GEOMORFOLOŠKA OBILJEŽJA PONIKAVA NA OTOKU CRESU

Save this PDF as:
 WORD  PNG  TXT  JPG

Size: px
Start display at page:

Download "GEOMORFOLOŠKA OBILJEŽJA PONIKAVA NA OTOKU CRESU"

Transcription

1 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET GEOGRAFSKI ODSJEK Neven Tandarić GEOMORFOLOŠKA OBILJEŽJA PONIKAVA NA OTOKU CRESU Prvostupnički rad Mentor: prof.dr.sc. Sanja Faivre Ocjena: Zagreb, 2011.

2 SADRŽAJ 1. UVOD Područje istraživanja i ciljevi Dosadašnja istraživanja Metode i tehnike rada OSNOVNA GEOGRAFSKA OBILJEŽJA OTOKA CRESA Prirodnogeografska obilježja otoka Cresa Geološka i geomorfološka obilježja Pedogeografska obilježja Klimatska i biogeografska obilježja Hidrogeografska obilježja Društvenogeografska obilježja otoka Cresa Razvoj naseljenosti Socioekonomska obilježja MORFOMETRIJSKA ANALIZA PONIKAVA Analiza dimenzija i orijentacije ponikava Analiza dimenzija ponikava Analiza orijentacije ponikava Analiza korelacije dimenzija i orijentacije ponikava Analiza gustoće i prostornog rasporeda ponikava DRUŠTVENOGEOGRAFSKI ZNAČAJ PONIKAVA NA OTOKU CRESU ZAKLJUČAK LITERATURA IZVORI PODATAKA PRILOZI... 25

3 1. UVOD Predmet istraživanja ovog rada su osnovna geomorfološka obilježja ponikava na otoku Cresu koji se nalazi u Sjevernom hrvatskom primorju u sklopu Kvarnerskog otočja. Otok gotovo u potpunosti obilježava krški reljef na što upućuje i velika gustoća ponikava koje predstavljaju dijagnostički krški reljefni oblik (Ford and Williams, 2007). S obzirom na interes za ponikvasti krš i ponikve općenito, Cres je predstavljao prikladno područje za takvo istraživanje. U prvom dijelu rada prikazana su opća geografska obilježja otoka Cresa koja su potrebna za razumijevanje sadržaja sljedećih dvaju poglavlja morfometrijske analize ponikava i društvenogeografskog značenja ponikava na otoku Područje istraživanja i ciljevi Cilj ovog rada je uočiti zakonitosti u prostornom rasporedu i lokalnim geomorfološkim obilježjima ponikava na otoku Cresu te utvrditi njihov značaj za stanovništvo i razvoj otoka. Proučit će se osnovna obilježja reprezentativnih uzoraka ponikava, njihova gustoća i prostorni raspored. Pokušat će se također istražiti postoji li korelacija između društvenog razvoja istraživanog područja i ponikava. Kao reprezentativni uzorak uzet je središnji dio otoka Cresa (Sl.1) koji obuhvaća površinu od km 2 pokrivenu dvjema topografskim kartama u mjerilu 1: Promatrana površina omeđena je sljedećim geografskim koordinatama: 44 45'N i 45 N te 14 22'30''E i 14 30'E. Sjeverna zona, između 44 52'30''N i 45 N nazvana je zonom Cres, a južna, između 44 45'N i 44 52'30''N, zonom Belej prema glavnim naseljima Dosadašnja istraživanja Ponikve su, zbog činjenice da su karakterističan krški oblik, čest predmet istraživanja među geomorfolozima koji su istraživali različite aspekte, od oblika i morfometrijskih obilježja do tektonskih predispozicija i njihova geografskog značenja. Smatra se da je J. Cvijić (1893) obavio prvo poznato morfometrijsko istraživanje ponikava, a godine iznio je morfogenetsku klasifikaciju ponikava, no njegove metode istraživanja nisu dale pouzdaniji odgovor na pitanje o načinu nastanka i evoluciji ponikava. 1

4 Williams je objavio rad o morfometriji krša na temelju analize karata srednjeg mjerila i zračnih snimaka. Rezultati njegovih istraživanja pokazali su povezanost fluvijalne morfometrije i sustava krških ponora. Day je istraživao gustoću ponikava na Barbadosu i otkrio da gustoća varira u odnosu na nadmorsku visinu te da su se starije ponikve pojavile na prostorima između riječnih dolina, a mlađe na prostorima riječnih dolina. Cvijićeva klasifikacija ponikava danas je zastarjela, ai se još uvijek rabi. Radi se o morfološkoj podjeli na tanjuraste, ljevkaste i bunaraste. F. Šušteršić (1985) proučavao je veličinu i oblik ponikava kvantitativnim metodama pomoću računalnih programa te je analizirao raspored ponikava u okviru proučavanja sjeveroistočnog dijela Planinskog polja. Zaključio je da je gustoća ponikava odraz litologije odnosno da je uvjetovana sitnom ispucalosti podloge. U sklopu magistarskog rada D. Mihljević je godine analizirao gustoću ponikava na području Učke i Ćićarije, a S. Faivre je analizirala obilježja i gustoću ponikava na području Sjevernog Velebita i Senjskog bila. Novije analize gustoće i prostornog rasporeda ponikava napravili su Mihljević (1994), Faivre i Reiffsteck (2002) na području Velebita, Pahernik (2000) na području Velike Kapele te Faivre i Pahernik (2007) na području Brača Metode i tehnike rada Morfometrijska mjerenja ponikava izvedena su na topografskim kartama u mjerilu 1: Dimenzije ponikava određene su mjerenjem njihovog najvećeg promjera uz pomoć ravnala, određivanjem dviju međusobno najudaljenijih točaka u konturi ponikve (Bondesan et al, 1992). Orijentacija ponikve je pak određena azimutom maksimalnog promjera prema smjeru sjevera, a može iznositi 0 do 180 (Bondesan et al, 1992). Tako određeni podaci dobiveni mjerenjem na karti upisani su u tablicu grupirani prema iscrtanim pravokutnim koordinatama na karti. Potom su napravljene dvije karte na pauss papiru, na jednoj su zabilježene ponikve podijeljene u razrede prema promjeru iscrtane metodom točaka i poligona, a na drugoj je gustoća ponikava metodom izolinija. U Excelu su napravljene radne tablice s gustoćom ponikava za svaku pojedinu proučavanu zonu te za obje zone zajedno. Također su napravljene tablice u kojima su ponikve podijeljene prema veličini i prema zonama te tablice u kojima su ponikve grupirane prema vrijednostima promjera i azimuta. Pomoću tih su tablica kasnije izvršene dodatne analize dimenzija i orijentacije te gustoće ponikava. 2

5 Iz podataka u tablicama uz pomoć Excelovih funkcija i kalkulatora izračunat je ukupni broj ponikava, izračunati su prosječni promjeri i azimuti, modalne i medijalne vrijednosti te raspon varijacije, standardna devijacija i koeficijent varijacije. Iz podataka je u Excelu izrađen grafikon Lorenzove krivulje iz kojeg je izračunat indeks koncentracije. Također je izrađen grafikon učestalosti pojedinih azimutna nakon grupiranja i obrade podataka. Za određivanje korelacije orijentacije i dimenzija ponikava izrađen je grafikon rasipanja te je određena linija regresije, regresijska standardna devijacija i koeficijent varijacije regresije. Točnost je determinirana ručnim radom tijekom kojeg su se mogle pojaviti nenamjerne greške u mjerenjima na kartama. Još je važnija determiniranost mjerilom jer obično ni karte s krupnijim mjerilom ne mogu prikazati dovoljno detaljno ponikve (Bondesan et al, 1992) dok su rezultati sve manje precizni sa smanjenjem mjerila kao i broj prikazanih ponikava. Terenskim radom koji je obuhvaćao fotografiranje ponikava i drugih prirodnogeografskih i društvenogeografskih elemenata prostora te razgovor sa stanovništvom Cresa bolje je upoznat prostor istraživanja. 3

6 2. OSNOVNA GEOGRAFSKA OBILJEŽJA OTOKA CRESA Otok Cres najveći je otok hrvatskog primorja, a u sastavu je cresko-lošinjske otočne skupine koja se nalazi u Kvarnerskom zaljevu (Sl.1). Površina otoka iznosi km 2, dužina 66 km, širina između 2 i 12 km, a visina 648 m (TZG Cres, 2011). Cres je u davnoj prošlosti bio dio jedinstvene otočne mase koja je u rimskom razdoblju podijeljena umjetno prokopanim kanalom kojim su nastali današnji otoci Cres i Lošinj. Međutim, u geografskom smislu ta dva otoka i kroz prošlost i danas čine jedinstvenu međusobno povezanu cjelinu. Slika 1. Položaj Cresa u Kvarnerskom zaljevu s označenim područjem istraživanja Izvor: NASA, Prirodnogeografska obilježja otoka Cresa Otok Cres karakterizira krški reljef koji je najvažnije prirodnogeografsko obilježje otoka i kao takvo ima implikacije na druga geografska obilježja Geološka i geomorfološka obilježja U geomorfološkom smislu čitavo cresko-lošinjsko otočje je nastavak Učke i Ćićarije čiji su dijelovi potopljeni tijekom posljednje transgresije mora prije oko godina. Glavni greben Učke može se slijediti u glavnom grebenu sjevernog Cresa, a južni krak Učke se nastavlja u središnjem dijelu Cresa zapadno od Vranskog jezera i dalje na otoke Lošinj i Ilovik (Stražičić, 1997). Cres je zajedno s Lošinjem antiklinala čiju jezgru čine dolomiti koji su u zoni udoline Vranskog jezera na površini te su otvoreni eroziji. To je središte glavne dolomitne zone koja se proteže od Valunskog zaljeva do jugoistočnog kraja otoka. Manja dolomitna zona je i na sjeveroistočnom dijelu otoka između rta Jablanca i Vodica (Stražičić, 1975). 4

7 Ostatak otoka građen je od vapnenaca koji se od dolomita razlikuju u sastavu i otpornosti što se odražava i u izgledu današnjeg reljefa. Tako su depresije (najveće su zavala Vranskog jezera i Valunski zaljev) u lakše trošivim dolomitnim stijenama, a uzvišenja u otpornijim i kompaktnijim vapnenačkim stijenama (Stražičić, 1975; Stražičić, 1997). To je vidljivo i u hipsometriji otoka, najviši dijelovi su na sjeveru, a prema jugu je reljefna dinamika sve manja. U petrografskom smislu, greben na sjevernom dijelu otoka čine kompaktne vapnenačke stijene pružanja sjever sjeverozapad jug jugoistok. Sjeverno od grebena je zaravan na m nadmorske visine, a zapadno krška zavala (Stražičić, 1997) koje obilježava ponikvasti krš. Reljef se dalje snižava prema jugu pa je u središnjem dijelu tek nekoliko vrhova zapadno od Vranskog jezera koji prelaze 400 m nadmorske visine dok većina ne prelazi 350 m. Zavala Vranskog jezera najveća je reljefna depresija na otoku, formirana u dolomitnoj podlozi i vjerojatno nastala prije pleistocenskih oledbi na što upućuje razina jezerske vode ispod morske razine (Stražičić, 1997). Ponikve su u ovom dijelu koncentrirane jugoistočno od Vranskog jezera. Južni dio je još zaravnjeniji pa prevladava blago valovita vapnenačka i dolomitna zaravan s brojnim manjim udubljenjima i niskim vapnenačkim bilima. Visine uglavnom ne prelaze 100 m nadmorske visine. U krškom podzemlju brojni su speleološki odnosno endokrški oblici kao što je Jami na sredi na južnom dijelu Cresa koje su već u davnoj prošlosti iskorištene od strane doseljenika (Blažević, 1999). Obalni reljef je većinom mlađeg postanka na što ukazuje odnos otočnog reljefa i obalne raščlanjenosti te mala transformacija abrazijskim djelovanjem (Stražičić, 1997). Razlikuju se niske obale nastale destrukcijom i akumulacijom te visoke i strme stjenovite obale na istočnoj strani otoka nastale djelovanjem razornih valova uzrokovanih burom (Stražičić, 1997; Rogić, 1975). U skladu s tim je i iskorištenost obale pa su niske obale jače iskorištene, prvenstveno za kupališni turizam dok su strme obale slabije iskorištene, uglavnom za nautički turizam i razgledavanje (Blažević, 1999). Prema Fordu i Williamsu (2007) ponikve su dijagnostički oblik krškog reljefa. Može ih se opisati kao ovalna udubljenja nastala korozijskim djelovanjem vode koja ponire duž većih pukotina (Bonacci i dr., Slika 2. Tanjurasta ponikva u okolici Orleca 5

8 2008). Cres je zbog ljuskave strukture, uzdužnih rasjeda i pukotinskog sastava dobra podloga za razvoj ponikava i zbog tako jake raspucalosti stijenske mase i intenzivne korozije gustoća i broj ponikava na Cresu su izrazito veliki. Njihov je oblik izravno određen podlogom pa su ponikve u vapnencima uže, ali dublje zbog veće otpornosti vapnenca na mehaničko trošenje dok su ponikve u dolomitima pliće, ali šire zbog jačeg bočnog Slika 3. Ograđena ponikva u okolici Beleja mehaničkog trošenja (Sl.2) (Slukan, 1992). Mnoge su ponikve ograđene suhozidima (Sl.3). S obzirom da na otoku nema stalnih tokova, a Vransko jezero je od većine naselja predaleko, naselja su se vodom koristila iz lokava nastalih u prirodnim udubljenjima u kojima se skupljala kišnica (Jadranski suhozidi, 2011). S porastom broja stanovnika otoka, lokve u prirodnim udubljenjima postale su nedovoljne te su se gradile umjetne lokve u kojima se također skupljala kišnica, zidane ili u kamenu (Sl.4). Danas su zbog izgrađenog vodovoda one uglavnom zapuštene ili služe napajanju stoke. Slika 4. Umjetna lokva nedaleko Orleca Pedogeografska obilježja Zbog prevladavajućeg krškog reljefa vrlo je malo plodnog i obradivog tla. Vapnenačka podloga uvjetovala je nastanak skeletnog tla koje omogućuje rast više ili manje bujne vegetacije, no pruža skromne mogućnosti obrade zemlje (Stražičić, 1997). Velika područja obradivog tla nastala su tijekom prošlosti kad je lokalno stanovništvo pretežno na zapadnim padinama otoka gradilo terase na kojima su stvarali agrarne oaze za uzgoj vinove loze i masline (Stražičić, 1997). Rijetka crvenica čuva se ograđena suhozidima (Sl.5). Slika 5. Crvenica ograđena suhozidom u Orlecu 6

9 Klimatska i biogeografska obilježja Na klimu otoka Cresa najveći utjecaj imaju položaj i smještaj otoka te njegova izduženost u pravcu sjever-jug. Prema Köppenovoj klasifikaciji, Cres ima umjereno toplu vlažnu klimu s vrućim ljetom (Šegota i Filipčić, 1996) što znači da je sušno razdoblje ljeti kada je i najtoplije, a zime su blage. Srednje mjesečne temperature cijele godine su više od 0 C, a ljeti su više od 20 C (Stražičić, 1997). Režim padalina je maritimni, većina padalina padne u hladnom dijelu godine i iznosi između 734 i 881 mm (Stražičić, 1997). Sjeverni dio Cresa je duboko uvučen u Kvarnerski zaljev zbog čega je blizu planinskom zaleđu s kojeg puše bura, a k tome je i hipsometrijski najviši te se sve to odražava na pojavu snježnog pokrivača tijekom zime. Južni dio Cresa udaljeniji je od planina uz obalu kopna zbog čega je utjecaj bure smanjen, a pojačan je maritimni utjecaj čemu doprinosi i manja energija reljefa. Najsjeverniji dio Cresa, sjevernije od Valunskog zaljeva, ima submediteransku vegetaciju koju obilježavaju šume hrasta, graba, brijesta i kestena. Ostatak otoka ima eumediteransku vegetaciju koju uglavnom obilježava makija (Sl.6) nastala nerazumnom sječom u prošlosti (Stražičić, 1997). Središnji dio otoka zbog tisućljetne ispaše stoke pretvoren je u pašnjake i kamenjare, a zbog utjecaja bure je vidljiva razlika između ogoljelih istočnih dijelova izloženih posolici i zapadnih dijelova obraslih gustom makijom (Stražičić, 1997). U životinjskom svijetu dominiraju ptičje vrste među kojima je i zaštićeni bjeloglavi sup, a u Vranskom jezeru se razvila lokalna jezerska ihtiofauna. Slika 6. Makija na Stranu, južno od luke Cres Hidrogeografska obilježja Cres obilježava bezvodnost na površini, no postoji i veći broj bujičnih vodotokova koji nastaju u kišnom razdoblju te malobrojna vrela (Stražičić, 1997). Zbog toga važnu ulogu u vodoopskrbi stanovništva ima Vransko jezero (Sl.7) od izgradnje otočkog vodovoda 1950ih. U prošlosti je zbog relativne udaljenosti većine naselja ono imalo malu ulogu u vodoopskrbi, a vrlo 7

10 su važne bile brojne lokve (Stražičić, 1997) koje i danas služe za napajanje stoke, pogotovo na sjevernom dijelu otoka, Tramuntani, gdje vodovod nije izgrađen. Slika 7. Vransko jezero 2.2. Društvenogeografska obilježja otoka Cresa Na Cresu je prema popisu stanovništva godine živjelo 3055 stanovnika (Popis stanovništva 2011) koji žive u 29 naselja od kojih dva više nisu stalno naseljena Razvoj naseljenosti Naseljenost se na otoku može pratiti još od prapovijesti budući da postoje ostaci iz kamenog doba. Prvi poznati stanovnici otoka bilo je ilirsko pleme Liburni koji su osnovali i prva naselja Apsoros (Osor) i Crepsu (Cres) i prvi započeli gradnju suhozida s ciljem zaštite obradivog tla te kako bi se spriječio prelazak stoke na susjedne pašnjake (Jadranski suhozidi, 2011). Rimljani su u 2.st.p.n.e. pokorili Liburne i priključili Cres provinciji Histriji te prokopali kanal kojim su odvojili Cres od Lošinja kod mjesta Osora (Stražičić, 1997). U srednjem vijeku Cres naseljavaju Hrvati, a smjenjuju se vlast Bizanta, Mletaka, Ugara i Habsburgovaca i kratko Francuza do kraja 19. stoljeća. Najveću imigraciju na otok potakla je provala Mongola u kopneni dio Hrvatske u 13. stoljeću (Sokolić, 2003). Prema različitim izvorima o populaciji otoka tijekom prošlosti Lajić (2006) navodi da je sredinom 16. stoljeća Cres imao između 3000 i 6000 stanovnika koji su se bavili većinom tradicionalnim mediteranskim aktivnostima poput ovčarstva, stočarstva, maslinarstva, vinogradarstva i ribarstva (Blažević, 1999). Vrlo je značajno bilo postojanje brojnih lokvi iz kojih su vodu koristili i ljudi i stoka. Jadranom je u 16. i 17. stoljeću vladalo gusarenje koje su Habsburgovci početkom 18. stoljeća uspjeli potisnuti što se odrazilo na impulzivniji razvoj stanovništva i naselja na Cresu (Lajić, 2006). U 19. stoljeću dolazi do procvata brodogradnje koji se posebno odrazio na susjedni Lošinj, no i Cres je imao značajne brodograditelje i flotu. Ipak, temelj gospodarstva je ostala poljoprivreda vinogradarstvo i maslinarstvo. 8

11 Gospodarski razvoj popratio je i demografski rast što je vidljivo u popisima stanovništva koje su proveli Venecija i Beč tijekom 19. stoljeća. Početkom stoljeća na Cresu je živjelo oko 5300 stanovnika, sredinom stoljeća već oko 7600 stanovnika, a krajem stoljeća 8600 stanovnika (Lajić, 2006). Usporavanje demografskog rasta krajem 19. stoljeća posljedica je emigracije stanovništva uzrokovane slabljenjem brodogradnje budući da jedrenjaci odlaze u povijest, a brodogradnja se ne prestrukturira u izgradnju čeličnih parnih brodova, a usto se pojavljuju bolesti vinove loze koja je još uvijek jedan od temelja gospodarstva. Stanovništvo emigrira pretežito u prekomorske zemlje 'trbuhom za kruhom' (Lajić, 2006, Blažević, 1999). Početkom 20. stoljeća prvenstveno pod utjecajima s Lošinja počinje razvoj turizma na Cresu. Isprva kao zimski, a potom i kao ljetni kupališni turizam. To je bio razlog što je broj stanovnika nastavio blago rasti te je krajem prvog desetljeća 20. stoljeća iznosio 8739 stanovnika (Lajić, 2006). Tada nastupa Prvi svjetski rat i s kojim počinje smanjenje broja stanovnika koje će trajati do kraja stoljeća. Cres je zajedno s drugim zapadnokvarnerskim otocima i Istrom u razdoblju između dva svjetska rata pod vlašću Italije, sve do godine kad konačno postaje dio SR Hrvatske. U tom međuratnom razdoblju dolazi do značajne depopulacije uzrokovane ekonomski i politički motiviranom emigracijom pri čemu su najviše iseljavali mladi koji sa sobom nose i reproduktivni potencijal. Manji uzrok bili su ratni gubici u oba svjetska rata. Stanovništvo je tako između i godine smanjeno za gotovo 2000 stanovnika (Lajić, 2006) što je smanjenje od gotovo 20%. Nakon Drugog svjetskog rata počinje brži razvoj turizma jer se uravnotežuje prirodni prirast, no dolazi do polarizacije naseljenosti. Broj stanovnika manjih naselja se smanjuje, a emigracijski tokovi idu prema gradu Cresu na otoku te prema Lošinju, Rijeci i prekomorskim državama. U tom razdoblju ( ) dolazi do daljnjeg smanjenja populacije i to za više od 3500 stanovnika (Lajić, 2006) što je smanjenje za oko dva puta u odnosu na sredinu 20. stoljeća i za gotovo tri puta u odnosu na početak stoljeća. Danas je uočljiva demografska polarizacija otoka na ruralna naselja koja gube stanovništvo emigracijom i mortalitetom zbog starenja populacije i na grad Cres čija populacija stagnira ili bilježi sporiji pad. 9

12 Socioekonomska obilježja Otočko stanovništvo bilježi uz stalan pad broja stanovnika i proces starenja populacije. Prema udjelima dobnih kontingenata (Popis stanovništva 2001.) može se odrediti da polovica stanovništva radi i zbrinjava drugu polovicu stanovništva. Najveći broj stanovnika radi u tercijarnom sektoru, većina u turizmu koji ima dobre perspektive za daljnji razvoj, prije svega zbog slobodnih odnosno neiskorištenih površina na otoku, velikog broja obalnih naselja i zbog velikih rezervi pitke vode u Vranskom jezeru što predstavlja i mnogo bolji potencijal u odnosu na brojne druge jadranske otoke. Za turizam je vrlo važan faktor prometna povezanost turističkih destinacija međusobno, ali i emitivnih i receptivnih prostora. Većina otočkih naselja povezana je asfaltnom cestom koja se nastavlja i na otok Lošinj, a dio makadamskom cestom. Mjesta Cres, Merag i Porozina povezani su trajektnim linijama s kopnom (Rijeka, Pula, Krk) (Stražičić, 1997; Blažević, 1999), a preko Malog Lošinja i s Venecijom i Južnim hrvatskim primorjem. Značajan faktor u geoprometnom povezivanju imaju međunarodne zračne luke na Lošinju i na Krku koje su relativno blizu otoku Cresu. Ljeti zbog trajektne povezanosti sjevernog Cresa s kopnom otočke ceste vrve automobilima koji se kreću prema creskim, ali mnogo češće prema lošinjskim turističkim odredištima (Sl.8). Slika 8. Gust promet na Cresu ljeti 10

13 3. MORFOMETRIJSKA ANALIZA PONIKAVA Na analiziranoj površini od km 2 zabilježene su 1082 ponikve, od čega 309 u zoni Cres (28.5%) i 773 u zoni Belej (71.5%). Već iz ovog podatka se vidi da će daljnje vrijednosti biti jače uvjecane obilježjima ponikava u zoni Belej zbog njihove brojnosti. Popis svih ponikava s obilježjima prema lokaciji na karti dan je u tablici 1 u prilogu Analiza dimenzija i orijentacije ponikava Analiza dimenzija i orijentacije ponikava izvršena je na ponikvama prikazanim izohipsama zbog nemogućnosti određivanja tih parametara kod ponikava prikazanih topografskim znakom. Popis ponikava grupiranih prema promjeru za obje zone pojedinačno i zajedno dan je u tablicama 2., 3. i 4. u prilogu. Osnovni statistički parametri dobiveni analizom prikazani su u tablici 1. Tablica 1. Statistički parametri dobiveni analizom ponikava obje zone zona Cres zona Belej broj ponikava broj pravilnih kružnih ponikava prosječni promjer* 70,6 m 72,6 m 69,7 m prosječna orijentacija* mod (za promjer)* 50 m 37,5 m 50 m mod (za orijentaciju)* medijan (za promjer)* 52,5 m 50,0 m 52,5 m medijan (za orijentaciju)* standardna devijacija (za promjer)* 59,3 m 53,2 m 61,7 m standardna devijacija (za orijentaciju)* 64,3 62,5 64,9 * za ponikve prikazane izohipsama Analiza dimenzija ponikava Statistički parametri dobiveni analizom ponikava grupiranih prema promjeru prikazani su u tablici 2. Prosječan promjer ponikava je 2,8 mm na karti što je 70,6 m u prirodi. Prosječan promjer se razlikuje u pojedinim zonama pa u zoni Cres iznosi 2,9 mm na karti odnosno 72,6 m 11

14 u prirodi, a u zoni Belej 2,8 mm na karti odnosno 69,7 m u prirodi. Ponikve su, dakle, većinom veće od prosječne veličine m. Međutim, najčešća pojedinačna vrijednost promjera je 50 m (2 mm na karti) i javila se kod 13% ponikava. U zoni Cres najčešći promjer je 37,5 m, a u zoni Belej također 50 m. Najčešće se pojavljuju duljine između 25 i 75 m što je u skladu s prosječnom duljinom i činjenicom da su izdvojene ponikve prikazane topografskim znakom, njihovim pribrajanjem mod bi vjerojatno bio u donjem dijelu prosječnog razreda m. Tablica 2. Statistički parametri dobiveni analizom ponikava grupiranih prema promjeru velike ponikve > 50 m manje ponikve m ponikve prikazane topografskim znakom broj ponikava broj pravilnih kružnih ponikava prosječni promjer 101,1 m 39,6 m - prosječna orijentacija mod (za promjer) 75 m 50 m - mod (za orijentaciju) medijan (za promjer) 77,5 m 37,5 - medijan (za orijentaciju) Medijan za obje zone iznosi 52,5 m što znači da nešto više od polovice ponikava ima duljinu veću od prosječne. To vrijedi i za zonu Belej dok je u zoni Cres podjednak broj velikih i manjih ponikava što pokazuje medijalna vrijednost 50 m. Broj ponikava prema pojedinačnim vrijednostima promjera u središnjem dijelu Cresa vidimo na slici 9. Slika 9. Raspodjela ponikava prema promjeru u središnjem dijelu otoka Cresa 12

15 Ponikve u središnjem dijelu otoka Cresa duge su između 20 i 992,5 metara što je raspon od više od 970 m, no uzimajući u obzir da je ponikva s promjerom od 992,5 m izoliran slučaj, daleko od vrijednosti promjera drugih ponikava, možemo kao raspon duljine ponikava uzeti 337,5 m što odgovara rasponu promjera od 20 do 357,5 m. Takav je i raspon u zoni Belej gdje se nalazi i već spomenuta najveća ponikva dok je u zoni Cres nešto manji, 325 m jer su duljine ponikava između 25 i 350 m. Izračunata standardna devijacija govori da je prosječno odstupanje duljine ponikava 59,3 m odnosno 84,1% što znači da je raspon odstupanja od 11,3 do 129,9 m, no to je značajno uvjetovano duljinom najveće ponikve. Zanemarivši njen promjer, prosječno odstupanje duljine ponikava iznosi 48,9 m odnosno 70,5% iz čega proizlazi raspon odstupanja od 21,7 do 119,5 m što je mnogo bliže stvarnom rasponu duljina. Prosječno odstupanje duljine ponikava u zoni Cres iznosi 53,2 m odnosno 73,3%, a u zoni Belej 61,7 m odnosno 88,4%, no zanemarivši duljinu najveće ponikve dobiva se realnije odstupanje od 47,0 m odnosno 69,1%. U skladu sa standardnom devijacijom kao mjerom disperzije je i indeks koncentracije dobiven iz Lorenzove krivulje (Sl.10) koji predstavlja mjeru koncentracije. Indeks iznosi 0,72 što se vidi i na dijagramu. Indeks za zonu Belej relativno je manji zbog većeg broja ponikava koje su ravnomjernije zastupljene nego u zoni Cres koja ima veću neravnomjernost u pojavnosti pojedinih vrijednosti promjera ponikava. Prema dobivenim vrijednostima promjera i prema prosječnom promjeru od 20 do 50 m, izdvojene su tri skupine ponikava: velike ponikve promjera većeg od 50 m (2 mm na karti), manje ponikve promjera između 20 i 50 m (0,8-2 mm na karti) te male ponikve prikazane simbolom Ͼ čije dimenzije ne mogu biti određene, no granična vrijednost ponikava prikazanih izohipsama i simbolom na TK25 je oko 40 m, ovisno o obliku. Ukupno je 378 velikih, 373 manjih i 331 ponikva prikazana simbolom. U zoni Cres nalaze se 104 velike (27,5%), 114 manjih (30,5%) i 91 ponikva prikazana Slika 10. Lorenzove krivulje koncentracije promjera ponikava u središnjem dijelu otoka Cresa te u izdvojenim zonama Cresu i Beleju 13

16 simbolom (27,5%), a u zoni Belej 274 velike (72,5%), 259 manjih (69,5%) i 240 ponikava prikazanih simbolom (72,5%). Uočljivo je da su omjeri slični omjeru ukupnog broja ponikava. Velike ponikve prosječno su duge 101,1 m što varira u zonama Cresu gdje su duge 107,7 m i Beleju gdje su duge 98,6 m. Najčešća pojedinačna vrijednost promjera velikih ponikava iznosi 75 m koja se pojavila u 13% slučajeva. Medijan za velike ponikve je 77,5 m dok je raspon dužina od 50 do 357,5 m, s najvećom ponikvom do 992,5 m. Prosječna duljina manjih ponikava je 39,6 m, a varijacija prosječnih duljina manjih ponikava u pojedinim zonama mnogo je manja nego kod velikih ponikava pa u Cresu iznosi 40,6 m, a u Beleju 39,1. Najčešća pojedinačna vrijednost promjera manjih ponikava, 50 m, pojavila se u 26% slučajeva, a predstavlja gornju granicu duljine manjih ponikava. Medijalna vrijednost promjera manjih ponikava je 37,5 m što je otprilike na polovici raspona duljine manjih ponikava Analiza orijentacije ponikava Popis ponikava grupiranih prema orijentaciji dan je u tablicama 5., 6. i 7. u prilogu. Analizom je utvrđeno da prosječna orijentacija ponikava iznosi 95 i gotovo je jednaka u obje zone, u zoni Cres je 96, a u zoni Belej 95. Na slici 11. prikazani su smjerovi pružanja ponikava pri čemu duljina linije prikazuje broj pojavljivanja pojedinog smjera. Može se uočiti da je većina ponikava izdužena u smjeru sjever sjeveroistok jug jugozapad što je sukladno pružanju reljefa na otoku. S obzirom da orijentacija može biti u vezi sa strukturom ili tektonikom (Bondesan et al, 1992), može se pretpostaviti da smjer pružanja ponikava odgovara strukturi slojeva u podlozi. Međutim, prosječni smjer pružanja ima relativno malu učestalost, no smjer istok zapad je prosječna vrijednost zbog sekundarnog maksimuma pružanja u smjeru sjeveroistok jugozapad. Od 751 ponikve kojoj je bilo moguće odrediti promjer, 197 ih je imalo pravilan kružni oblik, barem prividno u odnosu na mjerilo. Tim ponikvama nije bilo moguće odrediti azimut. Slika 11. Ruža pravaca pružanja ponikava u središnjem dijelu otoka Cresa 14

17 Modalna vrijednost azimuta je 0 koja se pojavila u gotovo 3% slučajeva. To je mod i u zoni Cres dok je u zoni Belej 153. Medijalna vrijednost azimuta slična je prosječnoj vrijednost i iznosi 96 što je i medijan u zoni Belej dok je u zoni Cres 95. Prosječno odstupanje azimuta je za 64,3 odnosno 67,7%. Odstupanje je slično i u pojedinim zonama, u Cresu 66,4%, a u Beleju 68,1%. S obzirom na izdvojene razrede promjera ponikava, moguće je odrediti i razlike u orijentaciji velikih i manjih ponikava. Prosječna orijentacija jednaka je kod velikih i manjih ponikava gledajući obje zone zajedno i iznosi 95, no postoje razlike po zonama. Velike ponikve imaju u obje zone prosječni azimut 95 dok je prosječni azimut kod manjih ponikava u zoni Cres 91, a u zoni Belej 96. Među 373 manje ponikve pojavilo se 189 prividno pravilnih kružnih ponikava dok se među 378 velikih pojavilo samo 8 kružnih ponikava. Pritom je njihov broj različit u pojedinim zonama, u Cresu je 4 velike i 67 manjih prividno kružnih ponikava, a u Beleju 6 velikih i 120 manjih prividno kružnih ponikava. To znači da je broj prividno kružnih ponikava veći u zoni Cres u odnosu na zonu Belej nego što je njihov međusobni omjer broja svih ponikava Analiza korelacije dimenzija i orijentacije ponikava S obzirom na dobivene podatke o orijentaciji i promjeru za gotovo svaku ponikvu, moguće je provjeriti korelaciju između tih dvaju obilježja. Izrađen je dijagram rasipanja (Sl.12) u kojem su točkama prikazane ponikve kojima na apscisi očitavamo promjer, a na ordinati azimut. Dijagram pokazuje velik broj točaka u lijevom dijelu što znači koncentraciju oko vrijednosti promjera od 50 m te velik broj točaka u gornjem lijevom kvadrantu što ukazuje na koncentraciju ponikava oko azimuta u smjeru sjever sjeveroistok jug jugozapad što je u radu već utvrđeno. Kako bismo dobili korelaciju između orijentacije i promjera ponikava u dijagram je ucrtana linija regresije koja ukazuje na sljedeću zakonitost: s porastom duljine ponikava azimut se kreće od smjera zapad - istok prema smjeru sjeverozapad - jugoistok. Pri izračunu intenziteta međuzavisnosti dobiveno je veliko rezidualno odstupanje što je bio prvi znak da korelacija neće biti čvrsta. Konačno je dobivena regresijska standardna devijacija od 50.6 i koeficijent varijacije regresije 53.2%. To znači da prosječno više od 50% vrijednosti azimuta ne ovisi o promjeru već o nekim drugim varijablama. 15

18 Slika 12. Dijagram rasipanja i linija regresije za odnos promjera i azimuta ponikava u središnjem dijelu otoka Cresa 3.2. Analiza gustoće i prostornog rasporeda ponikava Analiza gustoće i prostornog rasporeda izvršena je označavanjem svih ponikava na radnoj karti i bilježenjem u radnu tablicu (Tabl.3). S obzirom da je površina istraživanog područja 175,2 km 2, a broj ponikava 1082, prosječna gustoća ponikava iznosi 6,2 ponikve po kvadratnom kilometru površine. Uzimajući u obzir da 5,8 km 2 zauzima Vransko jezero, prava gustoća iznosi 6,4 ponikve po kvadratnom kilometru površine. Na temelju dobivene statističke tablice uočljivo je da je veći broj ponikava u zoni Belej nego u zoni Cres. Naime, gustoća je očekivano veća u zoni Belej na što upućuje veći broj uočenih ponikava s kojim razlika u površinama nije razmjerna. Pritom treba imati na umu činjenicu da zbog sitnog mjerila na kartama nisu prikazane sve ponikve. Tablica 4. Statistički parametri dobiveni analizom gustoće i prostornog rasporeda ponikava broj ponikava 1082 gustoća (po km 2 )* 6,4 gustoća (po km 2 ) u zoni Cres 4,1 gustoća (po km 2 ) u zoni Belej 8,3 prostorni smjer pružanja * površina otočnog dijela bez jezera NNW SSE 16

19 Također se iz tablice može uočiti i pravilnost da se brojnost ponikava povećava od sjevera prema jugu u zoni Cres, što je vidljivo i na slici 13., dok je u zoni Belej broj ponikava ujednačeniji, a maksimum je jugozapadno od Vranskog jezera, što je prikazano na slici 14. Iz navedenih slika i tablice može se uočiti i zakonitost koncentracije ponikava bliže istočnoj obali otoka. U tom su području ponikve razvijene u dolomitnoj osnovi (Slukan, 1992). Promatrajući hipsometrijske odnose na karti moguće je uočiti da je koncentracija ponikava vezana uz područja s manjom energijom reljefa. To pokazuje i tablica 3 za sjeverozapadni dio prikazan na karti zone Belej u kojem je Vransko jezero okruženo strmim padinama bez ponikava (1A-B, 2A-C, 3A-C, 4A-C, 5A-D, 6A-D). Tablica 5. Gustoća ponikava u zonama Cres i Belej A B C D E F G H I J K zbroj Zona Cres Zona Belej Zbroj

20 Slika 13. Gustoća ponikava u zoni Cres (žuto 0-5; tamnožuto 6-10; narančasto 11-20; crveno ponikava/km 2 ) Slika 14. Gustoća ponikava u zoni Belej (žuto 0-5; tamnožuto 6-10; narančasto 11-20; crveno 21-40; smeđe > 40 ponikava/km 2 ) Na slikama 15. i 16. vidimo da se koncentrirane zone ponikava pružaju u smjeru sjever sjeverozapad jug jugoistok što upućuje na tektonsku predisponiranost (Slukan, 1992). Naime, razvoj ponikava je posljedica svojstava stijena i klimatskih uvjeta, no njihov prostorni raspored primarno je uvjetovan geološkom strukturom (Faivre and Reiffsteck, 2002). Mogu se uočiti naizmjenične zone jače koncentracije i slabije koncentracije (ili čak bez pojave) ponikava što je posebno uočljivo u zoni Belej (Sl.15). Naime, zone jače koncentracije prate uravnjenije prostore dok zone slabije koncentracije prate reljefne grebene s većom energijom reljefa. S obzirom na pružanje ponikava i njihovo grupiranje u odnosu na reljefne grebene, može se zaključiti da je prostorni raspored ponikava u središnjem dijelu otoka Cresa uniforman. To znači da su ponikve raspoređene homogeno, prema istoj zakonitosti (Faivre i Pahernik, 2007). 18

21 Slika 15. Koncentracija ponikava u zoni Cres (žuto velike ponikve; plavo manje ponikve; crno ponikve prikazane simbolom) Slika 16. Koncentracija ponikava u zoni Belej (žuto velike ponikve; plavo manje ponikve; crno ponikve prikazane simbolom) 19

22 4. DRUŠTVENOGEOGRAFSKI ZNAČAJ PONIKAVA NA OTOKU CRESU Velik broj ponikava na otoku Cresu ograđen je suhozidima. S obzirom da je veći dio prostora pokriven vegetacijom, a to znači i slojem tla određene debljine, padalinska voda djelomično otječe površinom i skuplja se u ponikvastim udubljenjima zbog čega mnoge ponikve imaju bujnu vegetaciju (Sl.17). U prošlosti su se takve ponikve krčile i tlo se koristilo za vrtove. Zbog skupljanja Slika 17. Šumom obrasla ponikva u padalinske vode u ponikvama, bilo je logično blizini Orleca iskoristiti dio njih za izgradnju lokvi. Naime, dno ponikava je obloženo slojem ilovače koja je Slika 18. Prirodna lokva u ponikvi pregrađena suhozidima Izvor: Jadranski suhozidi, 2011 nepropusna za vodu te se voda mogla na njoj zadržati (Jadranski suhozidi, 2011). Takve lokve često su bile pregrađene suhozidima zbog pripadnosti različitim vlasnicima (Stražičić, 1975). Primjer takve lokve je na slici 18. Ponikve također mogu imati i ispašnu ulogu na što upućuje kružna ograđenost pojedinih ponikava suhozidima. Takve ponikve imaju zbog veće vlažnosti sočniju travu. Jedna veća ponikva može biti i pregrađena suhozidima u više zasebnih pašnjaka čime se osigurava obnova trave (Sl.19). Isto tako ponikve mogu imati i društvenu ulogu ako se njihovo dno uravni te mogu služiti kao veća amfiteatralna udubljenja u kojima se mogu postaviti rekreacijski i sportski sadržaji (Sl.20) ili se u njima mogu odvijati društvena okupljanja. Slika 19. Pregrađeni pašnjaci u ponikvi Slika 20. Nogometno igralište u ponikvi u Orlecu 20

23 5. ZAKLJUČAK Morfometrijskom analizom ponikava utvrđen je njihov broj, dimenzije, orijentacija te gustoća i prostorni raspored u središnjem dijelu otoka Cresa. Ponikve su u tom prostoru prosječno dulje od 50 m i izdužene su većinom u smjeru sjever sjeverozapad jug jugoistok što je u skladu s pržanjem otoka. Promjer ponikava povećava se od sjevera prema jugu kao i njihov broj, a orijentacija postaje sve homogenija. Utvrđen je podjednak broj ponikava s promjerom između 20 i 50 m, s promjerom većim od 50 m i ponikava označenim topografskim znakom, no zbog relativno sitnog mjerila ukupan broj ponikava u prostoru nije prikazan na karti. Ipak, gustoća ponikava se povećava od sjevera prema jugu što je u skladu s visinskim odnosima i vjerojatno u korelaciji s tektonikom. Prostorni razmještaj ponikava prati izražene grebene otočkih uzvišenja. Ponikve se učestalije pojavljuju u zaravnjenim prostorima. Prostorno pružanje ponikava slično je prosječnoj orijentaciji pojedinačnih ponikava što ponovno upućuje na tektonsku predisponiranost koju bi trebalo istražiti. Društvenogeografska uloga ponikava je višestruka, ali je u prošlosti bila veća kad je čovjek bio više vezan uz prirodu. Najznačajnije uloge su za ispašu stoke i njihovo napajanje, a manja je važnost za vrtove što je različito u odnosu na prošlost. Teško je reći kakav je budući razvoj društvenogeografske uloge ponikava na temelju današnjeg iskorištavanja, ali može se reći da će uloga vjerojatno u budućnosti i dalje slabjeti. 21

24 6. LITERATURA 1. Blažević, I., 1999: Cres-Lošinj šarmantni zapadnokvarnerski otoci, Art studio Azinović, Zagreb 2. Bonacci, O, Lučić, I, Marjanac, T., Perica, D., Vujčić-Karlo, S., 2008: Krš bez granica, Zbog novinara za okoliš HND-a, Zagreb; Centar za karstologiju ANUBiH, Sarajevo; Centar za krš i priobalje Sveučilišta u Zadru, Zadar 3. Bondesan, A., Meneghel, M., Sauro, U., 1992: Morphometric Analysis of Dolines, International Journal of Speleology 21, Cvijić, J., 1893: Der Karstphänomen, Geographische Abhandlungen 5, Cvijić, J., 1895: Karst, geografska monografija 6. Day, M. J., 1983: Doline morphology and development in Barbados, Annals of Association of American Geographers 73 (2), Faivre, S., 1994: Strukturno-geomorfološka obilježja Sjevernog Velebita i Senjskog bila, magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek 8. Faivre, S., Pahernik, M., 2007: Structural influences on the spatial distribution of dolines, Island of Brač, Croatia, Zeitschrift fur Geomorphologie 51 (4), Faivre, S., Reiffsteck, P., 2002: From doline distribution to tectonic movements Example of the Velebit Mountain Range, Croatia, Acta Carstologica 31 (3), Ford, D., Williams, P., 2007: Karst Hydrogeology and Geomorphology, Wiley, Chichester 11. Lajić, I., 2006: Kvarnerski otoci demografski razvoj i povijesne mijene, Institut za migracije i narodnost, Zagreb 12. Mihljević, D., 1992: Strukturno-geomorfološke osobine Učke i jugoistočnog dijela Ćićarije, magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek 13. Mihljević, D., 1994: Analysis of spatial characteristics in distribution of sink-holes, as an geomorphological indicator of recent deforamtions of geological structures, Acta Geographica Croatica 29,

25 14. Pahernik, M., 2000: Prostorni raspored i gustoća ponikava SZ dijela Velike Kapele rezultati računalne analize susjedstva, Geoadria 5 (1), Rogić, V., 1975: Cresko-lošinjska otočna skupina, u: Riđanović, J., Roglić, J., Rogić, V., Šegota, T.: Geografija SR Hrvatske Sjeverno hrvatsko primorje, svezak 4, Školska knjiga, Zagreb 16. Slukan, M., 1992: Geomorfološke značajke Cresa, diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek 17. Sokolić, J., 2003: Lošinj povijest, kultura, umjetnost, prirodne ljepote, Turistička naklada, Zagreb 18. Stražičić, N., 1975: Cresko-lošinjska otočna skupina, u Otočki ljetopis Cres-Lošinj 2 (ur. Marković, V.), , Mali Lošinj 19. Stražičić, N., 1997: Cresko-lošinjsko otočje geografska obilježja, Geografski horizont 43 (2), Šegota, T., Filipčić, A., 1996: Klimatologija za geografe, Školska knjiga, Zagreb 21. Šušteršić, F., 1985: Metoda morfometrijske in računalniške obdelave vrtač, Acta Carsologica 13, Šušteršić, F., 1987: The small scale surface karst and solution dolines at the north-eastern border of Planinsko polje, Acta Carsologica 16, Williams, P., 1966: Morphometric analysis of temperate karst landforms, Irish Speleology 1,

26 7. IZVORI PODATAKA 1. Topografska karta RH u mjerilu 1:25000, list Cres i list Belej, Vojnogeografski institut, Beograd, Jadranski suhozidi, TZG Cres, NASA, _ _lrg.jpg, Popis stanovništva 2001, Popis stanovništva 2011,

27 8. PRILOZI Tablica 1. Obilježja ponikava u zonama Cres i Belej Promjer (mm) Promjer (m) zona Cres Azimut ( ) 1A - - 1B - - 1C - - 1D - - 1E - - 1F - - 1G - - 1H - - 1I - - 1J - - 1K - - 2A - - 2B - - 2C 2, ,5 62,5 66 2D - - 2E - - 2F - - 2G - - 2H - - 2I - - 2J - - 2K - - 3A - - 3B - - 3C - - 3D 6, E 14, F - - 3G - - 3H - - 3I - - 3J - - 3K - - 4A - - 4B - - 4C - - Oblik 1 Kvadrat Topografski znak 2 4D - - 4E 5, , F - - 4G 4, ,5 112,5 19 4H 2, O 4I 2, O 2, O 4, J - - 4K - - 5A - - 5B - - 5C - - 1,5 37,5 - T 5D 5E 3, ,5 37,5 77 2, , F 2, , ,5 62,5 75 3, , , ,5 112,5 7 5, G 2, , ,5 62,5 - O 25

28 2,5 62,5 68 6, H - - 5I - - 5J - - 5K - - 6A - - 6B - - 6C - - 6D 6E - - 1,3 32,5 - O 1, O 6F 1,5 37,5 17 1,5 37, ,5 37, , O 2, O 2, , , , ,5 87,5 17 4, , G 2, , , H - - 6I - - 6J - - 6K - - 7A - - 7B - - 7C 2, D - - 7E - - 1,3 32,5 - T 7F 3, ,5 87,5 93 5, , G 1,5 37,5 - T 2, H - - 7I - - 7J - - 7K - - 8A - - 8B - - 8C - - 8D 4, E - - 8F 3, ,5 312, G - - 8H - - 8I - - 8J - - 8K - - 9A - - 9B - - 9C - - 9D 26

29 1,5 37,5 15 3,5 87,5 63 3,5 87, , E 9F 1,5 37, ,5 62, , , G 2,5 62,5 4 9H 12, I - - 9J - - 9K A B C D E 2, ,5 112, , , ,3 32,5 - O 1,7 42,5 - O 2,5 62,5 - O 2,5 62, F 3, , , , , , , G 2, O 10H I J K A B C D E 2, O 2,5 62,5 36 2, O 2, , F 2, , , , , ,5 87,5 28 3,5 87,5 33 4, G 2, O 3,5 87, H I J K A B C D 5,

30 12E 2,5 62,5 34 6, , O 12F 2, , , G 1,5 37,5 24 2, ,5 62,5 0 12H I J K A B 2, , C 2, O 13D 1,5 37,5 61 4, ,5 162, , E 2, , , F 4, G 2, ,5 62, H I J K A B C 1, T 1, T 1, , , , , , ,5 62,5 63 2,5 62, ,5 37,5 22 1,5 37, D 2, , , , ,5 62, ,

31 3,5 87,5 1 3,5 87, , E 5, ,5 162, , , T 2, O 14F 2, ,5 62,5 13 2,5 62,5 91 2,5 62, ,5 62, ,5 62, , O 3, , , G 2, ,5 162, H I J K A B C 1, O 1,3 32,5 - O 1,3 32, , ,5 62, , , D 2, E 1,7 42,5 - O 3, , F 1,5 37,5 69 1,5 37, , , G H I J K - - prosjek 2,3 58, zona Belej 1A - - 1B - - 1C

32 1D 1, , E 4, , F 3, G - - 1H - - 1I - - 1J - - 1K - - 2A - - 2B - - 2C - - 2D 1, T 1, T 1,5 37,5 - T 1, E 1, , , , , , ,3 57,5 87 4, F 1,1 27,5 - T 1, T 1,5 37,5 53 2, ,5 62, , G 2,5 62,5 63 2H - - 2I - - 2J - - 2K - - 3A - - 3B - - 3C - - 3D 2,5 62,5 9 3, E 1, T 3F 30

33 1,3 32,5 - O 1, , , , , ,1 52, , ,5 62, ,5 62, , , , , ,3 57,5 74 3G 3, , , H - - 3I - - 3J - - 3K - - 4A - - 4B - - 4C - - 2, D 2,1 52,5 23 2,5 62, E 7,5 187, F 1, O 1, O 1, ,5 37,5 11 1, ,7 42,5 61 1,9 47, , , , ,1 52, , ,5 62, ,7 67,5 93 2, , , ,5 87,5 39 3,7 92,5 69 4, , , ,5 112,5 27 5, , O 1, O 4G 2, , ,9 72, ,1 77, ,9 97,5 57 7,5 187, ,5 262, H 2,9 72,5 12 4I - - 4J - - 4K - - 5A - - 5B - - 5C - - 5D 5E 31

34 5F 1,1 27,5 - O 2,5 62,5 62 6, ,1 27,5 - T 1, O 1,5 37,5 47 1,7 42,5 79 1, ,9 47, , O 2, , , , ,3 57, ,5 62,5 0 2,5 62, , ,7 67,5 98 2,7 67, ,9 72, , ,7 92,5 80 3,9 97,5 4 4, , ,9 122, , , , G 1,1 27,5 - T 1, T 1, O 1,5 37, , O 1, , , , ,5 62,5 16 2, , H 5I - - 5J - - 5K - - 6A - - 6B

35 6C - - 6D 6E 1, , ,3 32,5 49 1,5 37,5 67 1,9 47,5 14 2, , , , , , O 0, O 1, O 1, ,5 37,5 0 6F 1, O 1,7 42,5 - O 1, ,9 47,5 5 2, , , ,3 57, ,5 62,5 59 2,5 62, , , , , , , , , ,5 112, ,5 112, , ,5 37,5 96 1,7 42,5 - O 1,7 42,5 90 1,9 47,5 1 6G 1,9 47, , , , ,5 62, , ,9 97, , ,5 287, ,3 357, H 1,5 37, , I - - 6J - - 6K - - 7A 1, O 1, B 1, O 33

36 2, ,1 52,5 15 3, C 1, O 7D - - 7E 1, , , O 2, , ,1 102,5 50 5, , O 1,3 32,5 - O 1, O 1,9 47, F 1,9 47, , ,3 57,5 4 3, ,1 77, , , O 0, O 1,1 27,5 - O 7G 1, O 1,3 32,5 - O 1,3 32,5 - O 1, O 1, O 1,7 42,5 - O 1,7 42, , , ,9 47,5 17 2, , , , ,1 52,5 - O 2,1 52,5 99 2, , , , O 2, , , ,1 77,5 54 3,5 87,5 8 3,7 92, , H 3, I - - 7J - - 7K - - 8A - - 8B 1,1 27,5 - O 8C - - 1,1 27,5 - T 8D 2,1 52, ,3 82,5 34 6,1 152, E 1,1 27,5 - T 9,5 237,5 58 8F 1, O 8G 1,

37 1, , O 1, O 1, ,9 47,5 - O 1,9 47,5 75 2, ,1 52,5 21 2,1 52,5 29 2,1 52, , ,3 57,5 36 2,3 57, ,5 62,5 24 2,5 62, ,7 67, ,9 72,5 27 3,1 77, ,5 87,5 94 3,9 97, , , , , ,9 47,5 - O 2, O 8H 2,3 57, , , , I - - 8J - - 8K - - 9A - - 9B 2, O 2, C - - 1,9 47,5 - O 9D 3,9 97, ,1 102, ,9 47,5 - O 9E 2,1 52,5 33 6, , , O 1,7 42,5 - O 2,1 52,5 19 2, , F 2, ,9 72,5 28 3, ,9 97, , , ,9 272,5 4 1, O 2, , G 2,1 52, ,9 72,5 52 3, , H 2, O 2, I - - 9J - - 9K A B 10C 3, , D 1,3 32,5 - O 10E 1, O 35

38 1,9 47, , , , ,9 97, ,3 107,5 63 1,3 32,5 20 1, ,5 37,5 13 1,5 37, F 1,5 37,5 88 1, , ,9 47,5 - O 1,9 47, , , ,7 67,5 60 3, , , ,5 112, ,5 162, ,5 212, G 6, H I 1,5 37, J K - - 1,5 37, A 1,7 42,5 66 4,5 112,5 30 1,9 47, B 2,7 67,5 57 3, , , O 11C 2,7 67,5 19 3, ,1 27,5 - O 11D 1,3 32,5 - O 3, E 1, O 1, O 11F 2,5 62,5 1 2, ,9 72,5 29 3, , , G 1, T 1, T 2,1 52,5 23 3,5 87, H I J K A B 39,7 992,5 3 12C 1,7 42, , , D 1, ,5 37, ,7 42,

39 12E 12F 12G 2, ,7 67,5 19 3, , ,7 92, , , , ,3 332, ,9 47,5 - O 1,9 47, , , ,1 52,5 95 2,5 62,5 26 3, , ,3 107, ,5 112,5 11 4,7 117, ,5 337, ,1 27,5 - O 1,3 32,5 - O 1, O 1,5 37, , O 1,7 42,5 - O 2, , ,1 52,5 34 2,1 52, , ,7 67,5 40 2, ,3 82, ,5 87, ,7 92, , , , O 1, O 1, O 1, O 1, O 1,5 37,5 16 2, , O 3, , ,7 217, H 1, ,9 72, I J K A B C 1, T 1,5 37, ,9 47,5 52 2, D 2,3 57, ,5 62, , , ,9 97,5 0 4, , ,7 42, , E 1,9 47,5 15 2, ,5 62,5 15 2,5 62,5 31 2,9 72,

BENCHMARKING HOSTELA

BENCHMARKING HOSTELA BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991

More information

Podešavanje za eduroam ios

Podešavanje za eduroam ios Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja

More information

Nejednakosti s faktorijelima

Nejednakosti s faktorijelima Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih

More information

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel

More information

Port Community System

Port Community System Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS

More information

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj

More information

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri. Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.

More information

Uvod u relacione baze podataka

Uvod u relacione baze podataka Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako

More information

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović

More information

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam

More information

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:

More information

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017 PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,

More information

SAS On Demand. Video: Upute za registraciju:

SAS On Demand. Video:  Upute za registraciju: SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U

More information

24th International FIG Congress

24th International FIG Congress Conferences and Exhibitions KiG 2010, 13 24th International FIG Congress Sydney, April 11 16, 2010 116 The largest congress of the International Federation of Surveyors (FIG) was held in Sydney, Australia,

More information

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.)

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.) Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD

More information

Iskustva video konferencija u školskim projektima

Iskustva video konferencija u školskim projektima Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar www.medskolazd.hr Iskustva video konferencija u školskim projektima Edin Kadić, profesor mentor Ante-Kuzmanic@medskolazd.hr Kreiranje ideje 2003. Administracija Učionice

More information

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za

More information

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum.

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Postoje dvije jednostavne metode za upload slika na forum. Prva metoda: Otvoriti nova tema ili odgovori ili citiraj već prema želji. U donjem dijelu obrasca

More information

EKSPLORATIVNA ANALIZA PODATAKA IZ SUSTAVA ZA ISPORUKU OGLASA

EKSPLORATIVNA ANALIZA PODATAKA IZ SUSTAVA ZA ISPORUKU OGLASA SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, RAČUNARSTVA I INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA Sveučilišni diplomski studij računarstva EKSPLORATIVNA ANALIZA PODATAKA IZ SUSTAVA ZA ISPORUKU

More information

Bear management in Croatia

Bear management in Croatia Bear management in Croatia Djuro Huber Josip Kusak Aleksandra Majić-Skrbinšek Improving coexistence of large carnivores and agriculture in S. Europe Gorski kotar Slavonija Lika Dalmatia Land & islands

More information

3D GRAFIKA I ANIMACIJA

3D GRAFIKA I ANIMACIJA 1 3D GRAFIKA I ANIMACIJA Uvod u Flash CS3 Šta će se raditi? 2 Upoznavanje interfejsa Osnovne osobine Definisanje osnovnih entiteta Rad sa bojama Rad sa linijama Definisanje i podešavanje ispuna Pregled

More information

CONTEMPORARY PROBLEMS OF NAUTICAL TOURISM DEVELOPMENT IN CROATIA

CONTEMPORARY PROBLEMS OF NAUTICAL TOURISM DEVELOPMENT IN CROATIA SRECKO FAVRO,. Se. NlKOLA GLAMUZINA Sveuciliste u Zadru, Filozofski fakultet Mihovila Pavlinovica bb, 23000 Zadar, Republika Hrvatska Traffic Policy Review U.. C.: 797.14:627.3(497.5) Accepted: ec. 12,

More information

Otpremanje video snimka na YouTube

Otpremanje video snimka na YouTube Otpremanje video snimka na YouTube Korak br. 1 priprema snimka za otpremanje Da biste mogli da otpremite video snimak na YouTube, potrebno je da imate kreiran nalog na gmailu i da video snimak bude u nekom

More information

Mogudnosti za prilagođavanje

Mogudnosti za prilagođavanje Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti

More information

1. Instalacija programske podrške

1. Instalacija programske podrške U ovom dokumentu opisana je instalacija PBZ USB PKI uređaja na računala korisnika PBZCOM@NET internetskog bankarstva. Uputa je podijeljena na sljedeće cjeline: 1. Instalacija programske podrške 2. Promjena

More information

Usporedba rasta promjera debla kod dviju kombinacija sorti i podloga jabuke

Usporedba rasta promjera debla kod dviju kombinacija sorti i podloga jabuke Usporedba rasta promjera debla kod dviju kombinacija sorti Comparison of growth of the trunk diameter of two different combinations of apple cultivars and rootstocks L. Lepaja, A. Zajmi, T. Efendija, K.

More information

NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO

NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO - DALMATINSKE ŽUPANIJE Vukovarska 46 SPLIT Služba za zdravstvenu ekologiju GODIŠNJE IZVJEŠĆE O ISPITIVANJU KVALITETE ZRAKA NA ŠIREM PODRUČJU LUKE I GRADA PLOČE

More information

IZRADA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE

IZRADA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE 1 Zaglavlje (JUS M.A0.040) Šta je zaglavlje? - Posebno uokvireni deo koji služi za upisivanje podataka potrebnih za označavanje, razvrstavanje i upotrebu crteža Mesto zaglavlja: donji desni ugao raspoložive

More information

Curriculum Vitae. Radno iskustvo: Od - do Od 2010.

Curriculum Vitae. Radno iskustvo: Od - do Od 2010. Curriculum Vitae Prezime: Gardašević Ime: Ana Datum rođenja: 21.05.1980.g. Adresa: Đoka Miraševića 45, 81000 Podgorica E-mail: gardasevicana@yahoo.com Nacionalnost: crnogorska Radno iskustvo: Od - do Od

More information

Ines Hrdalo, Branka Aničić, Petra Pereković, Iva Rechner, Goran Andlar ORIGINAL PAPER

Ines Hrdalo, Branka Aničić, Petra Pereković, Iva Rechner, Goran Andlar ORIGINAL PAPER ORIGINAL PAPER THE TYPOLOGY OF THE AGRICULTURAL LANDSCAPE OF DUBROVAČKO PRIMORJE AS A BASIS FOR DIRECTING DEVELOPMENT TIPOLOGIJA POLJOPRIVREDNIH KRAJOBRAZA DUBROVAČKOG PRIMORJA KAO OSNOVA ZA USMJERAVANJE

More information

BORE NA GEOLOŠKIM KARTAMA

BORE NA GEOLOŠKIM KARTAMA BORE NA GEOLOŠKIM KARTAMA BORE su deformacijske strukture koje nastaju plastičnom deformacijom, savijanjem planarnih strukturnih elemenata (slojeva, pločastih magmatskih tijela...itd.) Kontinuirane deformacije

More information

WASTEWATER POLLUTION FROM CRUISE SHIPS IN THE ADRIATIC SEA

WASTEWATER POLLUTION FROM CRUISE SHIPS IN THE ADRIATIC SEA TINA PERIĆ, Ph.D. Student 1 (Corresponding author) E-mail: tina.peric@pfst.hr PAVAO KOMADINA, Ph.D. 2 E-mail: komadina@pfri.hr NIKOLA RAČIĆ, Ph.D. 1 E-mail: nikola@pfst.hr 1 University of Split, Faculty

More information

DEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES

DEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES Zijad Džafić UDK 334.71.02(497-15) Adnan Rovčanin Preliminary paper Muamer Halilbašić Prethodno priopćenje DEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES ABSTRACT The shortage of large markets

More information

Fakultet strojarstva i brodogradnje ZAVRŠNI RAD

Fakultet strojarstva i brodogradnje ZAVRŠNI RAD Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje ZAVRŠNI RAD Voditelj rada: prof. dr. sc. Neven Duić Nikola Matak Zagreb, 2013. Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje ZAVRŠNI

More information

Programiranje. Nastava: prof.dr.sc. Dražena Gašpar. Datum:

Programiranje. Nastava: prof.dr.sc. Dražena Gašpar. Datum: Programiranje Nastava: prof.dr.sc. Dražena Gašpar Datum: 21.03.2017. 1 Pripremiti za sljedeće predavanje Sljedeće predavanje: 21.03.2017. Napraviti program koji koristi sve tipove podataka, osnovne operatore

More information

PROSTORNI IDENTITETI OTOKA PAGA I JUŽNOGA PODVELEBITSKOG PRIMORJA SPATIAL IDENTITIES OF PAG ISLAND AND THE SOUTHERN PART OF THE VELEBIT LITTORAL

PROSTORNI IDENTITETI OTOKA PAGA I JUŽNOGA PODVELEBITSKOG PRIMORJA SPATIAL IDENTITIES OF PAG ISLAND AND THE SOUTHERN PART OF THE VELEBIT LITTORAL PROSTORNI IDENTITETI OTOKA PAGA I JUŽNOGA PODVELEBITSKOG PRIMORJA SPATIAL IDENTITIES OF PAG ISLAND AND THE SOUTHERN PART OF THE VELEBIT LITTORAL LENA MIROŠEVIĆ, BRANIMIR VUKOSAV Odjel za geografiju, Sveučilište

More information

Interdependence of Transport and Tourism

Interdependence of Transport and Tourism ISSN 0554-6397 UDK: 656.025.2:338.48 Review article (PREGLEDNI RAD) Received (Primljeno): 12.02.2016. Mirjana Kovačić E-mail: mirjana051@gmail.com University of Rijeka, Faculty of Maritime Studies, Studentska

More information

SOFTVER ZA PRAĆENJE TERAPIJE ZA DIJABETES

SOFTVER ZA PRAĆENJE TERAPIJE ZA DIJABETES SOFTVER ZA PRAĆENJE TERAPIJE ZA DIJABETES Report Kratki Interpretation podsjetnik za izvješća Guide 2009 Medtronic MiniMed. Sva prava pridržana. 6025274-282_a CareLink Pro kratki podsjetnik za izvješća

More information

Razina usluge na dvotračnim izvangradskim cestama

Razina usluge na dvotračnim izvangradskim cestama DOI: https://doi.org/10.5592/co/zt.2017.19 Razina usluge na dvotračnim izvangradskim cestama Boris Čutura Sveučilište u Mostaru, Građevinski fakultet kontakt: boriscutura@gmail.com Sažetak Razina usluge

More information

ODNOS POLOVA I VELIČINA LEGLA SRPSKOG TROBOJNOG GONIČA U REPUBLICI SRPSKOJ

ODNOS POLOVA I VELIČINA LEGLA SRPSKOG TROBOJNOG GONIČA U REPUBLICI SRPSKOJ 148 ВЕТЕРИНАРСКИ ЖУРНАЛ РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ Veterinary Journal of Republic of Srpska UDK 636.7.082.1(497.15Republika Srpska) Drobnjak, D., Urošević, M., Novaković, B., Matarugić, D. 1 ODNOS POLOVA I VELIČINA

More information

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković MATEJA BALJA RAZVOJ TURIZMA U AFRICI.

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković MATEJA BALJA RAZVOJ TURIZMA U AFRICI. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković MATEJA BALJA RAZVOJ TURIZMA U AFRICI Diplomski rad Pula, 2016. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma

More information

Protueksplozijska zaštita opreme i zaštitnih sustava

Protueksplozijska zaštita opreme i zaštitnih sustava Protueksplozijska zaštita opreme i zaštitnih sustava Ispitivanje polimera izlaganjem laboratorijskom izvoru svjetla Polymer test by exposure to laboratory light source Stjepan Peretin, mag. ing. mech.

More information

USPOREDNA ANALIZA POKAZATELJA TURISTIČKE DJELATNOSTI U SPLITSKO- DALMATINSKOJ ŽUPANIJI PREMA POPISIMA STANOVNIŠTVA I 2011.

USPOREDNA ANALIZA POKAZATELJA TURISTIČKE DJELATNOSTI U SPLITSKO- DALMATINSKOJ ŽUPANIJI PREMA POPISIMA STANOVNIŠTVA I 2011. SVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET SPLIT ZAVRŠNI RAD USPOREDNA ANALIZA POKAZATELJA TURISTIČKE DJELATNOSTI U SPLITSKO- DALMATINSKOJ ŽUPANIJI PREMA POPISIMA STANOVNIŠTVA 2. I 2. GODINE Mentor: Prof.dr.sc.

More information

IZDAVAČ / Publisher Sveučilište u Zadru / University of Zadar Mihovila Pavlinovića 1, Zadar, Hrvatska

IZDAVAČ / Publisher Sveučilište u Zadru / University of Zadar Mihovila Pavlinovića 1, Zadar, Hrvatska IZDAVAČ / Publisher Sveučilište u Zadru / University of Zadar Mihovila Pavlinovića 1, 23000 Zadar, Hrvatska POVJERENSTVO ZA IZDAVAČKU DJELATNOST / Publishing Committee Josip Faričić (predsjednik) GLAVNA

More information

Breakthrough of the Tunnel with the Biggest Overburden in Croatia

Breakthrough of the Tunnel with the Biggest Overburden in Croatia 289 Breakthrough of the Tunnel with the Biggest Overburden in Croatia Redovnikovi, L., Ališi, I., and Džapo, M. University of Zagreb, Faculty of Geodesy, Fra Andrija Ka i a Mioši a 26, 1 Zagreb, Croatia,

More information

JU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br

JU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br Općina Sedmica obilježavanja ljudskih prava ( 05.12. 10.12.2016.godine ) Analiza aktivnosti Sedmica ljudskih prava u našoj školi obilježena je kroz nekoliko aktivnosti a u organizaciji i realizaciji članova

More information

SUMMER CAMP ABOUT OUR SUMMER CAMP

SUMMER CAMP ABOUT OUR SUMMER CAMP SUMMER CAMP ABOUT OUR SUMMER CAMP The School Kranjčar summer camp promotes sport, sun, sea, football excellence, team spirit, creativity, individuality, respect, and fair play. Offering a football and

More information

NEKI PRIRODNO-GEOGRAFSKI I DRUŠTVENO- GEOGRAFSKI PROBLEMI SREDOZEMLJA (2) Dezertifikacija, deforestacija

NEKI PRIRODNO-GEOGRAFSKI I DRUŠTVENO- GEOGRAFSKI PROBLEMI SREDOZEMLJA (2) Dezertifikacija, deforestacija NEKI PRIRODNO-GEOGRAFSKI I DRUŠTVENO- GEOGRAFSKI PROBLEMI SREDOZEMLJA (2) Dezertifikacija, deforestacija Doc. dr. sc. Sanja Lozić Odjel za geografiju Sveučilište u Zadru DEZERTIFIKACIJA = širenje odnosno

More information

UKUPNO cca korisnika

UKUPNO cca korisnika MINISTARSTVO ZDRAVLJA INSTITUCIJSKA SKRB ZA STARE I NEMOĆNE OSOBE U RH (stvarno stanje i potrebe te normativni okviri) pomoćnik ministra zdravlja mr. Ivo Afrić, dipl.iur. Opatija, 05. listopada 2012. U

More information

PRIKAZI br. 27 REVIEWS N 27

PRIKAZI br. 27 REVIEWS N 27 REPUBLIKA HRVATSKA DRÆAVNI HIDROMETEOROLO KI ZAVOD REPUBLIC OF CROATIA METEOROLOGICAL AND HYDROLOGICAL SERVICE PRIKAZI br. 27 REVIEWS N 27 PRAΔENJE I OCJENA KLIME U 2015. GODINI CLIMATE MONITORING AND

More information

SEZONSKE ZALIHE PODZEMNIH VODA NA PODRUČJU VODNOG TIJELA ISTOČNA SLAVONIJA U SLIVU DRAVE

SEZONSKE ZALIHE PODZEMNIH VODA NA PODRUČJU VODNOG TIJELA ISTOČNA SLAVONIJA U SLIVU DRAVE SVEUČILIŠTE U ZAGREBU RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTET Diplomski studij geološkog inženjerstva SEZONSKE ZALIHE PODZEMNIH VODA NA PODRUČJU VODNOG TIJELA ISTOČNA SLAVONIJA U SLIVU DRAVE Diplomski rad Anđela

More information

Programiranje za internet zimski semestar 2013/2014. Java kroz primjere (skripta je u fazi izradi)

Programiranje za internet zimski semestar 2013/2014. Java kroz primjere (skripta je u fazi izradi) Programiranje za internet zimski semestar 2013/2014 Java kroz primjere (skripta je u fazi izradi) Zadatak broj 1 Nacrtati kocku. (Zanimljiv teži problem za razmišljanje: Nacrtat kocku čije će dimenzije

More information

ULOGA LOKALNE ZAJEDNICE U TURISTIČKOM RAZVOJU: STUDIJA SLUČAJA OTOK VIS

ULOGA LOKALNE ZAJEDNICE U TURISTIČKOM RAZVOJU: STUDIJA SLUČAJA OTOK VIS SVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET DIPLOMSKI RAD ULOGA LOKALNE ZAJEDNICE U TURISTIČKOM RAZVOJU: STUDIJA SLUČAJA OTOK VIS Mentor: prof. dr. sc. Lidija Petrić Student: Mirjana Sablić Split, rujan, 2016.

More information

KALENDAR OBJAVLJIVANJA STATISTIČKIH PODATAKA

KALENDAR OBJAVLJIVANJA STATISTIČKIH PODATAKA KALENDAR OBJAVLJIVANJA STATISTIČKIH PODATAKA 2017 CALENDAR OF STATISTICAL DATA ISSUES ZAGREB, 2016. Objavljuje i tiska Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80. Published

More information

KOMPARACIJA LATERALIZIRANOSTI GORNJIH EKSTREMITETA UČENIKA S INTELEKTUALNIM SMETNJAMA I NORMALNIH INTELEKTUALNIH SPOSOBNOSTI

KOMPARACIJA LATERALIZIRANOSTI GORNJIH EKSTREMITETA UČENIKA S INTELEKTUALNIM SMETNJAMA I NORMALNIH INTELEKTUALNIH SPOSOBNOSTI 23. LJETNA ŠKOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE Ida Kabok Originalni znanstveni rad KOMPARACIJA LATERALIZIRANOSTI GORNJIH EKSTREMITETA UČENIKA S INTELEKTUALNIM SMETNJAMA I NORMALNIH INTELEKTUALNIH SPOSOBNOSTI

More information

company profile profil tvrtke

company profile profil tvrtke company profile profil tvrtke The company Titan građenje with head office at Dežmanova 5, Zagreb, was established 2004. The main activity of the company includes investment and project management in the

More information

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD. Ana Žarko. Zagreb, 2014.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD. Ana Žarko. Zagreb, 2014. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD Ana Žarko Zagreb, 2014. Izjavljujem da sam ovaj rad izradio samostalno koristedi stečena znanja tijekom studija na Fakultetu strojarstva

More information

POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA

POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA Master akademske studije Modul za logistiku 1 (MLO1) POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA angažovani su: 1. Prof. dr Momčilo Miljuš, dipl.inž., kab 303, mmiljus@sf.bg.ac.rs,

More information

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD Matija Hoić Zagreb, 2007. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD Mentor Prof. dr. sc. Dorian Marjanović

More information

ATTRACTIVE POTENTIAL OF SOKOBANJA WITH THE FUNCTION OF TOURIST DEVELOPMENT UDC ( Sokobanja) Aleksandar Radivojević, Ninoslav Golubović

ATTRACTIVE POTENTIAL OF SOKOBANJA WITH THE FUNCTION OF TOURIST DEVELOPMENT UDC ( Sokobanja) Aleksandar Radivojević, Ninoslav Golubović FACTA UNIVERSITATIS Series: Economics and Organization Vol. 3, N o 2, 2006, pp. 203-211 ATTRACTIVE POTENTIAL OF SOKOBANJA WITH THE FUNCTION OF TOURIST DEVELOPMENT UDC 338.48(497.11 Sokobanja) Aleksandar

More information

Automatske Maske za zavarivanje. Stella, black carbon. chain and skull. clown. blue carbon

Automatske Maske za zavarivanje. Stella, black carbon. chain and skull. clown. blue carbon Automatske Maske za zavarivanje Stella Podešavanje DIN: 9-13 Brzina senzora: 1/30.000s Vidno polje : 98x55mm Četiri optička senzora Napajanje : Solarne ćelije + dve litijumske neizmenjive baterije. Vek

More information

LOCATION SELECTION CRITERIA FOR THE SEA PASSENGER TERMINAL IN RELATION TO THE URBAN STRUCTURE OF THE TOWN

LOCATION SELECTION CRITERIA FOR THE SEA PASSENGER TERMINAL IN RELATION TO THE URBAN STRUCTURE OF THE TOWN ALEKSANDRA DELUKA-TIBLJAS, D. Se. E-mail: deluka@gradri.hr SANJA LUCn~:, B. Eng. E-mail: sanja.lucic@gradri.hr MILIVOJ BENIGAR, B. Eng. E-mail: prometmilenijum@net.hr University of Rijeka, Faculty of Civil

More information

Abyar, N. et al.: Determination of effective factors on desert trekking development Sport Science 7 (2014) 2: 58 62

Abyar, N. et al.: Determination of effective factors on desert trekking development Sport Science 7 (2014) 2: 58 62 DETERMINATION OF EFFECTIVE FACTORS ON DESERT TREKING DEVELOPMENT IN IRAN PROVINCE YAZD WITH THE EMPHASIS ON DESERT ATTRACTIONS TOURISM AND DESERT SPORTS Nadjme Abyar 1, Hasan Asadi 2, Abolfazl Farahani

More information

MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU MENADŽMENT TURIZMA I SPORTA BRANKA MIHALOVIĆ TURIZAM ISLANDA ZAVRŠNI RAD ČAKOVEC, 2015.

MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU MENADŽMENT TURIZMA I SPORTA BRANKA MIHALOVIĆ TURIZAM ISLANDA ZAVRŠNI RAD ČAKOVEC, 2015. MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU MENADŽMENT TURIZMA I SPORTA BRANKA MIHALOVIĆ TURIZAM ISLANDA ZAVRŠNI RAD ČAKOVEC, 2015. MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU MENADŽMENT TURIZMA I SPORTA BRANKA MIHALOVIĆ

More information

Sabahudin Solaković 1

Sabahudin Solaković 1 Works of the Faculty of Forestry University of Sarajevo No. 1, 2011 (111-124) UDK 630*2:630*4/.5(253)(497.6 Grmeč) DIVERZITET, STRUKTURA I TEKSTURA PRAŠUME I GOSPODARSKE ŠUME BUKVE I JELE SA SMRČOM NA

More information

SUSTAV JAVNE ODVODNJE I UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

SUSTAV JAVNE ODVODNJE I UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA SUSTAV JAVNE ODVODNJE I UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA -AGLOMERACIJA UMAG - WYG Environment, Planning, Transport Ltd Arndale Court Otley Road Headingley West Yorkshire ENGLAND WYG International

More information

6TH INTERNATIONAL WORKSHOP ON ICE CAVES

6TH INTERNATIONAL WORKSHOP ON ICE CAVES NATIONAL CAVE AND KARST RESEARCH INSTITUTE SYMPOSIUM 4 6TH INTERNATIONAL WORKSHOP ON ICE CAVES August 17 through 22, 2014 Idaho Falls, Idaho, USA EDITORS: Lewis Land New Mexico Bureau of Geology and Mineral

More information

Odnos turizma i marikulture s osvrtom na Zadarsku županiju

Odnos turizma i marikulture s osvrtom na Zadarsku županiju Sveučilište u Zadru Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Diplomski sveučilišni studij poduzetništva u kulturi i turizmu (jednopredmetni) Nina Jaša Odnos turizma i marikulture s osvrtom na Zadarsku

More information

POST-GRANT ACTIVITIES

POST-GRANT ACTIVITIES POST-GRANT ACTIVITIES SCIENTIFIC ACTIVITIES Jana Bedek Staff member, Helena Bilandžija graduated with the thesis "Ecological and morphological characteristics and biogeography of freshwater subterranean

More information

Prostorni plan područja posebne namjene za Morsko dobro Crne Gore rezime nacrta plana

Prostorni plan područja posebne namjene za Morsko dobro Crne Gore rezime nacrta plana 1 UVODNE NAPOMENE Na predlog Vlade, Skupština Republike Crne Gore je na drugoj sjednici prvog redovnog zasijedanja u maju 1997.godine donijela Odluku o pristupanju izradi Prostornog plana područja posebne

More information

Utjecaj depopulacije na kulturnu baštinu hrvatskih otoka

Utjecaj depopulacije na kulturnu baštinu hrvatskih otoka godina 29, prosinac 2013, broj 3: 405 431 Utjecaj depopulacije na kulturnu baštinu hrvatskih otoka Josip Faričić Odjel za geografiju, Sveučilište u Zadru, Zadar jfaricic@unizd.hr DOI: 10.11567/met.29.3.4

More information

Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti ZAVRŠNI RAD. Analiza primjenjivosti aplikacije Google Earth Pro u potpori navigacijske pripreme leta

Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti ZAVRŠNI RAD. Analiza primjenjivosti aplikacije Google Earth Pro u potpori navigacijske pripreme leta Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti ZAVRŠNI RAD Analiza primjenjivosti aplikacije Google Earth Pro u potpori navigacijske pripreme leta Mentor: Tomislav Radišić, dr.sc. Student: Robert Dovijanić,

More information

HRVATSKE ZRAČNE LUKE U MREŽI EUROPSKIH NISKOTARIFNIH KOMPANIJA CROATIAN AIRPORTS IN THE EUROPEAN LOW-COST CARRIER NETWORK

HRVATSKE ZRAČNE LUKE U MREŽI EUROPSKIH NISKOTARIFNIH KOMPANIJA CROATIAN AIRPORTS IN THE EUROPEAN LOW-COST CARRIER NETWORK HRVATSKE ZRAČNE LUKE U MREŽI EUROPSKIH NISKOTARIFNIH KOMPANIJA CROATIAN AIRPORTS IN THE EUROPEAN LOW-COST CARRIER NETWORK SLAVEN GAŠPAROVIĆ 1, MARTINA JAKOVČIĆ 1, MIRELA VRBANC 2 1 Geografski odsjek, PMF,

More information

Popis farmi na dan 01. kolovoza (last update: August 01, 2017) REGISTAR FARMI RIBA I ŠKOLJKAŠA (FISH AND BIVALVES FARM REGISTAR)

Popis farmi na dan 01. kolovoza (last update: August 01, 2017) REGISTAR FARMI RIBA I ŠKOLJKAŠA (FISH AND BIVALVES FARM REGISTAR) DJELTNOST (CTIVITIES) VRST FRME (FRM TYPE) Popis farmi na dan 01. kolovoza 2017. (last update: ugust 01, 2017) REGISTR FRMI RIB I ŠKOLJKŠ (FISH ND BIVLVES FRM REGISTR) MORSK RIB (SLTWTER FISH) No. REG.

More information

UTICAJ KREDITNIH LINIJA SVJETSKE BANKE ZA MALA I SREDNJA PREDUZEĆA U REPUBLICI SRPSKOJ NA PERFORMANSE KORISNIKA KREDITA

UTICAJ KREDITNIH LINIJA SVJETSKE BANKE ZA MALA I SREDNJA PREDUZEĆA U REPUBLICI SRPSKOJ NA PERFORMANSE KORISNIKA KREDITA DOI: 10.7251/EMC1301087P Datum prijema rada: 19. april 2013. Datum prihvatanja rada: 15. juni 2013. PREGLEDNI RAD UDK: 336.71+334.71(497.6 RS) Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije Godina III broj

More information

Tourist Traffic in the City of Rijeka For the Period Between 2004 and 2014

Tourist Traffic in the City of Rijeka For the Period Between 2004 and 2014 Tourist Traffic in the City of Rijeka For the Period Between 2004 and 2014 Rijeka, February 2015. Table of Contents Pg No. 1. Introduction 3 2. Physical indicators on an annual level 4 2.1. Structure and

More information

int[] brojilo; // polje cjelih brojeva double[] vrijednosti; // polje realnih brojeva

int[] brojilo; // polje cjelih brojeva double[] vrijednosti; // polje realnih brojeva Polja Polje (eng. array) Polje je imenovani uređeni skup indeksiranih vrijednosti istog tipa (niz, lista, matrica, tablica) Kod deklaracije, iza naziva tipa dolaze uglate zagrade: int[] brojilo; // polje

More information

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD. Samer Tomelieh. Zagreb, 2016.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD. Samer Tomelieh. Zagreb, 2016. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD Samer Tomelieh Zagreb, 2016. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD Mentor: Prof. dr. sc. Goran Đukić,

More information

Windows Easy Transfer

Windows Easy Transfer čet, 2014-04-17 12:21 - Goran Šljivić U članku o skorom isteku Windows XP podrške [1] koja prestaje 8. travnja 2014. spomenuli smo PCmover Express i PCmover Professional kao rješenja za preseljenje korisničkih

More information

Lokalna razvojna strategija LAG-a Bura za razdoblje Lokalna razvojna strategija LAG-a Bura za razdoblje

Lokalna razvojna strategija LAG-a Bura za razdoblje Lokalna razvojna strategija LAG-a Bura za razdoblje Lokalna razvojna strategija LAG-a Bura za razdoblje 2014. 2020. 1 SADRŽAJ TABLICA kratica... 3 UVOD... 4 1. OPIS PODRUČJA LAG-a Bura... 5 1.1. Opće zemljopisne značajke područja... 5 1.2. Gospodarske značajke

More information

Big Data: kako smo došli do Velikih podataka i kamo nas oni vode

Big Data: kako smo došli do Velikih podataka i kamo nas oni vode Big Data: kako smo došli do Velikih podataka i kamo nas oni vode Sažetak: Količina informacija nastala u razmaku od otprilike 1200 godina, od osnivanja Carigrada pa do otkrića Gutenbergova tiskarskoga

More information

PROPOSAL FOR INSTALLATION OF 400/220 kv PHASE SHIFTING TRANSFORMER IN ORDER TO REDUCE LOADING ON 400/110 kv TRANSFORMER IN SS ERNESTINOVO

PROPOSAL FOR INSTALLATION OF 400/220 kv PHASE SHIFTING TRANSFORMER IN ORDER TO REDUCE LOADING ON 400/110 kv TRANSFORMER IN SS ERNESTINOVO HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNOG VIJEĆA ZA VELIKE ELEKTROENERGETSKE SUSTAVE CIGRÉ 11. savjetovanje HRO CIGRÉ Cavtat, 10. 13. studenoga 2013. Marijan Borić HOPS, Sektor za vođenje i tržište marijan.boric@hops.hr

More information

PROPUŠTA LI OTOK KRK PRILIKU?

PROPUŠTA LI OTOK KRK PRILIKU? IZVORNI ZNANSTVENI RAD ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER MSc Ivan Fistrić PROPUŠTA LI OTOK KRK PRILIKU? Is the island of Krk missing the boat? SAŽETAK: Na otoku Krku je 2005. godine pušten u rad ekološki zasnovan

More information

Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa

Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa Mindomo je online aplikacija za izradu umnih mapa (vrsta dijagrama specifične forme koji prikazuje ideje ili razmišljanja na svojevrstan način) koja omogućuje

More information

Tabl. 1 Brojevi krivulja otjecanja za odabrane poljoprivredne, suburbane i urbane slivne površine.

Tabl. 1 Brojevi krivulja otjecanja za odabrane poljoprivredne, suburbane i urbane slivne površine. SCS METODA PRORAČUNA Ovu je metodu proračuna razvila Služba za očuvanje tla, Američkog odjela za poljoprivredu (Soil Conservation Service, SCS, of the US Department of Agriculture) za primjenu u seoskim

More information

PROVJERA MAHANIČKIH OSOBINA I KVALITETA POVRŠINSKE ZAŠTITE TRAPEZNOG ČELIČNOG LIMA ZA KROVOPOKRIVANJE

PROVJERA MAHANIČKIH OSOBINA I KVALITETA POVRŠINSKE ZAŠTITE TRAPEZNOG ČELIČNOG LIMA ZA KROVOPOKRIVANJE 6. Naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem KVALITET 2009, Neum, B&H, 04. - 07. juni, 2009. PROVJERA MAHANIČKIH OSOBINA I KVALITETA POVRŠINSKE ZAŠTITE TRAPEZNOG ČELIČNOG LIMA ZA KROVOPOKRIVANJE CROSSCHECK

More information

Primer-1 Nacrtati deo lanca.

Primer-1 Nacrtati deo lanca. Primer-1 Nacrtati deo lanca. 1. Nacrtati krug sa Ellipse alatkom i sa CTRL tasterom. 2. Napraviti kopiju kruga unutar glavnog kruga (desni klik za kopiju). 3. Selektovati oba kruga pa onda ih kombinovati

More information

PRETOVARNA STANICA LASTOVO

PRETOVARNA STANICA LASTOVO RN 2016/021-4 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: PRETOVARNA STANICA LASTOVO NARUČITELJ: AGENCIJA ZA GOSPODARENJE OTPADOM d.o.o. PRED DVOROM 1 20

More information

Regionalna geografija Angloamrike. Seminar. Upute za pisanje i izvođenje

Regionalna geografija Angloamrike. Seminar. Upute za pisanje i izvođenje Seminar Upute za pisanje i izvođenje Cilj je kolegija upoznavanje i aktivno uvježbavanje znanja studenata s recentnim prirodno-geografskim i društvenogeografskim odlikama angloamerike dobivenog na predavanjima

More information

The IPA Adriatic CBC Programme is co-financed by the European Union Instrument of Pre-Accession Assistance (IPA)

The IPA Adriatic CBC Programme is co-financed by the European Union Instrument of Pre-Accession Assistance (IPA) DIVING FIELD/RONILAČKO POLJE: Pula - 46 Date of diving/datum ronjenja: 27.09.2011. Area of diving field (ha)/površina ronilačkog polja (ha): 9,65 Coastline length (m)/dužina obale (m): 370,25 Grafic display/grafički

More information

UTICAJ RAZLIČITE VELIČINE OBROKA NA KARAKTERISTIKE RASTA MLAĐI DUŽIČASTE PASTRMKE (ONCORHYNCHUS MYKISS WAL.)

UTICAJ RAZLIČITE VELIČINE OBROKA NA KARAKTERISTIKE RASTA MLAĐI DUŽIČASTE PASTRMKE (ONCORHYNCHUS MYKISS WAL.) Journal of Agricultural Sciences Vol. 58, No. 3, 2013 Pages 185-193 DOI: 10.2298/JAS1303185S UDC: 639.3:597.552.512 Original scientific paper UTICAJ RAZLIČITE VELIČINE OBROKA NA KARAKTERISTIKE RASTA MLAĐI

More information

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD. Andrej Razumić. Zagreb, 2018.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD. Andrej Razumić. Zagreb, 2018. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD Andrej Razumić Zagreb, 2018. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD Mentorica: prof. dr. sc. Biserka

More information

TURISTIČKA SATELITSKA BILANCA IZRAVNI I NEIZRAVNI UČINCI TURIZMA U RH. Opatija,

TURISTIČKA SATELITSKA BILANCA IZRAVNI I NEIZRAVNI UČINCI TURIZMA U RH. Opatija, TURISTIČKA SATELITSKA BILANCA IZRAVNI I NEIZRAVNI UČINCI TURIZMA U RH Opatija, 17.10.2014. Statističke informacije kakve postoje u Europi nedovoljne su i s kvalitativnog i s kvantitativnog aspekta za one

More information

Utjecaj nedostatka vode u tlu na prinose

Utjecaj nedostatka vode u tlu na prinose Prethodno priopćenje Preliminary Report UDK 551.573 556.13 Primljeno (Received): 31.3.2014.; Prihvaćeno (Accepted): 5.6.2014. Utjecaj nedostatka vode u tlu na prinose poljoprivrednih kultura Prof. dr.

More information

Priprema podataka. NIKOLA MILIKIĆ URL:

Priprema podataka. NIKOLA MILIKIĆ   URL: Priprema podataka NIKOLA MILIKIĆ EMAIL: nikola.milikic@fon.bg.ac.rs URL: http://nikola.milikic.info Normalizacija Normalizacija je svođenje vrednosti na neki opseg (obično 0-1) FishersIrisDataset.arff

More information

METODA UZORKA I NORMA HRN ISO METHOD OF SAMPLE AND STANDARD HRN ISO

METODA UZORKA I NORMA HRN ISO METHOD OF SAMPLE AND STANDARD HRN ISO avid V., olšec K., Šafarić M. Metoda uzorka I norma RN ISO 2859-1 ISSN 1846-6168 UK 006.83 MTO UZORK I NORM RN ISO 2859-1 MTO O SMPL N STNR RN ISO 2859-1 Valentino avid, Karlo olšec, Marko Šafarić Stručni

More information

Slobodni softver za digitalne arhive: EPrints u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Slobodni softver za digitalne arhive: EPrints u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu Slobodni softver za digitalne arhive: EPrints u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu Marijana Glavica Dobrica Pavlinušić http://bit.ly/ffzg-eprints Definicija

More information

PLAN UPRAVLJANJA SPELEOLOŠKIM OBJEKTIMA ISTARSKE ŽUPANIJE

PLAN UPRAVLJANJA SPELEOLOŠKIM OBJEKTIMA ISTARSKE ŽUPANIJE PLAN UPRAVLJANJA SPELEOLOŠKIM OBJEKTIMA ISTARSKE ŽUPANIJE Naložba v vašo prihodnost Operacijo delno financira Evropska unija Instrument za predpristopno pomoč Ulaganje u vašu budućnost Operaciju djelomično

More information

TURISTIČKA SATELITSKA BILANCA IZRAVNI I NEIZRAVNI UČINCI TURIZMA U RH. Opatija,

TURISTIČKA SATELITSKA BILANCA IZRAVNI I NEIZRAVNI UČINCI TURIZMA U RH. Opatija, TURISTIČKA SATELITSKA BILANCA IZRAVNI I NEIZRAVNI UČINCI TURIZMA U RH Opatija, 17.10.2014. Statističke informacije kakve postoje u Europi nedovoljne su i s kvalitativnog i s kvantitativnog aspekta za one

More information

Water resources cycle in karst (feasibility studies and engineering design; case studies)

Water resources cycle in karst (feasibility studies and engineering design; case studies) Water resources cycle in karst (feasibility studies and engineering design; case studies) Prof. emeritus Ognjen Bonacci Faculty of Civil Engineering, Architecture and Geodesy, Split University E-mail:

More information