PRIMJENA PROGRAMSKOG PAKETA EPLAN U PROJEKTOVANJU I ANALIZI IZRADE DOKUMENTACIJE NISKONAPONSKIH ELEKTRIČNIH INSTALACIJA

Transcription

1 UNIVERZITET U BANJOJ LUCI ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET PRIMJENA PROGRAMSKOG PAKETA EPLAN U PROJEKTOVANJU I ANALIZI IZRADE DOKUMENTACIJE NISKONAPONSKIH ELEKTRIČNIH INSTALACIJA diplomski rad Banja Luka, oktobar 2009.

2 Tema: PRIMJENA PROGRAMSKOG PAKETA EPLAN U PROJEKTOVANJU I ANALIZI IZRADE DOKUMENTACIJE NISKONAPONSKIH ELEKTRIČNIH INSTALACIJA Ključne riječi: Projektovanje električnih instalacija EPLAN Projektna dokumentacija Komisija: prof.dr Zlatko Bundalo, predsjednik doc.dr Mićo Gaćanović, mentor prof.dr Ferid Softić, član Uz rad je priložen kompakt disk (CD). Kandidat:

3 UNIVERZITET U BANJOJ LUCI ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET KATEDRA ZA ELEKTROENERGETIKU Predmet: ELEKTRIČNE INSTALACIJE I OSVJETLJENJE Tema: PRIMJENA PROGRAMSKOG PAKETA EPLAN U PROJEKTOVANJU I ANALIZI IZRADE DOKUMENTACIJE NISKONAPONSKIH ELEKTRIČNIH INSTALACIJA Zadatak: Obrazložiti literaturu koja obrađuje programske pakete koji se koriste u projektovanju i analizi niskonaponskih električnih instalacija, opreme i uređaja. Obraditi i obrazložiti namjenski programski paket EPLAN koji se koristi u navedenoj namjeni. U radu obraditi jedan inženjerski primjer projektovanja i analize korišćenjem programskog paketa EPLAN. Analiza ekonomske opravdanosti korištenja programskog paketa EPLAN. Mentor: doc.dr Mićo Gaćanović Kandidat: (81/04) Banja Luka, oktobar 2009.

4 Ovaj diplomski rad posvećujem svojim roditeljima u znak zahvalnosti za svu podršku i razumijevanje koje su mi pružili tokom studiranja. Takođe se zahvaljujem mom mentoru, doc. dr Mići Gaćanoviću, za pomoć i korisne savjete koje mi je dao tokom izrade ovog rada.

5 SAD R ŽAJ 1. UVOD OSVRT NA KORISNE PROGRAMSKE PAKETE AutoCAD ArchiCAD Microsoft Office Visio Corel PEI Štit DIALux POKRETANJE I PREDPODEŠENJA EPLAN-A Pokretanje EPLAN-a EPLAN korisnički interfejs Korisnički interfejs pojašnjenja EPLAN glavni prozor Page navigator Elementi interfejsa Title bar Menu bar Popup menu Toolbars Status bar Podešavanje veličine prozora Mjenjanje korisničkog interfejsa Skrivanje i prikazivanje linija alata Odabir radnog prostora IZRADA PROJEKTA Napomene vazane za izradu projekta Izrada projekta pomoću projektnog čarobnjaka (project wizard) Kreiranje i manipulisanje stranicama projekta Kreiranje stranice Otvaranje stranica Uređivanje osobina stranice Zatvaranje stranice Otvaranje i zatvaranje projekta Otvaranje projekta Prelistavanje stranica projekta Kreiranje pogleda Uključivanje prikaza mreže Korištenje window zoom-a

6 Brisanje i vraćanje elemenata Zatvaranje projekta PRAVLJENJE ŠEMA Opšti pojmovi vezani za izradu šema Unos opštih (general) uređaja Biranje simbola Određivanje obilježja elementa Unos simbola veze Ubacivanje ugaonih simbola veze Ubacivanje simbola T-spoja (T-node) Ubacivanje drugih opštih uređaja Ubacivanje kablovskih spojnica i rednih stezaljki Unos objašnjenja za rednu stezaljku Crtanje linije za objašnjenje kabla Ažuriranje veza Ubacivanje natpisa putanje funkcije (Path Function Texts) Ubacivanje simbola tačka prekida Unakrsno povezivanje (cross-reference) Automatsko generisanje tačke prekida unakrsne veze Mjenjanje načina prikaza tačaka prekida Ubacivanje više simbola veza i opštih uređaja Ubacivanje namotaja kontaktora i slika kontakta Ubacivanje još jednog kontakta za namotaj Ubacivanje kontakata i slike kontakta za motorsko-zaštitnu sklopku SELEKCIJA DIJELOVA Šta je potrebno znati u vezi odabira dijelova Označavanje dijelova GENERISANJE IZVJEŠTAJA Pravljenje šeme povezivanja Uređivanje liste dijelova Generisanje ostalih stranica izvještaja KREIRANJE I UBACIVANJE MAKROA Šta je potrebno znati o makroima Pravljenje window makroa Ubacivanje window makroa Pronalaženje i zamjena identifikatora Pronalaženje i zamjena oznaka uređaja Zamjena indikatora uređaja Pronalaženje teksta i uređivanje unosa pretrage KOMPLETIRANJE I AŽURIRANJE IZVJEŠTAJA Ažuriranje izvještaja

7 9.2. Pravljenje šablona za izvještaje Pravljenje projektnih izvještaja Štampanje projekta ZAKLJUČAK LITERATURA

8 UVOD Projektovanje električnih instalacija, kao i projektovanje uopšte, predstavlja specifičan zadatak za projektante gdje se podrazumijeva posjedovanje širokog spektra znanja iz oblasti tehnike, propisa i standarda. Za mlade inžinjere i buduće projektante, u eri raznovrsnih programskih paketa i moćnih računarskih podrški, javlja se u vidu dodatnog zadatka i problema, upravo odabir najpogodnijeg softvera na kojem će realizovati svoje projektantske ideje. Na ovom mjestu se, matematički paradoksalno, može reći da navedeni problem nema rješenje i da ih istovremeno ima gotovo beskonačno mnogo. Pregledavanjem internetskih stranica i raznih foruma na tu temu stiče se utisak da su ljudi, koji se tu oglašavaju, na neki način dezorijentisani u moru ponuda i savjeta o najboljoj softverskoj podršci vezanoj za projektovanje električnih instalacija. Traže se i nude softverska rješenja i nije rijetkost da se za kompletno projektovanje često preporučuju kombinacije programskih paketa da bi se i nacrti i projektna dokumentacija što bolje upotpunili. Sa uvidom na prethodno navedene probleme je i nastajao ovaj diplomski rad. Rad se konkretno odnosi na primjenu programskog paketa EPLAN u projektovanju i analizi izrade dokumentacije niskonaponskih električnih instalacija. U početnom dijelu rada dat je pregled odgovarajućih softvera i prateće literature koji se odnose na problematiku projektovanja niskonaponskih električnih instalacija te internetskih lokacija gdje se o tome može saznati još više. Nakon početnih razmatranja i pregleda, suštinski je obrađen programski paket EPLAN. Kako programski paket EPLAN sadrži više projektantskih modula a sam rad se odnosi na električne instalacije, obrađen je jedan inžinjerski primjer projektovanja i analize da bi se korak po korak pokazali potrebni koraci u izradi projektne dokumentacije i kompletnog projekta. U zaključku rada dati su podaci o EPLAN-u sa aspekta ekonomske analize i isplativosti njegovog korištenja. 8

9 2. OSVRT NA KORISNE PROGRAMSKE PAKETE U ovoj glavi se navode programski paketi koji se danas u projektantskoj praksi mogu svrstati među najzastupljenije. Svakako, tačan broj ovakvih programskih paketa nije poznat jer se samo projektovanje i razvoj pratećih softvera može nazvati procesom koji se neprestano nadograđuje i širi. Opisani programski paketi su odabrani po ključu da se koriste kako među početnicima tako i među iskusnim projektantima AutoCAD Autodesk je vodeći svjetski isporučilac inžinjerskog softvera te je njegov proizvod AutoCAD dobro propraćen literaturom koja opisuje način njegovog korištenja pa s tim u vezi postoje odgovarajući praktikumi, priručnici, tutorijali i slično. Za početnike koji se tek upoznavaju sa ovim programskim paketom postoji PRAKTIKUM IZ SOFTVERSKIH ALATA U ELEKTROENERGETICI [1] kao i recimo AutoCAD za početnike [2]. Takođe postoji brojna literatura na engleskom jeziku kako za početnike tako i za upućenije. Neke od takvih knjiga su priložene u pdf formatu na CD-u koji je priložen uz ovaj rad. Tu su navedeni sledeći naslovi: Beginning AutoCAD 2007, Bob McFarlane Introduction to AutoCAD 2D and 3D Design, Alf Yarwood AutoCAD 2007 and AutoCAD LT 2007 Bible, Ellen Finkelstein AutoCAD Tutorials [3] AutoCAD je nebrojeno puta usavršavan ali i nadopunjavan raznim namjenskim modulima. Tako je danas olakšano projektovanje električnih instalacija pomoću AutoCAD-ovog dodatka pod nazivom ElinstCAD [4]. Na priloženom CD-u se nalazi pdf fajl o ovom programu pod nazivom ElinstCAD. Takođe, priložene su i neke brošure o verziji AutoCAD-a koja se zove Auto CAD Elactrical [5] koja takođe odgovara na zadatke projektovanja električnih instalacija ArchiCAD Kao najkorisnija literatura za ArchiCAD za nekoga ko je prethodno koristio AutoCAD mogla bi poslužiti knjiga pod nazivom ArchiCAD za korisnike AutoCAD-a [6] koja je prevod na srpski jezik američke knjige ArchiCAD for AutoCAD users od poznatih CAD promotera: Geofrey Moore Langdon, David Byrnes, Ralph Grabowski, Scott MacKenzie i Simon Gilbert. Takođe za ArchiCAD postoji i knjiga ArchiCAD 12 interaktivni vodič čiji je autor Graphisoft [7]. Uz ovu knjigu kao dodatak dolazi i CD. Na CD-u uz rad su priložene neke brošure o ArchiCAD-u [8] Microsoft Office Visio Microsoft Office Visio 2003 spada među najjednostavnije programe za tehničko crtanje te se njegova upotreba može lako opisati. Kada se pokrene ovaj program, pojavljuje se list papira i više paleta alata koje sadrže prikladno grupisane oblike (shapes). Oblici se mogu povezivati raznim vrstama linija. Zahvaljujući veznim tačkama veza će ostati očuvana i ukoliko se manipuliše (mijenja položaj, veličina) ubačenim elementima. Elementima se lako dodaje neki tekst kao i neki logički i fizički atributi koji će kasnije poslužiti u opisu ili specifikaciji cijele strukture (na primjer cijena nekog elementa za ugradnju). Mogu se praviti i novi oblici i pridruživati postojećim ili novim paletama alata. Takođe, u programu su dostupne i tipične operacije za tehničko crtanje kao što su kotiranje dimenzija, rad u više slojeva itd. Dokument 9

10 može da sadrži više stranica pa se u njemu može organizovati kompletna dokumentacija nekog projekta. Ovaj program, zavisno od verzije (Standard, Professional), raspolaže raznim predlošcima grupisanih u više cjelina pa se tako u verziji Professional nalazi još osam dodatnih grupa predložaka i pripadajućih paleta oblika koji će značajno koristiti raznim profesionalnim potrebama. Što se tiče projektovanja niskonaponskih električnih instalacija, najbitnije je napomenuti da su u Visio-u obuhvaćeni alati za izradu planova zgrada, spratova i prostora te alati za inžinjerske crteže [9]. Visio je moguće upoznati korištenjem knjige Visio 2002 osnove, Elizabeth Knottingham [10]. Knjiga je prevedena na srpski jezik Corel CorelDraw 12 kako da uradite sve što zamislite, Zvonko Aleksić, je knjiga namjenjena početnicima. U njoj je opisano kako ovladati osnovama korištenja ovog grafičkog programa verzija 12. Nakon upoznavanja sa osnovama, postupno je objašnjeno sve od crtanja linije pa do izrade kompleksnijih crteža. Ova knjiga je odličan uvod u naprednije korištenje CorelDraw-a [11]. Postoji još jedna knjiga o CorelDraw-u. Kniga pod nazivom CorelDRAW 12 zvanični vodič, Steve Bain, Nick Wilkinsonom, opisuje naprednije korištenje ovog programa te sadži stotine savjeta, tehnika i prečica pa se može smatrati korisnom literaturom [12]. Takođe, CorelDRAW za početnike, Vesna Egić, Dejan Gambiroža [13]. Knjiga pomoću koje se svaki početnik može brzo osposobiti za rad u ovom programu PEI PEI (Projektovanje Električnih Instalacija) je skup računarskih programa, funkcionalno povezanih u jednu programsku cijelinu, koji omogućavaju automatsko obavljanje svih proračuna, neophodnih kod projektovanja električnih instalacija, pri čemu algoritam programa vrši simultanu obradu svih električnih veličina i parametara projektovane električne instalacije. Paralelno sa proračunom, PEI generiše niz tabelarnih i grafičkih priloga u formi koja je prilagođena za direktno ulaganje u projektni elaborat. Grafički prilozi - crteži su dostupni i u obliku Windows metafajlova (.wmf) što omogućuje njihovu dodatnu obradu u nekom od programa za grafički dizajn (na primjer CorelDRAW), i njihovo prilagođenje potrebama i navikama projektanta, što sve zajedno daje veliku fleksibilnost u korištenju programa PEI [14] Štit Sa današnjim stanjem tehnike, projektovanje niskonaponskih električnih instalacija je podržano brojnim namjenskim programskim paketima pa je tako i u slučaju projektovanja gromobranske zaštite. Program Štit je proizvod firme HERMI, koja se pobrinula da projektantima olakša dio vezan za projektovanje gromobranske zaštite. Štit je program za kontrolu vanjske gromobranske instalacije i način njegovog korištenja kao i katalog firme HERMI je u pdf formatu priložen na CD-u uz ovaj rad DIALux Korištenje DIALux-a je najlakše savladati uz korištenje priručnika User Manual koji je priložen na CD-u uz ovaj rad. Priručnik je u pdf formatu kao i propratna brošura o DIALux-u. 10

11 3. POKRETANJE I PREDPODEŠENJA EPLAN-A U ovoj glavi biće riječi o samom pokretanju EPLAN-a i dijaloga koji prate njegovo pokretanje Pokretanje EPLAN-a Tokom instalisanja EPLAN-a kreirana je ikonica na desktopu sa njegovim logom. Uobičajeno, dvostrukim klikom na ikonicu program se pokreće. Prilikom otvaranja, ispred glavnog prozora EPLAN-a pojavljuje se dijalog Tip of the day. To je informacijski dijalog koji se pojavljuje sa svakim pokretanjem programa i sadrži korisne informacije o programskim funkcijama. Slika 2.1: Glavni prozor EPLAN-a prilikom pokretenja Trajno isključivanje pojavljivanja ovog dijaloga je moguće na polju za potvrdu Show tips at startup ili na dugmetu [Close] čime nije izbjegnuto njegovo pojavljivanje prilikom ponovnog pokretanja EPLAN-a1. 1 Prilikom pokretanja a prije opisanog podešavanja, pojavljuje se i dijalog Select scope of menu u kojem se nudi izbor između tri korisnička moda: Beginner, Advanced i Expert. Razlikuju se po obimu menija te se preporučuje odabir moda Expert kao moda sa najvećim mogućnostima. 11

12 3.2. EPLAN korisnički interfejs Kada je prvi put pokrenut, EPLAN počinje sa prethodno definisanim interfejsom. Pored ostalih elemenata interfejsa, na lijevoj strani glavnog prozora se vidi Page navigator. Pri prvom pokretanju ovaj prozor je prazan. Prostor na desnoj strani sa slikom u pozadini će se kasnije koristiti kao radni prostor za otvorene stranice. Slika 2.2: Prvi put pokrenut EPLAN korisnički interfejs 3.3. Korisnički interfejs pojašnjenja EPLAN glavni prozor Glavni prozor je cjelokupni radni prostor programa čija veličina i položaj se mogu mijenjati. Za mnoge druge elemente interfejsa (kao što su menu bar, toolbar, prikačivi prozori kao što je Page navigator), glavni prozor je manje-više okvir. Nabrojani elementi se mogu privući te zakačiti za ivice glavnog prozora Page navigator Page navigator (navigator stranica) je prozor u kojem EPLAN prikazuje stranice svih otvorenih projekata. Moguće je birati između dvije vrste prikaza Tree (stablo) i List (lista). U prikazu stabla stranice se prikazuju hijerarhijski po tipu stranice i identifikatoru. U prikazu liste ove informacije se prikazuju uređeno u tabeli. Klikom na odgovarajuće tabove može se prebacivati između ove dvije vrste prikaza. U Page navogator-u se mogu uređivati stranice jednog projekta, na primjer, kopirati ili brisati stranice ili mjenjati osobine stranica. Više stranica, iz više različitih projekata, ne može istovremeno biti uređivano. 12

13 3.4. Elementi interfejsa Title bar Naslovna linija, nalazi se na gornjoj ivici aplikacije i sadrži ikonicu programa sa sistemskim menijem, naziv programa i dugmad za kontrolu veličine prozora. Slika 2.3: Linija naslova Ukoliko je otvoren neki projekat njegov naziv će se takođe pojaviti u liniji naslova Menu bar Linija menija, nalazi se ispod naslovne linije i sadrži najvažnije komande i pozive dijaloga. Slika 2.4: Linija menija Popup menu Pomoćni meni, poziva se desnim klikom miša, na primjer, na otvorenu stranicu, u polju prozora ili nekog dijaloga. Pomoćni meni prikazuje najčešće korištene opcije za objekt o kome je riječ u trenutku rada sa njim. Slika 2.5: Pomoćni meni za navigator stranica 13

14 Toolbars Linije alata su standardno smještene ispod menu bar-a i sastoje se od dugmadi koja omogućavaju direktno pozivanje najvažnijih funkcija u EPLAN-u. U početku sva dugmad nisu dostupna za upotrebu. Slika 2.6:Osnovna linija alata toolbar Standard Status bar Statusna linija, smještena je na donjoj ivici prozora. Kada se kursor postavi negdje na prozoru EPLAN-a na statusnoj liniji se prikazuju relevantni podaci o mogućoj akciji ili podaci o nekom objektu Podešavanje veličine prozora Mogućnost promjene veličine prozora i dijaloga je prikazano u vidu tri dijagonalne linije u donjem desnom uglu prozora odnosno dijaloga. Slika 2.7: Element za podešavanje veličine prozora 3.5. Mjenjanje korisničkog interfejsa Korisnik može da promijeni izgled korisničkog interfejsa da odgovara njegovim radnim navikama. Dijalozi kao što su Page navigator i drugi, mogu a ne moraju biti pozicionirani pored glavnog EPLAN prozora. Tako, na primjer, klikom na dugme Minimize određenog prozora a zatim lijevim klikom na njegovu naslovnu liniju i prevlačenjem, može se odabrati željena pozicija gdje će taj prozor da stoji. Pri tome se preporučuje postavljanje negdje uz ivicu glavnog prozora (takozvano pripajanje ili docking ). Slika 2.8: Primjer razmještanja prozora u EPLAN-u 14

15 Skrivanje i prikazivanje linija alata U EPLAN-u postoje razne, prethodno podešene linije sa alatima za različita područja rada u programu. Da bi se izbjegla nepotrebna redukcija veličine EPLAN korisničkog interfejsa usljed prenatrpanosti alatima, postoji mogućnost skrivanja linija alata koje u tom trenutku nisu potrebne. 1. Desni klik na slobodnu površinu na liniji menija ili liniji alata. Pomoćni meni prikazuje sve dostupne toolbar-ove. Oni koji se u datom trenutku prikazuju označeni su sa crnom kvačicom ispred svog naziva. Slika 2.10: Pomoćni meni toolbar-a 2. Odabrati Standard toolbar i i kliknuti u polje za potvrdu ispred njegovog naziva. EPLAN zatvara pomoćni meni i skriva toolbar. Ovakav postupak vrijedi za sve toolbar-ove a postupak ponovnog prikazivanja nekog toolbar-a je identičan postupku njegovog skrivanja. 15

16 Odabir radnog prostora Nakon što korisnik prilagodi korisnički interfejs da odgovara njegovim potrebama može ga takvog i sačuvati kao radni prostor (workspace)2. Koristeći radni prostor, korisnik može interfejs brzo prilagoditi različitim zadacima. EPLAN već ima nekoliko radnih prostora koje korisnik može da koristi. Postupak za promjenu je sledeći: 1. Odabrati stavku menija View > Workspace. Otvara se dijalog Workspace. Slika 2.11: Izgled dijaloga za odabir radnog prostora 2. Iz padajuće liste Scheme odabrati željeni radni prostor (na primjer Connections) 3. Kliknuti [OK]. Ovaj inerfejs sadrži pored glavnog prozora još samo dva prozora, Potentials i Connections. Ukoliko se korisniku ne sviđa odabrani interfejs može da ga vrati na početni sledećim postupkom: 1. Odabrati stavku menija View > Workspace. Dijalog Workspace se otvara. 2. Iz padajuće liste Scheme odabrati unos Default. 3. Kliknuti [OK]. Ovo su bile najosnovnije funkcije i podešavanja EPLAN-a koje svakako treba napomenuti iako su neke gotovo identične kao u nekim srodnim pa i konvencionalnim programima. U nastavku rada se prelazi na samu izradu projekata. 2 U cilju snimanja novog radnog prostora treba kliknuti na ikonicu New u dijalogu Workspace (prikazan na slici 2.11) a zatim unijeti naziv za novi radni prostor u polju Name i eventualno opis u polju Description te kliknuti OK. 16

17 4. IZRADA PROJEKTA Nakon što je u prethodnoj glavi pokazano ponešto o korištenju operacija korisničkog interfejsa, u nastavku će biti pokazano kako da se brzo i jednostavno izradi projekat pomoću Project Wizard-a Napomene vazane za izradu projekta Šta je projekat? U EPLAN-u, šematski i dodatni dokumenti kao što su spiskovi i opšti pregledi izrađeni su kao stranice unutar projekta. Projekat se sastoji od skupa različitih tipova dokumenata. Projekti su smješteni i organizovani u posebnoj bazi podataka - Project management. Šta je sadržaj projekta? U EPLAN-u, sadržaj projekta podrazumijeva kombinaciju svih identifikatora sadržaja korištenih u projektu za objekte, stranice, nacrte, i funkcije. Svi objekti u projektu (stranice, nacrti i funkcije) moraju biti označeni i postavljeni u hijerarhijsku strukturu unutar projekta. U hijerarhijski uređenoj strukturi projekta, mogu se mnogo lakše smještati i pronalaziti stranice i nacrti. Oznake u sadržaju (strukturi) projekta se nazivaju identifikatori sadržaja. Šta je projektni šablon? Da bi se izradio novi projekat potrebno je koristiti jedan od projektnih šablona. Kada se koristi projektni šablon, ustvari se izrađuje projekat u kome su neka podešenja već prethodno definisana. Na primjer, sadržaj identifikatora stranica i oznake nacrta su smještene unutar projektnog šablona. Ekstenzija fajla za projektni šablon je *.ept Izrada projekta pomoću projektnog čarobnjaka (project wizard) EPLAN predviđa nekoliko mogućnosti za izradu projekta. Koristeći Project wizard, može se veoma brzo i jednostavno izraditi projekat. U dijalogu za čarobnjaka, Create project dijalog, mogu se korak po korak unijeti svi najvažniji podaci za projekat. Postupak je sledeći: 1. Odabrati stavku iz menija Project>New (Wizard). 2. U polju Project name na prvom tabu, unijeti ime prvog projekta. Npr. projekat imena POKAZNI_projekat_IEC. 3. Odabrati Template (šablon) za projekat. Da bi se to uradilo, kliknuti dugme [...] na kraju polja sa istim nazivom. Ako se ne odabere projektni šablon ovde, neće se moći uraditi više ni jedan korak u projektnom čarobnjaku. 4. U dijalogu Open, odabrati šablon. Na primjer IEC_tpl001.ept. 5. Kliknuti Open. 6. Sada odabrati memorijsku lokaciju za projekat. Da se ovo uradi, kliknuti [...] dugme na kraju polja sa imenom storage location. 7. Po pretpostavci, svi projekti se vode u Projects direktorijum. Odabrati Home folder i kliknuti na Make New Folder. (Novi folder je napravljen u Home folderu). 8. Ovde unijeti ime POKAZNI_projekat i kliknuti OK. 17

18 9. Kliknuti Finish. Slika 4.1: Dijalog za izradu projekta 10. Kliknuti na plus ispred naziva projekta u stablu Page Navigator-a. Na ovaj način je kreiran projekat korištenjem Project wizard-a koji trenutno nema ni jednu stranicu Kreiranje i manipulisanje stranicama projekta U prethodnom odjeljku je korišten Project wizard za kreiranje projekta. Ovaj odjeljak opisuje osnovne postupke u radu sa stranicama. Tako će biti pokazana izrada stranice, uređivanje osobina stranice te otvaranje i zatvaranje stranica. U EPLAN-u, svaka stranica je označena posebnim tipom stranice (page type). Projekat se generalno sastoji od različitih tipova stranica. Tipovi stranica pomažu u definisanju sadržaja projekta. Postoji više različitih tipova stranica npr. Title page / cover sheet tip stranice, zatim Shematic multi-page itd. Tip stranice se uglavnom označi kad se stranica izrađuje ali se naknadno može i promijeniti. Šta je naslovna stranica? Stranica sa Title page / cover sheet tipom stranice sadrži najvažnije informacije o projektu kao što su naziv projekta, opis projekta, broj crteža, informacije o reviziji i tako dalje. Naslovna stranica je obično prva stranica projekta. Šta je višelinijska šematska stranica? Višelinijska ili multilinijska šematska stranica (Multi-line schematic page) je stranica u kojoj šematska dokumentacija ima 18

19 višelinijske simbole. Ima posebne uređivačke mogućnosti pri izradi i analizi šematskih dijagrama. Na primjer, ubačeni simboli se automatski povezuju sa nekim drugim. Šta je grafički uređivač? Grafički uređivač ili grafički editor (Graphical editor) je dio programa koji se koristi za izradu i uređivanje šema i nacrta. On se pokreće kada se otvori stranica. Linija sa menijem sadrži brojne programske funkcije (kao što je, na primjer, meni Insert) pogodne za grafičko uređivanje. Prozor se može priključivati i ima svoje standardne tipke. Maksimizovan, prozor editora je ugrađen u glavni prozor na taj način što je linija naslova ugrađena u liniju menija glavnog prozora. Minimizovan, prozor ima sopstvenu liniju naslova Kreiranje stranice Kao početna, prvo će biti kreirana naslovna stranica. Postupak kreiranja naslovne stranice je sledeći: 1. Odabrati stavku menija Page>New. EPLAN otvara dijalog New page. Slika 4.2: Dijalog za izradu nove stranice 2. Na kraju polja Page type, kliknuti na simbol [...]. Otvara se dijalog Add page type. Sada odabrati ispis Title page / cover sheet za naslovnu stranicu. 3. Kliknuti OK. 4. U polju Page description upisati Naslovna strana. 5. U polju Form name kliknuti na strelicu i odabrati ispis F26_001 za izgled (formu) naslovne stranice. 19

20 Naslovna stranica se prikazuje u stablu Page navigator-a i otvorena je u grafičkom editoru. Za kreiranje naredne stranice u Page navigator-u kliknuti na naslovnu stranicu u Page navigator-u pa ponoviti opisani postupak ali sada u polju Page type odabrati ispis Schematic multi-line a u Page description upisati naziv Glavno strujno kolo. Slika 4.3: Izrada šematske stranice Kako bi projekat postepeno dobijao na težini, pretpostavljena je potreba za kreiranjem još jedne ovakve stranice kojoj treba dati naziv Kontrolno kolo. Sada stablo Page navigator-a izgleda ovako: Slika 4.4: Pogled na Page navigator Otvaranje stranica 1. U stablu Page navigator-a odabrati željenu stranicu. 20

21 2. Odabrati stavku menija Page>Open3. Slika 4.5: Jedan od načina otvaranja stranice EPLAN otvara stranicu u grafičkom editoru. U Page navigator-u otvorena stranica se može prepoznati po tome što je naziv stranice boldovan. Ukoliko se otvara neka druga stranica, prethodna stranica se automatski zatvara a prikazuje se željena Uređivanje osobina stranice Uređivanje stranice se, ukoliko je to naknadno potrebno, radi na sledeći način: 1. U Page navigator-u odabrati stranicu. 2. Odabrati stavku menija Edit>Properties. 3. Uraditi eventualne prepravke i podešavanja slično kao kod kreiranja stranice Zatvaranje stranice Zatvaranje stranice se vrši na sledeći način: 1. Odabrati stranicu u stablu Page navigator-a. 2. Odabrati stavku menija Page>Close. Odabrana stranica je zatvorena Otvaranje i zatvaranje projekta U ovom paragrafu biće pokazano kako se otvaraju i zatvaraju projekti te neke osnovne komande za pregled i uređivanje projekta Otvaranje projekta 1. Odabrati stavku iz menija Project>Open. Dijalog Open project je otvoren. Ovde su u Home folderu prikazani neki projekti koji su tu smješteni tokom instalisanja programa. 2. Odabrati neki projekat odavde, na primjer projekat EPLAN-DEMO-GB. 3. Kliknuti Open. Željeni projekat se prikazuje u Page navigator-u. 4. Kliknuti u stablu na znak plus ispred naziva projekta. To ponoviti i za strukturni nivo CA1 a zatim i za strukturni nivo EAA. Prva sekcija stabla je otvorena. Sada se stranice prikazuju u nižem nivou projekta. 3 Stranica se može otvoriti i dvostrukim klikom na nju u Page navigator-u. Dijalog New page je gotovo identičan dijalogu Page properties što je i razumljivo s obzirom da se ovaj prvi odnosi na kreiranje stranice a drugi na njene moguće prepravke. 4 21

22 Slika 4.6: Nivoi novootvorenog projekta u stablu Page navigator-a 5. Sada otvoriti prvu stranicu (=CA1+EAA/1) ovog demo projekta, na primjer, dvostrukim klikom na tu stranicu. Omot stranica projekta EPLAN-DEMO-GB se prikazuje u grafičkom editoru Prelistavanje stranica projekta Koristeći odgovarajuće funkcije mogu se u grafičkom editoru pregledavati stranice nekog projekta jedna za drugom. 1. Odabrati stavku menija Page>Next page za prelazak na sledeću stranicu EPLAN-DEMO-GB projekta. EPLAN prikazuje sledeću stranicu u prozoru grafičkog editora. 2. Ponoviti ovu akciju nekoliko puta i pogledati sastav stranica u grafičkom editoru. Slika 4.7: Pregledane stranice Stranice se prikazuju jedna za drugom u grafičkom editoru. Ako stablo sadržaja u Page navigator-u nije u potpunosti otvoreno to će biti urađeno dok 22

23 se prelistavaju stranice projekta. Naziv stranice i opis trenutno otvorene stranice svijetli boldovano u Page navigator-u. 3. Prelistavanje unazad se vrši preko Page>Previous page Kreiranje pogleda Da bi se pokazale neke funkcije koje olakšavaju izrade šema, poželjno je otvoriti, na primjer, stranicu =EB1+ET1/1 otvorenog demo projekta Uključivanje prikaza mreže Pregledavanjem dvije stavke menija, View i Options, uočava se da u EPLAN-u postoje brojne funkcije koje olakšavaju izradu šema. I za demo projekat i za pokazni projekat, meni Options ima dvije standardno dostupne stavke, Snap to grid5 i Object snap. Slika 4.8: Neke od opcija u meniju Options Ove dvije opcije omogućavaju da se elementi orijentišu direktno na tačke mreže ili na tačke elemenata kada se pravi nacrt. Veličina mreže je snimljena kao osobina stranice i prikazuje se u statusnoj liniji. 1. Odabrati stavku View>Grid za uključivanje prikaza mreže (switch the grid display on). Korištenje hvatanja u mrežu je nezavisno od opcija prikazivanja mreže. Ukoliko ovakav pogled zasmeta u radu, može se na isti način isključiti Korištenje window zoom-a Uobičajeno, cijela stranica se prikazuje u prozoru grafičkog editora. Za uređivanje šema, pogodno je uvećati određene dijelove ekrana da bi se detalji mogli bolje vidjeti6. 1. Odabrati stavku menija View>Zoom>Window ili pritisnuti tipku Z. Uz pokazivač miša se pojavljuje povećalo. 2. Standardno, lijevi klik miša u gornji lijevi dio segmenta koji treba uvećati i mišem označiti željeni prostor. 5 Preporučljivo je da ova opcija bude uključena. U EPLAN-u, kao i u drugim CAD programima, može se vršiti uvećavanje/umanjivanje segmenata stranice korištenjem skrolera na mišu. 6 23

24 Slika 4.9: Obilježavanje površine za uvećavanje 3. Ponoviti lijevi klik. Odabrani prostor se prikazuje u maksimalnoj veličini. Ako je potrebno prikazati cijelu stranicu, samo pritisnuti tipku 3 ili postupno View>Zoom>100% Brisanje i vraćanje elemenata Postoje dva načina za brisanje nekog elementa. Razlika je samo u redoslijedu operacija. Prvi način (redoslijed): Dovesti kursor na element koji treba obrisati. Elament svijetli drugačijom bojom. Ispod simbola se pojavljuje mali tekstualni prozor (Tooltip) sa informacijom o tom elementu. Odabrati element jednim klikom na njega Element još jednom mijenja boju. Odabrati stavku menija Edit>Delete (ili samo pritisnuti tipku Delete). Odabrani element je obrisan. Međutim, taj element se može ponovo ubaciti korištenjem komande Undo. Sada odabrati stavku menija Edit>Undo. Drugi način (redoslijed): Odabrati stavku menija Edit>Delete. Pored kursora se pojavljuju još dva simbola. Kućica sa crvenim znakom X označava funkciju brisanja, a kućica sa isprekidanom linijom se odnosi na područje koje će biti selektovano. Lijevi klik u gornji desni ugao elementa i razvući okvir oko elementa. Element je uklonjen. Ovaj put za povratak elementa može se koristiti i kombinacija tipki Ctrl + Z Zatvaranje projekta Zataranje projekta je sasvim jednostavno. 1. Odabrati stavku menija Project>Close. Ako je kursor negdje u Page navigator-u, tada će biti zatvoren projekat čije su jedna ili više stranica otvorene.7 7 Treba zapamtiti da stavka menija Close u pomoćnom meniju (popup menu) Page navigator-a zatvara samo stranicu trenutno smještenu u prvom planu. Ako se želi zatvoriti projekat koristeći popup meni u Page navigator-u, tada treba odabrati stavku menija Popup menu>project>close. 24

25 5. PRAVLJENJE ŠEMA U ovoj glavi biće pokazano kako napraviti neke jednostavnije šeme. S tim u vezi je potrebno otvoriti drugu stranicu pokaznog projekta sa opisom Glavno strujno kolo Opšti pojmovi vezani za izradu šema Šta je simbol? Simbol je slika koja se koristi u EPLAN-u da vizuelno predstavi funkciju. On ne sadrži nikakve logičke podatke. Oni su smješteni u funkciji. Šta je komponenta? Komponenta je grafički element za predstavljanje funkcije. Ona se sastoji od funkcije i simbola. Funkcija sadrži logičke podatke a simbol grafičke podatke. Komponenta ima oznaku uređaja, obilježje tačke spoja i tako dalje. Šta je oznaka uređaja? Oznaka uređaja (eng. DT Device Tag) je jedinstveni naziv za svaki uređaj unijet u projekat. Oznaka uređaja obično prati odgovarajuću numeraciju šeme Unos opštih (general) uređaja Za razliku od drugih simbola (kao što su simboli veza odnosno spojeva), opšti simboli mogu biti odabrani jedino preko opcije symbol selection Biranje simbola U dijalogu Symbol selection simboli se mogu birati iz stabla (Tree) ili iz liste (List). U stablu su simboli podjeljeni u različite grupe bazirane na definicijama njihovih funkcija. Ovde se mogu prelistavati različite grupe sve dok se ne pronađe željeni simbol. Ako se odabere simbol u stablu tada se ispod stabla prikazuje opis tog simbola. Na desnoj strani dijaloga se nalazi vizuelni pregled selektovanog simbola. Kada se odabere željeni simbol nakon vizuelnog pregleda, odabir se može potvrditi sa dvostrukim klikom. Za pokazni projekat odabir simbola će se vršiti iz liste. Takođe, simbol se može veoma brzo odabrati i direktnim unosom (Direct entry) u listi.8 1. Odabrati stavku menija Insert>Symbol. Otvoren je Symbol selection dijalog. 2. U Symbol selection dijalogu odabrati jezičak List. 3. U polje Direct entry upisati Q1. Nakon unosa prvog karaktera, kursor pokazuje na prvi simbol koji počinje tim karakterom te ga selektuje. Odabrani simbol se prikazuje u prozoru za pregled sa desne strane sa svim postojećim varijantama. U prozoru za pregled je odabrana prva varijanta (slika 5.1). 4. U listi, odabrati tropolni prekidač Q1 i kliknuti OK. Simbol je zakačen za kursor i može se postaviti na tekuću stranicu u grafičkom editoru. 5. Lijevi klik na otvorenoj stranici na mjestu gdje se želi postaviti odabrani simbol. 8 Odabir simbola preko Direct entry unosa funkcioniše samo ako su kolone liste podešene da naziv simbola bude u prvoj koloni. 25

26 Slika 5.1: Dijalog Symbol selection Određivanje obilježja elementa Nakon postavljanja prekidača na stranicu otvara se dijalog Properties (components) (slika 5.2). Neka polja su već popunjena određenim unosima. U EPLANu, uređaji se po unosu automatski numerišu. Ovaj način rada se naziva onlajn numeracija (online numbering). U podešavanjima (settings) se može isključiti ovaj način numeracije a takođe i promijeniti format numeracije. Određivanje osobina ubačenog tropolnog prekidača se radi na sledeći način: 1. U dijalogu Properties (components): General device prebaciti se na tab Switch/pushbutton. Polja kao što su Displayed DT, Connection point designation i Connection point description su već popunjena nekim unosima. Ti unosi se mogu mijenjati. 2. U Connection point designation se mogu unijeti različiti formati zavisno od načina numeracije obilježja spoja. 3. Unijeti vrijednost 16A u polje Technical characteristics. 4. U polje Function text unijeti tekst Glavni prekidač. 5. Kliknuti OK. 6. Zatim, odabrati Popup menu>cancel action za okončanje akcije. 26

27 Slika 5.2: Određivanje obilježja unijetog tropolnog prekidača 5.3. Unos simbola veze Ovde se pokazuje kako se ubaciju simboli za povezivanje elemenata: ugaoni i Tspojevi Ubacivanje ugaonih simbola veze Ovde će biti opisano unošenje ugaonih veza u donji lijevi dio šeme (slika 5.3). Uglovi i drugi elementi (T-spojevi (čvorovi), tačke ukrštanja itd.) se u EPLAN-u razmatraju kao simboli za povezivanje i u šemama se koriste da pokažu putanju veze. Način njihovog ubacivanja u šemu je sledeći: 1. Odabrati stavku menija Insert>Connection symbol>angle (up, right). Ugao je zakačen za pokazivač. 2. Postaviti uglove na željenu lokaciju na listu na taj način da se okomita linija pokazivača poklopi sa izvodom na tropolnom prekidaču. Udaljenost ugla od prekidača (horizontalna linija pokazivača) je proizvoljna Za okončanje akcije (uglovi) treba desni klik pa Popup menu>cancel action. Za isto se može koristiti i tipka Esc na tastaturi. 9 Analogno bi važilo i za drugačiju orijentaciju ugla npr. Angle (down, left). Sada se horizontalna linija pokazivača postavlja na izvod određenog elementa a vertikalna određuje odaljenost od tog elementa. 27

28 Slika 5.3: Ubačeni ugaoni simboli veze Ubacivanje simbola T-spoja (T-node) Postoje četiri T-spoja za četiri moguće orijentacije. Za svaku od orijentacija postoje još četiri varijante. 1. Odabrati stavku menija Insert>Connection symbol>t-node (right). T-spoj je zakačen za pokazivač. 2. Postaviti T-spoj na prvu liniju (žicu) a zatim lijevi klik za njegovo postavljanje. 3. Završiti akciju koristeći Popup menu>cancel action. 4. Zatim odabrati stavku menija View>Insertion points. Tačke spoja svih elemenata postavljenih u šemi se prikazuju kao mali crni kvadrati. 5. Dvostruki klik na tačku gdje je ubačen T-spoj. Otvara se dijalog T-node right. Slika 5.4: Dijalog T-node right 6. Ovde odabrati opciju 1st target below, 2nd target right. 28

29 7. Kliknuti OK. Ponoviti ovo za još jedan T-spoj i postaviti ga na treću liniju (vod) slijeva. Za isključivanje prikaza tačaka spojeva samo ponoviti View>Insertion points Ubacivanje drugih opštih uređaja Radi se na isti način kao u prethodna dva paragrafa za komponente nabrojane kroz ovu tačku. U dole navedenoj listi elemenata, odabrati date simbole bilo preko direct entry unosa bilo odabirom iz stabla te ih povezati kao na slici 5.5. Unos ponoviti za svaki navedeni element. Simboli istog tipa se mogu unositi neposredno jedan za drugim. Prije unosa sledećeg simbola mora se završiti akcija (cancel action) pa tek onda pozvati symbol selection ponovo. 1. Safety device>safety fuse>single safety fuse>f1 (Fuse, single-pole, general) Symbol name for direct entry: F1 Row: 207 Coordinates: -uskladiti sa šemomdisplayed DT: (F207) Connection point designation: (1 2) Technical characteristics: 6A 2. Safety device>safety fuse>single safety fuse>f1 (Fuse, single-pole, general) Symbol name for direct entry: F1 Row: 209 Coordinates: -uskladiti sa šemomdisplayed DT: (F209) Connection point designation: (1 2) Technical characteristics: 6A 3. Converter, transformer, and rectifier>transformer>transformer, 5 conection points>t11 (Single-phase transformer with two windings and shield) Symbol name for direct entry: T11 Row: 207 Coordinates: -uskladiti sa šemomdisplayed DT: (T207) Connection point designation: 575V 24VDC 0V 0V GND) 4. Safety device>safety fuse>single safety fuse>f1 (Fuse, single-pole, general) Symbol name for direct entry: F1 Row: 207 Coordinates: -uskladiti sa šemomdisplayed DT: (F207.1) Connection point designation: (1 2) Technical characteristics: 6A 5. Converter, transformer, and rectifier>rectifier>rectifier, variable>g22 (Rectifier, two-phase bridge, secondary 2 connection points) Symbol name for direct entry: G22 Row: 207 Coordinates: -uskladiti sa šemom- 29

30 Displayed DT: (V207) Connection point designation: Safety device>safety fuse>triple safey fuse>f3 (Fuse, three-pole, general) Symbol name for direct entry: F3 Row: 234 Coordinates: -uskladiti sa šemomdisplayed DT: (F234) Connection point designation: Safety device>motor overload switch, 6 connection points>ql3 Symbol name for direct entry: QL3 Row: 234 Coordinates: -uskladiti sa šemomdisplayed DT: (Q234) Connection point designation: Function text: Motorsko-zaštitna sklopka 8. Coils, contacts, and protective circuits>no contact>no contact, connection points>sl (Power NO contact of a contactor) Symbol name for direct entry: SL Row: 234 Coordinates: -uskladiti sa šemomdisplayed DT: CR1 Connection point designation: Coils, contacts, and protective circuits>no contact>no contact, connection points>sl (Power NO contact of a contactor) Symbol name for direct entry: SL Row: 235 Coordinates: -uskladiti sa šemomdisplayed DT: CR1 Connection point designation: Coils, contacts, and protective circuits>no contact>no contact, connection points>sl (Power NO contact of a contactor) Symbol name for direct entry: SL Row: 236 Coordinates: -uskladiti sa šemomdisplayed DT: CR1 Connection point designation: Power consumer (motor, heating, light)>motor>motor with PE, connection points>m3 (Three-phase asynchronous motor, one rotatoin speed) Symbol name for direct entry: M3 Row: 234 Coordinates: -uskladiti sa šemomdisplayed DT: (M234) Connection point designation: U1 V1 W1 PE

31 Slika 5.5: Izgled šeme glavnog strujnog kola na istoimenom listu 5.5. Ubacivanje kablovskih spojnica i rednih stezaljki Stezaljke, spojnice i tome slični elementi se jednom riječju nazivaju terminali. Terminali (eng. Terminals) su vrsta uređaja i, slično kao drugi uređaji, u šemu mogu biti ubačeni jedino preko symbol selection. 1. Odabrati stavku menija Insert>Symbol. Dijalog Symbol selection je otvoren. 2. U dijalogu Symbol selection odabrati jezičak List. 3. U polje Direct entry unijeti X. 4. U listi odabrati terminal broj 30 i kliknuti OK. Simbol terminala je zakačen za miš i može biti postavljen na željeno mjesto u šemi u grafičkom editoru. 5. Odabrati mjesto na šemi (kao na slici 5.5) a zatim lijevi klik miša. 31

32 Dijalog Properties (components): Terminals je otvoren. Ovde se određuju osobine terminala. Terminali se, standardno, automatski numerišu. U skladi s tim, Displayed DT i Designation na jezičku Terminal su već popunjeni odgovarajućim unosima. Slika 5.6: Dijalog Properties (components): Terminals 6. Kliknuti OK. Terminal sa svojom oznakom je postavljen u šemi. 7. Postaviti još dva terminala ispod ovog sa obilježjima 2 i 3 a zatim kliknuti Cancel action iz pomoćnog menija za okončanje ove akcije Unos objašnjenja za rednu stezaljku U EPLAN-u, redne stezaljke se navode koristeći takozvana objašnjenja za redne stezaljke. Objašnjenje za rednu stezaljku opisuje rednu stezaljku i sadrži sve relevantne podatke o njoj. 1. Odabrati stavku menija Insert>Terminal strip definition. Simbol za objašnjenje redne stezaljke je zakačen za kursor. 2. Pozicionirati simbol a zatim lijevi klik. 32

33 Dijalog Properties (components): Terminal strip definition je otvoren. Zahvaljujući automatskoj numeraciji polje Displayed DT je već popunjeno sa unosom X2. Slika 5.7: Definisanje redne stazaljke U polju Displayed DT na jezičku Terminal strip definition unijeti obilježje X1. U polju Function text unijeti tekst Redna stezaljka motora. Kliknuti OK. Iz pomoćnog menija Popup menu>cancel action završiti sa ovom akcijom Crtanje linije za objašnjenje kabla Kablovi se grafički mogu prikazati linijama za objašnjenje kablova. Linija za objašnjenje kabla mora presjecati odgovarajuće vodove odnosno veze. 1. Odabrati stavku menija Insert>Cable definition. Simbol za objašnjenje kabla je zakačen za kursor. 2. Postaviti kursor na odgovarajuće mjesto za početnu tačku linije. 3. Lijevi klik miša da se započne linija. 4. Sada pomjeriti kursor okomito prema dole da se presjeku sve linije vodova i ponovo lijevi klik da se završi linija. Dijalog Properties (components): Cables je otvoren. Saglasno sa automatskom numeracijom, polje Displayed DT već ima neki unos koji treba promijeniti i upisati CBL1. 5. U poljima No. of conductors, Conductor cross-section, Unit i Length unijeti sledeće unose respektivno: 4x, 10, mm2, 5 m. 33

34 Slika 5.8: Definisanje kabla 6. Kliknuti OK. U šemi je prikazano objašnjenje za kabl u vidu linije sa ispisom CBL1. 7. Za okončanje akcije Popup menu>cancel action. Pri crtanju linije za objašnjenje kabla, tačke koje ukazuju na ukrštanje linija se automatski postavljaju za svaki presjek voda sa linijom za objašnjenje kabla. Provodnici kabla su određeni preko tačaka za definisanje spojeva. One se mogu vidjeti jedino ako se uključi pogled na tačke ubacivanja (eng. Insertion points) Ažuriranje veza Linije veza (vodova) generisane pomoću automatskog povezivanja (eng. Auto connecting) su u prvom redu grafičke linije te nisu povezane sa podacima. Za određene akcije (npr. zatvaranje stranice, pravljenje izvještaja itd.) veze se prvo automatski ažuriraju. Budući da se podaci o nekim vezama ne ažuriraju automatski za sve akcije, preporučuje se ručno ažuriranje prije određenih akcija (kao što je, na primjer, generisanje izvještaja). 1. Odabrati stavku menija Project data>connections>update. EPLAN ažurira sve veze u projektu Ubacivanje natpisa putanje funkcije (Path10 Function Texts) Natpisi putanje funkcije pojednostavljuju dokumentaciju jer se ne mora unositi natpis funkcije za svaku komponentu. Ako nije unijet nijedan drugi natpis funkcije 10 Path u doslovnom prevodu znači put koji operativni sistem slijedi kroz kataloge u pronalaženju, sortiranju i uzimanju datoteka sa diska. Ili, put kroz struktuirani skup informacija, kao što su baza podataka, program ili datoteke smještene na disku. 34

35 komponente, tada će za izvještaje biti uzet natpis funkcije iz putanje (npr. u šemi strujnog kola). 1. Odabrati stavku menija Insert>Path function texts. Dijalog Properties Path function text je otvoren. Slika 5.9: Unošenje natpisa putanje funkcije 2. Na jezičku Text unijeti tekst Napajanje 3ph / 575V. 3. Kliknuti OK. Natpis putanje funkcije je zakačen za kursor. 4. Postaviti kursor na odabrano mjesto Lijevi klik za postavljanje natpisa. Natpis je postavljen na željenu poziciju. 6. Za okončanje akcije Popup menu>cancel action. Ponoviti ovu akciju za još dva natpisa putanje funkcije Razvod 24V DC (postaviti desno od elementa V207) i Transportna traka (postaviti desno od elementa M234) Ubacivanje simbola tačka prekida 1. Odabrati stavku menija Insert>Connection symbol>interruption point. Simbol tačke prekida je zakačen za kursor. 2. Držati tipku Ctrl i pomjerati kursor u krug. Prikazuju se različite varijante smjerova. 3. Odabrati željenu varijantu i pustiti Ctrl tipku. 11 Prilikom ubacivanja natpisa putanje funkcije treba voditi računa da tačka ubacivanja teksta bude poravnata sa tačkom ubacivanja komponente koja treba da prihvati natpis. 35

36 4. Pozicionirati tačku prekida a zatim lijevi klik. Dijalog Properties (components): Interruption point se otvara. Slika 5.10: Dijalog Properties (components): Interruption point U polju Displayed DT unijeti L1. Kliknuti OK. Na isti način postaviti i drugu tačku prekida sa oznakom L2. Za okončanje akcije Popup menu>cancel action. Nakon ovoga biće unijete komponente na drugom listu crteža i na taj način izvršeno unakrsno povezivanje. Slika 5.11: Dio šeme gdje su ubačene tačke prekida L1 i L Unakrsno povezivanje (cross-reference) U prethodnom paragrafu je napravljen crtež na prvom listu pokaznog projekta. U ovom paragrafu će crtež biti kompletiran na drugom listu te napravljeno unakrsno povezivanje. EPLAN pravi razliku između raznih tipova unakrsnog povezivanja (eng. Crossrefernce). Većinu tih povezivanja program ubacuje automatski (neposredno). Temeljeno na pokaznom projektu, ovde će biti pokazani neki od najopštijih tipova unakrsnog povezivanja. Šta su unakrsna povezivanja? Projekti mogu sadržati razne elemente koji su raspoređeni na više stranica neke šeme te je potrebno isti uređaj nacrtati više puta. U 36

37 nekim slučajevima unakrsno povezivanje ukazuje na činjenicu da pojedine komponenete pripadaju jedna drugoj. Unakrsno povezivanje pokazuje gdje se u cjelokupnoj šemi može pronaći neki drugi dio određenog uređaja. Koristeći ga, može se pouzdano pronaći neka komponenta ili više združenih dijelova na cijelom nizu stranica. Kako se unakrsno povezivanje prikazuje u šemi? Unakrsno povezivanje se prikazuje pored povezanih elemenata standardno u redu [Separator] Stranica (ime) [Separator] Kolona. Separator korišten ispred stranice je / a separator između stranice i kolone je Automatsko generisanje tačke prekida unakrsne veze Prvo, potrebno je ubaciti dvije tačke prekida na drugu stranicu šeme. Tačke prekida se koriste da predstave povezivanje između različitih stranica. Unakrsno povezivanje između tačaka prekida se automatski generiše od strane EPLAN-a. Prvo otvoriti stranicu 3 sa opisom Kontrolno kolo. Na ovoj stranici, koristiti npr. kombinaciju tipki Shift + F4 za ubacivanje tačke prekida (ili putanjom kroz meni: Insert > Connection symbol > Interruption point) usmjerenu ka dole. Za rotiranje simbola koristiti tipku Tab. Postaviti tačku prekida. Ručno upisati L1 u polje Displayed DT ili odabrati naziv tačke prekida preko [...] dugmeta u istoimenoj liniji. Slika 5.12: Dijalog za upis tačke prekida Mjenjanje načina prikaza tačaka prekida Da bi se zaštitile oznake uređaja od ukrštanja sa budućim linijama za samopovezivanje, moraju se uraditi dodatna podešavanja u odgovarajućim svojstvenim dijalozima. 1. U dijalogu Properties (components): Interruption point prebaciti na jezičak Display. 2. Iz padajuće liste Property arrangement odabrati unos Above, 90. Ovaj unos mjenja polja Alignment, X position i Docking. 37

38 Slika 5.13: Podešavanje osobina tačke prekida 3. Kliknuti OK. Tačka prekida L1 je ubačena. 4. Postaviti drugu tačku prekida L2 sa desne strane od L1 i izmjeniti Property arrangement na jezičku Display da pokazuje Above, 90. Tačka prekida L2 je ubačena. 5. Završiti akciju. 38

39 Slika 5.14: Tačke generisane unakrsnim povezivanjem Unakrsne veze aludiraju na tačke pekida sa istim displayed DT smještenim na prvoj stranici šeme. Na ovom listu se takođe prikazuju odgovarajuće unakrsne veze nad tačkama prekida Ubacivanje više simbola veza i opštih uređaja U ovom paragrafu biće ubačeno još više simbola opštih uređaja i veze na drugom listu multilinijske šeme. Sve je isto kao u jednom već opisanom ubacivanju simbola u paragrafu Sensor, switch, and pushbutton > Switch / pushbutton > Switch / pushbutton, NC contact, 2 connection points > SOA (Pushbutton, NC contact, general) Symbol name for direct entry: SOA, Variant F Row: 305 Coordinates: -uskladiti sa šemomdisplayed DT: S305 Connection point designation: Function text: Motor off 2. Sensor, switch, and pushbutton > Switch / pushbutton > Switch / pushbutton, NO contact, 2 connection points > SSA (Pushbutton, NO contact, general) Symbol name for direct entry: SSA, Variant F Row: 305 Coordinates: -uskladiti sa šemomdisplayed DT: S305.1 Connection point designation: Function text: Motor on 3. Coil, contacts, and > Coil > Coil, 2 connection points > K (Electromechanical operating device, ) Symbol name for direct entry: K, Variant F Row: 305 Coordinates: -uskladiti sa šemom- 39

40 Displayed DT: CR1 Connection point designation: A1 A2 Function text: Pogon motora A sad nekoliko simbola veze T-node, right povezuje prema gore ka L1 i udesno ka S305 T-node, left povezuje gore ka L2 i ulijevo ka CR1 2 x T-node, down veza tačke između S305 i S305.1 i tačke između S305.1 CR1 Angle up, right ispod T-spoja između S305 i S305.1 Angle up, left ispod T-spoja između S305.1 i CR1 Slika 5.15: Šema spoja na stranici Kontrolno kolo 5.11.Ubacivanje namotaja kontaktora i slika kontakta Nakon postavljanja namotaja i kontakata u šemu, slika kontakta se automatski prikazuje ispod simbola namotaja. Slika kontakta se automatski postavlja na prethodno definisano mjesto (što se može promijeniti u okviru nacrta, eng. Plot frame) ispod ljestvice (eng. Ladder). Ovo omogućava pomjeranje namotaja bez potrebe da smještamo i premještamo sliku kontakta. Ovaj način prikaza unakrsnog povezivanja (cross-reference) se često koristi za kontaktore i/ili motorsko-zaštitne sklopke. Grafička reprezentacija prikazivanja slike kontakta može biti podešena na cijelom projektu ili definisana na namotaju od strane projektanta. 40

41 Za promjenu prikaza slike kontakta, dvostruki klik na namotaj i pogledati kontrolni jezičak Contact image setting. Ako User-defined polje za potvrdu nije čekirano, preuzimaju se standardna podešenja iz projekta. Za promjenu trenutnog izgleda treba čekirati to polje i u njemu čekirati odgovarajuću kombinaciju opisa. Prije potvrde na OK izgled provjeriti klikom na Apply. Slika 5.16: Dijalog podešavanja prikaza slike kontakta Budući da se koristi ista oznaka uređaja (DT Device Tag) za namotaj kao i za energetske kontakte na prvoj šematskoj stranici, EPLAN automatski generiše sliku kontakta. Ovo uključuje oznake tačaka spoja, simbole i šematske pozicije kontakata unakrsno povezanih sa namotajima i njihovo prikazivanje ispod namotaja. Slika 5.17: Uvećani prikaz namotaja i kontakata 41

42 Ubacivanje još jednog kontakta za namotaj Za ubacivanje još jednog kontakta namotaja koristiti Symbol selection. Odabrati Coil, contacts, and... > NO contact > NO contact, 2 connection points sa oznakom S, Variant F. Postaviti ovaj kontakt između ranije postavljenih uglova i upisati CR1, kao Displayed DT12. Unakrsno povezivanje namotaja na istom listu se prikazuje naposredno na šemi. Za prikaz kontakta u slici kontakta takođe treba ažurirati pogled (update) na način View > Redraw. Slika 5.18: Uvećani prikaz namotaja i kontakata nakon ubačenog još jednog kontakta Ubacivanje kontakata i slike kontakta za motorsko-zaštitnu sklopku U ovoj tački biće ubačen još jedan kontakt na drugi list za motorsko-zaštitnu sklopku na prvom šematskom listu. 1. Odabrati stavku menija Insert > Symbol. U dijalogu Symbol selection odabrati jezičak Tree. U stablu odabrati Coil, contacts and... > NC contact > NC contact, 2connection points, simbol O, Variant F i kliknuti OK. Simbol je zakačen za kursor i može biti postavljen na trenutnu stranicu u grafičkom editoru. 2. Postaviti NC kontakt u šemu ispod kontakta CR1. U dijalogu Properties, prebaciti na jezičak NC contact. Upisati Q234 u polje Displayed DT. Takođe, može se koristiti unos preko DT selekcije. Pojaviće se unakrsna veza za prethodno postavljenu zaštitu motora. 3. Ponovo, Insert > Symbol odabrati pilot svjetiljku iz stabla, Signal device, optical and... > Signal Lamp > Lamp, single: simbol H, Variant F i postaviti je sa desne strane NC kontakta Q234. Žica (samopovezujuća linija) se automatski generiše između dva simbola. 4. Završiti ponovnim postavljanjem dva T-spoja 12 Takođe se može dodijeliti Display DT koristeći DT odabir. U cilju toga treba kliknuti na dugme [...] smješteno na kraju polja Displayed DT. Dijalog DT selection prikazuje sve DT-ove koji odgovaraju datoj funkciji. Ovde se mogu dodijeliti neki već postojeći DT-ovi potvrđivanjem na OK nakon njegovog odabira ili generisati novi DT korištenjem dugmeta Next. Ovo je prikazano na slici... 42

43 T-node, right veza ka T-spoju ispod L1 i udesno ka Q234 T-node, left veza ka T-spoju ispod L2 i ulijevo ka H311 Slika 5.19: Izgled kompletne šeme na drugoj šematskoj stranici Sa ovim je završena izrada šeme na drugom listu. Na samoj motorsko-zaštitnoj sklopki mogu se uočiti kontakti prikazani kao forma unakrsne veze što takođe može biti predstavljeno kao slika kontakta koja se imala kod namotaja. Može se jednostavno odavde skočiti na motorsko-zaštitnu sklopku desnim klikom na NC kontakt Q234 klikom na stavku Go to (counterpiece). Slika 5.20: Simbol Motorsko-zaštitne sklopke bez i sa uključenim prikazom kontakta 43

44 Da bi kontakti bili prikazani u slici kontakta moraju biti napravljena odgovarajuca podešenja za slike kontakta u dijalogu postavki za motorsko-zaštitnu sklopku. 1. Dvostruki klik u šemi na motorsko-zaštitnu sklopku Q234. Otvara se dijalog Properties (components): General device. 2. Prebaciti na jezičak Display u ovom dijalogu. Contact image padajuća lista prikazuje postavke motorsko-zaštitne sklopke vezana za sliku kontakta. Ova postavka je standardno podešena tokom ubacivanja motorsko-zaštitne sklopke. Za prikaz kontakta ispod sklopke odabrati opciju In path. Nakon klika na OK može se desiti da se ukaže potreba za dodatnim pomjeranjem slike kontakta što se radi desnim klikom na simbol motorne zaštite i odabirom stavke menija Text > Move property text za pomjeranje slike kontakta ispod simbola. Takođe se može kliknuti na dugme [...] pored polja Contact image i podesiti poziciju prikaza slike kontakta u odnosu na tačku ubacivanja simbola (slika 5.20). Slika 5.20: Podešavanje prikaza slike kontakta sklopke Q Kliknuti OK. Ovim su završene obe šematske stranice pokaznog projekta. U sledećoj glavi biće riječi o označavanju dijelova ubačenih uređaja. 44

45 6. SELEKCIJA DIJELOVA U prethodnoj glavi kreirana je jednostavna šema. Prije nego što se počne sa izvještajima i eventualno generisanjem liste dijelova, potrebno je prvo upisati dijelove unijetih uređaja. Da bi se to uradilo dostupan je jezičak Parts u odgovarajućem dijalogu za komponente. Tu se ručno mogu odabrati ili unijeti dijelovi korištenjem part selection Šta je potrebno znati u vezi odabira dijelova Šta je odabir dijelova? Part selection, dijalog koji se može koristiti da se selektuju dijelovi i njihovi podaci iz baze podataka. Normalno, dijelovi su smješteni u EPLAN-ovom internom menadžmentu dijelova (eng. Parts management) dostupnom za selekciju dijelova (eng. Part selection). Šta je menadžment dijelova? Parts management, dio programa u kojem se manipuliše informacijama karakterističnim za same dijelove ali i ljudske resurse; stavke kao što su broj nekog dijela uređaja a zatim i kupac, proizvođač, podaci o isporučiocu uređaja su navedene ovde. Podaci se smještaju u EPLAN-ovu internu bazu podataka. Moguće je pristupiti već popunjenoj bazi podataka dijelova koja sadrži neke primjere podataka ili izraditi sopstvenu bazu podataka koja se tada može ispočetka puniti. Za pozivanje parts management-a, odabrati stavku menija Utilities > Parts > Management Označavanje dijelova 1. Prvo, ako je potrebno, otvoriti prvu šematsku stranicu (2 Glavno strujno kolo) pokaznog projekta. 2. Koristiti View > Insertion point da se prikažu tačke ubacivanja od ubačenih elemenata. 3. Dvostruki klik na tačku ubacivanja prekidača Q203 Otvara se dijalog Properties (components): General devices U dijalogu osobina prebaciti na jezičak Parts. 5. Kliknuti [...] u polju Part number. To dugme se pojavljuje samo ukoliko se klikne na odgovarajuću ćeliju tabele u koloni Part number (slika 6.1). Otvara se dijalog Part selection. Strukturno, ovaj dijalog izgleda kao i Parts management. U lijevoj polovini, dijelovi su prikazani u stablu ili listi, gdje je struktura stabla razdijeljena u podgrupe roba unutar više grupa opštih proizvoda (električni, mehanički, fluidni). U desnoj polovini dijaloga se vide podaci koji pripadaju elementu ili elementima selektovanim u lijevoj polovini (slika 6.2). 6. Odabrati Electrical engineering u strukturi stabla. 7. Kliknuti na dugme popup menija označeno plavim trouglom i odabrati stavku Expand. Sadržaj grupe proizvoda Electrical engineering se izlistava. Brojevi dijelova se prikazuju na nižem nivou stabla (slika 6.3). 13 Ukoliko je u meniju Options uključena opcija Properties (global), pri dvostrukom kliku će se otvarati dijalog Properties (global): General device. Da se to izbjegne dovoljno je samo isključiti navedenu opciju u meniju Options. 45

46 Slika 6.1: Prvi korak pri odabiru dijelova Slika 6.2: Drugi korak u odabiru dijelova 46

47 Slika 6.3:Dio stabla sa ispisom elemenata i prikaz elementa u grafičkom editoru 8. Da se smanji količina prikazanih podataka potrebno je filtrirati podatke. U tu svrhu kliknuti dugme [...] pored polja Automatic filter. Otvara se dijalog Automatic filter. Polje za potvrdu Identifier (Q) je već čekirano. Slika 6.4: Dijalog filtera podataka 9. Kliknuti OK za potvrdu opcije. Dijalog Automatic filter se zatvara. 10. U Part selection, odabrati odgovarajuće Active polje za potvrdu za automatsko filtriranje da bi se filtriranje i izvršilo. 47

48 Sada se u stablu prikazuju dijelovi koji odgovaraju filterskim podešenjima. Slika 6.5: Ispis dijelova nakon filtriranja podataka 11. U stablu iz grupe proizvoda Power switchgear, odabrati dio SIE. 3LD2 5040TK53. Na desnoj strani Part selection u polju podataka se prikazuju podaci o selektovanim dijelovima. 12. Kliknuti OK. EPLAN otvara dijalog Conflict (slika 6.6). U svakom slučaju, postoje razlike između snimljenih podataka za dio i podataka u komponenti pa se ovaj dijalog otvara tokom odabira dijelova. 48

49 Slika 6.6: Dijalog Conflict 13. Za osobinu Characteristic, kliknuti polje Option i odabrati unos Retain (zadržati; rezarvisati; zapamtiti) iz padajuće liste. 14. Kliknuti OK. Konflikt dijalog se zatvara. Odabrani podaci o dijelovima se prihvataju u poljima na jezičku Parts i polje Number of units / quantity sada prikazuje 1. 49

50 Slika 6.7: Završni korak u odabiru dijelova Koji podaci će biti prikazani na desnoj strani tabulatora zavisi od podešenja u padajućoj listi Category. Ako je odabran unos Parts data tada će se vidjeti podaci kao što su Part number preuzet iz Parts management-a i koji se ne mogu mijenjati. Ako je odabran Part reference data tada se ovde prikazuju podaci kao što su Service time koji se takođe mogu zapamtiti za neki dio u Parts management-u. 15. Zatvoriti dijalog osobina sa OK. Dodijeljeni su novi podaci za ovaj dio14. Ponoviti ovu akciju za uređaje navedene u nastavku. Odabrati dijelove na bazi atributa Part number (broj dijela) naveden u listi. Ukoliko se pojavi dijalog konflikta, tada će se zadržati osobine sačuvane u komponenti (=Function). Da bi se to i izvršilo uvijek treba odabrati opciju Retain za svaku komponentu. 14 Ukoliko je pogrešno upisan ili odabran pogrešan broj za neki dio u tabulatoru Parts, može se obrisati odabirom odgovarajućeg reda tabele i klikom na dugme sa crvenim X (Delete). 50

51 Tabela 6.1: Dijelovi na prvoj šematskoj stranici Tabela 6.2. Dijelovi na drugoj šematskoj stranici Nakon što su označeni dijelovi uređaja, može se u idućoj glavi preći na pravljenje izvještaja. 51

52 7. GENERISANJE IZVJEŠTAJA Nakon kreiranja šeme u prethodnim glavama i označavanja dijelova ubačenih uređaja ovde će biti pokazano kako u EPLAN-u napraviti izvještaje Pravljenje šeme povezivanja 1. Odabrati stavku menija Utilities > Reports > Generate Otvara se dijalog Reports POKAZNI_projekat_IEC. Ovaj dijalog se koristi za kreiranje i uređivanje projektnih izvještaja. 2. Prebaciti na tabulator Reports. U stablu sa lijeve strane su prikazani već genarisani izvještaji za projekat. Ako se stablo proširi (Popup menu > Expand) prikazuju se samo dva podnivoa, Pages i Embedded reports. Naravno, do sada nema kreiranih izvještaja u projektu. Slika 7.1: Dijalog Reports 3. Kliknuti dugme New. EPLAN otvara dijalog Select report. 52

53 Slika 7.2: Dijalog za odabir izvještaja 4. U polju Select report type odabrati ispis Terminal diagram. Da bi ovaj ispis bio prikazan treba ili proširiti okvir dijaloga ili skrolovati popis ka dole. 5. Kliknuti OK. Otvara se dijalog Filter / sorting Terminal dijagram. Pomoću ovog dijaloga se mogu odrediti osobine filtera i sortiranja za stranice koje će biti izrađene. Za pokazni projekat ovo međutim nije neophodno. Slika 7.3: Dijalog Filter / sorting Terminal diagram 53

54 6. Kliknuti OK za prihvatanje prethodno utvrđenih osobina. EPLAN otvara dijalog Terminal diagram (Total). Ovde se može posebno odrediti kako će stranice izvještaja biti sortirane unutar postojeće strukture stranica Slika 7.4: Dijalog Terminal diagram (Total) 7. U polje Page name unijeti 10 da se označi stranica u koju će izvještaj biti postavljen. 8. Kliknuti OK. EPLAN generiše stranicu sa šemom spoja. Svi otvoreni dijalozi se zatvaraju i vraća se u dijalog Reports POKAZNI_projekat_IEC. 9. Sada treba proširiti stablo na lijevoj strani. Odabrati Pages a zatim odabrati stavku Expand iz pomoćnog menija. Ispod izvještaja Terminal diagram, stranica izvještaja 10 je kreirana za trakastu stezaljku X1 (slika 7.5). 10. Kliknuti Close. 54

55 Slika 7.5: Generisani izvještaj U Page navigator-u se sada vidi nova stranica. Možda prvo bude potrebno proširiti stablo i povećati prozor Page navigator-a prije nogo što bude moguće vidjeti stranicu 10 sa opisom Terminal diagram: X115. Slika 7.5: Generisana stranica izvještaja u Page navigator-u Otvoriti stranicu pomoću dvostrukog klika na nju i pogledati šemu povezivanja u grafičkom editoru. 15 Page description (opis stranice) kao što je Terminal diagram: X1 se kreira ako je na primjer čekirano polje za potvrdu Automatic page description u dijalogu Terminal diagram (Total). (Pogledati ilustraciju tog dijaloga u akciji koja je upravo završena). Deaktiviranjem polja za potvrdu Automatic page description otvara se mogućnost unosa nekog drugog opisa za svaku stranicu izvještaja. 55

56 Slika 7.6: Izgled izvještaja šema povezivanja 7.2. Uređivanje liste dijelova Prije nego što se generišu liste dijelova potrebno je uraditi specijalno podešenje inače dijelovi unijeti na liniji opisa kabla neće biti uzeti u obzir u izvještaju tokom izrade liste dijelova. 1. Da se to uradi odabrati stavku menija Utilities > Reports > Generate. Otvara se dijalog Reports POKAZNI_projekat_IEC. 2. Kliknuti dugme Settings. 3. Odabrati stavku menija Parts list. Otvara se dijalog Settings: Parts. Slika 7.7: Dijalog Settings: Parts 4. Odabrati polje za potvrdu Cable part. 5. Kliknuti OK Sada se može nastaviti sa izradom ostalih stranica izvještaja. 56

57 7.3. Generisanje ostalih stranica izvještaja Ponoviti akcije opisane u prvom dijelu ovog poglavlja za izvještaje Cable diagram, Parts list i Table of contents. Nastaviti opisanim redom i generisati izveštaje jedan za drugim u dijalogu Reports POKAZNI_projekat_IEC koristeći dugme New. Za svaki izvještaj odabrati odgovarajući tip izvještaja iz dijaloga Select report. Za ostale stranice izvještaja nije potrebno označavati nove identifikatore. Na primjer, ne treba unositi nove identifikatore u dijalogu Cable diagram (Total) nego radije dodavati na postojeću strukturu iz polja Page navigator-a. U tom cilju, proširiti strukturu stabla i odabrati stranicu izvjaštaja 10 (terminal diagram). Za Page name je predložena sledeća slobodna stranica. Umjesto 11 u polje Page name unijeti broj stranice 20. Nakon što je izrađena tabela sadržaja (Table of contents), proširena struktura stabla u dijalogu Reports POKAZNI_projekat_IEC izgleda ovako: Slika 7.8: Struktura izvještaja Različiti izvještaji su sortirani po abecednom redu (Cable diagram, Parts list, Table of contents, Terminal diagram). Žuta ikonica se koristi da označi tipove izvještaja koji predstavljaju opšte preglede (na primjer, parts list, tables of contents, terminal diagram overview itd.) Narandžasta ikonica karakteriše funkcijski bitne tipove izvještaja (na primjer, cable diagram, terminal diagram, terminal connection diagram, itd). Nivo ispod tog, označen u stablu žutom ili narandžastom ikonicom u vidu otvorene ladice ( ili ) se naziva blok izvještaja ili samo blok. Sve stranice izvještaja koje pripadaju određenom elementu (npr. kablovska ili trakasta stezaljka) obrazuju jedan blok. U pokaznom projektu postoji samo po jedan blok izvještaja za svaki izvještaj. Ako, sa druge strane, postoje u šemi dvije redne stezaljke X1 i X2, tada stranice šeme spoja za rednu stezaljku X1 obrazuju sopstveni blok a takođe i stranice za rednu stezaljku X2. Izrađene stranice se prikazuju u najnižem nivou stabla. One imaju istu ikonicu kao i u Page navigator-u. 57

58 Napustiti dijalog pomoću Close i pogledati sada izmjenjenu strukturu pokaznog projekta u proširenom Page navigator-u te otvoriti nove stranice i pogledati ih u grafičkom editoru. Slika 7.9: Sadržaj Page navigator-a Generisanjem stranica izvještaja, izrada i preuređivanje pokaznog projekta je za sada završeno. U narednoj glavi biće obrađene još neke dodatne teme kao što je pravljenje makroa i pretraživanje projektnih podataka. 58

59 8. KREIRANJE I UBACIVANJE MAKROA U EPLAN-u postoji mogućnost korištenja različitih tipova makroa. U ovom paragrafu će na primjer biti izrađen window macro i nakon toga ubačen u projekat. Pravljenje i ubacivanje drugih tipova, kao što su page i symbol macro se radi na sličan način Šta je potrebno znati o makroima Šta su makroi? U EPLAN-u, makroi su isječene stranice projekta koje su kao takve sačuvane za dalju upotrebu. Izrada makroa je korisna jer projektant ne mora svaki put iznova crtati iste detalje ili isjecati stranice ili dijelove stranica kod nekih tipiziranih i uobičajenih zadataka. Šta je window macro? Window makro je proizvoljni prostor stranice. Svi objekti čije tačke ubacivanja pripadaju ovom prostoru su smještani u window makro Pravljenje window makroa 1. Prvo, ako je potrebno, otvoriti prvu šematsku stranicu pokaznog projekta (2 Glavno strujno kolo). 2. Odabrati stavku menija Edit > Create window macro. Pored kursora se pojavljuje iscrtkani pravougaonik 3. Postaviti kursor na željeno mjesto u šemi odakle će početi okvir makroa, zatim lijevi klik i razvući okvir odnosno, prostor budućeg makroa preko cijelog dijela šeme (otprilike kao na slici). Navedeno područje se prikazuje uokvireno tankim okvirom. Slika 8.1: Primjer izrade window makroa 4. Ponovo lijevi klik na krajnju poziciju okvira. 59

60 Svi objekti u tom području se selektovani i EPLAN otvara dijalog Save as. U polju Directory se prikazuje standardno pretpostavljeni direktorijum za makroe. Slika 8.2: Davanje naziva i opisa za makro 5. U polju File name upisati Pogon kao naziv makroa. 6. U polju Description upisati Pogon transportne trake kao opis za makro. Tekst unijet ovde se prikazuje u polju komentara nakon ubacivanja makroa i pojednostavljuje njegov odabir. 7. Kliknuti OK. Dijalog Save as se zatvara. Makro se snima u poseban direktorijum pod nazivom Pogon.ema. 60

61 8.3. Ubacivanje window makroa Prije nego se ubaci prethodno sačuvani makro prvo će biti napravljena još jedna šematska stranica tipa Schematic multi-line. U tu svrhu, u stablu Page navigator-a, odabrati drugu šematsku stranicu (3 Kontrolno kolo) i koristiti kombinaciju tipki Ctrl + N da se napravi nova stranica sa opisom (page description) Macro page. Ubaciti makro u ovu stranicu otvorenu u grafičkom editoru. Slika 8.3: Otvaranje nove stranice naziva Makro stranica 1. Odabrati stavku menija Insert > Window macro16. EPLAN otvara dijalog Select macro file. 16 Koristeći meni Page > Page macro > Insert mogu se ubaciti bilo koji, window makro ili page makro. U dijalogu Select macro koji se zatim pojavljuje, kao File type se može izabrati unos Window macro (*.ema). Kao što je i uobičajeno kod ubacivanja page makroa kreiraće se nova stranica projekta. 61

62 Slika 8.4: Dijalog Select macro za odabir makroa 2. Odabrati polje za potvrdu Preview. Na desnoj strani dijaloga se prikazuje grafički pregled trenutno odabranog makroa. 3. Odabrati makro Pogon.ema u naznačenom makro direktorijumu. Izvorni projekat u kome je makro snimljen se prikazuje pored opisa makroa u polju komentara ispod grafičkog pregleda. 4. Kliknuti Open. Makro je zakačen za kursor. 5. Pozicionirati makro na proizvoljnu poziciju u šemi a zatim lijevi klik da se makro postavi. Otvara se dijalog Insertion mode. U ovom dijalogu se definiše način na koji će uređaji biti ponovo numerisani po ubacivanju. Slika 8.5: Dijalog Insertion mode 62

63 6. Odabrati opciju Number. Ovo znači da će ubačeni uređaji iz makroa biti automatski numerisani (online). 7. Kliknuti OK. Dijalog Insertion mode se zatvara i makro je postavljen. Sve dok je makro zakačen za kursor mogu se nanovo ubacivati makroi. 8. U svakom slučaju akcija se završava koristeći Popup menu > Cancel action. Na primjer, na novoj stranici window makro Pogon ubačen ovde izgleda ovako: Slika 8.6: Izgled window makroa 8.4. Pronalaženje i zamjena identifikatora Tokom uređivanja projekta, često je potrebno pretraživati projekat zbog pojedinih projektnih podataka u namjeri da se izmjene. U ovom paragrafu biće pokazano kako pretraživati projekat radi određene oznake uređaja ili određenog teksta i kako se tada ti objekti mogu uređivati Pronalaženje i zamjena oznaka uređaja Svi osigurači u projektu sa prikazanom oznakom F primaju različite identifikatore. 1. Odabrati stavku menija Find > Find. Otvara se dijalog Find. 2. Ovde, u polju Find what, unijeti traženi termin F*. Takođe se u traženju može koristiti nosilac položaja (kao što je * ili?). 63

64 Podešenja neophodna za pretragu su standardno već popunjena. Ako osobine u dijalogu nisu postavljene kao one u slici ispod, onda je potrebno izvesti korake od 3 do 6 a ako jesu onda se odmah može kliknuti OK. Slika 8.7: Dijalog Find 3. U grupi polja Search in se mogu specifikovati objekti u kojima se želi tražiti termin. Čekirati polje za potvrdu DT / designation. 4. U grupi polja Search location se mogu određeni tipovi stranica isključiti iz pretraživanja. Ovde treba čekirati opciju Entire project: POKAZNI_projekat_IEC kao i polja za potvrdu Logic pages i Graphical pages. 5. U ovom dijalogu takođe postoji opcija upisa rezultata pretrage u jednu od dvije moguće liste rezultata. Odabrati opciju List of results Kliknuti OK. 64

65 Dijalog Find se zatvara. EPLAN počinje pretragu, otvara dijalog Search result i prikazuje pronađene unose. Slika 8.8: Rezultati pretrage pronađeni osigurači Svi osigurači iz projekta su ispisani u dijalogu u tabelarnoj formi. Ako se ne mogu vidjeti svi ispisi onda treba povećati dijalog i podesiti širine pojedinih kolona. Ispod liste rezultata pretrage EPLAN prikazuje tekstualno polje sa stranicom na kojoj se nalazi selektovani objekat Zamjena indikatora uređaja 1. Selektovati sve unose u dijalogu Search results. 2. Odabrati Popup menu > Replace. U dijalogu Replace koji se pojavljuje, prikazana je trenutna vrijednost prvog selektovanog unosa F U dijalogu Search results, ukoliko se odabere objekat smješten na stranici projekta, grafički pregled (Graphical preview) prikazuje odgovarajuću stranicu. Pozicija objekta je istaknuta u pregledu pomoću koncentričnih kružnica. 65

66 Slika 8.9: Opcija Replace 3. Upisati F u polju Find what i unijeti vrijednost CB u polje Replace with. 4. Kliknuti OK. U dijalogu Search results, identifikator F je zamjenjen novom vrijednosti CB. Takođe i u šemi, svi selektovani uređaji su preimenovani. Slika 8.10: Izmjenjeni identifikatori sa oznakom F Napomena: Pomoćni meni dijaloga Search result sadrži mnoge, veoma korisne programske funkcije za traženje i uređivanje projektnih podataka. Na primjer, stavka Go to (graphic) se može koristiti za skok od selektovanog objekta u listi rezultata do odgovarajuće pozicije na stranici projekta. Koristeći stavku Edit in table, više odabranih objekata može biti zajedno uređeno u narednom dijalogu. Na ovaj način mogu biti preimenovane oznake selektovanih uređaja. 66

67 Slika 8.11: Pomoćni meni dijaloga Search result Pronalaženje teksta i uređivanje unosa pretrage Prije nego se krene sa novim traženjem prvo je potrebno ukloniti sve prethodne unose inače će se rezultati pretrage sadržati u ovoj listi rezultata. 1. Selektovati sve unose u dijalogu Search results. 2. Odabrati pomoćni meni, Popup menu > Delete all entries. Dijalog Search results je sada ponovo prazan. Sada treba započeti novu pretragu pritiskom kombinacije tipki Ctrl + F. 3. U polju Find what upisati traženi termin Transportna traka. 4. U grupi polja Search in sada isključiti polje za potvrdu DT / designation a umjesto njega čekirati polje Texts. 67

68 Slika 8.12: Traženje teksta 5. Kliknuti OK. Dijalog Search results prikazuje rezultate za traženi termin. Slika 8.13: Rezultati traženja teksta 68

69 6. Odabrati drugi unos iz liste. Ukoliko je otvoren Graphical preview može se vidjeti da je ovaj drugi unos tekst putanje funkcije koji je ubačen sa window makroom na stranici 4 Makro stranica. 7. U pomoćnom meniju odabrati stavku menija Properties (ili dvostruki klik). Otvara se dijalog Properties Path function text. Na tabu Text je već selektovano Transportna traka. Slika 8.14: Dijalog Properties Path function text 8. Ovde direktno upisati novi tekst Novi pogon. 9. Kliknuti OK. U listi rezultata i u šemi na strani 4 Makro stranica se pojavljuje novi tekst putanje funkcije. Bilo kako bilo, prije štampanja cijelog projekta trebalo bi prvo izvještaje kompletirati i ažurirati (update). Upravo to je opisano u narednoj glavi. 69

70 9. KOMPLETIRANJE I AŽURIRANJE IZVJEŠTAJA U prethodnim glavama su kompletirani i izmjenjeni podaci u pokaznom projektu. Kreirana je nova stranica i ubačen dodatni nacrt korištenjem window makroa. Da bi ove izmjene imale efekta u projektu, potrebno je izvještaje još kompletirati i ažurirati Ažuriranje izvještaja 1. U stablu Page navigator-a odabrati projekt POKAZNI_projekat_IEC. 2. Odabrati stavku menija Utilities > Reports > Update. Ažurirane su sve stranice izvještaja. Ako se sada pogleda na stranice pokaznog projekta može se vidjeti da su opšti pregledi u projektu (Table of contents, Parts list) ažurirani. Ako su napravljene neke izmjene u projektu, recimo na rednoj stezaljki X1 ili na kablu CBL1 (na primjer, naveden drugačiji tekst funkcije i slično) tada će ove izmjene biti uključene u ažuriranje. Za nova dva uređaja, rednu stezaljku X2 i kabl CBL2, nije dovoljno ažurirati prethodno generisane stranice izvještaja. Umjesto toga je potrebno generisati šemu spoja za X2 i odgovarajuću kablovsku šemu za CBL2. Može se postupiti kao u već opisanom dijelu Generisanje izvješaja i na taj način napraviti nove stranice izvještaja. Međutim, EPLAN predviđa mogućnost korištenja postojećih izvještaja da se naprave šabloni za izvještaje. Tako se mogu praviti izvještaji na cijelom projektu bazirani na ovim šablonima Pravljenje šablona za izvještaje Šabloni za izvještaje mogu biti napravljeni iz dijaloga Reports EPLAN_start korištenjem taba Templates ili mogu biti bazirani na već postojećim izvještajima. Pošto su već napravljeni izvještaji sa šemama spojeva i kablova, koristiće se ovaj drugi način. 1. Odabrati stavku menija Utilities > Reports > Generate Otvara se dijalog Reports POKAZNI_projekat_IEC. 2. Prebaciti na tab Reports. 3. Za izvještaj tipa Terminal diagram, selektovati blok izvještaja X1 i odabrati Popup menu > Create report template. 70

71 Slika 9.1: Genarisanje šablona za izvještaje 4. Ponoviti ovaj postupak za izvještaj Cable diagram. U tom cilju, odabrati blok izvještaja CBL1 i ponoviti Popup menu > Create report template. 5. Prebaciti na tab Template. 6. Sada, proširiti stablo na lijevoj strani. Odabrati pokazivač Templates i odabrati stavku Expand iz pomoćnog menija. U strukturi stabla su prikazani napravljeni šabloni. 7. Sada, ako se odabere šablon 0001 ispod Cable diagram, na primjer, tabela na desnoj strani će prikazati glavne karakteristike ovog šablona. Ovde se može promijeniti Start page za stranice kablovske šeme. Slika 9.2: Izrađeni šabloni 8. Kliknuti na Close. 71

72 9.3. Pravljenje projektnih izvještaja Ako se sada napravi izvještaj na cijelom projektu, tada se izvještaji prvo prave iz svih postojećih šablona za izvještaje. EPLAN ažurira sve već postojeće izvještaje. 1. Odbrati stavku menija Utilities > Reports > Generate project reports. Generišu se izvještaji za projekat. Zavisno od veličine projekta ovaj proces može i potrajati. Nakon što su izvještaji kompletirani i ažurirani na ovaj način, proširiti stablo pokaznog projekta u Page navigator-u i pogledati izmjenjenu strukturu. Slika 9.3: Izgled Page navigator-a nakon ažuriranja projekta Nakon toga prelistati projekat i pogledati nekoliko izmjenjenih stranica u grafičkom editoru. U idućoj glavi se govori o tome kako printati stranice projekta Štampanje projekta Kao posljednji korak izrade projekta nameće se njegovo printanje. U EPLAN-u postoji mogućnost štampanja jedne stranice ili bilo kojih, svojevoljno odabranih stranica projekta. Štampanje može biti crno-bijelo ili u boji a poslije može biti poslato na štampač ili u fajl. 1. U stablu Page navigator-a odabrati pokazni projekat POKAZNI_projekat_IEC. 2. Odabrati stavku projekta Project > print. Otvara se dijalog Print. 72

73 Slika 9.4: Podešavanje pred štampanje projekta 3. U polju Printer iz padajuće liste odabrati željeni štampač. 4. Ako je greškom odabrana samo jedna stranica u Page navigator-u ili je kursor pozicioniran na otvorenu stranicu tada će se standardno odštampati samo tekuća stranica. Ovo se može prepoznati po činjenici da li je aktivirana opcija u grupi Page range. Za štampanje cijelog projekta aktivirati ovu opciju. 5. Kliknuti OK. Sve stranice projekta će biti odštampane Koristeći Print preview koji se može pozvati iz dijaloga Print pomoću dugmeta istog naziva otvara se mogućnost odabira stranica koje se žele štampati prije početka štampanja. Ako prikazane stranice ne odgovaraju korisnikovim zahtjevima (nedostaju margine ili nešto slično) taj prozor se može zatvoriti i korištenjem dugmeta Settings takođe u dijalogu Print izvršiti željena podešenja. 73

74 10. ZAKLJUČAK Nakon svega prethodno rečenog, kao rezime dolazi analiza ekonomske opravdanosti korištenja EPLAN-a. Prema riječima proizvođača i zvaničnih distributera, EPLAN Electric P8 je softver oslonjen na baze podataka i razvijen je sa idejom o uštedi vremena i troškova eliminacijom višestrukog unosa podataka. Lajtmotiv tvoraca EPLAN-a je bilo takozvano automatizovano projektovanje koje podrazumijeva produktivnost, kvalitet i preciznost u kreiranju električnih šema i pratećih izvještaja, listi i formi. Korištenjem EPLAN-a skraćuje se vrijeme projektovanja i do 60%. Naravno, to ima svoju cijenu. Tako na primjer firma OMIKO [] iz Hrvatske, koja je distributer EPLAN-a u Bosni i Hercegovini, vrši isporuku četiri moguće licence EPLAN Electric P8 i to po sledećim cijenama: Compact Start Select Select Professional Kupac licence Compact može da računa na: baze simbola, baze makroa, kataloge, automatsko spajanje elemenata, export / import DXF/DWG i Ms Office, osnovni rad sa PLC-ovima, te da ima ograničen broj logičkih stranica na 40 i neograničen broj generisanih stranica ( naslovna stranica, sadržaj, lista materijala / troškovnik, priključni plan, lista kablova). Kupac licence Start Select može da računa na: sve funkcije Compact-a, inteligentna izrada montažne ploče, napredni rad sa PLC-ovima, prošireni broj parametara, ograničenje broja logičkih stranica na 80, neograničen broj generisanih stranica (pregledne liste kablova, pregledne liste stezaljki, lista uređaja). Kupac licence Select može da računa na: sve funkcije Compact-a, inteligentna izrada montažne ploče, napredni rad sa PLC-ovima, prošireni broj parametara, neograničen broj logičkih stranica, neograničen broj generisanih stranica (pregledne liste kablova, pregledne liste stezaljki, lista uređaja). Kupac licence Professional može da računa na: sve funkcije Select-a, integrisan modul PLC&BUS, integrisan modul za revizije, proširen broj parametara, inteligentan jednopolni rad, inteligentno prevođenje, neograničen broj logičkih stranica, neograničen broj generisanih stranica (grafički priključni planovi, grafički plan spajanja kablova, grafički plan spajanja uređaja). Ukoliko bi se potencijalni kupac zaista i odlučio na kupovinu programskog paketa EPLAN-a tada može računati da će mu se novčani bilans po pitanju te investicije u naredne tri godine otprilike kretati kao na slici

75 100,000 80,000 60,000 Investicioni troškovi Potencijal 40,000 20,000 Ukupna dobit 0-20, GODINA 2. GODINA 3. GODINA -40,000-60,000 Godina Slika 10.1: Trogodišnji novčani bilans kupca EPLAN-a Konkretno, informacija o tome kada kupac može očekivati povrat investicije na EPLAN može se dobiti analiziranjem slike Slika 10.2: Vremenski prikaz isplativosti EPLAN-a Na kraju, o ovom programskom paketu se ukratko može reći da u svojim najužim okvirima, sa svih aspekata nudi puno. Za nešto više od godinu i po dana od njegove kupovine on opravda investicione troškove. Može se reći da je ekvivalent grupi programa potrebnih za izradu jednog kompletnog projekta. U toku rada projektantu će štediti vrijeme nudeći mu automatska rješenja. Podrazumijevajući rad u raznim standardima (DIN, IEC, NFPA, GOST...) EPLAN zaista predstavlja svjetski brend i sinonim uspješnog projektovanja. 75