2016. GODIŠNJE IZVJEŠĆE

Transcription

1 2016. GODIŠNJE IZVJEŠĆE

2 SADRŽAJ Stranica I OSNOVNI PODACI 3 1. OSNOVNI PODACI 4 2. POSLOVODSTVO I ORGANIZACIJA UPRAVLJANJA 5 3. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D. KAO DIO GRUPE SOCIETE 7 GENERALE 4. KORPORATIVNO UPRAVLJANJE U SOCIETE GENERALE-SPLITSKOJ BANCI 8 D.D. 5. ODGOVORNOST PREMA ZAPOSLENICIMA DRUŠTVENA ODGOVORNOST OVISNA I PRIDRUŽENA DRUŠTVA SOCIETE GENERALE-SPLITSKE BANKE 12 D.D. 8. VAŽNI DOGAĐAJI NAKON PROTEKA POSLOVNE GODINE II OSNOVNI FINANCIJSKI POKAZATELJI 15 III POSLOVNI SEGMENTI MAKROEKONOMSKO OKRUŽENJE POSLOVANJE S GRAĐANSTVOM, MALO PODUZETNIŠTVO I OBRT POSLOVANJE S PRAVNIM OSOBAMA I TRŽIŠTA 26 IV UPRAVLJANJE RIZICIMA STRUKTURE UPRAVLJANJA RIZICIMA RIZICI PREMA VRSTI 34 V LJUDSKI POTENCIJALI 41 VI ODVOJENI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA PROSINCA GODINE ZAJEDNO S IZVJEŠĆEM OVLAŠTENOG REVIZORA Odgovornost za financijske izvještaje 46 Izvješće neovisnog revizora 47 Financijski izvještaji: Odvojeni izvještaj o financijskom položaju 51 Odvojeni račun dobiti i gubitka 52 Odvojeni izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti 53 Odvojeni izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama 54 Odvojeni izvještaj o novčanim tokovima 55 Bilješke uz odvojene financijske izvještaje 57 VII DODATAK 147 Dodatak I 148 Dodatak II 155 SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 2

3 I OSNOVNI PODACI SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 3

4 1. OSNOVNI PODACI TVRTKA SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. SJEDIŠTE Ruđera Boškovića 16, Split OSNOVNE DJELATNOSTI primanje svih vrsta depozita primanje i odobravanje kredita i drugih plasmana, uključujući factoring i forfeiting izdavanje garancija obavljanje platnog prometa u zemlji i inozemstvu trgovanje u vlastito ime i za vlastiti račun ili u ime i za račun klijenata instrumentima tržišta novca, ostalim prenosivim vrijednosnicama, stranim sredstvima plaćanja i derivatima izdavanje i upravljanje instrumentima plaćanja poslovi skrbništva nad vrijednosnicama poslovi agenta i pokroviteljstvo izdanja vrijednosnica zastupanje u prodaji polica osiguranja i posredovanje u financijskim transakcijama poslovanje sa sefovima VLASNIČKA STRUKTURA SOCIETE GENERALE SA, Paris 100% TEMELJNI KAPITAL kuna REGULATORNI KAPITAL ,33 kuna godine SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 4

5 2. POSLOVODSTVO I ORGANIZACIJA UPRAVLJANJA Uprava Yves Lallemand Predsjednik Od 14. rujna godine Andre-Marc Prudent-Toccanier Član Do 14. rujna godine Zvonimir Akrap Član Nelsi Rončević Član Yvon Puyou Član Prokurist Tomislav Krpan Prokurist Glavna skupština dioničara Jean-Luc Andre Joseph Parer Predsjednik Nadzorni odbor Jean-Luc Andre Joseph Parer Predsjednik Jean-Philippe Guillaume Zamjenik predsjednika Od 30. lipnja godine Patrick Pierre Gelin Zamjenik predsjednika Do 30. lipnja godine Giovanni Luca Soma Član Sandra Švaljek Član Od 30. lipnja godine Helena Crinquant Član Od 30. lipnja godine SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 5

6 ORGANIZACIJSKI DIJAGRAM NA SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 6

7 3. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D. KAO DIO GRUPE SOCIETE GENERALE Grupa Societe Generale jedna je od glavnih europskih banaka te zapošljava zaposlenih u 66 zemalja te ima 31 milijuna klijenata. Ulaganje u SOCIETE GENERALE-SPLITSKU BANKU d.d. (Banka) u godini od strane grupe Societe Generale bila je jedna od nekoliko velikih investicija u istočnoj Europi koje su provedene u okviru strategije širenja na području međunarodnog bankarskog poslovanja. Danas je Banka u potpunosti u vlasništvu grupe Societe Generale, ali molimo pogledajte odjeljak 8. Važni događaji nakon proteka poslovne godine Banka posluje kao univerzalna banka na hrvatskom tržištu i zajedno sa ostalim povezanim društvima nudi različite proizvode kao što su leasing, osiguranje i upravljanje voznim parkom. Strategija Banke je nastaviti profitabilan i uravnotežen rast i razvoj te kontinuirano pružati podršku svojim klijentima (u Hrvatskoj i diljem svijeta putem mreže grupe Societe Generale), sa sljedećim ciljevima: povećanje tržišnog udjela temeljeno na punoj funkcionalnosti poslovne mreže na sjeveru zemlje povećanje nekamatnih prihoda i uvođenje novih proizvoda, kao npr. u segmentu Privatnog bankarstva daljnja optimizacija i razvoj operativnog sustava posebice novog sustava mobilnog i internet bankarstva u cilju povećanja zadovoljstva klijenata nastavak procesa učinkovitog i kontinuiranog praćenja rizika održavanje adekvatne razine kapitalizacije kako bi se podržao daljnji razvoj djelatnosti nastaviti s odgovarajućom optimizacijom troškova i poslovanja SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 7

8 4. KORPORATIVNO UPRAVLJANJE U SOCIETE GENERALE-SPLITSKOJ BANCI D.D. Otkad je postala članicom grupe Societe Generale, Banka u svoju organizaciju uvodi korporativna pravila i kulturu Grupe, u skladu s hrvatskim zakonima. Banka također ima obvezu provedbe korporativnog upravljanja u skladu s propisima i smjernicama Republike Hrvatske i Hrvatske narodne banke. Cilj korporativnog upravljanja je odgovoriti na suvremene zahtjeve za poštenim, transparentnim i odgovornim upravljanjem, s naglaskom na upravljanje rizicima. Zakonom o kreditnim institucijama predviđen je dvostruki sustav upravljanja za kreditne institucije u Hrvatskoj, gdje upravljačka tijela čine Nadzorni odbor i Uprava. Nadzorni odbor nadzire vođenje poslovanja Banke od strane Uprave. Članove nadzornog odbora imenuje i opoziva Glavna skupština. Tijekom godine nadzorni odbor se sastojao od četiri člana koja su bila zaposlenici Societe Generale Grupe, a jedan član je bio neovisan, u skladu s hrvatskim zakonom. Rad Nadzornog odbora određen je Poslovnikom o radu Nadzornog odbora. Uprava je izvršno tijelo i trenutno se sastoji od četiri člana, koje imenuje i opoziva Nadzorni odbor. Uprava upravlja tekućim poslovanjem Banke u skladu s hrvatskim zakonima, Statutom i drugim internim pravilima. Rad Uprave određen je Poslovnikom o radu Uprave. Na sjednici Nadzornog odbora i Odbora za imenovanja od 10. lipnja godine, oba su odbora usvojila strategiju povećanja slabije zastupljenog spola u Upravi i Nadzornom odboru, sukladno ciljevima Europske unije i lokalnim propisima. Utvrđen je cilj da se u Upravi i Nadzornom odboru imenuje barem jedan član slabije zastupljenog spola, što je u Upravi već bilo postignuto. Na Glavnoj skupštini Banke iz godine odlučeno je povećati broj članova Nadzornog odbora za dva člana te su u Nadzorni odbor imenovane dvije žene. Ova odluka je bila u skladu s navedenom strategijom, kod koje je cilj bio da u Upravi i Nadzornom odboru bude bar jedan član slabije zastupljenog spola. SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 8

9 Propisi i smjernice s početka ovog poglavlja određuju način rada glavnih upravljačkih struktura, uključujući i druga tijela Banke, koja osiguravaju bolji nadzor nad upravljanjem i tako upotpunjuju ciklus korporativnog upravljanja. Grupa Societe Generale ulaže napore u cilju uspostave jedinstvenog korporativnog upravljanja u svim svojim podružnicama. U tu svrhu podružnice dobivaju upute o uspostavi različitih specijaliziranih odbora ovisno o veličini i strukturi poslovanja podružnice. U Banci su uspostavljeni sljedeći odbori: A) Odbori koji odgovaraju Nadzornom odboru: Revizorski odbor Odbor za primitke Odbor za imenovanja Odbor za rizike B) Specijalizirani interni odbori: Pomažu Upravi i osiguravaju bolju zaštitu od rizika kojima je Banka izložena. Odbor za usklađenost, sprječavanje pranja novca i operativne rizike Odbor za informatičku sigurnost Odbor za nove proizvode Odbor za upravljanje aktivom i pasivom Odbor za sporove Odbor za eksternalizaciju Odbori za upravljanje kreditnim rizikom SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 9

10 5. ODGOVORNOST PREMA ZAPOSLENICIMA Odgovornost prema zaposlenicima je jedno od načela korporativnog upravljanja. Banka je jedan od najvećih poslodavaca u regiji. Banka je u godini obnovila kolektivni ugovor sa sindikatom na razdoblje od dvije godine počevši od 1. siječnja godine. Kao i prethodnih godina, u zaposlenicima su uz redovnu plaću omogućene dodatne novčane pogodnosti, pa je tako isplaćena 13. plaća, regres, potpore, itd. Također, zaposlenicima se u godini nudilo, kao i prethodnih godina, cijeli niz ostalih pogodnosti koje je Banka u potpunosti financirala, kao što je sistematski liječnički pregled, razne sportske aktivnosti, popusti na kulturna događanja itd. Naposljetku, u Banci je na snazi kodeks ponašanja grupe Societe Generale, koji zapravo predstavlja smjernice korporativnog upravljanja. SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 10

11 6. DRUŠTVENA ODGOVORNOST Banka stalno radi na unaprjeđenju života zajednice u kojoj djeluje potičući kulturne, sportske, zdravstvene i edukativne aspekte. Ove aktivnosti nastavili smo provoditi i u godini. Kao najveći korporativni sponzor Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu te jedan od sponzora Splitskog ljeta posebno smo ponosni na činjenicu da doprinosimo kulturnom životu Splita i Dalmacije, kao domicilne regije Banke. Aktivni smo i u doprinosu kulturnom životu grada Zagreba kroz cjelogodišnje sponzorstvo Muzeja Mimara i koncertne dvorane Lisinski. Banka je ponosna i na sudjelovanje u očuvanju kulturne baštine podržavajući organizaciju Sinjske Alke i tradicionalnog Festivala dalmatinskih klapa u Omišu. Banka također vodi brigu o razvoju sportskog života putem sponzorstava ili donacija koje pruža velikom broju različitih sportskih klubova, uključujući i profesionalne kao što je HNK Hajduk te podržava sportske aktivnosti mladih putem donacija i sponzorstava različitih amaterskih klubova i sportskih manifestacija diljem Hrvatske. U godini djelatnici Banke su sudjelovali u različitim volonterskim aktivnostima, donirajući i svoje slobodno vrijeme kako bi doprinijeli kvaliteti života zajednica u kojima poslujemo. Svojim djelovanjem putem sponzorstava i donacija, ali i aktivnim sudjelovanjem naših djelatnika konstantno pokazujemo kako je Banka ekonomski subjekt koje istinski nastoji biti dijelom sredine u kojoj posluje. Na taj način proširujemo naše aktivnosti i izvan strogo poslovnih okvira, jer smatramo da je podizanje razine kvalitete življenja također naša briga. SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 11

12 7. OVISNA I PRIDRUŽENA DRUŠTVA SOCIETE GENERALE-SPLITSKE BANKE D.D. U Hrvatskoj je osnovano nekoliko društava u vlasništvu grupe Societe Generale. Uz pomoć Banke i drugih povezanih društava, grupa Societe Generale razvija sve skupine proizvoda koje mogu podržati bankarsko poslovanje s privatnim i pravnim osobama. Société Générale Osiguranje d.d. Société Générale Osiguranje d.d. je društvo osnovano u ožujku godine. Vlasnički udio Banke na dan godine je 49%. Ovo društvo razvija sveobuhvatnu ponudu proizvoda životnog osiguranja za fizičke osobe i tvrtke. Société Générale Osiguranje d.d. razvija nove proizvode životnog osiguranja vezano uz kredite, bankovne račune, depozite i proizvode životnog osiguranja s elementima štednje, kao i druge proizvode prikladne za proširenje ponude proizvoda i usluga Banke. SG Leasing d.o.o. SG Leasing d.o.o. je osnovan u srpnju godine. Danas je Banka stopostotni vlasnik ovog trgovačkog društva. SG Leasing d.o.o. se bavi financijskim i operativnim leasingom te ostalim poslovima u vezi s leasingom. Društvo posluje putem tri prodajna kanala: izravno, putem trgovaca i putem Banke. Imovina koja se najčešće financira putem leasinga obuhvaća transportna vozila, građevinsku opremu i alate, industrijsku opremu, takozvanu visoku tehnologiju, zrakoplove, plovila i nekretnine za poslovne klijente. SB NEKRETNINE d.o.o. SB Nekretnine d.o.o. je osnovano godine i društvo je u stopostotnom vlasništvu Banke. Osnovna poslovna djelatnost ovog društva je izrada procjena nekretnina koje se daju u zalog kao instrumenti osiguranja kredita u korist Banke, uključujući terenski uvid u nekretnine, provjeru pravnog statusa i procjenu tržišne vrijednosti. SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 12

13 SB Nekretnine d.o.o. također provjerava osnovne dokumente koji osiguravaju zakonitost nekretnina te prihvatljivi pravni status u svrhu vrednovanja. To podrazumijeva provjeru valjanosti i usklađenosti sljedećih dokumenata: vlasničkih listova, kopija katastarskih planova, katastarske evidencije, lokacijskih dozvola, građevinskih dozvola ili uporabnih dozvola, izvadaka iz urbanističkog plana itd. Osim toga, SB Nekretnine d.o.o. vrši financijski nadzor izgradnje ključnih objekata koje financira Banka. SB Nekretnine d.o.o. omogućava bržu i kvalitetniju uslugu u postupku vrednovanja nekretnina u svrhu osiguranja kredita. S.B. ZGRADA d.o.o. S.B. ZGRADA d.o.o. je osnovano dana 8. studenog godine. Društvo je osnovano za potrebe kupnje nove poslovne zgrade budućeg sjedišta Banke u Splitu. Banka je jedini osnivač i član društva. Osnovne djelatnosti društva su poslovi upravljanja nekretninama i održavanja nekretnina. SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 13

14 8. VAŽNI DOGAĐAJI NAKON PROTEKA POSLOVNE GODINE Ugovor o stjecanju dionica SOCIETE GENERALE SPLITSKE BANKE d.d. Dana 20. prosinca potpisan je Share Purchase Agreement između francuske Societe Generale Grupe, kao jedinog dioničara Banke u svojstvu prodavatelja i mađarske OTP grupe u svojstvu kupca. Izvršenjem tog Ugovora koje se očekuje tijekom planirano je stjecanje svih dionica Banke od strane OTP grupe nakon što se ostvare svi uobičajeni preduvjeti, uključujući i ishođenje svih potrebnih regulatornih odobrenja. Stjecanje preostalih 51% udjela u društvu Société Générale Osiguranje d.d. Dana 27. ožujka godine Banka je sklopila ugovor sa Sogecap, S.A., France o stjecanju 51% udjela u društvu Société Générale Osiguranje d.d. nakon čega će Banka uz postojećih 49% postati jedini vlasnik. Ova transakcija je predmet odobrenja od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Hrvatske narodne banke (HNB). SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 14

15 I I OSNOVNI FINANCIJSKI POKAZATELJI SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 15

16 Bilanca U godini Banka je nastavila s poslovanjem u okruženju visoke konkurentnosti i likvidnosti tržišta. Ukupna imovina bila je pod utjecajem smanjenja zajmova i predujmova komitentima za 5,1% pod utjecajem konverzije CHF portfelja, ali sa značajnim povećanjem financijske imovine raspoložive za prodaju od 23%. Na strani ukupnih obveza i kapitala, Banka je nastavila sa diverzifikacijom tekućih računa i depozita komitenata i optimizacijom primljenih zajmova koji su smanjeni za 36,1% Novac i plasmani bankama i HNB-u Zajmovi i predujmovi komitentima Financijska imovina koja se drži radi trgovanja Financijska imovina raspoloživa za prodaju Ulaganja u ovisna i pridružena društva Nekretnine i oprema i nematerijalna imovina Potraživanja za porez na dobit i odgođena porezna imovina 9 21 Ostala imovina, derivatni financijski instrumenti i ulaganje u nekretnine UKUPNO IMOVINA Tekući računi i depoziti banaka Tekući računi i depoziti komitenata Primljeni zajmovi Obveza za porez na dobit 79 - Rezervacije, derivatni financijski instrumenti i ostale obveze Ukupno kapital i rezerve UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE Neto imovina po dionici 378,00 356,5 Zarada po dionici Povrat na imovinu 1,35% 0,45% SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 16

17 Račun dobiti i gubitka Tijekom godine neto prihod od kamata smanjen je za 3,5% kao rezultat stalnog pritiska na nominalne kamatne stope, zajedno sa nižom potražnjom za financiranjem. Zahvaljujući diverzifikaciji tekućih računa i depozita klijenata i optimizaciji primljenih zajmova, zajedno sa povećanjem od 24,7% neto prihoda od trgovanja i drugih prihoda, neto prihod od bankarskog poslovanja ostao je stabilan (+0,2%) u godini. Banka je smanjila opće troškove za 4,2% zahvaljujući kontinuiranom efikasnom upravljanju i kontroli. Rezerviranja i umanjenja vrijednosti smanjena su za 69,2% kao posljedica CHF konverzije jižene u kao i povećanja kvalitete portfelja, što je dovelo do povećanja neto dobiti na 365 milijuna HRK Neto prihod od kamata Neto prihod od naada i provizija Neto prihod od trgovanja i ostali prihodi Neto prihod iz poslovanja Opći troškovi (609) (636) Rezerviranja i umanjenja vrijednosti (126) (409) Dobit prije oporezivanja Porez na dobit (103) (35) Dobit za godinu SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 17

18 Očekivanja za sljedeće tri godine U razdoblju od slijedeće tri godine očekujemo ograničen rast zajmova i predujmova komitentima praćen povećanjem tekućih računa i depozita klijenata, što će dovesti do stabilnih volumena ukupne imovine. Na strani računa dobiti i gubitka očekujemo povećanje neto prihoda od kamata, ponajviše pod utjecajem kontinuiranog upravljanja izvorima financiranja, uz stabilan neto prihod od naada i provizija (+3%). Spomenute stavke kao posljedicu imat će povećanje neto prihoda od bankarskog poslovanja za 2,6% prosječno u slijedeće tri godine. Zahvaljujući stalnom pažljivom upravljanju troškovima, očekujemo stabilne opće troškove nakon niza godina njihova smanjenja. Zajedno sa stabilnim rezerviranjima i umanjenjima vrijednosti, očekujemo povećanje neto dobiti za 5,1% kroz slijedeće tri godine. SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 18

19 I I I POSLOVNI SEGMENTI SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 19

20 1. MAKROEKONOMSKO OKRUŽENJE Međunarodno okruženje Tijekom godine nastavljeno je razdoblje povoljnih trendova u svjetskom gospodarstvu. Tako je prošlu godinu obilježio nastavak gospodarskog rasta, ali i dalje izostanka inflatornih pritiska uslijed zadržavanja cijena naftnih derivata na niskim razinama. U takvom okruženju i dalje su dominantnu ulogu imale središnje banke najrazvijenijih zemalja svijeta. Središnja banka u SAD-u (Fed) krajem godine očekivano je povećala referentnu kamatnu stopu uslijed dinamiziranja gospodarske aktivnosti, ali i jačanja pritisaka na tamošnjem tržištu rada uslijed dostizanja pune zaposlenosti. S druge strane izostanak inflatornih pritisaka u Eurozoni, omogućio je Europskoj središnjoj banci (ESB) da nastavi sa provođenjem mjera ekspanzivne monetarne politike. Tako je tijekom prvog tromjesečja godine ESB dodatno smanjila razinu ključnih kamatnih stopa, ali i povećala mjesečni iznos kupovine financijske imovine. Na samom kraju godine ESB je odlučila dodatno produžiti razdoblje primjene nekonvencionalnih mjera monetarne politike (Quantitative Easing) do kraja godine, ali ipak s nešto manjim mjesečnim iznosom kupovine od 60 milijardi eura umjesto 80. Ekspanzivna monetarna politika u Eurozoni za posljedicu je imala pad prinosa na rekordno niske razine, a u određenim segmentima tržišta i negativne razine. Takva neuobičajena situacija snažno se odrazila na ponašanje gospodarskih subjekata, ali i stvorila pritisak na europski bankarski sustav da se ubrzano prilagodi te osigura nove izvore rasta poslovanja. Povoljniji gospodarski trendovi u Eurozoni, pozitivno su djelovali na gospodarska kretanja u zemljama EU u srednjoj i istočnoj Europe (CEE). Niske kamatne stope, pad cijena energenata te rast potražnje sa stranih tržišta povoljno su utjecali dinamiziranje gospodarske aktivnosti u promatranim zemljama. Bruto domaći proizvod - BDP Rast gospodarstva iz godine (1,6%) dodatno je ubrzan tijekom na 2,9%. Najznačajniji doprinos rastu gospodarstva došao je od povećanja potrošnje kućanstava, primarno kao rezultat oporavka zaposlenosti te nastavka rasta diskrecijskog dohotka kućanstava uslijed nastavka pada cijena energenata. Također, u uvjetima deflacije ne iznenađuje niti realan rast državne potrošnje. U promatranoj godini ostvareno je i ubrzavanje oporavka kapitalnih investicija. Nastavak pozitivnog trenda rasta robnog izvoza nakon ulaska RH u EU te iznimno uspješna turistička sezona generirali su rast izvoza roba i usluga. No, dinamiziranje domaće investicijske aktivnosti te potrošnje kućanstava stvorilo je pritiske na rast uvozne aktivnosti, što je neutraliziralo pozitivan doprinos rasta izvoza na rast BDP-a. Inflacija Nakon pada potrošačkih cijena u (-0,2%) te (-0.5%), deflatorni pritisci nastavljeni su i treću godinu za redom. Tako je u godini očekivano zabilježen prosječan pad potrošačkih cijena od 1,1%. Ponovno je najznačajniji doprinos ukupnom padu potrošačkih cijena došao od nižih cijena naftnih derivata (-7,0%) kao rezultat globalnih kretanja. SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 20

21 Navedenom trendu pridonijele su i niže cijene električne energije, plina i ostalih goriva (-4.8%) uslijed pada administrativnih cijena, niže cijene hrane (-0,5%) te niža cijena komunikacija (-2,3%). S druge strane, deflatorne pritiske kroz godine ublažio je rast cijena zdravstva te smještaja i restorana. Bez obzira na već dugotrajan karakter deflacije, ona za sada nije imala značajnije negativne utjecaje na gospodarska kretanja, a rast cijena na samom kraju ukazuje na određenu promjenu trendova. Tržište rada Nastavljeni su pozitivni trendovi na domaćem tržištu rada tijekom godine, kada je zabilježeno snažno smanjenje razine nezaposlenosti. Tako je prosječan broj nezaposlenih osoba tijekom promatrane godine iznosio , što predstavlja smanjenje za preko 44 tisuće u odnosu na godinu prije. U skladu sa tim zabilježeno je i osjetno smanjenje prosječene stope registrirane nezaposlenosti, koja je u iznosila 15,0% odnosno čak 2,7% postotnih bodova manje nego u Anketa o radnoj snazi za prva tri tromjesečja godine ukazuje na slične trendove. Tako je za promatrano razdoblje anketna stopa nezaposlenosti iznosila 13% odnosno, 3,3% postotna boda niže nego u istom razdoblju godine. Isti izvor ukazuje kako je u promatranom razdoblju broj nezaposlenih osoba smanjen za 70 tisuća. Devizno i novčano tržište Tijekom godine intenzivirali su se pritisci na jačanje domaće valute. Tako je prosječni tečaj EUR/HRK iznosio 7,53 u odnosu na 7,61 kuna za euro za godinu. Pritisci na jačanje kune rezultat su smanjenja vanjskih neravnoteža, odnosno viška na računu tekućih transakcija, te pozitivnog sentimenta na međunarodnim financijskim tržištima uslijed ekspanzivne monetarne politike na globalnoj razini. U uvjetima jačanja domaće valute te deflatornih pritisaka, središnja banka je implementirala dodatne mjere ekspanzivne monetarne politike. Tako su u godini predstavljene strukturne repo aukcije, odnosno dugoročni kunski izvori financiranja za banke. Tijekom promatrane godine HNB je proveo četiri devizne intervencije s ciljem ublažavanja domaće valute. Navedene intervencije pozitivno su djelovale na razinu međunarodnih pričuva RH, ali i dalje pridonijeli daljnjem rastu likvidnosti u domaćem financijskom sustavu. U skladu s tim zabilježen je i nastavak višegodišnjeg trenda pada prinosa na trezorske zapise te kamatnih stopa na novčanom tržištu. Bankovni sustav u Republici Hrvatskoj Na kraju trećeg tromjesečja godine ukupna imovina kreditnih institucija iznosila je 399,1 milijardu kuna, što je na razini od oko 117% BDP-a. U navedenom trenutku na domaćem tržištu bilo je aktivno 27 banaka te 5 stambenih štedionica. U odnosu na kraj trećeg tromjesečja godine ukupna imovina kreditnih institucija smanjena je za 3,8%. Tijekom godine nastavljeno je smanjenje ukupnog kreditnog portfelja, koji je na kraju studenoga u bruto iznosu iznosio 270,36 milijardi kuna, što na godišnjoj razini predstavlja smanjenje od 5%. Ukupni krediti sektoru kućanstava iznosili su 117,8 milijardi kuna, čime je ostvaren godišnji pad od 6%. Navedeno smanjenje uvelike je rezultat dovršetka procesa konverzije kredita u švicarskim francima na početku SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 21

22 Na kraju studenog krediti nefinancijskim institucijama iznosili su 85,58 milijardi kuna, što predstavlja smanjenje od 16,3% uslijed reklasifikacije dijela portfelja poduzeća u državnom vlasništvu te intenziviranja prodaje spornih potraživanja. Ukupni depoziti na kraju studenoga godine iznosili su nešto manje od 299,6 milijardi kuna. U odnosu na kraj istog mjeseca ukupni depoziti manji su za 4,7 milijardi kuna odnosno za 1,6%. Međutim, navedeno smanjenje depozita prvenstveno je rezultat snažnog pada depozita stranih financijskih institucija (12,9 milijardi kuna), uslijed smanjenja potreba domaćih banaka za inozemnim izvorima financiranja. Tako su depoziti stanovništva 188,8 milijardi kuna odnosno 0,6% više nego na kraju studenog jačanju domaće depozitne baze pridonio je i rast depozita nefinancijskih institucija za 5,9% na 57,4 milijardi kuna. Podaci za prvo polugodište godine ukazuju na poboljšanje kvalitete kreditnog portfelja nakon dužeg vremena. Tako je na kraju lipnja godine udio djelomično nadoadivih i nenadoadivih kredita 14,99%, dok je godinu loših kredita bilo 17,34%. Smanjene rizičnosti plasmana zabilježeno je i u sektoru poduzeća te stanovništva. Osnovni makroekonomski pokazatelji e Stanovništvo, milijuni 4,3 4,3 4,3 4,3 4,2 4,2 BDP, realna godišnja promjena, % -0,3% -2,2% -1,1% -0,4% 1,6% 2,9% CPI, prosjek, godišnja promjena, % 2,3% 3,4% 2,2% -0,2% -0,5% -1,1% BDP, tekuće cijene, rast 1,4% -0,6% -1,0% -0,4% 1,1% 1,8% BDP, tekuće cijene, HRK milijarda 332,6 330,5 329,6 328,4 334,2 340,2 BDP, tekuće cijene, EUR milijarda 44,7 43,9 43,5 43,0 43,9 45,2 BDP po stanovniku, EUR Saldo tekućih transakcija, EUR milijun Saldo tekućih transakcija, % BDP-a -0,7% -0,1% 1,0% 2,1% 5,1% 4,0% Inozemni dug, kraj razdoblja EUR milijarda 46,4 45,3 45,8 46,4 45,4 42,1 Inozemni dug, kraj razdoblja, % BDP-a 103,7% 103,2% 105,3% 107,8% 103,3% 93,2% Stopa anketne nezaposlenosti, prosjek % 13,9% 16,1% 17,2% 17,4% 16,3% 13,5% Srednji tečaj HNB-a EUR/HRK, prosjek 7,43 7,53 7,57 7,63 7,61 7,53 Izvori: HNB, DZS, MiF, EK, Eurostat, SGSB SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 22

23 2. POSLOVANJE S GRAĐANSTVOM, MALO PODUZETNIŠTVO I OBRT Poslovanje s građanstvom Tijekom godine Banka je nastavila s racionalizacije mreže poslovnica tako da je Banka krajem na području cijele Hrvatske poslovala na 96 prodajnih mjesta. Na ovaj način Banka teži stalnom prilagođavanju potrebama svojim klijentima, a sve u skladu sa strategijom poboljšanja razine usluga. Istovremeno s procesom racionalizacije mreže poslovnica Banka provodi aktivnosti za unaprjeđenje odnosa s klijentima u cilju njihovog boljeg poznavanja te pri tom koriste najbolje poslovne prakse prepoznavanja njihovih potreba. Usprkos činjenici da postoje pozitivni trendovi u gospodarstvu još uvijek postoji veliki broj nezaposlenih odnosno blokiranih osoba te značajna nestabilnost na tržištu bankovnih usluga Banka u dijelu poslovanja sa građanima potrošačima ima potrebnu stabilnost. Ukupno stanje depozita građana je izuzetno stabilno s primjetnim trendom povećavanja depozita po viđenju uz istovremeno blagi pad oročene štednje. Kako bi optimizirali zahtjeve svojih klijenata za sigurnošću i ulaganjem, te olakšali upravljanje osobnim financijama, Banka je nastavila s politikom prilagođavanja proizvoda ovisno o potrebama klijenata te im na taj način nudi izbor najpogodnijih rješenja za štednju. Banka i dalje posebnu pozornost posvećuje mladim klijentima kojima na raspolaganju stoje različiti proizvodi, a među njima i posebni račun za mlade sa suvremenim dizajnom pripadnih kartica. Dodatno, povećanjem transparentnosti Banka i dalje nudi oročene depozite isključivo s fiksnim kamatnim stopama. Nakon što je tijekom godine uspješno promovirana ponuda za klijente Privatnog bankarstva (uvođenjem novih procedura, NAOC-a, brokerskog poslovanja na stranim tržištima, stukturiranih proizvoda, ponudom članstva u tzv. Private banking klubu (PB Club+), tijekom godini Odjel Privatnog bankarstva nastavlja sa dobrim rezultatima pokazujući da za takve proizvode postoji interes na tržištu. Inovativnost ponude u segmentu štednje slijedi i kreditna ponuda koja se prilagođava tržišnoj situaciji. Kao i ranijih godina tijekom Banka je poduzela niz promotivnih akcija na nacionalnoj razini te na taj način uspješno promovirala svoju paletu kreditnih proizvoda. Banka je posebno bila fokusirana na povećanje transparentnosti prema klijentima održavajući ponudu kredite s fiksnom kamatnom stopom uz valutnu klauzulu u eurima, odnosno kredit u kunama. Time se značajno smanjuju kamatni i valutni rizik, a posebno je za naglasiti gotovinski i auto kredit uz fiksnu kamatnu stopu (EUR, HRK). Posebna novost je kreiranje kamatnih stopa na kreditne proizvode s kombinacijom fiksne kamatne stope na određeno razdoblje (5-10 godina) te promjenjive kamatne stope nakon isteka fiksnog razdoblja. SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 23

24 Za naglasiti je da kod promjenjive kamatne stope uz do sada korišteni EURIBOR Banka započela koristiti NRS kao referentnu vrijednost-parametar. Također, Banka za umirovljenike nudi posebni kreditni proizvod isto kao što nudi posebnu kreditnu liniju za turizam tj. privatnim iznajmljivačima Banka nudi kredit za pripremu turističke sezone. Sve zajedno doprinijelo je da Banka u teškim uvjetima ostvari svoje ciljeve te s rastom kreditnih plasmana od 28% još više stabilizira kreditno poslovanje i tržišni udio. Banka klijentima omogućava i korištenje ostalih proizvoda i usluga na jednostavan i dostupan način. Za naglasiti je orijentaciju na raznoliku ponudu klijentima posebno u dijelu poslovanja s računima i tzv. paketima usluga. Nastavlja se trend stabilnog broja paketa tako da su na kraju godine klijenti Banke koristili različitih paketa. Izbalansirana ponuda usluga povezana sa dnevnim financijskim poslovanjem klijenata doprinijela je rastu broja klijenata koji svoju redovnu mjesečnu plaću primaju preko računa otvorenih kod Banke. Zahvaljujući upravo ovoj činjenici ostvario se i rast svih proizvoda koji su uključeni u pakete, kao što su prekoračenja, internet bankarstvo, što rezultira snažnim rastom prihoda u ovom segmentu poslovanja. Banka je nakon uvođenjem novih modernih aplikacija Internet bankarstva i posebno mobilnog bankarstva nastavila sa njenim stabiliziranjem i unaprijeđivanjem. U tom segmentu odmah je vidljiv veći interes klijenata i rast broja transakcija napravljenih kroz internet i mobilno bankarstvo. Posebno je potrebno naglasiti da je transparentnost postala jedan od prioriteta u bančinom poslovanju. U tom smislu Banka koristi najbolje prakse te svoje aktivnosti usmjerava na individualiziranom pristupu prema klijentima kojima su na raspolaganju njima dodjeljeni savjetnici. Ovakva praksa doprinijela je porastu kvalitete u poslovnim odnosima s klijentima te je zabilježen rast od 4,5% upravo u segmentu vrlo vrijednih klijenata. Nastojanja Banke da se što više približi klijentima vidljiva su na području održavanja, realokacije i povećanja mreže bankomata koja je na kraju godine brojila 264 bankomata. Isto tako odgovarajuća pažnja se posvećuje segmentu trgovaca koji prihvaćaju kartice kao sredstvo plaćanja preko mreže POS terminala. U 2016.godini bilo je POS terminala kod trgovaca (iz segmenta korporativnih klijenata te segmenta malog poduzetništva i obrta) od čega su terminala u vlasništvu Banke. Isto tako Banka ostvaruje suradnju s partnerima u cilju povećanja prodaje proizvoda u domeni nekamatnih prihoda (SG Osiguranje, HOK osiguranje, Triglav osiguranje, Western Union, Wuestenrot, ZB Invest, Croatia osiguranje i Erste plavi mirovinski fond). Posebna pažnja posvećena je širenju palete usluga prodaje polica auto osiguranja, polic osiguranja nekretnina te prodaje polica obveznog zdravstvenog osiguranja. SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 24

25 Odjel za malo poduzetništvo i obrt Klijenti malog poduzetništva u koje uključujemo poduzeća, obrte, udruge, kao i niz neprofitnih institucija, predstavljaju značajan dio ekonomskog potencijala i kao takav predstavlja iznimno bitan segment u poslovanju Banke. Krajem godine Banka je imala oko aktivnih klijenata u segmentu malog poduzetništva i obrta. Ukupni broj novootvorenih klijenata u godini iznosio je 1.462, što je u skladu sa brojem otvorenih u godini. Ažurnost pružanja usluge i dostupnost usluge su od najveće važnosti u ovom segmentu pa su stoga Savjetnici poslovnog odnosa (RM) na raspolaganju klijentima i u specijaliziranim poduzetničkim centrima i u 60 poslovnica u cijeloj Hrvatskoj. U poslovnicama u kojima nema RM-a klijent na usluzi ima Voditelja poslovnice koji su također angažirani u servisiranju malih poduzetnika i obrtnika. Banka je tijekom godine imala 90 Savjetnika za poslovne odnose i Voditelja poslovnica s portfeljem za malo poduzetništvo. Imajući u vidu činjenicu o uskoj povezanost privatne i poslovne sfere klijenata iz ovog segmenta, usluge i proizvodi koje nudimo tome su i prilagođeni. Kroz uslugu paketa M, L i XL namijenjenih poduzetnicima, klijenti ostvaruju niz pogodnosti, kako u potrebama svoga poduzeća/obrta, tako i u privatnim potrebama, gdje kroz cjelovitu uslugu Banke ostvaruju niz pogodnosti. E-COMMERCE usluga prihvata kartica za prodaju proizvoda i usluga naših klijenata preko interneta. Kreditne linije usmjerene i prilagođene posebnim segmentima poduzetnika s obzirom na svoju aktivnost. Prije svega možemo istauti Kredit za pripremu sezone, Prekoračenja, Kredit na osnovu prometa preko POS uređaja itd. Zbog gospodarske krize koja ima značajan utjecaj na poslovanje ovog segmenta, uvedene su i osvježene posebne kreditne linije sa subvencioniranim kamatnim stopama ugovorenima s jedinicama lokalne samouprave i uz kredite HBOR-a, te EIB-a i EBRD-a. Kroz godinu povećan je interes za EU fondove, tako da je Banka oformila i EU desk kako bi klijentima mogla pružit podršku i kvalitetene informacije pri projektima koji se temelje i na sredstvima iz EU fondova. Kroz kvalitetan pristup klijentima obujam aktivnosti Banke po ovom segmentu se značajno povećao, što je vidljivo iz nekoliko osnovnih pokazatelja u godini: novih klijenta sa svojim transakcijskim poslovanjem relativno stabilan broj aktivnih klijenata prema aktivnosti računa u odnosu na godinu rast bilančne izloženosti u odnosu na godinu rast stanja depozita za više od 12,5% u odnosu na godinu U godini kartičnim poslovanjem za Malo poduzetništvo i obrt preko POS mreže ostvaren je rast prihod od provizija od 11%. U odnosu na godinu, prihod ostalim naadama je porastao za oko 8%. SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 25

26 3. POSLOVANJE S PRAVNIM OSOBAMA I TRŽIŠTA Tijekom godine svjedočili smo pozitivnim pomacima u hrvatskoj ekonomiji, prvenstveno iskazanim kroz porast realnog i nominalnog BDPa. No, s druge strane, porast vrijednosti proizvedenih dobara i usluga nije preliven i u porast kreditiranja te smo svjedoci još jedne godine pada ukupne kreditne aktivnosti banaka na tržištu. Na godišnjoj razini ukupni krediti državi i poduzećima jesu pali za 5,9%, pri čemu je razduživanje najvažnijeg sektora, onog poduzeća, također nastavljeno. Krediti poduzećima (isključujući financijska trgovačka društva) jesu pali za 2,6% u odnosu na kraj prosinca godine. Ipak, višegodišnji komercijalni momentum jest ipak zadržan u najvažnijim segmentima pa je Banka, uz zavidnu dozu poslovne agilnosti, ipak uspjela u potpunosti uspjela očuvati svoj nominalni kreditni portfelj u segmentu poduzeća te ga čak i povećati za 0,3% u odnosu na kraj godine. Nadalje, dobri su i pokazatelji u transakcijskim volumenima gdje je u većini kategorija prisutan dvoznamenkasti rast na godišnjoj razini, iako, uslijed regulatornih promjena, takav rast nije iskazan u proporcionalnom omjeru i u dijelu prihoda od ovih aktivnosti. U depozitnom dijelu također je prisutan rast uz važnu strukturnu promjenu u korist iznosa depozita po viđenju. Tržište novca u HNB i dalje svojom ekspanzivnom monetarnom politikom održava visoku likvidnost sustava. Ovaj ekspanzivni karakter politike HNB-a i visoka likvidnost domaćeg tržišta posebno pogoduje državi koja veliki dio svojih zaduženja i potreba financira na lokalnom tržištu. Početkom lipnja, po prvi puta u povijesti, otkazano je izdanje hrvatskih državnih obveznica na inozemnom tržištu. Razlog tome je što su potencijalni investitori zbog političke nestabilnosti u državi tražili povećanu cijenu za navedeno izdanje. Međutim, iako država nije izdala euroobveznice potrebna sredstava namaula je na domaćem tržištu zahvaljujući upravo visokoj likvidnosti u hrvatskom bankarskom sektoru. Tako smo imali dva kunska izdanja, jedno u ožujku i to druga tranša obveznice koja dospijeva u srpnju u iznos od 4 mlrd kuna te drugo izdanje u srpnju u iznosu od 6 mlrd kuna s dospijećem godine. U ovakvim uvjetima gdje monetarna politika podržava stabilnost tečaja kune prema euru te visoku kunsku likvidnost, kamatne stope na tržištu novca zabilježile su pad duž cijele krivulje pogodujući tako zadržavanju prinosa na trezorske zapise na povijesno niskim razinama. Na navedeno je i zasigurno imala utjecaja i prva strukturna repo operacija provedena u veljači mada je za nedovoljnu potražnju kreditnih institucija bila važna i činjenica da nije bilo dovoljno velike potražnje za kreditima na samom početku godine. SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 26

27 Tržište kapitala u U 2016 godini došlo je do djelomičnog oporavka trgovinskih aktivnosti u pogledu pojedinih financijskih instrumenata. Prema dostupnim podacima s ZSE, prvi dio godine obilježila je vrlo niska razina likvidnosti, dok se krajem godine situacija dijelom promijenila. Dionički promet zabilježio je još jedan pad, koji je iznosio 13,4%, no povećanje obvezničkog, odnosno prometa blok transakcijama omogućio je rast ukupnog prometa za 16%. Ovakva struktura prometa u kojem je prednjačio obveznički i blok promet, ukazuje na veću aktivnost velikih ulagača, dok se retail segment smanjio. U prilog tome ide i podatak da je broj transakcija u 2016 godini u odnosu na umanjen za 9,4%. U pogledu burzovnih indeksa, 2016 godina je donijela porast svih indeksa. Glavni dionički indeks Crobex uvećan je 18,1%, dok je uža inačica Crobex 10, na godišnjoj razini uvećan za 17,1%. Najveći plus ostvario je indeks koji prati turistički sektor, CROBEXxturist, čiji je porast iznosio 27,9%. Pozitivan pomak, prvenstveno u drugom dijelu godine rezultat je oporavka gotovo svih gospodarskih pokazatelja. Pozitivnom raspoleženju dodatno su pridonijela i poslovna izvješća pojedinih domaćih kompanije, koja u svom poslovanju bilježe rast profitabilnosti i dobiti. Tržište deviza Nakon relativno mirnog početka godine uz lagano jačanje EUR-a prema kuni, kraj kvartala je dočekan na razini od 7,5200, tj. 1,5% niže u usporedbi sa krajem godine. Povećani priljev deviza kao rezultat ranijeg početka turističke predsezone te oporavak gosopodarske aktivnost su bili glavni generatori jačanja domaće valute. Unatoč intervenciji centralne banke na samom kraju svibnja uslijed kratkotrajnog pritiska na daljnji pad tečaja (HNB otkupio 83,5 mio EUR od poslovnih banaka) tokom drugog kvartala je zabilježen rast tečaja uslijed sporadičnih pritisaka prema višim razinama, kao rezultat nešto značajnije potražnje za jedinstvenom europskom valutom. Tečaj se kretao u rasponu od 7,4650 do 7,5400, da bi kraj kvartala zabilježio razinu od 7,525 kuna za euro. Premda je generalno zabilježen rast tečaja u drugom kvartalu što je pomalo neuobičajeno za početak turističke predsezone ostaje činjenica da se kuna pokazala otpornom unatoč političkim nesuglasicama unutar zemlje kao i eksternim utjecajima, prije svega ishodom britanskog referenduma o izlasku iz EU (Brexit), što opet ukazaje na činjenicu da obzirom na općepoznatu plitkoću tržišta ne postoji značajnija izloženost inozemnih investitora koji bi mogli utjecati na veću kolebljivost tečaja. Turistička sezona je donijela očekivani pad tečaja, gdje je prosječni tečaj tokom središnjeg dijela turističke sezone bio na razini od 7,490 kuna za jedan euro, da bi od polovice rujna i slabljenjem utjecaja glavne turističke sezone kuna počela slabiti, premda značajno slabijeg intenziteta u usporedbi sa prethodnim godinama. Glavni razlozi jače potražnje za kunama u četvrtom kvartalu su bili produljenje turističke postsezone, pojačana predblagdanska potrošnja, nešto veća potražnja za kreditima izraženim u domaćoj valuti kao i generalno boljim makroekonomskim fundamentima. Pri čemu je HNB u cilju zaustavljanja jačanja domaće valute intervenirao čak tri puta tokom trećeg i četvrtog kvartala (jednom u rujnu i dva puta u prosincu), otkupivši pritom od banaka 785 mio EUR. SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 27

28 Prosječni srednji tečaj Hrvatske narodne banke za EURHRK na razini cijele godine iznosio je 7,53 kune za jedan euro tj. 1,05% niže u odnosu na godinu. Kraj godine tečaj EURHRK je zaključio na razini od 7,5570 kuna za jedan euro. Usluge s vrijednosnim papirima Banka ima vodeću poziciju na tržištu u pružanju usluga skrbništva i depozitara svojim klijentima koje čine renomirana imena internacionalne i domaće financijske industrije (banke/globalni skrbnici, osiguravajuće kuće, brokeri, domaći investicijski fondovi s javnom ponudom, alternativni investicijski fondovi, fondovi posebnih namjena i mirovinski fondovi) s preko 7,14 milijardi eura imovine pod skrbništvom, pružajući usluge skrbništva na preko 60 svjetskih tržišta i s tržišnim udjelom od 42,5% u uslugama depozitara (podaci iz izvješća HANFE, prosinac 2016.). Predanost pružanju usluga s vrijednosnim papirima potvrđena je brojnim vrijednim nagradama od kojih izdvajamo osvajanje Top rated statusa 10 godina uzastopno u izboru «Agent Banks in Emerging Markets Survey» magazina Global Custodian, vodeće svjetske publikacije na području skrbničke industrije, nagrade The World's best Subcustody Bank magazina Global Finance, te nagrade Subcustodain of the Year, magazina Global Investor. Odjel usluga s vrijednosnim papirima blisko surađuje sa Societe Generale Securities Services (SGSS), drugim najvećim europskim pružateljem usluga s vrijednosnim papirima. SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 28

29 I V UPRAVLJANJE RIZICIMA SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 29

30 Općenito, upravljanje rizicima obuhvaća aktivnosti i pristup usmjeren zaštiti imovine i prihoda Banke te zaštiti od rizika od gubitaka, što se osobito odnosi na slučajne ili neočekivane gubitke. Svrha upravljanja rizicima je povećati transparentnost rizika kako bi se olakšao proces upravljanja rizicima i donošenja odgovarajućih odluka. Strategija upravljanja rizicima u Banci je zaštititi financijsku snagu i reputaciju Banke, a istovremeno osigurati da bančin kapital bude razvijen, kako bi podržao razvoj poslovanja i povećao vrijednost vlasničkih udjela. Cilj upravljanja rizicima je smanjiti različite rizike vezane uz neko predodređeno područje na razinu koja je prihvatljiva Banci. To se može odnositi na brojne vrste prijetnji uzrokovane okruženjem, tehnologijom, ljudskim, organizacijskim i političkim faktorima. Banka upravlja svim značajnim vrstama rizika, tj. kreditnim, tržišnim, kamatnim i likvidnosnim rizicima te pravnim i operativnim rizicima. Upravljanje rizicima u Banci odvija se u skladu sa standardima rukovođenja grupe Societe Generale i propisanim normama. SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 30

31 1. STRUKTURE UPRAVLJANJA RIZICIMA Sva tijela i odjeli uključeni u upravljanje rizicima Nadzorni odbor Uloga Nadzornog odbora je nadziranje Uprave i savjetovanje Uprave na njezin zahtjev i na vlastitu inicijativu. Uprava Uprava uspostavlja i prati strategiju rizika u poslovanju Banke. Upravljanje rizicima oslanja se na posebne odbore s jedne strane te na organizaciju određenog broja odjela s druge strane. Odbori za rizike Praćenje razvoja svih važnih rizika u Banci vrše različiti odbori: Odbor za upravljanje rizicima u poslovanju s pravnim osobama Odbor za upravljanje rizicima u poslovanju s privatnim osobama Odbor za upravljanje aktivom i pasivom (ALCO) (rizik likvidnosti, kamatni rizik i tržišni rizik) Odbor za operativne rizike i usklađenost Sektor upravljanja rizicima Glavni cilj Sektora upravljanja rizicima je doprinijeti razvoju poslovanja Banke i ostvarivanju prihoda provedbom učinkovitog sustava upravljanja rizicima. Uloga Sektora za upravljanje rizicima je osigurati čvrst i učinkovit okvir za upravljanje rizicima te tako doprinijeti bančinom razvoju i profitabilnosti. U obavljanju svojih funkcija Sektor pruža neovisno gledište i tijesno surađuje s poslovnim jedinicama, koje zadržavaju primarnu odgovornost za transakcije koje iniciraju. Sektor za upravljanje rizicima: sudjeluje u određivanju politika kreditiranja u skladu s posebnim ciljevima poslovanja i izloženošću različitih segmenata poslovanja rizicima odgovoran je za identificiranje i praćenje Grupne izloženosti rizicima definira i odobrava metode i procedure analize, odobravanja i praćenja rizika verificira učinkovitost sustava za određivanje kreditnog rejtinga koje koristi Banka osigurava da su sustavi informiranja o rizicima prikladni za svrhu kojoj služe SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 31

32 pomaže u procjeni izloženosti rizicima izdavanjem preporuka vezanih uz transakcije koje predlažu voditelji poslovnih linija ogovoran je za koordinaciju rizičnih portfelja, praćenje rizika između različitih disciplina i predviđanje razina izdvajanja rezervacija za rizike podnosi periodične izvještaje o naravi i razini izloženosti rizicima najvišoj razini rukovodstva, Upravi i nadzornim tijelima u bankarskom sektoru Odjel stalne kontrole Odjel stalne kontrole osnovan je 1. travnja godine odlukom Uprave, a obuhvaća poslove funkcije kontrole rizika u sljedećim segmentima: eksternalizacija i uvođenje novih proizvoda, operativni rizici, stalni nadzor, sprječavanje pranja novca i usklađenost. Osim Odjela stalne kontrole, utvrđivanje, mjerenje, nadzor i kontrola rizika kojima je Banka izložena ili kojima bi mogla biti izložena u svom poslovanju provodi se i u Sektoru upravljanja rizicima i Odjelu informacijske sigurnosti. Voditelji ovih organizacijskih jedinica u kojima se obavljaju poslovi kontrole rizika ocjenjuju adekvatnost sustava za upravljanje rizicima i prate ukupnu izloženost rizicima. Ova kontrolna funkcija propisana je Zakonom o kreditnim institucijama i Odlukom o sustavu unutarnjih kontrola. Organizacijska struktura u Banci jasno diferencira poslovne funkcije od funkcije upravljanja, praćenja odnosno kontrole rizika. Cilj funkcije kontrole rizika je kontinuirani rad na uspostavljanju i unaprjeđenju sveobuhvatnog i učinkovitog sustava za kontrolu rizika, koji je proporcionalan prirodi, obuhvatu i složenosti usluga koje Banka pruža i usklađen je s profilom rizika Banke i grupe Societe Generale, uzimajući u obzir regulatorne zahtjeve Hrvatske narodne banke. Funkcija kontrole rizika procjenjuje adekvatnost i učinkovitost sustava upravljanja rizicima i predlaže mjere za odgovarajuće upravljanje rizicima s ciljem njihovog smanjenja. Funkcija kontrole rizika ne sudjeluje u procesima u kojima rizik nastaje. Funkcija praćenja usklađenosti organizirana je unutar Službe usklađenosti i sprječavanja pranja novca kao dio Odjela stalne kontrole. Cilj funkcije kontrole usklađenosti je provjera usklađenosti internih akata Banke s važećim propisima, pravilima i standardima struke temeljem godišnjeg plana rada, identifikacija i procjena rizika neusklađenosti, izrada izvještaja o usklađenosti, praćenje propisa i profesionalnih standarda, savjetovanje menadžmenta i Uprave, sudjelovanje u pripremi obrazovnih programa radi upoznavanja svih zaposlenika s procedurama i pravilima za praćenje usklađenosti. SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 32

33 Odjel interne revizije Odjel interne revizije izravno odgovara Upravi i njegov rad prati i odobrava Nadzorni odbor i Revizorski odbor. Odjel interne revizije temeljem redovne procjene rizika revidira postojeće procese i procedure u Banci te daje preporuke u cilju poboljšanja poslovnih procesa kao i procesa donošenja odluka. Odjel za upravljanje aktivom i pasivom Odjel za upravljanje aktivom i pasivom je odgovoran za upravljanje strukturnim rizicima (kamatnim rizikom, tečajnim rizikom i rizikom likvidnosti), što obuhvaća: održavanje izloženosti rizicima u okviru određenih limita predlaganje odgovarajućeg pokrića za izloženost provedbu odluka vezanih uz upravljanje rizicima Opće poslovanje Odjela za upravljanje aktivom i pasivom ima sljedeći cilj: osigurati dovoljna likvidna sredstva potrebna kako bi Banka bila potpuno opskrbljena za izvršavanje svojih tekućih obveza u skladu s zakonskim smjernicama pružati učinkovite usluge upravljanja aktivom i pasivom te podršku raznim odjelima Banke i drugim jedinicama grupe Societe Generale Odbor za upravljanje aktivom i pasivom (ALCO) je odgovoran za upravljanje tržišnim i strukturnim rizicima. Sastaje se najmanje šest puta godišnje, a čine ga članovi Uprave i voditelji Odjela za upravljanje aktivom i pasivom, Odjela za tržišne rizike i Odjela za kreditne rizike. Odjel za rezervacije, izvještavanje i tržišne rizike Odjel za rezervacije, izvještavanje i tržišne rizike je organizacijski dio Sektora za upravljanje rizicima. U sklopu kontrole tržišnih rizika Odjel je odgovoran za: procjenu, mjerenje i kontrolu tržišnih rizika koji nastaju u Banci, razvoj, izradu i uspostavljanje procedura, pravila, metoda i instrumenata za procjenu i kontrolu rizika sudjelovanje u procjeni i promjenama međubankarskih limita te dnevno praćenje razine iskorištenosti limita SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 33

34 2.RIZICI PREMA VRSTI Ključni rizik kojem je Banka izložena je kreditni rizik, no rizik likvidnosti, tržišni rizik i operativni rizik također se pomno prate. Kreditni rizik Banka je izložena kreditnom riziku koji predstavlja rizik nemogućnosti druge ugovorne strane da u cijelosti i u roku podmiri svoje obveze. Banka klasificira kreditni rizik određivanjem limita za iznos kreditnog rizika koji će, prema očekivanjima, nastupiti vezano uz jednog dužnika, grupu dužnika, odnosno geografsko područje ili granu privrede. Takvi rizici se prate i podliježu godišnjoj ili češćoj reviziji. Izloženošću kreditnim rizicima upravlja se putem redovite analize sposobnosti dužnika i potencijalnih dužnika da izvrše otplatu kamata i glavnice te promjenom navedenih limita kreditiranja prema potrebi. Upravljanje izloženošću kreditnom riziku također se vrši putem instrumenata osiguranja te korporativnim i osobnim jamstvima. Odjel kreditnih rizika ima za cilj povećati sigurnost putem kontrole i minimiziranja rizika, pri čemu je prvenstveno usmjeren analizi rizika putem prepoznavanja i ocjene rizika te mjerama povećanja sigurnosti putem smanjenja i sprječavanja rizika. Rizik likvidnosti Politika upravljanja novčanim tokovima s ciljem održavanja ravnoteže između novčanih primitaka i izdataka je dio šire Bančine politike upravljanja aktivom i pasivom. Da bi se osigurala zadovoljavajuća razina rezervi likvidnosti, Banka dosljedno provodi postupak praćenja i planiranja novčanog toka i predviđa buduće potrebe za likvidnošću uzimajući u obzir promjene u ekonomskim, zakonodavnim i drugim okolnostima poslovanja Banke. Navedeno planiranje obuhvaća identifikaciju poznatih, očekivanih i potencijalnih novčanih odljeva, te razvoj strategija zadovoljavanja Bančinih potreba za sredstvima u određenim valutama. Strategija Banke, s ciljem zadovoljenja očekivanih i neočekivanih potreba za likvidnošću, obuhvaća akcijsko planiranje i planiranje za nepredviđene slučajeve (globalne i lokalne krize). Planirane aktivnosti Banke (osobito vezano uz kontrolu kreditne aktivnosti), stalno se prilagođavaju tržišnoj situaciji, uzimajući u obzir strukturu aktive i pasive te maksimalnu razinu likvidnosne rezerve. Kako bi udovoljila zakonskim i internim propisima i odlukama, uspostavila načelo sigurnosti i stabilnosti, te postigla planiranu profitabilnost poslovanja, Banka primjenjuje sustav mjerenja i ograničavanja rizika likvidnosti te izvještavanja o navedenom riziku. SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 34

35 Zakonska ograničenja A. Obvezna pričuva Banka ima obvezu obračunavanja i izdvajanja obvezne kunske i devizne pričuve. Osnova izračuna je prosječno mjesečno stanje tekućih računa i depozita, podređenih obveza, primljenih zajmova i repo poslova. Od prosinca godine, Banka ima obvezu izdvajanja obvezne pričuve u iznosu od 12% navedenih stavki koje ulaze u izračun osnove. Minimalna propisana stopa izdvajanja obvezne pričuve u kunama na računu Hrvatske narodne banke iznosi 70%. Preostalih 30% održava se kroz prosječna dnevna stanja na računima za namirenje i na računima za pokriće negativnih stanja na računima za namirenje u Nacionalnom klirinškom sustavu. To uključuje također dio devizne obvezne rezerve koje Banka mora držati u kunama. Do siječnja Banka je bila obvezna izdvajati 60% obvezne devizne pričuve na račun HNB-a, a preostalih 40% održavati u obliku drugih likvidnih potraživanja. 15.prosinca Hrvatska Narodna Banka ukida obvezu izdvajanja deviznog dijela obvezne pričuve, odnosno omogućava bankama održavanje ukupnog dijela devizne obvezne pričuve u prosijeku. Istom odlukom Hrvatska Narodna Banka uvodi svim bankama, osim štednih banaka, obvezu održavanje najmanje 2% (od ukupnog deviznog dijela obvezne pričuve za održavanje) na posebnom računu kod Hrvatske Narodne Banke kao prosječno dnevno stanje sredstava. Ova obveza se počinje primjenjivati 01. svibnja Kamata koja se primjenjuje na posebnom računu za održavanje je referentna depozitna kamatna stopa Europske Centralne Banke. B. Omjer likvidnosti 17% u godini Prema Odluci o minimalno potrebnim deviznim potraživanjima, Banka je dužna dnevno održavati propisani omjer između određenih kratkoročnih deviznih potraživanja i deviznih obveza. Od ožujka godine, minimalni propisani omjer između kratkoročnih deviznih potraživanja i deviznih obveza iznosi 17%. C. Minimalni koeficijent likvidnosti U skladu s Odlukom o upravljanju likvidnosnim rizikom, Hrvatska narodna banka propisuje minimalne kvalitativne i kvantitativne zahtjeve za upravljanje likvidnošću banaka. SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 35

36 Prema ovoj Odluci minimalni koeficijent likvidnosti Banke do tjedan dana i do mjesec dana mora svakodnevno biti veći ili jednak 1: minimalni koeficijent likvidnosti do tjedan dana je omjer stvarnih i očekivanih novčanih priljeva (uključujući imovinu raspoloživu za prodaju) i stvarnih i očekivanih novčanih odljeva do prvih sedam kalendarskih dana nakon datuma izvještavanja minimalni koeficijent likvidnosti do mjesec dana je omjer stvarnih i očekivanih novčanih priljeva (uključujući trenutno utrživu imovinu) i stvarnih i očekivanih novčanih odljeva do trideset kalendarskih dana nakon datuma izvještavanja Propisani minimalni koeficijent likvidnosti izračunava se i održava posebno u: kunama (uključujući priljeve i odljeve plative uz ugovorenu valutnu klauzulu) svim konvertibilnim valutama zajedno D. Zahtjev za likvidnosnom pokrivenošću Sukladno Uredbi 575/2013 Europskog parlamenta i Delegiranoj uredbi komisije 2015/61, Banka ima obvezu održavanja propisanog omjera likvidne imovine i neto likvidnih odljeva. Potpuna primjena zahtjeva za likvidnosnom pokrivenošću propisana je sljedećom dinamikom: % % % % Tržišni rizici Tržišni rizici predstavljaju učinke vanjskih utjecaja na vrijednost Bančine imovine, obveza i izvanbilančnih stavki uzrokovane fluktuacijama cijena odnosno promjenama na financijskim tržištima. Tržišni rizik, ovako definiran, sastoji se od sljedećih rizika: kamatni rizik valutni rizik A. Rizična vrijednost Rizična vrijednost (VaR) je maksimalni očekivani gubitak u trgovačkom portfelju uz statističku pouzdanost od 99%, uzimajući u obzir jednodnevni period držanja pozicije. Za izračun rizičnosti vrijednosti koristi se povijesna simulacija: dobit/ gubitak portfelja se izračunava na temelju 250 tržišnih scenarija (u skladu sa svakim scenarijem), pri čemu rizičnost vrijednosti predstavlja 99%-tni percentil izračunatog niza rezultata računa dobiti i gubitka. Scenariji se generiraju temeljem povijesnih podataka (povijesna kretanja tržišnih faktora). SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 36

37 Banka određuje rizičnu vrijednost za sljedeće faktore rizika: kamatnu stopu i devizni tečaj. Banka ima određeni limit upozorenja rizične vrijednosti na razini trgovačkog portfelja, koji uključuje učinak svih tržišnih faktora i izračunava utjecaj svakog pojedinog tržišnog faktora. Podaci o rizičnoj vrijednosti za trgovački portfelj prikazani su u sljedećoj tabeli: Kamatna stopa Devizni tečaj Ukupno VaR Kraj godine 0,02 0,01 0,02 Prosjek 0,14 0,08 0,17 Najviša vrijednost 0,33 0,35 0,38 Najniža vrijednost 0,02 0,00 0,02 B. Limiti trgovanja vrijednosnicama s fiksnim prinosom Prema internim pravilima, dužnički vrijednosni papiri koje izdaje Hrvatska Vlada i koje su denominirane u kunama i eurima predstavljaju jedini instrument s dopuštenom izloženošću kamatnom riziku u trgovačkom portfelju (napomena: trgovački portfelj u ovom smislu se odnosi na pozicije namijenjene aktivnom trgovanju, tj. kojima upravlja Odjel trgovanja). Za navedeni portfelj vrijede sljedeći limiti: limit ukupnog volumena vrijednosnica limit paralelnog pomaka prinosa od 10 baznih poena raspoređenih po razredima limit držanja pojedinačne kupnje Pomoću prethodno navedenih mjera, Bančino trgovanje vrijednosnicama je usmjereno aktivnom upravljanju pozicijama s ciljem optimizacije dobiti, uzimajući u obzir Bančinu konzervativnu sklonost preuzimanju rizika. C. Valutni rizik Valutni rizik je rizik koji proizlazi iz promjena deviznog tečaja i uzrokuje fluktuaciju određenog financijskog instrumenta. Uprava je odredila limite za svaku valutnu poziciju. Pozicije se prate svakodnevno, a strategije zaštite od valutnog rizika (hedging) se koriste kako bi se osiguralo održavanje pozicija u okviru zadanih limita. Strategija Banke je održavanje valutnog rizika i otvorene pozicije Banke na što nižoj razini. Prema tome je u godini valutna pozicija Banke bila u prosjeku na 1,90% ukupnog regulatornog kapitala. SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 37

38 Operativni rizik Pod operativnim rizikom podrazumijeva se rizik gubitaka nastalih kao rezultat neodgovarajućih ili loših procedura, ljudskih pogrešaka ili pogrešaka sustava, nepredvidivih vanjskih događaja, te neusklađenosti s zakonskom regulativom. Prema vlastitoj odluci, Banka u definiciju uključuje i reputacijski rizik. Banka koristi standardizirani pristup za izračun adekvatnosti kapitala za operativne rizike. Operativni rizik je svojstven svim proizvodima Banke, njenim aktivnostima, procedurama i sustavima. Osviještenost za operativni rizik je sastavni dio odgovornosti rukovoditelja na svim razinama upravljanja. Rezultati i razvoj postignut identifikacijom i procjenom operativnih rizika kao i nastali stvarni gubici pod utjecajem operativnog rizika prezentiraju se kvartalno Odboru za operativne rizike i usklađenost. Svrha upravljanja operativnim rizikom je da se prate i drže pod kontrolom operativni rizici kroz upotrebu specifičnih praksi i metoda. Za upravljanje operativnim rizikom koriste se alati koji omogućavaju razumijevanje prikupljenih informacija i provedbu odgovarajućih korektivnih mjera. Procjena operativnog rizika zasniva se na kvantitativnom i kvalitativnom sustavu: A. Prikupljanje podataka o događajima operativnog rizika Sukladno internoj regulativi Banke, svi gubici koji proizlaze iz operativne aktivnosti moraju se prijaviti Odjelu stalne kontrole. Događaji operativnih rizika se kategoriziraju kroz 49 potkategorija operativnog rizika te trebaju biti popraćeni detaljnim opisom. Kontrola i poznavanje operativnih rizika ne predstavlja samo prikupljanje događaja povezanih s gubitkom. Svi događaji operativnog rizika, uključujući i dobitke i događaje bez financijskog učinka, daju važnu informaciju o kontinuitetu procesa koju podržavaju aktivnosti u Banci, te omogućuju utvrđivanje slabosti ili tehničke neispravnosti koje treba otkloniti. Značajan operativni rizik predstavlja rizik nastanka događaja koji za posljedicu može imati značajan potencijalni gubitak (iznad eura) tj. značajni gubitak (iznad eura) ili financijski nemjerljive posljedice (uključujući reputacijski rizik). B. Praćenje ključnih pokazatelja rizika (KRI) Praćenje ključnih pokazatelja rizika (KRI) je namijenjeno omogućavanju proaktivnog i naprednog upravljanja rizicima. KRI pokazatelji daju rano upozorenje na buduće operativne gubitke kroz redovito pokazivanje trendova. Ključni pokazatelj rizika čini objektivni i mjerljivi podatak koji omogućava procjenu jednog ili više ključnih rizika te omogućava učinkovitije upravljanje takvim rizicima. Objektivni i mjerljivi podatak se lako reproducira, dokumentira te je podložan reviziji. U praksi, ključni indikatori predstavljaju statističke podatke i/ili različite metrike koji mogu omogućiti uvid u bančinu poziciju rizika. Ove pokazatelje se revidira na periodičnoj osnovi (mjesečno ili kvartalno) kako bi alarmirali Banku na promjene koje mogu ukazivati na pojavu rizika. SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 38

39 C. Samoprocjena rizika i kontrola (RCSA) RCSA ima za cilj identificirati i izmjeriti izloženost Banke raznim operativnim rizicima kako bi se isti mogli definirati i transparentno prikazati te pripremiti za korekciju i praćenje (intrinzični rizici i rezidualni rizici tj. uzevši u obzir kvalitetu prevencije rizika i sustava kontrola). Ovisno o promjenama u profilu rizika, RCSA se provodi na zahtjev IBFS/SEG-a tj. po odluci Uprave. Promjena organizacijske strukture, informacijskog sustava, te razni vanjski događaji mogu značajno promijeniti profil rizika. D. Stalni nadzor Stalni nadzor predstavlja temelj unutarnjeg sustava kontrola i prevenciju operativnih rizika. Čine ga mjere koje se kontinuirano uvode kako bi se osigurala ispravnost, sigurnost i valjanost aktivnosti, procesa i transakcija koje provode radnici Banke. Cilj stalnog nadzora je otkrivanje pogrešaka te poboljšanje sigurnosti i postupaka obrade. Razumijevanje i pravilna implementacija stalnog nadzora omogućuje kontinuiranu i učinkovitu kontrolu rizika. Stalni nadzor se oslanja na identifikaciju rizika koji su svojstveni svim aktivnostima Banke. Sveukupni cilj je stvoriti sigurno okruženje, uglavnom kroz ciljane kontrole, čiji je cilj ublažiti, pa čak i upravljati pojavom utvrđenih rizika. Stalni nadzor mora se provoditi u svim odjelima u čijem poslovanju su utvrđene osjetljive procedure/procesi /računi te uključuje sve razine upravljanja. Posljedično, sigurnost svih Bančinih aktivnosti je ojačana te su operativna kvaliteta i kvaliteta usluge poboljšane. Upravljanje kontinuitetom poslovanja Upravljanje kontinuitetom poslovanja (BCM), Upravljanje kriznim situacijama i Oporavak od katastrofe su povezane discipline čiji je glavni cilj omogućiti da Banka i povezana društva mogu nastaviti raditi (pružati temeljne usluge i informacije klijentima, partnerima i regulatorima) nakon katastrofe, uz minimalne žrtve, materijalnu i reputacijsku štetu. Strategija kontinuiteta poslovanja temelji se na poslovnoj strategiji Banke, zaključcima analize utjecaja na poslovanje (BIA) i procjeni rizika. Vitalne i kritične aktivnosti (selektirane tijekom BIA-e) se oporavljaju prve, na prihvatljivu operativnu razinu, unutar zadanih rokova, koristeći pritom dostupne ljudske i tehničke resurse. Strategija utvrđuje prioritete oporavka među tim aktivnostima, definira ostale ciljeve kontinuiteta poslovanja i identificira resurse potrebne kako bi se osigurao nastavak odabranih aktivnosti. SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 39

40 Plan kontinuiteta poslovanja razrađuje strategiju, s fokusom na nastavak vitalnih i kritičnih poslovnih aktivnosti u slučaju katastrofe, a referencira se na specifične operativne procedure po poslovnim jedinicama (nositeljima aktivnosti), lokacije i scenarije katastrofe. Procedure sadrže operativne detalje za oporavak. Spomenuti dokumenti sadrže kontakte ključnih ljudi (unutar i izvan Banke), zamjenske lokacije za nastavak rada u slučaju katastrofe, opise kritičnih procesa i korake njihovog oporavka. Banka je implementirala niz rješenja kako bi osigurala nastavak rada u slučaju katastrofe. Rješenja i mjere oporavka propisane operativnom dokumentacijom se redovito testiraju (po scenarijima). Testovi se provode po godišnjem planu - ciklički po poslovnim područjima, odjelima i/ili ICT sustavima (počevši s vitalnim i kritičnim poslovnim aktivnostima koje imaju veći prioritet). BCM proces u Banci je usklađen s hrvatskim zakonima i regulatornim propisima, pravilima i direktivama Societe Generale grupe, te međunarodnim standardima i dobrim praksama. BCM mehanizmi (resursi, dokumentacija i mjere) su podložni stalnim poboljšanjima na temelju uočenih manjkavosti (primjerice prilikom testiranja), te u slučaju promjena u poslovnom ili tehničkom okruženju. Predsjednik Uprave je sponzor upravljanja kontinuitetom poslovanja Banke te ujedno i Krizni direktor, dok član Uprave (ujedno Glavni operativni direktor) nadzire Upravljanje kontinuitetom poslovanja. SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 40

41 V LJUDSKI POTENCIJALI SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 41

42 Odjel Ljudskih potencijala organiziran je u funkcionalne timove: Tim za financije, Tim za administraciju, Tim za trening i Tim za razvoj. Misija odjela ljudskih potencijala je: pružiti potporu poslovnoj strategiji Banke u ostvarenju kratkoročnih i dugoročnih ciljeva osigurati potrebnu podršku zaposlenicima kako bi osigurali usklađenost njihovih kompetencija s organizacijom Banke i njenim ciljevima, te trajno podizanje učinkovitosti te pozitivnim utjecajem na njihovu posvećenost Banci osigurati kvalitetne procese iz domene ljudskih potencijala kao što su: zapošljavanje, motivacija i nagrađivanje, razvoj karijere i mobilnost, prepoznavanje i zadržavanje talenata i ključnih ljudi, razvoj profesionalnih i osobnih kompetencija, uspostavljanje adekvatne kulture i klime, interna komunikacija, razvoj novih alata i sustava, efikasne administrativne i financijske funkcije odjela Banka je na dan zapošljavala zaposlenika prosječne dobi od 41 godinu. U ukupnom broju zaposlenika 68% je žena, a 32% muškaraca, dok je 39 % zaposlenika srednje stručne spreme, a 61% više i visoke stručne spreme. U godini Banka je imala pristiglih zamolbi za zapošljavanje; 16% pristiglih kandidata prisustvovalo je selekcijskom postupku, a 25% kandidata koji su pristupili selekciji je zaposleno. Od budućih zaposlenika Banka očekuje osobu koja je: fleksibilna, inovativna, orijentirana na klijente, motivirana, spremna usavršavati se i pružati podršku kolegama u njihovom radu i razvoju. Također se očekuje od budućih zaposlenika da je odgovorna osoba koja će svojim kompetencijama, kvalitetnim radom i profesionalizmom doprinijeti ostvarenju bančinih ciljeva i stvaranju novih vrijednosti. Odjel ljudskih potencijala aktivno sudjeluje u suradnji s menadžmentom u razvoju karijera svojih zaposlenika, provodeći interne razgovore s zaposlenicima o njihovim očekivanjima vezanim za karijeru. Također, zaposlenici svake godine imaju razgovor o radnoj uspješnosti i smjernicama za razvoj sa svojim direktnim nadređenim (podržano web alatom). Tim procesom osigurava se dvosmjerna komunikacija između voditelja i njegovih suradnika. Po pitanju materijalnog nagrađivanja Banka je konkurentna na tržištu, kako za osnovne plaće i varijabilne nagrade, tako i za paket beneficija za zaposlenike. Najbolji zaposlenici koji svojim rezultatima iznadprosječno doprinose ostvarenju bančinih ciljeva i demonstriraju poželjna ponašanja kandidiraju se za dodatno materijalno nagrađivanje kroz sustav varijabilnog nagrađivanja. Kako bi potakla zaposlenike na bolje rezultate i dugoročno ih nagradila, Banka je implementirala Globalni program zaposleničkog dioničarstva u kojem svi zaposlenici imaju mogućnost kupiti dionice grupe Societe Generale, po povoljnijoj cijeni. Ukupno 46% zaposlenika Banke vlasnici su dionica grupe Societe Generale. SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 42

43 S ciljem boljeg razumjevanja i unaprjeđenja organizacijske kulture, Banka provodi istraživanje zadovoljstva zaposlenika u svrhu identificiranja područja u kojima je potrebno napraviti dodatna poboljšanja prema mišljenju zaposlenika. Na području edukacije zaposlenika pred nama je dvostruki izazov. S jedne strane, putem prikladnih, stručnih oblika edukacije dati doprinos ostvarenju poslovnih strategija i ciljeva, a s druge strane, kroz godišnje trening programe osigurati podršku zaposlenicima u kontinuiranom procesu razvoja njihovih osobnih vještina i specifičnog poslovnog znanja. Zaposlenici tako pohađaju različite vrste treninga (s posebnim naglaskom na kulturu rizika i usluga prema klijentima): od profesionalnih i tehničkih znanja, zatim prodajnih i osobnih vještina, do stranih jezika. U godini održano je ukupno trening sata, te je 100% zaposlenika imalo barem jedan trening u godini. Banka posebnu pažnju pridaje socijalnom dijalogu s predstavnicima zaposlenika s kojima kroz važeći kolektivni ugovor regulira zajamčena materijalna i nematerijalna prava svih zaposlenih. SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 43

44 Odobreno od strane članova Uprave i prokurista: Yves Lallemand Predsjednik uprave Zvonimir Akrap Član uprave Nelsi Rončević Član uprave Yvon Puyou Član uprave Tomislav Krpan glavni tajnik, prokurist SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 44

45 V I ODVOJENI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA GODINE ZAJEDNO S IZVJEŠĆEM OVLAŠTENOG REVIZORA SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 45

46 Odgovornost za financijske izvještaje Temeljem važećeg hrvatskog Zakona o računovodstvu, Uprava je dužna osigurati da financijski izvještaji za svaku financijsku godinu budu pripremljeni u skladu sa zakonskom računovodstvenom regulativom primjenjivom na banke u Hrvatskoj tako da daju istinitu i objektivnu sliku financijskog stanja i rezultata poslovanja Banke za to razdoblje. Uprava razumno očekuje da Banka ima odgovarajuća sredstva za nastavak poslovanja u doglednoj budućnosti. Iz navedenog razloga Uprava i dalje prihvaća načelo trajnosti poslovanja pri izradi financijskih izvještaja. Pri izradi financijskih izvještaja Uprava je odgovorna: da se odaberu i potom dosljedno primjenjuju odgovarajuće računovodstvene politike; da prosudbe i procjene budu razumne i oprezne; da se primjenjuju važeći računovodstveni standardi; te da se financijski izvještaji pripreme po načelu trajnosti poslovanja, osim ako je neprimjereno pretpostaviti da će Banka nastaviti svoje poslovne aktivnosti. Uprava je odgovorna za vođenje ispravnih računovodstvenih evidencija, koje će u bilo koje doba s prihvatljivom točnošću odražavati financijski položaj Banke, kao i njihovu usklađenost s važećim hrvatskim Zakonom o računovodstvu. Uprava je također odgovorna za čuvanje imovine Banke te stoga i za poduzimanje razumnih mjera radi sprječavanja i otkrivanja pronevjera i ostalih nezakonitosti. Uprava je odgovorna za sastavljanje i sadržaj godišnjeg izvješća sukladno članku 19. Zakona o računovodstvu (NN 78/15, 134/15 i 120/16). Odvojeni financijski izvještaji prikazani na stranicama od 51 do 146, kao i obrasci prikazani na stranicama 147 do 171, pripremljeni u skladu s Odlukom Hrvatske narodne banke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka od 30. svibnja godine (NN 62/08), odobreni su od strane Uprave dana 29. ožujka godine u svrhu njihova predavanja Nadzornom odboru, što je potvrđeno potpisom u nastavku. U ime SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. Yves Lallemand Nagib Eid Predsjednik Uprave Financijski direktor Zvonimir Akrap Nelsi Rončević Član Uprave Član Uprave Yvon Puyou Član Uprave SOCIETE GENERALE SPLITSKA BANKA d.d. 46

47 IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA Dioničarima Societe Generale Splitske banke d.d.: Izvješće o reviziji financijskih izvještaja Mišljenje Obavili smo reviziju godišnjih odvojenih financijskih izvještaja Societe Generale Splitske banke d.d., koji obuhvaćaju odvojeni izvještaj o financijskom položaju na 31. prosinca 2016., odvojeni izvještaj o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, odvojeni izvještaj o promjenama kapitala i odvojeni izvještaj o novčanim tokovima za tada završenu godinu te bilješke uz financijske izvještaje, uključujući i sažetak značajnih računovodstvenih politika. Prema našem mišljenju, priloženi godišnji financijski izvještaji fer prezentiraju, u svim značajnim odrednicama, financijski položaj Društva na 31. prosinca i njegovu financijsku uspješnost te njegove novčane tokove za tada završenu godinu u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj. Osnova za mišljenje Obavili smo našu reviziju u skladu sa Zakonom o reviziji i Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS-ima). Naše odgovornosti prema tim standardima su detaljnije opisane u našem izvješću neovisnog revizora u odjeljku Odgovornosti revizora za reviziju godišnjih financijskih izvještaja. Neovisni smo od Društva u skladu s Kodeksom etike za profesionalne računovođe ( IESBA Kodeks ) i ispunili smo naše etičke odgovornosti u skladu s IESBA Kodeksom. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Ostale informacije Uprava je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije sadrže informacije uključene u Godišnje Izvješće, ali ne uključuju godišnje financijske izvještaje i naše izvješće neovisnog revizora o njima. Naše mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije. U vezi s našom revizijom godišnjih financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale informacije i, u provođenju toga, razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne godišnjim financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenim u reviziji ili se drugačije čini da su značajno pogrešno prikazane. Obavili smo i postupke propisane Zakonom o računovodstvu. Ti postupci uključuju provjeru uključuje li Izvješće poslovodstva potrebne objave navedene u članku 21. Zakona o računovodstvu.

48 IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (nastavak) Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak) Ostale informacije (nastavak) Temeljem provedenih postupaka tijekom naše revizije, u mjeri u kojoj smo bili u mogućnost to procijeniti, izvještavamo sljedeće: 1. Informacije uključene u ostale informacije u skladu su, u svim značajnim odrednicama, s priloženim godišnjim financijskim izvještajima. 2. Izvješće poslovodstva Društva za godinu pripremljeno je, u svim značajnim odrednicama, u skladu s člankom 21. Zakona o računovodstvu. Na temelju poznavanja i razumijevanja poslovanja Društva i njegova okruženja stečenog u okviru revizije godišnjih financijskih izvještaja, nismo ustanovili značajne pogrešne prikaze u ostalim informacijama. U tom smislu mi nemamo nešto za izvijestiti. Odgovornosti Uprave za godišnje financijske izvještaje Uprava je odgovorna za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja koji daju istinit i fer prikaz u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj, i za one interne kontrole za koje Uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške. U sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja, Uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Društva da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem, objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako Uprava ili namjerava likvidirati Društvo ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini. Odgovornosti revizora za reviziju godišnjih financijskih izvještaja Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li godišnji financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili skupno, utječu na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih godišnjih financijskih izvještaja.

49 IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (nastavak) Izvješće o reviziji financijskih izvještaja (nastavak) Odgovornosti revizora za reviziju godišnjih financijskih izvještaja (nastavak) Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također: Prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza godišnjih financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare je veći od rizika nastalog uslijed pogreške, jer prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola. Stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Društva. Ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava koje je stvorila uprava. Zaključujemo o primjerenosti korištene računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja koju koristi uprava i, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Društva da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem izvješću neovisnog revizora na povezane objave u godišnjim financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaključci se temelje na revizijskim dokazima pribavljenim sve do datuma našeg izvješća neovisnog revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti mogu uzrokovati da Društvo prekine s nastavljanjem poslovanja po vremenski neograničenoj osnovi. Ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja, uključujući i objave, kao i odražavaju li godišnji financijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija. Mi komuniciramo s onima koji su zaduženi za upravljanje u vezi s, između ostalih pitanja, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući i onima u vezi sa značajnim nedostacima u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom naše revizije.