pet faza (koraka): 1. Orijentisanje prema strateškom problemu; 2. Razvoj održivih vizija budućnosti ili scenarija; 3. Backcasting; 4. Izrada, analiza i definisanje kasnijih aktivnosti uz izradu akcionog plana; 5. Uključivanje rezultata i generisanje kasnijih aktivnosti i implementacija. Slika 5. Backcasting pristup u procesu planiranja

29 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 29 Pretpostavka je da je postavljanje opisnih pretpostavki i ciljeva dio prve faze, kao što je i postizanje dogovora o opisanim pretpostavkama među svim uključenim zainteresovanim stranama (akterima). Ipak, ima slučajeva kada su one postavljenje prije nego što počne orijentisanje prema strateškom problemu ili su već postavljene u opštem okviru problema. Dodatno, ukoliko u pojedinom backcasting pristupu ima više od pet pomenutih faza (koraka), svi oni mogu biti prepoznati i svrstani u neki od gore predloženih. Takođe, iako je ovakav pristup opisan kao fazni (korak po korak) i na neki način linearan, on to svakako nije. Moguće je ponavljanje pojedinih ciklusa, a postoji i međusobni uticaj dvije faze (koraka) koje prate jedna drugu. Nadalje, backcasting process ima dinamičku prirodu, što znači da u jednom trenutku može doći do promjene glavnih aktera. Backcasting je normativan po prirodi i problemski orijentisan, multidisciplinaran i uključuje učešće svih zainteresovanih aktera, što ga čini čak i transdisciplinarnim. Zainteresovani akteri su jako važni, ne samo zbog njihovog specifičnog znanja vezanog za sadržaj, nego i zbog dobijanja saglasnosti za dobijene rezultate i realizaciju predloženih aktivnosti, a takođe i za kasnije praćenje dokumenta. Širok raspon metoda i alata je neophodan prilikom upotrebe učesničkog backcasting pristupa i prema grupama aktera mogu biti podijeljeni u četiri osnove grupe koje zajedno čine osnovnu okosnicu potrebnih alata u procesu. Učesnički alati i metodi čine prvu grupu. Ovo podrazumijeva sve alate i metode koje su korisne za aktivno učešće aktera i postizanje odgovarajuće interakcije među njima. Ovo uključuje specifične alate potrebne za organizovanje i vođenje radionice, kreativne alate i alate potrebne akterima u određenim backcasting aktivnostima, kao i alate potrebne za razvoj učesničke vizije i razvoj scenarija. Drugu grupu čine alati i metode potrebni za kreiranje. Ovde se ne misli samo na kreiranje scenarija, nego i na razrađivanje i ulaženje u detalje svih elemenata sistema i kreiranja procesnih alata, Treću grupu čine analitičke metode i alati. Ovo se ne odnosi samo na ocjenu scenarija i studija, kao sto su ekonomske analize ili analize uticaja na životnu sredinu, već uključuje metode za analizu procesa i ocjenjivanje, identifikaciju aktera i njihovu analizu i analizu njihovih uticaja. Budući da backcasting pristup takođe zahtijeva efikasno upravljanje, koordinaciju u komunikaciji, ove metode, alati i vještine čine četvrtu grupu. Ovo uključuje metode i vještine potrebne za efikasnu komunikaciju, uspostavljanje mreže među akterima i upravljanje tom mrežom. Mora se naglasiti da svaka faza backcasting pristupa uopšteno zahtijeva pojedine metode i alate koji su navedeni, dok se neke specifične metode i alati koriste u nekim specifičnim fazama procesa Literatura dostupna o backcastingu govori da značajnoj orijentaciji prema cilju. Ipak, treba imati na umu da je fokus pristupa stavljen na povezivanje cilja sa željenim budućim stanjem. U našem slučaju, backcasting posmatramo kao učesnički i procesno orijentisani pristup koji se izvodi u nekom projektno ograničenom vremenu. Stoga ciljevi ne treba samo da odraze željenu budućnost već i proces kako se dolazi do željene

30 30 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA budućnosti. Tako, ciljevi u studijama dobijenim backcasting pristupom mogu da budu i sljedeći: Kreiranje opisnih opcija za budućnosti i njihovo uključivanje u odgovarajuće oblasti; Vizije budućnosti i opisani scenariji; Akcioni plan za praćenje aktivnosti različitih grupa aktera koji doprinose željenoj budućnosti; Učenje aktera u odnosu na opcije, posljedice i opcije prema drugim akterima Neka teorijska razmatranja U nekoliko sljedećih rečenica ćemo ukratko predstaviti neke najvažnije teoretske aspekte i ključne mehanizme koji su sadržani u učesničkom backcasting pristupu. Početna tačka svih ramatranja treba da bude činjenica da su sva društva i procesi u njima socijalno povezani, što znači da rezultat našeg backcasting pristupa ima osnovu u socijalnim interakcijama među različitim akterima, imajući u vidu i višestruki karakter sadašnjih društvenih uređenja Vizija budućnosti Ključno je shvatiti da buduća vizija u procesu backcastinga nema samo analitičke osobine, već uključuje i društvene povezanosti i interakcije. Potrebno je znati koji je krajnji cilj vizija budućnosti koji pokušavamo postići. Kasnije, tokom rada vizija se koristi kao mjerilo poređenja postojećih uslova i postavljenih ciljeva kroz izradu scenarija, izbora odgovarajućeg scenarija i akcionog plana za realizaciju odabranog scenarija. Razlika između postojećih uslova i vizije je prostor na koji zajednica mora fokusirati svoje resurse i akcije, u cilju postizanja vizije. Dodatno, vizija motiviše ljude u zajednici, podsjećajući ih na krajnji rezultat kojem oni teže, kada cilj (vizija) zajednice postane njihov vlastiti cilj. Konačna vizija zajednice bi trebala da bude razvijena sa što većim učešćem javnosti, kroz javni uvid u proces izrade, što se osigurava kroz sastanke, tribine, konsultacije i druge vidove javnog učešća. Veoma je važno da vizija zaista pripada cijeloj zajednici u najvećoj mogućoj mjeri i da je svi akteri u procesu prepoznaju kao svoju Učenje aktera Drugi jako važan element u backcasting pristupu je neprekidno učenje tokom procesa, koje možemo nazvati ko učenje višeg reda. Društvene interakcije među akterima i njihove konsultacije i pregovori tokom procesa mogu dovesti ne samo do učenja koje daje konačni rezultat, već podrazumijeva i njihovo međusobno razumijevanje, uvažavanje tuđih vrijednosti i osobina i temeljnih polazišta. Na primjer, tokom učenja koje se odnosi na promjene politika, ovakvo učenje podrazumijeva predefinisanje po-

31 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 31 litičkih ciljeva i prilagođavanje definisanja problema i strategija. S druge strane, tokom organizacionog učenja uključene su promjene u normama, vrijednostima, ciljevima i procedurama pomoću kojih se upravlja i donose odluke na nivou organizacija. Ovo je naročito važno u slučajevima riješavanja kompleksih problema koji uključuju različite aktere sa različitim razmišljanjima i teorijskim osnovama za rješavanje tih problema. Pretpostavka je da tokom backcasting pristupa učenje višeg reda vodi do promjene u razmišljanjima i razumijevanjima i na taj način stvara više prostora za širok spektar akcija i alternativnih rješenja.

32

33 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 33 KORACI U IZRADI LOKALNIH PLANOVA ODRŽIVOG RAZVOJA 4.1. O lokalnim planovima u oblasti održivog razvoja Sasvim je prirodno da svaka opština, odnosno lokalna zajednica, ima jedan (manji) broj uslova i faktora koji su specifični i jedinstveni samo za nju, ali i jedan (veći) broj razvojnih ciljeva i želja koji su zajednički ili isti za više njih ili za cijeli region. U skladu s tim i razlozi za izradu LPOR-a se mogu podijeliti na dvije grupe: jednu čine oni koji se odnose na mali broj zainteresovanih stanovnika, dok drugu grupu čine oni koji su od najšireg značaja za sve stanovnike lokalne zajednice. Konkretne prednosti izrade LPOR-a za lokalnu zajednicu najviše se manifestuju kroz omogućavanje jasnijeg i djelotvornijeg upravljanja promjenama u lokalnoj zajednici. Dosadašnja iskustva sa izradom i primjenom tzv. sektorskih planova koji se odnose samo na jednu oblast (npr. pitku vodu, komunalni otpad, lokalni transport, energija itd) u okviru lokalnih zajednica nisu se pokazala kao potpuno uspješna, pošto je njihova implementacija zahtijevala sredstva koja su značajno prevazilazila lokalne okvire. Parcijalna implementacija ovih planova, koja je vršena prostom podjelom dostupnih sredstava na više oblasti, u principu nije rješavala postojeće probleme, već je kreirala mnoštvo započetih i nedovršenih projekata i akcija. Kvalitetan i sveobuhvatan LPOR zbog toga može značajno da pomogne donosiocima odluka na lokalnom nivou u fokusiranju aktivnosti i napora ka onim oblastima koje imaju najveći potencijalni uticaj na lokalnu zajednicu, kao i na one aktivnosti čijim je sprovođenjem moguće ostvariti veći uticaj na poboljšanje postojećeg stanja. U tom slučaju LPOR postaje važan razvojno-planski dokument sa kohezionom snagom koji objedinjuje postojeću stvarnost, realne mogućnosti i upravljanje promjenama, omogućavajući sigurniji i mirniji put ka ostvarenju razvojnih planova u narednom periodu. Jedan od najčešćih problema sa kojim se predstavnici lokalnih vlasti susreću u svom svakodnevnom radu predstavlja i nedostatak kohezije unutar zajednice, koji se javlja, između ostalog, i zbog izolacije suburbanih i ruralnih dijelova u odnosu na centar, nepostojanja podjednakih standarda rada komunalnih službi na cijeloj teritoriji i neusaglašenim planovima razvoja unutar lokalnih struktura upravljanja. Ovaj problem nije moguće brzo eliminisati, ali izradom LPOR-a on može biti značajno ublažen kroz uključivanje predstavnika svih dijelova zajednice u rad na izradi LPOR-a i planiranju budućeg razvoja zajednice. Rad na izradi LPOR-a je ne manje značajan i zbog osposobljavanja lokalne vlasti da prepozna potrebe zajednice, omogućavanja povezivanja više lokalnih zajednica u okviru regiona na putu ka rješavanju zajedničkih problema, obezbjeđivanja većeg učešća javnosti u razmatranju najznačajnijih lokalnih problema i podsticanju stvaranja uslova za privlačenje atraktivne, energetski efikasne tehnologije, industrije reciklaže i drugih ekonomski i socijalno korisnih aktivnosti. Neki od specifičnih razloga za izradu LPOR-a su: potreba da se sagleda cjelokupna situacija u oblasti životne sredine na teritoriji lokalne zajednice,

34 34 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA određivanje i usvajanje liste prioritetnih oblasti koje imaju najveći uticaj na lokalnu zajednicu, određivanje i planiranje rada na konkretnim aktivnostima za ostvarenje prioriteta razvoja, onako kako ih vide stanovnici lokalne zajednice, uključenje najšire javnosti u proces planiranja i izrade dokumenta, i stvaranje odgovarajuće dokumentacije u cilju pristupa finansijskim sredstvima namjenjenim za zaštitu životne sredine iz regionalnih, državnih i međunarodnih izvora. Na kraju, iako po važnosti ne i na posljednjem mjestu, izrada LPOR-a predstavlja proces koji je karakterističan za sve zemlje demokratske orijentacije. U skladu sa tim, potvrđeno je da sam proces izrade LPOR-a predstavlja dobar katalizator za stvaranje partnerstva sa svim najznačajnijim organizacijama koje se nalaze na teritoriji jedne lokalne zajednice - bilo da su te organizacije u funkciji javne službe, potrošača, nabavljača ili poslodavca. Izrada LPOR-a je već postala i formalna, zakonska obaveza mnogih zemalja iz našeg okruženja. Lokalni plan u oblasti održivog razvoja je istovremeno i proces i dokument. LPOR je proces u kojem sudjeluju svi i nije vlasništvo jednog subjekta. To je proces u kome se putem procjene problema, kreiranja vizije, postavljanja prioriteta i utvrđivanja akcija, stvara dokument na osnovu kojeg se u kasnijim fazama vrši realizacija definisanih aktivnosti u oblasti održivog razvoja na lokalnom nivou. LPOR kao dokument može biti: 1. samostalan otvoren dokument ili 2. dio nekog šireg (užeg) dokumenta, npr. razvojne strategije neke sredine, a logično se nadovezuje, odnosno proizilazi/nadopunjuje se/vezuje sa drugim strateškim dokumentima. Dokument je otvoren i podliježe stalnim revizijama i nadopunama. Primjena ove metodologije obezbjeđuje finalni dokument koji je istovremeno realan razvojno-planski dokument organizacije lokalne uprave, ali istovremeno i dokument koji predstavlja osnovu za direktno konkurisanje kod drugih organizacija/institucija u cilju obezbjeđivanja sredstava za provođenje definisanih akcija. Sve aktivnosti u procesu stvaranja i primjene LPOR-a se, u skladu sa navedenom metodologijom, dijele na dvije osnovne grupe. Prva grupa obuhvata aktivnosti koje su direktno vezane za izradu LPOR dokumenta, dok drugu čine aktivnosti koje je potrebno provesti u cilju njegovog formalnog usvajanja i kasnije implementacije. U okviru priručnika detaljno će biti izložene samo aktivnosti koje pripadaju prvoj grupi, a koje se odnose na izradu LPOR dokumenta. Aktivnosti vezane za njegovo formalno usvajanje i kasniju implementaciju su samo navedene kako bi učesnici u izradi LPOR-a imali sliku o cijelom procesu. Imajući u vidu izvorne nadležnosti lokalne samouprave i potrebu za saradnjom sa državom (obaveze i prava iz sektorskih strategija), važniji ciljevi LPOR-a se mogu definisati kao:

35 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 35 Utvrditi, procijeniti i rangirati probleme održivog razvoja u lokalnoj zajednici, bazirano na rizicima po ljudsko zdravlje, ekosisteme i ukupan kvalitet života; Izraditi plan aktivnosti kojim se definišu sektorske strategije i aktivnosti radi smanjenja najvažnijih rizika; Osigurati uslove za efikasno provođenje politike održivog razvoja na principima održivog razvoja i uključivanjem/integrisanjem u sektorske politike; Podstaknuti/probuditi javnu svijest i odgovornost za održivi razvoj, uključujući i povećanu javnu podršku investicijama u oblasti očuvanja i unapređenja životne sredine; Ojačati sposobnost lokalne administracije i izvršne vlasti, stručnih i naučnih institucija, te OCD 10 -a da upravljaju i implementiraju projekte u oblasti održivog razvoja; Jačanje sposobnosti za osigurano finansiranje iz lokalnih, državnih i međunarodnih izvora; Pravilno procijeniti vlastite resurse za osiguranje održivog privrednog i društvenog razvoja, kako bi se poboljšali uslovi življenja stanovnika; Predlagati provođenje realnih odnosno provodivih aktivnosti 11 za koje moraju biti osigurani realni izvori finansiranja; Ojačati sposobnosti lokalne privrede za uvođenje održivih razvojnih standarda, radi opstanka na tržištu; Osigurati povezanost sa drugim projektima; Osigurati bolju pripremu propisa, strateških dokumenata, itd. Kod pripreme svake mjere treba osigurati više vremena za konsultacije, posebno sa onima koji će biti odgovorni za unapređivanje stanja na lokalnom i sektorskom nivou; težiti pripremi provodivih lokalnih zakonskih propisa, tako da se paralelno sa pripremom propisa osiguraju institucionalni, kadrovski i finansijski uslovi; svaki propis/akciju pravovremeno finansijski detaljno provjeravati s obzirom na uticaj na sve aktere Proces izrade LPOR-a Izrada LPOR-a predstavlja složen proces koji zavisi od velikog broja faktora. Od svake lokalne zajednice pojedinačno zavisi kako će inicirati proces izrade LPOR-a i kojom brzinom će raditi na njegovom stvaranju i kasnijoj implementaciji. Preduslov za uspjeh LPOR-a je potreba da vlasništvo nad LPOR-om, nezavisno od toga ko ga je izradio, osjećaju, odnosno imaju svi subjekti (lokalna uprava, privreda, obrazovne 10 OCD- Organizacije civilnog društva 11 Najčešće su želje i potrebe bitno iznad ekonomskih mogućnosti sredine. Stoga je potrebna realnost u definiranju aktivnosti.

36 36 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA i naučne institucije, zdravstvo, pravosuđe, sindikati, nevladin sektor, itd.) i doslovno svaki pojedinac tretirane sredine. U skladu sa tim, od velikog je značaja da početku praktičnog rada na samoj izradi LPOR-a prethodi upoznavanje što većeg broja potencijalnih učesnika o razlozima, fazama i ciljevima njegove izrade. Važnost ove aktivnosti je u tome da se i prije samog formalnog početka rada na LEAP- u stvori tzv. kritična masa učesnika koji su spremni da se aktivno angažuju na njegovoj izradi. Ovo je značajno između ostalog i zbog toga što suviše brz početak rada na izradi LPOR-a, a zatim njegovo kasnije zaustavljanje usljed neodgovarajućeg odziva, nezainteresovanosti ili netolerantnosti učesnika, može stvoriti negativnu klimu koja će za duže vrijeme onemogućiti pokretanje bilo koje druge aktivnosti unutar lokalne zajednice. Sam proces izrade LPOR-a može se podijeliti na dvije oblasti, i to: osnovni proces izrade LPOR-a, i ostale aktivnosti. Osnovni proces izrade LPOR-a može biti podijeljen u više faza, koje se međusobno nadovezuju jedna na drugu. Ove faze su: pripremne aktivnosti, identifikacija učesnika, formiranje organizacione strukture, procjena stanja, izrada vizije razvoja zajednice, određivanje prioritetnih oblasti u okviru LPOR-a, izrada akcionog plana za prioritetne oblasti. Ostale aktivnosti u okviru izrade LPOR-a u lokalnoj zajednici obuhvataju aktivnosti u cilju podrške LPOR-u, kao što su: informativne i obrazovne aktivnosti u predškolskim i školskim ustanovama, podizanje nivoa svijesti javnosti, organizovanje tematskih skupova, izložbi i predavanja, kontakti sa javnošću i lokalnim sredstvima informisanja. Izrada svakog, pa i ovakvog programa moguća je na dva načina: A. ODOZDO prema GORE («Bottom up») Obično ga inicira i vodi OCD ili rjeđe neka druga organizacija tj. društvena snaga, kao npr. naučna zajednica, učitelji, profesori i dr. B. ODOZGO prema DOLE («Top down») Inicira ga izvršno ili zakonodavno tijelo. Izvodi ga ili sama «uprava» ili je izrada povjerena nekom drugom, nerijetko OCD-u, nekom institutu, zavodu i dr. Idealan slučaj je OBOSTRANI PROCES kada odgovarajuće tijelo donese odluku o izradi lokalnog plana u oblasti održivog razvoja, a na izradu pozove sve partnere, odnosno upravno formalizira inicijativu OCD-a ili nekog drugog partnera iz civilnog društva.

37 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 37 Za izradu bilo kakvog projekta bitna je politička volja tretirane sredine, jer LPOR mora imati podršku političke zajednice odnosno uprave, koja de facto jedina može provoditi složenije zahvate i osigurati de jure uslove za njihovo provođenje. Ako to nije slučaj, većina željenog/planiranog ostaje na nivou neostvarenog Pripremne aktivnosti Faza pripremnih aktivnosti na izradi LPOR-a obuhvata aktivnosti koje se provode u cilju stvaranja neophodnih preduslova za uspješan početak projekta. Pripremne aktivnosti obuhvataju: a) Obezbjeđenje podrške lokalnim vlastima U procesu izrade, usvajanja i implementacije LPOR-a, lokalne vlasti imaju presudnu ulogu. Iz ovih razloga uključivanje loklanih vlasti u izradu LPOR-a od samog početka predstavlja jedan od kritičnih faktora za kasniji uspjeh cijelog projekta. b) Formalizovanje procesa izrade LPOR-a Najvažniji cilj izrade LPOR dokumenta je njegova kasnija implementacija putem provođenja zacrtanih prioritetnih akcija u lokalnoj zajednici. Da bi ovaj proces praktično mogao da se ostvari, u okviru pripremnih aktivnosti potrebno je donijeti i formalnu odluku o izradi LPOR- a. Ovakvu odluku, po pravilu, donosi najviši organ izvršne vlasti, lokalne uprave ili samouprave na teritoriji lokalne zajednice (tj. skupština opštine ili načelnik opštine). Postojanje formalne odluke o izradi LPOR-a neophodno je kako bi se započele naredne aktivnosti. Veoma često organ izvršne vlasti zajedno sa odlukom o pristupanju izradi LEAP-a donosi i rješenje o imenovanju radnih tijela za izradu LPOR-a. c) Identifikaciju i obezbjeđenje osnovnih materijalnih i fizičkih uslova za rad Izrada LPOR-a, kao i svaka druga aktivnost, zahtijeva određena sredstva. Početna sredstva treba da omoguće odgovarajući kancelarijski prostor, mjesto za sastanke radnih grupa, kompjuter, štampače, telefon/faks, kancelarijski i potrošni materijal, aparat za fotokopiranje i slično. U tekuća sredstva spadaju ona koja obezbjeđuju održavanje kancelarije, poštarinu, nadoknadu za prevoz i transport, troškove lokalnog LPOR koordinatora i eksperata, može da traje i do 18 mjeseci, ukupan iznos ovih sredstava nije zanemarljiv, pa je prije početka praktičnog rada potrebno veoma detaljno planirati i obezbijediti adekvatan budžet. d) Utvrđivanje nacrta i prijedloga projekta koji će poslužiti kao početna tačka u radu. Veoma je teško oformiti radnu grupu za izradu LPOR-a ukoliko ne postoji ni minimum zajedničkih odgovora na pitanja kao što su: kolika je geografska oblast koju

38 38 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA projekat treba da pokrije, postoje li jasni prioriteti i projekti održivog razvoja koji imaju najširu podršku javnosti i lokalne vlasti, postoje li barem neki definisani prioriteti rada ili naročito ugrožene oblasti/područja, itd. Na osnovu ovih podataka potrebno je sastaviti pisanu informaciju koja će od samog početka biti prezentovana i dostupna svim potencijalnim učesnicima u izradi LPOR-a, kako bi oni mogli da pronađu sebe i svoj interes za aktivno učešće u njegovoj izradi i kasnijoj implementaciji. e) Obezbjeđenje koordinatora LPOR-a ispred lokalne uprave (opštinski koordinator). Naprijed je već pomenuto zašto je praktično nemoguće raditi na izradi LPOR-a bez podrške lokalnih vlasti. Međutim, u cilju kvalitetnog rada neophodno je ostvariti njihovu ne samo deklarativnu, već i praktičnu podršku, što se najefikasnije može postići imenovanjem koordinatora za izradu LPOR-a ispred lokalne uprave. Glavni zadatak ove osobe trebalo bi da bude obezbjeđivanje adekvatne koordinacije između organizacije LPOR-a i različitih opštinskih i drugih javnih službi. Međutim, važno je napomenuti i to da opštinski koordinator može da ima i cijeli niz drugih zaduženja i odgovornosti u skladu sa konkretnim uslovima koji preovladavaju u svakoj lokalnoj zajednici pojedinačno. U slučaju nepostojanja odogovarajućeg koordinatora ispred lokalne uprave, vjerovatno je da će se projekat suočiti sa nedostupnošću (ili velikim kašnjenjima u obezbjeđivanju) informacija i podataka neophodnih za procjenu stanja i planiranje budućih aktivnosti. U najboljem slučaju to će značajno usporiti, odnosno produžiti rad na izradi LPOR dokumenta, dok u najgorem slučaju može dovesti do prekida rada na projektu ili do toga da LPOR ostane samo mrtvo slovo na papiru Identifikacija učesnika Identifikacija potencijalnih učesnika u izradi LPOR-a predstavlja prvu praktičnu aktivnost na terenu i značajna je jer od njenog kvaliteta direktno zavisi kvalitet LPOR dokumenta, pa samim tim i kvalitet cjelokupnog projekta. Aktivno uključivanje relevantnih predstavnika zajednice u izradu LPOR-a od ključne je važnosti, jer omogućava ravnopravnu startnu poziciju, koja je jedan od preduslova za izgradnju konsenzusa oko najvažnijih pitanja održivog razvoja. LPOR nije vlasništvo pojedinaca već SVIH! Važnost potrebe i značaja LPOR-a moraju prepoznati svi u lokalnoj sredini, inače se ne može očekivati uspjeh. Identifikacija potencijalnih partnera u izradi LPOR-a predstavlja temelje za rad na pripremi i njegovoj izradi. U proces izrade i implementacije LPOR-a treba uključiti prvenstveno sve one: na koje utiču problemi iz oblasti održivog razvoja; na koje treba uticati akcijama za smanjenje problema iz odabrane oblasti održivog razvoja; koji mogu pomoći ili odmoći prilikom rada na razvoju i implementaciji LPOR-a.

39 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 39 U okviru svake lokalne zajednice, po pravilu, potrebno je obezbijediti učešće sljedećih 5 sektora: Lokalna uprava; Značajna, ako ne i vodeća uloga pripada upravi, koja mora osigurati uslove za iskorištavanje ukupnog potencijala svih drugih sektorskih politika. Lokalna uprava mora omogućiti pristup informacijama, osigurati učešće svih partnera u izradi LPOR-a, kao i osgurati informisanje javnosti. Proces izrade LPOR-a treba iskoristiti i za osposobljavanje kadrova iz uprave. Javna i privatna preduzeća koja imaju veliki uticaj na održivi razvoj, a koje se nalaze na teritoriji lokalne zajednice. Privrednici moraju postati aktivni učesnici u provođenju politike održivog razvoja i preuzeti svoj dio odgovornosti na lokalnom nivou. Posebno je važno da privrednici postanu svjesni potrebe održivog razvoja i ispunjavanja održivih razvojnih standarda, jer se ugrožavanjem prirodnih resursa može ugroziti izvor privređivanja, a nepoštivanje održivih razvojnih standarda može dovesti do onemogućavanja nastupa na svjetskim tržištima. Organizacije i inspekcije u oblasti urbanizma, poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede, prirodnih resursa, zdravlja, zaštite prirodnih i kulturnih dobara, upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima i slično. Stanovništvo, obrazovne institucije, nevladin sektor, vjerske i druge organizacije, aktivne na polju izabrane oblasti održivog razvoja. Lokalna sredstva informisanja. Reprezentativnost, stručnost, tolerantnost i nepristrasnost predstavljaju glavne kriterijume kojima će se rukovoditi učesnici u izradi LPOR-a kako bi uspješno radili na rješavanju ekoloških problema lokalne zajednice Formiranje organizacione strukture U skladu sa veličinom lokalne zajednice, brojem učesnika u izradi LPOR-a, prirodom i obimom problema koji će se razmatrati, kadrovskim resursima, ciljevima i planiranim načinima realizacije pojedinih faza u okviru izrade LPOR-a, potrebno je definisati njegovu organizacionu strukturu. Ona podrazumijeva formiranje radnih tijela i imenovanje LPOR koodrinatora, pri čemu je bitno izvršiti raspodjelu zaduženja i odgovornosti. Lokalni LPOR koordinator bi trebalo da bude osoba prihvatljiva za sve dijelove zajednice i sve učesnike u izradi LPOR-a. Imenovanje ove osobe imaće presudan uticaj na cijeli tok izrade LPOR-a, pa je prije odluke o imenovanju lokalnog LPOR koordinatora potrebno detaljno razmotriti da li odabrana osoba može na odgovarajući način zadovoljiti kriterijume koji proističu iz opisa posla. Zaduženja lokalnog LPOR koordinatora obuhvataju: organizaciju, koordinaciju i vođenje svih sastanaka, prikupljanje i sistematizovanje podataka, izvještaja, studija i drugih dokumenta i izvora informacija,

40 40 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA rukovođenje procesom izrade LPOR-a u odnosu na poštovanje dogovorenih rokova i obaveza preuzetih od strane različitih učesnika u izradi LPOR-a, pomoć pri izradi nacrta opisa problema, rukovođenje procesom procjene stanja, izrade vizije zajednice i drugih radnih dokumenata, logistička, tehnička i druga podrška radnim tijelima, definisanje i nadzor nad provođenjem svih aktivnosti u cilju podrške LEAPu (tzv. ostale aktivnosti), predstavljanje nacrta LPOR-a u javnosti. Neke od najvažnijih sposobnosti koje lokalni LPOR kooridnator treba da posjeduje su: iskustvo na radu u okviru multidisciplinarnih timova iz oblasti održivog razvoja, dobro poznavanje lokalne zajednice i učesnika, sposobnost vođenja timova, dobra komunikacija sa ljudima i sposobnost rješavanja konflikata mirnim putem. Ne manje značajne osobine koje se tiču same ličnosti lokalnog LPOR kooridnatora su dobra pismenost i poznavanje kulture i jezika manjinskih zajednica (ukoliko postoje), komunikativnost, politička i stručna nepristrasnost, realnost u nastupu i mogućnost uspostavljanja dobre saradnje sa različitim institucijama u okviru lokalne uprave. Koordinaciono tijelo (KT); U okviru dijela koji govori o pripremnim aktivnostima već je bilo riječi o značaju formalizovanja procesa izrade LPOR-a i uticaju lokalne uprave na njegovu izradu. Ovo se najčešće ostvaruje putem formiranja posebnog tijela koje treba da ima neku vrstu pokroviteljstva nad procesom izrade LPOR dokumenta, kako bi on kasnije bio usvojen i proveden u okviru organizacija lokalne uprave. Koordinaciono tijelo po pravilu imenuje načelnik opštine ili opštinsko vijeće/skupština opštine. Koordinaciono tijelo treba da ima 5-12 članova koji predstavljaju sve sektore lokalne zajednice. Najvažniji zadaci Kordinacionog tijela su da: zastupa stavove opštine u toku izrade LPOR-a, pomaže u formiranju radne grupe/grupa, formalno da mandat radnoj grupi za rad na izradi LPOR-a, i pomaže pri koordinaciji između opštinskih i drugih javnih službi. Predstavnici u KT se (sa izuzetkom predstavnika građana) ne identifikuju samo imenom i prezimenom, već i po funkciji koju vrše u lokalnoj zajednici, tako da u slučaju zamjene ličnosti na pojedinoj funkciji automatski prestaje i njeno članstvo u KTu, tj. novi član KT-a postaje osoba imenovana na tu funkciju. Ovakva procedura je neophodna kako bi se obezbijedilo da KT zaista i ostvaruje svoje zadatke u skladu sa opštinskom politikom i strategijom razvoja. Osoba imenovana za koordinatora LPORa ispred lokalne uprave je automatski (po funkciji) i član Koordinacionog tijela. Koordinaciono tijelo se sastaje periodično prema utvrđenoj dinamici izrade plana da bi prodiskutovalo i usvojilo izvještaj o radu u prethodnom periodu, dalo smijernice i odobrilo prijedlog aktivnosti za naredni period. Izvještaj o radu za sastanke KT-a sastavlja i podnosi opštinski koordinator.

41 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 41 Radna/e grupa/e (RG); Koordinaciono tijelo i opštinski koordinator uspostavljaju radnu/e grupu/e. Veoma je važno da postupak odabira članova RG bude jasan, otvoren i pošten jer od legitimnosti stvaranja RG-a može da zavisi i kasnija legitimnost LPORa kao javnog, principijelnog i objektivnog dokumenta. Prilikom inicijalnih razgovora od najvećeg je značaja da se potencijalnim članovima RG-a jasno predstavi projekat i značaj njihovog učešća u radu na izradi LPOR-a. Nakon inicijalnih sastanaka i dobijanja podrške potencijalnih članova za članstvo u radnim grupama, pristupa se njihovom formiranju. Sastav članova RG-a će biti specifičan za svaku lokalnu zajednicu pojedinačno, mada je u svakom slučaju potrebno voditi računa o osnovnim pravilima, koja obuhvataju: sastav članstva u radnim grupama treba da bude takav da adekvatno reprezentuje sve sektore lokalne zajednice. uspostavljanje balansa između stručnjaka za pojedina pitanja/oblasti i ostalih predstavnika lokalne zajednice u RG-ima. U slučaju da veliki broj članova radnih grupa čine stručnjaci iz pojedinih oblasti, može se dogoditi da njen rad bude pretvoren u tehnički forum u kome predstavnici ostalih sektora, javnosti i građana neće aktivno učestvovati. Iako je podrška stručnjaka u pojedinim fazama izrade LPOR dokumenta kritična sa stanovištva njihovog kvaliteta, sastanci RGa moraju ostati otvoreni kao široki i sveobuhvatni forum za raspravu i odlučivanje o pravcima rješavanja problema i unapređenju održivog razvoja u lokalnoj zajednici. Stručne diskusije o tehničkim zahtjevima za ostvarenje pojedinih rješenja daleko je bolje organizovati u okviru rada tehničkih timova (TT) gdje manji broj stručnajka može bolje da radi na usaglašavanju svojih stavova i pripremi prijedloga koji će kasnije biti dostavljeni RG. pri formiranju radnih grupa neophodno je izbjeći svaku političku pristrasnost, kako bi ona imala odgovarajući legitimitet u lokalnoj zajednici i javnosti. definisanje optimalnog broja članova radnih grupa. Zadaci radne grupe: priprema viziju razvoja zajednice, vrši procjenu stanja, daje zadatke tehničkim timovima i raspravlja o prispjelim izvještajima, učestvuje u aktivnostima u vezi sa informisanjem javnosti, priprema listu problema i prioriteta, razmatra i usvaja planove aktivnosti predložene od strane TT, učestvuje u pripremi i prezentaciji LPOR dokumenta, dostavlja izvještaje LPOR koordinatoru. Iskustva iz evropskih zemalja su pokazala da je za postizanje dobrog rezultata neophodno da u procesu izrade barem 2/3 članova radnih grupa aktivno učestvuju od početka do kraja procesa izrade LPOR-a.

42 42 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 4.6. Vizija razvoja zajednice Vizija razvoja zajednice predstavlja smjernicu za dalji razvoj LPOR-a i daje okvire za rješavanje postojećih problema. Ona predstavlja zajednički koncept slike zajednice u kakvoj bi građani željeli da žive, odnosno kako će lokalna zajednica izgledati za 10, 15 ili 20 godina. I pored ovako široko definisanog cilja, izrada vizije zajednice nije jednostavan zadatak pošto je pri njenoj izradi neophodno voditi računa da ona obuhvati sve postojeće i planirane razvojne aktivnosti različitih učesnika. Vizija zajednice treba da predstavlja ne samo željenu, već i realnu sliku mogućeg i ostvarivog u narednom periodu. Jedan od načina izrade vizije zajednice jeste da radne grupe pripreme njen nacrt, predstavi ga stanovnicima lokalne zajednice i da se ona nakon dobijanja njihovih komentara formalno usvoji. Druga mogućnost je da se provede anketa, gdje će stanovnici lokalne zajednice iznijeti svoja mišljenja i komentare. Komentari će se dostaviti radnim grupama na usvajanje Procjena stanja Procjena stanja održivog razvoja u lokalnoj zajednici daje sliku trenutnog stanja održivog razvoja lokalne zajednice. To je aktivnost u okviru koje njeni učesnici formiraju sliku o tome gdje su najveći problemi i opasnosti za zajednicu, koji su ograničavajući faktori u njihovom rješavanju i koje probleme bi trebalo hitno rješavati. Ona sadrži analizu ključnih pitanja održivog razvoja, podatke o uticaju koji na održivi razvoj imaju određene ustanove i institucije, kao i aktivnosti koje te ili druge organizacije poduzimaju na saniranju i unapređenju postojećeg stanja. Procjena stanja održivog razvoja može biti urađena kao: učesnička procjena stanja, stručna procjena stanja, ili kombinovana (učesnička i stručna) procjena stanja. Učesničku procjenu stanja vrše sami članovi radnih grupa za izradu LPOR-a, i ona može biti izvedena sa ili bez pomoći šire javnosti. Najveće prednosti učesničke procjene stanja su to što ona može biti urađena relativno brzo i doprinosi stvaranju kohezije između članova koji čine radne grupe. Dodatna prednost je i to što je rade osobe koje najbolje poznaju lokalnu zajednicu i imaju želju da se situacija što više i što prije unaprijedi. Međutim, mane ovog načina mogu biti određena doza subjektivnosti u radu, nedostatak dovoljno specijalističkih ili praktičnih znanja za sveobuhvatno sagledavanje problema i nedostatak pristupa odgovarajućim stručnim informacijama koje su locirane u institucijama koje se nalaze izvan lokalne zajednice. Stručnu procjenu stanja vrše eksperti za pojedine oblasti, zbog čega se ona često naziva i ekspertska. Ekspertska procjena stanja zahtijeva nešto više sredstava kao i jasnu proceduru izbora nepristrasnog stručnjaka koji bi je vodio, čime se dobiva realan i sveobuhvatan prikaz. Ona zahtijeva više vremena nego učesnička procjena stanja,

43 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 43 ali obezbjeđuje detaljniju i na činjenicama baziranu procjenu sadašnje situacije. Objektivnost i stručnost spadaju svakako u dva najveća kvaliteta ovakve procjene stanja. U slučaju primjene ekspertske procjene stanja, radne grupe treba prvo da definišu obim posla i oblasti za koje će ovakva procjena biti izvršena, kako bi se obezbijedilo racionalno korištenje dostupnih finansijskih sredstava. Kombinovana procjena stanja objedinjuje učesničku i stručnu procjenu stanja. Ona se provodi tako što se prvo izvrši učesnička procjena, koja identifikuje probleme u lokalnoj zajednici, a zatim se na osnovu nje za pojedine oblasti (najčešće samo za one koje se u daljem radu identifikuju kao prioritetne) angažuju stručnjaci sa zadatkom da učesničku procjenu stanja kvantifikuju i dopune, ili argumentovano ospore. Ovakav način izrade procjene stanja se do sada pokazao kao najbolji, jer kombinuje sve najbolje osobine učesničke i stručne procjene stanja, mada realizacija kombinovane procjene stanja zahtijeva najviše vremenskih, kadrovskih i materijalnih resursa. Na svakoj lokalnoj zajednici je da, u skladu sa svojim mogućnostima, odabere onaj način procjene stanja koji smatra za najpogodniji u postojećim uslovima! Način same izrade procjene stanja je različit i zavisi od kadrovskih, materijalnih, vremenskih i drugih ograničenja lokalne zajednice. Najprihvatljiviji i najrašireniji načini su: ANKETA Ovaj način obuhvata sastavljanje ankete i javno anketiranje građana o stavovima i problemima u odabranoj oblasti održivog razvoja. Pri pravljenju ankete potrebno je voditi računa o njenom obimu (tj. o broju pitanja koje treba postaviti, ali i o ograničenom vremenu koje građani žele da posvete odgovarajući na jednu anketu), načinu prezentacije (tj. o korištenju otvorenog ili zatvorenog tipa pitanja. Otvoreni tip daje više mogućnosti za odgovor, ali je kasnija interpretacija znatno teža, dok zatvoreni tip ograničava broj odgovora na manji broj ponuđenih alternativa, ali je obrada odgovora i njihova interpretacija lakša), broju učesnika u anketi (tj. formiranju tzv. reprezentativnog uzorka, kako bi odgovori anketiranih što realnije prikazali stavove zajedničke za cjelokupnu zajednicu), kao i o kasnijem načinu analize i predstavljanju rezultata ankete. U slučaju primjene ankete obavezna je i prethodna obuka anketara. MAPIRANJE PROBLEMA Ovaj metod se često primjenjuje zbog svoje jednostavnosti i preglednosti, a naročito je pogodan za manje zajednice. On obuhvata analizu problema putem grafičke prezentacije lokacije, uključujući njenu funkcionalnu strukturu, upotrebu zemljišta, zelene površine, vlasništvo, istorijsku i kulturnu baštinu, prirodnu baštinu, infrastrukturu itd. Rezultat ovakve procjene stanja predstavlja serija tematskih mapa i karata koje grafički ilustruju stanje u pojedinim oblastima. Korištenje ovog načina procjene stanja zahtijeva tehnički obučeno osoblje i prostor gdje će mape biti izložene. Svaku mapu prati i poseban dodatak koji klasifikuje, odnosno tekstualno opisuje svaku mapu.

44 44 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA Procjena stanja održivog razvoja predstavlja osnovu za izradu vizije razvoja lokalne zajednice, liste razvojnih problema koja uključuje uzroke i posljedice problema, te specifične ciljeve za svaki od definisanih problema, kao i određivanje prioriteta. Koji god način da se primjenjuje za izradu procjene stanja, nepohodno je da ona u sebi sadrži: prikaz najvažnijih problema, glavne izvore problema i uzroke koji su vezani za njihov nastanak i postojanje, opis uticaja koji izvori problema i problemi imaju na ljudsko zdravlje, održivi razvoj ili standard života, poređenje i odnose u skladu sa nacionalno definisanim kriterijumima odnosno standardima, a po mogućnosti i sa relevantnim međunarodnim standardima, analizu trendova u prošlosti i procjenu razvoja postojećih trendova u neposrednoj budućnosti, pregled aktivnosti kojima se mogu usporiti ili zaustaviti postojeći negativni trendovi, postojeća ograničenja pri sakupljanju i obradi podataka, stepen pouzdanosti rezultata, korištene metode i izvore podataka (reference) Određivanje prioriteta Procjena stanja održivog razvoja i vizija razvoja zajednice služe kao polazna osnova za određivanje prioritetnih oblasti. Ovo se vrši u dvije faze, od koji prva obuhvata grupisanje identifikovanih razvojnih problema u više tematskih cjelina, a druga odabir onih koje je potrebno (i moguće) detaljno razmotriti i odrediti akcije za njihovo rješavanje. S obzirom na to da za odabir prioriteta ne postoje apsolutni kriteriji, kao jedan od načina za određivanje prioriteta može poslužiti komparativna analiza rizika ili neka druga metoda Izrada akcionog plana za prioritetne oblasti Izrada akcionog plana za prioritetne oblasti predstavlja ključnu fazu izrade LPORa, jer definiše aktivnosti koje je potrebno realizovati kako bi se trenutna situacija u pojedinim oblastima unaprijedila i po mogućnosti dovela do standarda prikazanih u viziji razvoja zajednice. Polaznu tačku za izradu akcionih planova predstavlja izvještaj o stanju u odgovarajućoj oblasti. Postojanje ekspertske procjene stanja (ili dobro dokumentovane učesničke procjene) ovdje dolazi do punog izražaja, pošto od njenog kvaliteta direktno zavisi i obim, detaljnost i kvalitet akcionih planova. Podrazumijeva se da u slučaju kratke, nedovoljne ili nepouzdane analize postojećeg stanja nije moguće definisati valjan akcioni plan, i obrnuto.

45 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 45 Izradu akcionog plana najbolje je prepustiti stručnjacima za pojedine oblasti, uz aktivno učešće članova radnih grupa. U tom cilju se najčešće formiraju tzv. tehnički timovi (TT), za pojedinačne oblasti, a koji obuhvataju 3 do 5 članova radne grupe. Tehnički timovi predlažu akcioni plan u skladu sa željama, ali i objektivnim mogućnostima lokalne zajednice. Ovako formirani TT mogu biti isti oni koji su bili zaduženi za izradu ekspertske procjene stanja održivog razvoja, mada to nije obavezan uslov. Od posebnog značaja je da se pripremi profesionalno objektivan, tehnički adekvatan, praktično ostvarljiv i finansijski realan plan rada koji obuhvata različite aktivnosti u okviru jedne oblasti. Tim koji priprema akcioni plan bi trebalo da zadovolji sljedeće kriterije: odgovarajuće stručno obrazovanje, dobro poznavanje lokalne situacije, nepostojanje konflikta interesa u toku rada tima, znanje domaćih i relevantnih međunarodnih standarda, poznavanje procedura faznog planiranja i izrade sektornih akcionih planova, praktično znanje o primjeni i evaluaciji različitih tehničko-tehnoloških mjera u okviru date problematike. Glavni zadaci tehničkih timova su da: na osnovu postojeće procjene sadašnjeg stanja u određenoj oblasti predloži spisak mjera koje je potrebno provesti kako bi se sadašnja situacija unaprijedila i, po mogućnosti, dovela do stanja definisanog u viziji zajednice, pripremi prijedlog mjera koje je moguće provesti da bi se dalja degradacija stanja u određenoj oblasti zaustavila, definiše druge aktivnosti, koje ne proističu direktno iz vizije zajednice odnosno analize postojećeg stanja, a koje je moguće provesti u određenoj oblasti kako bi se stanje unaprijedilo, prezentuje detaljno razrađeni prijedlog akcija učesnicima u izradi LPOR-a i javnosti), odgovori na njihove primjedbe i komentare i sačini finalnu verziju akcionog plana za usvajanje. Jasno je da se svi problemi ne mogu riješiti odjednom. Za to ne postoje najčešće ni finansijske ni kadrovske mogućnosti. Zbog toga treba odrediti kriterije koji moraju biti što objektivniji. Kod postavljanja akcija treba uzeti u obzir slijedeće kriterije: Tehnička izvodljivost Da li je akcija moguća, da li koristi postojeće domaće tehnologije? Da li postoje primjeri rješavanja u drugim sredinama?

46 46 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA Efikasnost Koliko značajna je akcija u smanjenju rizika po ljudsko zdravlje, ekološke sisteme i ukupni kvalitet života? Da li sve možemo napraviti sami i da li će stvarno imati smisla? Troškovi Možemo li to sebi priuštiti? Ko će to platiti? Da li znate koja finansijska sredstva su na raspolaganju za finansiranje održivih razvojnih projekata ali i razvojno-privrednih? Politička izvodljivost Da li će akciju prihvatiti javnost i političari? Da li će je prihvatiti/podržati međunarodna zajednica? Pravna izvodljivost Da li je akcija pravno dozvoljena? Što je sve potrebno za zahvat: građevinska dozvola, okolinska dozvola, studija uticaja na održivi razvoj,? Vrijeme implementacije Koliko dugo će trajati implementacija? Da li se u vašoj sredini već izvode neki projekti? Da li se na nivou države provode slični projekti? Da li postoji mogućnost sinergizma? Akcioni plan za svaku oblast može da sadrži od 5 pa do 50 konkretnih aktivnosti. Definisanje većeg broja aktivnosti po jednoj oblasti nije poželjno (a ni praktično) zbog problema u kasnijem određivanju prioritetnih akcija, pa ga zbog toga svakako treba izbjeći. Za svaku od aktivnosti (akcija) u okviru detaljne razrade potrebno je dati kratak opis, očekivane rezultate, nadležne institucije ili organizacije koje će provesti aktivnost, okvirni vremenski rok za izvršenje, procjenu budžeta i moguće izvore finansiranja. Naravno, u nekim slučajevima nije moguće procijeniti vremenski rok ili okvirni budžet, a što bi treblo biti naknadno urađeno u fazi implementacije LPOR-a Određivanje prioriteta u realizaciji akcionog plana Određivanje prioriteta u realizaciji akcionog plana predstavlja finalnu aktivnost u izradi LPOR dokumenata. Svrha ove aktivnosti je u tome da omogući opštini da svoje ograničene materijalne resurse usmjeri prvo na najkritičnija pitanja, odnosno na one oblasti gdje će rezultati imati najveći uticaj na održivi razvoj i cjelokupno stanovništvo.

47 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 47 Za određivanje prioriteta u realizaciji moguće je koristiti različite metodologije rangiranja u skladu sa značajem koje pojedine aktivnosti/ akcije imaju za lokalnu zajednicu. Najčešći, ali ne i jedini, kriteriji koji se primenjuju su: uticaj na ukupan procenat površine lokalne zajednice, uticaj na ukupan procenat stanovništva lokalne zajednice, postojanje zakonske obaveze lokalne vlasti za provođenje akcije, cijena koštanja, spremnost lokalne zajednice da učestvuje u troškovima, spremnost privatnog sektora za investiranje u postojeću aktivnost ili oblast, prednost koju akciji daje najšira javnost. Vrijednost i važnost za svaki od njih treba da dogovore članovi radne grupe za izradu LPOR-a i da ih formalno usvoje na jednom od svojih sastanaka. Određivanje prioriteta se može vršiti popunjavanjem testa robusnosti, matrica uticaja, glasanjem ili kombinacijom ovih načina. Svaki od navedenih načina za određivanja prioriteta ima svoje dobre i loše strane. U praksi se pokazalo da zajednice koje nemaju dovoljno razvijene tehničke i opšte društvene standarde (ili kadrovske resurse), koje imaju mali broj stručnih pojedinaca i/ili centralizovanu upravu teže donošenju odluka glasanjem. Finalna lista prioritetnih akcija čini sastavni dio LPOR dokumenta Ostale aktivnosti u okviru izrade LPOR-a Osnovno pravilo izrade LPOR-a je to da se on zasniva na aktivnom učešću javnosti tokom cijelog procesa. To, sa jedne strane, obuhvata traganje za idejama, razmišljanjima i potrebama građana, čime se obezbjeđuje da prioriteti i akcije definisane u okviru LPOR-a odražavaju želje lokalne zajednice kao cjeline. S druge strane, aktivno učešće lokalne zajednice nije moguće bez ukupnog podizanja svijesti o obimu, značaju i ciljevima rada, značaju održivog razvoja i mogućim aktivnostima vezanim za to. Razloga za rad na podizanju svijesti u okviru opštine ima mnogo, a najočigledniji su sljedeći: dobro obaviješteni građani će daleko prije podržati pojedine programe održivog razvoja u okviru svoje zajednice, dobro informisani građani će realnije i manje emotivno sagledavati situaciju u pojedinim oblastima i svoje napore usmjeriti ka postizanju konsenzusa o neophodnim aktivnostima, dobro informisani građani će imati aktivniju ulogu u prikupljanju i obradi informacija od značaja za pojedine oblasti i ekološke probleme, rješenja mnogih problema podrazumjevaće, između ostalog, i promjene u ponašanju ili svakodnevnim postupcima članova lokalne zajednice, i građani će se daleko lakše i djelotvornije samoorganizovati u zaštiti svojih prava i interesa, uključujući nadgledanje poštovanja zakona i, u slučaju potrebe, organizovanje javnog pritiska na lokalnu ili centralnu vlast, članovi zajednice mogu biti sjajan izvor informacija i kreativne energije.

48 48 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA Kao doprinos ostvarenju navedenih ciljeva u okviru svake opštine je, pored samog procesa izrade LPOR-a, moguće pokrenuti i dodatne aktivnosti koje obuhvataju: edukaciju i obrazovne aktivnosti u predškolskim i školskim ustanovama. Cilj ove aktivnosti je da se najmlađoj populaciji približi problematika održivog razvoja i zaštite životne sredine i potreba za njeno očuvanje. U okviru ove aktivnosti moguće je organizovati različite radionice (primjerene uzrastu djece), kratke izlete sa upoznavanjem obližnjih ekosistema i slično. Kod nas postoji više priručnika za nastavnike osnovnih i srednjih škola koji mogu biti dobra polazna osnova za osmišljavanje ovih aktivnosti. podizanje nivoa svijesti javnosti. Cilj ove aktivnosti je da se poveća nivo informisanja javnosti o LPOR-u i potrebi njegovog stvaranja u lokalnoj zajednici. U tom cilju moguće je koristiti: gostovanje u okviru radio i TV stanica, pripremu i postavljanje web prezentacija, prezentacije projekta u lokalnim novinama, štampanje i distribuciju letaka i biltena, komercijalno oglašavanje, itd. organizovanje skupova tradicionalnih vještina i zanata, ekoloških skupova, izložbi i predavanja. Ove aktivnosti predstavljaju vjerovatno najinteresantniji i najizazovniji način komunikacije sa javnošću jer privlače veliki broj ljudi, a naročito su pogodne kao vid komunikacije u manjim lokalnim zajednicama. Osim širokog polja rada i različitosti tema koje mogu biti obuhvaćene na ovakvim skupovima, dodatna prednost ovog načina leži u mogućnosti direktne i dvosmjerne komunikacije sa velikim brojem ljudi istovremeno. kontakte sa predstavnicima lokalnih sredstava informisanja. Ova aktivnost je izuzetno značajna zbog stvaranja i održavanja kontinuiteta u informisanju javnosti, kao i zbog velikog uticaja koje lokalni mediji imaju na stvaranje određene slike u javnosti. Pri ovome treba voditi računa da se na vrijeme pripreme zvanične informacije za javnost, da se ostvari dobar kontakt sa novinarima zaduženim za praćenje održivog razvoja i da uvijek budu dostupne i tzv. pozitivne informacije o projektu. Dosadašnja praksa u izradi LPOR-a je pokazala da se najbolji rezultati u sprovođenju ove aktivnosti postižu imenovanjem jedne osobe u okviru RG koja bi bila zadužena za redovne za kontakte sa javnošću, a preporučuje se da se predstavnik/ici medija uključe u rad radne/ih grupe/a kao njihov/i član/ovi. Međutim, za uspješno predstavljanje projekta u javnosti neophodno je da se u okviru RG definiše i procedura za nastup ostalih članova u sredstvima javnog informisanja. Prije pokretanja svih naprijed navedenih aktivnosti potrebno je voditi računa da se one unaprijed dobro osmisle i da se prije započinjanja realizacije jasno definiše ko predstavlja ciljnu grupu kojoj se obraćamo i kakva se poruka šalje. Takođe, valja voditi računa i o tome da, i pored toga što je mnogo jednostavnije u javnim nastupima ukazivati na postojeće probleme i lošu praksu, nikada ne treba zanemariti informacije koje idu u prilog afirmaciji LPOR-a kao procesa i one koje pokazuju pozitivne strane života i aktivnosti koje se već provode u lokalnoj zajednici.

49 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 49 Ključ za uspješnost LPOR-a jeste uključivanje javnosti u donošenje odluka o održivom razvoju, i to od početnih faza do izrade LPOR-a i njegove realizacije. Uključivanje javnosti u izradu i provođenje LPOR-a znači: informisanje javnosti o svim aktivnostima, počevši od spremnosti da se donese odluka o izradi LPOR-a, o donesenoj odluci, o pripremi programa, itd; traženje javnog mišljenja, prijedloga i informacija potrebnih za izradu, uključujući i spremnost javnosti da preuzme dio obaveza u procesu izrade i implementacije LPOR-a Proces usvajanja i implementacije LPOR-a U prethodnim poglavljima Priručnika predstavljen je proces izrade LPOR-a u lokalnoj zajednici. Međutim, izrada LPOR-a nije cilj sam za sebe i predstavlja samo manji dio posla u stvaranju boljeg i zdravijeg okruženja u lokalnoj zajednici. Onaj veći dio, koji tek predstoji, čini njegova implementacija. Na ostvarenju tog zadatka će se u praksi vidjeti koliko je lokalna zajednica kao cjelina spremna da pomogne sama sebi, koliko je jedinstvena u rješavanju problema koji su stvarani decenijama, ali i koliko su predstavnici organa lokalne uprave sposobni da za njegovu implementaciju obezbijede podršku privatnih investitora, šire zajednice, države i međunarodnih institucija. Proces implementacije LPOR-a je dugotrajan i obuhvata: pripremu LPOR-a za javnu prezentaciju, usvajanje i institucionalizaciju LPOR-a, uključivanje LPOR-a u zvanične postupke planiranja, pripremu plana izvršenja projekata, utvrđivanje sistema izvještavanja i verifikacije, sakupljanje podataka o uslovima i rezultatima projekata, procjenu rezultata projekata, korištenje rezultata procjene, obavještavanje lokalne zajednice o rezultatima implementacije. Iako se provođenjem navedenih aktivnosti proces implementacije jednog Lokalnog plana održivog razvoja završava, time se automatski ulazi u novi ciklus - pošto na osnovu rezultata provođenja zacrtanih aktivnosti, akcija i mjera počinje proces revidiranja starog LPOR-a, njegove modifikacije, dopune, planiranja provođenja novih mjera i, na kraju, usvajanja novog LPOR-a. Prikazanom metodom rada ostvaruju se svi glavni razlozi za izradu LPOR-a koji su identifikovani u prvom poglavlju ovog dokumenta i stvaraju uslovi da lokalna zajednica kontinuirano radi na unapređenju stanja održivog razvoja i poboljšanju uslova života koji su od interesa za sve njene stanovnike.

50 50 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA Unapređivanje Potrebno je periodično analizirati učinjeno, te osigurati redovno nadopunjavanje/ korigovanje ciljeva U analizi moraju učestvovati svi partneri pod jednakim uslovima, jednako vrednovani i uvažavani. Kako bi navedeno bilo ostvarljivo, potrebno je osigurati sljedeće: osigurati pravo na informacije svim partnerima/akterima, osigurati pravo na davanje prijedloga i pravo na učešće u odlučivanju, redovnu komunikaciju/saradnju između svih partnera i između regionalnog, lokalnog i sektorskog nivoa, te nevladinog sektora putem mreže (networking) koja se prema potrebi može urediti podzakonskim (internim) aktom. U redovnim vremenskim intervalima potrebno je obavještavati Skupštinu opštine i nadležno ministarstvo, kao i sve partnere u procesu. Podnošenje prvog službenog izvještaja nakon početka izrade predlaže se nakon 6 mjeseci, a kasnije izvještavanje na godišnjoj dinamici. Nadzor/Kontrola Stalno praćenje i analiziranje uticaja odabranih mjera i aktivnosti na kvalitet okoline i ukupni društveni razvoj 12 važan je dio procesa. Nadzor se mora bazirati na: praćenju kvaliteta održivog razvoja (monitoringu) na osnovama indikatora kao sastavnog dijela jedinstvenog informacijskog sistema, praćenju primjene/realizacije aktivnosti; stoga svakoj aktivnosti treba pridružiti indikator 13 odnosno mjeru preko koje će se pratiti uspjeh, organizacijskom, kadrovskom i tehničkom jačanju institucija i inspekcija, jačanju svijesti svih partnera o zajedničkoj brizi o održivom razvoju, te podijeljenoj odgovornosti. 12 Takođe preko seta indikatora, karakterističnih za datu sredinu 13 Indikatori su izvedene veličine koje pokazuju povezanost stanja sa socijalnim i ekonomskim razvojem date sredine. O stepenu razvijenosti govore npr. indikatori kao što su: količina energije koja se potroši za jedinicu ostvarenja društvenog proizvoda, broj siromišnih, broj zaposlenih, udio javnog prevoza u odnosu na individulani prevoz, dužina biciklističkih staza, itd.

51 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 51 IZRADA LOKALNIH PLANOVA ODRŽIVOG RAZVOJA Praktičan primjer izrade održivog energetskog akcionog plana-seap-a 14 U ovom dijelu priručnika, autori na praktičnom primjeru izrade Održivog energetskog akcionog plana, predstavljaju metodologiju koja je opisana u ovom priručniku a koja je prilagođena potrebama izrade energetskog akcionog plana i daju primjere pojedinih faza u izradi ovakvog jednog plana iz već urađenih i usvojenih energetskih akcionih planova na području Bosne i Hercegovine Sporazum gradonačelnika (Covenant of Mayors) Prema podacima Evropskog statističkog zavoda (EUROSTAT) urbana područja u Evropskoj uniji (EU) odgovorna su za 80% energetske potrošnje i pripadajućih emisija CO 2 s godišnjim trendom porasta od 1,9%. Upravo iz tog razloga, cilj Evropske komisije o smanjenju emisije stakleničkih gasova za više od 20% može se ostvariti samo ako se u proces uključe lokalne vlasti, lokalni investitori, građani i njihova udruženja. Evropska komisija je 29. januara pokrenula veliku inicijativu povezivanja gradonačelnika energetski osviještenih evropskih gradova u trajnu mrežu sa ciljem razmjene iskustava u provođenju mjera za poboljšanje energetske efikasnosti u urbanim sredinama. Sporazum gradonačelnika (Covenant of Mayors) je odgovor naprednih evropskih gradova na izazove globalne promjene klime, te prva i najambicioznija inicijativa Evropske komisije koja direktno cilja na lokalne vlasti i građane kroz njihovo aktivno uključivanje u borbu protiv globalnog zagrijavanja. Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnici se obavezuju na provođenje konkretnih mjera energetske efikasnosti u cilju smanjenja emisije CO 2 u svom gradu za više od 20% do godine, na koliko obavezuje Prijedlog Evropske energetske politike iz godine. Uloge lokalnih vlasti definisane Sporazumom gradonačelnika su slijedeće: Provođenje programa za štednju energije i drugih mjera energetske efikasnosti u javnim objektima u vlasništvu gradova, Smanjenje potrošnje energije za javni prevoz i rasvjetu, Planiranje razvoja gradova i korištenja zemljišta, te organizacija sistema prevoza, Informisanje i motivisanje građana, firmi i drugih lokalnih subjekata kako koristiti energiju na efikasniji način, djelovanje na razvoj svijesti o važnosti korištenja obnovljivih izvora energije, te davanje podrške politikama primjene obnovljivih izvora energije, 14 Ovaj dio priručnika je preuzet od i uz saglasnost projekta Konsultacije za energetsku efinasnost u BiH koji se implementira u nekoliko lokalnih zajednica na području BiH (

52 52 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA Promocija lokalne proizvodnje energije i korištenja obnovljivih izvora energije, podsticanje provođenja projekata obnovljivih izvora energije pružajući finansijsku podršku lokalnim inicijativama. Sporazumom su definisane i konkretne aktivnosti koje potpisnik treba provesti: Izrada inventara emisija kao temelja za izradu Održivog energetskog akcionog plana grada (u daljem tekstu Akcionog plana); Izrada i provođenje Akcionog plana, te podnošenje izviještaja o njegovoj realizaciji Evropskoj komisiji svake dvije godine; Prilagođavanje gradske strukture, te osiguravanje ljudskih potencijala za provođenje svih potrebnih aktivnosti; Redovno informisanje lokalnih medija o rezultatima Akcionog plana; Informisanje građana o mogućnostima i prednostima korištenja energije na efikasan način; U saradnji sa Evropskom komisijom i drugima zainteresovanim, organizovanje Energetskih dana ili Dana Sporazuma gradova; Prisustvovanje i doprinos godišnjoj Konferenciji gradonačelnika EU o energetski održivoj Evropi; Razmjena iskustava i znanja s drugim gradovima i opštinama. Do januara 2011 sporazum je potpisalo više od 2181 gradova iz svih dijelova Evrope, a interes za pristupanjem novih gradova je iznimno velik. Od gradova i lokalnih zajednica u BiH do sada su potpisale sporazum Banja Luka, Bihać, Bijeljina, Gračanica, Gradiška, Kakanj, Laktaši, Livno, Prijedor, Sarajevo, Travnik, Trebinje, Tuzla, Zenica i Zvornik Što je Održivi energetski akcioni plan-seap? Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnici se obvezuju na izradu Održivog energetskog akcionog plana (eng. Sustainable Energy Action Plan SEAP), koji treba biti dostavljen Evropskoj komisiji u periodu od jedne godine. Akcioni plan predstavlja ključni dokument koji na bazi prikupljenih podataka o zatečenom stanju identifikuje te daje precizne i jasne smijernice za provođenje projekata i mjera energetske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energije na nivou lokalne zajednice, a koji će rezultirati smanjenjem emisije CO 2 za više od 20% do godine. Glavni ciljevi izrade i provođenja Akcionog plana su: Smanjiti emisije CO 2 iz svih sektora provođenjem mijera energetske efikasnosti, korištenjem obnovljivih izvora energije, upravljanjem potrošnjom, edukacijom i drugim mjerama; U što većoj mjeri doprinijeti sigurnosti i diversifikaciji energetskog snabdijevanja grada; Smanjiti energetsku potrošnju u sektorima zgradarstva, transporta i javne rasvjete;

53 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 53 Omogućiti transformaciju urbanog područja u ekološki održiva područja. Akcioni plan se fokusira na postavljanje dugoročnih energetskih sistema unutar gradova te daje mjerljive ciljeve i rezultate u vezi sa smanjenjem potrošnje energije i emisije CO 2. Obaveze iz Akcionog plana odnose se na čitavo područje grada, kako javnog tako i privatnog sektora. Plan definiše aktivnosti u sektoru zgradarstva, transporta i javne rasvjete; ne uključuje sektor industrije, budući da sektor industrije nije u nadležnosti gradova, te je na njega teško uticati. Akcioni plan u svim svojim segmentima treba biti usaglašen s institucionalnim i zakonskim okvirima na EU, nacionalnom i lokalnom nivou, te pokrivati period do godine. Evropska komisija pripremila je Priručnik za izradu Održivog energetskog akcionog (SEAP-a) u cilju olakšavanja njegove pripreme. U fazi implementacije pojedinih akcionih planova, gradovi/lokalne zajednice će Evropskoj komisiji podnositi periodične izvještaje o implementaciji i napretku u ostvarivanju zadatih ciljeva za što je razvijen i poseban obrazac za izvještavanje Metodologija Proces izrade, provođenja i praćenja Održivog energetskog akcionog plana Proces izrade, provođenja i praćenja Održivog energetskog akcionog plana (u daljnjem tekstu Proces) načelno se može podijeliti u 6 glavnih koraka (slika 6): 1. Pripremne radnje za pokretanje Procesa (politička volja, koordinacija, stručni resursi, akteri i dr.); 2. Izrada Održivog energetskog akcionog plana (u daljnjem tekstu Akcioni plan); 3. Prihvatanje Akcionog plana kao službenog dokumenta lokalne zajednice; 4. Provođenje identifikovanih mjera i aktivnosti prema Planu prioritetnih mjera i aktivnosti u skladu s definisanim rasporedom i vremenskim okvirom; 5. Praćenje i kontrola provođenja identifikovanih mjera prema Planu prioritetnih mjera i aktivnosti; 6. Priprema izvještaja o realizovanim projektima iz Plana prioritetnih mjera i aktivnosti u vremenskim razdobljima od 2 godine. Unutar 6 glavnih koraka veliki je broj aktivnosti koje treba da budu provedene za uspješnu realizaciju Procesa.

54 54 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA Slika 6. Vremensko trajanje i glavni koraci Procesa izrade, provođenja i praćenja Akcionog plana Pripremna faza Pripremna faza se sastoji iz nekoliko koraka: KORAK 1. Osigurati podršku načelnika i skupštine lokalne zajednice; KORAK 2. Pristupanje Sporazumu gradonačelnika; KORAK 3. Osiguranje ljudskih potencijala i potrebnih financijskih sredstava; KORAK 4. Imenovanje koordinatora iz gradske uprave; KORAK 5. Formiranje radnog tima; KORAK 6. Formiranje fokus grupa (Identifikovanje i uključenje što većeg broja aktera u Proces); KORAK 7. Osnivanje odjela ili kancelarije ili jednog radnog mjesta za provođenje Akcionog plana (zavisno od veličine lokalne zajednice); KORAK 8. Organizovanje treninga za fokus grupe. Slika 7. Vremensko trajanje i glavni koraci Pripremne faze

55 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 55 Osnovna aktivnost pripremne faze Procesa je postizanje političke volje za njegovo pokretanje i realizaciju. Za uspješnu realizaciju Procesa od velike je važnosti osigurati podršku načelnika iskupštine lokalne zajednice. Pristupanje Sporazumu gradonačelnika pokazuje pozitivno stajalište gradske uprave prema održivom energetskom razvoju lokalne zajednice, ali je samo prvi korak u pravom smjeru. Važno je da ga slijede drugi koraci, od kojih su među glavnima osiguranje ljudskih potencijala i potrebnih financijskih sredstava. Vodeći ljudi gradske uprave treba od samog potpisivanja Sporazuma gradonačelnika da budu sastavni dio Procesa. Oni su ti koji mogu i trebaju da daju podršku svim fazama Procesa, jer je samo uz njihovu punu podršku mogu da izvrše njegovu uspješnu realizaciju. Bez njihovog aktivnog uključenja od samog početka Procesa ne može se osigurati uspješnost realizacije Akcionog plana, prvenstveno zato što samo Gradska uprava može realizovati zadatke koji slijede nakon izrade Akcionog plana, a to su: Uspješno integrisati ciljeve i mjere Akcionog plana u razvojnu strategiju lokalne zajednice; Osigurati stručni kadar za provođenje identifikovanih mjera energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije; Osigurati finansijska sredstva za provođenje mjera; Podupirati kontinuirano provođenje mjera kroz čitavo razdoblje provođenja Akcionog plana do godine; Osigurati praćenje i izvještavanje o dinamici provođenja plana do godine; Kontinuirano informisati građane o provođenju plana; Osigurati učestvovanje svih aktera i građana u čitavom procesu od izrade do praćenja provođenja Akcionog plana; Uključiti se u mrežu gradova potpisnika Sporazuma gradonačelnika u cilju kontinuirane razmjene pozitivnih iskustava i zajedničke sinergije u izgradnji energetski održivih urbanih područja Evrope. Korist od uspješno provedenog Procesa izrade, provođenja i praćenja Akcionog plana je višestruka za lokalnu zajednicu i njegove građane ali i za jačanje političke moći gradske uprave koja će uspješnom realizacijom čitavog Procesa postići sljedeće: Demonstrirati svoju opredijeljenost za energetski održiv razvoj lokalne zajednice na principima zaštite životne sredine, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora; Postaviti temelje energetski održivog razvoja lokalne zajednice; Pokrenuti nove finansijske mehanizme za pokretanje i proveđenje mjera energetske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energije; Osigurati dugoročno sigurno energetsko snabdijevanje lokalne zajednice; Povećati kvalitet života svojih građana (poboljšati kvalitet vazduha, smanjiti prometna zagušenja i sl.). Proces treba započeti imenovanjem koordinatora iz Gradske uprave ovlaštenog za donošenje svih važnih odluka tokom izrade, implementacije i praćenja Plana. Evrop-

56 56 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA ska komisija predlaže da svi veći gradovi osnuju Odjel za provođenje Akcionog plana. Ukoliko je lokalna zajednica srednje ili čak male veličine, dovoljno je osnovati kancelariju u kojoj će biti zaposlena osoba isključivo namijenjena za aktivnosti cijelog Procesa Akcionog plana. Koordinator treba da koordiniše radni tim koji se formira tako da obuhvati sve sektore od primarnog značaja za opštinu. Prema tome, radni tim se formira imenovanjem odgovornih osoba za sve sektore obuhvaćene Akcionim planom, a to su: 1. Infrastruktura, 2. Transport, 3. Zgradarstvo I prostorno planiranje, 4. Obnovljivi izvori energije, 5. Električna energiju (proizvodnja, distribucija, potrošnja), 6. Šumarstvo i poljoprivreda, 7. Finansije, 8. Javnu kampanja. Pored navedenih, imenuje se jos kontakt osoba za Covenant of Mayors. Koordinator i kontakt osoba mogu biti već imenovane osobe po sektorima.

57 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 57 Slika 8. Primjer odluke o imenovanju koordinatora opštine Zvornik Akcioni plan energetski održivog razvoja opštine Zvornik, Zvornik, juni 2012

58 58 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA Slika 9. Primjer odluke o imenovanju radne grupe opštine Zvornik Nakon formiranja radnog tima potrebno je formirati fokus grupe. Formiraju se 4 fokus grupe: 1. Zgradarstvo 2. Transport 3. Javna rasvjeta 4. Projektna fokus grupa

59 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 59 Prema metodologiji Covenant of Mayors za pripremu SEAP-a, SEAP se radi za tri sektora, pa je nas prijedlog da prve tri fokus grupe budu: zgradarstvo, transport i javna rasvjeta, a četvrta da bude projektna fokus grupa koja će pokriti sva tri sektora stručnjacima za EE, obnovljive izvore energije, finansije, javnu kampanju Treba imati u vidu da se sektori koje obuhvata SEAP dijele na podsektore, i to: Sektor zgradarstva na: Zgrade stambene i javne namjene, te preduzeća u vlasništvu lokalne zajednice; Zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti koje nisu u vlasništvu lokalne zajednice; Stambene zgrade (bez stambenih zgrada u vlasništvu lokalne zajednice). Sektor transporta na: Vozni park u vlasništvu lokalne zajednice; Javni prevoz na području lokalne zajednice; Lična i komercijalna vozila. Sektor javne rasvjete čine električna mreža javne rasvjete na području lokalne zajednice. U svaku od fokus grupa, treba da budu uključeni i stakeholder -e, tj. osobe/firme na koje SEAP direktno ili indirektno ima uticaj. Osobe prethodno imenovane po sektorima u radnoj grupi će biti podjeljene prema stručnosti na fokus grupe, te će se za svaku fokus grupu imenovati odgovorna osoba. Kako od uspješne izrade i provođenja Akcionog plana koristi na direktan ili indirektan način imaju svi građani koji će preko predstavnika raznih interesnih grupa (aktera) učestvovati u svim fazama realizacije, identifikacija aktera treba da sljedi specifikaciju njihovih konkretnih uloga i zadataka u Procesu izrade, provođenja i praćenja Akcionog plana. Učestvovanje što većeg broja aktera je početni korak u procesu promjene energetskih stavova i ponašanja građana. Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnika lokalna zajednica se obvezuje na uključivanje građana u izradu i provođenje Akcionog plana. Prema tome, akteri u izradi i provođenju Akcionog plana treba da budu svi oni: čiji su interesi na bilo koji način povezani s Akcionim planom; čije aktivnosti utiču na Akcioni plan na bilo koji način; čije su vlasništvo, pristup informacijama, izvori, stručnost i dr. potrebni za uspješnu izradu i provođenje Akcionog plana. Nakon identifikacije svih aktera i njihovog aktivnog uključivanja, pristupa se izradi vizije. Vizija razvoja zajednice predstavlja smjernicu za dalji razvoj Akcionog plana i daje okvire za rješavanje postojećih problema. Ona predstavlja zajednički koncept slike zajednice u kakvoj bi građani željeli da žive, odnosno kako će lokalna zajednica izgledati

60 60 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA za neki (u ovom slučaju definisani) vremenski okvir. Vizija je najčešće opisnog karaktera i na neki način predstavlja spisak želja aktera koji su učestvovali u njenoj izradi. Slika 10. Primjer vizije opštine Zvornik Izrada Održivog energetskog akcionog plana Održivi energetski akcioni plan obuhvata 10 glavnih aktivnosti: 1. Određivanje vremenskog okvira provođenja Akcionog plana; 2. Klasifikacija sektora energetske potrošnje na na nivou lokalne zajednice; 3. Analiza energetske potrošnje po sektorima; 4. Određivanje prioritetnih sektora djelovanja prema rezultatima analize energetske potrošnje; 5. Izrada Referentnog inventara emisija CO 2 ; 6. Izrada Plana prioritetnih aktivnosti i mjera za postizanje zacrtanih ciljeva smanjenja emisija CO 2 do godine; 7. Određivanje dinamike provođenja Plana prioritetnih aktivnosti i mjera; 8. Određivanje mehanizama finansiranja za provođenje Plana prioritetnih aktivnosti i mjera; 9. Utvrđivanje zakonodavnog okvira za provođenje Plana prioritetnih aktivnosti i mjera; Postavljanje ciljeva smanjenja energetske potrošnje i pripadajudih emisija CO 2. Prva aktivnost u izradi Akcionog plana je određivanje vremenskog okvira provođenja, odnosno izbor referentne (bazne) godine za koju će biti izrađen Referentni inventar emisija CO 2. Vremenski okvir provođenja Akcionog plana čini razdoblje od referentne do godine. Za to vremensko razdoblje treba pripremiti Plan priori-

61 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 61 tetnih aktivnosti i mjera čija će implementacija rezultirati ostvarenjem postavljenih ciljeva smanjenja emisija CO 2. Prijedlog Evropske komisije je da se za referentnu (baznu) godinu izabere godina, ukoliko grad raspolaže potrebnim podacima o energetskim potrošnjama i pripadajućim emisijama. U slučaju da grad ne raspolaže potrebnim podacima za godinu, preporuka je za referentnu odabrati najraniju godinu za koju su potrebni podaci dostupni. Kako večina lokalna zajednicau BiH ne raspolaže potrebnim podacima za prethodne godine, predlaže se da se kao referentna odabere godina nakon 1995, za koju će biti izrađen Referentni inventar emisija za sektore zgradarstva, transporta i javne rasvjete. Ključni element Akcionog plana je postavljanje cilja smanjenja emisija CO 2 na nivou lokalne zajednice do godine. Nadalje, Akcioni plan treba postaviti ciljeve smanjenja emisija CO 2 po pojedinim sektorima i podsektorima energetske potrošnje na području lokalne zajednice. U cilju postavljanja realnih ciljeva uštede energije i smanjenja CO 2 do godine važno je prikupiti kvalitetne podatke o energetskoj situaciji i potrošnji energije za referentnu godinu, pri čemu je prvi korak klasifikacija sektora energetske potrošnje u opštini. U skladu s preporukama Evropske komisije, sektori energetske potrošnje Grada podijeljeni su na tri osnovna sektora: Zgradarstvo; Transport; Javna rasvjeta. Sektor zgradarstva se dijeli na sljedeća tri podsektora: Zgrade stambene i javne namjene te preduzeća u vlasništvu lokalne zajednice; Zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti koje nisu u vlasništvu lokalne zajednice; Stambene zgrade (bez stambenih zgrada u vlasništvu lokalne zajednice). Sektor transporta sadrži tri podsektora: Vozni park u vlasništvu lokalne zajednice; Javni prevoz na području lokalne zajednice; Lična i komercijalna vozila. Sektor javne rasvjete čini električna mreža javne rasvjete na području lokalne zajednice. Ključni korak za analizu energetske potrošnje sektora i njihovih podsektora je prikupiti kvalitetne podatke, što predstavlja vrlo kompleksan zadatak. Za sve podsektore u zgradarstvu lokalne zajednice, za referentnu godinu treba prikupiti podatke o: Broju i karakteristikama građevina; Potrošnji električne energije;

62 62 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA Potrošnji toplotne energije iz centralnog sistema grijanja; Potrošnji toplotne energije iz posebnih toplana; Potrošnji drugih energenata za grijanje (plin, lož-ulje, ogrevno drvo, i drugi). Tabela 1. Primjer obrasca za računanje energetske potrošnje u sektoru zgradarstva

63 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 63 Potrebni podaci za analizu energetske potrošnje transporta u lokalnoj zajednici u referentnoj godini su: Struktura voznog parka u vlasništvu lokalne zajednice prema korištenom gorivu; Struktura i karakteristike javnog prevoza na području lokalne zajednice; Broj i struktura registrovanih privatnih i kombinovanih vozila; Potrošnja raznih vrsta goriva voznog parka u vlasništvu lokalne zajednice; Podjela i potrošnja raznih vrsta goriva za autobusni prevoz na području lokalne zajednice. Na osnovu broja i strukture registrovanih privatnih i kombinovanih vozila biće procijenjena pređena kilometraža i pripadajuda potrošnja raznih vrsta goriva. Tabela 2. Primjer obrasca za računanje energetske potrošnje u sektoru trasnporta

64 64 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA Potrebni podaci za analizu potrošnje energije u javnoj rasvjeti lokalne zajednice su: Struktura i karakteristike mreže javne rasvjete (broj svjetiljki, tip i karakteristike, udaljenost između rasvjetnih stupova i dr); Potrošnja električne energije; Prema rezultatima provedenih energetskih analiza odrediće se prioritetni sektori djelovanja kojima će se posvetiti posebna pažnja u čitavom Procesu izrade provođenja i praćenja Akcionog plana. Kako su za uspješnu analizu energetske potrošnje raznih sektora i podsektora preduslov kvalitetni podaci, a njezini rezultati su ulazni podaci za izradu Referentnog inventara emisije CO 2, sistematsko prikupljanje i obrada prikupljenih podataka jedna je od najvažnijih, ako ne i najvažnija aktivnost prilikom izrade Akcionog plana. Sljedeća važna aktivnost unutar Akcionog plana je izrada Referentnog inventara emisije CO 2 koja će se za lokalne zajednice izraditi prema IPCC protokolu. IPCC protokol za određivanje emisija onečišćujućih materija u atmosferi je protokol Međuvladinog tijela za klimatske promjene (Intergovernmental Panel on Climate Change IPCC) kao izvršnog tijela Programa za životnu sredinu Ujedinjenih nacija (United Nations Environment Programme - UNEP) i Svjetske meteorološke organizacije (WMO) u provođenju Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o promjeni klime (United Nation Framework Convention on Climate Change UNFCCC). Na osnovu podataka o emisijama CO 2 za različite sektore i podsektore energetske potrošnje lokalne zajednice, analize energetske situacije u referentnoj godini, energetskih bilansi za nekoliko posljednjih godina, prognoza energetske potrošnje u vremenskom razdoblju do godine, kao i brojnih drugih relevantnih čimbenika (urbanistički plan lokalne zajednice, razvojna strategija, i dr) identifikuju se mjere i aktivnosti energetske efikasnostii i obnovljivih izvora energije koje čine Plan prioritetnih mjera i aktivnosti (u daljnjem tekstu Plan). Slika 11. Primjer energetsakog bilansa i planiranih ciljeva opštine Zvornik

65 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 65 Za identifikovane mjere i aktivnosti čije provođenje do godine može rezultirati velikim smanjenjem emisija CO 2 uz zadovoljavajuće ekonomsko-energetske parametre u Planu biće određeni: Potencijali energetskih ušteda do godine; Vremenski okvir i dinamika provođenja; Mogućnosti finansiranja; Investicijski troškovi provođenja; Potencijali smanjenja emisija CO 2 do godine Važna aktivnost Akcionog plana je i utvrđivanje zakonodavnog okvira. Sve predložene mjere i aktivnosti treba da budu u skladu s relevantnom legislativom na nivou lokalne zajednice, BiH i Evropske unije. Posljednji korak u izradi Akcionog plana je na osnovu svih provedenih aktivnosti postaviti realan cilj smanjenja emisija CO 2 do godine u opštini Usvajanje Akcionog plana kao provedbenog dokumenta lokalne zajednice Usvajanje Akcionog plana kao službenog dokumenta lokalne zajednice je ključni element za njegovu implementaciju i u konačnici ostvarenje cilja smanjenja emisija CO 2 do godine. Iz tog je razloga s jedne strane važno da su vodeći ljudi Gradske uprave uključeni u Proces izrade, provođenja i praćenja Akcionog plana od samog početka, a s druge da se kao jedan od prvih koraka uspostavi Energetski savjet kao krovno tijelo koje će pratiti i evaluirati čitav Proces. Jednom kad Energetski savjet prihvati Akcioni plan kao stručno kvalitetan i provodljiv dokument, na Gradskoj je upravi da ga proglasi službeno provodljivim dokumentom kao preduslovom za pokretanje provođenja. Za lokalnu zajednicu to znači prihvatanje Akcionog plana od strane Skupštine lokalne zajednice Provođenje Plana prioritetnih mjera i aktivnosti za lokalnu zajednicu Implementacija identifikovanih mjera energetske efikasnosti koja će omogućiti postizanje cilja smanjenja emisija CO 2 za više od 20% do godine najteža je faza Procesa izrade, provođenja i praćenja Akcionog plana koja zahtijeva najviše vremena i truda, kao i znatna financijska sredstva. Faza izrade Akcionog plana završava izradom Plana prioritetnih mjera i aktivnosti koji sadrži identifikovane mjere energetske efikasnosti, prijedlog rasporeda provođenja, vremenski okvir i dinamiku provođenja, te potencijale energetskih ušteda i pripadajućih smanjenja emisija CO 2. Prihvatanjem Akcionog plana kao službenog dokumenta lokalne zajednice, službeno kreće njegovo provođenje, što je vrlo složen zadatak koji zavisi od brojnih privrednih, socijalnih, društvenih, ekonomskih i tehničkih faktora, a čija će uspješna realizacija zahtijevati izuzetno dobru organizaciju i saradnju između brojnih aktera na području lokalne zajednice.

66 66 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA Prvi korak provođenja Akcionog plana je osnivanje Radne grupe za provođenje Akcionog plana (u daljnjem tekstu Radna grupa) i imenovanje njezinog vođe. Osnovni zadatak Radne grupe je koordinacija cijelog procesa provođenja Akcionog plana. Prvi preduslov uspješne koordinacije je priprema i provođenje djelotvorne komunikacijske strategije na dva nivoa. Na prvom nivou treba osigurati kontinuirani protok informacija i komunikaciju između Gradskih odjela, zavoda i službi, odnosno svih osoba uključenih u provođenje projekata energetske efikasnosti, te odgovornih za njihovu realizaciju u skladu s Planom (projektanti, građevinci i dr). Na drugom nivou razmjenjuju se informacije s građanima i akterima o svim aktivnostima u sklopu provođenja Plana. Od velike je važnosti za uspješno provođenje Akcionog plana dobra komunikacija uz odgovarajuće iskustvo i stručnost članova Radne grupe Praćenje i kontrola provođenja Akcionog plana Faza praćenja i kontrole provođenja Akcionog plana treba se istovremeno odvijati na nekoliko nivoa: Praćenje dinamike provođenja konkretnih mjera energetske efikasnosti prema Planu prioritetnih mjera i aktivnosti; Praćenje uspješnosti provođenja projekata prema Planu; Praćenje i kontrola postavljenih ciljeva energetskih ušteda za svaku pojedinu mjeru unutar Plana; Praćenje i kontrola postignutih smanjenja emisija CO 2 za svaku mjeru prema Planu. Praćenje dinamike i uspješnosti provođenja Plana prioritetnih mjera i aktivnosti vršiće Energetski savjet, koji može, ukoliko se pokaže potreba zbog obima posla, osnovati Nadzornu grupu za praćenje i kontrolu provođenja Akcionog plana. Jedini način uspješnog praćenja postignutih ušteda u različitim sektorima i njihovim podsektorima kao i zadovoljavanja postavljenih ciljeva smanjenja emisija CO 2 kako za pojedinu mjeru tako i za provođenje Plana u cjelini, je izrada novog Registra emisija CO 2 za lokalnu zajednicu. Prema preporukama Evropske komisije najbolji bi se rezultati cjelokupnog Procesa izrade, provođenja i praćenja Akcionog plana postigli izradom novog Registra emisija CO 2 svake dvije godine, pri čemu je važno da je metodologija njegove izrade identična metodologiji prema kojoj je izrađen Referentni registar emisija CO 2 za referentnu godinu. Jedino jednake metodologije izrade registra omogućavaju njihovo poređenje i konačno odgovor na pitanje da li su postavljeni ciljevi smanjenja emisija CO 2 zadovoljeni. Još bi se bolji rezultati postigli da izradu novog registra prati i izrada novog Akcionog plana koji bi sadržavao analizu postignutih rezultata (provedenih mjera, ostvarenih ušteda, smanjenja emisija CO 2 ) te prijedlog novog Plana prioritetnih aktivnosti i mjera baziran na konkretnim rezultatima i podacima iz Registra emisija CO 2 za tu godinu. Takođe, za izradu revizije postojećeg Akcionog plana važno je koristiti identičnu metodologiju kako bi svi rezultati bili međusobno poredivi.

67 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA Izvještavanje o postignutim rezultatima provođenja Akcionog plana Pristupanjem Sporazumu gradonačelnika gradovi su se obavezali na izradu Održivog energetskog akcionog plana, te na kontinuirano izvještavanje Evropske komisije o dinamici i uspješnosti njegovog provođenja svake dvije godine. Evropska komisija je pripremila i objavila obrasce u koje treba unijeti glavne parametre Akcionog plana (odgovornu osobu, energetske potrošnje i emisije CO 2 prema EC klasifikaciji sektora, identifikovane mjere energetske efikasnosti, postavljene ciljeve i dr). Kako je Akcioni plan opsežan dokument, čija bi evaluacija zahtijevala dosta vremena, ne treba ga slati Evropskoj komisiji. Dovoljno je poslati ispunjene obrasce koje će Evropska komisija ocjeniti, te odgovornoj osobi iz Gradske uprave poslati službeno mišljenje i eventualne prijedloge za poboljšanje Akcionog plana Organizacijska struktura Procesa izrade, provođenja i praćenja Akcionog plana Radna i nadzorna tijela za provođenje Procesa Proces izrade, provođenja i praćenja Akcionog plana je veoma složen zadatak koji će pred sve svoje učesnike postaviti brojne izazove. Održivi energetski akcioni plan je jedan od prvih planova takve vrste u izradi u BiH. Iako je Evropska komisija dala okvirna uputstva o čitavom toku Procesa, na lokalnoj je upravi da ih u što većoj mjeri prilagodi konkretnoj situaciji u gradu, što nije nimalo jednostavan zadatak. Glavni preduslov uspješne realizacije Procesa je izgradnja djelotvorne organizacione strukture u kojoj će se od samog pokretanja Procesa znati ko, šta, kako i u kojem vremenskim roku treba napraviti. Zbog same kompleksnosti Procesa vrlo je važno na samom početku formirati radna i nadzorna tijela, te jasno definisati zadatke. Prvi korak u izgradnji organizacione strukture za provođenje Procesa je imenovanje koordinatora. Koordinator Procesa je ključna osoba Procesa koja od njegovog pokretanja donosi sve važne odluke i na čiji se prijedlog osnivaju sva radna i nadzorna tijela potrebna za realizaciju prije opisanih osnovnih koraka Procesa. Ovaj Akcioni plan predlaže da koordinator Procesa bude načelnik odjeljenja za energetiku, zaštitu životne sredine i održivi razvoj. Nadzorna i radna tijela koja prema koracima provođenja Procesa treba osnovati su sljedeća: 1. Energetski savjet; 2. Radna grupa za provođenje Akcionog plana prioritetnih mjera i aktivnosti; Energetski savjet je nadzorno i savjetodavno tijelo koje treba osnovati u fazi pokretanja Procesa. U cilju dobre komunikacije i praćenja cijelog Procesa, prijedlog je

68 68 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA da koordinator Procesa vrši i dužnost predsjednika Energetskog savjeta. Energetski savjet treba da čine predstavnici Gradske uprave i glavnih aktera Procesa. Osnovni zadaci Energetskog savjeta su sljedeći: Praćenje svih faza Procesa izrade, provođenja i praćenja Akcionog plana; Komunikacija s akterima i građanstvom; Recenzija Akcionog plana; Prihvatanje Akcionog plana; Prijedlog lokalnoj upravi da Akcioni plan postane službeni, provodljivi dokument lokalne zajednice; Praćenje rada Radne grupe za provođenje Plana prioritetnih mjera i aktivnosti; Praćenje i kontrola provođenja Plana prioritetnih mjera i aktivnosti; Periodično izvještavanje lokalne uprave o rezultatima Procesa izrade, provođenja i praćenja Akcionog plana; Recenzija Izvještaja o postignutim rezultatima provođenja Akcionog plana za Evropsku komisiju; Prihvatanje Izvještaja o postignutim rezultatima provođenja Akcionog plana za Evropsku komisiju. Prijedlog je da Energetski savjet lokalne zajednice čine predstavnici sljedećih institucija: Odjeljenje za energetiku, zaštitu životne sredine i održivi razvoj; Odjeljenja za prostorno uređenje, izgradnju lokalne zajednice, građevinarstvo, komunalne poslove i transport; Odjeljenje za privredu, rad i poduzetništvo; Elektrodistribucija; Toplana; Komunalni servisi; Industrije na koju grad ima uticaj; Razvojna agencija. Uz predstavnike predloženih institucija, svoje bi mjesto u Energetskom savjetu lokalne zajednice trebalo da nađu i istaknuti energetski stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom iz područja: Energetskog planiranja, Građevinarstva i prostornog planiranja, Transporta i komunalne infrastrukture. Radna grupa za provođenje Plana prioritetnih mjera i aktivnosti je radno tijelo zaduženo prvenstveno za pokretanje i koordinaciju provođenja konkretnih projekata i mjera energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije i zaštite životne sredine u skladu s rasporedom i dinamikom Plana. Prijedlog je da uz dio osoblja iz adekvatnih odjeljenja lokalne zajednice, Radnu grupu obavezno čine i stručnjaci koji su radili na

69 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 69 izradi Akcionog plana. Nadalje, Radnoj se grupi uvijek, u skladu s konkretnom situacijom na terenu, mogu pridružiti novi članovi. Važno je da vođa Radne grupe bude istaknuti stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u vođenju velikih projekata energetske efikasnosti. Radnu grupu treba osnovati već u fazi izrade Akcionog plana, kao bi vrlo brzo nakon njegovog proglašenja službenim, provodivim dokumentom lokalne zajednice krenulo provođenje Plana. Zbog opsežnog posla, od velike je važnosti što prije preduzeti sve pripremne radnje za formiranje Radne grupe čiji bi glavni zadaci obuhvatali: vođenje i koordinaciju cjelokupnog provođenja Plana prioritetnih mjera i aktivnosti; uspostavu komunikacijske strategije; vođenje tendera za izradu projektne dokumentacije za projekte i mjere prema Planu; vođenje tendera za izvođače radova za projekte i mjere prema Planu; vođenje tendera za potrebnu opremu za projekte i mjere prema Planu; vođenje projekata i mjera po Planu; pripremu periodičnih izvještaja o rezultatima provođenja Plana Identifikacija i uključivanje aktera U proces izrade i provođenja Akcionog plana treba od početka uključiti što više interesnih grupa-aktera, za što je potrebna djelotvorna komunikacijska strategija, pri čemu je prvi korak njihova identifikacija. Akteri s područja lokalne zajednice mogu se podijeliti u sljedeće kategorije: Mjesna samouprava (gradske četvrti i mjesni odbori); Odjeljenja, zavodi i službe na lokalnom nivou; Gradska trgovačka društva; Privrednici/Privredna komora/udruženja privrednika; Univerzitet fakulteti i visoke škole; Ostale obrazovne institucije Nevladine organizacije; Udruženja potrošača.

70

71 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 71 PRIMJER BACKCASTING METODOLOGIJE Kao primjer projekta urađenog backcasting metodologijom navešćemo Studiju ka održivom sistemu grejanja grada Niša Republika Srbija, koja je nastala tokom 2014/2015. godine a u okviru projekta Program obuke za javne usluge u oblasti održivog infrastrukturnog razvoja u zemljama Zapadnog Balkana (eng. Training Courses for Public Services in sustainable Infrastructure development in Western Balkans), SDTRAIN. Ovaj projekat je realizovan kao dio TEMPUS IV programa od do godine. Studija je nastala kao rezultat rada autorskog tima (profesori i saradnici sa Rudarskog-geološkog i Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Fakulteta inženjerskih nauka u Kragujevcu, Republika Srbija i KTH Royal Institute of Technology iz Stokholma, Švedska) u saradnji sa Upravom za komunalne djelatonsti, energetiku i saobraćaj Odsjekom za energetiku grada Niša, kroz tri radionice sa preko 40 učesnika pri čemu je prethodno obavljeno 36 intervjua. S obzirom na vrlo široki krug zainteresovanih strana (gradska i opštinska uprava, JKP Gradska toplana Niš, korisnici usluga toplane, stanovništvo sa individualnim sistemom grijanja) kao i potrebu i značaj da se svi zainteresovani aktivno uključe u proces planiranja razvoja, izabrana je metodologija Participatory Backcasting za kreiranje strateškog dokumenta tj. razvoj sistema grijanja u Nišu za period godine. Na ovaj način pružena je mogućnost da se usaglase interesi različitih strana (proizvođača i potrošača toplotne energije tj. pružalaca i korisnika energetskih usluga, kao i uprave i građana), sa ciljem da se zajednički dođe do prijedloga energetskog razvoja koji u najvećoj mjeri oslikava interese cjelokupne zajednice Participatory Backcasting Participatory Backcasting je metodologija koja u isto vrijeme omogućava postizanje konsenzusa oko budućih ciljeva u vezi sa tehnološkim razvojem i načinom rukovođenja procesom uvođenja inovacija. Ova metodologija je imala široku primjenu u Holandskom programu razvoja održivih tehnologija (Duch Sustainable technology Develompent Program), gdje je korištena kao alatka za razvoj inovacija. Ova metodologija naglašava važnost interakcije aktera (zainteresovanih strana), sa ciljem da oni na adekvatan način budu uključeni u čitav proces (Weaver et al, 2000, Jansen 2003). Osnovni elementi Participatory Backcasting su: 1. uključenost zainteresovanih aktera (strana) u dijalog, 2. zajedničko formiranje željenih vizija budućnosti i 3. podizaje nivoa znanja zainteresovanih strana kroz učešće u procesu, interakciji, razvijanju vizije i procjeni vizije (Quist, Vergragt 2006, Quist 2007). Metodologija Participatory Backcasting koja je primjenjena pri izradi Studija ka održivom sistemu grejanja grada Niša, bazirana se na Quist-ovom (Quist,2007) metodu za proces koji podrazumijeva pet koraka:

72 72 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA analiza problema; kreiranje vizije budućnosti, indentifikovanje kriterijuma i pokretačkih sila; generisanje i analiza mogućih rješenja, backcasting razvoj putanje od vizije do sadašnjosti; razvoj plana za projekte koji slijede tzv. follow-up projekti. Usvojena metoda je prilagođena za primjenu u gradu Nišu, a zainteresovane strane iz grada su bile uključene u projekat u različitim fazama procesa kroz intervjue, učešće u radionicama i kontinuirane konsulatacije u vezi sa sistemom grijanja. U daljnjem tekstu opisaćemo sam postupak izrade studije u navedenih pet koraka Analiza problema U prvom koraku definsan je problem koji će se analizirati i rješavati u okviru studije, uključujući opis granica sistema, izbor vremenskog horizonta, formiranje strukture sistema i analiza zainteresovanih strana. Veoma važan dio ovog koraka bila je analiza postojećeg stanja koja je provedena u dvije faze: prikupljanje, i analiza podataka. Prikupljanje primarnih podataka u vezi sa sistemom grijanja grada, uključilo je socijalne, ekonomske i ekološke aspekte, kao i veći broj intervjua (36) sa predstavnicima zainteresovanih strana. Pripremljena je i lista informacija neophodnih za opštu analizu. Poslije prikupljanja podataka analizirani su podaci i organizovana je struktura dokumenta koji opisuje postojeće stanje. Odvojeno je razmatrana potrošnja energije za grijanje u javnom sektoru (objekti od javnog značaja u vlasništvu Grada Niša), u domaćinstvima (objekti individualnog i kolektivnog stanovanja) i komercijalno uslužnom sektoru. Za svaki od navedenih sektora identifikovana je površina grijanog prostora i utrošena toplotna energija u objektima, a na osnovu ova dva podatka potom i specifična potrošnja energije (kwh/m 2 ). Takođe je utvrđena i struktura korištenih energenata za grijanje (daljinsko grijanje, gas, električna energija, ogrevno drvo). Potom je analiziran postojeći sistem daljniskog grijanja u gradu Nišu, a onda i potencijali za proizvodnju toplotne energije spaljivanjem biomase (šumska i poljoprivredna biomasa) i komunalnog otpada. Dio navedenih informacija dobijen je tokom prve radionice, ali i kasnije tokom izrade završne verzije dokumenta Izbor vizije, kriterijuma i ključnih neizvjesnosti Poslije analize trenutog stanja i projekcije budućnosti bazirane na nastavku postojećih trendova, na prvoj kreativnoj radionici usvojena je formulacija vizije sistema grijanja godine, konsenzusom sa prestavnicima zainteresovanih strana. Bliži

73 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 73 opis vizije postignut je izborom i definisanjem kriterijuma (sa potkriterijumima) koji se mogu koristiti u svrhu poređenja, definisanje i određivanje ciljeva, a kasnije i mjerenje napretka ka željenoj budućnosti. Tokom prve radionice takođe je obavljena analiza pokretačkih sila sa predstavnicima zainteresovanih strana, praćena dodatnom analizom i grupisanjem od strane radne grupe. Kao rezultat izrađena je lista ključnih neizvjesnosti Formulacija vizije sistema grijanja Dogovorom sa predstavnicima svih zainteresovanih strana, na prvoj kreativnoj radionici usvojena je formulacija vizije sistema grijanja u Nišu godine kao: Pristupačno i ugodno grijanje i hlađenje u čistoj životoj sredini grada Niša. Ovakva vizija u suštini ispunjava tri osnovne pretpostavke budućnosti sistema grijanja koje treba da: zadovolji potrebe korisnika u smislu obezbjeđivanja uslova termičke ugodnosti, obezbijedi da to grijanje bude pristupačno sa strane finansijskih mogućnosti korisnika, uticaj na životnu sredinu bude minimalan. Primjeri nekih vizija sistema grijanja u gradovima u budućnosti prikazani su na sl Slika 6.1. Različite formulacije vizija koje se odnose na sisteme grijanja [24] Kao što se može vidjeti sa sl. 6.1, neke vizije grijanja u budućnosti su jasno definisane ili kvantifkovane, što nije bio slučaj sa usvojenom vizijom grijanja grada Niša. Kao razlozi su, pored ostalog, navedeni i da postojeći nivo detaljnosti i preciznosti raspoloživih podataka o trenutnom sistemu grijanja kao i postojeći sistem prikupljanja i praćenja nije dao osnova da se u viziju ugradi egzaktna kvantifikacija ciljeva.

74 74 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA Kriterijumi Kriterijumi koje treba da ispuni budući sistem grijanja izabrani su i formulisani na prvoj kreativnoj radionici, a usvojeni su dogovorom zainteresovanih strana, nakon analize odgovra na pitanje: Šta treba da obezbijedi budući sistem (način) grijanja grada Niša, kako bi se ostvarila usvojena vizija? Dobijeni odgovori su sublimirani u pet kriterijuma: pouzdanost i dostupnost; pristupačnost; ekološka prihvatljivost; komfor; energetska efikasnost. Predloženi kriterijumi su dalje razrađeni, tako što je za svaki od kriterijuma predloženo nekoliko mjerljivih potkriterijuma. Ovi kriterijumi, posmatrani zajedno i u kontekstu, mogli su da pruže sliku o trenutnom stanju ili da posluže, za bližu formulaciju cilja, definisanjem ciljane (željene) vrijednosti. Za većinu potkriterijuma određena je vrijednost u baznoj godini, tako da se napredak ka cilju mogao mjeriti određivanjem svakog potkriterijuma u posmatranoj godini. Potkriterijumi za pouzdanost i dostupost Ovi potkriterijumi grupisani su u dvije podgrupe (tab. 6.1) koje su se odnosile na pouzdanost i energetsku sigurnost, a za svaki od potkriterijuma predložen je način mjerenja. Tabela 6.1. Identifikovani potktirerijumi kriterijuma pouzdanosti i dostupnosti [24]

75 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 75 Potkriterijumi za pristupačnost Kao potkriterijumi koji opisuju ovaj kriterijum usvojeni su udjeli troškova domaćinstva za zadovoljenje potreba za grijanjem i hlađenjem prema ukupnom raspoloživom prihodu, odnosno normalizovani procenat profitabilnih kompanija koje se bave proizvodnjom ili distribucijom toplotne energije ili energije za grijanje. Identifikovani podkriterijumi kriterijuma pristupačnosti navedeni su u tabeli 6.2. Tabela 6.2. Identifikovani potktirerijumi kriterijuma pristupačnosti [24] Potkriterijumi za ekološku prihvatljivost Kao potkriterijumi koji sa više aspekata opisuju uticaj grijanja na životnu sredinu izabrani su pokazatelji koji se odnose na klasično zagađenje: emisije ugljen monoksida, azotnih oksida i sumpor dioksida iz finalne potrošnje po kwh toplotne energije odnosno pokazatelji koji se odnose na emisiju ugljen dioksida kao gasa sa efektom staklene bašte (tab. 6.3).

76 76 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA Tabela 6.3. Identifikovani potkriterijumi kriterijuma ekološka prihvatljivost [24] Potkriterijumi za komfor Identifikovani potktriterijumi kriterijuma komfor prikazani su u tab. 6.4, a na bazi provedene ankete. Tabela 6.4. Identifikovani potkrirterijumi kriterijuma komfor [24] Potkriterijumi za energetsku efikasnost Potkriterijumi za enegetsku efikasnost (tab.6.5) formulisani su tako da predstavljaju dobru osnovu za praćenje napretka ka cilju.

77 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 77 Tabela 6.5. Identifikovani potkriterijumi kriterijuma energetska efikasnost [24] Analiza pokretača i ključne neodređenosti Faktori koji mogu biti od uticaja na budući razvoj sistema grijanja podijeljeni su na predvidive i nepredvidive. Kao predvidivi faktori trendovi, čija se promjena u budućnosti, a na osnovu podataka iz prošlosti, u izvjesnoj mjeri može predvidjeti, razmotreni su rast broja stanova (porast grijne površine) i rast broja stanovnika, istorijski rast bruto domaćeg proizvoda i kratkoročna projekcija cijena. Radom u grupama sastavljenim od predstavnika različitih zainteresovanih strana, izvršena je analiza pokretača koji su na osnovu uticaja i neodređenosti (nepredvidivosti) grupisani u okviru dijagrama prikazanog na sl Slika 6.2. Analiza pokretača prema uticaju i neizvjesnosti [24]

78 78 PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA Na osnovu analize pokretača koji utiču na sistem grijanja i hlađenja u Nišu predstavnici zainteresnovanih strana su predložili da se izdvoje dvije ključne neodređenosti i to: politička volja da se sprovedu predložene mjere i aktivnosti, nivo ekonomskog razvoja. Izabrana su i dva ekstremna stanja posmatranih ključnih neodređenosti, nakon koga je formiran dijagram mogućih kombinacija (sl. 6.3). Slika 6.3. Dijagram mogućih kombinacija ključnih neodređenosti [24] Generisanje i analiza scenarija Definisana vizija i izabrani kriterijumi, uz analizu kriterijuma u baznoj godini dali su smjernice za formulaciju mogućih rješenja (opcija). Radna grupa je definisala sljedećih pet ključnih karakteristika: nivo centralizacije, učešće obnovljivih izvora energije, nivo efikasnosti primijenjene tehnologije, efikasnost objekata, i primjena zelene arhitekture. Kombinovanjem navedenih ključnih karakteristika došlo se do opisa stanja sistema u budućnosti. Za svaku karakteristiku identifikovana su 2 ili 3 moguća stanja (npr. za nivo centralizacije, maksimalni nivo centralizacije bi značio da su svi objekti u gradu priklju-

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako

More information

Port Community System

Port Community System Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS

More information

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant

More information

WWF. Jahorina

WWF. Jahorina WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation

More information

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog

More information

Mogudnosti za prilagođavanje

Mogudnosti za prilagođavanje Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti

More information

BENCHMARKING HOSTELA

BENCHMARKING HOSTELA BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991

More information

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB. 9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98

More information

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene

More information

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel

More information

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual

More information

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za

More information

PROJEKTNI PRORAČUN 1

PROJEKTNI PRORAČUN 1 PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja

More information

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:

More information

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam

More information

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović

More information

Podešavanje za eduroam ios

Podešavanje za eduroam ios Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja

More information

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces

More information

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj

More information

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)

More information

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet

More information

SAS On Demand. Video: Upute za registraciju:

SAS On Demand. Video:  Upute za registraciju: SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U

More information

Upravljanje kvalitetom usluga. doc.dr.sc. Ines Dužević

Upravljanje kvalitetom usluga. doc.dr.sc. Ines Dužević Upravljanje kvalitetom usluga doc.dr.sc. Ines Dužević Specifičnosti usluga Odnos prema korisnicima U prosjeku, lojalan korisnik vrijedi deset puta više nego što je vrijedio u trenutku prve kupnje. Koncept

More information

1. Instalacija programske podrške

1. Instalacija programske podrške U ovom dokumentu opisana je instalacija PBZ USB PKI uređaja na računala korisnika PBZCOM@NET internetskog bankarstva. Uputa je podijeljena na sljedeće cjeline: 1. Instalacija programske podrške 2. Promjena

More information

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri. Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.

More information

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017 PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,

More information

СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ

СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ 1 СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ 2 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 3 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 4 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ Edwards Deming Не морате то чинити, преживљавање фирми

More information

Curriculum Vitae. Radno iskustvo: Od - do Od 2010.

Curriculum Vitae. Radno iskustvo: Od - do Od 2010. Curriculum Vitae Prezime: Gardašević Ime: Ana Datum rođenja: 21.05.1980.g. Adresa: Đoka Miraševića 45, 81000 Podgorica E-mail: gardasevicana@yahoo.com Nacionalnost: crnogorska Radno iskustvo: Od - do Od

More information

CILJ UEFA PRO EDUKACIJE

CILJ UEFA PRO EDUKACIJE CILJ UEFA PRO EDUKACIJE Ciljevi programa UEFA PRO M s - Omogućiti trenerima potrebnu edukaciju, kako bi mogli uspešno raditi na PRO nivou. - Utvrdjenim programskim sadržajem, omogućiti im kredibilitet.

More information

Engineering Design Center LECAD Group Engineering Design Laboratory LECAD II Zenica

Engineering Design Center LECAD Group Engineering Design Laboratory LECAD II Zenica Engineering Design Center Engineering Design Laboratory Mašinski fakultet Univerziteta u Tuzli Dizajn sa mehatroničkom podrškom mentor prof.dr. Jože Duhovnik doc.dr. Senad Balić Tuzla, decembar 2006. god.

More information

Bušilice nove generacije. ImpactDrill

Bušilice nove generacije. ImpactDrill NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza

More information

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair

More information

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010. DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, 03. - 07. listopad 2010. ZBORNIK SAŽETAKA Geološki lokalitet i poucne staze u Nacionalnom parku

More information

MENADŽMENT I INFORMACIONE TEHNOLOGIJE Katedra za menadžment i IT. Menadžment i informacione tehnologije

MENADŽMENT I INFORMACIONE TEHNOLOGIJE Katedra za menadžment i IT. Menadžment i informacione tehnologije Prezentacija smjera MENADŽMENT I INFORMACIONE TEHNOLOGIJE Katedra za menadžment i IT Menadžment i informacione tehnologije Zašto... Careercast.com latest report on the ten best jobs of 2011 #1 Software

More information

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Trening: Obzor 2020. - financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Ana Ključarić, Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja PROGRAM DOGAĐANJA (9:30-15:00) 9:30 10:00 Registracija

More information

11 Analiza i dizajn informacionih sistema

11 Analiza i dizajn informacionih sistema 11 Analiza i dizajn informacionih sistema Informatika V.Prof.dr Kemal Hajdarević dipl.ing.el 25.4.2014 11:58:28 1 1. Kompjuter, Internet, i mrežne osnove 2. Kompjuterska industrija Informatika u stomatologiji

More information

Stručni konsultant: Vesna Kopanja SA Pergament Zrenjanin, Pupinova 21. U saradnji sa: SADRŽAJ 1. LISTA SKRAĆENICA STRATEŠKO PLANIRANJE 4.

Stručni konsultant: Vesna Kopanja SA Pergament Zrenjanin, Pupinova 21. U saradnji sa: SADRŽAJ 1. LISTA SKRAĆENICA STRATEŠKO PLANIRANJE 4. Stručni konsultant: Vesna Kopanja SA Pergament Zrenjanin, Pupinova 21 U saradnji sa: SADRŽAJ SADRŽAJ 1. LISTA SKRAĆENICA 2. 1. UVOD 3. 2. STRATEŠKO PLANIRANJE 4. 3. SPROVOĐENJE STRATEGIJE 7. 4. MONITORING

More information

IZVEDBENI PLAN NASTAVE OPIS KOLEGIJA

IZVEDBENI PLAN NASTAVE OPIS KOLEGIJA VELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU IZVEDBENI PLAN NASTAVE Oznaka: PK-10 Datum: 22.01.2014. Stranica: 1 od 4 Revizija: 01 Studij: Spec.dipl.str.stu.Menadžment Studijska godina: 2 Akad. godina: 2013/2014 Smjer: Semestar:

More information

Windows Easy Transfer

Windows Easy Transfer čet, 2014-04-17 12:21 - Goran Šljivić U članku o skorom isteku Windows XP podrške [1] koja prestaje 8. travnja 2014. spomenuli smo PCmover Express i PCmover Professional kao rješenja za preseljenje korisničkih

More information

Uvod u relacione baze podataka

Uvod u relacione baze podataka Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako

More information

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a NIS PETROL Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a Beograd, 2018. Copyright Belit Sadržaj Disable... 2 Komentar na PHP kod... 4 Prava pristupa... 6

More information

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum.

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Postoje dvije jednostavne metode za upload slika na forum. Prva metoda: Otvoriti nova tema ili odgovori ili citiraj već prema želji. U donjem dijelu obrasca

More information

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.)

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.) Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD

More information

STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI

STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI Bosna i Hercegovina Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Bosnia and Herzegovina Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI Jahorina, 05.07.2011

More information

UPRAVLJANJE RAZVOJNIM PROJEKTIMA

UPRAVLJANJE RAZVOJNIM PROJEKTIMA Univerzitet u Istočnom Sarajevu Mašinski fakultet Biljana Marković, Miloš Milovančević, Dejan Jeremić UPRAVLJANJE RAZVOJNIM PROJEKTIMA Improvement of product development studies in Serbia and Bosnia and

More information

Katedra za menadžment i IT. Razvoj poslovnih informacionih sistema

Katedra za menadžment i IT. Razvoj poslovnih informacionih sistema Prezentacija smjera Razvoj poslovnih informacionih sistema Katedra za menadžment i IT Razvoj poslovnih informacionih sistema Zašto... Careercast.com latest report on the ten best jobs of 2011 #1 Software

More information

GRUPA Prepoznatljivost Iskljuciti Ukljuciti 11. Razlicit kapacitet organizacija clanica mreze Dodati. 12. Dodati. 13. Dodati. 14.

GRUPA Prepoznatljivost Iskljuciti Ukljuciti 11. Razlicit kapacitet organizacija clanica mreze Dodati. 12. Dodati. 13. Dodati. 14. GRUPA 1 III ANALIZE 3.2. Snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje (SWOT analiza) SWOT analiza podrazumijeva analizu okruzenja kako bi se tacno definisale odredjene unutrasnje snage mreze, unutrasnje slabosti

More information

Iskustva video konferencija u školskim projektima

Iskustva video konferencija u školskim projektima Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar www.medskolazd.hr Iskustva video konferencija u školskim projektima Edin Kadić, profesor mentor Ante-Kuzmanic@medskolazd.hr Kreiranje ideje 2003. Administracija Učionice

More information

Modul 01_Ruralni razvoj. Modul 02_Ruralna ekonomija. Modul 03_Ruralna sociologija. Modul 04_Ruralna ekologija. Modul 05_Lobiranja i zagovaranje

Modul 01_Ruralni razvoj. Modul 02_Ruralna ekonomija. Modul 03_Ruralna sociologija. Modul 04_Ruralna ekologija. Modul 05_Lobiranja i zagovaranje Modul 01_Ruralni razvoj Modul 02_Ruralna ekonomija Modul 03_Ruralna sociologija Modul 04_Ruralna ekologija Modul 05_Lobiranja i zagovaranje Modul 06_Javne politike i javne kampanje Ova publikacija je urađena

More information

JU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br

JU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br Općina Sedmica obilježavanja ljudskih prava ( 05.12. 10.12.2016.godine ) Analiza aktivnosti Sedmica ljudskih prava u našoj školi obilježena je kroz nekoliko aktivnosti a u organizaciji i realizaciji članova

More information

THE MODEL OF BUSINESS RESEARCH OF AGRITOURISM POTENTIAL IN RURAL AREAS OF DEVELOPING COUNTRIES

THE MODEL OF BUSINESS RESEARCH OF AGRITOURISM POTENTIAL IN RURAL AREAS OF DEVELOPING COUNTRIES International Scientific Conference of IT and Business-Related Research THE MODEL OF BUSINESS RESEARCH OF AGRITOURISM POTENTIAL IN RURAL AREAS OF DEVELOPING COUNTRIES MODEL POSLOVNIH ISTRAŽIVANJA POTENCIJALA

More information

IDENTIFYING THE FACTORS OF TOURISM COMPETITIVENESS LEVEL IN THE SOUTHEASTERN EUROPEAN COUNTRIES UDC : (4-12)

IDENTIFYING THE FACTORS OF TOURISM COMPETITIVENESS LEVEL IN THE SOUTHEASTERN EUROPEAN COUNTRIES UDC : (4-12) FACTA UNIVERSITATIS Series: Economics and Organization Vol. 10, N o 2, 2013, pp. 117-127 Review paper IDENTIFYING THE FACTORS OF TOURISM COMPETITIVENESS LEVEL IN THE SOUTHEASTERN EUROPEAN COUNTRIES UDC

More information

Priručnik za uključivanje zainteresovanih strana u upravljanje zaštićenim područjem

Priručnik za uključivanje zainteresovanih strana u upravljanje zaštićenim područjem 2016 Participativno upravljanje zaštićenim područjima u karpatskom ekoregionu Priručnik za uključivanje zainteresovanih strana u upravljanje zaštićenim područjem Alina Ioniţă, Erika Stanciu Participativno

More information

Uloga energetske efikasnosti u sistemu održivog razvoja na primeru održive izgradnje u Libiji. doktorska disertacija

Uloga energetske efikasnosti u sistemu održivog razvoja na primeru održive izgradnje u Libiji. doktorska disertacija UNIVERZITET UNION - NIKOLA TESLA U BEOGRADU FAKULTET ZA GRADITELJSKI MENADŽMENT, BEOGRAD Uloga energetske efikasnosti u sistemu održivog razvoja na primeru održive izgradnje u Libiji doktorska disertacija

More information

Prijedlog vizije, ciljeva, provedbenih instrumenata i prioritetnih tematskih područja REPUBLIKA HRVATSKA MINSTARSTVO GOSPODARSTVA

Prijedlog vizije, ciljeva, provedbenih instrumenata i prioritetnih tematskih područja REPUBLIKA HRVATSKA MINSTARSTVO GOSPODARSTVA Prijedlog vizije, ciljeva, provedbenih instrumenata i prioritetnih tematskih područja REPUBLIKA HRVATSKA MINSTARSTVO GOSPODARSTVA Promjena u pristupu regionalnoj politici Politika Regionalna politika Stara

More information

METODE MJERENJA UČINAKA DOGAĐAJA U TURIZMU. 12. tematska jedinica

METODE MJERENJA UČINAKA DOGAĐAJA U TURIZMU. 12. tematska jedinica METODE MJERENJA UČINAKA DOGAĐAJA U TURIZMU 12. tematska jedinica Zašto utvrditi uspješnost događaja? Identificirati i riješiti probleme Utvrditi načine na koje se može unaprijediti upravljanje Utvrditi

More information

Pristup rizicima u sistemu menadžmenta kvaliteta zasnovan na FMEA metodi

Pristup rizicima u sistemu menadžmenta kvaliteta zasnovan na FMEA metodi Pristup rizicima u sistemu menadžmenta kvaliteta zasnovan na FMEA metodi Ana Čobrenović, MPC Holding doc. dr Mladen Đurić, Fakultet organizacionih nauka 1 Uvod i definicije Rizik Organizacije se konstantno

More information

Projekti Svjetske banke u Bosni i Hercegovini

Projekti Svjetske banke u Bosni i Hercegovini Projekti Svjetske banke u Bosni i Hercegovini Svjetska banka je od 1996. godine odobrila 101 projekat u Bosni i Hercegovini, u ukupnom iznosu preko 2,51 milijardi dolara. Trenutno je aktivno 14 projekata:

More information

DEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES

DEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES Zijad Džafić UDK 334.71.02(497-15) Adnan Rovčanin Preliminary paper Muamer Halilbašić Prethodno priopćenje DEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES ABSTRACT The shortage of large markets

More information

Osigurajte si bolji uvid u poslovanje

Osigurajte si bolji uvid u poslovanje Osigurajte si bolji uvid u poslovanje Mario Jurić Megatrend poslovna rješenja d.o.o. 1 / 23 Megatrend poslovna rješenja 25 + godina na IT tržištu 40 M kn prihoda 50 zaposlenih 60% usluge Zagreb i Split

More information

METODE PROCJENE LOKALNE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA

METODE PROCJENE LOKALNE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA METODE PROCJENE LOKALNE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA Slaven Marasović, Vodoprivredno-projektni biro, d.d., Zagreb slaven.marasovic@vpb.hr dr. sc. Željko Hećimović, Fakultet građevinarstva, arhitekture

More information

METODE PROCJENE LOKALNE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA

METODE PROCJENE LOKALNE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA METODE PROCJENE LOKALNE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA Slaven Marasović, Vodoprivredno-projektni biro, d.d., Zagreb slaven.marasovic@vpb.hr dr. sc. Željko Hećimović, Fakultet građevinarstva, arhitekture

More information

SISTEM ENERGETSKOG UPRAVLJANJA KAO MODEL ENERGETSKE EFIKASNOSTI U INDUSTRIJI ANALIZA STANDARDA EN16001 I ISO 50001

SISTEM ENERGETSKOG UPRAVLJANJA KAO MODEL ENERGETSKE EFIKASNOSTI U INDUSTRIJI ANALIZA STANDARDA EN16001 I ISO 50001 7. Naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem KVALITET 2011, Neum, B&H, 01. - 04 juni 2011. SISTEM ENERGETSKOG UPRAVLJANJA KAO MODEL ENERGETSKE EFIKASNOSTI U INDUSTRIJI ANALIZA STANDARDA EN16001 I ISO

More information

Spisak objavljenih radova Dragica Stojanović (asistent)

Spisak objavljenih radova Dragica Stojanović (asistent) Spisak objavljenih radova Dragica Stojanović (asistent) Rad u međunarodnom časopisu (M23): 1. Ilić, B., Stojanović, D., Jovanović, V., Mihajlović, D. Management in Sustainable Tourism Development of Serbian

More information

PLAN OBUKE CIVILNIH SLUŽBENIKA

PLAN OBUKE CIVILNIH SLUŽBENIKA Republika e Kosovës Republika Kosova - Republic of Kosovo Qeveria - Vlada - Government Ministria e Administratës Publike / Ministarstvo Javne Administracije / Ministry of Public Administration INSTITUTI

More information

SPECIFIČNOSTI PLANIRANJA ODRŽIVOG TURIZMA SPECIFICITIES OF SUSTAINABLE TOURISM PLANNING

SPECIFIČNOSTI PLANIRANJA ODRŽIVOG TURIZMA SPECIFICITIES OF SUSTAINABLE TOURISM PLANNING PREGLEDNI ČLANAK UDC: 338.48:502.131.1 DOI: 10.5937/timsact7-4561 SPECIFIČNOSTI PLANIRANJA ODRŽIVOG TURIZMA Doc. dr Vaso Jegdić, Fakultet za sport i turizam, Novi Sad Msc Iva Škrbić, Fakultet za sport

More information

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET!

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA DNEVNA KARTA DAILY TICKET 35 BAM / 3h / person RADNO VRIJEME OPENING HOURS 08:00-21:00 Besplatno za djecu do 6 godina

More information

Grad Milano Barcelona, Gdanjsk, Bari, Riga, Strasbourg, Porto i ALDA

Grad Milano Barcelona, Gdanjsk, Bari, Riga, Strasbourg, Porto i ALDA Grad Zagreb sudjelovat će kao partner u projektu MEANING - Metropolitan Europeans Active Network, Inducing Novelties in Governance, u okviru: Programa: Europa za građane Potprogram 2: Demokratski angažman

More information

Nejednakosti s faktorijelima

Nejednakosti s faktorijelima Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih

More information

NOVI IZAZOV Globalni ciljevi održivog razvoja do 2030.

NOVI IZAZOV Globalni ciljevi održivog razvoja do 2030. ODRAZ podržava Globalne ciljeve održivog razvoja NOVI IZAZOV Globalni ciljevi održivog razvoja do 2030. Globalni ciljevi održivog razvoja do 2030. Impresum Izdavač ODRAZ- Održivi razvoj zajednice I. izdanje,

More information

PRIRUČNIK IZ PROSTORNOG PLANIRANJA P R O J E K A T UPRAVNE ODGOVORNOSTI

PRIRUČNIK IZ PROSTORNOG PLANIRANJA P R O J E K A T UPRAVNE ODGOVORNOSTI 1 2 Mišljenja koja su izražena u ovoj publikaciji predstavljaju isključivo mišljenje autora, i ne moraju nužno odražavati stavove Američke agencije za međunarodni razvoj, Vlade Sjedinjenih Američkih Država,

More information

INDUSTRIJSKA EKOLOGIJA

INDUSTRIJSKA EKOLOGIJA INDUSTRIJSKA EKOLOGIJA Sistemski pristup Univerzitet u Nišu dr Srđan Glišović, docent srdjan.glisovic@znrfak.ni.ac.rs Održivost predstavlja suštinsku relaciju između delovanja i posledica." (Kirsten Childs,

More information

Analiza (procena uticaja) strateškog planiranja i programskog budžetiranja na nivou lokalnih samouprava

Analiza (procena uticaja) strateškog planiranja i programskog budžetiranja na nivou lokalnih samouprava Analiza (procena uticaja) strateškog planiranja i programskog budžetiranja na nivou lokalnih samouprava Septembar, 2015 1 SADRŽAJ 1 UVODNE NAPOMENE... 3 2 PROCES I METODOLOGIJA IZRADE... 4 3 KONTEKST...

More information

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA

More information

Prvi koraci u razvoju bankarskog on-line sistema u Japanu napravljeni su sredinom 60-tih godina prošlog veka i to najpre za on-line, real-time obradu

Prvi koraci u razvoju bankarskog on-line sistema u Japanu napravljeni su sredinom 60-tih godina prošlog veka i to najpre za on-line, real-time obradu JAPAN Japan, kao zemlja napredne tehnologije, elektronike i telekomunikacija, je zemlja koja je u samom svetskom vrhu po razvoju i usavršavanju bankarskog poslovanja i spada među vodećim zemljama sveta

More information

NAUTICAL TOURISM - RIVER CRUISE ONE OF THE FACTORS OF GROWTH AND DEVELOPMENT OF EASTERN CROATIA

NAUTICAL TOURISM - RIVER CRUISE ONE OF THE FACTORS OF GROWTH AND DEVELOPMENT OF EASTERN CROATIA Ph.D. Dražen Ćućić Faculty of Economics in Osijek Department of National and International Economics E-mail: dcucic@efos.hr Ph.D. Boris Crnković Faculty of Economics in Osijek Department of National and

More information

N A C I O N A L N U S T R A T E G I J U održivog razvoja I. UVOD. 1. Osnovne postavke održivog razvoja

N A C I O N A L N U S T R A T E G I J U održivog razvoja I. UVOD. 1. Osnovne postavke održivog razvoja "Službeni glasnik RS", br. 57/2008 Na osnovu člana 17. stav 1. i člana 45. stav 1. Zakona o Vladi ("Službeni glasnik RS", br. 55/05, 71/05 - ispravka i 101/07), Vlada donosi N A C I O N A L N U S T R A

More information

RURAL DEVELOPMENT OF REPUBLIKA SRPSKA WITH SPECIAL FOCUS ON BANJA LUKA

RURAL DEVELOPMENT OF REPUBLIKA SRPSKA WITH SPECIAL FOCUS ON BANJA LUKA Poslovne studije/ Business Studies, 2015, 13-14 UDK 338.43:[332.1+330.34(497.6 Banja Luka) The paper submitted: 20.03.2015. DOI: 10.7251/POS1514605D The paper accepted: 09.04.2015. Expert paper Mirjana

More information

TEMPUS SUCCESS STORY National Tempus Information Day in BiH November 24, 2010 University of East Sarajevo

TEMPUS SUCCESS STORY National Tempus Information Day in BiH November 24, 2010 University of East Sarajevo TEMPUS SUCCESS STORY National Tempus Information Day in BiH November 24, 2010 University of East Sarajevo Nina Kovač, Deputy Regional Manager and Project Manager, WUS Austria Higher Education Development

More information

KARAKTERISTIKE ANTIMONOPOLSKE POLITIKE I EFEKTI NJENE PRIMENE U SRBIJI

KARAKTERISTIKE ANTIMONOPOLSKE POLITIKE I EFEKTI NJENE PRIMENE U SRBIJI Ekonomski Fakultet Univerzitet u Beogradu KARAKTERISTIKE ANTIMONOPOLSKE POLITIKE I EFEKTI NJENE PRIMENE U SRBIJI Dr Dragan Lončar SADRŽAJ PREZENTACIJE MAKROEKONOMSKI PRISTUP 01 02 03 DOMEN ANTIMONOPOLSKE

More information

KONFIGURACIJA MODEMA. ZyXEL Prestige 660RU

KONFIGURACIJA MODEMA. ZyXEL Prestige 660RU KONFIGURACIJA MODEMA ZyXEL Prestige 660RU Sadržaj Funkcionalnost lampica... 3 Priključci na stražnjoj strani modema... 4 Proces konfiguracije... 5 Vraćanje modema na tvorničke postavke... 5 Konfiguracija

More information

Paketi Usluga, Zdravstvenih Usluga Umerenih ka Ljudima, i Integrisane Zaštite

Paketi Usluga, Zdravstvenih Usluga Umerenih ka Ljudima, i Integrisane Zaštite Paketi Usluga, Zdravstvenih Usluga Umerenih ka Ljudima, i Integrisane Zaštite Projekat Kvalitetna i Dostupna Zdravstvena Zaštita Projekat Kvalitetna i dostupna zdravstvena zaštita (AQH) je dizajniran

More information

PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON Fakultet poslovne ekonomije BANJA LUKA

PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON Fakultet poslovne ekonomije BANJA LUKA PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON Fakultet poslovne ekonomije BANJA LUKA UVOĐENJE FLEKSIBILNIH MODELA FUNKCIJA PLANIRANJA, UPRAVLJANJA I NADZORA INVESTICIONIH PROCESA I NJIHOV UTICAJ NA OPTIMALNO DONOŠENJE

More information

SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA. Ivan Pukšar, UNPAH

SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA. Ivan Pukšar, UNPAH SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA Ivan Pukšar, UNPAH DMK destinacijska menadžment kompanija tvrtka koja koristi svoje opsežno poznavanje turističkih resursa, raspolaže sa stručnim djelatnicima te

More information

LJUDSKI RESURSI ULJANIKA

LJUDSKI RESURSI ULJANIKA LJUDSKI RESURSI ULJANIKA PROFIL DRUŠTVA NAJUSPJEŠNIJE NIJE HRVATSKO BRODOGRADILIŠTE GRADIMO BRODOVE I PROIZVODIMO BRODSKE DIZEL MOTORE KNJIGA NARUDŽBI DOBRO I KVALITETNO POPUNJENA 1856-2008 TEHNOLOŠKA

More information

POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA

POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA Master akademske studije Modul za logistiku 1 (MLO1) POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA angažovani su: 1. Prof. dr Momčilo Miljuš, dipl.inž., kab 303, mmiljus@sf.bg.ac.rs,

More information

ENERGETIKA - POSEBNI IZAZOVI KONKURENCIJE

ENERGETIKA - POSEBNI IZAZOVI KONKURENCIJE STRENGTHENING OF THE INSTITUTIONAL CAPACITY OF THE COMPETITION PROTECTION COMMISSION (CPC) IN THE REPUBLIC OF SERBIA 1 ENERGETIKA - POSEBNI IZAZOVI KONKURENCIJE 02.JUN 2015 PRIVREDNA KOMORA SRBIJE ALEKSANDAR

More information

VLADAN MARTIĆ PhD. Montenegro Business School, MEDITERAN UNIVERSITY. Institute of Accountants and Auditors of Montenegro

VLADAN MARTIĆ PhD. Montenegro Business School, MEDITERAN UNIVERSITY. Institute of Accountants and Auditors of Montenegro Personal data Address E-mail Linkedln VLADAN MARTIĆ PhD No 28 Admirala Zmajevica Street, Podgorica, Montenegro Cell +382 67 280 211 vladan.martic@unimediteran.net https://www.linkedin.com/in/vladan-martic-4b651833

More information

Upotreba selektora. June 04

Upotreba selektora. June 04 Upotreba selektora programa KRONOS 1 Kronos sistem - razina 1 Podešavanje vremena LAMPEGGIANTI 1. Kada je pećnica uključena prvi put, ili u slučaju kvara ili prekida u napajanju, simbol SATA i odgovarajuća

More information

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02

More information

Dugoročni plan razvoja Elektroprivrede BiH do sa Strategijskim planom

Dugoročni plan razvoja Elektroprivrede BiH do sa Strategijskim planom Prijedlog Dugoročnog plana razvoja Elektroprivrede BiH do 2030. godine je utvrdio Nadzorni odbor JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo na 37. sjednici održanoj dana 24.04.2014. Dugoročni plan razvoja Elektroprivrede

More information

TM G. XXXVI Br. 2 Str Niš april - jun UDK / ODNOS ODRŽIVOSTI I ODRŽIVOG RAZVOJA

TM G. XXXVI Br. 2 Str Niš april - jun UDK / ODNOS ODRŽIVOSTI I ODRŽIVOG RAZVOJA TM G. XXXVI Br. 2 Str. 596-613 Niš april - jun 2012. UDK 502.131/.131.1 Pregledni rad Primljeno: 11. 09. 2009. Revidirana verzija: 28. 10. 2010. Slobodan Milutinović Univerzitet u Nišu Fakultet zaštite

More information

RAZVOJ NGA MREŽA U CRNOJ GORI

RAZVOJ NGA MREŽA U CRNOJ GORI RAZVOJ NGA MREŽA U CRNOJ GORI INFOFEST 2017 SLJEDEĆA GENERACIJA REGULACIJE, 25 26 Septembar 2017 Budva, Crna Gora Vitomir Dragaš, Manadžer za interkonekciju i sisteme prenosa Sadržaj 2 Digitalna transformacija

More information

UPRAVLJANJE IT RIZIKOM IT RISK MANAGEMENT

UPRAVLJANJE IT RIZIKOM IT RISK MANAGEMENT 6. Naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem KVALITET 2009, Neum, B&H, 04 07 juni 2009. UPRAVLJANJE IT RIZIKOM IT RISK MANAGEMENT Aida Habul, Docent Dr. Univerzitet Sarajevo, Ekonomski fakultet aida.habul@efsa.unsa.ba

More information

RESEARCH INTEREST EDUCATION

RESEARCH INTEREST EDUCATION Prof. dr sc. Aleksa Š. Vučetić Associate Professor UNIVERSITY OF MONTENEGRO FACULTY OF TOURISM AND HOSPITALITY Stari Grad 320-85330 Kotor - Montenegro aleksavucetic@gmail.com - www.ucg.ac.me RESEARCH INTEREST

More information

KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500

KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500 KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500 kabuplast - dvoslojne rebraste cijevi iz polietilena visoke gustoće (PEHD) za kabelsku zaštitu - proizvedene u skladu sa ÖVE/ÖNORM EN 61386-24:2011 - stijenka izvana

More information

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD Ivan Džolan Zagreb, 2017 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD Mentor: Dr. sc. Biserka Runje, dipl.

More information

SPECIJALISTIČKI RAD. Tema: TQM Potpuno upravljanje kvalitetom i uloga zaposlenih u postizanju potpunog kvaliteta. Br. ind.

SPECIJALISTIČKI RAD. Tema: TQM Potpuno upravljanje kvalitetom i uloga zaposlenih u postizanju potpunog kvaliteta. Br. ind. SPECIJALISTIČKI RAD Tema: TQM Potpuno upravljanje kvalitetom i uloga zaposlenih u postizanju potpunog kvaliteta Mentor: Prof. dr Željko Baroš Student: Kljajić Živana Br. ind. 0018-07/RMUS Banja Luka, 2009

More information

Otpremanje video snimka na YouTube

Otpremanje video snimka na YouTube Otpremanje video snimka na YouTube Korak br. 1 priprema snimka za otpremanje Da biste mogli da otpremite video snimak na YouTube, potrebno je da imate kreiran nalog na gmailu i da video snimak bude u nekom

More information

Primena A`WOT metode za izbor scenarija razvoja poštanskih usluga u Republici Srbiji

Primena A`WOT metode za izbor scenarija razvoja poštanskih usluga u Republici Srbiji Primena A`WOT metode za izbor scenarija razvoja poštanskih usluga u Republici Srbiji NIKOLA KNEŽEVIĆ, Saobraćajni fakultet, Univerzitet u Beogradu DRAGANA MACURA, Saobraćajni fakultet, Univerzitet u Beogradu

More information