DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PLANOVI
|
|
- Wilfrid Griffin
- 6 years ago
- Views:
Transcription
1 SVEUČILIŠTE U SPLITU SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STUDIJE MORA DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PLANOVI PREDDIPLOMSKI STUDIJ BIOLOGIJA I EKOLOGIJA MORA
2 Naziv predmeta OPĆA KEMIJA Kod predmeta SMB101 Satnica predmeta 45/30/30 (P/S/V) ECTS 8 (5 - predavanja, seminari, konzultacije, samostalno učenje i 3 - laboratorijske vježbe, (uz obrazloženje) kolokviji) Status predmeta obavezan X izborni (označiti X) temeljni X napredni specijalistički Studijski program i Biologija i ekologija mora / Preddiplomski studij razina studija Godina/semestar I. godina / I. semestar Preduvjeti za upis - Jezik poduke i mogućnost praćenja na Hrvatski drugim jezicima Izv. prof. dr. sc. Slobodan Brinić Nositelj predmeta - dio predavanja izvodi prof. dr. sc. Zoran Grubač Voditelj Dr. sc. Ivana Škugor Rončević, viši asistent vježbi/seminara O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o pohađaju nastave, obveze studenata...) Pohađanjem predmeta Opća kemija studenti će se upoznati sa temeljnim kemijskim zakonitostima i principima. Savladat će kemijsku nomenklaturu i upoznati se sa osnovama laboratorijskog rada. Razviti će sposobnost kritičkog razmišljanja o eksperimentima provedenim u laboratoriju i uključenosti kemije u svakodnevni život. Nastava iz kolegija Opća kemija odvija se kroz predavanja, seminare i vježbe. Svi oblici nastave su obavezni. Da bi student dobio potpis iz kolegija, a koji mu je nužan za polaganje ispita treba zadovoljiti slijedeće uvjete: prisutnost predavanjima (minimalno 10 predavanja), prisutnost seminarima (minimalno 10 seminara), odrađene vježbe (100% iznos). Da bi student mogao pristupiti izvođenju pojedine vježbe prethodno mora položiti kolokvij iz gradiva vježbe. Kolokvij može biti pismeni ili usmeni. Bez položenog kolokvija nije moguće pristupiti izvođenju vježbe. Vježbe koje nisu odrađene u dogovorenim terminima nadoknađuju se na kraju semestra. Moguće je nadoknaditi dvije vježbe. Tijekom semestra student zbog opravdanog razloga (bolest opravdava se liječničkom potvrdom) može izostati maksimalno sa dvije vježbe. Vježbe koje je student izostao nadoknađuju se na kraju semestra. Popis obavezne literature 1. Filipović, S. Lipanović, Opća i anorganska kemija 1. i 2. dio, Školska knjiga, Zagreb. 2. B. Perić, Kemijsko računanje, HDKI/Kemija u industriji, Zagreb, M. Sikirica, Stehiometrija, Školska knjiga, Zagreb. 4. Vježbe iz opće i anorganske kemije I. Interna skripta, Kemijsko - tehnološki fakultet u Splitu, Split. Popis izborne literature 1. R. Chang, Chemistry, McGraw-Hill, Inc., New York, J. W. Hill, R. H. Petrucci, General Chemistry, Prentice-Hall, New Jersey, J. C. Kotz, P. Treichel Jr., Chemistry & Chemistry reactivity, Sounders College Publishing, New York, Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja) Predavanje 1. Uvod - Prirodne znanosti i kemija. Mjerne jedinice i mjerenje. Klasifikacija materije. Čiste tvari. Rastavljanje tvari na čiste tvari. Svojstva čistih tvari. Vrste čistih tvari, atom i kemijski element. Ishod učenja: Ponoviti definicije mjernih jedinica, decimalne jedinice. Upoznati podjelu tvari i načine njihovog rastavljanja. Usvojiti razlike između pojmova mase i težine. Predavanje 2. Svojstva čistih tvari, fizička i kemijska svojstva. Atom i kemijski element. Kemijski simboli elemenata. Zakoni
3 kemijskog spajanja po masi i volumenu. Atomska teorija - od ranih ideja do Johna Daltona. Avogadrova hipoteza. Ishod učenja: Znati razlikovati fizička i kemijska svojstva tvari, intenzivna i ekstenzivna svojstva. Znati definirati zakone kemijskog spajanja po masi. Upoznavanje s razlozima uvođenja i povijesne definicije atoma i relativne atomske mase. Objasniti Gay-Lussacov zakon spojnih volumena pomoću kojeg je Avogadro uveo pojam molekula. Predavanje 3. Otkriće strukture atoma. Otkriće rendgenskih zraka i radioaktivnosti. Rutherfordov model atoma. Rendgenske zrake i struktura kristala. Braggova jednadžba. Izotopi i struktura atomske jezgre. Ishod učenja: Ponašanje nabijene čestice u električnom i magnetnom polju. Elektron i način otkrića njegovog naboja i mase. Objašnjenje radioaktivnosti. Otkriće atomske jezgre i protona. Objašnjnje strukture atomske jezgre i izotopa. Predavanje 4. Struktura čistih tvari. Atomska struktura čistih tvari. Tipovi kristalnih sustava i karakteristike kristala. Kubični kristalni sustav. Molekulska struktura čistih tvari. Priroda plina. Priroda tekućine. Pojam temperature. Kinetička teorija plinova. Ishod učenja: Poznavanje kristalnih sustava. Teseralni kristalni sustav. Agregatna stanja tvari i temperatura. Predavanje 5. Plinski zakoni i jednadžba stanja idealnog plina. Realni plinovi. Relativna atomske i molekulske mase. Metode određivanja relativnih atomskih (Dulong-Petitova metoda, difrakcija rendgenskih zraka, spektrograf masa) i molekulskih masa (iz gustoće plina, metodom Victora Mayera, Hoffmanova metoda). Periodni sustav elemenata i periodni zakon. Ishod učenja: Definirati varijable koje opisuju stanje plina. Objasniti Boyle Mariottov zakon i Charles Guy lissacov zakon te jednadžbu stanja idealnog plina. razlika između realnih i idealnih plinova. Predavanje 6. Elektronska struktura atoma - Bohrov model atoma, kvantni brojevi. Kvantna teorija i elektronska struktura atoma. Atomske orbitale. Ishod učenja: Objasniti spektar elektromagnetskog zračenja. Uzroci apsorpcije i emisije zračenja. Objasniti Planckovu jednadžbu energije i zračenja. Objasniti fotoelektrični efekt i Einsteinovu fotoelektričnu jednadžbu. Objasniti Bohrov model atoma vodika i rješenje modela. Predavanje 7. Periodična klasifikacija elemenata i periodni sustav. Periodične promjene fizikalnih osobina. Atomski radijus. Energija ionizacije. Elektronski afinitet. Elektronegativnost. Ishod učenja: Objasniti današnji periodni sustav elemenata i njihovu elektronsku strukturu. Predavanje 8. Kemijska veza i struktura molekula - Elektronska teorija valencije, ionski i kovalentni spojevi. Elektronegativnost i stupanj oksidacije. Pisanje Lewisovih struktura i pravilo okteta. Formalni naboji. Izuzeci od pravila okteta. VSEPR model i geometrija molekule. Ishod učenja: Objasniti pojam valencije atoma elemenata. Objasniti uzroke ispajanja atoma elemenata. Objasniti uzroke nastajanja ionske veze i svojstava ionskih spojeva. Predavanje 9. Karakteristike veze. Teorija valentne veze i teorija molekulskih orbitala.. Ishod učenja: Objasniti kako nastaje kovalentna veza. Razlika između teorije valentne veze i teorije molekulskih orbitala. Predavanje 10. Međumolekularne sile. Dipolni moment, Van der Waalsove i Londonove sile, vodikova veza. Struktura i osobine tekućina i krutina. Fizikalne osobine otopina. Vrste otopina. Izražavanje koncentracije. Ishod učenja: Objasniti vrste međumolekulskih sila i zbog čega one nastaju. Objasniti što su to otopine. Navesti vrste otopina. Navesti načine izražavanja koncentracija. Predavanje 11. Otopine tekućina u tekućinama. Otopine krutina u tekućinama. Otopine plinova u tekućinama. Utjecaj temperature na topljivost. Utjecaj tlaka na topljivost plinova. Koligativne osobine otopina neelektrolita i koligativne osobine otopina elektrolita. Ishod učenja: Objasniti razloge otapanja ionskih spojeva. Objasniti ovisnost otapanja o toplini i Le Chatellierov princip.
4 Predavanje 12. Kemijske reakcije - vrste kemijskih reakcija, redoks reakcije, reakcije kompleksa (protolitičke reakcije i reakcije taloženja i otapanja), složene reakcije. Ishod učenja: Objasniti redoks reakcije. Razumijeti što su oksidacijska, a što redukcijska sredstva. Objasnit kako nastaju reakcije otapanja i taloženja. Predavanje 13. Kemijska kinetika, brzina reakcije, mehanizam reakcije, energija aktivacije. Kemijska ravnoteža - Pojam ravnoteže, kemijska ravnoteža i konstanta kemijske ravnoteže. Faktori koji utječu na kemijsku ravnotežu. Ishod učenja: Objasniti endotermne i egzotermne reakcije. Objasniti što je energija aktivacije i kako na nju djeluju katalizatori. Navesti o čemu ovisi brzina kemijske rekcije. Predavanje 14. Ravnoteže u homogenim i heterogenim sustavima. Ishod učenja: Objasniti kada u reakcijama nastaje stanje ravnoteže. Navesti i objasniti zakon kemijske ravnoteže. Objasniti utjecaj temperature na kemijsku ravnotežu. Predavanje 15. Ravnoteže u otopinama elektrolita - ravnoteže u otopinama kiselina i baza, ravnoteže u otopinama kompleksa, ravnoteže između otopine i neotopljenog kristala, redoks ravnoteže Ishod učenja: Objasniti ravnotežu u otopinama elektrolita. Ionski produkt vode, ph. Seminar 1. Stupanj oksidacije: Definicija, pravila za određivanje stupnja oksidacije atoma, iona, molekula. Primjeri i uvježbavanje. Ishod učenja: Odrediti stupanj oksidacije atoma, iona i molekule. Seminar 2. Nomenklatura anorganske kemije. Nazivi monoatomnih kationa. Nazivi monoatomnih aniona. Nazivi poliatomnih kationa. Nazivi poliatomnih aniona. Nazivi liganada. Nazivi kompleksniih iona. Nazivi oksokiselina i njihovih soli. Ishod učenja: Pravila za imenovanje anorganskih iona i spojeva Seminar 3. Uvježbavanje naziva anorganskih spojeva. Ishod učenja: Ispravno imenovati ion i spoj. Na osnovu imena napisati formulu. Seminar 4. Uravnotežavanje kemijskih jednadžbi. Redoks jednadžbe Ishod učenja: Uz pomoć parcijalnih redoks jednadžbi uravnotežiti redoks jednadžbu. Seminar 5. Uvježbavanje pisanja redoks jednadžbi. Ishod učenja: Uz pomoć parcijalnih redoks jednadžbi uravnotežiti redoks jednadžbu. Seminar 6. Stehiometrija: Kvalitativni i kvantitativni odnosi kod kemijskih reakcija. Molna metoda. Ishod učenja: Izračunati odnose između reaktanata i produkata. Seminar 7. Stehiometrija: Kvantitativni odnosi. Iskorištenje kod kemijskih reakcija i procesa: mjerodavni reaktant, reaktant u suvišku, teorijska količina reaktanta, teorijska količina produkta, iskorištenje, gubitci. Ishod učenja: Izračunati potrebne količine reaktanata za dobivanje određene količine produkata. Izračunati količinu nastalih produkata uz zadane gubitke. Seminar 8. Stehiometrija: Volumen i masa u kemijskim reakcijama. Ishod učenja: Za reakcije u kojima sudjeluju plinovi i otopine izračunati potrebne količine reaktanata i ili nastale produkte. Seminar 9. Elektronska konfiguracija atoma i iona Ishod učenja: Napisati elektronske konfiguracije izoliranih atoma i iona. Odrediti koji ion ima stabilnu elektronsku konfiguraciju. Seminar 10. Lewisove strukturne formule Ishod učenja: Pravila za pisanje Lewisovih strukturnih formula. Na osnovu pravila crtanje Lewisovih strukturnih formula odabranih iona i spojeva. Seminar 11. Elektronske strukturne formule Ishod učenja: Polazeći od Lewisove strukturne formule napisati elektronsku strukturnu formulu. Pretpostaviti hibridizaciju i objasniti veze koje nastaju. Seminar 12. Kemijska ravnoteža u homogenim i heterogenim sustavima Ishod učenja: Napisati izraz za konstantu ravnoteže. Odrediti utjecaj dodatka reaktanta ili produkta na ravnotežu.
5 Seminar 13. Kemijska ravnoteža u otopinama elektrolita. Ishod učenja: Izračunati ph otopine elektrolita. Ravnoteža u otopinama baza i kiselina. Vježba 1. Osnovna pravila laboratorijskog rada, Mjere opreza i zaštite u laboratoriju, Osnovni laboratorijski pribor. Pranje, čišćenje i sušenje laboratorijskog posuđa. Osnovne laboratorijske operacije. kemikalije i postupanje s njima. Rastavljanje tvari na čiste tvari. Rastavljanje heterogenih smjesa Rastavljanje homogenih smjesa Ishod učenja: Poznavanje mjera opreza i rada u laboratoriju. Rad s laboratorijskim posuđem i priborom. Mjerenje volumena kapljevina. Vaganje. Određivanje gustoće tvari Vježba 2. Rastavljanje tvari na čiste tvari, Rastavljanje heterogenih tvari, Sedimentiranje, dekantiranje, centrifugiranje, Filtriranje na obično složeni filter papir, Filtriranje na naborani filter papir, Filtriranje na filtar-papiru u Büchnerovom lijevku, Destilacija i frakcijska destilacija, Sublimacija joda. Ekstrakcija joda iz vodene otopine Ishod učenja: Poznavanje postupaka za odjeljivanje heterogenih i homogenih tvari. razlikovanje homogenih i heterogenih tvari. Vježba 3. Fizičke i kemijske promjene, Zakon o održanju težine, Gay-Lussacov zakon spojenih volumena, Vježba s modelima jediničnih ćelija, Određivanje relativne atomske mase cinka Zn, Određivanje empirijske formule bakrova klorida. Ishod učenja: Razlikovanje fizičkih od kemijskih promjena. Dakaz zakona o održanju težine i Guy-Lussacovog zakona. Kubični kristalni sustav i računanje broja atoma koji pripadaju pojedinoj jediničnoj ćeliji. Definicija realtivne atomske mase i određivanje relativne atomske mase cinka Zn. Definicija i određivanje empirijske fomule. Vježba 4. Plinski zakoni: Određivanje molarnog volumena kisika, Boyle-Mariotteov zakon, Charles-Gay Lussacov zakon, Ovisnost tlaka o temperaturi kod plinova. Ishod učenja: Definiranje i dokaz plinskih zakona. Grafička ilustracija plinskih zakona. Vježba 5. Otopine i njihova svojstva. Načini izražavanja koncentracija. Priprema otopine zadane koncentracije. Otopine kapljevina u kapljevinama. Otopine plinova u kapljevinama. Ovisnost topljivosti o prirodi (strukturi) tvari. Ovisnost topljivosti o temperaturi. Otapanje kapljevina u kapljevinama. Otapanje plinova u kapljevinama. Henryjev zakon. Određivanje molarne mase metodom sniženja ledišta. Ilustracija elektrolitske disocijacije. Ilustracija putovanja iona prema elektrodama. Električna vodljivost otopina. Redoks-reakcija sumpora i kisika. Redoks reakcija razrijeđene dušične kiseline i otopine željezova(ii) sulfata. Reakcija raspadanja i nastajanja kompleksa. Reakcija supstitucije liganada. Protolitička reakcija (kiselinsko-bazna titracija). Ishod učenja: Definiranje otopina i načina izražavanja koncentracija. Priprava otopine zadane koncentracije. Poznavanje elektrolita i određivanje jakosti elektrolita. Vrste kemijskih reakcija. Kiselinsko-bazna titracija. Vježba 6. Kemijska kinetika, Utjecaj koncentracije reaktanata na brzinu kemijske reakcije. Utjecaj temperature na brzinu kemijske reakcije. Utjecaj katalizatora na brzinu kemijske reakcije. Ravnoteže u otopinama elektrolita. Pomicanje kemijske ravnoteže. Određivanje konstante disocijacije kiselina, Ka. Određivanje ph: Približno određivanje vrijednosti ph pomoću indikatora, Određivanje vrijednosti ph pomoću Vernierovog ph senzora. Elektroliza - Određivanje Faradayeve konstante. Elektromotorna sila galvanskog članka - Daniellov članak. Ishod učenja: Poznavanje utjecaja koncentracije reaktanata, temperature, katalizatora na brzinu kemijske reakcije. Definicija i određivanje ph. Kisele i bazne otopine. Faradayevi zakoni, Određivanje elektromotorne sile članka. Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja) Polaganje ispita putem testova: Ispit iz kolegija Zavoda moguće je polagati putem testova tijekom semestra. Pismeni testovi obuhvaćaju gradivo izneseno na predavanjima, seminarima i vježbama. Pismeni testovi se ocjenjuju na slijedeći način: Točno riješeno više od 55% - oslobođen pismenog ispita Točno riješeno od 60 % - oslobođen pismenog i usmenog -dovoljan Točno riješeno od 70 % - oslobođen pismenog i usmenog - dobar Točno riješeno od 80 % - oslobođen pismenog i usmenog - vrlo dobar Točno riješeno od 90 % - oslobođen pismenog i usmenog izvrstan Potrebno je položiti sve testove da bi se položio ispit. Student koji nije zadovoljio na nekom od testova taj dio gradiva polaže pismeno i usmeno. Polaganje ispita: Student koji dobije potpis iz kolegija Opća kemija može pristupiti polaganju ispita. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela ispita. Da bi student pristupio usmenom dijelu ispita prethodno mora položiti pismeni dio ispita. Pismeni dio ispita traje 2 sata. Pismeni dio ispita ocjenjuje se na slijedeći način:
6 Točno riješeno više od 55% - dovoljan Točno riješeno više od 70 % - dobar Točno riješeno više od 80 % - vrlo dobar Točno riješeno više od 90 % - izvrstan Nakon pismenog ispita na oglasnoj ploči Zavoda biti će oglašeni rezultati ispita, vrijeme kada studenti koji nisu položili pismeni dio ispita mogu pogledati zadaće, te raspored polaganja usmenog ispita za studente koji su stekli to pravo. Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...) Obavijesti studentima nalaze se na oglasnoj ploči Zavoda za opću i anorgansku kemiju, Teslina 10/IV ispred sobe broj 8. Obavijesti studentima se objavljuju i na web stranicama Zavoda. Sve potrebne informacije o Zavodu, djelatnicima zavoda, nastavnim planovima i programima koje izvode djelatnici Zavoda nalaze se na web adresi: su navedene i adrese elektronske pošte nastavnika. Naziv predmeta BIOLOGIJA STANICE Kod predmeta SMB102 Satnica predmeta (P/S/V) 30/0/45 ECTS (uz obrazloženje) 5 (2 predavanja, samostalno učenje i 3 laboratorijske vježbe) Status predmeta obavezan x izborni (označiti X) temeljni x napredni specijalistički Studijski program i razina studija Biologija i ekologija mora / Preddiplomski studij Godina/semestar I. godina / I. semestar Preduvjeti za upis - Jezik poduke i mogućnost praćenja na Hrvatski i engleski jezik drugim jezicima Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Zvjezdana Popović Perković Voditelj vježbi/seminara Doc. dr. sc. Zvjezdana Popović Perković O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o pohađaju nastave, obveze studenata...) Opis i cilj kolegija: Tijekom ovog uvodnog kolegija stanične biologije studenti će dobiti integralno znanje o evoluciji, građi i funkciji stanica i staničnih organela. Kolegij će obuhvatiti: staničnu teoriju i podrijetlo prvih stanica, osnovni plan stanične organizacije, prokariotsku i eukariotsku stanicu, razlike između eukariotskih stanica (biljna i životinjska stanica), građu biomembrana, model tekućeg mozaika (dvosloj lipida, membranski proteini i ugljikohidrati, načini transporta tvari kroz staničnu membranu), organizaciju i funkciju stanične jezgre (jezgrina ovojnica, kromatin i kromosomi, od DNA do kromosoma, mitoza i stanični ciklus, mejoza, crossing over), građu i funkciju jezgrice, plastide - strukturu i ultrasturkturu kloroplasta, tilakoidne membrane i pretvorba energije fotofosforilacija, mitohondrije strukturu i funkciju; biogenezu i podrijetlo plastida i mitohondrija, endosimbiotsku teoriju, endoplazmatski retikulum, golgijev kompleks, lizosome, peroksisome; ribosome struktura, biokemijski sastav, mjesto nastanka i funkcija; stanični kostur (citoskelet) i stanična gibanja; diferencijaciju i proliferaciju stanica, uzroke starenja i smrti stanice apoptoza. Ishodi učenja: Po završetku kolegija, studenti bi trebali moći: - povezati kako velika raznolikost živog svijeta ima istu temeljnu jedinicu života stanicu. - prezentirati osnovno znanje o staničnim strukturama i funkcijama Završetkom ovog kolegija studenti stječu osnove potrebne za razumijevanje i praćenje specijalističkih bioloških i drugih predmeta na višim godinama studija. Organizacija nastave: Nastava kolegija je organizira u obliku predavanja, laboratorijskih vježbi (PowerPoint
7 prezentacije, edukacijski filmovi, praktičan rad) i konzultacija. Predavanja su zamišljena kao interaktivna te se potiče aktivno sudjelovanje studenta u nastavi kroz pitanja i komentare. Laboratorijske vježbe (praktikum) su osmišljene na način da prate i nadopunjuju predavanja. Studenti će se na praktikumu upoznati s osnovnim tehnikama i vještinama u svjetlosnoj mikroskopiji te su na sat praktikuma dužni ponijeti: laboratorijsku kutu, pribor za crtanje (bilježnica, olovka, gumica, drvene bojice), 1 kutiju predmetnih i pokrovnih stakalaca, 1 pincetu, 1 laboratorijske škare, 1 skalpel, žilet, 2 histološke igle, 1 kapaljku te krpu. Pohađanje nastave: Studenti su obavezni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u nastavnom procesu te položiti ispit. Prisutnost na nastavi će se evidentirati za vrijeme svakog predavanja i praktikuma. Studentu je dozvoljen jedan neopravdan izostanak s praktikuma i 3 izostanaka s predavanja. Izostanak je opravdan u slučaju bolesti ili određene aktivnosti na Odjelu, a nužno je donijeti pisanu potvrdu. Popis obavezne literature 1. G.M. Cooper Stanica: molekularni pristup, Medicinska naklada, Zagreb. 2. B. Alberts et. al Essential cell biology, 3 ed. Garland Science, New York. 3. Z. Popović Perković Dodatni nastavni materijali ppt predavanja i praktikum Popis izborne literature 1. M.W. Berns Stanica, Školska knjiga, Zagreb, 2. B. Alberts et. al Molecular Biology of the Cell, Garland Publishing, Inc., New York and London 3. M. Peruzović, T. Zemunik Medicinska biologija - Priručnik za mikroskopske vježbe, Sveučilište u Splitu, Split Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja) Predavanje 1. Uvod u biologiju stanice: evolucija stanice Ishodi učenja: Analizirati evoluciju prokariotskih i ekukariotskih stanica te stanica kao eksperimentalnih modela. Dobiti uvid u vremensku skalu evolucije živih organizama, evolucije metabolizma, te eksperimentalne dokaze evolucije. Dobiti uvid i u razvoj biljnog i životinjskog svijeta u odnosu na viruse, teoriju endosimbioze nastanka eukariota te usporediti biljne i životinjske stanice i tkiva. Predavanje 2. Stanični sastav Ishodi učenja: Upoznati stanične molekule, kemijsku građu stanice - lipide, proteine itd. Upoznati uloga enzima kao bioloških katalizatora i eksperimentalnih metoda u istraživanjima u biologiji stanice. Predavanje 3. Stanična membrana - proteini i transporti kroz staničnu membranu Ishodi učenja: Identificirati tipove membranskih proteina, modele membrane odnosa lipida i proteina, međudjelovanje membrana te načine povezivanja stanica koje imaju celuloznu staničnu stjenku. Analizirati prolaz tvari kroz membranu: pasivni transport, olakšana difuzija i aktivni transport. Analizirati ionski gradijent i membranski potencijal te tipove fagocitoze, pinocitoze i sortiranje tvari u endosomu. Predavanje 4. Stanična jezgra Ishodi učenja: Analizirati nukleoplazmu, jezgrin kromatin, jezgrinu ovojnicu, jezgrine pore i nuklearnu laminu. Upoznati građu i funkcija jezgrice (uloga jezgre i jezgrice u toku diobe stanice, građa i semikonzervativna replikacija DNA, kromosomi, kromatin i nukleosom, položaj i značenje histonskih proteina, interfazni kromatin i domene kromatinske petlje). Predavanje 5. Ribosomi. Ishodi učenja: Analizirati građu, funkciju i tipove ribosoma. Analizirati struktura i funkcija trna molekule, sintezu proteina, transkripciju i translaciju (inicijacija, elongacija i terminacija) kod prokariota i eukariota. Predavanje 6. Endoplazmatski retikulum Ishodi učenja: Analizirati strukturu i vrste endoplazmatskog retikuluma (hrapavi endoplazmatski retikulum, sekrecijski put, razvrstavanje proteina, kotranslacijski i posttranslacijski prijenos sekrecijskih proteina u ER, topologija sekrecijskog puta i ugradnja proteina u membranu ER-a te glatki ER i načini sinteze fosfolipida, značenje flipaze, kolesterola i ceramida, vezikularni transport iz ER-a u Golgijev aparat i povratak proteina koji djeluju u ERu). Predavanje 7. Golgijev kompleks i lizosomi Ishodi učenja: Analizirati strukturu i funkciju Golgijevog kompleksa. Analizirati sintezu sfingomijelina i glikolipida u Golgijevu kompleksu. Analizirati organizaciju lizosoma te fagocitozu, autofagiju i endocitozu. Predavanje 8. Mitohondrij građa i funkcija Ishodi učenja: Analizirati strukturu mitohondrija, značenje njegova genoma te metaboličku aktivnost. Analizirati
8 održavanje protonskog gradijenta, transport metabolita kroz unutrašnju membranu mitohondija i uloga ATP- sintetaze. Upoznati načine transporta proteina u matriks mitohondrija i značenje kardiolipina. Predavanje 9. Kloroplasti građa i funkcija fotosinteza Ishodi učenja: Analizirati strukturu kloroplasta i značenje njegova genoma. Usporediti kemiosmotičkog stvaranja ATP-a u mitohondriju i kloroplastu. Upoznati načine unosa proteina u stromu kloroplasta i daljnji transport u tilakoidni lumen. Analizirati - kromoplaste, etioplaste, leukoplaste, amiloplaste te razvoj kloroplasta. Analzirati fotosintezu - reakcije na svjetlu fotolizu vode, lančane i kružne reakcije; reakcije u tami Calvinov ciklus. Analizirati peroksisome i njihovu ulogu u metabolizmu u biljnim i životinjskim stanicama njihovu ulogu u respiraciji te njihov nastanak. Predavanje 10. Citoskelet i stanična gibanja Ishodi učenja: Analizirati formiranje aktinskih filamenata i njihovu organizaciju. Način združivanja citoskeleta i stanične membrane kod eritrocita. Upoznati strukturu sarkomere i izgradnju i vrste proteina intermedijarnih vlakana. Analizirati načine pričvršćenja intermedijarnih vlakana, organizaciju i nastanak mikrotubula. Analizirati centrosom, centriol i organizaciju mikrotubula diobenog vretena. Analizirati oblikovanje mitotičkog vretena, gibanja mikrotubula u diobi i značenje kinetohore te građu cilija, flageluma i bazalnih tijela. Predavanje 11. Stanični ciklus, kromosomi Ishodi učenja: Analizirati faze i regulaciju staničnog ciklusa, faktore rasta i kontrolne točke staničnog ciklusa. Upoznati mehanizam zastoja u staničnom ciklusu, ulogu proteina p53 u zaustavljanju staničnog ciklusa, regulaciju napredovanja kroz stanični ciklus i nadzor u G2 fazi kontrolne točke. Analizirati vezu kromatina i kromosoma, strukturu i tipove kromosoma, značenje centromere i telomera te prokariotskih, eukariotskih i politenih kromosoma. Predavanje 12. Mitoza Ishodi učenja: Proći kroz faze mitoze i mjesta djelovanja MPF-faktora. Predavanje 13. Mejoza Ishodi učenja: Usporedba mitoze i mejoze. Značenje tetrada, sinaptonemskog kompleksa i hijazme. Analizirati mejozu oocita kralježnjaka i usporedba sa spermatogenezom te identifikacija citotoksičnog faktora. Predavanje 14. Stanična diferencijacija Analizirati diferencijaciju i proliferaciju stanica i regulaciju gena model operona. Proliferacija stanica kroz embrionalni razvoj životinja (morula, blastula, gastrula) i biljaka (vanjski i unutrašnji utjecaj). Formiranje krvnih stanica iz matične stanice. Molekularna osnova nasljeđivanja i model operona. Predavanje 15. Apoptoza Ishodi učenja: Definirati uzroke i kategorije procesa starenja. Apoptoza genetska kontrola te regulatori i efektori apoptoze. Vrste tumore, nastanak tumora i maligna alteracija. Kemijski i virusni uzroci nastanka tumora. Vježba 1. Mikroskop i mikroskopiranje (I dio) Ishodi učenja: Upoznavanje dijelova i načina rada svjetlosnog mikroskopa. Povezivanje valne teorije svjetlosti s nastankom slike u mikroskopu. Razumijevanje loma svjetlosti kroz okularnu i objektivnu leću te povezivanje s orijentacijom slike koju daje mikroskop. Razumijevanje pojmova: vidni kut, stvarna i prividna veličina predmeta, ukupno povećanje mikroskopa, numerička apertura, moć razlučivanja mikroskopa. Upoznavanje postupka pravilnog mikroskopiranja. Upoznavanje s pravilnim načinom skiciranja i označavanja promatranog objekta u bilježnicu Vježba 2. Mikroskop i mikroskopiranje (II dio) Ishodi učenja: Razumijevanje i svladavanje upotrebe imerzijskog objektiva. Razumijevanje loma svjetlosti u sredstvima optički različite gustoće izradom preparata i mikroskopiranjem mjehurića zraka i kapljice ulja u vodi. Upoznavanje s načinima pripreme preparata za mikroskopiranje. Svladavanje izrade nativnog preparata i histoloških prereza upotrebom žileta i mikroskopiranje nativnog preparata. Vježba 3. Stanice prokariota Ishodi učenja: Upoznavanje stanične organizacije, karakteristika, metabolizma, načina diobe i raznolikosti arheja i eubakterija. Upoznavanje morfologije, bojanja i grupiranja bakterija pregledom mikrobioloških preparata. Upoznavanje osobitosti i raznolikosti cijanobakterija mikroskopiranjem nekoliko različitih predstavnika. Vježba 4. Stanice eukariota Ishodi učenja: Upoznavanje stanične organizacije, načina diobe i raznolikosti eukariotskih stanica uz usporedbu prokariotske i eukariotske stanične organizacije. Upoznavanje plana stanične organizacije jednostaničnih eukariota i
9 eukariotskih stanica kao dijelova višestaničnog organizma. Upoznavanje jednostaničnih eukariota i njihovih osobitosti mikroskopiranjem papučice, euglene, amebe, jednostaničnih zelenih algi te stanica kvasca. Vježba 5. Biljne stanice Ishodi učenja: Upoznavanje biljnih stanica kao dijelova višestaničnog eukariotskog organizma. Usvajanje znanja o sličnosti i različitosti biljne i animalne stanice. Upoznavanje osobitosti stanične organizacije vezane uz funkciju mikroskopiranjem biljnih stanica iz pokožice crvenog luka, stanica pluta, stanica mehaničkog tkiva, stanica provodnog tkiva. Vježba 6. Animalne stanice Ishodi učenja: Upoznavanje animalnih stanica kao dijelova višestaničnog eukariotskog organizma. Upoznavanje osobitosti stanične organizacije vezane uz specifičnu funkciju mikroskopiranjem epitelnih stanica iz sluznice usne šupljine, mišićnih, živčanih i spolnih stanica. Vježba 7. Stanična jezgra i DNK Ishodi učenja: Upoznavanje uloge i organizacije stanične jezgre. Upoznavanje DNK kao nasljednog materijala u stanicama organizama svih živih bića te načina na koji je organizirana i smještena unutar stanice. Razumijevanje procesa replikacije i kondenzacije molekula DNK. Upoznavanje s osnovnim biološkim i kemijskim principima tehnika za izolaciju DNK koje se koriste u modernim laboratorijima uz postupak izolacije molekule DNK iz biljnog materijala metodom uradi sam. Vježba 8. Stanična stjenka i stanična membrana Ishodi učenja: Upoznavanje glavnih građevnih komponenti stanične stjenke različitih vrsta stanica (bakterije, arheje, alge, gljive, biljke). Razumijevanje funkcije i građe stanične stjenke biljne stanice uz mikroskopiranje stanične stijenke i jažičnih kanala nakon bojanja klor-cink-jodom. Upoznavanje građe i propusnosti stanične membrane. Upoznavanje s difuzijom različitih otopina u agarnom gelu. Razumijevanje uloge vakuole i turgorskog tlaka. Upoznavanje osmoze i indirektnog načina dokazivanja stanične membrane kroz plazmolizu i deplazmolizu u stanicama lista vrste Tradescantia sp. te promatranje eritrocita u otopinama različitog toniciteta. Vježba 9. Plastidi Ishodi učenja: Upoznavanje građe plastida, tipova plastida i pigmenata u plastidima. Upoznavanje smještaja i uloge plastida u stanici mikroskopiranjem kloroplasta, kromoplasta i leukoplasta u biljnim stanicama. Upoznavanje kromatografskog razdvajanja pigmenata i spektofotometrijskog određivanja apsorpcijskog spektra klorofila. Vježba 10. Produkti izlučivanja biljnog protoplasta Ishodi učenja: Upoznavanje produkata izmjene tvari u biljnoj stanici. Razumijevanje uloge i podjele ergastičnih tvari na rezervne, građevne i otpadne. Upoznavanje rezervnih ergastičnih tvari mikroskopiranjem škrobnih zrnaca iz gomolja krumpira. Upoznavanje razlike asimilacijskog i pričuvnog škroba. Upoznavanje amiloze i amilopektina te reakcije s Lugolovom otopinom. Upoznavanje otpadnih ergastičnih tvari mikroskopiranjem kristala kalcij-oksalata dihidrata iz peteljke begonije i kristala kalcij-oksalata monohidrata u stanicama lista tradeskancije. Vježba 11. Feulgen-nuklealna reakcija na DNA i izrada preparata za istraživanje mitoze Ishodi učenja: Upoznavanje citoloških metoda izradom preparata za istraživanje mitoze u vršcima korjenčića luka (Allium cepa). Vježba 12. Mitoza Ishodi učenja: Upoznavanje mitoze kao dijela staničnog ciklusa eukariotskih stanica. Razumijevanje diploidnog i haploidnog broja kromosoma. Upoznavanje interfaze i faza mitoze mikroskopiranjem mitoze u vršku korijena crvenog luka. Razumijevanje funkcije i formiranja diobenog vretena. Razumijevanje citokineze biljnih i animalnih stanica. Vježba 13. Oblik i građa kromosoma. Ishodi učenja: Upoznavanje uloge citostatika i C-mitoze. Upoznavanje morfologije kromosoma. Upoznavanje kariotipa, kariograma i kromosoma čovjeka. Vježba 14. Mejoza Ishodi učenja: Upoznavanje citoloških metoda kroz izradu preparata za istraživanje mejoze u anterama vrste Lilium sp. Razumijevanje mejoze i prepoznavanje faza mejoze na mikroskopskom preparatu. Vježba 15. Crossing-over. Gametogeneza. Ishodi učenja: Razumijevanje značenja crossing-overa u mejozi. Upoznavanje spermatogeneze i oogeneze. Analiza elektron-mikroskopskih snimki različitih stanica i staničnih struktura. Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja) U ispitnim rokovima organiziraju se pismeni ispiti koji obuhvaćaju cjelokupno gradivo. Ispit se polaže nakon odslušanog kolegija kao pismeni a nosi 70 bodova. Ispitu se može pristupiti nakon položenog praktikuma koji nosi 30 bodova a također se polaže pismeno. Položen praktikum i završni ispit se smatraju položenim ispitom. Ispiti se sastoje
10 od četiri grupe pitanja: na zaokruživanje, nadopunjavanje, opisivanje i označavanje na slici. Na testu maksimalno se može ostvariti 70 bodova. Ocjenjivanje testa: bod ocjenjuje se ocjenom dovoljan (2) bodova ocjenjuje se ocjenom dobar (3) boda ocjenjuje se ocjenom vrlo dobar (4) bodova ocjenjuje se ocjenom odličan (5) Konačna ocjena koja se upisuje u indeks je 30% ocijene praktikuma i 70% ocjene ispita. Vrednovanje i konačna ocjena: 91% - 100% ocjena 5 (izvrstan); 81% - 90% ocjena 4 (vrlo dobar); 71% - 80% ocjena 3 (dobar); 60% - 70% ocjena 2 (dovoljan); < 60% ocjena 1 (nedovoljan). Uvjet za potpis: uredan dolazak na sve oblike nastave Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...) Vrijeme konzultacija i termini ispita će biti oglašeni na Internet stranicama Sveučilišnog odjela za studije mora. Studenti mogu doći u ured (Livanjska 5/III) van dogovorenog vremena konzultacija, uz prethodno najavljeni sastanak te mogu kontaktirati putem a na zvjezdana.popovic@unist.hr ili na telefon Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u nastavi i pročitan preporučeni materijal. Naziv predmeta OPĆA ZOOLOGIJA Kod predmeta SMB103 Satnica predmeta (P/S/V) 30/0/30 ECTS (uz obrazloženje) 5 ECTS (2 za predavanja i laboratorijski rad: 60 sati; 3 za samostalno učenje, rješavanje zadataka u skripti, priprema ispita: 90 sati) Status predmeta obavezan X izborni (označiti X) temeljni X napredni specijalistički Studijski program i razina studija Biologija i ekologija mora / Preddiplomski studij Godina/semestar I. godina / I. semestar Preduvjeti za upis - Jezik poduke i mogućnost praćenja na Hrvatski jezik, mogućnost praćenja nastave na engleskom jeziku drugim jezicima Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Mirela Petrić Voditelj vježbi Doc. dr. sc. Mirela Petrić O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o pohađaju nastave, obveze studenata...) Opis i cilj kolegija: Tijekom ovog kolegija studenti će se upoznati sa carstvom životinja kroz proučavanje taksonomije i raznolikosti svih životinjskih koljena s posebnim naglaskom na njihovu funkcionalnu anatomiju. Zadatak kolegija je da studenti ustanove srodne i razlikovne karakteristike svojstvene životinjama, analiziraju strukturu i funkciju životinja na staničnoj, tkivnoj i organskoj razini organizacije te usporede opće značajke životnih ciklusa i oblika reprodukcije životinja. Ishodi učenja: Po završetku kolegija, studenti bi trebali moći: - povezati klasifikaciju i filogeniju životinja, - usporediti glavne morfološke i fiziološke karakteristike svakog koljena životinja, - prezentirati evolucijski razvoj i funkciju glavnih organskih sustava kod životinja. Završetkom ovog kolegija studenti stječu osnove potrebne za razumijevanje i praćenje specijalističkih bioloških i drugih predmeta na višim godinama studija. Organizacija nastave: Nastava kolegija se organizira u obliku predavanja i laboratorijskih vježbi (PowerPoint prezentacije, edukacijski filmovi, praktičan rad). Predavanja su zamišljena kao interaktivna te se potiče aktivno sudjelovanje studenta u nastavi kroz pitanja i komentare. Laboratorijske vježbe (praktikum) su osmišljene na način da
11 prate i nadopunjuju predavanja. Na praktikumu će se studenti upoznati s osnovnim anatomskim i morfološkim osobinama životinja te stjeći odgovarajuće laboratorijske vještine (tehnike seciranja i mikroskopiranja, izrada svježih preparata). Studenti su na sat praktikuma dužni ponijeti: skriptu, običnu olovku, drvene bojice, lab. kutu, 1 kutiju predmetnih i pokrovnih stakalaca, 1 pincetu, 1 lab. škare, 1 skalpel, 2 histološke igle, 1 kapaljku te krpu. Skriptu treba isprintati jednostrano, tako da se ostavi dodatan prostor za crtanje. Ispunjene skripte će se pregledati na kraju praktične nastave, a studenti koji zadovolje kriterije za urednu skriptu (svi crteži točno označeni, svi zadaci točno ispunjeni, urednost) će dobiti maksimalno 5 bodova koja ulaze u konačnu ocjenu. Pohađanje nastave: Studenti su obavezni pohađati nastavu (i predavanja i praktikum), aktivno sudjelovati u nastavnom procesu te položiti ispit (vidi rubriku Ispit). Prisutnost na nastavi će se evidentirati svaki sat (predavanja i praktikum). Studentu je dozvoljen jedan neopravdan izostanak s praktikuma i 3 izostanka s predavanja. Izostanak je opravdan u slučaju bolesti ili određene aktivnosti na Odjelu, a nužno je donijeti pisanu potvrdu. Kašnjenje na nastavu (predavanja i praktikum) će se također evidentirati, pri čemu će se tri kašnjenja brojati kao jedan neopravdan izostanak. Stopostotna prisutnost na nastavi će se nagraditi s 2 boda. Popis obavezne literature 1. Matoničkin I, Erben R Opća zoologija. Školska knjiga, Zagreb. 2. Miller SA, Harley JP Zoology. McGraw-Hill, New York. 3. Petrić M Interna skripta predavanja iz Opće zoologije. Sveučilište u Splitu, Split. 4. Petrić M Interna skripta praktikum iz Opće zoologije. Sveučilište u Splitu, Split. 5. Petrić M Dodatni nastavni materijali - ppt predavanja i praktikuma. Popis izborne literature 1. Hickman CP, Hickman FM, Kats LB Integrated Principles of Zoology. McGraw-Hill, New York. 2. Hickman CP, Hickman FM, Kats LB Laboratory Studies in Integrated Principles of Zoology. McGraw-Hill, New York. 3. Mader S Biology: Laboratory Manual. 5th edition. The McGraw-Hill Companies, Inc. USA. Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja) Oznaka (*) označava broj predviđenih satova za izvođenje predavanja/vježbe. Predavanje 1. Uvod u zoologiju: evolucijska i ekološka perspektiva (*2) Ishodi učenja: Definirati područja zoologije. Povezati evolucijske procese i srodstvene odnose među životinjama. Povezati općenite evolucijske veze između različitih životinjskih grupa. Identificirati ekološke principe u zoologiji i međusobne odnose između jedinki te između grupa životinja. Razlikovati abiotičke i biotičke faktore. Predavanje 2. Stanice, tkiva, organi i organski sustavi životinja (*3) Ishodi učenja: Analizirati strukturu eukariotske stanice. Razlikovati životinjska tkiva: epitelno, vezivno, mišićno i živčano tkivo. Izdvojiti organske sustave životinja. Analizirati difuziju, osmozu i osmoregulaciju. Predavanje 3. Klasifikacija, filogenija i tjelesna organizacija životinja (*3) Ishodi učenja: Definirati taksonomsku hijerarhiju i klasifikaciju. Usporediti metode koje se koriste u sistematici životinja. Usporediti tipove simetrije, tkiva, tipove tjelesne šupljine, metameriju, cefalizaciju i razvoj živčanog sustava kod različitih grupa životinja. Predavanje 4. Pregled glavnih koljena životinja (*3) Ishodi učenja: Identificirati glavna koljena i karakteristike Protozoa. Identificirati glavne karakteristike životinja jednostave građe tijela - Porifera, Cnidaria, Ctenophora i srodne grupe (Placozoa, Mesozoa). Identificirati glavne karakteristike acelomatnih koljena životinja - Platyhelminthes, Gnathostomulida i Gastrotricha; pseudocelomatnih koljena životinja - Nematoda i ostalih srodnika (Nematomorpha, Kinorhyncha, Loricifera, Rotifera, Priapulida, Acanthocephala, Entoprocta); celomatnih protostoma - Mollusca, Annelida, Arthropoda i ostalih srodnika (Ectoprocta, Phoronida, Brachiopoda, Nemertea, Sipuncula, Echiura, Tardigrada, Pogonophora, Onycophora); celomatnih deuterostoma - Echinodermata, Chordata i ostalih srodnika (Chaetognatha, Hemichordata). Predavanje 5. Zaštita, potpor i pokretanje (*2) Ishodi učenja: Analizirati integumentni, potporni i mišićni sustav beskralješnjaka i kralješnjaka. Razlikovati epiderm kod različitih grupa životinja. Usporediti hidroskelet te čvrsti egzoskelet i endoskelet. Identificirati hrskavično i koštano tkivo kod različitih životinja. Identificirati dijelove kosti. Usporediti pokretanje 'bez mišića' i mišićima. Povezati hidroskelet s pokretanjem. Razlikovati tipove mišića. Analizirati teoriju međusobnog klizanja i kontrolu kontrakcije skeletnih mišića. Predavanje 6. Komunikacija: živčani i osjetni sustav (*2)
12 Ishodi učenja: Analizirati živčani i osjetni sustav kod beskralješnjaka i kralješnjaka. Navesti pet općenitih evolucijskih trendova u razvoju živčanog sustava životinja. Identificirati stanice živčanog i osjetnog sustava. Analizirati membranski potencijal. Usporediti organizaciju živčanog sustava kod različitih grupa životinja. Povezati dijelove živčanog sustava s funkcijom istih. Identificirati različite tipove osjetnih receptora kod beskralješnjaka i kralješnjaka. Povezati ponašanje kod životinja s različitim osjetnim receptorima. Predavanje 7. Komunikacija: hormonalni sustav (*2) Ishodi učenja: Analizirati hormonalni sustav kod beskralješnjaka i kralješnjaka. Identificirati kemijske tvari koje sudjeluju u komunikaciji, održavanju homeostaze i tjelesnom odgovoru na različite podražaje. Analizirati mehanizam djelovanja hormona. Identificirati hormone beskralješnjaka i kralješnjaka. Raščlaniti faze procesa presvlačenja kod rakova. Predavanje 8. Optjecanje i izmjena plinova (*2) Ishodi učenja: Analizirati optjecajni sustav i načine izmjene respiratornih plinova kod beskralješnjaka i kralješnjaka. Navesti karakteristike celomske tekućine, hemolimfe i krvi beskralješnjaka. Razlikovati krvne stanice kralješnjaka. Analizirati filogenetski trend kod razvoja optjecajnog sustava metazoa. Definirati pojam respiratorne površine i navesti različite primjere iste kod životinja. Predavanje 9. Ishrana i probava (*2) Ishodi učenja: Analizirati metabolizam hranjivih tvari. Navesti različite strategije kojima životinje pribavljaju hranu. Definirati suspenzijsko i depozitno hranjenje, herbivornost, predaciju i apsorbciju hranjiva preko tjelesne površine. Navesti primjere raznolikosti probavnih struktura kod beskralješnjaka i kralješnjaka. Predavanje 10. Regulacija temperature i tjelesnih tekućina (*2) Ishodi učenja: Definirati homeostazu. Procijeniti učinak temperature na životinjski organizam. Analizirati regulaciju temperature kod beskralješnjaka, riba, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca. Analizirati mehanizme osmoregulacije i ekskrecije kod životinja. Usporediti ekskretorne strukture kod beskralješnjaka i kralješnjaka. Predavanje 11. Razmnožavanje (*3) Ishodi učenja: Identificirati i analizirati tipove nespolnog i spolnog razmnožavanja kod životinja. Navesti prednosti i mane nespolnog i spolnog razmnožavanja. Analizirati osnovne reproduktivne strategije kod beskralješnjaka i kralješnjaka. Usporediti reproduktivne strukture kod različitih grupa životinja. Predavanje 12. Embriologija i postembrionalni razvoj (*2) Ishodi učenja: Analizirati proces embriogeneze i postembriogeneze. Usporediti različite tipove brazdanja. Analizirati proces gastrulacije. Definirati zametne listiće. Analizirati prosec organogeneze. Identificirati tipove postembrionalnog razvoja kod različitih životinja. Usporediti r- i k-strategiju kod životinja. Predavanje 13. Ponašanje životinja (*2) Ishodi učenja: Definirati osnovne principe klasične etologije. Analizirati periodično i refleksno ponašanje. Analizirati socijalno ponašanje životinja. Vježba 1. Promorfologija plan građe tijela životinje (*2) Ishodi učenja: Usporediti asimetrične, bilateralno simetrične i radijalno simetrične životinje. Razlikovati anteriorni i posteriorni kraj životinje te dorzalnu i ventralnu stranu tijela. Definirati metamerizaciju, homonomnu i heteronomnu metameriju, pseudometameriju i tagmatizaciju. Nacrtati bilateralno i radijalno simetričnu životinju te označiti pripadajuće ravnine i osi. Nacrtati riječnog raka i označiti tagme. Vježba 2. Mikroskop i mikroskopiranje (*2) Ishodi učenja: Navesti mehaničke i optičke dijelove mikroskopa. Izračunati ukupno povećanje mikroskopa. Pravilno rukovati mikroskopom. Razlikovati svježi i trajni preparat. Postaviti trajni preparat (npr. oocite školjkaša Mytilus galloprovincialis) i naći sliku na mikroskopu. Nacrtati oocite dagnje i navesti na kojem se povećanju crtalo. Vježba 3. Pokrovni sustav (*2) Ishodi učenja: Razlikovati epitelno tkivo kod beskralježnjaka i kralježnjaka promatranjem na histološkim preparatima. Ustanoviti razlike epiderma beskralježnjaka i kralježnjaka. Nacrtati shematski prikaz pelikule papučice. Nacrtati shematski prikaz epitelnog tkiva kod beskralježnjaka i kralježnjaka. Nacrtati kožu virnjaka mikroskopskim promatranjem histološkog preparata. Nacrtati kožu žabe mikroskopskim promatranjem histološkog preparata. Analizirati kožu glavonožaca, morske mačke. Promotriti kroz mikroskop ljuske ribe koštunjače. Vježba 4. Potporni sustav (*2) Ishodi učenja: Razlikovati tri osnovna tipa potpornog sustava (skeleta) kod životinja. Identificirati osnovne regije
13 kralješaka riba. Nacrtati ljušturice krednjaka. Nacrtati shematski prikaz ljušture školjkaša. Napraviti svježi preparat niti spongina i iglica spužve te iste nacrtati. Napraviti svježi preparat sklerita žarnjaka te iste nacrtati. Napraviti svježi preparat osikula trpova te iste nacrtati. Označiti dijelove kostura ribe koštunjače. Vježba 5. Pokretanje - mišićni sustav (*2) Ishodi učenja: Analizirati načine pokretanja životinja. Usporediti građu bičeva, trepetljika i mišića. Analizirati građu mišićnog tkiva te razlikovati tri tipa mišića na histološkim preparatima. Nacrtati glatke mišićne stanice i poprečnoprugasti mišić. Skicirati funkcionalnu građu poprečnoprugastog mišića. Pogledati dodatne primjere: epitelnomišićne stanice dječje gliste, mišićni sustav kod riba, električni organi riba. Vježba 6. Živčani sustav (*3) Ishodi učenja: Analizirati građu živčanog tkiva te funkciju neurona i glija stanica. Identificirati dijelove živčane stanice. Usporediti tipove živčanog sustava kod životinja. Razlikovati živčani sustav beskralježnjaka i kralježnjaka. Nacrtati živčanu stanicu. Secirati lignjuna i nacrtati pleuralni ganglij. Nacrtati shematski prikaz živčanog sustav gujavice. Secirati škampa i nacrtati živčani sustav. Secirati morsku mačku i nacrtati mozak. Vježba 7. Osjetni sustav (*2) Ishodi učenja: Analizirati funkciju osjetila. Usporediti osjetila, osjetne stanice i tipove receptora. Analizirati građu i funkciju bočne pruge riba koštunjača. Ustanoviti razlike između oka glavonožaca i kralježnjaka. Nacrtati statocistu. Nacrtati Vater - Paccinievo tjelešce za dodir u koži sisavca. Nacrtati gustoreceptore u papilama jezika sisavca. Nacrtati dijelove oka sipe. Nacrtati dijelove sastavljenog (mrežastog) oka kukaca. Secirati lignjuna i izolirati statolite. Secirati ribu koštunjaču i izolirati otolite. Promotriti statolite i otolite pod mikroskopom. Vježba 8. Dišni sustav (*3) Ishodi učenja: Ustanoviti razliku između izmjene plinova i respiracije. Povezati građu i funkciju respiratorne površine kod različitih grupa životinja. Analizirati različite strukture za izmjenu plinova kod beskralježnjaka i kralježnjaka. Razlikovati ventilacijska i difuzijska pluća. Secirati dagnju, izolirati škrge i nacrtati iste. Secirati lignjuna, izolirati škrge i nacrtati iste. Nacrtati vanjske škrge ličinke vodenjaka. Nacrtati uzdušničke škrge ličinki kukaca. Nacrtati škrge mnogočetinaša. Nacrtati uzdušnice kukaca. Secirati dugorepnog i kratkorepnog raka i izolirati škrge. Secirati ribu koštunjaču i izolirati škrge. Pogledati dodatne primjere: difuzijska pluća kopnenih puževa, škrge rakova i riba hrskavičnjača. Vježba 9. Optjecajni sustav (*3) Ishodi učenja: Razlikovati tipove tjelesnih tekućina kod beskralježnjaka i kralježnjaka. Ustanoviti razliku između otvorenog i zatvorenog optjecajnog sustava. Analizirati funkciju respiratornih pigmenata i primjere istih kod različitih životinja. Nacrtati shematski prikaz optjecajnog sustava školjkaša. Secirati lignju, izolirati srca i nacrtati ista uz pripadajuće glavne žile. Nacrtati shematski prikaz optjecajnog sustava škampa. Secirati morsku mačku, izolirati srce i nacrtati dijelove istog. Izvaditi hemolimfu dagnje i analizirati istu mikroskopom. Pogledati dodatne primjere: 'pluća' i srce puža vinogradnjaka, optjecajni sustav gujavice, eritrociti žabe. Vježba 10. Probavni sustav (*2) Ishodi učenja: Razlikovati intracelularnu i ekstracelularnu probavu. Usporediti različite tipove ishrane. Razlikovati osnovni princip građe probavila kod beskralješnjaka i kralješnjaka. Nacrtati hranidbene mjehuriće i usni aparat papučice. Nacrtati dijelove probavila virnjaka i gujavice. Secirati škampa, izolirati želudac i nacrtati dijelove istog. Secirati morsku mačku, izolirati probavilo i nacrtati dijelove istog. Vježba 11. Ekskrecijski sustav (*2) Ishodi učenja: Ustanoviti razliku između amonioteličnih, ureoteličnih i urikotreličnih životinja. Analizirati proces osmoregulacije. Usporediti građu ekskrecijskih organa kod beskralježnjaka i kralježnjaka. Nacrtati kontraktilne (stegljive) vakuole papučice. Nacrtati dijelove metanefridija gujavice. Nacrtati ticalne žlijezde škampa. Nacrtati Malpigijeve cjevčice paličnjaka. Nacrtati mokraćno - spolni sustav kod žabe. Vježba 12. Rasplodni sustav (*3) Ishodi učenja: Analizirati ulogu i građu rasplodnog sustava. Razlikovati različite tipove oplodnje. Identificirati faze spolnog rasploda. Nacrtati pupanje hidre. Nacrtati značajke spolnog dimorfizma kod dječje gliste. Promotriti značajke spolnog dimorfizma kod rakova (dugorepci, kratkorepci). Secirati lignjuna i nacrtati dijelove spolnog sustava. Ssecirati morsku mačku i nacrtati dijelove spolnog sustava. Promotriti histološki preparat mužjaka i ženke dagnje, lignjuna i ribe koštunjače. Vježba 13. Embrionalni i postembrionalni razvoj (*2) Ishodi učenja: Analizirati proces embriogeneze i postembriogeneze. Usporediti tipove jaja s obzirom na količinu i
DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PLANOVI
SVEUČILIŠTE U SPLITU SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STUDIJE MORA DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PLANOVI PREDDIPLOMSKI STUDIJ BIOLOGIJA I EKOLOGIJA MORA Naziv predmeta OPĆA KEMIJA Kod predmeta SMB101 Satnica predmeta
More informationIZVEDBENI NASTAVNI PLAN
Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Kolegij: Engleski jezik 2 Voditelj: Doc. dr. sc. Arijana Krišković, Katedra: Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini Studij: Integrirani preddiplomski
More informationIZVEDBENI PLAN NASTAVE OPIS KOLEGIJA
VELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU IZVEDBENI PLAN NASTAVE Oznaka: PK-10 Datum: 22.01.2014. Stranica: 1 od 4 Revizija: 01 Studij: Spec.dipl.str.stu.Menadžment Studijska godina: 2 Akad. godina: 2013/2014 Smjer: Semestar:
More informationLOGIKA. Logika. Sveučilište u Rijeci ODJEL ZA INFORMATIKU Radmile Matejčić 2, Rijeka Akademska 2017/2018. godina
Sveučilište u Rijeci ODJEL ZA INFORMATIKU Radmile Matejčić 2, Rijeka Akademska 2017/2018. godina LOGIKA Studij: Preddiplomski studij informatike (jednopredmetni) Godina i semestar: 1. godina, 2. semestar
More informationSUSTAVI ZA PODRŠKU ODLUČIVANJU
Sveučilište u Rijeci ODJEL ZA INFORMATIKU Radmile Matejčić 2, Rijeka Akademska 2016./2017. godina SUSTAVI ZA PODRŠKU ODLUČIVANJU Studiji: Diplomski studij informatike (IKS + PI) ECTS bodovi: 5 Nastavno
More informationCJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA
KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces
More informationIZVEDBENI NASTAVNI PLAN
Kolegij: OSNOVE BIOKEMIJE Voditelj: Katedra: Katedra za temeljne medicinske znanosti Studij: Klinički nutricionizam Godina studija: 1. godina Akademska godina: 2018./19. IZVEDBENI NASTAVNI PLAN Podaci
More information3.2. Opis predmeta. ECTS koeficijent opterećenja studenata 3 Broj sati (P+V+S)
3.2. Opis predmeta Opće informacije Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta Sandra Kraljević Pavelić, Marko Klobučar Uvod u opću ekologiju i ekotoksikologiju Preddiplomski studij
More informationMJESTO ODRŽ. SURADNIK Upoznavanje s programom Drvene konstrukcije I. Kanatna konstrukcija Vježbe
Sveučilište u Rijeci Građevinski fakultet Naziv studija: STRUČNI PREDDIPLOMSKI IZVEDBENI NASTAVNI PLAN ZA PREDMET : ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE II Zimski semestar akad.god.: 2016./17. Broja sati aktivne
More informationSveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku POLJOPRIVREDNI FAKULTET
Opis predmeta Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Opće informacije Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta Godina Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Vesna
More informationDetaljni izvedbeni nastavni program Organske kemije 1 - Akademska godina 2012/2013. ORGANSKA KEMIJA 1
Detaljni izvedbeni nastavni program Organske kemije 1 - Akademska godina 2012/2013. ORGANSKA KEMIJA 1 Studij: Preddiplomski sveučilišni studij kemije Šifra kolegija: K 1111 Semestar i vrijeme izvođenja:
More informationSTUDIJ: AERONATIKA MODUL: CIVILNI PILOT, VOJNI PILOT. IZVEDBENI PLAN NASTAVE Ak. godina 2011./2012.
STUDIJ: AERONATIKA MODUL: CIVILNI PILOT, VOJNI PILOT II. semestar IZVEDBENI PLAN NASTAVE Ak. godina 2011./2012. Kolegij: Nositelji kolegija: Suradnici: Doc. dr. sc. Doris Novak ZRAKOPLOVNA NAVIGACIJA I
More informationAMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,
AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam
More informationAnaliza i razvoj programa - Izvanredni studenti
Analiza i razvoj programa - Izvanredni studenti Studij: Diplomski studij informatike Akademska godina: 2016/2017 Praćenje rada izvanrednih studenata: Izvanredni studeni mogu odabrati jedan od dva različita
More informationIZVEDBENI NASTAVNI PLAN
Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci Kolegij: Napredna statistika u biomedicini i zdravstvu Voditelj: Prof. dr. sc. Gordana Brumini i Dr. sc. Andrica Lekić, Katedra: Katedra za temeljne medicinske
More informationFT Ciljevi kolegija: Ishodi učenja (opće i specifične kompetencije):
Naziv kolegija Kemija 1 Kod kolegija Studijski program Godina Ciklus Prehrambena tehnologija, I ciklus Studija ECTS vrijednost 10 Semestar I Broj sati po boda: semestru (p+v+s) Status kolegija: obvezni
More informationDETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PLAN PREDMETA
DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PLAN PREDMETA Naziv predmeta Studijski program Godina I. Status predmeta Web stranica predmeta/mudri Mogućnost izvođenja nastave na engleskom jeziku Bodovna vrijednost i način
More informationSIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.
SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako
More informationERITROCITI. bikonkavnog oblika, bez jezgre, životni vijek oko 120 dana. bikonveksnog oblika sa jezgrom, u ptica životni vijek oko 42 dana
BROJENJE ERITROCITA Ciljevi Opisati građu i funkciju eritrocita sisavaca Opisati građu i funkciju eritrocita peradi Opisati metode brojanja krvnih stanica: automatski brojači, brojanje u hemocitometru
More informationFIZIKA I INFORMATIKA
DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKA I INFORMATIKA Osijek, svibanj 2005. (zadnje izmjene, rujan 2014.) 1. UVOD 1.1. Razlozi za pokretanje studija Osnovni razlog pokretanja predloženog studijskog programa je izučavanje
More informationTjedan Broj sati Oblik nastave Tema:
NAZIV PREDMETA PRIPREMA I VOĐENJE PROJEKTA Kod DST Godina studija. Nositelj/i Dr.sc. Marija Šiško Bodovna vrijednost predmeta Kuliš, izv.prof. (ECTS) Suradnici -. Način izvođenja P S V T nastave (broj
More informationPort Community System
Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS
More informationEtnologija i antropologija (preddiplomski studij)
Naziv studija Etnologija i antropologija (preddiplomski studij) Naziv kolegija ETNOLOGIJA I TURIZAM (EAP605) Status kolegija Izborni Godina III Semestar VI ECTS bodovi 3 Nastavnik Doc. dr. sc. Danijela
More informationSTRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13
MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog
More informationBENCHMARKING HOSTELA
BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991
More informationUvod u relacione baze podataka
Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako
More informationPodešavanje za eduroam ios
Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja
More informationTRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ
TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene
More informationCITOSKELET CITOSKELET EUKARIOTSKE STANICE. 1) Mikrotubuli. filamenti (aktinski filamenti) Intermedijarni Mikrofilamenti
CITOSKELET Citoskelet je unutarstanični «kostur» i čini ga mreža vlakana koja se pruža kroz cijelu citoplazmu stanice. Nalazimo ga i u prokariotskim i eukariotskim stanicama. Citoskelet je vrlo dinamična
More informationStručni preddiplomski Studij lovstvo i zaštita prirode
Stručni preddiplomski Studij lovstvo i zaštita prirode Izvedbeni plan studija u akademskoj godini 2015./2016. 1. OPĆI DIO 1.1. Naziv studija Naziv studija je stručni Studij lovstvo i zaštita prirode. 1.2.
More informationSVEUČILIŠTE U ZAGREBU RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTET. Palma Orlović-Leko Gabrijela Ljubek KEMIJA. Zagreb, 2017.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTET Palma Orlović-Leko Gabrijela Ljubek KEMIJA Zagreb, 2017. Skripta Kemija namijenjena je studentima dodiplomskog studija Rudarstva, Naftnog rudarstva
More informationIspitni katalog za državnu maturu u školskoj godini 2016./2017. BIOLOGIJA
Ispitni katalog za državnu maturu u školskoj godini 2016./2017. 1 BIOLOGIJA 2 Sadržaj 1. Odnos područja, potpodručja i ishoda učenja... 6 1.1. Opis područja... 7 1.1.1. Organiziranost živoga svijeta...
More informationOdsjek za psihologiju Jednopredmetni diplomski studij psihologije. Izvedbeni nastavni planovi Zimski semestar akademske godine 2017./2018.
Odsjek za psihologiju Jednopredmetni diplomski studij psihologije Izvedbeni nastavni planovi Zimski semestar akademske godine 2017./2018. Rijeka, rujan 2017. POPIS PREDMETA I. SEMESTRA DIPLOMSKOG STUDIJA
More informationSveučilište u Rijeci University of Rijeka
OBRAZAC ZA IZMJENE I DOPUNE STUDIJSKIH PROGRAMA Naziv studijskog programa Nositelj studijskog programa Izvoditelj studijskog programa Tip studijskog programa Razina studijskog programa Akademski/stručni
More informationBiznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije
Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant
More informationDiplomski studij politehnike i informatike. Izvedbeni programi zimskog semestra 2015./2016.
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: dekanat@ffri.hr mrežne stranice:
More informationSVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ BIOLOGIJE
ISHODI UČENJA SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ BIOLOGIJE OSIJEK, 01.08.2012. Naziv studijskog programa Nositelj i izvoditelj studija Trajanje studija Obujam/bodovi Uvjeti za upis na studij Naziv koji se
More informationSTUDIJSKI PROGRAM PREDDIPLOMSKOG SVEUČILIŠNOG STUDIJA STROJARSTVA
Sveučilište u Rijeci Tehnički fakultet STUDIJSKI PROGRAM PREDDIPLOMSKOG SVEUČILIŠNOG STUDIJA STROJARSTVA Rijeka, ožujak 2015. Studijski program preddiplomskog sveučilišnog studija strojarstva 1. OPIS PROGRAMA
More informationOdsjek za psihologiju Jednopredmetni diplomski studij psihologije. Izvedbeni nastavni planovi Zimski semestar akademske godine 2015./2016.
Odsjek za psihologiju Jednopredmetni diplomski studij psihologije Izvedbeni nastavni planovi Zimski semestar akademske godine 2015./2016. Rijeka, rujan 2015. POPIS PREDMETA I. SEMESTRA DIPLOMSKOG STUDIJA
More informationKAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.
9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98
More informationDETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PLAN PREDMETA
DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PLAN PREDMETA Opće informacije Naziv predmeta PRIMJENA HIPERMEDIJE U OBRAZOVANJU 1 Studijski program Godina 2017./2018. Status predmeta Web stranica predmeta/mudri Mogućnost
More informationSTUDIJSKI PROGRAM PREDDIPLOMSKOG STRUČNOG STUDIJA ELEKTROTEHNIKE
Sveučilište u Rijeci Tehnički fakultet STUDIJSKI PROGRAM PREDDIPLOMSKOG STRUČNOG STUDIJA ELEKTROTEHNIKE Rijeka, ožujak 2015. Studijski program preddiplomskog stručnog studija elektrotehnike 1. OPIS PROGRAMA
More informationCJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE
CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet
More informationIZRADA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE
1 Zaglavlje (JUS M.A0.040) Šta je zaglavlje? - Posebno uokvireni deo koji služi za upisivanje podataka potrebnih za označavanje, razvrstavanje i upotrebu crteža Mesto zaglavlja: donji desni ugao raspoložive
More informationNastavni program-opis kolegija sveučilišnog diplomskog studija Prehrambeno inženjerstvo
Nastavni program-opis kolegija sveučilišnog diplomskog studija Prehrambeno inženjerstvo Naziv kolegija Prehrambeno inženjerstvo Kod kolegija FE111 Studijski program Ciklus Diplomski studij Prehrambene
More informationDiplomski studij Politehnike i informatike. Izvedbeni programi ljetnog semestra 2014./2015.
Diplomski studij Politehnike i informatike Izvedbeni programi ljetnog semestra 2014./2015. I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Operacijski sustavi 2 Studij Diplomski studij politehnike i informatike
More informationSVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI. Studijski program: PSIHOLOGIJA jednopredmetni diplomski studij
SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI Studijski program: PSIHOLOGIJA jednopredmetni diplomski studij Izvedbeni nastavni planovi Zimski semestar akademske godine 2013./2014. Rijeka, rujan 2013.
More informationSveučilište u Rijeci University of Rijeka
OBRAZAC ZA IZMJENE I DOPUNE STUDIJSKIH PROGRAMA Naziv studijskog programa Nositelj studijskog programa Izvoditelj studijskog programa Tip studijskog programa Razina studijskog programa Akademski/stručni
More informationPROJEKTNI PRORAČUN 1
PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja
More informationPLAN I PROGRAM SVEUČILIŠNOG DIPLOMSKOG STUDIJA INFORMATIKE
Omladinska 14, 51000 Rijeka, www.inf.uniri.hr PLAN I PROGRAM SVEUČILIŠNOG DIPLOMSKOG STUDIJA INFORMATIKE Rijeka, 2012. 1. UVOD... 3 1.1. Razlozi za pokretanje studija... 3 1.2. Dosadašnja iskustva predlagača
More informationPLAN I PROGRAM SVEUČILIŠNOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA INFORMATIKE
Omladinska 14, 51000 Rijeka, www.inf.uniri.hr PLAN I PROGRAM SVEUČILIŠNOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA INFORMATIKE Rijeka, 2012. 1. UVOD... 3 1.1. Razlozi za pokretanje studija... 3 1.2. Dosadašnja iskustva
More informationIZVEDBENI NASTAVNI PLAN
Kolegij: Crijevna mikrobiota Voditelj: doc. dr. sc. Jelena Marinić Katedra: Zavod za kemiju i biokemiju, Medicinski fakultet u Rijeci Studij: Klinički nutricionizam Godina studija: 2. Akademska godina:
More informationSVEUČILIŠTE U ZAGREBU ŠUMARSKI FAKULTET. Jozo Franjić Željko Škvorc Ivo Trinajstić
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU ŠUMARSKI FAKULTET Jozo Franjić Željko Škvorc Ivo Trinajstić ANATOMIJA BILJA interna skripta Zagreb, travanj 2008. godine SADRŽAJ PREDGOVOR... 3 1. UVOD... 4 2. ORGANSKE MOLEKULE KOJE
More informationEtnologija i antropologija (preddiplomski studij)
Naziv studija Etnologija i antropologija (preddiplomski studij) Naziv kolegija SEMINAR IZ ETNOLOGIJE I TURIZMA (EAP605) Status kolegija Izborni Godina 3. Semestar 6. ECTS bodovi 3 Nastavnik Doc. dr. sc.
More informationIdejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.
Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual
More informationWWF. Jahorina
WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation
More informationIZVEDBENI NASTAVNI PLAN
Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Kolegij: Fiziologija i patofiziologija I Voditelj: Prof. dr. sc. Biserka Mulac-Jeričević Katedra: Zavod za fiziologiju, imunologiju i patofizilologiju Studij: Integrirani
More informationDEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE
DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović
More informationCRNA GORA
HOTEL PARK 4* POLOŽAJ: uz more u Boki kotorskoj, 12 km od Herceg-Novog. SADRŽAJI: 252 sobe, recepcija, bar, restoran, besplatno parkiralište, unutarnji i vanjski bazen s terasom za sunčanje, fitnes i SPA
More informationODJEL ZA INFORMATIKU
SVEUČILIŠTE U RIJECI ODJEL ZA INFORMATIKU PLAN I PROGRAM SVEUČILIŠNOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA INFORMATIKE Rijeka, 2008. SADRŽAJ PREDIPLOMSKI JEDNOPREDMETNI STUDIJ INFORMATIKE.... UVOD... a) Razlozi za pokretanje
More information1. Instalacija programske podrške
U ovom dokumentu opisana je instalacija PBZ USB PKI uređaja na računala korisnika PBZCOM@NET internetskog bankarstva. Uputa je podijeljena na sljedeće cjeline: 1. Instalacija programske podrške 2. Promjena
More informationIZVEDBENI PLAN NASTAVE
VELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU PREDDIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ MENADŽMENT TURISTIČKI MENADŽMENT IZVEDBENI PLAN NASTAVE AKADEMSKA GODINA 2017./2018. Šibenik, 2017. 1. ZAHTJEVI I REZULTATI STUDIJSKOG PROGRAMA Program
More informationUNIVERZITET U BIHAĆU PRAVILA STUDIRANJA NA STUDIJU PRVOG CIKLUSA
UNIVERZITET U BIHAĆU PRAVILA STUDIRANJA NA STUDIJU PRVOG CIKLUSA Na osnovu člana 7 stav 7. Zakona o izmjenama Zakona o Univerzitetu u Bihaću (Sl. glasnik, br. 8/06) Upravni odbor Univerziteta u Bihaću,
More informationIZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI
IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj
More informationDANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.
DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, 03. - 07. listopad 2010. ZBORNIK SAŽETAKA Geološki lokalitet i poucne staze u Nacionalnom parku
More informationdiplomski studij Istraživanje i razvoj i lijekova diplomski studij Biotehnologija u medicini Web stranica predmeta:
Sveučilište u Rijeci 51000 Rijeka Akademska godina 016/17. METODE U DNA TEHNOLOGIJAMA Studiji: diplomski studij Istraživanje i razvoj i lijekova diplomski studij Biotehnologija u medicini Broj predmeta:
More informationVISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 204/205. Modul: redovni STBI3 VOĆARSTVO ECTS bodovi: 5 Stručni studij - ST BILINOGOJSTVO - STB Semestar III Nositelj modula: Dragutin
More informationELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU Diplomski sveučilišni studij Biologija i kemija Smjer: nastavnički
S V E U Č I L I Š T E U S P L I T U Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU Diplomski sveučilišni studij Biologija i kemija Smjer: nastavnički SPLIT, travanj,
More informationUlazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.
Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.
More informationOpće informacije. ECTS koeficijent opterećenja studenata 6 Broj sati (P+V+S) 3+2
1 VAŽNO: Uz svaki od načina praćenja rada studenata unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja upotrijebiti
More informationKONFIGURACIJA MODEMA. ZyXEL Prestige 660RU
KONFIGURACIJA MODEMA ZyXEL Prestige 660RU Sadržaj Funkcionalnost lampica... 3 Priključci na stražnjoj strani modema... 4 Proces konfiguracije... 5 Vraćanje modema na tvorničke postavke... 5 Konfiguracija
More informationSveučilište u Rijeci University of Rijeka
OBRAZAC ZA IZMJENE I DOPUNE STUDIJSKIH PROGRAMA Naziv studijskog programa Nositelj studijskog programa Izvoditelj studijskog programa Tip studijskog programa Razina studijskog programa Akademski/stručni
More informationNejednakosti s faktorijelima
Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih
More informationOffice 365, upute za korištenje elektroničke pošte
Office 365, upute za korištenje elektroničke pošte Naša ustanova koristi uslugu elektroničke pošte u oblaku, u sklopu usluge Office 365. To znači da elektronička pošta više nije pohranjena na našem serveru
More information1. termin 2. termin 3. termin 4. termin Lipanj Srpanj Rujan Rujan
Naziv studija Odjel za nastavničke studije u Gospiću Naziv kolegija Građanska pismenost Status kolegija Godina 1. Semestar 2. ECTS bodovi 2 Nastavnik e-mail vrijeme konzultacija Suradnik / asistent Dr.
More informationSveučilište u Rijeci University of Rijeka
OBRAZAC ZA IZMJENE I DOPUNE STUDIJSKIH PROGRAMA Naziv studijskog programa Nositelj studijskog programa Izvoditelj studijskog programa Tip studijskog programa Opće informacije Diplomski studij informatike
More informationSVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI FAKULTET EKONOMIJE I TURIZMA DR. MIJO MIRKOVIĆ
SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI FAKULTET EKONOMIJE I TURIZMA DR. MIJO MIRKOVIĆ SVEUČILIŠNI POSLIJEDIPLOMSKI MEĐUNARODNI DOKTORSKI STUDIJ MEĐUNARODNI EKONOMSKI ODNOSI I MENADŽMENT 2.1. Naziv studijskog
More informationNASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA TEHNOLOŠKE OPERACIJE II
UNIVERZITET U TUZLI NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA TEHNOLOŠKE OPERACIJE II NAZIV FAKULTETA: Tehnološki fakultet KATEDRA: Procesno inženjerstvo NASTAVNI PREDMET: Tehnološke operacije II ODSJEK: Prehrambena
More informationProgramiranje. Nastava: prof.dr.sc. Dražena Gašpar. Datum:
Programiranje Nastava: prof.dr.sc. Dražena Gašpar Datum: 21.03.2017. 1 Pripremiti za sljedeće predavanje Sljedeće predavanje: 21.03.2017. Napraviti program koji koristi sve tipove podataka, osnovne operatore
More informationSYLLABUSI STRUČNOG STUDIJA CESTOVNI PROMET. Akademska godina 2016./2017.
VELEUČILIŠTE NIKOLA TESLA U GOSPIĆU Prometni odjel Stručni studij Cestovni promet SYLLABUSI STRUČNOG STUDIJA CESTOVNI PROMET Akademska godina 2016./2017. Gospić rujan 6 Ekonomika cestovnog prometa Engleski
More informationMJERENJE KRVNOG TLAKA PROTOK KRVI KROZ KRVNE ŽILE. Lada Radin, dr. med. vet. Ana Shek Vugrovečki, dr. med. vet.
MJERENJE KRVNOG TLAKA PROTOK KRVI KROZ KRVNE ŽILE Lada Radin, dr. med. vet. Ana Shek Vugrovečki, dr. med. vet. Ciljevi: Upoznati metode mjerenja krvnog tlaka Shvatiti princip i postupak auskultacijske
More informationTRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT
TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02
More informationUpute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair
More informationTEHNIĈKO VELEUĈILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIĈKI ODJEL Prof.dr.sc.KREŠIMIR MEŠTROVIĆ POUZDANOST VISOKONAPONSKIH PREKIDAĈA
TEHNIĈKO VELEUĈILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIĈKI ODJEL Prof.dr.sc.KREŠIMIR MEŠTROVIĆ POUZDANOST VISOKONAPONSKIH PREKIDAĈA SF6 PREKIDAĈ 420 kv PREKIDNA KOMORA POTPORNI IZOLATORI POGONSKI MEHANIZAM UPRAVLJAĈKI
More informationIZVEDBENI PLAN NASTAVE SVEUČILIŠNOG PREDDIPLOMSKOG REDOVNOG STUDIJA POSLOVNA EKONOMIJA ZA AKADEMSKU GODINU 2017./2018.
IZVEDBENI PLAN NASTAVE SVEUČILIŠNOG PREDDIPLOMSKOG REDOVNOG STUDIJA POSLOVNA EKONOMIJA ZA AKADEMSKU GODINU 2017./2018. Mjesto izvođenja nastave Nastava na redovnom sveučilišnom preddiplomskom studiju Poslovne
More informationKONSTRUKCIJE MOTORA Uvodno predavanje
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE KATEDRA ZA MOTORE I VOZILA Doktorski rad KONSTRUKCIJE MOTORA Uvodno predavanje Ivan Mahalec Zagreb, 2013./2014. 1 Osnovne informacije o kolegiju
More informationSVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI. Studijski program: Povijest dvopredmetni diplomski studij nastavnički smjer
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: dekanat@ffri.hr mrežne stranice:
More informationUniverzitet u Sarajevu S e n a t. Pravila studiranja za studij medicine, veterine, stomatologije i farmacije na Univerzitetu u Sarajevu. Juni, 2011.
Univerzitet u Sarajevu S e n a t Pravila studiranja za studij medicine, veterine, stomatologije i farmacije na Univerzitetu u Sarajevu Juni, 2011. Na osnovu člana 56. Zakona o visokom obrazovanju, prečišćeni
More informationSTUDIJSKI PROGRAM DIPLOMSKOG SVEUČILIŠNOG STUDIJA STROJARSTVA
Sveučilište u Rijeci Tehnički fakultet STUDIJSKI PROGRAM DIPLOMSKOG SVEUČILIŠNOG STUDIJA STROJARSTVA Rijeka, ožujak 2015. Studijski program diplomskog sveučilišnog studija strojarstva 1. OPIS PROGRAMA
More informationNAZIV PREDMETA OSNOVE MEHANIČKIH KONSTRUKCIJA Kod SEN020, SEL023 Godina studija 2. Nositelj/i predmeta Slaven Šitić, v.pred.
NAZIV PREDMETA OSNOVE MEHANIČKIH KONSTRUKCIJA Kod SEN020, SEL023 Godina studija 2. Igor Gabrić, v.pred. Bodovna vrijednost 5 Nositelj/i predmeta Slaven Šitić, v.pred. (ECTS) Suradnici Status predmeta Ciljevi
More informationSveučilište u Rijeci Građevinski fakultet Naziv studija: Sveučilišni preddiplomski ljetni semestar ak.god.: 2017/2018
Sveučilište u Rijeci Građevinski fakultet Naziv studija: Sveučilišni preddiplomski ljetni semestar ak.god.: 2017/2018 IZVEDBENI NASTAVNI PLAN ZA PREDMET: Ekonomika građenja Broj ECTS: 4.0 Broj sati aktivne
More informationSVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI. Studijski program: Povijest dvopredmetni diplomski studij nastavničkog smjera
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: dekanat@ffri.hr mrežne stranice:
More informationIZVEDBENI PLAN SVEUČILIŠNOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA INŽENJERSTVO OKOLIŠA ZA AKADEMSKU GODINU 2017./2018.
1 Sveučilište u Zagrebu Geotehnički fakultet Na temelju članka 79 stavka 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ( Narodne novine broj 123/03., 105/04., 174/04. i 46/07.) Fakultetsko
More informationIZVEDBENI PLAN NASTAVE
VELEUČILIŠTE U BJELOVARU IZVEDBENI PLAN NASTAVE ZA AKADEMSKU 2017./2018. GODINU zadnja izmjena: 3. sjednica Stručnog vijeća u akademskoj 2017./2018. godini 22. veljače 2018. godine PREDDIPLOMSKI STRUČNI
More informationZagreb Gent Bruxelles
Zagreb Gent Bruxelles Studiranje 4 + 1 Prva godina eliminacijska Ubrzo počinje nezadovoljstvo profesorima, ispitima, kriterijima, odnosom prema studentima, sistemom koji zahtijeva bubetanje (koliko je
More informationPRAVILA STUDIRANJA NA OSNOVNIM STUDIJAMA
Na osnovu člana 87 stav 5 Zakona o visokom obrazovanju ( Službeni list CG, br. 44/2014) i čl.117 i 131 Statuta Univerziteta Crne Gore, Senat Univerziteta Crne Gore, na sjednici održanoj 26. februara 2015.
More informationBear management in Croatia
Bear management in Croatia Djuro Huber Josip Kusak Aleksandra Majić-Skrbinšek Improving coexistence of large carnivores and agriculture in S. Europe Gorski kotar Slavonija Lika Dalmatia Land & islands
More informationSveučilište u Rijeci University of Rijeka
I. OBRAZAC ZA OPIS STUDIJSKOG PROGRAMA Naziv studijskog programa Nositelj studijskog programa Izvoditelj studijskog programa Tip studijskog programa Razina studijskog programa Akademski/stručni naziv koji
More informationSlobodni softver za digitalne arhive: EPrints u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Slobodni softver za digitalne arhive: EPrints u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu Marijana Glavica Dobrica Pavlinušić http://bit.ly/ffzg-eprints Definicija
More informationSYLLABUS KOLEGIJA HRVATSKI JEZIK 1 (ECTS 4)
SYLLABUS KOLEGIJA HRVATSKI JEZIK 1 (ECTS 4) Misija ZŠEM-a je prenijeti vrijednosti, znanja i vještine potrebne studentima za dugoročan uspjeh u globaliziranom poslovnom svijetu izloženom stalnim tehnološkim
More information