HORIZONTALNA I VERTIKALNA KOORDINACIJA U POSTUPKU DONOŠENJA ODLUKA OD ZNAČAJA ZA LOKALNU SAMOUPRAVU U SRBIJI ANALIZA

Size: px
Start display at page:

Download "HORIZONTALNA I VERTIKALNA KOORDINACIJA U POSTUPKU DONOŠENJA ODLUKA OD ZNAČAJA ZA LOKALNU SAMOUPRAVU U SRBIJI ANALIZA"

Transcription

1

2 HORIZONTALNA I VERTIKALNA KOORDINACIJA U POSTUPKU DONOŠENJA ODLUKA OD ZNAČAJA ZA LOKALNU SAMOUPRAVU U SRBIJI 1

3 HORIZONTALNA I VERTIKALNA KOORDINACIJA U POSTUPKU DONOŠENJA ODLUKA OD ZNAČAJA ZA LOKALNU SAMOUPRAVU U SRBIJI Izdavač PALGO centar Za izdavača Dušan Damjanović Kneginje Ljubice 14, Beograd Tel: , faks: office@palgo.org, Urednici Dušan Damjanović, Jelena Jerinić, Tatijana Pavlović-Križanić Lektura i korektura Ivana Andrić Ilustracija na koricama Milan Pavlović Prelom i dizajn Tijana Dinić Štampa Standard2, Beograd Ova publikacija je sačinjena zahvaljujući podršci Programa Jačanje lokalne samouprave u Srbiji, Faza 2, koji predstavlja zajedničku inicijativu Evropske komisije i Saveta Evrope. Mišljenja izneta u ovoj publikaciji izražavaju stavove autora i Savet Evrope ne snosi odgovornost za njih. 2

4 HORIZONTALNA I VERTIKALNA KOORDINACIJA U POSTUPKU DONOŠENJA ODLUKA OD ZNAČAJA ZA LOKALNU SAMOUPRAVU U SRBIJI Beograd,

5 SADRŽAJ Predgovor 7 HORIZONTALNA I VERTIKALNA KOORDINACIJA U POSTUPKU DONOŠENJA ODLUKA OD ZNAČAJA ZA LOKALNU SAMOUPRAVU U SRBIJI Uvod (postavljanje problema, svrha analize) Horizontalna koordinacija organa na republičkom nivou u postupku donošenja odluka od značaja za lokalnu samoupravu 2.1. Pravni okvir: postupci donošenja strateških dokumenata i propisa od značaja za lokalnu samoupravu Institucionalni okvir: organi, ustanove i radna tela koji na nivou 16 Republike Srbije donose odluke od značaja za lokalnu samoupravu (raspodela nadležnosti) Državni organi koji utiču na normativni položaj lokalne samouprave Državni organi koji imaju ključnu ulogu u određivanju finansijskog položaja lokalne samouprave Oblici horizontalne saradnje u postupku strateškog planiranja i donošenja propisa (institucionalna i ad hoc saradnja) Situaciona analiza postojećih modela horizontalne koordinacije 2 1 prilikom usvajanja propisa i strateških dokumenata u domenu lokalne samouprave Postavljanje problema Zakonski nedovoljno jasno određene nadležnosti državnih organa u domenu 24 oblikovanja politika i pripreme propisa Nerazvijen mehanizam za usklađivanje aktivnosti od značaja za lokalnu 26 samoupravu Novoosnovanim telima na državnom nivou koja se isključivo bave lokalnom samoupravom i decentralizacijom ne poveravaju se normativno jasno definisana ovlašćenja Vertikalna koordinacija u postupku donošenja odluka od značaja za lokalnu samoupravu u Srbiji 3.1. Institucionalni oblici vertikalne koordinacije u postupku donošenja odluka i glavni akteri u procesu Ad hoc oblici vertikalne koordinacije u postupku donošenja odluka Situaciona analiza postojećih modela vertikalne koordinacije prilikom 29 usvajanja propisa i strateških dokumenata u domenu lokalne samouprave Postavljanje problema Sporazumi o saradnji Učešće u formulaciji nacionalnih strategija i planskih dokumenata Učešće u zakonodavnom postupku 30

6 4. Pregled mehanizama koordinacije u evropskim državama 33 SADRŽAJ 4.1. Austrija Italija Poljska Holandija Hrvatska Republika Češka Zaključna razmatranja Osnovni problemi u primeni postojećih modela horizontalne i vertikalne 43 koordinacije u procesu donošenja odluka od značaja za lokalnu samoupravu 5.2. Iskustva evropskih država koja je moguće primeniti da bi se poboljšali 44 mehanizmi koordinacije u Srbiji Korišćeni izvori 45 PREPORUKE ZA MEHANIZME HORIZONTALNE KOORDINACIJE PREPORUKE ZA MEHANIZME VERTIKALNE KOORDINACIJE

7 PREDGOVOR 6

8 PREDGOVOR PREDGOVOR Jedna od osnovnih prepreka boljem funkcionisanju sistema lokalne samouprave u Srbiji leži u nedovoljnoj i neadekvatnoj koordinaciji različitih nivoa vlasti. To se odnosi kako na međusobnu koordinaciju mnogobrojnih organa centralne vlasti koji učestvuju u donošenju odluka od značaja za funkcionisanje lokalne samouprave (horizontalna koordinacija), tako i na koordinaciju između centralnog i lokalnog nivoa vlasti (vertikalna koordinacija). Koordinacija je neophodna u procesu definisanja novih sektorskih politika i strategija, izmene postojećih politika i donošenja i izmene propisa, naročito kada se menja obim nadležnosti lokalne samouprave. Gotovo svaki segment naših života na neki način je u dodiru sa lokalnom samoupravom, a oko tri četvrtine svih propisa u bilo kom pravnom sistemu se u određenoj meri primenjuje na lokalnom nivou. Posmatran iz te perspektive ovaj problem posebno dobija na značaju. Nedovoljna koordinacija utiče kako na kvalitet propisa, tako i na nivo spremnosti državnih organa da odgovore na potrebe gradova i opština u pogledu tumačenja zakona i drugih propisa. Dugoročno, smatramo da bi ovakva situacija mogla ozbiljnije da ugrozi ostvarivanje osnovnih prava građana i drugih subjekata u oblastima u kojima to zavisi od delovanja lokalne uprave i javnih službi. Analiza funkcionisanja horizontalne i vertikalne koordinacije u postupku donošenja odluka od značaja za lokalnu samoupravu u Srbiji pripremljena je u periodu septembar novembar godine za potrebe PALGO centra, a podržala ju je Kancelarija Saveta Evrope u Beogradu. Ideja autorki Analize bila je da se za potrebe Nacionalnog saveta za decentralizaciju, Stalne konferencije gradova i opština i resornih ministarstava pripremi analiza pravnog okvira i faktičkog stanja u domenu horizontalne i vertikalne koordinacije u procesu donošenja odluka od značaja za lokalnu samoupravu, analiziraju uočeni problemi i daju preporuke za njihovo prevazilaženje, odnosno definišu moguća rešenja problema. Nakon izrađene Analize, ekspert Saveta Evrope, Viktor Đosan izradio je 7

9 PREDGOVOR preporuke za unapređenje mehanizama vertikalne i horizontalne koordinacije, iz perpsektive najboljih evropskih iskustava i u svetlu definisanja buduće sveobuhvatne strategije decentralizacije. Ova publikacija je sačinjena zahvaljujući podršci Programa Jačanje lokalne samouprave u Srbiji, Faza 2, koji predstavlja zajedničku inicijativu Evropske komisije i Saveta Evrope. Cilj Programa je pružanje podrške centralnim i lokalnim vlastima u Srbiji u daljoj razradi strategije decentralizacije i primeni institucionalnih i pravnih reformi u oblasti lokalne samouprave u Srbiji. Jedna od aktivnosti programa je i jačanje građanskog učešća i podizanje nivoa znanja o lokalnoj samoupravi. PALGO centar poziva sve zainteresovane, posebno predstavnike i predstavnice različitih nivoa vlasti i zaposlene u organima državne uprave i lokalnim upravama, da svojim komentarima i sugestijama pomognu da se javna diskusija o opisanim problemima nastavi u cilju pronalaženja kvalitetnijih i efikasnijih rešenja. Nadamo se da će ova i druge analize na kojima je poslednjih godina radio PALGO centar poslužiti donosiocima odluka kao korisna osnova za definisanje mera javne politike u različitim oblastima od značaja za dalji razvoj lokalne samouprave. Jelena Jerinić 8

10 HORIZONTALNA I VERTIKALNA KOORDINACIJA U POSTUPKU DONOŠENJA ODLUKA OD ZNAČAJA ZA LOKALNU SAMOUPRAVU U SRBIJI 9

11 10

12 HORIZONTALNA I VERTIKALNA KOORDINACIJA U POSTUPKU DONOŠENJA ODLUKA OD ZNAČAJA ZA LOKALNU SAMOUPRAVU U SRBIJI Jelena Jerinić, Tatijana Pavlović-Križanić, septembar-novembar Uvod (postavljanje problema, svrha analize) U Srbiji je od godine uspostavljen stabilan sistem organizacije lokalne samouprave, koji karakteriše povećanje odgovornosti i transparentnosti postupaka lokalnih vlasti, postepeno jačanje stručnosti i kapaciteta zaposlenih u gradskoj, odnosno opštinskoj upravi, poboljšanje kvalifikacione strukture zaposlenih, povećanje kapitalnih budžeta i ulaganja u infrastrukturu itd. U sistemskom smislu, jedna od osnovnih slabosti postojećeg uređenja lokalne samouprave kod nas izvire iz još uvek nedovoljne koordinacije organa vlasti na republičkom nivou, kako međusobno (horizontalna koordinacija), tako i sa lokalnim samoupravama (vertikalna koordinacija), u procesu definisanja novih sektorskih politika i strategija, izmena postojećih politika i donošenja i izmene propisa, posebno kada se radi o prenošenju novih nadležnosti na lokalne samouprave. Nedovoljna vertikalna koordinacija, koja se ogleda u uglavnom nesistematskom, ad hoc uticaju lokalnih samouprava na proces donošenja odluka o pitanjima koja vitalno utiču na njihov položaj, onemogućava donosioce odluka da propise prilagode potrebama i kapacitetima lokalnih samouprava, što na kraju rezultira donošenjem nedovoljno kvalitetnih propisa. Ovi propisi se često ne mogu primeniti, njihova primena izaziva nedoumice i probleme u primeni ili se njihov cilj u praksi ne može ostvariti jer mehanizmi primene nisu odgovarajući. Nedovoljna horizontalna koordinacija državnih organa u postupku donošenja propisa i definisanja sektorskih politika takođe utiče kako na kvalitet propisa, tako i na nivo spremnosti državnih organa da odgovore na potrebe gradova i opština u pogledu tumačenja zakonski odredbi i sprovedbenih propisa. Ovakva situacija na duži rok može ozbiljnije da ugrozi ostvarenje osnovnih prava građana i pravnih lica u oblastima u kojima ostvarenje tih prava zavisi od delovanja lokalne uprave, javnih službi i preduzeća. 11

13 Savremeni koncept javne uprave počiva na efikasnoj saradnji i paralelnom funkcionisanju izvršnih organa vlasti na svim nivoima upravljanja. Punu realizaciju javnog interesa je nemoguće postići ukoliko se akteri, na koje se odgovarajuća politika odnosi, ne konsultuju već u inicijalnoj fazi oblikovanja sektorske politike ili propisa. Saradnja koja se ostvaruje u završnoj fazi, kada je praktično nemoguće uticati na izmenu osnovnih postavki već uspostavljenog sistema regulacije ili je konsultativna funkcija tih aktera samo deklarativna, ne doprinosi ostvarenju javnog interesa i cilju zbog koga se određena strategija ili propis donosi. Analiza funkcionisanja horizontalne i vertikalne koordinacije u postupku donošenja odluka od značaja za lokalnu samoupravu u Srbiji pripremljena je u periodu septembar novembar godine, a podržala ju je Kancelarija Saveta Evrope u Beogradu. Ideja autora bila je da se za potrebe Nacionalnog saveta za decentralizaciju, Stalne konferencije gradova i opština i resornih ministarstava pripremi analiza pravnog okvira, kao i faktičkog stanja u domenu horizontalne i vertikalne koordinacije u procesu donošenja odluka od značaja za lokalnu samoupravu, da se analiziraju uočeni problemi i daju preporuke za njihovo prevazilaženje, odnosno definišu moguća rešenja problema. 2. Horizontalna koordinacija organa na republičkom nivou u postupku donošenja odluka od značaja za lokalnu samoupravu 2.1. Pravni okvir: postupci donošenja strateških dokumenata i propisa od značaja za lokalnu samoupravu Pre svega, potrebno je, barem okvirno, definisati pojam propisa i strateških dokumenata od značaja za lokalnu samoupravu. Procenjuje se da se oko tri četvrtine propisa u svakom pravnom sistemu u određenoj meri primenjuju na lokalnom nivou i to skoro u svim oblastima. Ti propisi se odnose na skoro sve oblasti društvenog života, a jedine oblasti za koje bismo mogli reći da ne ulaze u ovu grupu verovatno su odbrana i spoljni poslovi. Za svrhe ove analize, sve propise koji se primenjuju ili su na neki način od značaja za lokalnu samoupravu, možemo podeliti na tri grupe. U prvu grupu spadaju propisi kojima su definisani temelji sistema lokalne samouprave u jednoj državi propisi o teritorijalnoj organizaciji, sistemu lokalne samouprave, lokalnom izbornom sistemu, sistemu finansiranja lokalne samouprave i položaju zaposlenih u organima lokalne samouprave. Zatim, tu su propisi koji uređuju oblasti (pitanja) u izvornoj nadležnosti lokalne samouprave npr., propisi o komunalnim delatnostima. I, konačno, tu su propisi koji uređuju poverene poslove, koji su verovatno i najbrojniji. Pošto se odnose na toliko raznovrsnih oblasti, u proces donošenja ovih propisa uključen je veliki broj aktera (o čemu će detaljnije biti reči u tački 2.2). 12 Ono što je ovde rečeno za raznovrsnost propisa kad je reč o oblastima koje uređuju, važi i za strateške dokumente od strategija decentralizacije do akcionih planova u određenim oblastima. Veliki broj strateških dokumenata zahteva sprovođenje određenih mera na lokalnom nivou, najčešće od strane organa lokalne samouprave.

14 Pod pojmom propisi ovde podrazumevamo zakone i podzakonske akte čiji su donosioci vlada (uredbe) i organi državne uprave (pravilnici, naredbe i uputstva). 1 Za jedinice lokalne samouprave su posebno važni pravilnici, jer se zakonima koji se primenjuju na lokalnom nivou vrlo često ostavlja širok prostor za podzakonsko regulisanje, te od efikasnosti njihovog usvajanja i njihove sadržine u velikoj meri zavisi obavljanje (posebno poverenih) poslova lokalne samouprave. U poslednjih nekoliko godina je bilo primera kašnjenja u usvajanju podzakonskih propisa potrebnih za početak primene određenog zakona, što je ponekad u velikoj meri uticalo na delovanje organa lokalne samouprave. Analizu koja sledi i definisane preporuke treba interpretirati u smislu ovih prethodnih napomena. Zakonodavni postupak u Srbiji je uređen pre svega Ustavom, Zakonom o Narodnoj skupštini i Poslovnikom Narodne skupštine, Zakonom o državnoj upravi, Zakonom o Vladi i Poslovnikom Vlade. 2 U pogledu zakonodavnog postupka, Ustav predviđa ovlašćene predlagače zakona (član 107) i nadležnost Narodne skupštine za usvajanje zakona (član 99), odnosno predsednika Republike za njihovo proglašenje (član 113). Zakon o Narodnoj skupštini i Poslovnik o radu Narodne skupštine detaljnije uređuju postupak usvajanja zakona nakon upućivanja predloga zakona od strane ovlašćenih predlagača ulogu skupštinskih odbora, raspravu o predlogu zakona i njegovo usvajanje. Zakonom o državnoj upravi na opšti način uređuje se postupak pripreme nacrta zakona i drugih akata koje resorna ministarstva predlažu vladi, kao i postupak pribavljanja mišljenja drugih organa državne uprave. Ti postupci su bliže uređeni Poslovnikom Vlade. Ovlašćeni predlagači zakona su jedan narodni poslanik, vlada, skupština autonomne pokrajine ili birača. Zaštitnik građana i Narodna banka Srbije imaju pravo predlaganja zakona iz svoje nadležnosti. Najveći broj predloga zakona u Skupštinu dolazi od vlade. 3 Za izradu nacrta zakona zadužena su resorna ministarstva. U skladu sa Poslovnikom Vlade, ministarstva pre podnošenja nacrta Vladi pribavljaju mišljenja drugih resornih ministarstava i službi Vlade (članovi 46. i 47). O nacrtima zakona predlagač pribavlja mišljenja Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo, Ministarstva finansija i Kancelarije za evropske integracije, odnosno ministarstava inostranih poslova ili pravde, za nacrte određenih zakona. Takođe, mišljenja se pribavljaju i od organa državne uprave sa čijim delokrugom je povezano pitanje na koje se akt odnosi, s tim što Poslovnik ne precizira detaljnije o kakvoj povezanosti bi trebalo da se radi. Ne postoji posebna odredba koja bi se odnosila na zakone od značaja za lokalnu samoupravu. 1 O karakteru pojedinih vrsta upravnih propisa videti član 15. Zakona o državnoj upravi. 2 Ustav Republike Srbije (Službeni glasnik RS, br. 86/06), Zakon o Narodnoj skupštini (Službeni glasnik RS, br. 9/10), Poslovnik Narodne skupštine (Službeni glasnik RS, br. 52/10), Zakon o državnoj upravi (Službeni glasnik RS, br. 79/05, 101/07), Zakon o Vladi (Službeni glasnik RS, br. 55/05, 71/05, 101/07, 65/08). 3 Jednostavna analiza predloga zakona koji trenutno čekaju usvajanje u Narodnoj skupštini, prema podacima sa zvanične internet stranice Skupšine ( verzija od ), pokazuje da je od ukupno 92 predloga zakona njih 68 (74 %) predložila Vlada, 16 (17 %) narodni poslanici, i to opozicioni, 5 (6 %) Narodna banka i 3 (3 %) građani. 13

15 Uz obrazloženi nacrt zakona Vladi se obavezno dostavlja i jedan broj priloga (član 40. Poslovnika Vlade): izjava o usklađenosti sa propisima Evropske unije (model izjave je usvojila Vlada); analiza efekata zakona (Poslovnik predviđa sadržaj analize), odnosno posebno obrazloženje zašto predlagač procenjuje da uz nacrt ne treba da priloži analizu efekata; spisak propisa i drugih opštih akata kojima se nacrt zakona izvršava i rokova u kojima ih treba doneti. Nije predviđeno da analiza efekata mora sadržati procenu uticaja primene datog zakona na jedinice lokalne samouprave. Poslovnik Vlade (član 41) gotovo u potpunosti ponavlja odredbu Zakona o državnoj upravi (član 77) o sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona. Obaveza sprovođenja javne rasprave postoji ako se zakonom bitno menja uređenje nekog pitanja ili uređuje pitanje koje posebno zanima javnost. Ako predlagač zakona to ne učini, na to će ga obavezati nadležni odbor Vlade. Poslovnik ne sadrži detaljnije ili objektivnije kriterijume za procenu koji konkretni nacrti zakona moraju proći javnu raspravu, kao ni konkretnije odredbe o sprovođenju javne rasprave načinu sprovođenja, trajanju, izjašnjavanju o predlozima iznetim u toku javne rasprave i sl. Izmenama i dopunama Poslovnika Vlade ovaj član je dopunjen odredbom da se javna rasprava može sprovoditi i u pripremi strategije razvoja. Takođe, Poslovnik ne sadrži odredbe o eventualnim obavezama konsultovanja zainteresovanih subjekata u pripremi nacrta zakona ili sprovođenju javne rasprave na primer, u vezi sa temom ove analize, jedinica lokalne samouprave ili njihove asocijacije. Nakon prijema nacrta generalni sekretar Vlade nacrt dostavlja nadležnom odboru Vlade. O pitanjima teritorijalne organizacije Republike Srbije, teritorijalne autonomije i lokalne samouprave odlučuje Odbor za pravni sistem i državne organe (član 26. Poslovnika Vlade). Poslovnik ne predviđa o kojim pitanjima lokalne samouprave Odbor raspravlja. Odbor sastavlja izveštaj za Vladu kojim joj preporučuje da utvrdi ili ne utvrdi predlog zakona. Nakon usvajanja predloga zakona, Vlada ga dostavlja Narodnoj skupštini. Predloge određenih zakona na dnevni red stavlja predsednik Skupštine, s tim što Skupština može odlučiti da određeni zakon bude usvojen po hitnom postupku. Razlozi za usvajanje po hitnom postupku uključuju uređivanje pitanja i odnosa nastalih usled okolnosti koje nisu mogle da se predvide, a nedonošenje zakona po hitnom postupku moglo bi da prouzrokuje štetne posledice po život i zdravlje ljudi, bezbednost zemlje i rad organa i organizacija, i ispunjenje međunarodnih obaveza i usklađivanje propisa s propisima Evropske unije (član 168. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine). 14 U svakom slučaju, pre rasprave u plenumu, o predlozima zakona i amandmanima podnetim na predloge raspravljaju resorni odbori Narodne skupštine. Trenutno postoji 19 odbora. Od godine u Narodnoj skupštini je postojao poseban Odbor za lokalnu samoupravu. Do formiranja ovog odbora je došlo na inicijativu Stalne konferencije gradova i opština. Novim Poslovnikom, usvojenim u julu godine, znatno je smanjen broj skupštinskih odbora, te je ukinut poseban odbor za lokalnu samoupravu, a pitanja o kojima je on odlučivao stavljena su u delokrug Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu.

16 Međutim, treba imati u vidu da ovaj odbor neće raspravljati o svim predlozima zakona od značaja za lokalnu samoupravu već samo o onim koji se odnose na teritorijalnu organizaciju Republike Srbije, uređenje lokalne samouprave i izbore, finansiranje i način rada organa i službi jedinica lokalne samouprave, matične knjige (član 51. Poslovnika Narodne skupštine). Drugi predlozi zakona, pa čak i oni koji se tiču poslova u izvornom delokrugu lokalne samouprave, biće predmet rasprave pred drugim resornim odborima. Postupak usvajanja uredbi Vlade uređen je Poslovnikom Vlade i skoro identičan postupku usvajanja predloga zakona od strane Vlade. Osnovne razlike su u tome što u postupku usvajanja uredbe ne postoji obaveza sprovođenja javne rasprave, što se predlog uredbe dostavlja na mišljenje samo Republičkom sekretarijatu za zakonodavstvo i Ministarstvu finansija i što predlog uredbe ne prati analiza efekata. Postupak usvajanja podzakonskih akata uređen je u najvećom meri Zakonom o državnoj upravi. Zakon o državnoj upravi kao propise koje donose organi državne uprave navodi pravilnike, naredbe i uputstva (član 15). Za ove podzakonske akte koristi se i naziv upravni propisi. Pravilnikom se razrađuju pojedine odredbe zakona ili propisa Vlade. Naredbom se naređuje ili zabranjuje neko ponašanje u jednoj situaciji koja ima opšti značaj. Uputstvom se određuje način na koji organi državne uprave i imaoci javnih ovlašćenja izvršavaju pojedine odredbe zakona ili drugog propisa. Kao što je već rečeno, za jedinice lokalne samouprave su posebno važni pravilnici. Zakon dalje postavlja ograničenja u pogledu donošenja upravnih propisa (član 16). Ministarstva i posebne organizacije mogu donositi propise samo kad su na to izričito ovlašćeni zakonom ili propisom Vlade. Ministarstva i posebne organizacije ne mogu propisom određivati svoje ili tuđe nadležnosti, niti fizičkim i pravnim licima ustanovljavati prava i obaveze koje nisu već ustanovljene zakonom. Najveći broj upravnih propisa, posebno pravilnika, donose ministarstva. Nacrti propisa se dostavljaju Republičkom sekretarijatu za zakonodavstvo, koji proverava njihovu usaglašenost sa drugim aktima u pravnom sistemu i stara se o njihovoj normativno-tehničkoj i jezičkoj valjanosti. 4 Može se reći da je detaljnije uređenje procesa usvajanja strateških dokumenata počelo godine, kada je u Poslovnik Vlade uneto još nekoliko odredaba o tome. Strateški dokumenti se usvajaju na sličan način kao predlozi zakona, odnosno uredbe Vlade. Obično ih usvaja Vlada, ali ponekad to čini i Narodna skupština. Važećim propisima nisu predviđeni kriterijumi kojima bi se mogla objasniti ta razlika. 5 Usvojene strategije uglavnom prate akcioni planovi, koje, ako ne čine sastavni deo strategije, mogu samostalno usvajati i resorna ministarstva. Poslovnikom Vlade je predviđeno da za nacrt strategije razvoja treba pribaviti mišljenja Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo i Ministarstva finansija (kao kod uredbi), ali se u postupku njihovog usvajanja može sprovesti i javna rasprava. Poslovnik ne sadrži detaljnije smernice o tome kada bi trebalo sprovesti takvu raspravu. 4 V. član 31. Zakona o ministarstvima (Službeni glasnik RS, br. 65/2008). 5 Na primer, od godine Narodna skupština je usvojila 5 strategija: Strategiju razvoja energetike Republike Srbije do 2015.godine, Nacionalnu strategiju za borbu protiv korupcije, Nacionalnu strategiju reforme pravosuđa, Strategiju nacionalne bezbednosti Republike Srbije, Strategiju odbrane Republike Srbije. 15

17 Iz napred opisanog može se zaključiti da domaći propisi koji uređuju zakonodavni i postupak usvajanja podzakonskih propisa i strateških dokumenata ne poznaju poseban režim, odnosno poseban postupak za donošenje propisa ili usvajanje strateških dokumenata od značaja za lokalnu samoupravu, čak i kada se radi o propisima iz navedene prve grupe. Član 79. Zakona o lokalnoj samoupravi predviđa da organi i službe jedinica lokalne samouprave, između ostalog, učestvuju, samostalno ili preko svojih asocijacija, u pripremi zakona i drugih propisa čija je sadržina od posebnog značaja za ostvarivanje i razvoj lokalne samouprave. Isto je predviđeno članom 89, koji navodi uloge asocijacija jedinica lokalne samouprave. 6 Slične odredbe je sadržao i raniji Zakon o lokalnoj samoupravi iz godine. 7 Međutim, ovo pravo jedinica lokalne samouprave nije ni na koji način operacionalizovano, odnosno nisu predviđene odgovarajuće obaveze organa državne uprave, Vlade i Narodne skupštine da u postupak donošenja propisa uključe jedinice lokalne samouprave, odnosno da ih konsultuju Institucionalni okvir: organi, ustanove i radna tela koji na nivou Republike Srbije donose odluke od značaja za lokalnu samoupravu (raspodela nadležnosti) Imajući u vidu sveobuhvatni i raznovrsni delokrug lokalne samouprave, ne može se napraviti ni približno iscrpna lista državnih organa i tela koji donose odluke od značaja za lokalnu samoupravu. Osim ministarstava i drugih organa državne uprave, u donošenju odluka od značaja za lokalnu samoupravu učestvuju i drugi državni organi i organizacije, odnosno tela i strukture unutar državnih organa, posebno u procesu usvajanja strateških dokumenata. Prilikom analize institucionalnog okvira, prvo bi trebalo definisati osnovne kategorije odluka od značaja za lokalnu samoupravu i grupe državnih organa koji su nadležni za njihovo donošenje Državni organi koji utiču na normativni položaj lokalne samouprave Glavni organi koji učestvuju u zakonodavnom postupku uopšte jesu resorna ministarstva (i drugi organi državne uprave), Vlada, Narodna skupština i njeni odbori. Njihova uloga u zakonodavnom postupku i postupku usvajanja drugih propisa i strateških dokumenata opisana je u tački 2.1. U ovoj tački će biti detaljnije objašnjena uloga organa koji pripremaju strategije, zakone ili druge propise od značaja za lokalnu samoupravu. U ovoj fazi pripreme propisa koordinacija je najbitnija. Ključni propisi od značaja za lokalnu samoupravu uređuju statusni 16 6 Član 89. stav 2. Zakona o lokalnoj samoupravi: Asocijacije jedinica lokalne samouprave zastupaju interese svog članstva pred državnim organima, a posebno u postupku donošenja zakona i drugih akata od značaja za zaštitu, unapređenje i finansiranje lokalne samouprave, kao i drugih propisa od značaja za ostvarivanje poslova jedinice lokalne samouprave. 7 Službeni glasnik RS, br. 9/02.

18 položaj organa lokalne samouprave, njenih javnih službi i preduzeća. Ovi organi obavljaju i poslove nadzora ili vrše inspekcijska ovlašćenja u vezi sa praćenjem zakonitosti sprovođenja zakona u ovim oblastima. Ministarstvo koje je nadležno za pripremu krovnih propisa od značaja za lokalnu samoupravu je Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu, a ovo ministarstvo ima i veoma važna nadzorna i inspekcijska ovlašćenja u odnosu na lokalnu samoupravu. Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu donosi propise kojima se uređuje broj i vrsta organa u lokalnoj samoupravi, propisuju njihove nadležnosti i međusobni odnosi, uređuje vrsta lokalnih izbora i način njihovog organizovanja, definišu radni odnosi i plate zaposlenih u lokalnoj samoupravi itd. U tom smislu, ovo ministarstvo je nadležno za propise kojima se uređuje institucionalna infrastruktura u lokalnim samoupravama. Treba naglasiti da Ministarstvo za državnu upravu nema koordinacionu ili neku posebnu ulogu u donošenju zakona od značaja za lokalnu samoupravu koji nisu direktno u njegovom delokrugu, i koji uglavnom čine prvu grupu propisa identifikovanu u tački Sa druge strane se nalazi Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja, koje je nadležno za propise kojima se uređuje razvojna, pre svega ekonomska infrastruktura, u gradovima i opštinama. Uloga ovog ministarstva podrazumeva izradu analiza razvojnih potreba i mogućnosti gradova i opština, pripremu nacrta zakona i drugih propisa u ovoj oblasti, pripremu razvojnih strategija i predlaganje razvojnih programa i projekata, kao i planiranje i sprovođenje neophodnih obuka. To ministarstvo je godine pripremilo Zakon o regionalnom razvoju, kao i podzakonske propise u ovoj oblasti. Ovo ministarstvo takođe: a. predlaže mere za stvaranje preduslova za smanjenje razlika u stepenu ekonomske razvijenosti; b. definiše i primenjuje kriterijume i merila za ocenu stepena ekonomske i ukupne društvene razvijenosti; c. priprema mapiranje teritorijalnih delova Republike Srbije sa ciljem da se definiše stepen regionalne razvijenosti i priprema mere kako bi se povećala konkurentnost nerazvijenih regiona i ukupan stepen njihove društvene razvijenosti. Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja je zaduženo i za deo programiranja IPA fondova iz domena regionalnog razvoja, kao i za obavljanje poslova u vezi sa EU integracijama u domenu usklađenosti propisa u pripremi sa propisima EU. Ni ovo ministarstvo nema neku značajniju ulogu u procesu koordinacije aktivnosti na pripremi propisa od značaja za lokalnu samoupravu koji imaju razvojnu komponentu. U tom smislu ilustrativan je primer nedostatka koordinacije između Ministarstva za životnu sredinu i prostorno planiranje, koje je u finalnoj fazi pripreme novog Zakona o komunalnim delatnostima i Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, koje već dve godine priprema Strategiju za restrukturiranje javnih preduzeća (videti Analizu slučaja: Nacrt Strategije za 8 Pitanja od značaja za lokalnu samoupravu koja su u delokrugu Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu su: sistem lokalne samouprave i teritorijalne autonomije i izbori za organe lokalne samouprave; radni odnosi u jedinicama lokalne samouprave i autonomnim pokrajinama; teritorijalna organizacija Republike Srbije. V. član 12. Zakona o ministarstvima. 17

19 restrukturiranje javnih komunalnih preduzeća). Nedovoljna koordinacija ova dva organa rezultira činjenicom da se zakon koji uređuje osnovna pitanja funkcionisanja komunalne privrede u Srbiji, kao i zaključivanje javno-privatnih partnerstava u komunalnoj oblasti donosi bez strateških smernica za čije je predlaganje nadležno Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja. Veliki broj resornih ministarstava je nadležan za izradu nacrta zakona koji su od značaja za lokalnu samoupravu (npr. Ministarstvo finansija, Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja, Ministarstvo rada i socijalne politike, Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo prosvete itd.). Praktično bi se moglo reći da su to sva ministarstva u sastavu Vlade Srbije, osim Ministarstva odbrane i Ministarstva spoljnih poslova, jer obavljaju poslove državne uprave u oblastima u kojima su lokalnoj samoupravi poverene nadležnosti ili u oblastima koje imaju direktnog uticaja na realizaciju izvornih nadležnosti. Slično, i delokrug resornog skupštinskog odbora pokriva samo pitanja sistema lokalne samouprave, dok se predlozi zakona kojima se uređuju oblasti u (izvornoj ili poverenoj) nadležnosti lokalne samouprave razmatraju u drugim resornim odborima. Pored gore opisanih državnih organa koji učestvuju u postupku donošenja propisa, može se navesti još nekoliko tela i službi Vlade koji mogu da utiču na donošenje odluka od značaja za lokalnu samoupravu. Vlada Srbije je u junu donela odluku o formiranju Nacionalnog saveta za decentralizaciju, čiji zadatak je da sa Ministarstvom za državnu upravu i lokalnu samoupravu učestvuje u pripremi Strategije decentralizacije Republike Srbije. Za članove Saveta su, pored poslanika u Narodnoj skupštini, izabrani i predstavnici stručnih i akademskih organizacija. Odmah zatim Vlada je usvojila Uredbu o osnivanju Kancelarije Nacionalnog saveta za decentralizaciju Srbije. Vlada je usvojila Strategiju regulatorne reforme u Republici Srbiji za period od do godine sa Akcionim planom i započela njenu realizaciju. Kao prioriteti u sprovođenju regulatorne reforme definisani su, pre svega, unapređenje analize efekata propisa, sistema kontrole kvaliteta prilikom njihovog usvajanja i primene i jednokratno i sveobuhvatno stavljanje van snage ili izmena propisa koji su prevaziđeni i/ili štetni za privredu. U okviru takozvane sveobuhvatne reforme propisa planirano je ukidanje zastarelih i propisa koji usporavaju efikasnost uprave i privredni rast. Strategijom je predviđeno da se zaposleni na normativnim poslovima u organima lokalne samouprave obuče za sprovođenje analize efekata propisa, koja bi trebalo da se sprovodi po jedinstvenoj metodologiji na sva tri nivoa vlasti. 18 Generalni sekretarijat Vlade ima koordinacionu ulogu u postupku usvajanja akata Vlade (kao što je gore opisano u vezi sa usvajanjem predloga zakona). Takođe, njegova koordinaciona uloga dolazi do izražaja i kroz staranje o izvršavanju akata Vlade kojima se nalažu obaveze ministarstvima i posebnim organizacijama. Zajedno sa Republičkim sekretarijatom

20 za zakonodavstvo, na osnovu programa rada organa državne uprave, Generalni sekretarijat priprema godišnji program rada Vlade, odnosno priprema izveštaj o radu Vlade. Početkom godine je započeta reforma Generalnog sekretarijata, posebno jačanje njegove uloge u koordiniranju politika. Podeljen je na četiri sektora, od kojih je jedan Sektor za planiranje, nadzor i koordinaciju politika. Unutar tog sektora postoji Odsek za poslove koordinacije i analizu politika, koji obavlja poslove koordinacije politika organa državne uprave, strateškog planiranja, razvoja metodologije planiranja, nadzora realizacije planom utvrđenih poslova i prioriteta organa državne uprave i razvoja metodologije povezivanja poslova planiranja sa procesom izrade programskog budžeta. Takođe, još neke službe ili tela Vlade imaju koordinacione uloge u određenim oblastima npr., Kancelarija za evropske integracije, Tim potpredsednika Vlade za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva i sl Državni organi koji imaju ključnu ulogu u određivanju finansijskog položaja lokalne samouprave Organi koji donose ključne odluke od značaja za lokalnu samoupravu a kojima se utiče na finansijski položaj lokalne samouprave, kako u domenu normativnog uređivanja (broj i karakter prihoda, način upravljanja ovim prihodima i kriterijumi za njihovo dodeljivanje), tako i u domenu konkretne raspodele sredstava iz budžetskih razdela ministarstava i drugih budžetskih korisnika jesu Ministarstvo finansija i Ministarstvo za Nacionalni investicioni plan. Najvažnija uloga koju Ministarstvo finansija ima, a u vezi je sa koordinacijom aktivnosti od značaja za lokalnu samoupravu jeste priprema budžeta Republike Srbije, u kome se opredeljuju transferna sredstva iz opšteg transfera za ujednačavanje razvojnih nejednakosti u Republici Srbiji, na osnovu Zakona o finansiranju lokalne samouprave. Transferna sredstva služe da bi se umanjile razlike u fiskalnom kapacitetu (visini budžeta) između fiskalno bogatijih i fiskalno siromašnijih opština. Ministarstvo finansiranja administrira i dodeljivanje sredstava za obavljanje poslova iz delokruga svih državnih organa i organizacija, a u okviru kojih se planira i dodeljivanje posebnih, takozvanih namenskih transfera, koje odobravaju sektorska ministarstva za tačno određene namene. U ovom segmentu vertikalne koordinacije aktivnosti u vezi sa dodeljivanjem opšteg transfera, ali i namenskih transfera, veoma je važna uloga Komisije za finansiranje lokalne samouprave, koja je osnovana Zakonom o finansiranju lokalne samouprave iz godine. Naime, u cilju obezbeđenja načela pravičnosti, efikasnosti i otvorenosti sistema finansiranja lokalne samouprave i davanja preporuka za njegovo unapređenje, Zakonom je osnovana Komisija za finansiranje lokalne samouprave, koja ima predsednika i deset članova, koji se imenuju na period od 5 godina (da bi se premostio četvorogodišnji izborni ciklus). Predsednika Komisije i pet članova imenuje Vlada, a pet članova Stalna konferencija gradova i opština, od kojih najmanje tri člana moraju biti predstavnici jedinica lokalne samouprave. Zakonom je uspostavljena obaveza da se komisija sastaje jednom u 19

21 tri meseca. Odluke Komisije se donose većinom glasova prisutnih članova, pod uslovom da sednici prisustvuje najmanje šest članova Komisije. Nadležnosti Komisije se odnose na analiziranje kriterijuma i merila za dodelu nenamenskih i funkcionalnih transfera i utvrđivanje njihove visine po jedinicama lokalne samouprave, na analiziranje programa za dodeljivanje namenskih transfera u užem smislu, uključujući postupke dodeljivanja i kriterijume za izbor, praćenje vertikalne i horizontalne ujednačenosti sistema, stepena zaduženosti jedinica lokalne samouprave i rezultata izmena sistema finansiranja lokalne samouprave, pisanje godišnjih izveštaja, najkasnije do 30. maja za prethodnu budžetsku godinu, pripremu predloga za izmenu i poboljšanje sistema finansiranja lokalne samouprave itd. Zakonom je propisana obaveza da Ministarstvo finansija dostavlja Komisiji i Stalnoj konferenciji gradova i opština podatke o prihodima i rashodima jedinica lokalne samouprave za prethodnu godinu, najkasnije do 30. aprila tekuće godine. Nadležna ministarstva i drugi organi i organizacije Republike Srbije i Autonomne pokrajine koji obezbeđuju transfere lokalnoj samoupravi, imaju obavezu da do 30. aprila tekuće godine dostave Ministarstvu i Komisiji podatke o svim transferima lokalnoj samoupravi, po nameni transfera i po jedinicama lokalne samouprave. Ni četiri godine nakon stupanja na snagu Zakona Komisija nije počela da dobija podatke o kriterijumima i visini dodeljenih sredstava na ime namenskih transfera od sektorskih ministarstava, a dodeljivanje namenskih transfera gradovima i opštinama ostaje jedna od najmanje transparentnih procedura koje se odnose na lokalnu samoupravu u Srbiji (o tome videti Analizu slučaja: Nedostatak saradnje u koordinaciji raspodele namenskih transfera). Ministarstvo za Nacionalni investicioni plan (NIP) osnovano je u maju godine, na osnovu izmena Zakona o ministarstvima. Vlada je predvidela osnivanje Ministarstva za NIP kao organizacionog dela državne uprave u celini zaduženog za pripremu procedura za konkurisanje iz sredstava nacionalnog investicionog plana, prioritizaciju nacionalnih investicionih projekata u skladu sa već usvojenim strategijama i razvojnim politikama, obezbeđivanje stručne podrške u procesu pripreme projekata, selekciju i evaluaciju projekata. Štaviše, Ministarstvo za NIP je nadležno za definisanje i primenu postupaka nadzora nad upravljanjem projektima, direktno upravljanje projektima, izveštavanje o upravljanju, kao i uspostavljanje elektronske baze podataka o sistemu upravljanja projektima. Ni ovo ministarstvo nema zapaženu ulogu u koordinaciji aktivnosti u vezi sa lokalnom samoupravom, čak ni kada su u pitanju aktivnosti koje su striktno u njegovom delokrugu Oblici horizontalne saradnje u postupku strateškog planiranja i donošenja propisa (institucionalna i ad hoc saradnja) 20 Kao što je prikazano, propisi detaljnije uređuju zakonodavni postupak od trenutka kada nadležni organ državne uprave već ima pripremljen nacrt zakona i želi da ga prosledi Vladi na usvajanje. Isto se odnosi i na akte koje usvaja Vlada i strateške dokumente.

22 Postupak izrade nacrta (zakona ili strateškog dokumenta) nije detaljnije uređen. Postoje, međutim, ustaljeni načini koje slede gotovo sva resorna ministarstva. Nacrte najčešće izrađuju radne grupe koje imenuju ministri (ili direktori posebnih organizacija ako je izrada nacrta u njihovom delokrugu). U ovim grupama, osim predstavnika resornog ministarstva, ponekad iz više sektora unutar ministarstva, često učestvuju i predstavnici drugih organa državne uprave ili drugih državnih organa, odnosno službi i tela Vlade. Kao što će biti prikazano u delu 3, u njima ponekad učestvuju i stručnjaci, odnosno predstavnici drugih nivoa vlasti. Kao što je opisano ranije, dalji koraci u zakonodavnom postupku su: prikupljanje mišljenja od drugih organa državne uprave, razmatranje nacrta na sednici resornog odbora Vlade, usvajanje predloga zakona od strane Vlade i upućivanje Narodnoj skupštini, razmatranje u skupštinskim odborima, rasprava i usvajanje zakona na plenarnom zasedanju Skupštine. Pošto su svi ovi koraci već opisani u prethodnim tačkama, ovde ćemo se detaljnije osvrnuti samo još na postupak pribavljanja mišljenja na nacrt zakona. Organi kojima je nacrt ili predlog dostavljen radi davanja mišljenja, dostavljaju mišljenja u roku od 10, odnosno 20 dana, ako se radi o sistemskom zakonu. Ako mišljenje ne bude dostavljeno u tom roku, smatra se da nije bilo primedaba. Predlagač će ponovo tražiti mišljenja ako nacrt izmeni na drugi način ili u većoj meri nego što nalaže usklađivanje s primedbama iz pribavljenih mišljenja. Kada predlagač dostavlja Generalnom sekretarijatu nacrt ili predlog akta usklađen s primedbama iz pribavljenih mišljenja za koje je ocenio da ih može prihvatiti, on dostavlja i sama mišljenja i izveštaj o javnoj raspravi, ako je vođena. Takođe, posebno je dužan da se pismeno izjasni o primedbama iz mišljenja koje nije prihvatio. Poslovnik ne sadrži detaljnije smernice u pogledu izveštaja o javnoj raspravi, odnosno prihvatanju ili neprihvatanju primedaba koje su iznete u toku javne rasprave Situaciona analiza postojećih modela horizontalne koordinacije prilikom usvajanja propisa i strateških dokumenata u domenu lokalne samouprave Postavljanje problema Postupak donošenja propisa kod nas, o kome je bilo više reči u prethodnim delovima ove studije, još uvek nosi značajne tragove nasleđenog etatističkog modela državne uprave. Iako državna uprava u Srbiji danas ima dovoljno iskustva i sposobnosti za uvođenje novih modela, koji bi doveli do unapređenja i sistemske koordinacije u vršenju nadležnosti, saradnja ministarstava u domenu donošenja propisa još uvek se svodi na dva osnovna oblika: a. ad hoc saradnju, ukoliko ministarstvo ili drugi organ koji je prema Zakonu o ministarstvima nadležan za pripremu određenog zakonskog ili podzakonskog akta ili strateškog dokumenta, proceni da mu je u postupku pripreme nacrta potrebna 21

23 saradnja drugih tela i organa; tada se rešenjem predsednika Vlade ili rešenjem resornog ministra formira međuresorna radna grupa za pripremu teksta propisa ili strateškog dokumenta; b. institucionalizovanu saradnju, koja se odnosi na dostavljanje već pripremljenog teksta nacrta propisa ili strategije ostalim ministarstvima i državnim organima kako bi se prikupila njihova mišljenja; ovaj obavezni deo postupka donošenja propisa (prema Pravilniku o Vladi Republike Srbije) formalizovan je; na sednici Vlade na kojoj se konačno usvaja predlog teksta dokumenta, konsultovana ministarstva imaju priliku da istaknu svoje stavove o dokumentu i da zatraže da se oni još jednom razmotre. Broj ministarstava i drugih organa i organizacija državne uprave koji obavljaju poslove državne uprave u oblastima u kojima gradovi i opštine vrše poverene poslove ili u oblastima koje imaju direktnog uticaja na ostvarenje izvornih nadležnosti lokalne samouprave, veoma je veliki. U prvom redu, tu su Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu, a zatim i Ministarstvo finansija, Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja, kao i druga resorna ministarstva: Ministarstvo trgovine, Ministarstvo za nacionalni investicioni plan, Ministarstvo za infrastrukturu, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Ministarstvo za omladinu i sport, Ministarstvo kulture, Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja, Ministarstvo rada i socijalne politike, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo prosvete. Druga veoma važna grupa organa koja treba da učestvuje u postupcima koordinacije i oblikovanja politika i pripreme propisa od značaja za lokalnu samoupravu jesu organi u sastavu ministarstava, kao što je Uprava za rodnu ravnopravnost, koja je kao organ u sastavu formirana u okviru Ministarstva rada i socijalne politike, Poreska uprava u okviru Ministarstva finansija, Republička direkcija za vode, u okviru Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Agencija za zaštitu životne sredine, u okviru Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja, kao i posebne organizacije, kao što su Republička direkcija za imovinu Republike Srbije ili Republički geodetski zavod. Treća grupa državnih organa koji bi trebalo da imaju uticaja na oblikovanje politika od značaja za lokalnu samoupravu, iako formalno nemaju ulogu obrađivača u postupku pripreme zakonskih i podzakonskih propisa, a sa kojima je neophodno koordinirati procese donošenja zakona i drugih propisa od značaja za lokalnu samoupravu, jesu tela i organi obrazovani da bi ostvarili strateške ciljeve u procesu pridruživanja Evropskoj uniji i reformi javne uprave (uključujući i lokalnu samoupravu). To su: a. institucije osnovane da bi se ubrzao proces decentralizacije i stvorio nov strateški okvir za decentralizaciju: Nacionalni savet za decentralizaciju, sa svojom Kancelarijom za decentralizaciju; 22 b. institucije osnovane da bi se poboljšao kvalitet propisa i smanjio broj nepotrebnih opštih akata: Jedinica za sveobuhvatnu reformu propisa (SRP), odnosno Savet za regulatornu reformu;

24 c. nezavisne institucije za vansudsku kontrolu obavljanja nadležnosti javne uprave: Zaštitnik građana Republike Srbije, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, Agencija za borbu protiv korupcije i Državna revizorska institucija. Nedostatak saradnje državnih organa sa drugim institucijama koje su osnovane da bi se ostvarili ključni ciljevi reforme javne uprave se veoma ozbiljno reflektuje na lokalne samouprave, realizaciju njihovih nadležnosti, kao i dalje procese decentralizacije. Nedostatak osmišljene i konzistentne politike i odgovarajuće institucionalne podloge ostavljaju ozbiljne posledice na dalji razvoj svih gradova i opština u Srbiji. Analiza slučaja: Nedostatak saradnje u koordinaciji raspodele namenskih transfera Zakonom o finansiranju lokalne samouprave iz godine po prvi put je uveden transparentan i predvidiv sistem raspodele nenamenskog transfera za ujednačavanje razvojnih dispariteta između gradova i opština. Dok je utvrđivanje i raspodela nenamenskih transfera iz centralnog budžeta budžetima lokalnih samouprava u potpunosti regulisana, Komisija za finansiranje lokalne samouprave, u kojoj su zastupljeni, sa pet od ukupno jedanaest članova, i predstavnici Stalne konferencije gradova i opština, nema saznanja o načinu raspodele tzv. namenskih transfera, odnosno sredstava koja većina sektorskih ministarstava (i drugih državnih organa, kao što je Agencija za zaštitu životne sredine) raspodeljuje gradovima i opštinama po različitim osnovima. Namenski transferi su Zakonom o finansiranju lokalne samouprave uvedeni u cilju finansiranja prenosa nadležnosti sa centralne vlasti na nivo lokalne samouprave i stvaranja mogućnosti učešća centralne vlasti u finansiranju konkretnih programa i projekata na nivou lokalne samouprave (zdravstvo, obrazovanje, socijalna zaštita, zaštita životne sredine i upravljanje otpadom, podrška privlačenju investicija, investicioni projekti u komunalnim delatnostima i dr.). Ni četiri godine nakon stupanja Zakona na snagu nije uspostavljena saradnja između Ministarstva finansija i sektorskih ministarstava kako bi se na jednom mestu prikupljali i analizirali i javnosti učinili dostupnim podaci o svim transferima sa centralnog nivoa vlasti lokalnim samoupravama po različitim osnovama. Komisija za finansiranje lokalne samouprave, iako je to deo njene zakonom utvrđene nadležnosti, zbog nedostatka saradnje sa ostalim ministarstvima ni do danas nema podatke o tome koja sve ministarstva i drugi organi državne uprave dodeljuju namenske transfere, koje su vrste transfera koji se prenose jedinicama lokalne samouprave, kakva je metodologija utvrđivanja ukupne visine ovih transfera, a kakvi kriterijumi i metodologija njihove raspodele. 23

25 Zakonski nedovoljno jasno određene nadležnosti državnih organa u domenu oblikovanja politika i pripreme propisa Nedovoljno jasno određene nadležnosti ministarstava i drugih samostalnih organizacionih celina državne uprave, kako u domenu oblikovanja sektorskih politika, tako i u domenu pripreme propisa i njihovog praćenja, kao i veoma česte izmene Zakona o ministarstvima, kojima se menjaju broj i organizacija ministarstava i drugih organa državne uprave u njihovom sastavu i njihove nadležnosti, veoma često u praksi dovode do nedoumica i same obrađivače, odnosno delove državne uprave koji su prema Zakonu o ministarstvima nadležni za inicijalnu pripremu propisa (zakona ili podzakonskog akta). Ministarstva najčešće dogovorom, sporazumno, rešavaju sukob nadležnosti u graničnim oblastima nadležnosti. Proces pregovora oko preuzimanja nadležnosti za pripremu propisa ili formulisanje sektorske politike, međutim, jeste dugotrajan, neizvestan, komplikovan i najčešće na duži rok odlaže rešavanje urgentnih pitanja od značaja za ostvarenje nadležnosti lokalne samouprave. 24

26 Analiza slučaja: Nacrt Zakona o platama u lokalnoj samoupravi Posle dužeg perioda neizvesnosti, sporazumno je rešen problem oko nadležnosti za pripremu Zakona o platama zaposlenih u lokalnoj samoupravi (radni naziv) koji se nalazi u graničnoj zoni nadležnosti dva ministarstva Ministarstva finansija i Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu. Sistem zarada u gradskoj, odnosno opštinskoj upravi uređuje propis koji više ne važi za zaposlene u državnoj upravi, jer je od 1. januara godine zamenjen savremenijim Zakonom o platama državnih službenika i nameštenika. Od tog datuma, Zakon o platama u državnim organima i javnim službama i prateći podzakonski propisi primenjuju se samo na određivanje visine plata zaposlenih u gradskoj, odnosno opštinskoj upravi i javnim službama čiji je osnivač lokalna samouprava (domovi kulture, predškolske ustanove, biblioteke, obrazovanje, zdravstvo i socijalna zaštita). Podzakonski propisi (Uredba o koeficijentima za obračun i isplatu plata zaposlenih u javnim službama) sadrže koeficijente kojima se ne odslikava u pravoj meri složenost i odgovornost radnih mesta u pojedinim oblastima uprave i javnim službama, te direktor biblioteke, na primer, ima veću platu od načelnika opštinske uprave, koji obavlja neuporedivo složenije i odgovornije poslove. Poslednje tri godine lokalne samouprave i Stalna konferencija gradova i opština nisu bile u stanju da jasno definišu ko je ključni akter na republičkom nivou sa kojim bi trebalo otpočeti pregovore o donošenju novog Zakona, te su razgovori i sve koordinativne aktivnosti vođene paralelno i simultano sa oba ministarstva (Ministarstvom za državnu upravu i lokalnu samoupravu i Ministarstvom finansija). Tokom godine na nivou Vlade Republike Srbije odlučeno je da ovaj zakon pripremi Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu, u saradnji sa Ministarstvom finansija i uz učešće tog ministarstva. Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu je osnovalo radnu grupu za pripremu ovog zakonskog akta, u čijem sastavu će se naći i predstavnici Ministarstva finansija. Uz podršku stručnjaka Saveta Evrope, Nacrt ovog zakona je pripremljen početkom godine. U normativnom smislu, sistem zvanja i koeficijenata bi trebalo da bude preuzet iz Zakona o radnim odnosima u organima lokalne samouprave, koji je takođe još uvek u ranoj fazi pripreme. Sa druge strane, imajući u vidu da Ministarstvo finansija Republike Srbije od godine na različite načine kontroliše kako visinu fonda zarada, tako i broj zaposlenih u lokalnoj upravi, čini se, makar u godini, ovaj sistem neposredne administrativne kontrole zarada u lokalnoj samoupravi pod uticajem Ministarstva finansija neće biti menjan. Izmena statusa quo u pogledu zarada u novom Zakonu o platama podrazumevala bi izmene makroekonomskog okvira utvrđenog Zakonom o budžetu za 2011, čija je osnovna postavka smanjenje javne potrošnje, što makar za godinu, sa aspekta Ministarstva finansija, nije moguće. 25

27 Nerazvijen mehanizam za usklađivanje aktivnosti od značaja za lokalnu samoupravu U Srbiji trenutno ne postoji horizontalni koordinacioni mehanizam koji bi omogućio tekuće usklađivanje strateških i zakonodavnih aktivnosti ministarstava, drugih organa uprave i Vlade Republike Srbije u oblasti lokalne samouprave i decentralizacije. Imajući u vidu neprecizno uređene nadležnosti ministarstava u Zakonu o ministarstvima (tačka 2.4.2), činjenica da ne postoji formalizovana saradnja ministarstava u postupku izrade propisa i strategija u oblasti lokalne samouprave ozbiljno dovodi u pitanje kvalitet ostvarenja ustavnih i zakonskih nadležnosti gradova i opština. Analiza slučaja: Nedostatak saradnje sa Jedinicom za sveobuhvatnu reformu propisa novi zakoni nemaju kvalitetnu analizu efekata predloženih mera 26 Nedostatak saradnje resornih ministarstava sa Jedinicom za sveobuhvatnu reformu propisa ogleda se u činjenici da ni jedan od zakona kojima se uvode sistemske mere u domenu lokalne samouprave i menja način obavljanja izvornih nadležnosti i poverenih poslova nema adekvatno sprovedenu analizu efekata predloženih mera, koja bi sadržala statističke, makroekonomske, budžetske, demografske i druge pokazatelje trenutnog stanja i planiranih efekata novih mera. Iako je Poslovnikom Vlade Republike Srbije uvedena obaveza da sva ministarstva, odnosno drugi obrađivači u predlogu nacrta navedu koji su efekti predloženih mera na subjekte na koje će se zakon ili drugi propisi primenjivati, Ministarstva često ovu obavezu prenebregavaju, pa se analiza efekata svodi na nekoliko opštih rečenica o planiranim, odnosno željenim političkim ili društvenim efektima predloženih mera. Direktna posledica činjenice da nove zakone ne prati odgovarajuća analiza efekata jeste menjanje novousvojenih zakona u prvoj godini njihove primene, ili odlaganje početka primene zakona dok se ne stvore svi uslovi za to (na godinu dana ili dve). U cilju unapređenja situacije, Vlada RS je godine ustanovila Savet za regulatornu reformu i počela sa primenom Analize efekata propisa (Regulatory Impact Assesment). Ipak, u formi u kojoj se sada priprema, analiza efekata je i dalje od male pomoći lokalnoj samoupravi u razmatranju da li će izmene zakona kojima se utiče na ostvarivanje nadležnosti iz njenog delokruga ili poverenih poslova imati pozitivne, negativne ili neće imati efekte na lokalnu samoupravu, privredu i građane jer nije uspostavljena praksa koordinacije zakonodavnih aktivnosti sektorskih ministarstava u pripremi propisa sa Savetom za regulatornu reformu, odnosno sa Jedinicom za sveobuhvatnu pripremu propisa.

28 Nedostatak institucionalizovane saradnje resornih organa i tela u postupku pripreme propisa koji su od vitalnog značaja za ostvarenje nadležnosti lokalne samouprave direktno se odražava na primenjivost donetih propisa, a time i na nivo pravne sigurnosti građana i privrede i na kvalitet usluga koje lokalna samouprava pruža svojim korisnicima. Analiza slučaja: Nacrt Strategije za restrukturiranje javnih komunalnih preduzeća Imajući u vidu aktuelne probleme sa kojima se suočava sektor komunalnih delatnosti u Srbiji, krajem godine Vlada Republike Srbije je formirala Radnu grupu za pripremu Strategije o restrukturiranju javnih komunalnih preduzeća, u čiji sastav su ušli predstavnici Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, Ministarstva za životnu sredinu i prostorno planiranje, Ministarstva energetike i rudarstva, kao i predstavnici nekih drugih državnih organa i tela. Ova radna grupa je održala samo dva sastanka, nakon čega je čitav postupak pripreme radnog teksta Strategije preuzelo Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja. Uz saradnju sa predstavnicima pet najvećih međunarodnih donatora i međunarodnih programa (Svetska banka, Evropska banka za obnovu i razvoj, Nemačka razvojna banka KfW, program Evropske unije MISP i program USAID-a MEGA), Ministarstvo je preuzelo koordinacionu ulogu u procesu izrade Strategije. Postupak pripreme prve verzije teksta trajao je tri meseca. Nakon toga, u narednih godinu dana, međuresorna radna grupa se nije sastajala, tekst nacrta Strategije nije razmatran i zaustavljen je čitav postupak usvajanja Strategije (koji bi u drugoj fazi podrazumevao i vertikalnu saradnju sa gradovima i opštinama, kao i sa SKGO) Novoosnovanim telima na državnom nivou koja se isključivo bave lokalnom samoupravom i decentralizacijom ne poveravaju se normativno jasno definisana ovlašćenja U junu godine formiran je Nacionalni savet za decentralizaciju, čija je nadležnost (prema Odluci o Nacionalnom savetu za decentralizaciju Republike Srbije 9 ) da prati i proučava iskustva drugih zemalja u procesu decentralizacije; da prati i proučava zakonodavstvo Republike Srbije od značaja za decentralizaciju; da sarađuje sa međunarodnim institucijama u toj oblasti i da organizuje okrugle stolove, tribine i druge vidove edukacije o suštini i prednostima decentralizacije i decentralizovane države. 9 Službeni glasnik RS, br. 21/09. 27

29 Nadležnosti Nacionalnog saveta i Kancelarije su veoma usko i nedovoljno jasno određene. U skladu sa Odlukom, aktivnosti Nacionalnog saveta su do sada uglavnom bile usmerene na pripremu Nacionalne strategije za decentralizaciju. Kancelarija priprema i izdaje i mesečni časopis koji se bavi lokalnom samoupravom, regionalizacijom i decentralizacijom Decentralizator. U organizacionoj strukturi državne uprave Kancelarija nema upravna ni normativna ovlašćenja. Za sada, Nacionalni savet i Kancelarija nemaju nikakvu koordinativnu ili savetodavnu ulogu u zakonodavnom procesu, resorna ministarstva ih ne konsultuju prilikom izrade propisa koji direktno utiču na ostvarenje ustavnih i zakonskih nadležnosti lokalne samouprave i većina propisa koji su bili u zakonodavnoj proceduri tokom i godine, a odnose se na lokalnu samoupravu pripremljeni su bez učešća Nacionalnog saveta i Kancelarije. Imajući u vidu veoma značajnu nadležnost koju Kancelarija ima kada je u pitanju priprema Nacionalne strategije za decentralizaciju, postavlja se logično pitanje o kvalitetu funkcionalne veze koju će budući nacrt strategije imati sa drugim strateškim dokumentima i propisima u oblastima za koje su nadležna resorna ministarstva. 3. Vertikalna koordinacija u postupku donošenja odluka od značaja za lokalnu samoupravu u Srbiji 3.1. Institucionalni oblici vertikalne koordinacije u postupku donošenja odluka i glavni akteri u procesu Zakon o lokalnoj samoupravi predviđa da predstavnici lokalnih vlasti, samostalno ili preko svoje asocijacije, imaju pravo da učestvuju u procesu pripreme zakona od posebnog značaja za ostvarivanje i razvoj lokalne samouprave. Međutim, kako je već rečeno, ove odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi nisu pretočene u propise kojima je uređen zakonodavni postupak, u smislu obaveze državnih organa da obezbede to pravo jedinicama lokalne samouprave. U Srbiji postoji jedna asocijacija lokalnih vlasti (Stalna konferencija gradova i opština, SKGO), čije članice su svi gradovi i opštine. SKGO je godine zaključila sporazum o saradnji sa tada formiranim Ministarstvom za državnu upravu i lokalnu samoupravu. Od godine SKGO je inicirala potpisivanje novih sporazuma o saradnji sa resornim ministarstvom, Vladom i Narodnom skupštinom. Između ostalog, kao rezultat sporazuma sa Skupštinom, formiran je poseban Odbor za lokalnu samoupravu. 28 Kao redak primer institucionalizovanog mehanizma vertikalne koordinacije, treba navesti Komisiju za finansiranje lokalne samouprave, formiranu Zakonom o finansiranju lokalne samouprave iz godine. Komisija ima predsednika, koga imenuje Vlada, i deset članova, od kojih 5 imenuje Vlada, a 5 Stalna konferencija gradova i opština, nacionalna asocijacija lokalnih vlasti. Ciljevi Komisije su obezbeđenje načela pravičnosti,

30 efikasnosti i otvorenosti sistema finansiranja lokalne samouprave i davanja preporuka za njegovo unapređenje. Komisija analizira kriterijume i merila za dodelu nenamenskih i funkcionalnih transfera i utvrđivanje njihove visine po jedinicama lokalne samouprave; analizira programe za dodeljivanje namenskih transfera u užem smislu, uključujući postupke dodeljivanja i kriterijume za izbor; prati vertikalnu i horizontalnu ujednačenost sistema, stepen zaduženosti jedinica lokalne samouprave i rezultate izmena sistema finansiranja lokalne samouprave i priprema godišnje izveštaje o tome, i priprema predloge za izmenu i poboljšanje sistema finansiranja lokalne samouprave Ad hoc oblici vertikalne koordinacije u postupku donošenja odluka Kao što je već rečeno, neka resorna ministarstva pozivaju predstavnike lokalnih vlasti, odnosno njihovih asocijacija da učestvuju u radnim grupama za izradu nacrta zakona. Resorna ministarstva često, iako takva obaveza ne postoji, u okviru procesa javne rasprave, pozivaju jedinice lokalne samouprave da daju komentare na pripremljene nacrte zakona. Iz sličnih razloga se organizuju okrugli stolovi, prezentacije i slične rasprave. To se nekad čini na inicijativu samog resornog ministarstva, a ponekad na inicijativu SKGO ili stručnih organizacija Situaciona analiza postojećih modela vertikalne koordinacije prilikom usvajanja propisa i strateških dokumenata u domenu lokalne samouprave Postavljanje problema Saradnja Vlade RS i Narodne skupštine sa Stalnom konferencijom gradova i opština, kao i pojedinačnim lokalnim samoupravama u Srbiji u domenu oblikovanja sektorskih politika i pripreme propisa od značaja za lokalnu samoupravu je još u ranoj fazi. Iako do sada nije sprovedeno nikakvo empirijsko istraživanje na ovu temu, na osnovu analize postupka pripreme zakonskih i podzakonskih propisa, kao i strateških dokumenata koji su doneseni u poslednjih nekoliko godina u Srbiji, dolazi se do zaključka da su domašaji ove saradnje još uvek ograničeni, uprkos različitim oblicima komunikacije i različitim vidovima institucionalizovane koordinacije. U tom smislu, dosadašnji kvalitet i rezultati saradnje države i lokalne samouprave u celini odslikavaju stanje i probleme sa kojima se Srbija suočava u periodu političke, socijalne i ekonomske tranzicije. Mora se naglasiti da saradnja dva sektora ipak počinje da daje prve značajnije i opipljive rezultate, što navodi na zaključak da je pre svega Vlada Republike Srbije finansijsko i institucionalno jačanje lokalne samouprave počela da doživljava kao jedan od svojih strateških prioriteta. Poslednjih nekoliko godina uspostavljeno je nekoliko oblika saradnje između državnih organa i SKGO, odnosno gradova i opština. Ovi oblici saradnje obuhvataju pojedinačne sporazume o saradnji koje su potpisali Narodna skupština i pojedini državni organi sa SKGO, učešće u formulaciji nacionalnih strategija i drugih nacionalnih planskih dokumenata i 29

31 stalne i ad hoc konsultacije. Uprkos dosadašnjim uspesima, glavne odlike odnosa Vlade prema SKGO i lokalnim samoupravama su i dalje fragmentirana saradnja, selektivan i ponekad politizovan pristup saradnji sa pojedinačnim jedinicama lokalne samouprave i odsustvo dugoročno održivih institucionalnih mehanizama za saradnju sva sektora Sporazumi o saradnji Kao što je već navedeno, potpisivanje sporazuma često je prvi korak ka uspostavljanju šireg institucionalnog mehanizma saradnje države sa SKGO i lokalnim samoupravama. U primere dobre prakse spadaju zaključivanje sporazuma o saradnji između SKGO i Vlade, Narodne skupštine, Ministarstva za životnu sredinu i prostorno planiranje, Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu itd. Saradnja SKGO sa ovim ministarstvima pokazuje da je uspeh moguć, pre svega pomoću unapređenja i sistemske institucionalizacije odnosa Učešće u formulaciji nacionalnih strategija i planskih dokumenata Dosadašnje iskustvo u Srbiji kazuje da Vlada najčešće traži partnere u SKGO u fazi formulisanja nacionalnih strategija za čiju je primenu Vlada odgovorna. U Srbiji danas postoji desetak nacionalnih strategija u čijoj je izradi delom učestvovala i SKGO. Strategija za smanjenje siromaštva, koja je usvojena 2003 godine, trasirala je put za učešće SKGO u strateškim procesima. Strategija održivog razvoja, nacionalni planovi i akcije za osobe sa invaliditetom i za rodnu ravnopravnost, Strategija za mlade, samo su neki od primera saradnje državnih organa sa SKGO u pripremi nacionalnih razvojnih dokumenata. U tom smislu, u zemlji se uspostavila dobra praksa konsultovanja SKGO i tokom kreiranja strateških dokumenata Učešće u zakonodavnom postupku 30 Poslednjih nekoliko godina SKGO je konsultovana u postupku izrade zakona, a njeni članovi su rešenjima ministara imenovani u sastav međuresornih radnih grupa koje su pripremale neke od najvažnijih organizacionih sistemskih propisa u domenu lokalne samouprave. Jedan od najsvežijih primera je Nacrt zakona o radnim odnosima u lokalnoj samoupravi, koji priprema Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu. Ministarstvo je uključilo SKGO i u proces izmena Zakona o lokalnim izborima i Zakona o platama u lokalnoj samoupravi. Naravno, državni organi u Srbiji i dalje imaju monopol na pripremu i predlaganje propisa. Iako u poslednjih nekoliko godina ima sve više veoma pozitivnih i vrednih primera u radu pojedinih ministarstava (posebno rad Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu ili osnivanje i rad Odbora za lokalnu samoupravu Narodne skupštine) u većini slučajeva SKGO (uprkos tome što je nacionalna i jedina asocijacija lokalnih vlasti u Srbiji) i dalje ima položaj običnog učesnika u javnoj raspravi, čak iako se zakonom menja karakter poverenih ovlašćenja ili definišu pitanja od značaja za ostvarivanje prava građana na lokalnu samoupravu. Posledice nedovoljnog učešća u donošenju propisa trpe ne samo gradovi i opštine, građani i svi drugi korisnici usluga kojima je ograničeno pravo na lokalnu samoupravu, već i društvo u celini jer se smanjuje

32 mogućnost da akteri na lokalnom nivou daju svoje mišljenje o kvalitetu predloženih zakonskih rešenja i nameću se rešenja koja je veoma teško sprovesti jer nisu u skladu sa zahtevima iz prakse. Analiza slučaja: rad radne grupe za izradu Nacrta zakona o radnim odnosima u lokalnoj samoupravi Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu je formiralo sredinom godine Radnu grupu za pripremu Nacrta zakona o radnim odnosima u lokalnoj samoupravi. Radnu grupu čine predstavnici MDULS-a, Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo, Ministarstva finansija, SKGO i Službe za upravljanje kadrovima, a posmatračku ulogu imaju predstavnici Sindikata zaposlenih u lokalnoj samoupravi. Stalnu konferenciju gradova i opština u Radnoj grupi predstavlja grad Beograd pomoćnik direktora Službe načelnika Gradske uprave, Slavica Stanojević. Rad Radne grupe podržava Program Jačanje lokalne samouprave u Srbiji, faza 2 koji finansira EU, a sprovodi Savet Evrope. SKGO je partner u ovom Programu. Tokom godine aktivnosti na pripremi ovog zakonskog teksta su bile veoma intenzivne. MDULS je od početka veoma sistematično uključilo Stalnu konferenciju gradova i opština u rad Radne grupe, a pojedinačni gradovi i opštine su uključeni u konsultativni proces koji je sproveden nakon što je pripremljena prva verzija zakonskog teksta. Većina primedbi SKGO, kao i pojedinačnih lokalnih samouprava je uključena u drugu verziju nacrta. Ova verzija je bila predmet dodatnih razmatranja na proširenoj sednici Radne grupe, koja je održana početkom oktobra U periodu oktobar 2010 mart proces konačne izrade ovog zakonskog teksta je ušao u fazu stagnacije. Iako su predstavnici lokalne samouprave prihvatili u celini predloženi tekst koji je predstavljen u oktobru i koji je trebalo da bude prosleđen Vladi RS, predlagač razmatra mogućnost da još jednom izmeni celokupan koncept zvanja u lokalnoj samoupravi, što proces vraća na početak. U svom Programskom dokumentu o funkcionisanju političkog i pravnog sistema, koji je predstavljen na Godišnjoj skupštini Stalne konferencije gradova i opština u decembru godine, SKGO je usvojila preporuku usmerenu ka Vladi Republike Srbije i državnim organima o neophodnosti daljeg poboljšanja procesa konsultovanja različitih aktera u zakonodavnom procesu, razmatranjem mogućnosti donošenja posebnog zakona kojim bi se uredio proces izrade zakona i podzakonskih akata i konsultativna uloga SKGO i drugih važnih aktera (komore, privredna udruženja, profesionalne asocijacije) u procesu pripreme propisa ili eventualnom izmenom Poslovnika Vlade i Skupštine kojima bi se institucionalizovalo učestvovanje ovakvih organizacija u zakonodavnom procesu i postupku formulisanja sektorskih politika. 31

33 Analiza slučaja: Promena sastava Komisije za finansiranje lokalne samouprave Jedan od najvažnijih koraka ka institucionalnom jačanju položaja lokalne samouprave u procesu pregovaranja o visini transfera, kao i o načinu i kriterijumima finansiranja lokalne samouprave u celini jeste osnivanje Komisije za finansiranje lokalne samouprave. Komisija je ustanovljena Zakonom o finansiranju lokalne samouprave godine. Iako Komisija nije opravdala sva očekivanja u prve četiri godine svog postojanja, ona je svojim postojanjem i radom predstavljala izuzetno važan i koristan forum za dijalog između predstavnika republičkih organa (a pre svega Ministarstva finansija) i lokalne samouprave. Korisnost Komisije u dosadašnjem radu je naročito potvrđena odlukama koje su razmatrane, odnosno donošene u okviru Komisije, a koje se tiču prilagođavanja sistema transfera novim nadležnostima opština i gradova, odnosno promenjenom statusu većeg broja jedinica lokalne samouprave. Od početka rada Komisije postavilo se pitanje da li je Komisija stručno ili političko telo. Stalna konferencija gradova i opština, koja je u Komisiji od jedanaest članova (deset članova i predsednik) zastupljena sa pet članova, kontinuirano je od početka rada Komisije zastupala stav da bi Komisija imala veći uticaj i značaj kada bi od šest članova Komisije, koje imenuje Vlada Republike Srbije, makar dva ili tri trebalo da budu izabrana, imenovana ili postavljena lica, što bi doprinelo reprezentativnosti sastava same Komisije i efikasnosti rada. Sredinom septembra godine Vlada je donela rešenje o razrešenju dotadašnjih svojih šest članova komisije i istovremeno za predsednika komisije imenovala Dianu Dragutinović, ministarku finansija u Vladi Republike Srbije. Iz sektorskih ministarstava, za članove su imenovani državni sekretari: 1. Nemanja Komazec, državni sekretar u Ministarstvu životne sredine i prostornog planiranja, 2. Zoran Martinović, državni sekretar u Ministarstvu rada i socijalne politike, 3. Duško Radaković, državni sekretar u Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu. 4. Radivoje Mitrović, državni sekretar u Ministarstvu prosvete 5. Jovica Đukić, pokrajinski sekretar za finansije. 32 Kada je u pitanju SKGO od presudnog je značaja učešće nacionalne asocijacije u pripremi onih propisa koji imaju uticaj na ostvarenje ustavne i zakonske uloge lokalne samouprave. Takođe, u saradnji sa Narodnom skupštinom, Vladom RS i resornim ministarstvima potrebno je uspostaviti konkretne modalitete suštinske saradnje u domenu razmatranja

34 zakonodavnih inicijativa i konsultovanja SKGO prilikom menjanja propisa od interesa za funkcionisanja lokalne samouprave, za koje opšti osnov već postoji u potpisanim sporazumima o saradnji. 4. Pregled mehanizama koordinacije u evropskim državama Napomena: Uporedni pregled koji sledi ne predstavlja detaljnu analizu mehanizama koordinacije politika u oblasti lokalne samouprave u svim odabranim državama, već samo prikaz dostupnih karakterističnih rešenja, koja se mogu upotrebiti za poređenje sa analizom situacije u Srbiji. Razlozi za to su, pre svega, obim ove studije, koji ne dozvoljava previše detaljnu analizu, kao i mala dostupnost odgovarajućih zvaničnih izvora na engleskom jeziku, odnosno sličnih uporednih studija na ovu temu. Za potrebe ove analize odabrano je šest zemalja, čija će osnovna rešenja u pogledu horizontalne i vertikalne koordinacije u usvajanju odluka od značaja za lokalnu samoupravu biti navedena u ovom delu. Posebno su navedeni obavezni mehanizmi koordinacije predviđeni propisima i oni razvijeni u praksi. Osnovne karakteristike tih rešenja prikazane su i u uporednoj tabeli koja se nalazi u prilogu. U vezi sa koordinacijom centralnih tela u pitanjima relevantnim za lokalnu samoupravu, fokus analize je bio na postojanju posebnih centralnih organa ili tela zaduženih za koordinaciju javnih politika u vezi sa lokalnom samoupravom i posebnih procedura za usvajanje tih politika. Posebna pažnja je posvećena i ulozi ministarstava finansija, odnosno usvajanju politika u vezi sa finansiranjem lokalne samouprave. U pogledu vertikalne koordinacije, u većini evropskih zemalja danas postoje određeni mehanizmi konsultovanja lokalnih od strane centralnih vlasti, u pogledu izmena propisa ili u postupku donošenja budžeta. U konsultacijama uglavnom učestvuju asocijacije lokalnih vlasti. U mnogim državama, među kojima su i one analizirane ovde, postoje formalne strukture za konsultovanje (konferencije, komisije, radne grupe i sl.) koje se periodično sastaju (godišnje, polugodišnje i sl.). U složenim državama se ove strukture ponekad nalaze na regionalnom nivou, a ponekad na saveznom. 10 U većini odabranih zemalja ti mehanizmi su zasnovani na sporazumima između različitih nivoa vlasti. Međutim, ti sporazumi imaju jaču snagu pravnu ili faktičku od onih koji su zaključeni između srpske asocijacije lokalnih vlasti i raznih državnih organa (opisanih u tački 3.1) Sa druge strane, postoje primeri regulisanja zakonima ili propisima slične snage (npr. poslovnikom parlamenta). Sve odabrane države su ratifikovale Evropsku povelju 10 Sažet pregled mehanizama konsultovanja u tridesetak zemalja članica Saveta Evrope, videti u: The relationship between central and local authorities, Report of the European Committee on Local and Regional Democracy (CDLR), Situation in tranet=ffcd4f&backcolorlogged=ffc679#p1023_60763 ( ). 33

35 o lokalnoj samoupravi, koja predviđa da lokalne vlasti moraju biti konsultovane, u najvećoj mogućoj meri, pravovremeno i na odgovarajući način, u procesu planiranja i donošenja odluka u svim stvarima koje ih se direktno tiču (član 4. stav 6. EPLS) Austrija Austrija je federalna država. Obim ove analize dozvoljava samo analizu mehanizama horizontalne i vertikalne koordinacije na centralnom, saveznom nivou, iako slični mehanizmi mogu postojati i na nivou federalnih jedinica. Takođe, imajući u vidu da se uporedna analiza ovde vrši u cilju definisanja preporuka za unapređenje ovakvih mehanizama u Srbiji, koja je unitarna država, taj deo analize nije neophodan. Horizontalna koordinacija U okviru Sekretarijata austrijske Savezne vlade (Bundeskanzleramt) postoji Odeljenje za koordinaciju (Odeljenje IV od ukupno sedam odeljenja, Sektion für Koordination), koje je, između ostalog, zaduženo za pripremu vladinih politika i obezbeđivanje konzistentnosti u saradnji saveznih ministarstava u svim oblastima javne politike. 11 Pored toga, Odeljenje je zaduženo za koordinaciju politika i u pojedinim oblastima, kao što su privredni razvoj, makroekonomija, članstvo Austrije u EU i drugim organizacijama, planiranje i regionalna politika na saveznom i nivou federalnih jedinica, strukturna politika i sl. Prema Zakonu o broju, nadležnostima i uspostavljanju saveznih ministarstava, Sekretarijat ima status ministarstva. Prema istom Zakonu, Ministarstvo unutrašnjih poslova je nadležno za poslove u vezi sa opštinama i asocijacijama opština, u stvarima koje nisu u nadležnosti Sekretarijata. 12 Mnogi aspekti zakonodavnog postupka u Austriji nisu detaljno regulisani propisima. 13 Nacrte propisa obično izrađuju nadležna ministarstva na osnovu smernica čiji je donosilac Ustavna služba Vlade (Verfassungsdienst). 14 Prethodne konsultacije, unutar Vlade, organizuje samo nadležno ministarstvo, obično objavljujući nacrt na svojoj internet stranici. Ministarstvo finansija se konsultuje u ranijim fazama, kada se radi o oblastima koje dolaze u dodir sa njihovim nadležnostima. Nadležno ministarstvo obično posebno obaveštava o nacrtu druga ministarstva u čijem delokrugu su određeni aspekti nacrta, kako bi se izbegao veto u Savetu ministara (Vladi). Interno konsultovanje drugih nadležnih ministarstava, dakle, nije formalna faza u zakonodavnom postupku, a koordinaciju između resornih ministarstava i agencija vrši uglavnom Sekretarijat Vlade Detaljnije o poslovima Odeljenja za koordinaciju: na nemačkom jeziku ili na engleskom jeziku ( ). 12 Tekst Zakona na nemačkom i engleskom jeziku dostupan je na adresi: age=erv&dokumentnummer=erv_1986_76 ( ). 13 Osnovne karakteristike zakonodavnog postupka u Austiji su ovde navedene prema: Better Regulation in Europe: Austria 2010, OECD. 14 Tekst smernica dostupan je na internet stranici sekretarijata austrijske vlade, na nemačkom jeziku: ( ).

36 Nakon upućivanja nacrta zakona Vladi, Ustavna služba (Verfassungsdienst) proverava njegovu usklađenost sa nacionalnim propisima, pravom EU i međunarodnim pravom, kao i kvalitet i konzistentnost samog zakonskog teksta. U tom smislu, njena uloga je slična ulozi Sekretarijata za zakonodavstvo Republike Srbije. Konsultovanje Ustavne službe je obavezno uvek kada je pokrenut tzv. konsultativni mehanizam (Konsultationsmechanismus), o kome će kasnije biti reči. Predlog zakona koji usvoji Vlada prosleđuje se parlamentu. Najveći deo zakona donosi Nacionalno veće (Nationalrat), dok Savezno veće (Bundesrat) uglavnom samo ima pravo veta. 15 Pre odlučivanja u plenumu, o predlozima zakona odlučuju odbori. Tzv. stručni odbori, zaduženi za određenu oblast, formiraju se na početku svakog mandata parlamenta. 16 Ako je potrebno, u cilju pojašnjenja, pozivaju se predstavnici resornog ministarstva, kao i drugi stručnjaci, predstavnici socijalnih partnera i sl. da predstave svoje stavove. Nakon usvajanja u parlamentu, zakon potpisuje predsednik Republike, zakon se proglašava i stupa na snagu. Priprema propisa i mera u vezi sa finansiranjem lokalne samouprave je u nadležnosti Ministarstva finansija. Osnovni principi fiskalnih odnosa između različitih nivoa vlasti su regulisani Fiskalnim ustavnim zakonom iz godine (Finanz-Verfassungsgesetz). Oni se detaljnije razrađuju Zakonom o fiskalnom ujednačavanju (Finanzausgleichsgesetz), koji se menja otprilike svake četiri godine. 17 Vertikalna koordinacija Austrija važi za jednu od evropskih država sa posebno dobro razvijenim i delotvornim mehanizmima konsultovanja regionalnih i lokalnih vlasti u procesu donošenja odluka. 18 Austrija predstavlja interesantan primer za ovu studiju i zbog toga što su, pored zakona, mehanizmi konsultovanja u velikoj meri razvijeni u praksi i definisani sporazumima između tri nivoa vlasti. Kako je Austrija složena država, lokalne vlasti se konsultuju i prilikom donošenja saveznih propisa i propisa federalnih jedinica. Tzv. mehanizam konsultovanja je sporazum između različitih teritorijalnih entiteta, odnosno savezne države, federalnih jedinica i dve asocijacije lokalnih vlasti. Zasnovan je na članu 15a saveznog Ustava Austrije, a kada u njemu učestvuju i opštine, primenjuje se i poseban ustavni zakon. Osnovni sporazum o mehanizmu konsultovanja zaključen 15 Pravila postupka u Nacionalnom veću, na engleskom jeziku: GNR/gog01_P1-8.shtml ( ) 16 Prema podacima sa zvanične internet stranice Nacionalnog veća, početkom godine bilo je tridesetak takvih odbora. 17 Detaljniji podaci o sistemu fiskalnih odnosa između različitih nivoa vlasti: The Fiscal Equalisation System in Austria, dostupni su na engleskom jeziku na zvaničnoj internet stranici Saveznog ministarstva finansija: gv.at/budget/intergovernmentalfi_252/fiscal_equalisation_system.pdf ( ). 18 Za poređenje sa drugim državama članicama Evropske unije videti, npr: Consultation procedures within European states: An assessment of the systems for consultation between central governments and the national associations of local and regional government, Council of European Municipalities and Regions (CEMR), 2007, str

37 je godine, sa prevashodnim ciljem da unapredi koordinaciju sistema za fiskalno ujednačavanje. Sporazum se odnosi na pripremu zakona i podzakonskih akata i sadrži mnogobrojna pravila, uključujući obaveze razmene informacija, mogućnost sazivanja pregovora u okviru specifičnog foruma za konsultacije (Konsultationsgremium) i podnošenje parlamentu zajedničkih preporuka foruma za konsultacije o finansijskim aspektima predloga propisa (Kostentragung). Mehanizam ovlašćuje saveznu državu, federalne jedinice i lokalne vlasti da pokrenu određeno pitanje u vezi sa saveznim ili propisima federalnih jedinica, pre svega na osnovu budžetskih opterećenja. Ako se jedna od strana pozove na mehanizam, pregovori su obavezni. Konsultacije između saveznog nivoa i federalnih jedinica su relativno intenzivne, iako često ne budu formalizovane. Konsultacije obično traju četiri nedelje, a pored konsultacija o samom aktu koji se donosi, vode se i konsultacije o finansijskim uticajima propisa. Takođe, austrijske asocijacije gradova i opština imaju veoma snažnu poziciju, koja je garantovana Ustavom (član 115. stav 3). 19 Lokalne vlasti učestvuju u zakonodavnom procesu isključivo preko svojih asocijacija. Asocijacije prikupljaju stavove svojih članova o nacrtima zakona i sintetizuju ih u jedinstvene stavove. Resorna ministarstva prosleđuju asocijacijama nacrte zakona u početnim fazama i asocijacije imaju četiri nedelje da reaguju. U tom periodu asocijacija može tražiti posebne konsultacije (pregovore sa Saveznom vladom) o datom nacrtu. Posebne konsultacije se mogu tražiti pod određenim uslovima, koji su predviđeni sporazumom, npr., kada se radi o zakonu koji će imati značajan finansijski uticaj. U svakom slučaju, asocijacije lokalnih vlasti su pozvane da daju svoja mišljenja na nacrte zakona u redovnom postupku opštih konsultacija (javne rasprave). Asocijacije imaju mogućnost da pokrenu konsultacije i kasnije u zakonodavnom postupku, nakon što Savezna vlada usvoji predlog zakona. Sporazum predviđa i da u slučaju da pregovori izostanu ili ne dovedu do rešenja, predstavnici federalnih jedinica ili lokalnih vlasti mogu pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom. U pogledu finansiranja lokalne samouprave, pre nego što Savezna vlada podnese parlamentu predlog zakona o fiskalnom ujednačavanju, obavljaju se konsultacije između saveznog ministra finansija i predstavnika federalnih jedinica i lokalnih vlasti. Skupštinskim odborima se dostavljaju stavovi asocijacija lokalnih vlasti, koji se objavljuju i na njihovoj internet stranici. Ustav Austrije posebno predviđa da je savezna država obavezna da o projektima Evropske unije, što uključuje i donošenje propisa, informiše federalne jedinice i jedinice lokalne samouprave i omogući im da u razumnom roku iznesu svoje stavove o tome. To, međutim, ne podrazumeva njihovo pravo da o tome traže posebne konsultacije (pregovore) Član 115. stav 3. saveznog Ustava: Austrijska asocijacija opština i Austrijska asocijacija gradova su ovlašćene da predstavljaju interese opština. Ova odredba uneta je u Ustav godine.

38 4.2. Italija Horizontalna koordinacija Pitanja iz oblasti lokalne samouprave su u Italiji u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno njegovog Odeljenja za unutrašnje i teritorijalne poslove (Dipartimento per gli affari interni e territoriali). 20 Ovi poslovi se odnose na sistem lokalne samouprave, odnosno izbor i funkcionisanje organa lokalne samouprave i finansiranje lokalne samouprave. Dakle, za razliku od većine drugih država, gde su pitanja fiskalnih odnosa između različitih nivoa vlasti i finansiranja lokalne samouprave u delokrugu ministarstva finansija, u Italiji je to u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova, u okviru kog postoji Direkcija za lokalne finansije. Kao i u drugim državama, u oba doma italijanskog parlamenta (Komori predstavnika i Senatu) o predlozima zakona raspravljaju odgovarajući odbori. Kao i u većini drugih primera, ne postoji poseban parlamentarni odbor koji bi raspravljao o svim predlozima zakona koji imaju uticaj na lokalnu samoupravu. 21 Vertikalna koordinacija Za razliku od Austrije, u Italiji postoje posebna tela formirana u cilju vertikalne koordinacije politika tzv. stalne konferencije. Mehanizmi vertikalne koordinacije su prvobitno bili predviđeni samo za konsultovanje regiona (osamdesetih godina 20. veka), da bi kasnije bili prošireni i na autonomne provincije i lokalne vlasti (sredinom devedesetih). Postoje tri konferencije: Konferencija za odnose države i gradova i lokalnih samouprava (Conferenza Stato-città ed autonomie locali); Stalna konferencija za odnose između države, regiona i autonomnih provincija Trento i Bolzano (Conferenza permanente per i rapporti tra lo Stato, le Regioni e le Province autonome di Trento e Bolzano) i Zajednička konferencija (Conferenza Unificata). Konferencije su zajednička tela predstavnika različitih nivoa vlasti i imaju savetodavnu funkciju i funkciju donošenja odluka u cilju olakšavanja saradnje između njih. One se posebno bave pravnim okvirom za funkcionisanje lokalne samouprave. Kao i u Austriji, italijanske lokalne vlasti mogu učestvovati u konsultacijama samo preko svojih asocijacija. U Italiji postoji nekoliko takvih asocijacija. Druga od navedenih konferencija takođe saziva ad hoc sastanke o pitanjima u vezi sa politikama Evropske unije koje mogu biti od značaja za lokalnu samoupravu. Zajednička konferencija daje mišljenja o godišnjem zakonu o finansiranju i planskim dokumentima u oblastima privrede i finansija. Takođe, ona ima savetodavnu ulogu u postupku reorganizacije uprave, posebno u vezi sa prenosom nadležnosti na regione i lokalne vlasti. 20 Osnovne informacije o poslovima iz oblasti lokalne samouprave koje obavlja Ministarstvo unutrašnjih poslova dostupne su na engleskom jeziku na zvaničnoj internet stranici Ministarstva: sites/default/en/themes/state-local_authority_relations/ ( ). 21 Npr., spisak odbora Senata: ( ). 37

39 Konferencijom za odnose gradova i lokalnih samouprava predsedava predsednik vlade ili ministar unutrašnjih poslova, a njegovi članovi su i ministri ekonomije i finansija, infrastrukture, zdravlja i predstavnici asocijacija lokalnih vlasti, kao i šest predsednika provincija i 14 gradonačelnika. Zakonom iz godine predviđeno je da se odluke o merama Vlade koje su usvojene bez prethodnog konsultovanja subjekata na koje se odnose prosleđuju Konferenciji, koja može tražiti njihovo preispitivanje. Poslovnik italijanskog Senata predviđa da odbori mogu organizovati posebne rasprave u cilju prikupljanja podataka, na koje se mogu pozvati i predstavnici lokalnih vlasti Poljska Horizontalna koordinacija Pitanja sistema lokalne samouprave, odnosno lokalne uprave, u delokrugu su Ministarstva unutrašnjih poslova i uprave (tačnije Odeljenja za javnu upravu, u okviru koga postoji Jedinica za organizaciju teritorijalne uprave). To je veoma slično delokrugu Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu Srbije, u pogledu sistema lokalne samouprave. U vezi sa korišćenjem strukturnih fondova Evropske unije, saradnja sa jedinicama lokalne samouprave po pitanjima regionalnog razvoja u nadležnosti je Ministarstva za regionalni razvoj. 23 Takođe, i postupak donošenja odluka unutar Vlade (Saveta ministara) sličan je onom koji je predviđen važećim propisima u Srbiji. Nacrti akata se prvo prosleđuju drugim resornim ministarstvima, a zatim prolaze kroz proceduru vladinih stalnih tela (odbora). Za svaki nacrt zakona se moraju razmotriti očekivane finansijske posledice. Pre stavljanja na dnevni red Vlade, tekst razmatra i Pravna komisija Sekretarijata predsednika vlade, slično kao i Sekretarijat za zakonodavstvo kod nas. Takođe, mišljenje o aktu daje i Odbor za evropske integracije, slično kao Kancelarija za evropske integracije u Srbiji. U poljskom parlamentu postoji Odbor za lokalnu samoupravu i regionalnu politiku. 24 Vertikalna koordinacija U pogledu odluka koje donose Vlada (predloga zakona i akata Vlade) i resorna ministarstva, od godine postoji posebno telo Zajednički komitet centralne i lokalnih/regionalnih vlasti, u okviru koga asocijacije lokalnih i regionalnih vlasti pregovaraju sa Vladom i iznose svoje stavove o nacrtima zakona ili propisima Vlade i ministarstava. Do godine osnov za funkcionisanje ovog tela bio je akt predsednika vlade, a je usvojen Član 48. Poslovnika Senata teskt Poslovnika je dostupan na engleskom jeziku na adresi: ( ) ( ). 24 Spisak svih odbora na engleskom jeziku: ( ). Stranice posvećene pojedinim odborima su dostupne samo na poljskom jeziku.

40 zakon o zajedničkom komitetu. Pored tog mehanizma, određena resorna ministarstva uključuju predstavnike lokalnih vlasti u ranim fazama izrade nacrta propisa i organizuju neformalne konsultacije. 25 Pored toga, predstavnici asocijacija učestvuju i u radu različitih nacionalnih konsultativnih tela npr., Saveta nacionalnog fonda za zaštitu životne sredine, Nacionalnog saveta za zapošljavanje i sl. Zakonom je predviđeno da se Zajednički komitet sastaje najmanje jednom u dva meseca, ali se u praksi sastaje jednom mesečno. U okviru Komiteta postoji devet tematskih potkomiteta (za pitanja evropske politike, javnih finansija, obrazovanja, kulture i sporta, zdravstvene zaštite i socijalne politike, infrastrukture, lokalnog razvoja, regionalnog razvoja i zaštite životne sredine, javne sigurnosti, ruralnih sredina i poljoprivrede, informacionog društva i javne statistike). Potkomiteti pripremaju nacrte mišljenja za sastanke Zajedničkog komiteta. Vlada je obavezna da mišljenje Zajedničkog komiteta priloži predlogu zakona koji usvaja. Sa druge strane, poslovnici parlamentarnih domova predviđaju obavezu učešća predstavnika lokalnih vlasti u postupku donošenja zakona od značaja za lokalnu samoupravu. Na primer, član 36. Poslovnika Sejma (donjeg doma parlamenta) predviđa da se u raspravi o aktima koji mogu prouzrokovati promene u funkcionisanju lokalnih vlasti moraju konsultovati nacionalne asocijacije koje su deo Zajedničkog komiteta centralne i lokalnih i regionalnih vlasti. Nacionalne asocijacije mogu da daju svoje mišljenje o predloženim aktima u roku od 14 dana od prijema predloga. Mišljenja upućuju ili članovima resornih parlamentarnih odbora ili svim članovima Sejma. Takođe, predstavnici lokalnih vlasti mogu da predstave svoje stavove i na sednicama parlamentarnih odbora. U praksi, Asocijacija poljskih gradova dobija sve predloge zakona i poziva se na učešće na sastancima različitih odbora, a posebno Odbora za lokalnu samoupravu i regionalnu politiku. Slično je i sa gornjim domom parlamenta, gde postoji Odbor za lokalnu samoupravu i državnu upravu Holandija Horizontalna koordinacija Pitanja teritorijalne organizacije i lokalne samouprave su u delokrugu Ministarstva unutrašnjih poslova. U okviru ovog ministarstva postoje dva saveta koja su direktnije zadužena za ova pitanja i zbog svoje specifičnosti će biti ovde prikazana. Savet za javnu upravu (Raad voor het openbaar bestuur) i Savet za finansijske (fiskalne) odnose (Raad voor de financiële verhoudingen) jesu savetodavna tela vlade i parlamenta. 26 Savet 25 Navedeno prema: CEMR (1997), str Detaljnije na ( ) 39

41 za javnu upravu se bavi pitanjima strukture i funkcionisanja uprave, u cilju unapređenja delotvornosti i efikasnosti. Savet za finansijske odnose bavi se fiskalnim odnosima između centralnog nivoa vlasti, opština i pokrajina. Saveti su osnovani zakonom, nezavisni su i mogu davati mišljenja o određenim pitanjima kada se to od njih zatraži ili na sopstvenu inicijativu. U svakom slučaju, kada saveti daju mišljenje, vlada je obavezna da u roku od tri meseca saopšti svoj stav povodom tog mišljenja donjem domu parlamenta. U daljem toku zakonodavnog postupka, nakon što vlada usvoji predlog zakona, ne postoje posebni mehanizmi kreirani isključivo za pitanja lokalne samouprave, te ovde taj postupak neće biti posebno detaljno analiziran. 27 U Holandiji, kao i u drugim državama koje imaju državne savete koji, između ostalog, imaju i savetodavnu ulogu u postupku usvajanja propisa, oni ispituju usklađenost predloga sa nacionalnim propisima i pravilima međunarodnog prava. Kao i drugde, u donjem domu parlamenta će predlog razmatrati odgovarajuće stalno radno telo (odbor). Odbor može organizovati javnu raspravu na koju poziva predstavnike centralnih vlasti ili stručnjake, o čemu izveštaj dobijaju svi članovi donjeg doma, a vlada odgovara na njega. Vertikalna koordinacija Važeći mehanizmi vertikalne koordinacije i konsultovanja regulisani su Zakonom o opštinama i Zakonom o provincijama (oba iz 1992). Njima je predviđena obaveza vlade da konsultuje lokalne vlasti ili tela koja ih predstavljaju u svim pitanjima i o predloženim propisima koji se odnose na njih. Vlada je dužna da lokalne vlasti obavesti o svojim stavovima i namerama da donese odluke koje se odnose na njih. Mora im omogućiti da izraze svoje stavove o tome i daju komentare na nacrte zakona. Predviđeno je da ministar unutrašnjih poslova koordinira usvajanje mera koje utiču na lokalne vlasti i provincije. 28 Pored ovih zakonskih mehanizama, od postoji ustaljena praksa da svaka nova vlada zaključuje sporazum sa asocijacijama lokalnih vlasti i provincija (VNG i IPO). Tim sporazumima se predviđaju pravila u međusobnim odnosima tri nivoa vlasti, osnovni principi raspodele javnih fondova i osnovni principi saradnje u određenim oblastima javne politike i novi propisi. Iako su mogući pregovori između centralnih vlasti i pojedinačne lokalne vlasti, konsultacije se obično obavljaju preko asocijacije. Konsultacije se uglavnom obavljaju u odnosima između lokalnih vlasti i vlade, ali postoje i kontakti između parlamentarnih domova i predstavnika lokalnih vlasti Detaljnije o zakonodavnom postupku u Holandiji, npr. Better Regulation in the Netherlands, u: Better regulation in Europe: An assessment of regulatory capacity in 15 member states of the European Union, OECD, Navedeno prema: CEMR (1997), str

42 Do konsultacija obično dolazi na ad hoc osnovi, mada se u određenim oblastima sastanci zakazuju u redovnim intervalima. Najvažnija je tzv. konsultativni sastanak svih nivoa vlasti, kojim predsedava predsednik vlade, a koji okuplja predsednike obe asocijacije i ministre. Održava se najmanje dva puta godišnje i prati realizaciju zajedničke agende definisane sporazumom između tri nivoa vlasti na početku mandata vlade. Funkcionisanje tih sastanaka je uređeno tzv. Kodeksom o odnosima između nivoa vlasti. 29 Pored toga, redovno se obavljaju i posebne konsultacije u pojedinim oblastima npr., o budžetu jednom godišnje, o zaštiti životne sredine dva ili tri puta godišnje i o EU i Savetu Evrope na mesečnom nivou Hrvatska Horizontalna koordinacija Slično primerima Poljske i Srbije, nadležnost za sistem lokalne samouprave je u Hrvatskoj poverena Ministarstvu uprave, koje unutar Uprave za politički sustav, državnu upravu te lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu ima Sektor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, sa Odjelom za ustrojstvo i razvoj lokalne i područne (regionalne) samouprave i Odjelom za nadzor lokalne i područne (regionalne) samouprave. Međutim, Ministarstvo uprave je zaduženo i za koordinaciju većine aktivnosti predviđenih Smjernicama i načelima za funkcionalnu decentralizaciju i teritorijalni preustroj, samostalno ili u saradnji sa drugim resornim ministarstvima ili udruženjima lokalnih i regionalnih vlasti. Ove smernice je usvojila Vlada Hrvatske u julu godine. Takođe, Vlada je u oktobru odlukom formirala i Povjerenstvo za usuglašavanje kriterija za decentralizaciju poslova državne uprave, telo čiji je zadatak da usaglasi kriterijume za prenos poslova sa centralnog na druge nivoe vlasti i javnih ovlašćenja na nedržavna tela. Čini ga 9 članova, koji su predstavnici resornih ministarstava, uglavnom na nivou državnih sekretara. 30 Vertikalna koordinacija U decembru godine, Vlada Republike Hrvatske je usvojila Okvirni program decentralizacije za razdoblje , kojim je predviđena dalja decentralizacija i izmena sistema finansiranja lokalne samouprave. Takođe, Vlada je imenovala Povjerenstvo za decentralizaciju, koje su činili predstavnici resornih ministarstava i predstavnici asocijacija lokalnih vlasti (Hrvatske zajednice županija i Saveza Udruge gradova i Udruge općina). 31 Na čelu Povjerenstva je bio državni sekretar Središnjeg državnog ureda za upravu, a 29 Brošura o ovom kodeksu i sporazumima između predstavnika sva tri nivoa vlasti je dostupna na engleskom jeziku na ( ) 30 Odluka preuzeta sa: ( ). 31 Navedeno prema: Nives Kopajtich-Škrlec, Od jednostepene do višestepene lokalne samouprave Lokalna samouprava u Hrvatskoj, u: Zdravko Zlokapa, Dušan Damjanović (ur.), Modeli organizacije lokalne samouprave: Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Srbija, Beograd: Palgo centar, 2008, str

43 članovi iz nadležnih ministarstava bili su na nivou pomoćnika ministra i državnih sekretara. Povjerenstvo za decentralizaciju je bilo zaduženo za realizaciju Okvirnog programa i u te svrhe je formiralo stručne grupe za oblasti obrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite, zaštite životne sredine, poljoprivrede i jačanje fiskalnog kapaciteta. Međutim, kasnije je ocenjeno da Povjerenstvo nije postalo pokretačka snaga procesa decentralizacije, te da je Hrvatska kasnila sa implementacijom programa decentralizacije. 32 Kao što je rečeno, u julu godine, hrvatska vlada je usvojila Smjernice i načela za funkcionalnu decentralizaciju i teritorijalni preustroj, u formi zaključka. 33 Ovaj dokument predstavlja korak u realizaciji Programa gospodarskog oporavka, koji je sadašnja vlada usvojila na početku svog mandata, u kome je jedna od mera racionalizacija teritorijalne organizacije i dalja decentralizacija. Smernice bi trebalo da budu osnov za izradu dugoročne strategije decentralizacije, da definišu institucionalni i vremenski okvir i glavne nosioce tog procesa. Kao jedno od osnovnih načela buduće strategije, Smernice predviđaju obavezu centralnih vlasti da konsultuju jedinice lokalne i regionalne samouprave. 34 Prvi korak predviđen Smernicama je formiranje radne grupe (Radne skupine), koju čine predstavnici resornih ministarstava, naučno-istraživačkih ustanova, privrednog sektora, sindikata i udruženja jedinica lokalne i regionalne samouprave. Radnu grupu je hrvatska vlada formirala 9. septembra godine. 35 Prema odluci, Radna grupa bi trebalo da utvrdi poslove koje bi trebalo preneti sa centralnog na lokalni ili regionalni nivo vlasti, da utvrdi model optimalne teritorijalne organizacija za obavljanje decentralizovanih poslova, da utvrdi mehanizme obavezne i dobrovoljne saradnje jedinica lokalne i regionalne samouprave, da analizira učinke teritorijalne reorganizacije na predložene modele. Radnu grupu čine 23 člana, od kojih su 12 predstavnici centralnog nivoa vlasti, 3 regionalnog i lokalnog nivoa, 6 predstavnika stručnih i akademskih institucija, 1 predstavnik sindikata i 1 predstavnik udruženja poslodavaca. Predsednik Radne grupe je ministar uprave, a njegov zamenik državni sekretar Ministarstva uprave Republika Češka Horizontalna koordinacija Kao i u slučaju prethodno navedenih država, i u Republici Češkoj su pitanja sistema lokalne samouprave u delokrugu Ministarstva unutrašnjih poslova. Takođe, prema pravilima postupka vlade, nacrte zakona ispituju odgovarajuće službe vlade (Generalni sekretarijat vlade i pravne službe), odnosno odbori vlade, ako se radi o važnijim pitanjima Navedeno prema Izveštaju Evropske komisije o napretku Hrvatske za godinu, SEC (2008) 2694, str. 8. Preuzeto sa: ( ). 33 Tekst ovog dokumenta je dostupan na internet stranici Ministarstva uprave Republike Hrvatske: hr/default.aspx?id=284 (preuzeto ). 34 Str. 7 Smernica. 35 Odluka o osnivanju i imenovanju radne grupe je dostupna na adresi: (preuzeto ). 36 Navedeno prema: A comparative analysis of government offices in OECD countries, OECD, 2004.

44 U postupku pred parlamentom (Senatom), o predlozima zakona se raspravlja u resornim odborima, a o predlozima zakona koji se odnose na sistem lokalne samouprave u Odboru o javnoj upravi, regionalnom razvoju i životnoj sredini. Vertikalna koordinacija Odlukom Vlade iz godine predviđeno je da ministarstva konsultuju Uniju gradova i opština Češke o predlozima zakona upućenim Parlamentu koji mogu imati uticaj na opštine. Pored toga, postoji i sporazum zaključen između Unije i Vlade godine, kao i poseban sporazum o saradnji Unije sa ministarstvom regionalnog razvoja. 37 Kao i u nekim drugim državama, i u Češkoj se konsultacije obavljaju preko asocijacija lokalnih i regionalnih vlasti. Najmanje dva puta godišnje se održava sastanak članova vlade i izvršnog odbora asocijacije lokalnih vlasti, na kojima vlada predstavlja predloge zakona i mera javne politike i definišu se konkretne oblasti saradnje. Takođe, poslovnik Senata predviđa da tela Senata i pojedinačni senatori imaju pravo da zatraže informacije ili objašnjenja od predstavnika centralnih ili lokalnih vlasti, koje su im potrebne da bi doneli odgovarajuće odluke. Predstavnici centralnih i lokalnih vlasti dužni su da na takav zahtev odgovore najkasnije u roku od 30 dana, osim ako bi to bilo suprotno propisima o objavljivanju tajni Zaključna razmatranja 5.1. Osnovni problemi u primeni postojećih modela horizontalne i vertikalne koordinacije u procesu donošenja odluka od značaja za lokalnu samoupravu Analiza propisa i institucionalnog okvira u Srbiji ukazuje na sledeće probleme: 1. Pitanja značajna za lokalnu samoupravu nisu posebno prepoznata u postupku donošenja propisa i usvajanja strategija. Postupak usvajanja propisa i strateških dokumenata je uređen na opšti način i ne pravi se razlika u pogledu obaveznih koraka ili obaveznih učesnika u tom postupku u zavisnosti od sadržine propisa. Određena odstupanja u tom pogledu postoje jedino u pogledu propisa koji se donose u procesu harmonizacije domaćih propisa sa propisima Evropske unije. 2. Ne postoji državni organ zadužen za koordinaciju postupka donošenja tih zakona i usvajanja drugih dokumenata. 37 Navedeno prema: CEMR (1997), str Članovi 12. i 46. Poslovnika. Tekst Poslovnika na engleskom jeziku dostupan je na adresi: ( ). 43

45 Osim u slučaju propisa koji su u delokrugu Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu, ovo ministarstvo (niti neko drugo telo na nivou vlade) nije posebno zaduženo za praćenje usvajanja propisa koji direktno utiču na lokalnu samoupravu. Na primer, Poslovnikom Vlade nije predviđeno u kojim slučajevima bi za nacrte zakona obavezno trebalo pribaviti mišljenje Ministarstva. Slično je i sa ranijim skupštinskim Odborom za lokalnu samoupravu, sada Odborom za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu. 3. Ne postoji institucionalizovani (odnosno, obavezni) način za učešće predstavnika lokalnih vlasti u donošenju propisa i odluka od značaja za lokalnu samoupravu na centralnom nivou. Učešće predstavnika lokalnih vlasti u donošenju odluka od značaja za lokalnu samoupravu je za sada zasnovano jedino na ad hoc praksi određenih ministarstava, odnosno angažovanju asocijacije lokalnih vlasti da se na neki način uključe u taj proces Iskustva evropskih država koja je moguće primeniti da bi se poboljšali mehanizmi koordinacije u Srbiji Potrebno je odrediti organ državne uprave ili posebno telo koje će biti zaduženo za koordinaciju donošenja odluka koje su od značaja za, odnosno koje direktno utiču na jedinice lokalne samouprave. Ovaj organ državne uprave moglo bi da bude Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu. Imajući u vidu da je predstavnik Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu, na nivou državnog sekretara, od septembra godine, član Komisije za finansiranje lokalne samouprave, davanje većih ovlašćenja ovoj komisiji bi posredno ojačalo i očekivanu buduću koordinacionu ulogu Ministarstva. U slučaju formiranja posebnog tela, u njegovo članstvo bi trebalo uključiti predstavnike lokalnih vlasti i/ili njihovih asocijacija. Predstavnici lokalnih vlasti bi trebalo da budu uključeni i u tela koja usvajaju važne strateške dokumente, a posebno nacionalnu strategiju decentralizacije (primer Hrvatske). Propisima koji uređuju zakonodavni postupak bi trebalo definisati obavezne korake u donošenju odluka (zakona i drugih propisa i strateških dokumenata), koji uključuju učešće odgovarajućih organa državne uprave, službi i tela Vlade (kao oblika horizontalne koordinacije) i asocijacija lokalnih vlasti (vertikalna koordinacija). Obavezni mehanizmi vertikalne koordinacije, odnosno konsultovanja lokalnih nivoa vlasti mogu se predvideti i zakonom o sistemu lokalne samouprave (primer Holandije). 44 Trebalo bi definisati odluke koje nije moguće doneti bez učešća predstavnika lokalnog nivoa vlasti, odnosno mehanizme kojima bi predstavnici lokalnog nivoa mogli da pokrenu obavezne konsultacije u pogledu određenih pitanja (primer Austrije).

46 Korišćeni izvori Propisi i strateški dokumenti Republike Srbije Ustav Republike Srbije (Službeni glasnik RS, br. 86/06) Zakon o državnoj upravi (Službeni glasnik RS, br. 79/05, 101/07 i 95/10) Zakon o Vladi (Službeni glasnik RS, br. 55/05, 71/05, 101/07, 65/08) Zakon o ministarstvima (Službeni glasnik RS, br. 65/08) Zakon o Narodnoj skupštini ( Službeni glasnik RS, br. 9/10) Zakon o lokalnoj samoupravi iz godine. (Službeni glasnik RS, br. 9/02) Zakon o lokalnoj samoupravi (Službeni glasnik RS, br. 129/07) Poslovnik Vlade (Službeni glasnik RS, br. 61/06 - prečišćen tekst, 69/08, 88/09, 33/10 i 69/10) Poslovnik Narodne skupštine (Službeni glasnik RS, br. 52/10) Strategija regulatorne reforme u Republici Srbiji za period od do godine sa Akcionim planom. Međunarodni izvori Better regulation in Europe: An assessment of regulatory capacity in 15 member states of the European Union, OECD, 2009, ( ). Better Regulation in Europe: Austria 2010, OECD, ( ). Code of Inter-administrative relations, Ministry of the Interior and Kingdom Relations, Netherlands, ( ). A comparative analysis of government office in OECD countries, OECD, 2004, public/documents/cafrad/unpan pdf ( ). Consultation procedures within European states: An assessment of the systems for consultation between central governments and the national associations of local and regional government, Council of European Municipalities and Regions (CEMR), 2007 The Fiscal Equalisation System in Austria, dostupno na engleskom jeziku na zvaničnoj internet stranici Saveznog ministarstva finansija pdf ( ). Izveštaj Evropske komisije o napretku Hrvatske za godinu, SEC (2008) 2694, str. 8. Preuzeto sa ( ). Nives Kopajtich-Škrlec, Od jednostepene do višestepene lokalne samouprave Lokalna samouprava u Hrvatskoj, u: Zdravko Zlokapa, Dušan Damjanović (ur.), Modeli organizacije lokalne samouprave: Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Srbija, Beograd: PALGO centar, 2008, str The relationship between central and local authorities, Report of the European Committee on Local and Regional Democracy (CDLR), Situation in ackcolorinternet=b9bdee&backcolorintranet=ffcd4f&backcolorlogged=ffc679#p1023_60763 ( ). White paper on consultation procedures of local and regional authorities in Europe, Council of European Municipalities and Regions (CEMR),

47 Zvanične internet stranice državnih organa u analiziranim evropskim državama Austrija Zvanična internet stranica Savezne vlade: Informacije o Odeljenju za koordinaciju Generalnog sekretarijata austrijske vlade: gv.at/site/3362/default.aspx na nemačkom jeziku ili na engleskom jeziku ( ). Zvanična internet stranica Parlamenta Austrije: Pravila postupka Nacionalnog veća (donjeg doma Parlamenta), na engleskom jeziku: ( ). Italija Zvanična internet stranica italijanske vlade: Osnovne informacije o poslovima iz oblasti lokalne samouprave koje obavlja Ministarstvo unutrašnjih poslova na engleskom jeziku: ( ). Zvanična internet stranica italijanskog Parlamenta: Spisak odbora Senata (gornjeg doma italijanskog parlamenta): ( ). Poslovnik Senata na engleskom jeziku: ( ). Poljska Zvanična internet stranica Kancelarije predsednika poljske vlade: Ministarstvo regionalnog razvoja: ( ). Zvanična internet stranica poljskog Parlamenta (Sejma): Spisak svih stalnih parlamentarnih odbora na engleskom jeziku: ( ). Holandija Zvanična internet stranica holandske vlade: Informacije o Savetu za javnu upravu (Raad voor het openbaar bestuur) i Savetu za finansijske odnose (Raad voor de financiële verhoudingen) na engleskom jeziku, na njihovom zajedničkoj zvaničnoj internet stranici: ( ). Zvanična internet stranica holandskog Parlamenta: Hrvatska Zvanična internet stranica Vlade Republike Hrvatske: Ministarstvo uprave Republike Hrvatske: Zvanična internet stranica Hrvatskog sabora: 46 Republika Češka Zvanična internet stranica češke vlade: Zvanična internet stranica češkog Parlamenta (Senata): Poslovnik Senata na engleskom jeziku: dni= &o=8 ( ).

48 PREPORUKE ZA MEHANIZME HORIZONTALNE KOORDINACIJE 47

49 48

50 PREPORUKE PREPORUKE ZA MEHANIZME HORIZONTALNE KOORDINACIJE Viktor Đosan (Victor Giosan), decembar U predlogu programa JAČANJE LOKALNE SAMOUPRAVE U SRBIJI (Faza II) naglašava se postojanje potrebe za daljim poboljšanjima u okviru kreiranja politika i sprovođenja decentralizacije: koordinacija između ministarstava uključenih u proces reforme lokalne samouprave, Stalne konferencije gradova i opština i drugih zainteresovanih strana nije uvek bila efikasna i delotvorna tokom prve faze projekta. U kontekstu konačnog uspeha reforme koja za cilj ima decentralizaciju, jedan od važnih koraka je jačanje i poboljšanje mehanizma horizontalne koordinacije. Ove preporuke se ne odnose samo na horizontalnu koordinaciju, koja je usko vezana za realizaciju strategije decentralizacije, već pre na sve politike i zakonodavstvo u vezi sa pitanjima lokalne samouprave uopšte. Najpre, celokupna horizontalna koordinacija karakteristična za pitanja lokalne samouprave (politike i propisi) trebalo bi da bude u potpunosti integrisana u opšti sistem koordinacije i konsultacija na centralnom nivou. Nema potrebe i nije korisno imati dva (ili više) sistema horizontalne koordinacije na nivou vlade. Međutim, politike decentralizacije su specifične u tehničkom pogledu i zbog toga je ovom pitanju potrebno posvetiti posebnu pažnju. Možemo da ponudimo tri veće grupe preporuka za konsolidaciju horizontalne koordinacije u vezi sa strategijom decentralizacije i svim politikama i propisima koji se tiču pitanja ili funkcija lokalne samouprave: preporuke koje se odnose na institucije, preporuke koje se odnose na politike i preporuke koje se odnose na zakone i druge propise. Preporuke koje se odnose na institucije Postojeća struktura centralnog nivoa vlasti u Srbiji je dovoljno komplikovana, sa mnogobrojnim državnim institucijama koje imaju sektorsku ili koordinacionu ulogu i koje su, u 49

51 PREPORUKE potpunosti ili delimično, uključene u proces donošenja odluka Vlade Srbije. U ovom kontekstu potrebno je pružiti jasniju sliku o zadacima i ovlašćenjima tih tela i potrebna je njihova primena u mnogo većoj meri. 1. Prvi korak je da se odredi jedna centralna institucija, najbolje bi bilo da to bude ministarstvo, koje će biti koordinator i kontrolor kreiranja politika i izrade propisa koji se tiču pitanja lokalne samouprave. To ne znači da će ova institucija biti jedina odgovorna za kreiranje ili razradu svih politika ili normativno delovanje u vezi sa lokalnom samoupravom, ali bi ona trebalo da ima važnu ulogu u proveri kvaliteta i usklađenosti ovih dokumenata sa glavnim državnim politikama koje se odnose na lokalnu samoupravu (strategija decentralizacije ili reforme državne uprave), kao i da organizuje proces koordinacije i konsultacija po pitanju ovih dokumenata. Glavni zadaci ove centralne institucije bili bi: a. da procenjuje (ex-ante evaluacija), proverava i verifikuje sve predloge politika i normativnih akata koji imaju uticaj na lokalnu samoupravu; b. da inicira, ako je potrebno, predloge politika ili pravnih akata koji se tiču funkcija lokalne samouprave uključujući ex-ante evaluaciju uticaja; c. da sugeriše organima koji predlažu određene politike ili pravne akte dodatne analize njihovih uticaja na lokalnu samoupravu; d. da koordiniše posebne politike u oblasti decentralizacije (ili one koje se odnose na lokalnu samoupravu) i opštu politiku reforme državne uprave; e. da koordiniše politike sektorske decentralizacije u skladu sa okvirnom strategijom decentralizacije; f. da predlaže posebne postupke u vezi sa određenim instrumentima za ocenu uticaja po pitanju decentralizacije i zadataka/funkcija lokalne samouprave; g. da kreira i odobrava u ime Vlade Srbije skup vrednosti, načela i tehničkih pravila po kojima bi se decentralizovale sektorske funkcije; ovo se može učiniti na dva načina: posebnim poglavljem u okviru strategije decentralizacije ili posebnom politikom ili pravnim aktom (odnosno okvirnim zakonom o decentralizaciji); h. da kreira i predlaže Vladi na usvajanje posebne postupke za koordinaciju i konsultacije sa centralnim državnim institucijama koje se uglavnom bave politikama lokalne samouprave: različitim resornim ministarstvima, državnim telima sa specifičnim međusektorskim ulogama (kao što je Savet za reformu državne uprave, Savet za reformu, Jedinica za sveobuhvatnu reformu propisa i druge); i. da kreira i predlaže Vladi posebne postupke za konsultacije sa strukturama unutar zakonodavne vlasti (skupštinski odbori, saveti) i/ili predstavnicima organa lokalnih vlasti, NVO sektorom ili istraživačkim institucijama; 50 j. da ex-post procenjuje/ocenjuje uticaj politika decentralizacije (u vezi sa lokalnom samoupravom);

52 k. da može da naručuje analize uticaja (ex-ante, periodičnih i ex-post) glavnih državnih politika u domenu funkcija lokalne samouprave; PREPORUKE l. da sprovodi i prati okvirne (međusektorske) politike decentralizacije monitoring politika sektorske decentralizacije; m. da vrši monitoring rezultata i ishoda politika decentralizacije (u vezi sa lokalnom samoupravom) na lokalnom nivou; Ova centralna institucija bi trebalo da ima na raspolaganju najadekvatnije alate i instrumente koji bi joj omogućili da delotvorno sprovodi svoja ovlašćenja i izvršava zadatke. 2. Racionalizacija i pojednostavljivanje institucionalnog okvira U ovom trenutku prisutna su preklapanja i rascepkanost, naročito po pitanju koordinacije centralnih tela ili tela sa posebnim funkcijama. Uopšteno, bilo bi bolje odreći se ad-hoc odbora ili radnih grupa, koje imaju tendenciju širenja geometrijskom progresijom u korist strogo ograničenog broja stalnih koordinacionih/konsultacionih odbora/saveta na centralnom nivou, čiji rad bi koordinisao Generalni sekretarijat Vlade. Takođe, postoji potreba da se preciziraju ovlašćenja i zadaci svih ovih institucija bilo bi korisno imati opšti pregled funkcija. 3. Uspostavljanje posebnog odnosa između centralnog tela za koordinaciju i kontrolu (osnovanog u skladu sa prvom preporukom) i Ministarstva finansija, Ministarstva za životnu sredinu i prostorno planiranje i Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, kao i Generalnog sekretarijata Vlade. 4. Odustajanje u najvećoj mogućoj meri od ad-hoc procesa koordinacije i konsultacija. Preporuke koje se odnose na politike Ovo je glavna oblast u kojoj su potrebna značajna poboljšanja, naročito u zemljama sa snažnom legalističkom administrativnom kulturom. Preterano stavljanje akcenta na pravne akte drastično smanjuje interes za procenu uticaja i predstavlja snažan podsticaj za usvajanje ad-hoc rešenja. U ovom kontekstu potrebno je razmotriti sledeće preporuke: 1. Prilikom rešavanja problema na nivou lokalne samouprave treba što više staviti akcenat na politike: svi zakonski predlozi treba da se zasnivaju na političkim dokumentima (strategijama, programima, konkretnim predlozima politike) i treba da ih prati odgovarajuća ex-ante procena uticaja. Naročito je poželjno proširiti upotrebu predloga politika kao osnove za zakonodavni proces u ovom domenu (i ne samo u njemu). Predlog politike bi trebalo jasno da definiše problem koji treba rešiti, da postavi jasan cilj koji treba dostići i aktivnosti i instrumente koji bi se pri tom koristili. Pravni akti bi bili konkretni instrumenti za sprovođenje predloga politike. 2. Razvijanje konkretnih metodologija za procenu uticaja (uključujući analizu troškova i koristi) koje se odnose na pitanja/funkcije lokalne samouprave, naročito u sledećim oblastima: raspodela nadležnosti lokalnim vlastima, lokalni porezi i prihodi, 51

53 PREPORUKE fiskalni odnosi između različitih nivoa vlasti, prostorno i urbano planiranje i razvoj, regionalni razvoj, pružanje javnih usluga. 3. Razvijanje i proširivanje upotrebe instrumenata za ex-ante analizu uticaja, uključujući i diskriminativne kriterijume: za složene politike/zakone trebalo bi zahtevati dublju procenu uticaja, za jednostavne politike/zakone dovoljna je osnovna procena uticaja. Ovo zahteva da se na nivou vlade kreiraju i odobre specifične procedure i metodologije, a uz saradnju sa relevantnim institucijama Generalnim sekretarijatom Vlade i Jedinicom za sveobuhvatnu reformu propisa. 4. Koliko god je moguće, na parlamentarnom nivou treba proširiti pristup zasnovan na politikama. Za ovo je neophodno ponuditi proširenu stručnu pomoć tehničkom osoblju skupštinskih odbora, kao i poslanicima u Skupštini. 5. Unaprediti fazu konsultacija u procesu pripreme politika planiranjem konkretnog perioda za te potrebe (između 1 i 4 nedelje, u zavisnosti od složenosti politike) i proširiti upotrebu elektronskih alata (instrumenti e-vlade). 6. Generalno, poboljšati planiranje politika i organizaciju vremena u okviru kreiranja politike kako bi se ostavilo dovoljno vremena za pravilnu i kvalitetnu ex-ante procenu uticaja i konsultacije sa glavnim zainteresovanim stranama. Pravi napredak u ovoj oblasti umnogome će unaprediti kvalitet donetih odluka i ukloniti ad-hoc rešenja. 7. Povećati stručne i institucionalne kapacitete na centralnom nivou, naročito u centralnim institucijama sa ulogom koordinatora i kontrolora, pre svega u vezi sa kreiranjem i sprovođenjem politika i strateškim planiranjem. Preporuke koje se odnose na zakone i druge propise Uopšteno, preporuke koje se odnose na zakone i propise bi trebalo izvoditi iz preporuka koje se odnose na institucije i politike njih treba sprovesti u delo putem pravnih akata. Pored ovoga, možemo dati nekoliko važnih posebnih preporuka: 1. Neophodno je poboljšati i dodatno objasniti zakone i propise koji se odnose na transparentnost i javnu raspravu uopšte. Ovaj proces zahteva ustanovljavanje jasnih postupaka i pravovremenost. 2. Propisi bi trebalo da omoguće testiranje različitih opcija politika na lokalnom nivou za šta je potrebno mnogo više pravne fleksibilnosti Konsolidacija konkretnih zakona koji regulišu funkcije lokalne samouprave bi predstavljala koristan i delotvoran korak ka poboljšanju kvaliteta upravljanja u ovom sektoru. Ovo je vrlo komplikovana i zahtevna aktivnost i trebalo bi je integrisati u ceo proces konsolidacije zakona u Srbiji i zasnovati na vrlo jasnim konkretnim politikama države u vezi sa ovim sektorom.

54 PREPORUKE PREPORUKE ZA MEHANIZME VERTIKALNE KOORDINACIJE 53

PLAN OBUKE CIVILNIH SLUŽBENIKA

PLAN OBUKE CIVILNIH SLUŽBENIKA Republika e Kosovës Republika Kosova - Republic of Kosovo Qeveria - Vlada - Government Ministria e Administratës Publike / Ministarstvo Javne Administracije / Ministry of Public Administration INSTITUTI

More information

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant

More information

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako

More information

Port Community System

Port Community System Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS

More information

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog

More information

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam

More information

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB. 9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98

More information

Podešavanje za eduroam ios

Podešavanje za eduroam ios Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja

More information

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri. Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.

More information

VOJVOĐANSKI STANDARD Novi Sad, oktobar 2013

VOJVOĐANSKI STANDARD Novi Sad, oktobar 2013 VOJVOĐANSKI STANDARD Novi Sad, oktobar 2013 2 UVOD Proces približavanja Evropskoj uniji polako prelazi u novu fazu. Od kada je Srbija dobila status zemlje kandidata i počela sa pripremnim aktivnostima

More information

Uvod u relacione baze podataka

Uvod u relacione baze podataka Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako

More information

Z A K O N O DOPUNI ZAKONA O AGENCIJI ZA OSIGURANJE DEPOZITA

Z A K O N O DOPUNI ZAKONA O AGENCIJI ZA OSIGURANJE DEPOZITA Z A K O N PREDLOG O DOPUNI ZAKONA O AGENCIJI ZA OSIGURANJE DEPOZITA Član 1. U Zakonu o Agenciji za osiguranje depozita ( Službeni glasnik RS, broj 1415), u članu 8. dodaje se stav 3, koji glasi: Izuzetno,

More information

ALTERNATIVNA NACIONALNA STRATEGIJA DECENTRALIZACIJE

ALTERNATIVNA NACIONALNA STRATEGIJA DECENTRALIZACIJE ALTERNATIVNA NACIONALNA STRATEGIJA DECENTRALIZACIJE Prilozi Centar za regionalizam, Novi Sad 2012. godina 1 Prof. dr Marijana Pajvančić Prof. dr Jovan Komšić Prof. dr Snežana Đorđević Prof. dr Irena Pejić

More information

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene

More information

PROJEKTNI PRORAČUN 1

PROJEKTNI PRORAČUN 1 PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja

More information

Z A K O N O POTVRĐIVANJU UGOVORA O IZMENAMA I DOPUNAMA FINANSIJSKIH UGOVORA , , , , , , , 81.

Z A K O N O POTVRĐIVANJU UGOVORA O IZMENAMA I DOPUNAMA FINANSIJSKIH UGOVORA , , , , , , , 81. P R E D L O G Z A K O N O POTVRĐIVANJU UGOVORA O IZMENAMA I DOPUNAMA FINANSIJSKIH UGOVORA 23.761, 24.745, 25.002, 25.198, 25.497, 25.610, 25.872, 81.657 I 82.640 IZMEĐU REPUBLIKE SRBIJE I EVROPSKE INVESTICIONE

More information

za lokalnu samoupravu

za lokalnu samoupravu 182 Dušan Dušan Vasiljević novi zakonski okvir za lokalnu samoupravu u Srbiji Lokalna samouprava u Srbiji VASILJEVIĆ Novi zakonski okvir za lokalnu samoupravu u Srbiji Lokalna samouprava u Srbiji 183 Uvod

More information

Mogudnosti za prilagođavanje

Mogudnosti za prilagođavanje Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti

More information

Republika e Kosovës Republika Kosova-Republic of Kosovo Qeveria - Vlada - Government

Republika e Kosovës Republika Kosova-Republic of Kosovo Qeveria - Vlada - Government Republika e Kosovës Republika Kosova-Republic of Kosovo Qeveria - Vlada - Government Ministria e Administratës Publike Ministarstvo Javne Administracije Ministry of Public Administration SVEOBUHVATNI IZVEŠTAJ

More information

STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI

STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI Bosna i Hercegovina Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Bosnia and Herzegovina Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI Jahorina, 05.07.2011

More information

radna grupa analiza i preporuke

radna grupa analiza i preporuke radna grupa analiza i preporuke radna grupa analiza i preporuke Beograd, jun 2014. sadržaj 1. Finansiranje zaštite životne sredine na nacionalnom i lokalnom nivou...9 2. Budućnost energetske politike

More information

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces

More information

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel

More information

СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ

СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ 1 СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ 2 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 3 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 4 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ Edwards Deming Не морате то чинити, преживљавање фирми

More information

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA

More information

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:

More information

PRAVO NA PODNOŠENJE PREDLOGA I PETICIJA

PRAVO NA PODNOŠENJE PREDLOGA I PETICIJA Pr av onapodnoš enj e pr edl ogaipet i ci j a PRAVO NA PODNOŠENJE PREDLOGA I PETICIJA Komitet pravnika za ljudska prava - YUCOM Beograd, decembar 2009. godine Izdavač Komitet pravnika za ljudska prava

More information

BENCHMARKING HOSTELA

BENCHMARKING HOSTELA BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991

More information

STRATEGIJA RAZVOJA INTERNE FINANSIJSKE KONTROLE U JAVNOM SEKTORU U REPUBLICI SRBIJI. ("Sl. glasnik RS", br. 61/2009 i 23/2013) 1.

STRATEGIJA RAZVOJA INTERNE FINANSIJSKE KONTROLE U JAVNOM SEKTORU U REPUBLICI SRBIJI. (Sl. glasnik RS, br. 61/2009 i 23/2013) 1. STRATEGIJA RAZVOJA INTERNE FINANSIJSKE KONTROLE U JAVNOM SEKTORU U REPUBLICI SRBIJI ("Sl. glasnik RS", br. 61/2009 i 23/2013) 1. REZIME Ovaj dokument predstavlja plan za uspostavljanje i razvoj sveobuhvatnog

More information

Analiza (procena uticaja) strateškog planiranja i programskog budžetiranja na nivou lokalnih samouprava

Analiza (procena uticaja) strateškog planiranja i programskog budžetiranja na nivou lokalnih samouprava Analiza (procena uticaja) strateškog planiranja i programskog budžetiranja na nivou lokalnih samouprava Septembar, 2015 1 SADRŽAJ 1 UVODNE NAPOMENE... 3 2 PROCES I METODOLOGIJA IZRADE... 4 3 KONTEKST...

More information

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj

More information

Grad Milano Barcelona, Gdanjsk, Bari, Riga, Strasbourg, Porto i ALDA

Grad Milano Barcelona, Gdanjsk, Bari, Riga, Strasbourg, Porto i ALDA Grad Zagreb sudjelovat će kao partner u projektu MEANING - Metropolitan Europeans Active Network, Inducing Novelties in Governance, u okviru: Programa: Europa za građane Potprogram 2: Demokratski angažman

More information

PARLAMENTARNI NADZOR I IZGRADNJA INTEGRITETA U INSTITUCIJAMA BEZBEDNOSTI

PARLAMENTARNI NADZOR I IZGRADNJA INTEGRITETA U INSTITUCIJAMA BEZBEDNOSTI PARLAMENTARNI NADZOR I IZGRADNJA INTEGRITETA U INSTITUCIJAMA BEZBEDNOSTI Katarina Đokić Vladimir Erceg Parlamentarni nadzor i izgradnja integriteta u institucijama bezbednosti Katarina Đokić Vladimir

More information

Na osnovu člana 45. stav 1. Zakona o Vladi ( Službeni glasnik RS, br. 55/05 i 71/05 ispravka), Vlada donosi

Na osnovu člana 45. stav 1. Zakona o Vladi ( Službeni glasnik RS, br. 55/05 i 71/05 ispravka), Vlada donosi Na osnovu člana 45. stav 1. Zakona o Vladi ( Službeni glasnik RS, br. 55/05 i 71/05 ispravka), Vlada donosi STRATEGIJU RAZVOJA INFORMACIONOG DRUŠTVA U REPUBLICI SRBIJI 1. UVOD 1.1 Zašto je potrebna Strategija

More information

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.)

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.) Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD

More information

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet

More information

Period na koji se izveštaj odnosi: septembar oktobar 2016.

Period na koji se izveštaj odnosi: septembar oktobar 2016. Period na koji se izveštaj odnosi: septembar 2015. oktobar 2016. IMPRESUM Koalicija 27 (2017) Poglavlje 27 u Srbiji: još uvek u pripremi Izdavač: Mladi istraživači Srbije, Bulevar umetnosti 27, 11 000

More information

Kako razumjeti i uticati na proces lokalnog budžetiranja

Kako razumjeti i uticati na proces lokalnog budžetiranja Kako razumjeti i uticati na proces lokalnog budžetiranja Podgorica, januar 2010. godine IMPRESSUM NAZIV PUBLIKACIJE Kako razumjeti i uticati na proces lokalnog budžetiranja IZDAVAČ Centar za razvoj nevladinih

More information

BEZBEDNOST INDUSTRIJSKIH POSTROJENJA U PROPISIMA EU I PROBLEMI U SPROVOĐENJU NACIONALNIH PROPISA

BEZBEDNOST INDUSTRIJSKIH POSTROJENJA U PROPISIMA EU I PROBLEMI U SPROVOĐENJU NACIONALNIH PROPISA BEZBEDNOST INDUSTRIJSKIH POSTROJENJA U PROPISIMA EU I PROBLEMI U SPROVOĐENJU NACIONALNIH PROPISA Jadranka Radosavljević, dipl.ing.tehnologije Zorica Isoski, dipl.ing zaš.živ.sredine Dr Dragoljub Todić

More information

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za

More information

Curriculum Vitae. Radno iskustvo: Od - do Od 2010.

Curriculum Vitae. Radno iskustvo: Od - do Od 2010. Curriculum Vitae Prezime: Gardašević Ime: Ana Datum rođenja: 21.05.1980.g. Adresa: Đoka Miraševića 45, 81000 Podgorica E-mail: gardasevicana@yahoo.com Nacionalnost: crnogorska Radno iskustvo: Od - do Od

More information

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a NIS PETROL Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a Beograd, 2018. Copyright Belit Sadržaj Disable... 2 Komentar na PHP kod... 4 Prava pristupa... 6

More information

SAS On Demand. Video: Upute za registraciju:

SAS On Demand. Video:  Upute za registraciju: SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U

More information

Foreword for Publication of European Charter of Local Self-Government

Foreword for Publication of European Charter of Local Self-Government Foreword for Publication of European Charter of Local Self-Government In April 2002, Bosnia and Herzegovina became the 44 th member state of the Council of Europe (CoE). Membership, however, came with

More information

POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA

POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA Master akademske studije Modul za logistiku 1 (MLO1) POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA angažovani su: 1. Prof. dr Momčilo Miljuš, dipl.inž., kab 303, mmiljus@sf.bg.ac.rs,

More information

JU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br

JU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br Općina Sedmica obilježavanja ljudskih prava ( 05.12. 10.12.2016.godine ) Analiza aktivnosti Sedmica ljudskih prava u našoj školi obilježena je kroz nekoliko aktivnosti a u organizaciji i realizaciji članova

More information

Programsko budžetiranje Ciklus godine. Novi Sad, 15. oktobar godine

Programsko budžetiranje Ciklus godine. Novi Sad, 15. oktobar godine Programsko budžetiranje Ciklus 2016. godine Novi Sad, 15. oktobar 2015. godine Uloga SKGO u procesu programskog budžetiranja na lokalnom nivou i podrška SKGO lokalnoj samoupravi u pripremi programskog

More information

Vodič kroz IPAII INSTRUMENT ZA PRETPRISTUPNU POMOĆ

Vodič kroz IPAII INSTRUMENT ZA PRETPRISTUPNU POMOĆ Vodič kroz IPAII INSTRUMENT ZA PRETPRISTUPNU POMOĆ 2014-2020. Vodič kroz IPAII INSTRUMENT ZA PRETPRISTUPNU POMOĆ 2014-2020. Andrija Pejović, Mirjana Lazović, Ognjen Mirić, Ivan Knežević Beograd, 2014.

More information

ISO Sistemi menadžmenta za borbu protiv korupcije

ISO Sistemi menadžmenta za borbu protiv korupcije ISO 37001 ISO 37001 Sistemi menadžmenta za borbu protiv korupcije ISO 37001 Korupcija je jedan od najdestruktivnijih i najkompleksnijih problema današnjice, i uprkos nacionalnim i međunarodnim naporima

More information

REZULTATI I PROBLEMI U SPROVOĐENJU IPA PROGRAMA PREKOGRANIČNE SARADNJE OD ZNAČAJA ZA OBLAST ŽIVOTNE SREDINE I POGLAVLJE 27

REZULTATI I PROBLEMI U SPROVOĐENJU IPA PROGRAMA PREKOGRANIČNE SARADNJE OD ZNAČAJA ZA OBLAST ŽIVOTNE SREDINE I POGLAVLJE 27 REZULTATI I PROBLEMI U SPROVOĐENJU IPA PROGRAMA PREKOGRANIČNE SARADNJE OD ZNAČAJA ZA OBLAST ŽIVOTNE SREDINE I POGLAVLJE 27 MA Mladenka Ignjatić, Istraživački forum, Evropski pokret u Srbiji dr Dragoljub

More information

Stručni konsultant: Vesna Kopanja SA Pergament Zrenjanin, Pupinova 21. U saradnji sa: SADRŽAJ 1. LISTA SKRAĆENICA STRATEŠKO PLANIRANJE 4.

Stručni konsultant: Vesna Kopanja SA Pergament Zrenjanin, Pupinova 21. U saradnji sa: SADRŽAJ 1. LISTA SKRAĆENICA STRATEŠKO PLANIRANJE 4. Stručni konsultant: Vesna Kopanja SA Pergament Zrenjanin, Pupinova 21 U saradnji sa: SADRŽAJ SADRŽAJ 1. LISTA SKRAĆENICA 2. 1. UVOD 3. 2. STRATEŠKO PLANIRANJE 4. 3. SPROVOĐENJE STRATEGIJE 7. 4. MONITORING

More information

DOMETI LOKALIZACIJE POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA U EU: LEKCIJE ZA SRBIJU

DOMETI LOKALIZACIJE POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA U EU: LEKCIJE ZA SRBIJU OKTOBAR 2016 Radna grupa 17: Sloboda kretanja radnika (2) i Socijalna politika i zapošljavanje (19) DOMETI LOKALIZACIJE POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA U EU: LEKCIJE ZA SRBIJU Bojana Ružić, Fondacija Centar za

More information

Bušilice nove generacije. ImpactDrill

Bušilice nove generacije. ImpactDrill NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza

More information

ZNANJE ČINI RAZLIKU!!!!

ZNANJE ČINI RAZLIKU!!!! ZNANJE ČINI RAZLIKU!!!! www.ricotrainingcentre.co.rs RICo Training Centre ATI Beograd, Republika Srbija ZNAČAJ OBUKE ZA DRUMSKU BEZBEDNOST? Drumska bezbednost je zajednička obaveza - preventivno delovati

More information

Lokalne zajednice u borbi protiv trgovine ljudima

Lokalne zajednice u borbi protiv trgovine ljudima Lokalne zajednice u borbi protiv trgovine ljudima 1 Lokalne zajednice u borbi protiv trgovine ljudima Izdavač: Udruženje građana za borbu protiv trgovine ljudima i svih oblika nasilja nad ženama - Atina

More information

STANJE I DINAMIKA ZADUŽIVANJA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE U SRBIJI ( )

STANJE I DINAMIKA ZADUŽIVANJA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE U SRBIJI ( ) STANJE I DINAMIKA ZADUŽIVANJA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE U SRBIJI (2008-2012.) STATE AND DYNAMICS OF SERBIAN LOCAL GOVERNMENTS BORROWING (2008-2012.) DR ZVONKO BRNJAS 1 & DR BOŽO DRAŠKOVIĆ 2 & DR IVAN

More information

RURAL DEVELOPMENT OF REPUBLIKA SRPSKA WITH SPECIAL FOCUS ON BANJA LUKA

RURAL DEVELOPMENT OF REPUBLIKA SRPSKA WITH SPECIAL FOCUS ON BANJA LUKA Poslovne studije/ Business Studies, 2015, 13-14 UDK 338.43:[332.1+330.34(497.6 Banja Luka) The paper submitted: 20.03.2015. DOI: 10.7251/POS1514605D The paper accepted: 09.04.2015. Expert paper Mirjana

More information

ENERGETIKA - POSEBNI IZAZOVI KONKURENCIJE

ENERGETIKA - POSEBNI IZAZOVI KONKURENCIJE STRENGTHENING OF THE INSTITUTIONAL CAPACITY OF THE COMPETITION PROTECTION COMMISSION (CPC) IN THE REPUBLIC OF SERBIA 1 ENERGETIKA - POSEBNI IZAZOVI KONKURENCIJE 02.JUN 2015 PRIVREDNA KOMORA SRBIJE ALEKSANDAR

More information

POLICY BRIEF BPFF GRANTS/BPFF GRANTOVI

POLICY BRIEF BPFF GRANTS/BPFF GRANTOVI POLICY BRIEF BPFF GRANTS/BPFF GRANTOVI POLICY BRIEF Introduction: BPPF grants have been awarded for the implementation of activities for building functional mechanisms of cooperation between the government

More information

ULOGA INTERNE REVIZIJE U NADZORU NAD JAVNIM IZVRŠITELJIMA

ULOGA INTERNE REVIZIJE U NADZORU NAD JAVNIM IZVRŠITELJIMA RIZICI U SAVREMENIM USLOVIMA POSLOVANJA Singidunum University International Scientific Conference INTERNA REVIZIJA Stručni radovi - pregledna studija ULOGA INTERNE REVIZIJE U NADZORU NAD JAVNIM IZVRŠITELJIMA

More information

JAVNO ZASTUPANJE U LOKALNOJ ZAJEDNICI ZA POBOLJŠANJE POLOŽAJA NEVLADINIH ORGANIZACIJA

JAVNO ZASTUPANJE U LOKALNOJ ZAJEDNICI ZA POBOLJŠANJE POLOŽAJA NEVLADINIH ORGANIZACIJA Brita nska ambasada Beograd Priručnik JAVNO ZASTUPANJE U LOKALNOJ ZAJEDNICI ZA POBOLJŠANJE POLOŽAJA NEVLADINIH ORGANIZACIJA Ovu publikacija su podržali: Freedom House, kancelarija Beograd, u okviru Projekta

More information

INSTITUCIONALNA DIMENZIJA ODRŽIVOG RAZVOJA

INSTITUCIONALNA DIMENZIJA ODRŽIVOG RAZVOJA Pregledni rad Škola biznisa Broj 3-4/2013 UDC 502.131.1 INSTITUCIONALNA DIMENZIJA ODRŽIVOG RAZVOJA Jelena Pivašević, Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad Petar Hafner, Ekonomski fakultet,

More information

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair

More information

Brojevi računa za pomoć ugroženim područjima. i instrukcije za plaćanje

Brojevi računa za pomoć ugroženim područjima. i instrukcije za plaćanje Institucija Dinarski račun 1. Aranđelovac 840-3060741-22 Uputstva za uplatu na dinarski račun 2. Bajina Bašta 840-744151843-84 Svrha: pomoć ugroženom području Tekući transferi u korist opštine Poziv na

More information

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017 PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,

More information

Projekat Transparentno do posla. DTI, februar godine. Projekat finansira Evropska unija u okviru programa Podrška civilnom društvu

Projekat Transparentno do posla. DTI, februar godine. Projekat finansira Evropska unija u okviru programa Podrška civilnom društvu Projekat Transparentno do posla EKONOMSKI EFEKTI KADROVSKE POLITIKE U JAVNOM SEKTORU RACIONALIZACIJA I DEPARTIZACIJA DTI, februar 2016. godine Projekat finansira Evropska unija u okviru programa Podrška

More information

Instrument za pretpristupnu pomoć EU

Instrument za pretpristupnu pomoć EU 2 1. Evropske politike u oblasti prekogranične saradnje Instrument za pretpristupnu pomoć EU 2007 2013. Treće izmenjeno i dopunjeno izdanje Autori: Andrija Pejović, Bojan Živadinović, Gordana Lazarević,

More information

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010. DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, 03. - 07. listopad 2010. ZBORNIK SAŽETAKA Geološki lokalitet i poucne staze u Nacionalnom parku

More information

Z A K O N O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OGRANIČAVANJU RASPOLAGANJA IMOVINOM U CILJU SPREČAVANJA TERORIZMA

Z A K O N O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OGRANIČAVANJU RASPOLAGANJA IMOVINOM U CILJU SPREČAVANJA TERORIZMA Z A K O N PREDLOG O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OGRANIČAVANJU RASPOLAGANJA IMOVINOM U CILJU SPREČAVANJA TERORIZMA Član 1. U Zakonu o ograničavanju raspolaganja imovinom u cilju sprečavanja terorizma (

More information

Prvi koraci u razvoju bankarskog on-line sistema u Japanu napravljeni su sredinom 60-tih godina prošlog veka i to najpre za on-line, real-time obradu

Prvi koraci u razvoju bankarskog on-line sistema u Japanu napravljeni su sredinom 60-tih godina prošlog veka i to najpre za on-line, real-time obradu JAPAN Japan, kao zemlja napredne tehnologije, elektronike i telekomunikacija, je zemlja koja je u samom svetskom vrhu po razvoju i usavršavanju bankarskog poslovanja i spada među vodećim zemljama sveta

More information

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović

More information

Institucije Evropske E

Institucije Evropske E Institucije Evropske E Unije Trening ABC o EU i Natura 2000 26.-28.10. 2009., Ulcinj Andrea Štefan, WWF MedPO EU institucije pregled uloga proces odlučivanja uloga NVO-a (GH) Evropska unija (EU)( EUje

More information

INSTITUCIJA OMBUDSMANA KAO NEZAVISNOG DRŽAVNOG ORGANA U PRAVNOM SISTEMU REPUBLIKE SRBIJE

INSTITUCIJA OMBUDSMANA KAO NEZAVISNOG DRŽAVNOG ORGANA U PRAVNOM SISTEMU REPUBLIKE SRBIJE Aleksandar Petrov 1, master pravnik Visoka škola strukovnih studija za ekonomiju i upravu, Beograd INSTITUCIJA OMBUDSMANA KAO NEZAVISNOG DRŽAVNOG ORGANA U PRAVNOM SISTEMU REPUBLIKE SRBIJE ''Država postoji

More information

VODIČ KROZ PRISTUPANJE SRBIJE EVROPSKOJ UNIJI

VODIČ KROZ PRISTUPANJE SRBIJE EVROPSKOJ UNIJI VODIČ KROZ PRISTUPANJE SRBIJE EVROPSKOJ UNIJI 1 VODIČ KROZ PRISTUPANJE SRBIJE EVROPSKOJ UNIJI ISAC Fond EDICIJA VODIČI Izdavač ISAC Fond Centar za međunarodne i bezbednosne poslove Kapetan Mišina 5 11000

More information

REDOVAN GODIŠNjI IZVEŠTAJ ZAŠTITNIKA GRAĐANA ZA GODINU

REDOVAN GODIŠNjI IZVEŠTAJ ZAŠTITNIKA GRAĐANA ZA GODINU REPUBLIKA SRBIJA ZAŠTITNIK GRAĐANA 161-3 / 16 B e o g r a d del. br. 7873 datum: 15. mart 2016. REDOVAN GODIŠNjI IZVEŠTAJ ZAŠTITNIKA GRAĐANA ZA 2015. GODINU Beograd, 15. mart 2016. SADRŽAJ: UVODNA REČ,

More information

KA OSTVARIVANJU RAVNOPRAVNOSTI POLOVA U KANTONIMA FEDERACIJE BIH. Pravila, institucije, politike. Sarajevo, 2016.

KA OSTVARIVANJU RAVNOPRAVNOSTI POLOVA U KANTONIMA FEDERACIJE BIH. Pravila, institucije, politike. Sarajevo, 2016. KA OSTVARIVANJU RAVNOPRAVNOSTI POLOVA U KANTONIMA FEDERACIJE BIH Pravila, institucije, politike Sarajevo, 2016. Edicija Ljudska prava Sarajevskog otvorenog centra Knjiga broj 53 Naslov Autor: Tehnički

More information

IPA II planiranje i programiranje

IPA II planiranje i programiranje IPA II planiranje i programiranje Gordana Lazarević Mart 2015 Sadržaj EVROPA 2020 -osnovni planski dokument EU SEE2020 Evropa 2020 i lokalne zajednice preproruke Komiteta regiona IPA II Planski okvir Nacionalna

More information

Izvještaj o stanju javnih finansija u Bosni i Hercegovini

Izvještaj o stanju javnih finansija u Bosni i Hercegovini Izvještaj o stanju javnih finansija u Bosni i Hercegovini Septembar 2014. 1. Uvod Cilj ovog izvještaja/analize jeste da se utvrdi stanje u javnim finansijama u Bosni i Hercegovini (BiH) kroz analizu ključnih

More information

VODIČ za organizacije građanskog društva. Govorimo o IPA Osnovni pojmovi i mogućnosti učešća

VODIČ za organizacije građanskog društva. Govorimo o IPA Osnovni pojmovi i mogućnosti učešća VODIČ za organizacije građanskog društva Govorimo o IPA Osnovni pojmovi i mogućnosti učešća VODIČ za organizacije graďanskog društva: Govorimo o IPA Osnovni pojmovi i mogućnosti učešća Sadržaj Uvod...

More information

Center for Independent Living Serbia

Center for Independent Living Serbia CENTAR ZA SAMOSTALNI ŽIVOT OSOBA SA INVALIDITETOM SRBIJE Center for Independent Living Serbia MISIJA Osnovna misija Centra je promocija filozofije samostalnog života i stvaranje uslova za njeno ostvarenje

More information

Z A K O N O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA O ZAŠTITI OD POPLAVA UZ OKVIRNI SPORAZUM O SLIVU REKE SAVE

Z A K O N O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA O ZAŠTITI OD POPLAVA UZ OKVIRNI SPORAZUM O SLIVU REKE SAVE Z A K O N O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA O ZAŠTITI OD POPLAVA UZ OKVIRNI SPORAZUM O SLIVU REKE SAVE Član 1. Potvrđuje se Protokol o zaštiti od poplava uz Okvirni sporazum o slivu reke Save, sačinjen 1. juna

More information

Corruption and Public Procurement in Montenegro

Corruption and Public Procurement in Montenegro COALITION EUROBLOCK PROJECT: STRENGHTENING THE CIVIL SOCIETY CAPACITY TO CONTRIBUTE TO EU INTEGRATION AND ACCESSION PROCESS Corruption and Public Procurement in Montenegro June, 2012. The project is co-funded

More information

REGIONALNA STRATEGIJA RURALNOG RAZVOJA JABLANIČKOG I PČINJSKOG OKRUGA FINALNI NACRT

REGIONALNA STRATEGIJA RURALNOG RAZVOJA JABLANIČKOG I PČINJSKOG OKRUGA FINALNI NACRT Pana Đukića 42. 16000 Leskovac Srbija, Telefon : +381 16 3 150 115; Fax: +381 16 3 150 114 info@centarzarazvoj.org, www.centarzarazvoj.org REGIONALNA STRATEGIJA RURALNOG RAZVOJA JABLANIČKOG I PČINJSKOG

More information

Direkcija za razvoj MSP - Enterprise Europe Network - Montenegro

Direkcija za razvoj MSP - Enterprise Europe Network - Montenegro Direkcija za razvoj MSP - Enterprise Europe Network - Montenegro Crna Gora Direkcija za razvoj MSP Ljiljana Belada Podgorica, 17/11/2014. Politika MSP odgovor na izazove MAKRO BDP po glavi stanovnika,

More information

KARAKTERISTIKE ANTIMONOPOLSKE POLITIKE I EFEKTI NJENE PRIMENE U SRBIJI

KARAKTERISTIKE ANTIMONOPOLSKE POLITIKE I EFEKTI NJENE PRIMENE U SRBIJI Ekonomski Fakultet Univerzitet u Beogradu KARAKTERISTIKE ANTIMONOPOLSKE POLITIKE I EFEKTI NJENE PRIMENE U SRBIJI Dr Dragan Lončar SADRŽAJ PREZENTACIJE MAKROEKONOMSKI PRISTUP 01 02 03 DOMEN ANTIMONOPOLSKE

More information

Analiza stručnih i političkih predloga za ustavnu reformu

Analiza stručnih i političkih predloga za ustavnu reformu Analiza stručnih i političkih predloga za ustavnu reformu U javnosti predstavljeni predlozi u periodu 2006-2016 Analiza stručnih i političkih predloga za ustavnu reformu U javnosti predstavljeni predlozi

More information

demokratija kako javnost učestvuje u stvaranju politike životne sredine

demokratija kako javnost učestvuje u stvaranju politike životne sredine I II demokratija PRED IZAZOVOM kako javnost učestvuje u stvaranju politike životne sredine Izdavač: Beogradska otvorena škola Masarikova 5/16, 11000 Beograd Telefon: +381 11 3061 372 Faks: +381 11 36 13

More information

RJEŠENJE. o bra z lož

RJEŠENJE. o bra z lož FEDERATION OF Broj: 10-1-14-3-89-5/08 Mostar, 25.02.2008.godine Na osnovu člana 200. Zakona o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99), člana 70. Zakona o organizaciji organa

More information

TEMA BROJA: Reforma sektora bezbednosti u Srbiji u Vanredni centar za vanredne operacije GODINA 4 BROJ 15 OKTOBAR DECEMBAR 2009.

TEMA BROJA: Reforma sektora bezbednosti u Srbiji u Vanredni centar za vanredne operacije GODINA 4 BROJ 15 OKTOBAR DECEMBAR 2009. TEMA BROJA: Reforma sektora bezbednosti u Srbiji u 2009. Vanredni centar za vanredne operacije GODINA 4 BROJ 15 OKTOBAR DECEMBAR 2009. Beograd BEZBEDNOST ZAPADNOG BALKANA Časopis Beogradske škole za studije

More information

*** NACRT PREPORUKE. HR Ujedinjena u raznolikosti HR 2014/0238(NLE)

*** NACRT PREPORUKE. HR Ujedinjena u raznolikosti HR 2014/0238(NLE) EUROPSKI PARLAMENT 2014-2019 Odbor za ribarstvo 21.11.2014 2014/0238(NLE) *** NACRT PREPORUKE o prijedlogu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i

More information

DECENTRALIZACIJA I JAČANJE KAPACITETA LOKALNIH VLASTI U SRBIJI

DECENTRALIZACIJA I JAČANJE KAPACITETA LOKALNIH VLASTI U SRBIJI DECENTRALIZACIJA I JAČANJE KAPACITETA LOKALNIH VLASTI U SRBIJI Snežana Đorđević Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Beogradu Pregledni rad Primljeno: studeni 2011. Sažetak Ovaj članak se bavi prikazom

More information

WWF. Jahorina

WWF. Jahorina WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation

More information

Praćenje primene preporuka Zaštitnika građana u vezi sa ranjivim grupama

Praćenje primene preporuka Zaštitnika građana u vezi sa ranjivim grupama Praćenje primene preporuka Zaštitnika građana u vezi sa ranjivim grupama / 1 Praćenje primene preporuka Zaštitnika građana u vezi sa ranjivim grupama www.praxis.org.rs Praćenje primene preporuka Zaštitnika

More information

Pristup rizicima u sistemu menadžmenta kvaliteta zasnovan na FMEA metodi

Pristup rizicima u sistemu menadžmenta kvaliteta zasnovan na FMEA metodi Pristup rizicima u sistemu menadžmenta kvaliteta zasnovan na FMEA metodi Ana Čobrenović, MPC Holding doc. dr Mladen Đurić, Fakultet organizacionih nauka 1 Uvod i definicije Rizik Organizacije se konstantno

More information

Windows Easy Transfer

Windows Easy Transfer čet, 2014-04-17 12:21 - Goran Šljivić U članku o skorom isteku Windows XP podrške [1] koja prestaje 8. travnja 2014. spomenuli smo PCmover Express i PCmover Professional kao rješenja za preseljenje korisničkih

More information

Metodologija za procenu sistema javnih nabavki (MAPS) Verzija (Nacrt za javnu raspravu, jul 2016)

Metodologija za procenu sistema javnih nabavki (MAPS) Verzija (Nacrt za javnu raspravu, jul 2016) Metodologija za procenu sistema javnih nabavki (MAPS) Verzija 2016 (Nacrt za javnu raspravu, jul 2016) 0 PREDGOVOR Javne nabavke su ključna komponenta pružanja javnih usluga, dobrog upravljanja i održive

More information

UPRAVLJANJE KVALITETOM U JAVNOJ UPRAVI S POSEBNIM OSVRTOM NA LOKALNU SAMOUPRAVU

UPRAVLJANJE KVALITETOM U JAVNOJ UPRAVI S POSEBNIM OSVRTOM NA LOKALNU SAMOUPRAVU 7. Naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem KVALITET 2011, Neum, B&H, 01. - 04 juni 2011. UPRAVLJANJE KVALITETOM U JAVNOJ UPRAVI S POSEBNIM OSVRTOM NA LOKALNU SAMOUPRAVU QUALITY MANAGEMENT IN PUBLIC

More information

MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE

MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE 3309 Pursuant to Article 1021 paragraph 3 subparagraph 5 of the Maritime Code ("Official Gazette" No. 181/04 and 76/07) the Minister of the Sea, Transport

More information

policy brief Živo slovo na papiru: Nezavisni organi u procesu revizije Ustava Maj str. 1 ISTRAŽIVAČKI FORUM

policy brief Živo slovo na papiru: Nezavisni organi u procesu revizije Ustava Maj str. 1 ISTRAŽIVAČKI FORUM 4 2017 ISTRAŽIVAČKI policy brief Predstojeći proces revizije Ustava Republike Srbije treba iskoristiti za definisanje položaja i jačanje uticaja nezavisnih organa. Ustavno definisanje nezavisnih organa

More information

IPA PPPF IPA PPPF sprovodi konzorcijum koji cine:

IPA PPPF IPA PPPF sprovodi konzorcijum koji cine: IPA PPPF IPA PPPF sprovodi konzorcijum koji cine: East West Consulting HD European Consulting Group FIIAPP - Fundación Internacional y para ıberoamerica de Administración y Políticas Públicas, and ECO

More information