Broj/Број. fiskalnom. godine, donijelo je ODLUKU. Član 1. (Predmet Odluke) Član 2. (Stupanje na snagu) a na. VM broj 34/13. Predsjedavajući.

Size: px
Start display at page:

Download "Broj/Број. fiskalnom. godine, donijelo je ODLUKU. Član 1. (Predmet Odluke) Član 2. (Stupanje na snagu) a na. VM broj 34/13. Predsjedavajući."

Transcription

1 Godina XVII Utorak, 5. marta/ožujka godine Broj/Број 17 Година XVII Уторак, У 5. марта годинe ISSNN bosanski jezik ISSNN hrvatski jezik ISSNN srpski jezik VIJEĆEE MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE 251 Na osnovu člana 54. stav (3) Zakona o plaćama i naknadama u institucijamaa Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" ", br. 50/08, 35/09, 75/09, 32/12, 42/12 i 50/12), člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i člana 3. stav (1) Odluke o formiranju Komisije za plaće i naknade u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH, br. 21/09 i 95/11), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 37. sjednici održanoj 30. januara godine, donijelo je ODLUKU O USVAJANJU ANALIZE FISKALNE ODRŽIVOSTI U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. (Predmet Odluke) (1) Ovom Odlukom usvaja se Analiza fiskalne f održivosti u institucijama Bosne i Hercegovine. (2) Analiza fiskalne održivosti u institucijama Bosne i Hercegovine je sastavni dio ove Odluke. Član 2. (Stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". VM broj 34/13 Predsjedavajući 30. januaraa godine Vijeća ministara BiHH Sarajevo Vjekoslav Bevanda, s. r. ANALIZAA FISKALNEE ODRŽIVOSTI U INSTITUCIJAMA BOSNEE I HERCEGOVINE 1. Osnove fiskalne održivosti Iako je ovaj dokument fokusiran na analizu fiskalne održivosti u segmentu plaća i naknada u institucijama Bosne i Hercegovine, on je u osnovi neodvojiv od fiskalne održivosti u cjelini, odnosno odd održive fiskalne politike. Pod održivom fiskalnom politikom odnosnoo fiskalnom održivošću podrazumijeva se mogućnost m vraćanja dugova države, zbog čega se ista može poistovjetiti p i saa solventnošću.. Osnovna dva parametra mjerenjaa i praćenja fiskalne održivosti su učešće deficita tekućeg budžeta u BDP i odnos ukupnogg javnog duga (spoljnjeg i unutrašnjeg) prema godišnjem BDP. Fiskalna održivost u institucijama Bosne i Hercegovine prvenstveno podrazumijeva vođenje politike plaća i naknada uz puno uvažavanje principa fiskalne odgovornosti, definisanog odredbama člana 3. 3 stav 1. tačka d) Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine. Puno poštivanje tog principa zahtijeva da se politika plaća i naknada u institucijama Bosne i Hercegovine formuliše i provodi tako da doprinosi odnosno ne narušava makroekonomsku stabilnost. Makroekonomska stabilnost uobičajeno se dominantno osigurava arsenalom mjera monetarnokreditne i fiskalne politike. U specifičnim uslovima a Bosne i Hercegovine prva politika je, zbog sistema valutnog odbora, potpuno reducirana, a na fiskalnoj politici je gotovo cjelokupnaa odgovornost očuvanja makroekonomske stabilnosti. Kompleksno državno d uređenje doprinosi stvaranju privida po kojem se fiskalna odgovornost adresira na budžet institucija Bosne i Hercegovine i na budžete entiteta, iakoo se na nižim nivoima troši oko dvije d trećine, odnosno preko 7 milijardi KM rashoda zemlje. Zbog toga je teško i komparirati fiskalnu politiku i fiskalnu održivost Bosne e i Hercegovine sa bilo kojom zemljom.

2 Broj 17 - Strana 2 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, Zbog velike fiskalne decentralizacije, uz to još bitno različite u dva entiteta, fiskalna ingerencija Vijeća ministara Bosne i Hercegovine svodi se na svega jednu desetinu ukupnih državnih prihoda i rashoda. Fiskalno vijeće nema niti može imati zakonodavno-izvršnih ingerencija i instrumenata niti kapaciteta za efikasno upravljanje fiskalnom održivošću u preostalom - dominantnom dijelu budžetskih prihoda i rashoda na nižim nivoima. Navedeni problemi se djelimično rješavaju kroz već ustaljenu praksu izrade dokumenta srednjoročnih budžetskih okvira i fiskalne politike, kojima se stvaraju preduslovi da fiskalna politika, rashodovna i politika javnog duga budu usklađene sa strateškim prioritetima i fiskalnim ciljevima zemlje. Uz koncizni osvrt na retrospektivna kretanja javnih prihoda i javnih rashoda, analiza fiskalne održivosti je fokusirana na kretanja planirana/procijenjena u relevantnim dokumentima, prije svega u Globalnom okviru fiskalnog bilansa i politika u Bosni i Hercegovini za period godine, te na apostrofiranje glavnih mjera iz strategije fiskalne održivosti Bosne i Hercegovine. 2. Stanje i planirana kretanja glavnih budžetskih pozicija Sva planirana - procijenjena kretanja budžetskih prihoda i rashoda vezuju se za planirani rast BDP, a njegov rast u Bosni i Hercegovini je ovisan u najvećoj mjeri od ekonomskih kretanja u spoljnjem okruženju. Prema zvaničnim projekcijama Evropske unije, ekonomski rast 27 zemalja Evropske unije u godini bit će 0%, u 2013., 1,2%, uz normalizaciju u i godini. U tim uslovima i pod pretpostavkom korištenja pretpristupnih fondova Evropske unije u 2013., te zaduživanjem Bosne i Hercegovine kod međunarodnih kreditora za razvojne infrastrukturne projekte počev od godine, Direkcija za ekonomsko planiranje BiH 1, procjenjuje skroman ekonomski rast u BiH od 0,86% u godini, a u ,5% i godini 4,4%, tj. da će realni BDP iznositi: u godinama: u mil. KM: 28,940 30,106 31,628 33,626 Fiskalno vijeće u Bosni i Hercegovini predviđa 2 realnu stopu rasta BDP u godini 2,1%; 3,4% u i 4,4% u godini. Projekcije prihoda i rashoda konsolidovanog budžeta u Bosni i Hercegovini, prema istom izvoru (dokumentu) su slijedeće: Tabelarni pregled okvira budžeta - u mil. KM BiH konsolidovano Prihodi 11,113, , , , ,2 Od toga: Poreski prihodi 5.775, , , , ,0 Doprinosi 4.044, , , , ,9 Rashodi , , , , ,5 Od toga: Bruto plaće i 3.249, , , , ,4 naknade Izdaci za 2.015, , , , ,7 materijal i usluge Bilans -238,1-261,3-375,0 55,5 216,7 Prihodi od indirektnih poreza, kao dominantna stavka ukupnih budžetskih prihoda za godinu su planirani u iznosu 5.104,9 miliona KM, što predstavlja rast od 3,4% u 1 DEP: "OUTLOOK Perspektive godine", Sarajevo, april godine 2 Fiskalno vijeće u BiH: ''Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u Bosni i Hercegovini godina", Sarajevo, juni godine. odnosu na procijenjeno ostvarenje u godini. Za godinu predviđa se rast prihoda od indirektnih poreza za 4,4%, a u godini dalji rast od 4,1%. U narednom pregledu prezentiran je pregled okvira budžeta za institucije Bosne i Hercegovine za period godine. Pregled okvira budžeta institucija BiH - u mil. KM - Institucije BiH Prihodi 829,6 888,0 881,0 891,0 920,0 Poreski prihodi 689,0 750,0 750,0 750,0 780,0 (indirektni porezi) Ostali prihodi i 140,6 138,0 131,0 141,0 140,0 grantovi Rashodi 905,0 950,0 950,0 950,0 980,0 Bruto plaće i 648,1 635,0 632,0 645,0 658,0 naknade Izdaci za 172,6 177,0 186,0 196,0 210,0 materijal i usluge Ostali rashodi i 84,2 138,0 132,0 109,0 112,0 kapitalni izdaci Bilans -75,4-62,0-69,0-59,0-60,0 3. Strategija fiskalne održivosti Bosne i Hercegovine Politika fiskalne održivosti u budućem periodu će se bazirati na slijedećim opredjeljenjima, ciljevima i mjerama: Posmatrano na nivou konsolidovanih veličina za Bosnu i Hercegovinu, osnovni cilj u budućem srednjoročnom periodu godine jeste poboljšanje budžetske ravnoteže kroz relativno snižavanje budžetskih rashoda, smanjivanje deficita, zaustavljanje rasta i postepeno smanjivanje učešća javnog duga u BDP-u. Generalno opredjeljenje strategije fiskalne održivosti jeste smanjenje učešća javne potrošnje u BDP u periodu godine, tako da ono do godine u konsolidovanom budžetu na nivou Bosne i Hercegovine bude ispod 40% BDP. To podrazumijeva kontinuirano smanjenje primarnog deficita, iskazanog u skladu sa Zakonom o fiskalnom vijeću, kao razlika između tekućih prihoda i tekućih rashoda korigovane za iznos neto kamata. U skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 52/08) i odgovarajućim entitetskim zakonima, u godini je neophodno zadržati gornju granicu zaduženja budžeta na nivou 18%, od iznosa redovnih prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini, iskazana kao iznos potreban za servisiranje ukupnih dugova. Politika u oblasti indirektnog oporezivanja u periodu godina se zasniva na: zadržavanju jedinstvene stope PDV, povećanju akciza i pojačanoj kontroli naplate poreza u cilju smanjenja utaje poreza. U skladu s opštim opredjeljenjem za smanjenje ukupne javne potrošnje, sagledavajući nadležnosti i potrebe svih institucija na nivou Bosne i Hercegovine, sredstva za finansiranje institucija Bosne i Hercegovine koja će se finansirati iz prihoda od indirektnih poreza za i godinu se planiraju u iznosu od po 750 miliona KM, a u sa 780 miliona KM. U cilju pravilnog usmjeravanja i efikasnijeg trošenja sredstava neophodno je nastaviti sa aktivnostima unapređenja i jačanja upravljanja javnim finansijama, posebno sa aktivnostima programskog budžetiranja. S obzirom da troškovi za plaće i naknade zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine čine oko 2/3 ukupnih

3 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 3 rashoda budžeta, a da posmatrano u ukupnim rashodima konsolidovanog budžeta ovi troškovi učestvuju sa oko 30%, izuzetno je bitno da se rade stalne analize primanja u javnom sektoru na svim nivoima vlasti. Ove analize bi trebalo da razmatra Fiskalno vijeće, što bi doprinijelo iznalaženju jedinstvenih mjera za njihovo smanjenje, a posebno kroz sprečavanje utrkivanja raznih nivoa vlasti u povećanju primanja zaposlenih. Politika fiskalne održivosti uvažava okolnosti da će Fiskalno vijeće i Vijeće ministara BiH posebnu pažnju posvetiti blagovremenoj pripremi potrebnih mjera za sprečavanje mogućih uticaja više vrsta rizika za postizanje postavljenih ciljeva fiskalne održivosti, kao što su: - spor oporavak ekonomije Evropske unije i opasnost od ponavljanja odnosno produbljavanja krize, - promjene kreditne politike banaka i redukcija investicionih aktivnosti u zemlji, - smanjenje agregatne tražnje na domaćem tržištu, - promjene poreske politike u smjeru povećanja poreza i doprinosa, - politička nestabilnost i sporost u provođenju reformi. 4. Fiskalna održivost i politika plaća i naknada u institucijama Bosne i Hercegovine Efikasna politika fiskalne održivosti u institucijama Bosne i Hercegovine kao glavni preduslov podrazumijeva da će politika plaća i naknada u narednom periodu biti vođena uz puno provođenje principa fiskalne odgovornosti. U skladu sa ovim principom, Vijeće ministara BiH će prilikom utvrđivanja osnovice za obračun plaće zaposlenom u instituciji BiH voditi računa o fiskalnoj održivosti, a s ciljem stvaranja uslova za nesmetano funcionisanje institucija BiH. Utvrđivanje osnovice za obračun plaće zasniva se na dokumentu Politika plaća u institucijama Bosne i Hercegovine koju Vijeće ministara usvaja za četvorogodišnji izborni period. Politika plaća i naknada u institucijama Bosne i Hercegovine će maksimalno uvažavati kretanja vrijednosti osnovnih makroekonomskih agregata. Ključna ograničavajuća determinanta politike plaća i naknada, u funkciji osiguranja fiskalne održivosti u institucijama Bosne i Hercegovine, i u narednim godinama bit će ograničenja iz pisma namjera koje je upućeno MMF iz godine, u kojem je pored ostalog fiksirano: - ograničeno novo zapošljavanje u godini, uglavnom u vezi sa provođenjem popisa, održavanjem lokalnih izbora, jačanjem kapaciteta agencija u borbi protiv korupcije; - smanjenje osnovice za plaće od 4,5 procenata počev od maja 2012., od kojeg će biti izuzeti zaposlenici sa koeficijentom 1; - smanjenje izdvajanja za naknade troškova zaposlenih za 12 procenata; - ukupni tekući izdaci (koji uključuju bruto plaće i naknade zaposlenih i materijalne troškove) će se ograničiti na 1,5 procenata ispod nivoa izvršenja za godinu; - u godini institucije Bosne i Hercegovine će zadržati broj zaposlenih na nivou godine. Kako se, prema odredbama člana 4. Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, plaće i naknade zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine osiguravaju isključivo iz budžeta, to je i politika plaća, u kvantitativnim okvirima, dominantno determinisana godišnjim budžetima u naznačenom periodu. S obzirom da se projekcije svih makroekonomskih agregata sintetizuju kroz projekcije budžeta, to se i politika plaća i naknada za naredni naznačeni period može bazirati na projekcijama datim u Dokumentu okvirnog budžeta institucija Bosne i Hercegovine do kraja godine. U nastavku se ističu najvažnije kvantitativne dimenzije i parametri iz Dokumenta okvirnog budžeta institucija Bosne i Hercegovine za period od do godine, koje se najviše odražavaju na politiku plaća u naznačenom periodu godine: - Uz planirana ostvarenja prihoda institucija BiH u 2013., i godini u iznosima 881,0, 891,0 i 920,0 miliona KM, respektivno, u istim godinama bruto plaće i naknade zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine bi iznosile: 632,0, 645,0 i 658,0 KM, odnosno 71,7%, 72,4% i 71,5% od ukupnih budžetskih prihoda institucija Bosne i Hercegovine u navedene 3 godine; - Predviđeni rast prihoda od indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini u 2013., i godini je 3,4%, 4,4%, i 4,1% godišnje, respektivno, što je vrlo bitno za ostvarivanje politike plaća, s obzirom da su ovi prihodi dominantni izvor ukupnih sredstava u budžetu i da je učešće plaća i naknada u ovim prihodima od do godine 84,3%, 86,0% i 84,4%. Fiskalno održiva politika plaća i naknada u institucijama Bosne i Hercegovine u naznačenom periodu, pored ostalog obuhvata: - svođenje javnih rashoda u realne okvire; - smanjenje učešća javnih rashoda u bruto društvenom proizvodu; - moguće godišnje stope rasta prosječnih plaća i naknada u institucijama Bosne i Hercegovine utvrđivati u procedurama usvajanja Dokumenta okvirnog budžeta i godišnjih zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine; - analizu primanja zaposlenih u javnom sektoru na svim nivoima u BiH, u svrhu sprečavanja "utrkivanja" u povećanju primanja između nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini; - nastavak provođenja ušteda dogovorenih u okviru Stand by aranžmana sa MMF - om. Na temelju članka 54. stavak (3) Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 50/08, 35/09, 75/09, 32/12, 42/12 i 50/12), članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i članka 3. stavak (1) Odluke o formiranju Povjerenstva za plaće i naknade u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 21/09 i 95/11), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 37. sjednici održanoj 30. siječnja godine, donijelo je ODLUKU O USVAJANJU ANALIZE FISKALNE ODRŽIVOSTI U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE Članak 1. (Predmet Odluke) (1) Ovom Odlukom usvaja se Analiza fiskalne održivosti u institucijama Bosne i Hercegovine. (2) Analiza fiskalne održivosti u institucijama Bosne i Hercegovine je sastavni dio ove Odluke.

4 Broj 17 - Strana 4 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, Članak 2. (Stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". VM broj 34/ siječnja godine Sarajevo Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, v. r. ANALIZA FISKALNE ODRŽIVOSTI U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE 1. Temelji fiskalne održivosti Iako je ovaj dokument fokusiran na analizu fiskalne održivosti u segmentu plaća i naknada u institucijama Bosne i Hercegovine, on je u temelju neodvojiv od fiskalne održivosti u cjelini, odnosno od održive fiskalne politike. Pod održivom fiskalnom politikom odnosno fiskalnom održivošću podrazumijeva se mogućnost vraćanja dugova države, zbog čega se ista može poistovjetiti i sa solventnošću. Temeljna dva parametra mjerenja i praćenja fiskalne održivosti su učešće deficita tekućeg proračuna u BDP i odnos ukupnog javnog duga (vanjskog i unutrašnjeg) prema godišnjem BDP. Fiskalna održivost u institucijama Bosne i Hercegovine prvenstveno podrazumijeva vođenje politike plaća i naknada uz puno uvažavanje principa fiskalne odgovornosti, definiranog odredbama članka 3. stavak 1. točka d) Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine. Puno poštivanje tog principa zahtijeva da se politika plaća i naknada u institucijama Bosne i Hercegovine formulira i provodi tako da doprinosi odnosno ne narušava makroekonomsku stabilnost. Makroekonomska stabilnost uobičajeno se dominantno osigurava arsenalom mjera monetarnokreditne i fiskalne politike. U specifičnim uvjetima Bosne i Hercegovine prva politika je, zbog sustava valutnog odbora, potpuno reducirana, a na fiskalnoj politici je gotovo cjelokupna odgovornost očuvanja makroekonomske stabilnosti. Kompleksno državno uređenje doprinosi stvaranju privida po kojem se fiskalna odgovornost adresira na proračun institucija Bosne i Hercegovine i na proračune entiteta, iako se na nižim razinama troši oko dvije trećine, odnosno preko 7 milijardi KM rashoda zemlje. Zbog toga je teško i komparirati fiskalnu politiku i fiskalnu održivost Bosne i Hercegovine sa bilo kojom zemljom. Zbog velike fiskalne decentralizacije, uz to još bitno različite u dva entiteta, fiskalna ingerencija Vijeća ministara Bosne i Hercegovine svodi se na svega jednu desetinu ukupnih državnih prihoda i rashoda. Fiskalno vijeće nema niti može imati zakonodavno-izvršnih ingerencija i instrumenata niti kapaciteta za efikasno upravljanje fiskalnom održivošću u preostalom - dominantnom dijelu proračunskih prihoda i rashoda na nižim razinama. Navedeni problemi se djelimično rješavaju kroz već ustaljenu praksu izrade dokumenta srednjoročnih proračunskih okvira i fiskalne politike, kojima se stvaraju preduvjeti da fiskalna politika, rashodovna i politika javnog duga budu usklađene sa strateškim prioritetima i fiskalnim ciljevima zemlje. Uz koncizni osvrt na retrospektivna kretanja javnih prihoda i javnih rashoda, analiza fiskalne održivosti je fokusirana na kretanja planirana/procijenjena u relevantnim dokumentima, prije svega u Globalnom okviru fiskalnog bilansa i politika u Bosni i Hercegovini za razdoblje godine, te na apostrofiranje glavnih mjera iz strategije fiskalne održivosti Bosne i Hercegovine. 2. Stanje i planirana kretanja glavnih proračunskih pozicija Sva planirana - procijenjena kretanja proračunskih prihoda i rashoda vezuju se za planirani rast BDP, a njegov rast u Bosni i Hercegovini je ovisan u najvećoj mjeri od ekonomskih kretanja u spoljnjem okruženju. Prema zvaničnim projekcijama Evropske unije, ekonomski rast 27 zemalja Evropske unije u godini bit će 0%, u 2013., 1,2%, uz normalizaciju u i godini. U tim uvjetima i pod pretpostavkom korištenja pretpristupnih fondova Evropske unije u 2013., te zaduživanjem Bosne i Hercegovine kod međunarodnih kreditora za razvojne infrastrukturne projekte počevši od godine, Direkcija za ekonomsko planiranje BiH 1, procjenjuje skroman ekonomski rast u BiH od 0,86% u godini, a u ,5% i godini 4,4%, tj. da će realni BDP iznositi: u godinama: u mil. KM: 28,940 30,106 31,628 33,626 Fiskalno vijeće u Bosni i Hercegovini predviđa 2 realnu stopu rasta BDP u godini 2,1%; 3,4% u i 4,4% u godini. Projekcije prihoda i rashoda konsolidovanog proračuna u Bosni i Hercegovini, prema istom izvoru (dokumentu) su slijedeće: Tabelarni pregled okvira proračuna - u mil. KM BiH konsolidovano Prihodi: 1.113, , , , ,2 Od toga: Poreski prihodi 5775, , , , ,0 Doprinosi 4.044, , , , ,9 Rashodi , , , , ,5 Od toga: Bruto plaće i 3.249, , , , ,4 naknade Izdaci za 2.015, , , , ,7 materijal i usluge Bilans -238,1-261,3-375,0 55,5 216,7 Prihodi od neizravnih poreza, kao dominantna stavka ukupnih proračunskih prihoda za godinu su planirani u iznosu 5.104,9 miliona KM, što predstavlja rast od 3,4% u odnosu na procijenjeno ostvarenje u godini. Za godinu predviđa se rast prihoda od indirektnih poreza za 4,4%, a u godini dalji rast od 4,1%. U narednom pregledu prezentiran je pregled okvira proračuna za institucije Bosne i Hercegovine za razdoblje godine. Pregled okvira proračuna institucija BiH - u mil. KM - Institucije BiH Prihodi 829,6 888,0 881,0 891,0 920,0 Poreski prihodi 689,0 750,0 750,0 750,0 780,0 (neizravni porezi) Ostali prihodi i 140,6 138,0 131,0 141,0 140,0 grantovi Rashodi 905,0 950,0 950,0 950,0 980,0 Bruto plaće i naknade 648,1 635,0 632,0 645,0 658,0 1 DEP: "OUTLOOK Perspektive godine", Sarajevo, april godine. 2 Fiskalno vijeće u BiH: "Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u Bosni i Hercegovini godina", Sarajevo, juni godine.

5 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 5 Izdaci za 172,6 177,0 186,0 196,0 210,0 materijal i usluge Ostali rashodi i 84,2 138,0 132,0 109,0 112,0 kapitalni izdaci Bilans -75,4-62,0-69,0-59,0-60,0 3. Strategija fiskalne održivosti Bosne i Hercegovine Politika fiskalne održivosti u budućem razdoblju će se bazirati na slijedećim opredjeljenjima, ciljevima i mjerama: Posmatrano na razini konsolidovanih veličina za Bosnu i Hercegovinu, temeljni cilj u budućem srednjoročnom razdoblju godine jeste poboljšanje proračunske ravnoteže kroz relativno snižavanje proračunskih rashoda, smanjivanje deficita, zaustavljanje rasta i postepeno smanjivanje učešća javnog duga u BDP-u. Generalno opredjeljenje strategije fiskalne održivosti jeste smanjenje učešća javne potrošnje u BDP u razdoblju godine, tako da ono do godine u konsolidovanom proračunu na razini Bosne i Hercegovine bude ispod 40% BDP. To podrazumijeva kontinuirano smanjenje primarnog deficita, iskazanog sukladno Zakonu o fiskalnom vijeću, kao razlika između tekućih prihoda i tekućih rashoda korigovane za iznos neto kamata. Sukladno Zakonu o zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 52/08) i odgovarajućim entitetskim zakonima, u godini je nužno zadržati gornju granicu zaduženja proračuna na razini 18%, od iznosa redovnih prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini, iskazana kao iznos potreban za servisiranje ukupnih dugova. Politika u oblasti neizravnog oporezivanja u razdoblju godina se zasniva na: zadržavanju jedinstvene stope PDV, povećanju akciza i pojačanoj kontroli naplate poreza u cilju smanjenja utaje poreza. Sukladno općim opredjeljenjem za smanjenje ukupne javne potrošnje, sagledavajući nadležnosti i potrebe svih institucija na razini Bosne i Hercegovine, sredstva za financiranje institucija Bosne i Hercegovine koja će se financirati iz prihoda od neizravnih poreza za i godinu se planiraju u iznosu od po 750 miliona KM, a u sa 780 miliona KM. U cilju pravilnog usmjeravanja i efikasnijeg trošenja sredstava nužno je nastaviti sa aktivnostima unapređenja i jačanja upravljanja javnim financijama, posebno sa aktivnostima programskog budžetiranja. S obzirom da troškovi za plaće i naknade uposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine čine oko 2/3 ukupnih rashoda proračuna, a da posmatrano u ukupnim rashodima konsolidovanog proračuna ovi troškovi učestvuju sa oko 30%, izuzetno je bitno da se rade stalne analize primanja u javnom sektoru na svim razinama vlasti. Ove analize bi trebalo da razmatra Fiskalno vijeće, što bi doprinijelo iznalaženju jedinstvenih mjera za njihovo smanjenje, a posebno kroz sprečavanje utrkivanja raznih razina vlasti u povećanju primanja uposlenih. Politika fiskalne održivosti uvažava okolnosti da će Fiskalno vijeće i Vijeće ministara BiH posebnu pažnju posvetiti blagovremenoj pripremi potrebnih mjera za sprječavanje mogućih uticaja više vrsta rizika za postizanje postavljenih ciljeva fiskalne održivosti, kao što su: - spor oporavak ekonomije Evropske unije i opasnost od ponavljanja odnosno produbljavanja krize, - promjene kreditne politike banaka i redukcija investicionih aktivnosti u zemlji, - smanjenje agregatne tražnje na domaćem tržištu, - promjene poreske politike u smjeru povećanja poreza i doprinosa, - politička nestabilnost i sporost u provođenju reformi. 4. Fiskalna održivost i politika plaća i naknada u institucijama Bosne i Hercegovine Efikasna politika fiskalne održivosti u institucijama Bosne i Hercegovine kao glavni preduvjet podrazumijeva da će politika plaća i naknada u narednom razdoblju biti vođena uz puno provođenje principa fiskalne odgovornosti. Sukladno ovom principu, Vijeće ministara BiH će prilikom utvrđivanja osnovice za obračun plaće uposlenom u instituciji BiH voditi računa o fiskalnoj održivosti, a s ciljem stvaranja uvjeta za nesmetano funcioniranje institucija BiH. Utvrđivanje osnovice za obračun plaće zasniva se na dokumentu Politika plaća u institucijama Bosne i Hercegovine koju Vijeće ministara usvaja za četvorogodišnje izborno razdoblje. Politika plaća i naknada u institucijama Bosne i Hercegovine će maksimalno uvažavati kretanja vrijednosti osnovnih makroekonomskih agregata. Ključna ograničavajuća determinanta politike plaća i naknada, u funkciji osiguranja fiskalne održivosti u institucijama Bosne i Hercegovine, i u narednim godinama bit će ograničenja iz pisma namjera koje je upućeno MMF iz godine, u kojem je pored ostalog fiksirano: - ograničeno novo zapošljavanje u godini, uglavnom u vezi sa provođenjem popisa, održavanjem lokalnih izbora, jačanjem kapaciteta agencija u borbi protiv korupcije; - smanjenje osnovice za plaće od 4,5 procenata počevši od maja 2012., od kojeg će biti izuzeti uposlenici sa koeficijentom 1; - smanjenje izdvajanja za naknade troškova uposlenih za 12 procenata; - ukupni tekući izdaci (koji uključuju bruto plaće i naknade uposlenih i materijalne troškove) će se ograničiti na 1,5 procenata ispod razine izvršenja za godinu; - u godini institucije Bosne i Hercegovine će zadržati broj uposlenih na razini godine. Kako se, prema odredbama članka 4. Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, plaće i naknade uposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine osiguravaju isključivo iz proračuna, to je i politika plaća, u kvantitativnim okvirima, dominantno determinirana godišnjim proračunima u naznačenom razdoblju. S obzirom da se projekcije svih makroekonomskih agregata sintetizuju kroz projekcije proračuna, to se i politika plaća i naknada za naredno naznačeno razdoblje može bazirati na projekcijama datim u Dokumentu okvirnog proračuna institucija Bosne i Hercegovine do kraja godine. U nastavku se ističu najvažnije kvantitativne dimenzije i parametri iz Dokumenta okvirnog proračuna institucija Bosne i Hercegovine za razdoblje od do godine, koje se najviše odražavaju na politiku plaća u naznačenom razdoblju godine: - Uz planirana ostvarenja prihoda institucija BiH u 2013., i godini u iznosima 881,0, 891,0 i 920,0 miliona KM, respektivno, u istim godinama bruto plaće i naknade uposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine bi iznosile: 632,0, 645,0 i 658,0 KM, odnosno 71,7%, 72,4% i 71,5% od ukupnih proračunskih prihoda institucija Bosne i Hercegovine u navedene 3 godine; - Predviđeni rast prihoda od neizravnih poreza u Bosni i Hercegovini u 2013., i godini je 3,4%, 4,4%, i

6 Broj 17 - Strana 6 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, ,1% godišnje, respektivno, što je vrlo bitno za ostvarivanje politike plaća, s obzirom da su ovi prihodi dominantni izvor ukupnih sredstava u proračunu i da je učešće plaća i naknada u ovim prihodima od do godine 84,3%, 86,0% i 84,4%. Fiskalno održiva politika plaća i naknada u institucijama Bosne i Hercegovine u naznačenom razdoblju, pored ostalog obuhvata: - svođenje javnih rashoda u realne okvire; - smanjenje učešća javnih rashoda u bruto društvenom proizvodu; - moguće godišnje stope rasta prosječnih plaća i naknada u institucijama Bosne i Hercegovine utvrđivati u procedurama usvajanja Dokumenta okvirnog proračuna i godišnjih zakona o proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine; - analizu primanja uposlenih u javnom sektoru na svim razinama u BiH, u svrhu sprečavanja "utrkivanja" u povećanju primanja između razina vlasti u Bosni i Hercegovini; - nastavak provođenja ušteda dogovorenih u okviru Stand by aranžmana sa MMF- om. На основу члана 54. став (3) Закона о платама и накнадама у институцијама Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ", бр. 50/08, 35/09, 75/09, 32/12, 42/12 и 50/12), члана 17. Закона о Савјету министара Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ", бр. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 и 24/08) и члана 3. став (1) Одлуке о формирању Комисије за плате и накнаде у институцијама Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ", бр. 21/09 и 95/11), Савјет министара Босне и Херцеговине, на 37. сједници одржаној 30. јануара године, донио је ОДЛУКУ О УСВАЈАЊУ АНАЛИЗЕ ФИСКАЛНЕ ОДРЖИВОСТИ У ИНСТИТУЦИЈАМА БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ Члан 1. (Предмет Одлуке) (1) Овом Одлуком усваја се Анализа фискалне одрживости у институцијама Босне и Херцеговине. (2) Анализа фискалне одрживости у институцијама Босне и Херцеговине је саставни дио ове Одлуке. Члан 2. (Ступање на снагу) Ова Одлука ступа на снагу даном доношења и објављује се у "Службеном гласнику БиХ". СМ број 34/ јануара године Сарајево Предсједавајући Савјета министара БиХ Вјекослав Беванда, с. р. АНАЛИЗА ФИСКАЛНЕ ОДРЖИВОСТИ У ИНСТИТУЦИЈАМА БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ 1. Основе фискалне одрживости Иако је овај документ фoкусиран на анализу фискалне одрживости у сегменту плата и накнада у институцијама Босне и Херцеговине, он је у основи неодвојив од фискалне одрживости у цјелини, односно од одрживе фискалне политике. Под одрживом фискалном политиком односно фискалном одрживошћу подразумијева се могућност враћања дугова државе, због чега се иста може поистовјетити и са солвентносшћу. Основна два параметра мјерења и праћења фискалне одрживости су учешће дефицита текућег буџета у БДП и однос укупног јавног дуга (спољњег и унутрашњег) према годишњем БДП. Фискална одрживост у институцијама Босне и Херцеговине првенствено подразумијева вођење политике плата и накнада уз пуно уважавање принципа фискалне одговорности, дефинисаног одредбама члана 3. став 1. тачка д) Закона о платама и накнадама у институцијама Босне и Херцеговине. Пуно поштивање тог принципа захтијева да се политика плата и накнада у институцијама Босне и Херцеговине формулише и проводи тако да доприноси односно не нарушава макроекономску стабилност. Макроекономска стабилност уобичајено се доминантно обезбјеђује арсеналом мјера монетарнокредитне и фискалне политике. У специфичним условима Босне и Херцеговине прва политика је, због система валутног одбора, потпуно редуцирана, а на фискалној политици је готово цјелокупна одговорност очувања макроекономске стабилности. Комплексно државно уређење доприноси стварању привида по којем се фискална одговорност адресира на буџет институција Босне и Херцеговине и на буџете ентитета, иако се на нижим нивоима троши око двије трећине, односно преко 7 милијарди КМ расхода земље. Због тога је тешко и компарирати фискалну политику и фискалну одрживост Босне и Херцеговине са било којом земљом. Због велике фискалне децентрализације, уз то још битно различите у два ентитета, фискална ингеренција Савјета министара Босне и Херцеговине своди се на свега једну десетину укупних државних прихода и расхода. Фискални савјет нема нити може имати законодавноизвршних ингеренција и инструмената нити капацитета за ефикасно управљање фискалном одрживошћу у преосталом - доминантном дијелу буџетских прихода и расхода на нижим нивоима. Наведени проблеми се дјелимично рјешавају кроз већ устаљену праксу израде документа средњорочних буџетских оквира и фискалне политике, којима се стварају предуслови да фискална политика, расходовна и политика јавног дуга буду усклађене са стратешким приоритетима и фискалним циљевима земље. Уз концизни осврт на ретроспективна кретања јавних прихода и јавних расхода, анализа фискалне одрживости је фокусирана на кретања планирана/процијењена у релевантним документима, прије свега у Глобалном оквиру фискалног биланса и политика у Босни и Херцеговини за период године, те на апострофирање главних мјера из стратегије фискалне одрживости Босне и Херцеговине. 2. Стање и планирана кретања главних буџетских позиција Сва планирана - процијењена кретања буџетских прихода и расхода везују се за планирани раст БДП, а његов раст у Босни и Херцеговини је зависан у највећој мјери од економских кретања у спољњем окружењу. Према званичним пројекцијама Европске уније, економски раст 27 земаља Европске уније у години биће 0%, у 2013., 1,2%, уз нормализацију у и години. У тим условима и под претпоставком кориштења претприступних фондова Европске уније у 2013., те задуживањем Босне и Херцеговине код међународних кредитора за развојне инфраструктурне пројекте почев од године,

7 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 7 Дирекција за економско планирање БиХ 1, процјењује скроман економски раст у БиХ од 0,86% у години, а у ,5% и години 4,4%, тј. да ће реални БДП износити: у годинама: у мил. КМ: 28,940 30,106 31,628 33,626 Фискални савјет у Босни и Херцеговини предвиђа 2 реалну стопу раста БДП у години 2,1%; 3,4% у и 4,4% у години. Пројекције прихода и расхода консолидованог буџета у Босни и Херцеговини, према истом извору (документу) су сљедеће: Табеларни преглед оквира буџета - у мил. КМ БиХ консолидовано Приходи 11,113, , , , ,2 Од тога: Порески приходи 5.775, , , , ,0 Доприноси 4.044, , , , ,9 Расходи , , , , ,5 Од тога: Бруто плате и 3.249, , , , ,4 накнаде Издаци за 2.015, , , , ,7 материјал и услуге Биланс -238,1-238,1-375,0 55,5 216,7 Приходи од индиректних пореза, као доминантна ставка укупних буџетских прихода за годину су планирани у износу 5.104,9 милиона КМ, што представља раст од 3,4% у односу на процијењено остварење у години. За годину предвиђа се раст прихода од индиректних пореза за 4,4%, а у години даљи раст од 4,1%. У наредном прегледу презентиран је преглед оквира буџета за институције Босне и Херцеговине за период године. Преглед оквира буџета институција БиХ - у мил. КМ Институције БиХ Приходи 829,6 888,0 881,0 891,0 920,0 Порески приходи 689,0 750,0 750,0 750,0 780,0 (индиректни порези) Остали приходи и 140,6 138,0 131,0 141,0 140,0 грантови Расходи 905,0 950,0 950,0 950,0 980,0 Бруто плате и 648,1 635,0 632,0 645,0 658,0 накнаде Издаци за материјал 172,6 177,0 186,0 196,0 210,0 и услуге Остали расходи и 84,2 138,0 132,0 109,0 112,0 капитални издаци Биланс -75,4-62,0-69,0-59,0-60,0 3. Стратегија фискалне одрживости Босне и Херцеговине Политика фискалне одрживости у будућем периоду ће се базирати на сљедећим опредјељењима, циљевима и мјерама: Посматрано на нивоу консолидованих величина за Босну и Херцеговину, основни циљ у будућем средњорочном периоду године јесте побољшање буџетске равнотеже кроз релативно снижавање буџетских расхода, смањивање дефицита, заустављање раста и постепено смањивање учешћа јавног дуга у БДП-у. Генерално опредјељење стратегије фискалне одрживости јесте смањење учешћа јавне потрошње у БДП у периоду године, тако да оно до године у консолидованом буџету на нивоу Босне и Херцеговине буде испод 40% БДП. То подразумијева континуирано смањење примарног дефицита, исказаног у складу са Законом о фискалном савјету, као разлика између текућих прихода и текућих расхода кориговане за износ нето камата. У складу са Законом о задуживању, дугу и гаранцијама Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ", број 52/08) и одговарајућим ентитетским законима, у години је неопходно задржати горњу границу задужења буџета на нивоу 18%, од износа редовних прихода остварених у претходној фискалној години, исказана као износ потребан за сервисирање укупних дугова. Политика у области индиректног опорезивања у периоду година се заснива на: задржавању јединствене стопе ПДВ, повећању акциза и појачаној контроли наплате пореза у циљу смањења утаје пореза. У складу с општим опредјељењем за смањење укупне јавне потрошње, сагледавајући надлежности и потребе свих институција на нивоу Босне и Херцеговине, средства за финансирање институција Босне и Херцеговине која ће се финансирати из прихода од индиректних пореза за и годину се планирају у износу од по 750 милиона КМ, а у са 780 милиона КМ. У циљу правилног усмјеравања и ефикаснијег трошења средстава неопходно је наставити са активностима унапређења и јачања управљања јавним финансијама, посебно са активностима програмског буџетирања. С обзиром да трошкови за плате и накнаде запослених у институцијама Босне и Херцеговине чине око 2/3 укупних расхода буџета, а да посматрано у укупним расходима консолидованог буџета ови трошкови учествују са око 30%, изузетно је битно да се раде сталне анализе примања у јавном сектору на свим нивоима власти. Ове анализе би требало да разматра Фискални савјет, што би допринијело изналажењу јединствених мјера за њихово смањење, а посебно кроз спречавање утркивања разних нивоа власти у повећању примања запослених. Политика фискалне одрживости уважава околности да ће Фискални савјет и Савјет министара БиХ посебну пажњу посветити благовременој припреми потребних мјера за спречавање могућих утицаја више врста ризика за постизање постављених циљева фискалне одрживости, као што су: - спор опоравак економије Европске уније и опасност од понављања односно продубљавања кризе, - промјене кредитне политике банака и редукција инвестиционих активности у земљи, - смањење агрегатне тражње на домаћем тржишту, - промјене пореске политике у смјеру повећања пореза и доприноса, - политичка нестабилност и спорост у провођењу реформи. 1 ДЕП: "OUTLOOK - Перспективе године", Сарајево, април године. 2 Фискални савјет у БиХ: ''Глобални оквир фискалног биланса и политика у Босни и Херцеговини година", Сарајево, јуни године.

8 Broj 17 - Strana 8 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, Фискална одрживост и политика плата и накнада у институцијама Босне и Херцеговине Ефикасна политика фискалне одрживости у институцијама Босне и Херцеговине као главни предуслов подразумијева да ће политика плата и накнада у наредном периоду бити вођена уз пуно провођење принципа фискалне одговорности. У складу са овим принципом, Савјет министара БиХ ће приликом утврђивања основице за обрачун плате запосленом у институцији БиХ водити рачуна о фискалној одрживости, а с циљем стварања услова за несметано фунционисање институција БиХ. Утврђивање основице за обрачун плате заснива се на документу Политика плата у институцијама Босне и Херцеговине коју Савјет министара усваја за четворогодишњи изборни период. Политика плата и накнада у институцијама Босне и Херцеговине ће максимално уважавати кретања вриједности основних макроекономских агрегата. Кључна ограничавајућа детерминанта политике плата и накнада, у функцији обезбјеђења фискалне одрживости у институцијама Босне и Херцеговине, и у наредним годинама биће ограничења из писма намјера које је упућено ММФ из године, у којем је поред осталог фиксирано: - ограничено ново запошљавање у години, углавном у вези са провођењем пописа, одржавањем локалних избора, јачањем капацитета агенција у борби против корупције; - смањење основице за плате од 4,5 процената почевши од маја 2012., од којег ће бити изузети запосленици са коефицијентом 1; - смањење издвајања за накнаде трошкова запослених за 12 процената; - укупни текући издаци (који укључују бруто плате и накнаде запослених и материјалне трошкове) ће се ограничити на 1,5 процената испод нивоа извршења за годину; - у години институције Босне и Херцеговине ће задржати број запослених на нивоу године. Како се, према одредбама члана 4. Закона о платама и накнадама у институцијама Босне и Херцеговине, плате и накнаде запослених у институцијама Босне и Херцеговине обезбјеђују искључиво из буџета, то је и политика плата, у квантитативним оквирима, доминантно детерминисана годишњим буџетима у назначеном периоду. С обзиром да се пројекције свих макроекономских агрегата синтетизују кроз пројекције буџета, то се и политика плата и накнада за наредни назначени период може базирати на пројекцијама датим у Документу оквирног буџета институција Босне и Херцеговине до краја године. У наставку се истичу најважније квантитативне димензије и параметри из Документа оквирног буџета институција Босне и Херцеговине за период од до године, које се највише одражавају на политику плата у назначеном периоду године: - Уз планирана остварења прихода институција БиХ у 2013., и години у износима 881,0, 891,0 и 920,0 милиона КМ, респективно, у истим годинама бруто плате и накнаде запослених у институцијама Босне и Херцеговине би износиле: 632,0, 645,0 и 658,0 КМ, односно 71,7%, 72,4% и 71,5% од укупних буџетских прихода институција Босне и Херцеговине у наведене 3 године; - Предвиђени раст прихода од индиректних пореза у Босни и Херцеговини у 2013., и години је 3,4%, 4,4%, и 4,1% годишње, респективно, што је врло битно за остваривање политике плата, с обзиром да су ови приходи доминантни извор укупних средстава у буџету и да је учешће плата и накнада у овим приходима од до године 84,3%, 86,0% и 84,4%. Фискално одржива политика плата и накнада у институцијама Босне и Херцеговине у назначеном периоду, поред осталог обухвата: - свођење јавних расхода у реалне оквире; - смањење учешћа јавних расхода у бруто друштвеном производу; - могуће годишње стопе раста просјечних плата и накнада у институцијама Босне и Херцеговине утврђивати у процедурама усвајања Документа оквирног буџета и годишњих закона о буџету институција Босне и Херцеговине и међународних обавеза Босне и Херцеговине; - анализу примања запослених у јавном сектору на свим нивоима у БиХ, у сврху спречавања "утркивања" у повећању примања између нивоа власти у Босни и Херцеговини; - наставак провођења уштеда договорених у оквиру Stand by аранжмана са ММФ -ом. 252 Na osnovu člana 17. Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 61/04, 49/09, 42/12 i 87/12), člana 13. stav (2) Zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 100/12) i Odluke o prenosu ovlaštenja predsjedavajućem i zamjenicima predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za interventno korištenje budžetske rezerve ("Službeni glasnik BiH", broj 10/13), zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine donio je ODLUKU O INTERVENTNOM KORIŠTENJU SREDSTAVA TEKUĆE BUDŽETSKE REZERVE Član 1. (Predmet Odluke) Odobravaju se sredstva za interventno korištenje tekuće budžetske rezerve Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za godinu, u iznosu od 2.000,00 KM Emini Hasanagić iz Mostara, u svrhu jednokratne pomoći za finansiranje upisa na III ciklus studija/doktorski studij na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Član 2. (Nadležnost za realizaciju) Za realizaciju ove Odluke zaduženo je Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine, a uplatu će izvršiti na račun Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Član 3. (Stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". Broj l/ februara godine Sarajevo Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Dr. Zlatko Lagumdžija, s. r.

9 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 9 Na temelju članka 17. Zakona o financiranju institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 61/04, 49/09, 42/12 i 87/12), članka 13. stavak (2) Zakona o Proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 100/12) i Odluke o prijenosu ovlasti predsjedatelju i zamjenicima predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za interventno korištenje proračunske pričuve ("Službeni glasnik BiH", broj 10/13), zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine donio je ODLUKU O INTERVENTNOM KORIŠTENJU SREDSTAVA TEKUĆE PRORAČUNSKE PRIČUVE Članak 1. (Predmet Odluke) Odobravaju se sredstva za interventno korištenje tekuće proračunske pričuve Proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za godinu, u iznosu od 2.000,00 KM Emini Hasanagić iz Mostara, u svrhu jednokratne potpore za financiranje upisa na III ciklus studija/doktorski studij na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Članak 2. (Mjerodavnost za realiziranje) Za realiziranje ove Odluke zaduženo je Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine sukladno Zakonu o financiranju institucija Bosne i Hercegovine, a uplatu će izvršiti na račun Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Članak 3. (Stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". Broj l/ veljače godine Sarajevo Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH Dr. Zlatko Lagumdžija, v. r. На основу члана 17. Закона о финансирању институција Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ", бр. 61/04, 49/09, 42/12 и 87/12), члана 13. став (2) Закона о Буџету институција Босне и Херцеговине и међународних обавеза Босне и Херцеговине за годину ("Службени гласник БиХ", број 100/12) и Одлуке о преносу овлашћења предсједавајућем и замјеницима предсједавајућег Савјета министара Босне и Херцеговине за интервентно коришћење буџетске резерве ("Службени гласник БиХ", број 10/13), замјеник предсједавајућег Савјета министара Босне и Херцеговине донио је ОДЛУКУ О ИНТЕРВЕНТНОМ КОРИШЋЕЊУ СРЕДСТАВА ТЕКУЋЕ БУЏЕТСКЕ РЕЗЕРВЕ Члан 1. (Предмет Одлуке) Одобравају се средства за интервентно коришћење текуће буџетске резерве Буџета институција Босне и Херцеговине и међународних обавеза Босне и Херцеговине за годину, у износу од 2.000,00 КМ Емини Хасанагић из Мостара, у сврху једнократне помоћи за финансирање уписа на III циклус студија/докторски студиј на Правном факултету Универзитета у Сарајеву. Члан 2. (Надлежност за реализовање) За реализовање ове Одлуке задужено је Министарство финансија и трезора Босне и Херцеговине у складу са Законом о финансирању институција Босне и Херцеговине, а уплату ће извршити на рачун Правног факултета Универзитета u Сарајеву. Члан 3. (Ступање на снагу) Ова Одлука ступа на снагу даном доношења и објављује се у "Службеном гласнику БиХ". Број / фебруара године Сарајево Замјеник предсједавајућег Савјета министара БиХ Др Златко Лагумџија, с. р. 253 Na osnovu člana 17. Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 61/04, 49/09, 42/12 i 87/12), člana 13. stav (2) Zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 100/12), Odluke o prijenosu ovlaštenja predsjedavajućem i zamjenicima predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za interventno korištenje budžetske rezerve ("Službeni glasnik BiH", broj 10/13) i Odluke o utvrđivanju kriterija za korištenje sredstava iz interventne budžetske rezerve broj /13 od godine, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine donio je ODLUKU O INTERVENTNOM KORIŠTENJU SREDSTAVA TEKUĆE BUDŽETSKE REZERVE Član 1. (Predmet Odluke) Odobravaju se sredstva za interventno korištenje tekuće budžetske rezerve Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za godinu, u iznosu od 2.500,00 KM Ranku Poliću iz Laktaša, u svrhu jednokratne pomoći za liječenje sina. Član 2. (Nadležnost za realizaciju) Za realizaciju ove Odluke zaduženo je Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine, a uplatu će izvršiti na žiro račun Ranka Polića. Član 3. (Stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". Broj / februara godine Sarajevo Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Dr. Nikola Špirić, s. r. Temeljem članka 17. Zakona o financiranju institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 61/04, 49/02, 42/12 i 87/12), članka 13. stavka (2) Zakona o Proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 100/12), Odluke o prijenosu ovlasti predsjedatelju i zamjenicima predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za interventno korištenje proračunske pričuve ("Službeni glasnik BiH", broj 10/13) i Odluke o utvrđivanju

10 Broj 17 - Strana 10 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, kriterija za korištenje sredstava iz interventne proračunske pričuve broj /13 od godine, zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine donio je ODLUKU O INTERVENTNOM KORIŠTENJU SREDSTAVA TEKUĆE PRORAČUNSKE PRIČUVE Članak 1. (Predmet Odluke) Odobravaju se sredstva za interventno korištenje tekuće proračunske pričuve Proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za godinu, u iznosu od 2.500,00 KM Ranku Poliću iz Laktaša, u svrhu jednokratne pomoći za liječenje sina. Članak 2. (Mjerodavnost za realizaciju) Za realizaciju ove Odluke zaduženo je Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine sukladno Zakonu o financiranju institucija Bosne i Hercegovine, a uplatu će izvršiti na žiro račun Ranka Polića. Članak 3. (Stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". Broj / veljače godine Sarajevo Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH Dr. Nikola Špirić, v. r. На основу члана 17. Закона о финансирању институција Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ", бр. 61/04, 49/09, 42/12 и 87/12), члана 13. став (2) Закона о Буџету институција Босне и Херцеговине и међународних обавеза Босне и Херцеговине за годину ("Службени гласник БиХ", број 100/12), Одлуке о преносу овлашћења предсједавајућем и замјеницима предсједавајућег Савјета министара Босне и Херцеговине за интервентно коришћење буџетске резерве ("Службени гласник БиХ", број 10/13) и Одлуке о утврђивању критеријума за коришћење средстава из интервентне буџетске резерве број /13 од године, замјеник предсједавајућег Савјета министара Босне и Херцеговине донио је ОДЛУКУ О ИНТЕРВЕНТНОМ КОРИШЋЕЊУ СРЕДСТАВА ТЕКУЋЕ БУЏЕТСКЕ РЕЗЕРВЕ Члан 1 (Предмет Одлуке) Одобравају се средства за интервентно коришћење текуће буџетске резерве Буџета институција Босне и Херцеговине и међународних обавеза Босне и Херцеговине за годину, у износу од 2.500,00 КМ Ранку Полићу из Лакташа, у сврху једнократне помоћи за лијечење сина. Члан 2. (Надлежност за реализацију) За реализацију ове Одлуке задужено је Министарство финансија и трезора Босне и Херцеговине у складу са Законом о финансирању институција Босне и Херцеговине, а уплату ће извршити на жиро рачун Ранка Полића. Члан 3. (Ступање на снагу) Ова Одлука ступа на снагу даном доношења и објављује се у "Службеном гласнику БиХ". Број / фебруара године Сарајево Замјеник предсједавајућег Савјета министара БиХ Др Никола Шпирић, с. р. MINISTARSTVO ODBRANE BOSNE I HERCEGOVINE 254 Na osnovu člana 13. stav (1), tačke e) i r), člana 15. tačke a) Zakona o odbrani Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 88/05) i člana 33. stav (3) Zakona o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 88/05, 53/07, 59/09, 74/10 i 42/12), ministar odbrane donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O VOJNOJ DISCIPLINI I DISCIPLINSKOM POSTUPKU Član 1. U članu 1. Pravilnika o vojnoj disciplini i disciplinskom postupku, iza riječi "vojnodisciplinskih vijeća" dodaju se sljedeće nove riječi: "u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: MO i Oružanih snaga Bosne i Hercegovine)". Član 2. U članu 4. iza stava (4) Pravilnika o vojnoj disciplini i disciplinskom postupku, broj /10 od godine, dodaje se novi stav (5) koji glasi: "(5) Vojna lica odgovaraju za povredu vojne discipline kada su razmještena za vrijeme operacija podrške miru na teritoriji strane zemlje, ako je to u saglasnosti sa međunarodnim sporazumima i općepriznatim principima i pravilima međunarodnog prava". Član 3. U članu 25. Pravilnika o vojnoj disciplini i disciplinskom postupku, mijenja se stav (3) i glasi: "(3) Naredba o izrečenoj disciplinskoj mjeri izvršava se kada naredba postane konačna". Iza stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi: "(4) Naredba o izrečenoj disciplinskoj mjeri postaje konačna kada protekne rok za žalbu, a žalba nije podnesena i danom dostavljanja rješenja donesenog po žalbi". Član 4. U članu 28. Pravilnika o vojnoj disciplini i disciplinskom postupku, mijenja se stav (7) i glasi: "(7) Prvostepeno vojnodisciplinsko vijeće za odlučivanje o odgovornosti za disciplinske prestupe koje počine profesionalna vojna lica raspoređena u MO BiH imenuju rukovodioci organizacijskih jedinica Ministarstva odbrane iz reda oficira raspoređenih u MO i OS BiH". Član 5. U članu 46. Pravilnika o vojnoj disciplini i disciplinskom postupku, mijenja se stav (3) i glasi: "(3) Rješenje odnosno zaključak ovjerava se pečatom komande brigade ili jedinice istog ili višeg ranga Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, u skladu sa propisom o upotrebi pečata".

11 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 11 Član 6. Ove izmjene i dopune stupaju na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenom glasniku BiH". Broj / novembra godine Sarajevo Po ovlaštenju Zamjenik ministra Mr. Mirko Okolić, s. r. Temeljem članka 13. stavak (1), točke e) i r), članka 15. točke a) Zakona o obrani Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 88/05) i članka 33. stavak (3) Zakona o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 88/05, 53/07, 59/09, 74/10 i 42/12), ministar obrane donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O VOJNOJ STEGI I STEGOVNOM POSTUPKU Članak 1. U članku 1. Pravilnika o vojnoj stegi i stegovnom postupku, iza riječi "vojnostegovnih vijeća" dodaju se sljedeće nove riječi: "u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: MO i Oružanih snaga Bosne i Hercegovine)". Članak 2. U članku 4. iza stavka (4) Pravilnika o vojnoj stegi i stegovnom postupku, broj /10 od godine, dodaje se novi stavak (5) koji glasi: "(5) Vojne osobe odgovaraju za povredu vojne stege kada su razmještene za vrijeme operacija potpore miru na teritoriji strane zemlje, ako je to u suglasnosti sa međunarodnim sporazumima i općepriznatim principima i pravilima međunarodnog prava". Članak 3. U članku 25. Pravilnika o vojnoj stegi i stegovnom postupku, mijenja se stavak (3) i glasi: "(3) Zapovijed o izrečenoj stegovnoj mjeri izvršava se kada zapovijed postane konačna". Iza stavka (3) dodaje se novi stavak (4) koji glasi: "(4) Zapovijed o izrečenoj stegovnoj mjeri postaje konačna kada protekne rok za žalbu, a žalba nije podnesena i danom dostavljanja rješenja donesenog po žalbi". Članak 4. U članku 28. Pravilnika o vojnoj stegi i stegovnom postupku, mijenja se stavak (7) i glasi: "(7) Prvostupanjsko vojnostegovno vijeće za odlučivanje o odgovornosti za stegovne prijestupe koje počine djelatne vojne osobe raspoređene u MO BiH imenuju rukovoditelji organizacijskih jedinica Ministarstva obrane iz reda časnika raspoređenih u MO i OS BiH". Članak 5. U članku 46. Pravilnika o vojnoj stegi i stegovnom postupku, mijenja se stavak (3) i glasi: "(3) Rješenje odnosno zaključak ovjerava se pečatom zapovjedništva brigade ili postrojbe istog ili višeg ranga Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, sukladno propisu o uporabi pečata". Članak 6. Ove izmjene i dopune stupaju na snagu danom donošenja i objaviti će se u "Službenom glasniku BiH." Broj / studenoga godine Sarajevo Po ovlasti Zamjenik ministra Mr. Mirko Okolić, v. r. На основу члана 13. став (1), тачке е) и р), члана 15. тачке а) Закона о одбрани Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ", број 88/05) и члана 33. став (3) Закона о служби у Оружаним снагама Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ", бр. 88/05, 53/07, 59/09, 74/10 и 42/12), министар одбране доноси ПРАВИЛНИК О ИЗМЈЕНАМА И ДОПУНАМА ПРАВИЛНИКА О ВОЈНОЈ ДИСЦИПЛИНИ И ДИСЦИПЛИНСКОМ ПОСТУПКУ Члан 1. У члану 1. Правилника о војној дисциплини и дисциплинском поступку, иза ријечи "војнодисциплинских савјета" додају се сљедеће нове ријечи: " у Министарству одбране и Оружаним снагама Босне и Херцеговине (у даљњем тексту: МО и Оружаних снага Босне и Херцеговине)". Члан 2. У члану 4. иза става (4) Правилника о војној дисциплини и дисциплинском поступку, број /10 од године, додаје се нови став (5) који гласи: "(5) Војна лица одговарају за повреду војне дисциплине када су размјештена за вријеме операција подршке миру на територији стране земље, ако је то у сагласности са међународним споразумима и опште признатим принципима и правилима међународног права". Члан 3. У члану 25. Правилника о војној дисциплини и дисциплинском поступку, мијења се став (3) и гласи: "(3) Наредба о изреченој дисциплинској мјери извршава се када наредба постане коначна". Иза става (3) додаје се нови став (4) који гласи: "(4) Наредба о изреченој дисциплинској мјери постаје коначна када протекне рок за жалбу, а жалба није поднесена и даном достављања рјешења донесеног по жалби". Члан 4. У члану 28. Правилника о војној дисциплини и дисциплинском поступку, мијења се став (7) и гласи: "(7) Првостепени војнодисциплински савјет за одлучивање о одговорности за дисциплинске преступе које почине професионална војна лица распоређена у МО БиХ именују руководиоци организационих јединица Министарства одбране из реда официра распоређених у МО и ОС БиХ". Члан 5. У члану 46. Правилника о војној дисциплини и дисциплинском поступку, мијења се став (3) и гласи: "(3) Рјешење односно закључак овјерава се печатом команде бригаде или јединице истог или вишег ранга Оружаних снага Босне и Херцеговине, у складу са прописом о употреби печата". Члан 6. Ове измјене и допуне ступају на снагу даном доношења и објавиће се у "Службеном гласнику БиХ." Број / новембра године Сарајево По овлаштењу Замјеник министра Мр Мирко Околић, с. р.

12 Broj 17 - Strana 12 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, Na osnovu člana 15. tačka a) Zakona o odbrani ("Službeni glasnik BiH", broj 88/05) i člana 20. stav 1. Zakona o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 88/05, 53/07, 59/09, 74/10 i 42/12), ministar odbrane donosi PRAVILNIK O UNIFORMAMA ORUŽANIH SNAGA BOSNE I HERCEGOVINE POGLAVLJE I - OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Pravilnika) Ovim pravilnikom propisuje se vrsta vojne uniforme, sastav kompleta, način nošenja, vrijeme i prilike u kojima vojnu uniformu nose vojna lica na službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: OS BiH). Član 2. (Pojam vojne uniforme) Vojna uniforma OS BiH je propisana vrsta odjeće i obuće koju nose vojna lica za vrijeme obavljanja službe i koja na sebi ima vojne oznake propisane Pravilnikom o upotrebi zastava i obilježja u OS BiH. Član 3. (Nošenje vojne uniforme) (1) Vojnu uniformu, kao obilježje pripadnosti OS BiH, obavezno nose vojna lica za vrijeme obavljanja službe: a) u Ministarstvu odbrane, Zajedničkom štabu, komandama i jedinicama OS BiH, b) na vojnim vježbama i ostalim oblicima vojne obuke, školovanja i stručnog usavršavanja, c) na svečanostima izvan OS BiH, kada na istim učestvuju u svojstvu OS BiH, d) kada učestvuju u operacijama podrške miru i drugim aktivnostima u inozemstvu, e) u vojno-diplomatskim predstavništvima i vojnim predstavništvima u inozemstvu, f) u drugim prilikama, u skladu sa odlukama i naredbama nadležnih lica. (2) Vojnu uniformu, kao obilježje pripadnosti OS BiH, obavezno nose pripadnici vjerskih službi u OS BiH, izuzev u vrijeme obavljanja vjerske službe. (3) Lica u rezervnom sastavu, kada su angažirana u OS BiH, nose vojnu uniformu na isti način i pod istim uvjetima kao i profesionalna vojna lica. (4) Vojnu uniformu mogu nositi članovi Predsjedništva BiH i ministar odbrane sa propisanom oznakom Predsjedništva BiH i Ministarstva odbrane, prilikom posjeta komandama i jedinicama OS BiH za vrijeme vojnih vježbi u zemlji, kao i tokom službenih posjeta pripadnicima OS BiH u operacijama podrške miru i drugim aktivnostima u inozemstvu. (5) Vojna lica ne nose vojnu uniformu u sljedećim prilikama: a) izvan radnoga vremena, b) u obavljanju posebnih zadataka, u skladu sa odlukama i naredbama nadležnog lica, c) kada su raspoređena na rad izvan MO i OS BiH, a posebnim propisom ili naredbom nije određeno da nose vojnu uniformu, d) kada su na školovanju u civilnim obrazovnim institucijama u BiH i inozemstvu. Član 4. (Namjena i vrste vojnih uniformi) (1) Vojne uniforme OS BiH prema namjeni su: a) jedinstvena terenska uniforma (u daljnjem tekstu: JTU), b) službena uniforma, c) svečana uniforma. (2) Vojne uniforme OS BiH prema pripadnosti vidu su: a) uniforme za pripadnike kopnene vojske (u daljnjem tekstu: KoV), b) uniforme za pripadnike zračnih snaga i protivzračne odbrane (u daljnjem tekstu: ZS i PZO). (3) Vojne uniforme prema vremenu u kojem se nose su: a) ljetne, b) zimske. (4) Vojne uniforme prema spolu su: a) jedinstvene, b) ženske, c) muške. (5) Vojna uniforma veličinom mora odgovarati tjelesnim mjerama vojnog lica koje je nosi. (6) Izgled i tehničke karakteristike vojnih uniformi propisani su tehničkim uvjetima za dijelove i komplete uniformi. (7) Za pojedinu aktivnost odnosno zadatak, nadležno lice naredbom određuje vrstu vojne uniforme te sastav kompleta za aktivnosti ili zadatke. (8) Vojna lica nose službene vojne uniforme vida kojem pripadaju. (9) Kadeti nose vojne uniforme određene ugovorom o školovanju. (10) Službene i svečane vojne uniforme mogu nositi penzionirani pripadnici Oružanih snaga BiH, koje su nosili u momentu penzioniranja, u svečanim prilikama u Oružanim snagama (vojne svečanosti, vojne proslave, vojne počasti, vojne žalosti), kako je propisano Pravilnikom o svečanostima i počastima. Član 5. (Nošenje vojnih oznaka, odlikovanja i medalja) (1) Vojne oznake, odlikovanja i medalje, na vojnoj uniformi nose se na način kako je propisano Pravilnikom o upotrebi zastava i obilježja u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. (2) Vojne oznake su stilizirani elementi na vojnim uniformama, koje identificiraju pripadnika OS BiH u službi i prikazuju njegove određene profesionalne kvalitete. (3) Vojne oznake u OS BiH mogu biti u formi znački (bedževa) i amblema. Značke i amblemi ne mogu sadržati neprihvatljive sadržaje koji na bilo koji način vrijeđaju građane BiH ili pripadnike drugih nacionalnosti. Vojne oznake se nose isključivo na vojnim uniformama. (4) Amblemi predstavljaju stilizirane elemente koji doprinose jačanju osjećaja pripadnosti određenoj komandi ili jedinici. Amblemi OS BiH izrađuju se na platnu, tehnikom tkanja ili vezenja. (5) Amblemi za nošenje na uniformi mogu da se izrađuju u dvije varijante, i to: u punom koloru i u reduciranim bojama Jedinstvene terenske uniforme. (6) Na službenoj i svečanoj uniformi pripadnika OS BiH razlikuju se tri statusa: profesionalni, službeni i lični. (7) Profesionalni status je definiran predjelom koji obuhvata glavu i ramena, gdje se nalaze sljedeće oznake: a) značka (bedž) na šapki (beretki ili kapi); b) oznaka čina (navlake na epoletama - tvrde i tubularne); c) oznake roda ili službe (na reverima košulje ili bluze); d) ramena zastavica BiH (na desnom ramenu odjevnih predmeta službene uniforme).

13 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 13 (8) Službeni status je definiran predjelom koji obuhvata lijevu stranu, gdje se nalaze sljedeće oznake: a) oznaka pripadnosti puku (amblem na lijevom ramenu 40 mm ispod ramenog šava) i amblem komande - jedinice OS BiH (na lijevom ramenu 10 mm ispod amblema pripadnosti puku); b) nosač sa vrpcama odlikovanja, medalja i priznanja (iznad lijevog džepa na grudima); c) značka službene identifikacije (zakačena o dugme lijevog džepa ili na naboru lijevog džepa). (9) Lični status je definiran predjelom koji obuhvata desnu stranu, gdje se nalaze sljedeće oznake: a) oznaka za ličnu identifikaciju - identifikacijska pločica (na sredini iznad poklopca desnog džepa); b) značka najvišeg stepena završenog kursa, usavršavanja ili škole (na sredini nabora desnog džepa). (10) Amblemi na Jedinstvenoj terenskoj uniformi su izrađeni od tekstila u reduciranim bojama, u skladu sa bojama digitalnog dezena JTU, osim amblema pripadnosti pješadijskom puku i amblema komandi i jedinica OS BiH. (11) Profesionalni status na JTU definiranje predjelom koji obuhvata glavu, ramena i grudi. U predjelu glave nalazi se oznaka za kapu - beretku (metalna ili platnena); u predjelu grudi nalazi se oznaka čina (na lijevoj strani grudi iznad oznake "OS BiH"; u predjelu ramena nalazi se ramena zastavica BiH (na desnom ramenu). (12) Službeni status na JTU definiranje predjelom koji obuhvata lijevu stranu. U predjelu koji obuhvata lijevu stranu grudi nalaze se prsna oznaka "ORUŽANE SNAGE BiH" (neposredno iznad desnog džepa); u predjelu lijevog ramena nalaze se: oznaka pripadnosti pješadijskom puku (na lijevom ramenu 40 mm ispod ramenog šava) i oznaka pripadnosti komandi - jedinici OS BiH (na lijevom ramenu 10 mm ispod oznake puka). (13) Lični status na JTU definiran je predjelom koji obuhvata desnu stranu. U predjelu koji obuhvata desnu stranu grudi nalazi se: oznaka imena i prezimena (neposredno iznad desnog džepa); značka najvišeg stepena završenog kursa, usavršavanja ili škole (na sredini desnog džepa). (14) Svi pripadnici OS BiH, osim oficira u činu generala, na JTU mogu nositi najviše dva obilježja na lijevom rukavu. Oficiri u činu generala koji komanduju brigadama, nose obilježja brigade na lijevom rukavu i ne mogu nositi nikakvo drugo obilježje. POGLAVLJE II - SASTAV KOMPLETA I NOŠENJE VOJNIH UNIFORMI Član 6. (Sastav kompleta jedinstvene terenske uniforme) Kapa DIJELOVI KOMPLETA UNIFORME Potkapa vojnička, vunena Jakna Pantalone Košulja Jakna sa kapuljačom i uloškom za hladno i kišno vrijeme Pantalone sa uloškom za kišno i hladno vrijeme ZIMSKA smeđe, zelene Boja digitalna šara digitalna šara digitalna šara digitalna šara digitalna šara digitalna šara LJETNA - Kaiš za pantalone, platneni Opasač sa uprtačima, platneni Čarape vunene, dokoljenice Čarape pamučne, zimske smeđe, zelene smeđe, zelene Čarape pam.sintetičke, ljetne - Majica kratkih rukava - Majica dugih rukava smeđe, zelene smeđe, zelene smeđe, zelene - - smeđe, zelene smeđe, zelene Džemper vuneni digitalna šara - Rukavice vunene Gaće zimske, duge smeđe, zelene smeđe, zelene Gaće kratke smeđe, zelene Čizme za hladno vrijeme, kožne, crne crna - Cipele sa povišenim sarama - crna Cipela sa niskom sarom - gojzerica Kabanica kišna Šešir maskimi (za misije) Donje rublje za žene (za misije) Pripadajuće vojne oznake smeđe, zelene digitalna šara digitalna šara Matrikula (za misije) (1) Jakna, jakna i pantalone za kišno i hladno vrijeme, kabanica kišna, rukavice, džemper i čizme za hladno vrijeme, kožne crne, nose se po potrebi, zavisno od vremenskih uvjeta. (2) Ljeti se, kao vanjski dio uniforme nose pantalone, košulja spuštenih ili zavrnutih rukava, kaiš za pantalone, kapa i cipele sa povišenim sarama, kožne, crne. (3) Kada treba osigurati jednoobraznost u odijevanju, nošenje uniforme regulira staiješina na položaju komandanta bataljona, njemu ravnom ili višem položaju. (4) Pripadanje odjevnih predmeta iz sastava kompleta i vremenski resursi dati su u tabeli, Prilog broj 1 (jedan) ovog pravilnika. (5) Jedinstvenu terensku uniformu nose vojnici u svim uvjetima potrebe službe, a ostala vojna lica na vojnim vježbama, obuci, u borbenim i drugim operacijama, za vrijeme povišene borbene spremnosti, u ratnome stanju i u izvršavanju drugih zadataka u BiH i inozemstvu, po naređenju nadležnog starješine. (6) Jedinstvenu terensku uniformu nose i kandidati za prijem u OS BiH za vrijeme dok su na obuci u komandama i jedinicama OS BiH. (7) Jedinstvena terenska uniforma se izrađuje u jedinstvenoj ljetno-zimskoj formi za žene i muškarce. (8) Jedinstvena terenska uniforma se izrađuje u digitalnoj šari "USCM Twill Woodland Digitalized Camo; Nyco Twill Cyres Multi Cam". (9) Za izvršenje posebnih zadataka u misijama, može se koristiti posebna terenska vojna uniforma prilagođena uvjetima izvršenja tih zadataka, (10) Po prestanku profesionalne vojne službe, jedinstvena terenska uniforma se razdužuje.

14 Broj 17 - Strana 14 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, Član 7. (Osnovni dijelovi maskirne uniforme) Osnovni dijelovi kompleta jedinstvene terenske uniforme su: a) kapa, b) jakna, c) džemper, d) pantalone, e) košulja, f) majica, g) čarape, h) čizme, cipele sa povišenom sarom, gojzerice, i) kaiš za pantalone, j) opasač, k) kabanica kišna. Član 8. (Nošenje osnovnih dijelova kompleta) (1) Kapa se obavezno nosi na otvorenom prostoru, tako da obrub kape ide vodoravno po ivici najvećeg obima glave. (2) Jakna se nosi kao vanjski dio vojne uniforme, preko košulje ili džempera, obavezno zakopčana. (3) Džemper se nosi preko majice (dugog ili kratkog rukava), ispod jakne, kao vanjski ili unutarnji dio vojne uniforme, ovisno o zadatku, meteorološkim uvjetima i temperaturi. (4) Pantalone se nose s nogavicama uvučenima u čizme. (5) Košulja se nosi preko pantalona kao unutarnji ili vanjski dio vojne uniforme. U ljetnom razdoblju može se nositi s rukavima podvrnutima iznad lakta, ne prekrivajući propisane vojne oznake koje se nose na rukavima, na način da nije vidljivo naličje platna košulje. (6) Majica se nosi ispod košulje. (7) Vojničke čizme, cipele sa povišenom sarom ili gojzerice, nose se u zavisnosti od vrste zadatka i vremenskih uvjeta, na način da se vezice (pertle) na navedenoj obući vežu unakrsno, a krajevi vezica moraju biti uvučeni u obuću. (8) Kaiš platneni za pantalone se nosi uvučen u pantalone u svim prilikama. (9) Opasač platneni nosi se preko gornjih vanjskih dijelova vojne uniforme, u skladu sa Strojevim pravilom. Član 9. (Dopunski dijelovi jedinstvene terenske uniforme) (1) Dopunski dijelovi jedinstvene terenske uniforme su: a) maskirni šešir, b) potkapa, c) rukavice, d) donje rublje, e) matrikula. (2) Matrikula se nosi oko vrata, a sadrži slijedeće podatke: a) OSBiH, b) ime i prezime, c) vojni identifikacijski broj, d) krvna grupa, e) upozorenje na alergije (po ličnoj prijavi) i f) oznaka vjeroispovijesti (po ličnom izboru). Član 10. (Sastav kompleta službene uniforme) (1) Sastav kompleta službene vojne uniforme: KoV ViPVO DIJELOVI KOMPLETA UNIFORME zimska ljetna zimska ljetna B o j a Šapka smeđa smeđa plava plava Beretka crna plava Bluza smeđa smeđa plava plava Pantalone smeđa smeđa plava plava Suknja smeđa smeđa plava plava Košulja zimska, dugi rukav bež - plava - Kravata smeđa plava Košulja ljetna, kratki rukav - bež - plava Košulja ljetna, dugi rukav - bež - plava Kaiš za pantalone, kožni Čarape smeđa smeđa plava plava Čarape duge, ženske crni boja kože Cipele plitke, muške - crna - crna Cipele duboke, muške crna - crna - Cipele plitke, salonke, ženske crna - crna Čizmice duboke, ženske crna - crna - Rukavice kožne crna - crna - Džemper smeđa - plava - Šal bež - plava - Kaput smeđa plava - Mantil kišni smeđa - plava - Vjetrovka smeđa plava Kabanica kišna smeđa plava Torbica za žene Opasač kožni crna crna Član 11. (Nošenje službene uniforme) (1) Službenu vojnu uniformu nose podoficiri, oficiri i generali za vrijeme obavljanja službe, kada ne nose jedinstvenu terensku uniformu. (2) Na službenim prijemima u OS BiH, u vojnodiplomatskim misijama, te sličnim prilikama po naređenju nadležnog starješine OS BiH, obavezno se nosi bluza službene vojne uniforme s kravatom i oznakama odlikovanja i medalja. (3) Kada vojne osobe dolaze na posao ili odlaze s posla u službenoj vojnoj uniformi ili obavljaju zadatke na otvorenom prostoru, kao gornji vanjski dio uniforme, zavisno o godišnjem dobu nošenja, nose službenu vjetrovku, mantil ili kaput, bluzu ili košulju kratkih ili dugih rukava. Član 12. (Način nošenja dijelova službene uniforme) (1) Šapka se obavezno nosi na otvorenom prostoru. (2) Beretka se nosi umjesto šapke, na putovanjima i aktivnostima izvan zemlje i u posebnim prilikama, po naređenju nadležnog staiješine. (3) Košulja se nosi kao unutarnji i vanjski dio službene vojne uniforme i uvijek je uvučena u pantalone ili suknju. a) Košulja zimska, dugih rukava, uvijek se nosi s kravatom. b) Košulja ljetna, kratkih i dugih rukava, kao vanjski dio službene vojne uniforme, nosi se bez kravate. (4) Džemper se nosi kao unutarnji ili vanjski dio službene vojne uniforme. Kao vanjski dio može se nositi u vojnim

15 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 15 objektima umjesto bluze tokom zimskog razdoblja na radnom mjestu, na neformalnim sastancima, na radnim sastancima i ostalim prilikama. (5) Bluza, bez obzira na vremensko razdoblje nošenja, uvijek se nosi zakopčana. Na radnom mjestu, na neformalnim sastancima, radnim sastancima i ostalim prilikama, nije obavezno nositi bluzu službene vojne uniforme. (6) Pantalone se nose tako daje donji dio kaiša na kosti kuka, a prednji pregib pantalona doseže vrh gornjeg dijela stopala propisanih crnih cipela. (7) Suknja se nosi tako daje donji rub suknje ispod koljena, ne kraća ispod pregiba na stražnjoj strani koljena. (8) Vjetrovka, mantil i kaput se nose preko bluze, džempera ili košulje, uvijek zakopčani. (9) Šal i kožne rukavice se mogu nositi uz vjetrovku, mantil ili kaput. (10) Opasač se nosi preko gornjeg vanjskog dijela službene uniforme u posebno određenim prilikama, na osnovu naređenja nadležnog lica. (11) Kravata se nosi uredno vezana i zategnuta. (12) Šal - nosi se u kompletu zimske uniforme. Nosi se u kompletu sa kaputom, kišnim mantilom vjetrovkom, van stroja, (13) Rukavice - nose se u kompletu zimske uniforme. (14) Kišna kabanica se nosi preko vanjskih dijelova odjeće samo za vrijeme atmosferskih padavina, uvijek zakopčana. Kada se ne koristi, kabanica se nosi preko ruke, presavijena sa naličjem svana. (15) Kaput, vjetrovka, mantil kišni, kabanica kišna, rukavice i džemper, nose se po potrebi, zavisno od vremenskih uvjeta, a kada treba osigurati jednoobraznost u odijevanju - njihovo nošenje regulira starješina na položaju komandanta bataljona, njemu ravnom ili višem položaju. (16) Ljeti se, kao vanjski dio uniforme za stroj, nosi, po želji, bluza ili košulja ljetnja. Kada treba osigurati jednoobraznost u odijevanju, njihovo nošenje regulira staiješina na položaju komandanta bataljona, njemu ravnom ili višem položaju. (17) Pripadanje odjevnih predmeta iz sastava kompleta i vremenski resursi, dati su u tabeli, Prilog broj 2 (dva) ovog pravilnika. (18) Istekom resursa ili po prestanku profesionalne vojne službe, vojna lica ne razdužuju službenu uniformu, osim u slučaju nečasnog otpusta. Član 13. (Svečane vojne uniforme i odjeća) Svečane vojne uniforme i odjeća su: a) Svečana uniforma za generale i brigadire: nose je svi brigadiri i generali; b) Svečana uniforma za oficire: nose je svi oficiri u rasponu čina potporučnik - pukovnik, osim pripadnika Počasne jedinice i Vojnog orkestra; c) Svečana uniforma za podoficire: nose je svi podoficiri bez obzira na čin, osim pripadnika Počasne jedinice i Vojnog orkestra; d) Svečana uniforma Počasne jedinice OS BiH: nose je samo pripadnici Počasne jedinice; e) Svečana uniforma Vojnog orkestra OS BiH: nose je samo pripadnici Vojnog orkestra, f) Svečana odjeća za pukove: nose je pripadnici pukova u posebnim prilikama. Član 14. (Sastav kompleta svečane uniforme) (1) Sastav kompleta svečane uniforme generala, oficira i podoficira: Šapka Bluza Pantalone Suknja Košulja Kravata DIJELOVI KOMPLETA UNIFORME Kaiš za pantalone, kožni Čarape Čarape ženske, duge Cipele plitke kožne, muške, sa visokim sjajem Cipele duboke kožne, muške, sa visokim sjajem Cipele kožne, ženske, salonke, sa visokim sjajem Čizmice kožne, ženske, duboke, sa visokim sjajem Rukavice platnene Džemper Šal Kaput Mantil kišni Ogrtač (pelerina) Ešarpa Opasač Akselbenderi BOJA plava plava plava plava bijela plava crna plava boja kože crna crna crna crna bijela plava boje-motiv zastave BiH plava plava plava u bojama zastave BiH crna zlatna, srebrena, plava (2) Pripadanje odjevnih predmeta iz sastava kompleta svečanih uniformi i vremenski resursi, dati su u tabelama, Prilog broj 3 (tri) ovog pravilnika. (3) Istekom resursa ili po prestanku profesionalne vojne službe, vojna lica ne razdužuju svečanu uniformu, osim u slučaju nečasnog otpusta. Član 15. (Sastav kompleta, svečane uniforme Počasne jedinice) DIJELOVI KOMPLETA UNIFORME Zimska Boja Ljetna Šapka plava plava Bluza plava plava Pantalone plava plava Pantalone za stroj crna crna Košulja, dugi rukav bijela bijela Kravata Kaiš za pantalone, kožni plava crna Čarape plava plava

16 Broj 17 - Strana 16 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, Čizme za stroj Cipele plitke kožne, visoki sjaj Cipele duboke kožne, visoki sjaj Rukavice platnene crna crna crna bijela Džemper plava - Kaput plava - Mantil kišni Akselbender Šal Ešarpa Opasač kožni plava srebrena, plava u bojama zastave BiH u bojama zastave BiH crna Član 16. (Sastav kompleta svečane uniforme Vojnog orkestra) DIJELOVI KOMPLETA UNIFORME Zimska Boja Ljetna Šapka plava plava Bluza plava plava Pantalone plava plava Suknja plava plava Košulja zimska, dugi rukav bijela bijela Košulja ljetna, dugi rukav bijela bijela Košulja ljetna, kratki rukav bijela bijela Kravata Leptir mašna Kaiš za pantalone, kožni plava plava crna Cipele plitke, kožne, muške - crna Cipele duboke, kožne, muške crna - Cipele salonke, kožne, ženske - crna Čizmice duboke, kožne, ženske crna - Čarape plava plava Čarape ženske, duge Rukavice platnene boja kože bijela Džemper plava - Šal motiv zastave BiH - Kaput plava - Mantil kišni Ešarpa Opasač kožni Akselbenderi plava u bojama zastave BiH crna srebrena, plava Član 17. (Prilike u kojima se nosi svečana uniforma) Svečana uniforma nosi se: a) na svečanim prijemima, b) na svečanostima u Oružanim snagama BiH, propisanim Pravilnikom o svečanostima i počastima, c) u drugim prilikama u kojima je predviđeno nošenje svečane uniforme ili po naređenju nadležnog lica, d) svečanu uniformu Počasne jedinice i Vojnog orkestra nose pripadnici Počasne jedinice i Vojnog orkestra pri obavljanju počasno-ceremonijalnih radnji, u skladu s posebnim naređenjem. Član 18. (Nošenje dijelova kompleta svečane uniforme) (1) Dijelovi kompleta svečane vojne uniforme nose se na način kao i dijelovi službene uniforme. (2) Ešarpa se nosi tokom posebnih vojnih ceremonija i svečanosti kao opasač. (3) Akselbenderi nose se preko bluze na način da se kače ispod epolete na lijevom ramenu i za posebno dugme ispod revera bluze. (4) Pelerina (ogrtač) nosi se kao vanjski dio preko bluze, sa prebačenim krajevima prednjih dijelova preko ramena. Član 19. (Zabrana nošenja dijelova uniforme) (1) Vojnim licima nije dopušteno nošenje pojedinih dijelova vojne uniforme u kombinaciji s civilnom odjećom, kao ni kombinacije dijelova različitih kompleta uniforme. (2) Nije dozvoljeno samovoljno mijenjati izgled, kroj i sastav kompleta vojne uniforme. (3) Vjerska obilježja uz uniformu mogu se nositi na način da ista ne budu vidljiva. Član 20. (Vremenski period za nošenje uniforme) (1) Ljetna uniforma se nosi od 15. aprila do 15. oktobra, a zimska uniforma u periodu od 16. oktobra do 14. aprila. (2) Ovisno o vremenskim uvjetima, komandanti lokacija OS BiH donose naredbu o izmjeni termina nošenja ljetne i zimske vojne uniforme. Član 21. (Načini osiguranja uniformi vojnim licima) (1) Komplete Jedinstvene terenske uniforme i svečane uniforme Počasne jedinice i Vojnog orkestra, Ministarstvo odbrane osigurava bez naknade u propisanom vremenskom resursu. (2) Komplet službene i svečane uniforme pripadnicima OS BiH (koje sljeduje) Ministarstvo odbrane prvi put osigurava bez naknade. (3) Zanavljanje službene i svečane uniforme pripadnika OS BiH, nakon isteka propisanog vremenskog resursa, vrši se uz regresirano učešće vojnih lica, a prije isteka propisanog vremenskog resursa, u punom iznosu cijene koštanja koju snose vojna lica. (4) Uvjete regresiranja za nabavku dijelova ili kompleta službene i svečane uniforme, propisat će ministar odbrane posebnom odlukom. POGLAVLJE III - POSEBNA ODJEĆA I OBUĆA Član 22. (Vrste posebne odjeće i obuće) (1) Posebna odjeća i obuća namijenjena je vojnim licima Oružanih snaga za obavljanje posebnih zadataka i dijeli se na: a) radno-zaštitnu, b) specijalne namjene. (2) Funkcija posebne odjeće i obuće je da vojnim licima Oružanih snaga pruži odgovarajuću zaštitu i omogući uspješno obnašanje dodijeljenih zadataka u i izvan BiH.

17 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 17 Član 23. (Radno-zaštitna odjeća i obuća) (1) U Oružanim snagama postoji sljedeća radno-zaštitna odjeća i obuća: a) zaštitna radna odjeća za mehaničare; b) zaštitna radna odjeća za kuhare i konobare; c) kecelja gumena za rad sa: kiselinama i agresivnim materijama; d) ostala gumena zaštitna oprema za rad po vlažnom i blatnjavom terenu. (2) Radno-zaštitnu odjeću vojna lica nose u područjima i objektima za vrijeme izvršenja službenog zadatka. (3) Sastave kompleta radno-zaštitne opreme iz stava 1, ovog člana, ministar odbrane će regulirati posebnom odlukom. Član 24. (Specijalna odjeća u funkciji vojne uniforme) (1) U OS BiH postoje sljedeće vrste specijalne odjeće: a) specijalna odjeća za stalne posade borbenih vozila; b) specijalna odjeća za vozače motornih vozila sa otvorenom kabinom; c) specijalna odjeća za vozače motocikla; d) specijalna odjeća za stražare; e) letačka odjeća; f) odjeća radna mehaničarska za održavanje zrakoplovnotehničkih sredstava; g) odjeća za izviđače i diverzante; h) odjeća za protivpožarnu i zaštitu na radu; i) sanitetska odjeća; j) sportska odjeća. (2) Specijalnu odjeću u funkciji vojne uniforme vojna lica nose u područjima i objektima za vrijeme izvršenja službenog zadatka. (3) Sastave kompleta opreme iz stava 1, ovog člana, ministar odbrane će regulirati posebnom odlukom. POGLAVLJE IV - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 25. (Donošenje ostalih propisa) (1) Ministar odbrane, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga pravilnika, propisat će: a) Kriterije pripadanja, način osiguranja, ugovaranja, snabdijevanja, lokacije distribucije, prodaje i pitanje regresiranja vojne uniforme; b) Tehničke uvjete za proizvodnju odjevnih predmeta iz sastava kompleta vojne uniforme. (2) Izgled i sastav kompleta odjeće za pukove bit će definirani posebnom odlukom ministra odbrane. Član 26. (Stavljanje van snage) Stupanjem na snagu ovog pravilnika, stavljaju se van snage: a) Odluka o sastavu kompleta jedinstvene terenske uniforme i obilježjima Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, broj /06 od godine; b) Odluka o dopuni Odluke, broj /06 od godine, broj /09 od godine; c) Odluka o izmjeni i dopuni iste odluke, broj /08 od godine, d) Odluka o određivanju pripadajućih kompleta službenih i svečanih uniformi OS BiH, broj /10 od godine, e) Odluka, broj /07 od godine. Član 27. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objave u "Službenom glasniku BiH". Broj / decembra godine Sarajevo Ministar Zekerijah Osmić, s. r. Prilog broj 1 Pripadajući komplet Jedinstvene terenske uniforme: R/B NAZIV ARTIKLA J/M KOLIČINA VREMENSKI RESURS (godina) 1. Kapa kom Potkapa vojnička, vunena kom Jakna kom Pantalone kom Košulja kom Jakna sa kapuljačom i uloškom za hladno i kišno vrijeme 7. Pantalone sa uloškom za kišno i hladno vrijeme kom 1 4 kom Kaiš za pantalone, platneni kom Opasač sa uprtačima, platneni kom Čarape vunene, dokoljenice par Čarape pamučne, zimske par Čarape pam. sintetičke, ljetne par Majica kratkih rukava kom Majica dugih rukava kom Džemper vuneni, digitalna šara kom Rukavice vunene par Gaće zimske, duge kom Gaće kratke kom Čizme za hladno vrijeme, kožne, par 1 3 crne 20. Cipele sa povišenim sarama par Cipela sa niskom sarom - par 1 3 gojzerica 22. Kabanica kišna kom Šešir maskimi (za jed. koje se kom 1 Po misiji upućuju u misije) 24. Donje rublje za žene (za misije) kpl 1 Po misiji 25. Pripadajuće vojne oznake kpl 4 2 Matrikula (za misije) kom 1 trajno 26. Prilog broj 2 a) Pripadajući komplet službene uniforme KoV-a (smeđa ), za muškarce:

18 Broj 17 - Strana 18 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, R/B NAZIV ARTIKLA J/M KOLIČINA VREMENSKI RESURS (godina) 1. Šapka (kožni suncobran) zimska kom Šapka (kožni suncobran) ljetna kom Beretka crna kom Bluza zimska sa epoletama kom Bluza ljetna sa epoletama kom Pantalone zimske kom Pantalone ljetne kom Košulja zimska, dugi rukav kom 3 2 Košulja ljetna, kratki rukav sa 9 epoletama Košulja ljetna, dugi rukav sa 10. epoletama kom 3 2 kom Kravata kom Čarapa zimska par Čarapa ljetna par Cipela duboka par Cipela plitka par Džemper kom Šal kom Kaput sa epoletama kom Mantil kišni sa epoletama kom Kabanica sa epoletama kom Vjetrovka sa epoletama kom Rukavice, kožne, crne par Kaiš za pantalone, kožni kom Opasač kožni, cmi kom Oznaka za šapku kom 2 4 b) Pripadajući komplet službene uniforme KoV-a - (smeđa ), za žene: R/B NAZIV ARTIKLA J/M KOLIČINA VREMENSKI RESURS (godina) 1. Šapka (kožni suncobran) zimska kom Šapka (kožni suncobran) ljetna kom I 2 3. Beretka cma kom Bluza zimska sa epoletama kom Bluza ljetna sa epoletama kom Pantalone zimske kom Pantalone ljetne kom Suknja zimska kom Suknja ljetna kom Košulja zimska, dugi rukav kom Košulja ljetna, kratki rukav sa kom 3 2 epoletama 12. Košulja ljetna, dugi rukav kom Kravata kom Čarapa zimska par Čarapa ljetna par Čarape ženske, duge par Čizmice duboke par Cipela plitka, salonka par Džemper kom Šal kom Kaput sa epoletama kom Mantil kišni sa epoletama kom Kabanica sa epoletama kom Vjetrovka sa epoletama kom Rukavice, kožne, crne par Kaiš za pantalone, kožni kom Opasač kožni, cmi kom Oznaka za šapku kom Torbica za žene kom 1 4 c) Pripadajući komplet službene uniforme ZS i PZO - (plava ) za muškarce: R/B NAZIV ARTIKLA J/M KOLIČINA VREMENSKI RESURS (godina) 1. Šapka ( kožni suncobran ) zimska kom Šapka ( kožni suncobran ) ljetna kom I 2 3. Beretka plava kom Bluza zimska sa epoletama kom Bluza ljetna sa epoletama kom Pantalone zimske kom Pantalone ljetne kom Košulja zimska, dugi rukav kom Košulja ljetna, kratki rukav sa epoletama kom Košulja ljetna, dugi rukav kom Kravata kom Čarapa zimska par Čarapa ljetna par Cipela duboka par Cipela plitka par Džemper kom Šal kom Kaput sa epoletama kom Mantil kišni sa epoletama kom Kabanica sa epoletama kom 1 4

19 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana Vjetrovka sa epoletama kom Rukavice, kožne, crne par Kaiš za pantalone, kožni kom Opasač kožni, crni kom Oznaka za šapku kom 2 4 d) pripadajući komplet službene uniforme ZS i PZO - (plava ) za žene: R/B NAZIV ARTIKLA J/M KOLIČINA VREMENSKI RESURS (godina) 1. Šapka ( kožni suncobran ) zimska kom Šapka ( kožni suncobran) ljetna kom I 2 3. Beretka plava kom Bluza zimska sa epoletama kom Bluza ljetna sa epoletama kom Pantalone zimske kom Pantalone ljetne kom Suknja zimska kom Suknja ljetna kom Košulja zimska, dugi rukav kom 3 2 Košulja ljetna, kratki rukav sa 11. epoletama kom Košulja ljetna, dugi rukav kom Kravata kom Čarapa zimska par Čarapa ljetna par Čarape ženske, duge par Čizmice duboke par Cipela plitka, salonka par Džemper kom Šal kom Kaput sa epoletama kom Mantil kišni sa epoletama kom Kabanica sa epoletama kom Vjetrovka sa epoletama kom Rukavice, kožne, crne par Kaiš za pantalone, kožni kom Opasač kožni, cmi kom Oznaka za šapku kom Torbica za žene kom 1 4 Prilog broj 2 (dva), stranica 4 (četiri), po sljedećem: a) Pripadajući komplet službene uniforme KoV-a - (smeđa ), za muškarce; b) Pripadajući komplet službene uniforme KoV-a - (smeđa ), za žene; c) Pripadajući komplet službene uniforme ZS i PZO - (plava ) za muškarce; d) pripadajući komplet službene uniforme ZS i PZO - (plava ) za žene. Prilog broj 3 a) Pripadajući komplet svečane uniforme (plava ) za muškarce R/B NAZIV ARTIKLA J/M KOLIČINA VREMENSKI RESURS (godina) 1. Šapka kom Bluza sa epoletama kom Pantalone kom Košulja dugi rukav, bijela kom Kravata (general i oficiri) kom Kaiš za pantalone, kožni kom Čarapa par Cipela duboka sa visokim sjajem par Cipela plitka sa visokim sjajem par Rukavice platnene, bijele par Džemper tanki kom Šal kom Kaput sa epoletama kom Mantil kišni sa epoletama kom Ogrtač (pelerina) sa epoletama kom Ešarpa kom Opasač kožni, cmi kom Akselbender kom Oznaka za šapku kom 1 4 b) Pripadajući komplet svečane uniforme - (plava ) za žene: R/B NAZIV ARTIKLA J/M KOLIČINA VREMENSKI RESURS (godina) 1. Šapka kom Bluza sa epoletama kom Pantalone kom Suknja kom Košulja dugi rukav, bijela kom Kravata (general i oficiri) kom Čarapa ženska, duga par Čarapa par Čizma duboka sa visokim sjajem par 1 4

20 Broj 17 - Strana 20 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, Cipela plitka sa visokim sjajem par Džemper tanki kom Šal kom Kaput sa epoletama kom Mantil kišni sa epoletama kom Ogrtač (pelerina) sa epoletama kom Rukavice platnene, bijele par Kaiš za pantalone, kožni kom Ešarpa kom Opasač kožni, crni kom Akselbender kom Oznaka za šapku kom 1 4 c) Pripadajući komplet uniforme Vojnog orkestra OS BiH - (plava ) za muškarce: R/B NAZIV ARTIKLA J/M KOLIČINA VREMENSKI RESURS (godina) 1. Šapka (platneni suncobran) zimska kom Šapka (platneni suncobran) ljetna kom Bluza zimska sa epoletama kom Bluza ljetna sa epoletama kom Pantalone zimske kom Pantalone ljetne kom Košulja zimska, dugi rukav, bijela kom Košulja ljetna, kratki rukav, bijela kom 3 2 sa epoletama 9. Košulja ljetna, dugi rukav sa kom 3 2 epoletama 10. Kravata (oficiri) kom Leptir mašna kom Čarapa zimska par Čarapa ljetna par Cipela duboka sa visokim sjajem par Cipela plitka sa visokim sjajem par Džemper tanki kom Šal kom Kaput sa epoletama kom Mantil kišni sa epoletama kom Rukavice platnene, bijele par Akselbender kom Kaiš za pantalone, kožni kom Opasač kožni, cmi kom Ešarpa kom Oznaka za šapku kom 2 2 d) Pripadajući komplet uniforme Vojnog orkestra OS BiH - (plava ) za žene: R/B NAZIV ARTIKLA J/M KOLIČINA VREMENSKI RESURS (godina) 1. Šapka (platneni suncobran ) zimska kom Šapka (platneni suncobran) ljetna kom I 2 3. Bluza zimska sa epoletama kom Bluza ljetna sa epoletama kom Pantalone zimske kom Pantalone ljetne kom Suknja zimska kom Suknja ljetna kom Košulja zimska, dugi rukav, bijela kom Košulja ljetna, kratki rukav, bijela sa epoletama kom Košulja ljetna, dugi rukav, bijela sa kom 3 2 epoletama 12. Kravata kom Čarapa zimska par Čarapa ljetna par Čarape ženske, duge par Čizmice duboke sa visokim sjajem par Cipela plitka, salonka sa visokim par 1 2 sjajem 18. Džemper tanki kom Šal kom Kaput sa epoletama kom Mantil kišni sa epoletama kom Rukavice platnene par Akselbender kom Kaiš za pantalone, kožni kom Opasač kožni, cmi kom Ešarpa kom Oznaka za šapku kom 2 2 e) Pripadajući komplet uniforme Počasne jedinice OS BiH - (plava ) za muškarce: R/B NAZIV ARTIKLA J/M KOLIČINA VREMENSKI RESURS (godina) 1. Šapka (kožni suncobran) zimska kom 1 2

21 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana Šapka (kožni suncobran) ljetna kom I 2 3. Bluza zimska sa epoletama kom Bluza ljetna sa epoletama kom Pantalone zimske kom Pantalone ljetne kom l 2 7. Pantalone za stroj, zimske, crne kom Pantalone za stroj, ljetne, crne kom Košulja zimska, dugi rukav, bijela kom Košulja dugi rukav, ljetna, bijela kom Kravata (oficiri) kom Čarapa zimska par Čarapa ljetna par 4 l 14. Cipela duboka sa visokim sjajem par Cipela plitka sa visokim sjajem par Čizma za stroj par Džemper kom Šal kom Kaput sa epoletama kom Mantil kišni sa epoletama kom Rukavice platnene par Akselbender kom Kaiš za pantalone, kožni kom Opasač kožni, crni kom Ešarpa kom Oznaka za šapku kom 2 2 f) Pripadajući komplet uniforme Počasne jedinice OS BiH - (plava ) za žene: R/B NAZIV ARTIKLA J/M KOLIČINA VREMENSKI RESURS (godina) 1. Šapka (kožni suncobran) zimska kom Šapka (kožni suncobran) ljetna kom Bluza zimska sa epoletama kom Bluza ljetna sa epoletama kom Pantalone zimske kom Pantalone ljetne kom Pantalone za stroj, zimske, crne kom Pantalone za stroj, ljetne, crne 9. Košulja zimska, dugi rukav, bijela 10. Košulja dugi rukav, ljetna, bijela 11. Kravata (oficiri) 12. Čarapa zimska 13. Čarapa ljetna 14. Čizmice duboke sa visokim sjajem kom 1 2 kom 3 2 kom 3 2 kom 2 2 par 4 2 par 4 1 par Cipela plitka, salonka sa visokim sjajem 16. Čizma za stroj par 1 2 par Džemper kom Šal kom Kaput sa epoletama kom Mantil kišni sa epoletama kom Rukavice platnene par Akselbender kom Kaiš za pantalone, kožni kom Opasač kožni, cmi kom Ešarpa kom Oznaka za šapku kom 2 2 Prilog broj 3 (tri), stranica 6 (šest), po sljedećem: a) Pripadajući komplet svečane uniforme - (plava ) za muškarce; b) Pripadajući komplet svečane uniforme - (plava ) za žene; c) Pripadajući komplet uniforme Vojnog orkestra OS BiH - (plava ) za muškarce; d) Pripadajući komplet uniforme Vojnog orkestra OS BiH - (plava ) za žene; e) Pripadajući komplet uniforme Počasne jedinice OS BiH - (plava ) za muškarce; f) Pripadajući komplet uniforme Počasne jedinice OS BiH - (plava ) za žene. Temeljem članka 15. točka a) Zakona o obrani ("Službeni glasnik BiH", broj 88/05) i članka 20. stavak 1. Zakona o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 88/05, 53/07, 59/09, 74/10 i 42/12), ministar obrane donosi PRAVILNIK O ODORAMA ORUŽANIH SNAGA BOSNE I HERCEGOVINE POGLAVLJE I - OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet Pravilnika) Ovim pravilnikom propisuje se vrsta vojne odore, sastav kompleta, način nošenja, vrijeme i prigode u kojima vojnu odoru nose vojne osobe na službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: OS BiH). Članak 2. (Pojam vojne odore) Vojna odora OS BiH je propisana vrsta odjeće i obuće koju nose vojne osobe za vrijeme obavljanja službe i koja na sebi ima vojne oznake propisane Pravilnikom o uporabi zastava i obilježja u OS BiH. Članak 3. (Nošenje vojne odore) (1) Vojnu odoru, kao obilježje pripadnosti OS BiH, obvezno nose vojne osobe za vrijeme obavljanja službe: a) u Ministarstvu obrane, Zajedničkom stožeru, zapovjedništvima i postrojbama OS BiH, b) na vojnim vježbama i ostalim oblicima vojne obuke, školovanja i stručnog usavršavanja,

22 Broj 17 - Strana 22 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, c) na svečanostima izvan OS BiH, kada na istim sudjeluju u svojstvu OS BiH, d) kada sudjeluju u operacijama potpore miru i drugim aktivnostima u inozemstvu, e) u vojno-diplomatskim predstavništvima i vojnim predstavništvima u inozemstvu, f) u drugim prigodama, sukladno odlukama i zapovijedima nadležnih osoba. (2) Vojnu odoru, kao obilježje pripadnosti OS BiH, obvezno nose pripadnici vjerskih službi u OS BiH, izuzev u vrijeme obavljanja vjerske službe. (3) Osobe u pričuvnom sastavu, kada su angažirane u OS BiH, nose vojnu odoru na isti način i pod istim uvjetima kao i djelatne vojne osobe. (4) Vojnu odoru mogu nositi članovi Predsjedništva BiH i ministar obrane sa propisanom oznakom Predsjedništva BiH i Ministarstva obrane, prigodom posjeta zapovjedništvima i postrojbama OS BiH za vrijeme vojnih vježbi u BiH, kao i tijekom službenih posjeta pripadnicima OS BiH u operacijama potpore miru i drugim aktivnostima u inozemstvu. (5) Vojne osobe ne nose vojnu odoru u sljedećim prigodama: a) izvan radnoga vremena, b) u obavljanju posebnih zadaća, sukladno odlukama i zapovijedima nadležne osobe, c) kada su raspoređene na rad izvan MO i OS BiH, a posebnim propisom ili zapovijedi nije određeno da nose vojnu odoru, d) kada su na školovanju u civilnim institucijama za izobrazbu u BiH i inozemstvu. Članak 4. (Namjena i vrste vojnih odora) (1) Vojne odore OS BiH prema namjeni su: a) jedinstvena terenska odora (u daljnjem tekstu: JTO), b) službena odora, c) svečana odora. (2) Vojne odore OS BiH prema pripadnosti vidu su: a) odore za pripadnike kopnene vojske (u daljnjem tekstu: KoV), b) odore za pripadnike zračnih snaga i protuzračne obrane (u daljnjem tekstu: ZS i PZO). (3) Vojne odore prema vremenu u kojem se nose su: a) ljetne, b) zimske. (4) Vojne odore prema spolu su: a) jedinstvene, b) ženske, c) muške. (5) Vojna odora veličinom mora odgovarati tjelesnim mjerama vojne osobe koja je nosi. (6) Izgled i tehničke karakteristike vojnih odora propisani su tehničkim uvjetima za dijelove i komplete odora. (7) Za pojedinu aktivnost odnosno zadaću, nadležna osoba zapovijedi određuje vrstu vojne odore, te sastav kompleta za aktivnosti ili zadaće. (8) Vojne osobe nose službene vojne odore vida kojemu pripadaju. (9) Kadeti nose vojne odore određene ugovorom o školovanju. (10) Službene i svečane vojne odore mogu nositi umirovljeni pripadnici Oružanih snaga BiH, koje su nosili u momentu umirovljenja, u svečanim prigodama u Oružanim snagama (vojne svečanosti, vojne proslave, vojne počasti, vojne žalosti), kako je propisano Pravilnikom o svečanostima i počastima. Članak 5. (Nošenje vojnih oznaka, odličja i medalja) (1) Vojne oznake, odličja i medalje, na vojnoj odori nose se na način kako je propisano Pravilnikom o uporabi zastava i obilježja u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. (2) Vojne oznake su stilizirani elementi na vojnim odorama, koje identificiraju pripadnika OS BiH u službi i prikazuju njegove određene profesionalne kvalitete. (3) Vojne oznake u OS BiH mogu biti u formi znački (bedževa) i amblema. Značke i amblemi ne mogu sadržati neprihvatljive sadržaje koji na bilo koji način vrijeđaju građane BiH ili pripadnike drugih nacionalnosti. Vojne oznake se nose isključivo na vojnim odorama. (4) Amblemi predstavljaju stilizirane elemente koji doprinose jačanju osjećaja pripadnosti određenom zapovjedništvu ili postrojbi. Amblemi OS BiH izrađuju se na platnu, tehnikom tkanja ili vezenja. (5) Amblemi za nošenje na odori mogu da se izrađuju u dvije varijante, i to: u punom koloru i u reduciranim bojama Jedinstvene terenske odore. (6) Na službenoj i svečanoj odori pripadnika OS BiH razlikuju se tri statusa: djelatni, službeni i osobni. (7) Djelatni status je definiran predjelom koji obuhvata glavu i ramena, gdje se nalaze sljedeće oznake: a) značka (bedž) na šapki (beretki ili kapi); b) oznaka čina (navlake na epoletama - tvrde i tubularne); c) oznake roda ili službe (na reverima košulje ili bluze); d) ramena zastavica BiH (na desnom ramenu odjevnih predmeta službene odore). (8) Službeni status je definiran predjelom koji obuhvata lijevu stranu, gdje se nalaze sljedeće oznake: a) oznaka pripadnosti pukovniji (amblem na lijevom ramenu 40 mm ispod ramenog šava) i amblem zapovjedništva - postrojbe OS BiH (na lijevom ramenu 10 mm ispod amblema pripadnosti pukovniji); b) nosač sa vrpcama odličja, medalja i priznanja (iznad lijevog džepa na grudima); c) značka službene identifikacije (zakačena o dugme lijevog džepa ili na naboru lijevog džepa). (9) Osobni status je definiran predjelom koji obuhvata desnu stranu, gdje se nalaze sljedeće oznake: a) oznaka za osobnu identifikaciju - identifikacijska pločica (na sredini iznad poklopca desnog džepa); b) značka najvišeg stupnja završenog tečaja, usavršavanja ili škole (na sredini nabora desnog džepa). (10) Amblemi na Jedinstvenoj terenskoj odori su izrađeni od tekstila u reduciranim bojama, sukladno bojama digitalnog dezena JTO, osim amblema pripadnosti pješačkoj pukovniji i amblema zapovjedništava i postrojbi OS BiH. (11) Djelatni status na JTO definiran je predjelom koji obuhvata glavu, ramena i grudi. U predjelu glave nalazi se oznaka za kapu - beretku (metalna ili platnena); u predjelu grudi nalazi se oznaka čina (na lijevoj strani grudi iznad oznake "OS BiH"); u predjelu ramena nalazi se ramena zastavica BiH (na desnom ramenu). (12) Službeni status na JTO definiran je predjelom koji obuhvata lijevu stranu. U predjelu koji obuhvata lijevu stranu grudi nalaze se prsna oznaka "ORUŽANE SNAGE BiH" (neposredno iznad desnog džepa); u predjelu lijevog ramena nalaze se: oznaka pripadnosti pješačkoj pukovniji (na lijevom ramenu 40 mm ispod ramenog šava) i oznaka pripadnosti zapovjedništvu - postrojbi OS BiH (na lijevom ramenu 10 mm ispod oznake pukovnije).

23 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 23 (13) Osobni status na JTO definiran je predjelom koji obuhvata desnu stranu. U predjelu koji obuhvata desnu stranu grudi nalazi se: oznaka imena i prezimena (neposredno iznad desnog džepa); značka najvišeg stupnja završenog tečaja, usavršavanja ili škole (na sredini desnog džepa), (14) Svi pripadnici OS BiH, osim časnika u činu generala, na JTO mogu nositi najviše dva obilježja na lijevom rukavu. Časnici u činu generala koji zapovijedaju brigadama, nose obilježja brigade na lijevom rukavu i ne mogu nositi nikakvo drugo obilježje. POGLAVLJE II - SASTAV KOMPLETA I NOŠENJE VOJNIH ODORA Članak 6. (Sastav kompleta jedinstvene terenske odore) Kapa DIJELOVI KOMPLETA ODORE Potkapa vojnička, vunena Jakna Hlače Košulja Jakna sa kapuljačom i uloškom za hladno i kišno vrijeme Hlače sa uloškom za kišno i hladno vrijeme Kaiš za hlače, platneni Opasač sa uprtačima, platneni Čarape vunene, dokoljenice Čarape pamučne, zimske ZIMSKA smeđe, zelene smeđe, zelene smeđe, zelene Čarape pam.sintetičke, ljetne - Majica kratkih rukava - Majica dugih rukava smeđe, zelene Boja digitalna šara digitalna šara digitalna šara digitalna šara digitalna šara digitalna šara smeđe, zelene smeđe, zelene LJETNA smeđe, zelene smeđe, zelene Džemper vuneni digitalna šara - Rukavice vunene Gaće zimske, duge smeđe, zelene smeđe, zelene Gaće kratke smeđe, zelene Čizme za hladno vrijeme, kožne, crne crna - Cipele sa povišenim sarama - crna Cipela sa niskom sarom - gojzerica Kabanica kišna Šešir maskirni (za misije) Donje rublje za žene (za misije) Pripadajuće vojne oznake Matrikula (za misije) smeđe, zelene digitalna šara digitalna šara (1) Jakna, jakna i pantalone za kišno i hladno vrijeme, kabanica kišna, rukavice, džemper i čizme za hladno vrijeme, kožne crne, nose se po potrebi, ovisno od vremenskih uvjeta. (2) Ljeti se, kao vanjski dio odore nose hlače, košulja spuštenih ili zavrnutih rukava, kaiš za hlače, kapa i cipele sa povišenim sarama, kožne, crne. (3) Kada treba osigurati jednoobraznost u odijevanju, nošenje odore regulira zapovjednik na položaju zapovjednika bojne, njemu ravnom ili višem položaju. (4) Pripadanje odjevnih predmeta iz sastava kompleta i vremenski resursi dati su u tabeli, Privitak broj 1 (jedan) ovoga pravilnika. (5) Jedinstvenu terensku odoru nose vojnici u svim uvjetima potrebe službe, a ostale vojne osobe na vojnim vježbama, obuci, u borbenim i drugim operacijama, za vrijeme povišene borbene spremnosti, u ratnome stanju i u izvršenju drugih zadaća u BiH i inozemstvu, po zapovijedi nadležnog zapovjednika. (6) Jedinstvenu terensku odoru nose i kandidati za prijam u OS BiH za vrijeme dok su na obuci u zapovjedništvima i postrojbama OS BiH. (7) Jedinstvena terenska odora se izrađuje u jedinstvenoj ljetnozimskoj formi za žene i muškarce. (8) Jedinstvena terenska odora se izrađuje u digitalnoj šari "USCM Twill Woodland Digitalized Camo; Nyco Twill Cyres Multi Cam". (9) Za izvršenje posebnih zadaća u misijama, može se koristiti posebna terenska vojna odora prilagođena uvjetima izvršenja tih zadaća. (10) Po prestanku djelatne vojne službe, jedinstvena terenska odora se razdužuje. Članak 7. (Temeljni dijelovi maskirne odore) Temeljni dijelovi kompleta jedinstvene terenske odore su: a) kapa, b) jakna, c) džemper, d) hlače, e) košulja, f) majica, g) čarape, h) čizme, cipele sa povišenom sarom, gojzerice, i) kaiš za hlače, j) opasač, k) kabanica kišna. Članak 8. (Nošenje temeljnih dijelova kompleta) (1) Kapa se obvezno nosi na otvorenom prostoru, tako da obrub kape ide vodoravno po ivici najvećeg obima glave. (2) Jakna se nosi kao vanjski dio vojne odore, preko košulje ili džempera, obvezno zakopčana. (3) Džemper se nosi preko majice (dugog ili kratkog rukava), ispod jakne, kao vanjski ili unutarnji dio vojne odore, ovisno o zadaći, meteorološkim uvjetima i temperaturi. (4) Hlače se nose s nogavicama uvučenima u čizme. (5) Košulja se nosi preko hlača kao unutarnji ili vanjski dio vojne odore. U ljetnom razdoblju može se nositi s rukavima podvrnutima iznad lakta, ne prekrivajući propisane vojne oznake koje se nose na rukavima, na način da nije vidljivo naličje platna košulje. (6) Majica se nosi ispod košulje. (7) Vojničke čizme, cipele sa povišenom sarom ili gojzerice, nose se u ovisnosti od vrste zadaće i vremenskih uvjeta, na način da se vezice (pertle) na navedenoj obući vežu unakrsno, a krajevi vezica moraju biti uvučeni u obuću. (8) Kaiš platneni za hlače se nosi uvučen u hlače u svim prilikama.

24 Broj 17 - Strana 24 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, (9) Opasač platneni nosi se preko gornjih vanjskih dijelova vojne odore, sukladno Strojevom pravilu. Članak 9. (Dopunski dijelovi jedinstvene terenske odore) (1) Dopunski dijelovi jedinstvene terenske odore su: a) maskirni šešir, b) potkapa, c) rukavice, d) donje rublje, e) matrikula. (2) Matrikula se nosi oko vrata, a sadrži slijedeće podatke: a) OSBiH, b) ime i prezime, c) vojni identifikacijski broj, d) krvna skupina, e) upozorenje na alergije (po osobnoj prijavi) i f) oznaka vjeroispovijesti (po osobnom izboru). Članak 10. (Sastav kompleta službene odore) (1) Sastav kompleta službene vojne odore: KoV ViPVO DIJELOVI KOMPLETA ODORE zimska ljetna zimska Boja ljetna Šapka smeđa smeđa plava plava Beretka crna plava Bluza smeđa smeđa plava plava Hlače smeđa smeđa plava plava Suknja smeđa smeđa plava plava Košulja zimska, dugi rukav bež - plava - Kravata smeđa plava Košulja ljetna, kratki rukav - bež - plava Košulja ljetna, dugi rukav - bež - plava Kaiš za hlače, kožni Čarape smeđa smeđa plava plava Čarape duge, ženske crni boja kože Cipele plitke, muške - crna - crna Cipele duboke, muške crna - crna - Cipele plitke, salonke, ženske - crna - crna Čizmice duboke, ženske crna - crna - Rukavice kožne crna - crna - Džemper smeđa - plava - Šal bež - plava - Kaput smeđa - plava - Mantil kišni smeđa - plava - Vjetrovka smeđa plava Kabanica kišna smeđa plava Torbica za žene Opasač kožni crna crni Članak 11. (Nošenje službene odore) (1) Službenu vojnu odoru nose dočasnici, časnici i generali za vrijeme obavljanja službe, kada ne nose jedinstvenu terensku odoru. (2) Na službenim prijamima u OS BiH, u vojnodiplomatskim misijama, te sličnim prigodama, po zapovijedi nadležnog zapovjednika OS BiH, obvezno se nosi bluza službene vojne odore s kravatom i oznakama odličja i medalja. (3) Kada vojne osobe dolaze na posao ili odlaze s posla u službenoj vojnoj odori ili obavljaju zadaće na otvorenom prostoru, kao gornji vanjski dio odore, ovisno o godišnjemu dobu nošenja, nose službenu vjetrovku, mantil ili kaput, bluzu ili košulju kratkih ili dugih rukava. Članak 12. (Način nošenja dijelova službene odore) (1) Šapka se obvezno nosi na otvorenom prostoru. (2) Beretka se nosi umjesto šapke, na putovanjima i aktivnostima izvan BiH i u posebnim prigodama, po zapovijedi nadležnog zapovjednika. (3) Košulja se nosi kao unutarnji i vanjski dio službene vojne odore i uvijek je uvučena u hlače ili suknju. a) Košulja zimska, dugih rukava, uvijek se nosi s kravatom. b) Košulja ljetna, kratkih i dugih rukava, kao vanjski dio službene vojne odore, nosi se bez kravate. (4) Džemper se nosi kao unutarnji ili vanjski dio službene vojne odore. Kao vanjski dio može se nositi u vojnim objektima umjesto bluze tijekom zimskog razdoblja na radnom mjestu, na neformalnim sastancima, na radnim sastancima i ostalim prigodama. (5) Bluza, bez obzira na vremensko razdoblje nošenja, uvijek se nosi zakopčana. Na radnom mjestu, na neformalnim sastancima, radnim sastancima i ostalim prigodama, nije obvezno nositi bluzu službene vojne odore. (6) Hlače se nose tako da je donji dio kaiša na kosti kuka, a prednji pregib hlača doseže vrh gornjeg dijela stopala propisanih crnih cipela. (7) Suknja se nosi tako da je donji rub suknje ispod koljena, ne kraća ispod pregiba na stražnjoj strani koljena. (8) Vjetrovka, mantil i kaput se nose preko bluze, džempera ili košulje, uvijek zakopčani. (9) Šal i kožne rukavice se mogu nositi uz vjetrovku, mantil ili kaput. (10) Opasač se nosi preko gornjeg vanjskog dijela službene odore, u posebno određenim prigodama, temeljem zapovijedi nadležne osobe. (11) Kravata se nosi uredno vezana i zategnuta. (12) Šal - nosi se u kompletu zimske odore. Nosi se u kompletu sa kaputom, kišnim mantilom i vjetrovkom, izvan stroja. (13) Rukavice - nose se u kompletu zimske odore. (14) Kišna kabanica se nosi preko vanjskih dijelova odjeće samo za vrijeme atmosferskih padalina, uvijek zakopčana. Kada se ne koristi, kabanica se nosi preko ruke, presavijena sa naličjem svana. (15) Kaput, vjetrovka, mantil kišni, kabanica kišna, rukavice i džemper, nose se po potrebi, ovisno od vremenskih uvjeta, a kada treba osigurati jednoobraznost u odijevanju - njihovo nošenje regulira zapovjednik na položaju zapovjednika bojne, njemu ravnome ili višem položaju. (16) Ljeti se, kao vanjski dio odore za stroj, nosi, po želji, bluza ili košulja ljetnja. Kada treba osigurati jednoobraznost u odijevanju, njihovo nošenje regulira zapovjednik na položaju zapovjednika bojne, njemu ravnome ili višem položaju.

25 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 25 (17) Pripadanje odjevnih predmeta iz sastava kompleta i vremenski resursi, dati su u tabeli, Privitak broj 2 (dva), ovoga pravilnika. (18) Istekom resursa ili po prestanku djelatne vojne službe, vojne osobe ne razdužuju službenu odoru, osim u slučaju nečasnog otpusta. Članak 13. (Svečane vojne odore i odjeća) Svečane vojne odore i odjeća su: a) Svečana odora za generale i brigadire: nose je svi brigadiri i generali; b) Svečana odora za časnike: nose je svi časnici u rasponu čina potporučnik - pukovnik, osim pripadnika Počasne postrojbe i Vojnog orkestra; c) Svečana odora za dočasnike: nose je svi dočasnici bez obzira na čin, osim pripadnika Počasne postrojbe i Vojnog orkestra; d) Svečana odora Počasne postrojbe OS BiH: nose je samo pripadnici Počasne postrojbe; e) Svečana odora Vojnog orkestra OS BiH: nose je samo pripadnici Vojnog orkestra; f) Svečana odjeća za pukovnije: nose je pripadnici pukovnija u posebnim prigodama. Članak 14. (Sastav kompleta svečane odore) (1) Sastav kompleta svečane odore generala, časnika i dočasnika: Šapka Bluza Hlače Suknja Košulja Kravata DIJELOVI KOMPLETA ODORE Kaiš za hlače, kožni Čarape Čarape ženske, duge Cipele plitke kožne, muške, sa visokim sjajem Cipele duboke kožne, muške, sa visokim sjajem Cipele kožne, ženske, salonke, sa visokim sjajem Čizmice kožne, ženske, duboke, sa visokim sjajem BOJA plava plava plava plava bijela plava crna plava boja kože crna crna crna crna (2) Pripadanje odjevnih predmeta iz sastava kompleta svečanih odora i vremenski resursi, dati su u tabelama, Privitak broj 3 (tri), ovoga pravilnika. (3) Istekom resursa ili po prestanku djelatne vojne službe, vojne osobe ne razdužuju svečanu odoru, osim u slučaju nečasnog otpusta. Članak 15. (Sastav kompleta svečane odore Počasne postrojbe) DIJELOVI KOMPLETA ODORE Zimska Boja Ljetna Šapka plava plava Bluza plava plava Hlače plava plava Hlače za stroj crna crna Košulja, dugi rukav bijela bijela Kravata Kaiš za hlače, kožni plava crna Čarape plava plava Čizme za stroj Cipele plitke kožne, visoki sjaj Cipele duboke kožne, visoki sjaj Rukavice platnene crna crna crna bijela Džemper plava - Kaput plava - Mantil kišni Akselbender Šal Ešarpa Opasač kožni plava srebrena, plava u bojama zastave BiH u bojama zastave BiH crna Članak 16. (Sastav kompleta svečane odore Vojnog orkestra) DIJELOVI KOMPLETA ODORE Zimska Boja Ljetna Rukavice platnene Džemper Šal Kaput Mantil kišni Ogrtač (pelerina) Ešarpa Opasač Akselbenderi bijela plava boje-motiv zastave BiH plava plava plava u bojama zastave BiH crna zlatna, srebrena, plava Šapka plava plava Bluza plava plava Hlače plava plava Suknja plava plava Košulja zimska, dugi rukav bijela bijela Košulja ljetna, dugi rukav bijela bijela Košulja ljetna, kratki rukav bijela bijela Kravata plava Leptir mašna plava Kaiš za hlače, kožni crna Cipele plitke, kožne, muške - crna Cipele duboke, kožne, muške crna -

26 Broj 17 - Strana 26 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, Cipele salonke, kožne, ženske - crna Čizmice duboke, kožne, ženske crna - Čarape plava plava Čarape ženske, duge Rukavice platnene boja kože bijela Džemper plava - Šal motiv zastave BiH - Kaput plava - Mantil kišni Ešarpa Opasač kožni Akselbenderi plava u bojama zastave BiH crna srebrena, plava Članak 17. (Prigode u kojima se nosi svečana odora) Svečana odora nosi se: a) na svečanim prijamima, b) na svečanostima u Oružanim snagama BiH, propisanim Pravilnikom o svečanostima i počastima, c) u drugim prigodama u kojima je predviđeno nošenje svečane odore ili po zapovijedi nadležne osobe, d) svečanu odoru Počasne postrojbe i Vojnog orkestra nose pripadnici Počasne postrojbe i Vojnog orkestra pri obavljanju počasno-ceremonijalnih radnji, sukladno posebnoj zapovijedi. Članak 18. (Nošenje dijelova kompleta svečane odore) (1) Dijelovi kompleta svečane vojne odore nose se na način kao i dijelovi službene odore. (2) Ešarpa se nosi tijekom posebnih vojnih ceremonija i svečanosti kao opasač. (3) Akselbenderi nose se preko bluze na način da se kače ispod epolete na lijevom ramenu i za posebno dugme ispod revera bluze. (4) Pelerina (ogrtač) nosi se kao vanjski dio preko bluze, sa prebačenim krajevima prednjih dijelova preko ramena. Članak 19. (Zabrana nošenja dijelova odore) (1) Vojnim osobama nije dopušteno nošenje pojedinih dijelova vojne odore u kombinaciji s civilnom odjećom, kao ni kombinacije dijelova različitih kompleta odore. (2) Nije dozvoljeno samovoljno mijenjati izgled, kroj i sastav kompleta vojne odore. (3) Vjerska obilježja uz odoru mogu se nositi na način da ista ne budu vidljiva. Članak 20. (Vremensko razdoblje za nošenje odore) (1) Ljetna odora se nosi od 15. travnja do 15. listopada, a zimska odora u razdoblju od 16. listopada do 14. travnja. (2) Ovisno o vremenskim uvjetima, zapovjednici lokacija OS BiH donose zapovijed o izmjeni termina nošenja ljetne i zimske vojne odore. Članak 21. (Načini osiguranja odora vojnim osobama) (1) Komplete Jedinstvene terenske odore i svečane odore Počasne postrojbe i Vojnog orkestra, Ministarstvo obrane osigurava bez naknade u propisanom vremenskom resursu. (2) Komplet službene i svečane odore pripadnicima OS BiH (koje sljeduje) Ministarstvo obrane prvi put osigurava bez naknade. (3) Zanavljanje službene i svečane odore pripadnika OS BiH, nakon isteka propisanog vremenskog resursa, vrši se uz regresirano sudjelovanje vojnih osoba, a prije isteka propisanog vremenskog resursa, u punom iznosu cijene koštanja koju snose vojne osobe. (4) Uvjete regresiranja za nabavku dijelova ili kompleta službene i svečane odore, propisati će ministar obrane posebnom odlukom. POGLAVLJE III - POSEBNA ODJEĆA I OBUĆA Članak 22. (Vrste posebne odjeće i obuće) (1) Posebna odjeća i obuća namijenjena je vojnim osobama Oružanih snaga za obavljanje posebnih zadaća i dijeli se na: a) radno-zaštitnu, b) specijalne namjene. (2) Funkcija posebne odjeće i obuće je da vojnim osobama Oružanih snaga pruži odgovarajuću zaštitu i omogući uspješno obnašanje dodijeljenih zadaća u i izvan BiH. Članak 23. (Radno-zaštitna odjeća i obuća) (1) U Oružanim snagama postoji sljedeća radno-zaštitna odjeća i obuća: a) zaštitna radna odjeća za mehaničare; b) zaštitna radna odjeća za kuhare i konobare; c) kecelja gumena za rad sa: kiselinama i agresivnim materijama; d) ostala gumena zaštitna oprema za rad po vlažnom i blatnjavom terenu. (2) Radno-zaštitnu odjeću vojne osobe nose u područjima i objektima za vrijeme izvršenja službene zadaće. (3) Sastave kompleta radno-zaštitne opreme iz stavka 1, ovog članka, ministar obrane će regulirati posebnom odlukom. Članak 24. (Specijalna odjeća u funkciji vojne odore) (1) U OS BiH postoje sljedeće vrste specijalne odjeće: a) specijalna odjeća za stalne posade borbenih vozila; b) specijalna odjeća za vozače motornih vozila sa otvorenom kabinom; c) specijalna odjeća za vozače motocikla; d) specijalna odjeća za stražare; e) letačka odjeća; f) odjeća radna mehaničarska za održavanje zrakoplovnotehničkih sredstava; g) odjeća za izviđače i diverzante; h) odjeća za protupožarnu i zaštitu na radu; i) sanitetska odjeća; j) športska odjeća. (2) Specijalnu odjeću u funkciji vojne odore vojne osobe nose u područjima i objektima za vrijeme izvršenja službene zadaće. (3) Sastave kompleta opreme iz stavka 1, ovog članka, ministar obrane će regulirati posebnom odlukom. POGLAVLJE IV - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 25. (Donošenje ostalih propisa) (1) Ministar obrane, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga pravilnika, propisati će: a) Kriterije pripadanja, način osiguranja, ugovaranja, opskrbe, lokacije distribucije, prodaje i pitanje regresiranja vojne odore;

27 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 27 b) Tehničke uvjete za proizvodnju odjevnih predmeta iz sastava kompleta vojne odore. (2) Izgled i sastav kompleta odjeće za pukovnije biti će definirani posebnom odlukom ministra obrane. Članak 26. (Stavljanje izvan snage) Stupanjem na snagu ovog pravilnika, stavljaju se izvan snage: a) Odluka o sastavu kompleta jedinstvene terenske odore i obilježjima Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, broj /06 od godine; b) Odluka o dopuni Odluke, broj /06 od godine, broj /09 od godine; c) Odluka o izmjeni i dopuni iste odluke, broj /08 od godine, d) Odluka o određivanju pripadajućih kompleta službenih i svečanih odora OS BiH, broj l /10 od godine, e) Odluka, broj /07 od godine. Članak 27. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objave u "Službenom glasniku BiH". Broj / prosinca godine Sarajevo Ministar Zekerijah Osmić, v. r. Privitak broj 1 Pripadajući komplet Jedinstvene terenske odore: VREMENSKI R/B NAZIV ARTIKLA J/M KOLIČINA RESURS (godina) 1. Kapa kom Potkapa vojnička, vunena kom Jakna kom Hlače kom Košulja kom 3 2 Jakna sa kapuljačom i uloškom za 6. hladno i kišno vrijeme Hlače sa uloškom za kišno i hladno 7. vrijeme kom 1 4 kom Kaiš za hlače, platneni kom Opasač sa uprtačima, platneni kom Čarape vunene, dokoljenice par Čarape pamučne, zimske par Čarape pam.sintetičke, ljetne par Majica kratkih rukava kom Majica dugih rukava kom Džemper vuneni, digitalna šara kom Rukavice vunene par Gaće zimske, duge kom Gaće kratke kom Čizme za hladno vrijeme, kožne, crne par Cipele sa povišenim sarama par Cipela sa niskom sarom - gojzerica par Kabanica kišna kom 1 4 Šešir maskirni (za postrojbe koje se 23. upućuju u misije) kom 1 Po misiji 24. Donje rublje za žene (za misije) kpl 1 Po misiji 25. Pripadajuće vojne oznake kpl Matrikula (za misije) kom 1 trajno Privitak broj 2 a) Pripadajući komplet službene odore KoV-a - (smeđa ), zamuškarce: R/B NAZIV ARTIKLA J/M KOLIČINA VREMENSKI RESURS (godina) 1. Šapka (kožni suncobran) zimska kom Šapka (kožni suncobran) ljetna kom Beretka crna kom Bluza zimska sa epoletama kom Bluza ljetna sa epoletama kom Hlače zimske kom Hlače ljetne kom Košulja zimska, dugi rukav kom 3 2 Košulja ljetna, kratki rukav sa 9 epoletama Košulja ljetna, dugi rukav sa 10. epoletama kom 3 2 kom Kravata kom Čarapa zimska par Čarapa ljetna par Cipela duboka par Cipela plitka par Džemper kom Šal kom Kaput sa epoletama kom Mantil kišni sa epoletama kom Kabanica sa epoletama kom Vjetrovka sa epoletama kom Rukavice, kožne, crne par Kaiš za hlače, kožni kom 1 4

28 Broj 17 - Strana 28 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, Opasač kožni, crni kom Oznaka za šapku kom 2 4 b) Pripadajući komplet službene odore KoV-a (smeđa ) za žene: R/B NAZIV ARTIKLA J/M KOLIČINA VREMENSKI RESURS (godina) 1. Šapka (kožni suncobran) zimska kom Šapka (kožni suncobran) ljetna kom I 2 3. Beretka crna kom Bluza zimska sa epoletama kom Bluza ljetna sa epoletama kom Hlače zimske kom Hlače ljetne kom Suknja zimska kom Suknja ljetna kom Košulja zimska, dugi rukav kom Košulja ljetna, kratki rukav sa epoletama kom Košulja ljetna, dugi rukav kom Kravata kom Čarapa zimska par Čarapa ljetna par Čarape ženske, duge par Čizmice duboke par Cipela plitka, salonka par Džemper kom Šal kom Kaput sa epoletama kom Mantil kišni sa epoletama kom Kabanica sa epoletama kom Vjetrovka sa epoletama kom Rukavice, kožne, crne par Kaiš za hlače, kožni kom Opasač kožni, crni kom Oznaka za šapku kom Torbica za žene kom 1 4 c) Pripadajući komplet službene odore ZS i PZO - (plava ) za muškarce: R/B NAZIV ARTIKLA J/M KOLIČINA VREMENSKI RESURS (godina) 1. Šapka (kožni suncobran) zimska kom Šapka (kožni suncobran) ljetna kom I 2 3. Beretka plava kom Bluza zimska sa epoletama kom Bluza ljetna sa epoletama kom Hlače zimske kom Hlače ljetne kom Košulja zimska, dugi rukav kom Košulja ljetna, kratki rukav sa epoletama kom Košulja ljetna, dugi rukav kom Kravata kom Čarapa zimska par Čarapa ljetna par Cipela duboka par Cipela plitka par Džemper kom Šal kom Kaput sa epoletama kom Mantil kišni sa epoletama kom Kabanica sa epoletama kom Vjetrovka sa epoletama kom Rukavice, kožne, crne par Kaiš za hlače, kožni kom Opasač kožni, crni kom Oznaka za šapku kom 2 4 d) Pripadajući komplet službene odore ZS i PZO - (plava ) za žene: R/B NAZIV ARTIKLA J/M KOLIČINA VREMENSKI RESURS (godina) 1. Šapka (kožni suncobran) zimska kom Šapka (kožni suncobran) ljetna kom I 2 3. Beretka plava kom Bluza zimska sa epoletama kom Bluza ljetna sa epoletama kom Hlače zimske kom Hlače ljetne kom Suknja zimska kom Suknja ljetna kom Košulja zimska, dugi rukav kom 3 2 Košulja ljetna, kratki rukav sa 11. epoletama kom Košulja ljetna, dugi rukav kom Kravata kom Čarapa zimska par Čarapa ljetna par Čarape ženske, duge par Čizmice duboke par Cipela plitka, salonka par 1 2

29 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana Džemper kom Šal kom Kaput sa epoletama kom Mantil kišni sa epoletama kom Kabanica sa epoletama kom Vjetrovka sa epoletama kom Rukavice, kožne, crne par Kaiš za hlače, kožni kom Opasač kožni, crni kom Oznaka za šapku kom Torbica za žene kom 1 4 Privitak broj 2 (dva), stranica 4 (četiri), po sljedećem: a) Pripadajući komplet službene odore KoV-a - (smeđa ), za muškarce; b) Pripadajući komplet službene odore KoV-a - (smeđa ), za žene; c) Pripadajući komplet službene odore ZS i PZO - (plava ) za muškarce; d) pripadajući komplet službene odore ZS i PZO - (plava ) za žene. Privitak broj 3 a) Pripadajući komplet svečane odore - (plava ) za muškarce: R/B NAZIV ARTIKLA J/M KOLIČINA VREMENSKI RESURS (godina) 1. Šapka kom Bluza sa epoletama kom Hlače kom Košulja dugi rukav, bijela kom Kravata (general i časnici) kom Kaiš za hlače, kožni kom Čarapa par Cipela duboka sa visokim sjajem par Cipela plitka sa visokim sjajem par Rukavice platnene, bijele par Džemper tanki kom Šal kom Kaput sa epoletama kom Mantil kišni sa epoletama kom Ogrtač (pelerina) sa epoletama kom Ešarpa kom Opasač kožni, crni kom Akselbender kom Oznaka za šapku kom t 4 b) Pripadajući komplet svečane odore (plava ) za žene: R/B NAZIV ARTIKLA J/M KOLIČINA VREMENSKI RESURS (godina) 1. Šapka kom Bluza sa epoletama kom Hlače kom Suknja kom Košulja dugi rukav, bijela kom Kravata (general i časnici) kom Čarapa ženska, duga par Čarapa par Čizma duboka sa visokim sjajem par Cipela plitka sa visokim sjajem par Džemper tanki kom Šal kom Kaput sa epoletama kom Mantil kišni sa epoletama kom Ogrtač (pelerina) sa epoletama kom Rukavice platnene, bijele par Kaiš za hlače, kožni kom Ešarpa kom Opasač kožni, crni kom Akselbender kom Oznaka za šapku kom 1 4 c) Pripadajući komplet odore Vojnog orkestra OS BiH - (plava ) za muškarce: R/B NAZIV ARTIKLA J/M KOLIČINA VREMENSKI RESURS (godina) 1. Šapka (platneni suncobran) zimska kom Šapka (platneni suncobran) ljetna kom I 2 3. Bluza zimska sa epoletama kom Bluza ljetna sa epoletama kom Hlače zimske kom Hlače ljetne kom Košulja zimska, dugi rukav, bijela kom Košulja ljetna, kratki rukav, bijela sa epoletama Košulja ljetna, dugi rukav sa epoletama kom 3 2 kom 3 2

30 Broj 17 - Strana 30 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, Kravata (časnici) kom Leptir mašna kom Čarapa zimska par Čarapa ljetna par Cipela duboka sa visokim sjajem par Cipela plitka sa visokim sjajem par Džemper tanki kom Šal kom Kaput sa epoletama kom Mantil kišni sa epoletama kom Rukavice platnene, bijele par Akselbender kom Kaiš za hlače, kožni kom Opasač kožni, crni kom Ešarpa kom Oznaka za šapku kom 2 2 d) Pripadajući komplet odore Vojnog orkestra OS BiH - (plava ) za žene: R/B NAZIV ARTIKLA J/M KOLIČINA VREMENSKI RESURS (godina) 1. Šapka (platneni suncobran) zimska kom Šapka (platneni suncobran) ljetna kom I 2 3. Bluza zimska sa epoletama kom Bluza ljetna sa epoletama kom Hlače zimske kom Hlače ljetne kom Suknja zimska kom Suknja ljetna kom Košulja zimska, dugi rukav, bijela kom 3 2 Košulja ljetna, kratki rukav, bijela 10. sa epoletama kom 3 2 Košulja ljetna, dugi rukav, bijela sa 11. epoletama kom Kravata kom Čarapa zimska par Čarapa ljetna par Čarape ženske, duge par Čizmice duboke sa visokim sjajem par Cipela plitka, salonka sa visokim sjajem par Džemper tanki kom Šal kom Kaput sa epoletama kom Mantil kišni sa epoletama kom Rukavice platnene par Akselbender kom Kaiš za hlače, kožni kom Opasač kožni, crni kom Ešarpa kom Oznaka za šapku kom 2 2 e) Pripadajući komplet odore Počasne postrojbe OS BiH - (plava ) za muškarce: R/B NAZIV ARTIKLA J/M KOLIČINA VREMENSKI RESURS (godina) 1. Šapka (kožni suncobran) zimska kom Šapka (kožni suncobran) ljetna kom I 2 3. Bluza zimska sa epoletama kom Bluza ljetna sa epoletama kom Hlače zimske kom Hlače ljetne kom Hlače za stroj, zimske, crne kom Hlače za stroj, ljetne, crne kom Košulja zimska, dugi rukav, bijela kom Košulja dugi rukav, ljetna, bijela kom Kravata (časnici) kom Čarapa zimska par Čarapa ljetna par Cipela duboka sa visokim sjajem par Cipela plitka sa visokim sjajem par Čizma za stroj par Džemper kom Šal kom Kaput sa epoletama kom Mantil kišni sa epoletama kom Rukavice platnene par Akselbender kom Kaiš za hlače, kožni kom Opasač kožni, crni kom Ešarpa kom Oznaka za šapku kom 2 2

31 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 31 f) Pripadajući komplet odore Počasne postrojbe OS BiH - (plava ) za žene: R/B NAZIV ARTIKLA J/M KOLIČINA VREMENSKI RESURS (godina) 1. Šapka (kožni suncobran) zimska kom Šapka (kožni suncobran) ljetna kom Bluza zimska sa epoletama kom Bluza ljetna sa epoletama kom Hlače zimske kom Hlače ljetne kom Hlače za stroj, zimske, crne kom Hlače za stroj, ljetne, crne kom Košulja zimska, dugi rukav, bijela kom Košulja dugi rukav, ljetna, bijela kom Kravata (časnici) kom Čarapa zimska par Čarapa ljetna par Čizmice duboke sa visokim sjajem par Cipela plitka, salonka sa visokim sjajem par Čizma za stroj par Džemper kom Šal kom Kaput sa epoletama kom Mantil kišni sa epoletama kom Rukavice platnene par Akselbender kom Kaiš za hlače, kožni kom Opasač kožni, crni kom Ešarpa kom Oznaka za šapku kom 2 2 Privitak broj 3 (tri) stranica 6 (šest), po sljedećem: a) Pripadajući komplet svečane odore - (plava ) za muškarce; b) Pripadajući komplet svečane odore - (plava ) za žene; c) Pripadajući komplet odore Vojnog orkestra OS BiH - (plava ) za muškarce; d) Pripadajući komplet odore Vojnog orkestra OS BiH - (plava ) za žene; e) Pripadajući komplet odore Počasne postrojbe OS BiH - (plava ) za muškarce; f) Pripadajući komplet odore Počasne postrojbe OS BiH - (plava ) za žene. На основу члана 15. тачка а) Закона о одбрани ("Службени гласник БиХ", број 88/05) и члана 20. став 1. Закона о служби у Оружаним снагама Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ", број 88/05, 53/07, 59/09, 74/10 и 42/12), министар одбране доноси ПРАВИЛНИК О УНИФОРМАМА ОРУЖАНИХ СНАГА БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ ГЛАВА I - ОПШТЕ ОДРЕДБЕ Члан 1. (Предмет Правилника) Овим правилником прописује се врста војне униформе, састав комплета, начин ношења, вријеме и прилике у којима војну униформу носе војна лица на служби у Оружаним снагама Босне и Херцеговине (у даљњем тексту: ОС БиХ). Члан 2. (Појам војне униформе) Војна униформа ОС БиХ је прописана врста одјеће и обуће коју носе војна лица за вријеме обављања службе и која на себи има војне ознаке прописане Правилником о употреби застава и обиљежја у ОС БиХ. Члан 3. (Ношење војне униформе) (1) Војну униформу, као обиљежје припадности ОС БиХ, обавезно носе војна лица за вријеме обављања службе: а) у Министарству одбране, Заједничком штабу, командама и јединицама ОС БиХ, b) на војним вјежбама и осталим облицима војне обуке, школовања и стручног усавршавања, c) на свечаностима изван ОС БиХ, када на истим учествују у својству ОС БиХ, d) када учествују у операцијама подршке миру и другим активностима у иностранству, е) у војно-дипломатским представништвима и војним представништвима у иностранству, f) у другим приликама, у складу са одлукама и наредбама надлежних лица. (2) Војну униформу, као обиљежје припадности ОС БиХ, обавезно носе припадници вјерских служби у ОС БиХ, изузев у вријеме обављања вјерске службе. (3) Лица у резервном саставу, када су ангажована у ОС БиХ, носе војну униформу на исти начин и под истим условима као и професионална војна лица. (4) Војну униформу могу носити чланови Предсједништва БиХ и министар одбране са прописаном ознаком Предсједништва БиХ и Министарства одбране, приликом посјета командама и јединицама ОС БиХ за вријеме војних вјежби у земљи, као и током службених посјета припадницима ОС БиХ у операцијама подршке миру и другим активностима у иностранству. (5) Војна лица не носе војну униформу у сљедећим приликама: а) изван раднога времена, b) у обављању посебних задатака, у складу са одлукама и наредбама надлежног лица, c) када су распоређена на рад изван МО и ОС БиХ, а посебним прописом или наредбом није одређено да носе војну униформу, d) када су на школовању у цивилним образовним институцијама у БиХ и иностранству. Члан 4. (Намјена и врсте војних униформи) (1) Војне униформе ОС БиХ према намјени су: а) јединствена теренска униформа (у даљњем тексту: ЈТУ), b) службена униформа, с) свечана униформа.

32 Broj 17 - Strana 32 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, (2) Војне униформе ОС БиХ према припадности виду су: а) униформе за припаднике копнене војске (у даљњем тексту: КоВ), b) униформе за припаднике ваздушних снага и противваздушне одбране (у даљњем тексту: ВС и ПВО). (3) Војне униформе према времену у којем се носе су: а) љетне, b) зимске. (4) Војне униформе према полу су: а) јединствене, b) женске, c) мушке. (5) Војна униформа величином мора одговарати тјелесним мјерама војног лица које је носи. (6) Изглед и техничке карактеристике војних униформи прописани су техничким условима за дијелове и комплете униформи. (7) За поједину активност односно задатак, надлежно лице наредбом одређује врсту војне униформе, те састав комплета за активности или задатке. (8) Војна лица носе службене војне униформе вида којем припадају. (9) Кадети носе војне униформе одређене уговором о школовању. (10) Службене и свечане војне униформе могу носити пензионисани припадници Оружаних снага БиХ, које су носили у моменту пензионисања, у свечаним приликама у Оружаним снагама (војне свечаности, војне прославе, војне почасти, војне жалости), како је прописано Правилником о свечаностима и почастима. Члан 5. (Ношење војних ознака, одликовања и медаља) (1) Војне ознаке, одликовања и медаље, на војној униформи носе се на начин како је прописано Правилником о употреби застава и обиљежја у Оружаним снагама Босне и Херцеговине. (2) Војне ознаке су стилизовани елементи на војним униформама, које идентификују припадника ОС БиХ у служби и приказују његове одређене професионалне квалитете. (3) Војне ознаке у ОС БиХ могу бити у форми значки (беџева) и амблема. Значке и амблеми не могу садржати неприхватљиве садржаје који на било који начин вријеђају грађане БиХ или припаднике других националности. Војне ознаке се носе искључиво на војним униформама. (4) Амблеми представљају стилизоване елементе који доприносе јачању осјећаја припадности одређеној команди или јединици. Амблеми ОС БиХ израђују се на платну, техником ткања или везења. (5) Амблеми за ношење на униформи могу да се израђују у двије варијанте, и то: у пуном колору и у редукованим бојама Јединствене теренске униформе. (6) На службеној и свечаној униформи припадника ОС БиХ разликују се три статуса: професионални, службени и лични. (7) Професионални статус је дефинисан предјелом који обухвата главу и рамена, гдје се налазе сљедеће ознаке: а) значка (беџ) на шапки (беретки или капи); b) ознака чина (навлаке на еполетама - тврде и тубуларне); с) ознаке рода или службе (на реверима кошуље или блузе); d) рамена заставица БиХ (на десном рамену одјевних предмета службене униформе). (8) Службени статус је дефинисан предјелом који обухвата лијеву страну, гдје се налазе сљедеће ознаке: а) ознака припадности пуку (амблем на лијевом рамену 40 мм испод раменог шава) и амблем команде - јединице ОС БиХ (на лијевом рамену 10 мм испод амблема припадности пуку); b) носач са врпцама одликовања, медаља и признања (изнад лијевог џепа на грудима); с) значка службене идентификације (закачена о дугме лијевог џепа или на набору лијевог џепа). (9) Лични статус је дефинисан предјелом који обухвата десну страну, гдје се налазе сљедеће ознаке: а) ознака за личну идентификацију - идентификациона плочица (на средини изнад поклопца десног џепа); b) значка највишег степена завршеног курса, усавршавања или школе (на средини набора десног џепа). (10) Амблеми на Јединственој теренској униформи су израђени од текстила у редукованим бојама, у складу са бојама дигиталног дезена ЈТУ, осим амблема припадности пјешадијском пуку и амблема команди и јединица ОС БиХ. (11) Професионални статус на ЈТУ дефинисан је предјелом који обухвата главу, рамена и груди. У предјелу главе налази се ознака за капу - беретку (метална или платнена); у предјелу груди налази се ознака чина (на лијевој страни груди изнад ознаке "ОС БиХ"); у предјелу рамена налази се рамена заставица БиХ (на десном рамену). (12) Службени статус на ЈТУ дефинисан је предјелом који обухвата лијеву страну. У предјелу који обухвата лијеву страну груди налазе се прсна ознака "ОРУЖАНЕ СНАГЕ БиХ" (непосредно изнад десног џепа); у предјелу лијевог рамена налазе се: ознака припадности пјешадијском пуку (на лијевом рамену 40 мм испод раменог шава) и ознака припадности команди - јединици ОС БиХ (на лијевом рамену 10 мм испод ознаке пука). (13) Лични статус на ЈТУ дефинисан је предјелом који обухвата десну страну. У предјелу који обухвата десну страну груди налази се: ознака имена и презимена (непосредно изнад десног џепа); значка највишег степена завршеног курса, усавршавања или школе (на средини десног џепа). (14) Сви припадници ОС БиХ, осим официра у чину генерала, на ЈТУ могу носити највише два обиљежја на лијевом рукаву. Официри у чину генерала који командују бригадама, носе обиљежја бригаде на лијевом рукаву и не могу носити никакво друго обиљежје. ГЛАВА II - САСТАВ КОМПЛЕТА И НОШЕЊЕ ВОЈНИХ УНИФОРМИ Члан 6. (Састав комплета јединствене теренске униформе) Капа ДИЈЕЛОВИ КОМПЛЕТА УНИФОРМЕ ЗИМСКА Боја ЉЕТНА дигитална шара Поткапа војничка, вунена смеђе, зелене - Јакна Панталоне дигитална шара дигитална шара

33 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 33 Кошуља Јакна са капуљачом и улошком за хладно и кишно вријеме Панталоне са улошком за кишно и хладно вријеме Каиш за панталоне, платнени Опасач са упртачима, платнени дигитална шара дигитална шара дигитална шара смеђе, зелене смеђе, зелене Чарапе вунене, докољенице смеђе, зелене - Чарапе памучне, зимске смеђе, зелене - Чарапе пам.синтетичке, љетне Мајица кратких рукава - - смеђе, зелене смеђе, зелене Мајица дугих рукава смеђе, зелене - Џемпер вунени дигитална шара Рукавице вунене смеђе, зелене - Гаће зимске, дуге смеђе, зелене - Гаће кратке - - смеђе, зелене Чизме за хладно вријеме, кожне, црне црна - Ципеле са повишеним сарама - црна Ципела са ниском саром - гојзерица Кабаница кишна Шешир маскирни (за мисије) Доње рубље за жене (за мисије) Припадајуће војне ознаке Матрикула (за мисије) смеђе, зелене дигитална шара дигитална шара (1) Јакна, јакна и панталоне за кишно и хладно вријеме, кабаница кишна, рукавице, џемпер и чизме за хладно вријеме, кожне црне, носе се по потреби, зависно од временских услова. (2) Љети се, као спољни дио униформе носе панталоне, кошуља спуштених или заврнутих рукава, каиш за панталоне, капа и ципеле са повишеним сарама, кожне, црне. (3) Када треба обезбиједити једнообразност у одијевању, ношење униформе регулише старјешина на положају команданта батаљона, њему равном или вишем положају. (4) Припадање одјевних предмета из састава комплета и временски ресурси дати су у табели, Прилог број 1 (један) овог правилника. (5) Јединствену теренску униформу носе војници у свим условима потребе службе, а остала војна лица на војним вјежбама, обуци, у борбеним и другим операцијама, за вријеме повишене борбене спремности, у ратноме стању и у извршавању других задатака у БиХ и иностранству, по наређењу надлежног старјешине. (6) Јединствену теренску униформу носе и кандидати за пријем у ОС БиХ за вријеме док су на обуци у командама и јединицама ОС БиХ. (7) Јединствена теренска униформа се израђује у јединственој љетно-зимској форми, за жене и мушкарце. (8) Јединствена теренска униформа се израђује у дигиталној шари "USCM Twill Woodland Digitalized Camo; Nyco Twill Cyres Multi Cam". (9) За извршавање посебних задатака у мисијама, може се користити посебна теренска војна униформа прилагођена условима извршавања тих задатака. (10) По престанку професионалне војне службе, јединствена теренска униформа се раздужује. Члан 7. (Основни дијелови маскирне униформе) Основни дијелови комплета јединствене теренске униформе су: a) капа b) јакна c) џемпер d) панталоне, e) кошуља f) мајица g) чарапе, h) чизме, ципеле са повишеном шаром, гојзерице, i) каиш за пантолне, j) опасач k) кабаница кишна Члан 8. (Ношење основних дијелова комплета) (1) Капа се обавезно носи на отвореном простору, тако да обруб капе иде водоравно по ивици највећег обима главе. (2) Јакна се носи као спољни дио војне униформе, преко кошуље или џемпера, обавезно закопчана. (3) Џемпер се носи преко мајице (дугог или кратког рукава), испод јакне, као спољни или унутрашњи дио војне униформе, зависно о задатку, метеоролошким условима и температури. (4) Панталоне се носе с ногавицама увученима у чизме. (5) Кошуља се носи преко панталона као унутрашњи или спољни дио војне униформе. У љетном периоду може се носити с рукавима подврнутима изнад лакта, не прекривајући прописане војне ознаке које се носе на рукавима, на начин да није видљиво наличје платна кошуље. (6) Мајица се носи испод кошуље. (7) Војничке чизме, ципеле са повишеном саром или гојзерице, носе се у зависности од врсте задатка и временских услова, на начин да се везице (пертле) на наведеној обући вежу унакрсно, а крајеви везица морају бити увучени у обућу. (8) Каиш платнени за панталоне се носи увучен у панталоне у свим приликама. (9) Опасач платнени носи се преко горњих спољних дијелова војне униформе, у складу са Стројевим правилом. Члан 9. (Допунски дијелови јединствене теренске униформе) (1) Допунски дијелови јединствене теренске униформе су: a) маскирни шешир b) поткапа c) рукавице, d) доње рубље e) матрикула (2) Матрикула се носи око врата, а садржи слједеће податке: a) ОСБиХ, b) име и презиме,

34 Broj 17 - Strana 34 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, c) војни идентификациони број, d) крвна група, e) упозорење на алергије (по личној пријави) и f) ознака вјероисповијести (по личном избору). Члан 10. (Састав комплета службене униформе) (1) Састав комплета службене војне униформе: ДИЈЕЛОВИ КОМПЛЕТА УНИФОРМЕ КоВ ВиПВО зимска љетна зимска љетна Боја Шапка смеђа смеђа плава плава Беретка црна плава Блуза смеђа смеђа плава плава Панталоне смеђа смеђа плава плава Сукња смеђа смеђа плава плава Кошуља зимска, дуги рукав беж - плава - Кравата смеђа плава Кошуља љетна, кратки рукав - беж - плава Кошуља љетна, дуги рукав - беж - плава Каиш за панталоне, кожни црни Чарапе смеђа смеђа плава плава Чарапе дуге, женске боја коже Ципеле плитке, мушке - црна - црна Ципеле дубоке, мушке црна - црна - Ципеле плитке, салонке, женске - црна - црна Чизмице дубоке, женске црна - црна - Рукавице кожне црна - црна - Џемпер смеђа - плава - Шал беж - плава - Капут смеђа - плава - Мантил кишни смеђа - плава - Вјетровка смеђа плава Кабаница кишна смеђа плава Торбица за жене Опасач кожни црна црни Члан 11. (Ношење службене униформе) (1) Службену војну униформу носе подофицири, официри и генерали за вријеме обављања службе, када не носе јединствену теренску униформу. (2) На службеним пријемима у ОС БиХ, у војнодипломатским мисијама, те сличним приликама по наређењу надлежног старјешине ОС БиХ, обавезно се носи блуза службене војне униформе с краватом и ознакама одликовања и медаља. (3) Када војна лица долазе на посао или одлазе с посла у службеној војној униформи или обављају задатке на отвореном простору, као горњи спољни дио униформе, зависно о годишњем добу ношења, носе службену вјетровку, мантил или капут, блузу или кошуљу кратких или дугих рукава. Члан 12. (Начин ношења дијелова службене униформе) (1) Шапка се обавезно носи на отвореном простору. (2) Беретка се носи умјесто шапке, на путовањима и активностима изван БиХ и у посебним приликама, по наређењу надлежног старјешине. (3) Кошуља се носи као унутрашњи и спољни дио службене војне униформе и увијек је увучена у панталоне или сукњу. а) Кошуља зимска, дугих рукава, увијек се носи с краватом. б) Кошуља љетна, кратких и дугих рукава, као спољни дио службене војне униформе, носи се без кравате. (4) Џемпер се носи као унутрашњи или спољни дио службене војне униформе. Као спољни дио може се носити у војним објектима умјесто блузе током зимског периода на радном мјесту, на неформалним састанцима, на радним састанцима и осталим приликама. (5) Блуза, без обзира на временски период ношења, увијек се носи закопчана. На радном мјесту, на неформалним састанцима, радним састанцима и осталим приликама, није обавезно носити блузу службене војне униформе. (6) Панталоне се носе тако да је доњи дио каиша на кости кука, а предњи прегиб панталона досеже врх горњег дијела стопала прописаних црних ципела. (7) Сукња се носи тако да је доњи руб сукње испод кољена, не краћа испод прегиба на стражњој страни кољена. (8) Вјетровка, мантил и капут се носе преко блузе, џемпера или кошуље, увијек закопчани. (9) Шал и кожне рукавице се могу носити уз вјетровку, мантил или капут. (10) Опасач се носи преко горњег спољњег дијела службене униформе, у посебно одређеним приликама, на основу наређења надлежног лица. (11) Кравата се носи уредно везана и затегнута. (12) Шал - носи се у комплету зимске униформе, Носи се у комплету са капутом, кишним мантилом и вјетровком, ван строја. (13) Рукавице - носе се у комплету зимске униформе. (14) Кишна кабаница се носи преко спољних дијелова одјеће само за вријеме атмосферских падавина, увијек закопчана. Када се не користи, кабаница се носи преко руке, пресавијена са наличјем споља. (15) Капут, вјетровка, мантил кишни, кабаница кишна, рукавице и џемпер, носе се по потреби, зависно од временских услова, а када треба обезбиједити једнообразност у одијевању - њихово ношење регулише старјешина на положају команданта батаљона, њему равном или вишем положају. (16) Љети се, као спољни дио униформе за строј, носи, по жељи, блуза или кошуља љетња. Када треба обезбиједити једнообразност у одијевању, њихово ношење регулише старјешина на положају команданта батаљона, њему равном или вишем положају. (17) Припадање одјевних предмета из састава комплета и временски ресурси, дати су у табели, Прилог број 2 (два) овог правилника. (18) Истеком ресурса или по престанку професионалне војне службе, војна лица не раздужују службену униформу, осим у случају нечасног отпуста.

35 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 35 Члан 13. (Свечане војне униформе и одјећа) Свечане војне униформе и одјећа су: а) Свечана униформа за генерале и бригадире: носе је сви бригадири и генерали; b) Свечана униформа за официре: носе је сви официри у распону чина потпоручник - пуковник, осим припадника Почасне јединице и Војног оркестра; с) Свечана униформа за подофицире: носе је сви подофицири без обзира на чин, осим припадника Почасне јединице и Војног оркестра; d) Свечана униформа Почасне јединице ОС БиХ: носе је само припадници Почасне јединице; е) Свечана униформа Војног оркестра ОС БиХ: носе је само припадници Војног оркестра, f) Свечана одјећа за пукове: носе је припадници пукова у посебним приликама. Члан 14. (Састав комплета свечане униформе) (1) Састав комплета свечане униформе генерала, официра и подофицира: (3) Истеком ресурса или по престанку професионалне војне службе, војна лица не раздужују свечану униформу, осим у случају нечасног отпуста. Члан 15. (Састав комплета свечане уннформе Почасне јединице) ДИЈЕЛОВИ КОМПЛЕТА УНИФОРМЕ Зимска Боја Љетна Шапка плава плава Блуза плава плава Панталоне плава плава Панталоне за строј црна црна Кошуља. дуги рукав бијела бијела Кравата Каиш за панталоне, кожни плава црна Чарапе плава плава ДИЈЕЛОВИ КОМПЛЕТА УНИФОРМЕ БОЈА Чизме за строј црна Шапка плава Ципеле плитке кожне, високи сјај црна Блуза Панталоне Сукња Кошуља Кравата Каиш за панталоне, кожни Чарапе Чарапе женске, дуге Ципеле плитке кожне, мушке, са високим сјајем плава плава плава бијела плава црна плава боја коже црна Ципеле дубоке кожне, високи сјај црна Рукавице платнене бијела Џемпер плава - Капут плава - Мантил кишни плава Акселбендер сребрена, плава Шал у бојама заставе БиХ Ешарпа у бојама заставе БиХ Опасач кожни црна Ципеле дубоке кожне, мушке, са високим сјајем Ципеле кожне, женске, салонке, са високим сјајем Чизмице кожне, женске, дубоке, са високим сјајем Рукавице платнене Џемпер Шал Капут Мантил кишни Огртач (пелерина) Ешарпа Опасач Акселбендери црна црна црна бијела плава боје-мотив заставе БиХ плава плава плава у бојама заставе БиХ црна златна, сребрена, плава (2) Припадање одјевних предмета из састава комплета свечаних униформи и временски ресурси, дати су у табелама, Прилог број 3 (три) овог правилника. Члан 16. (Састав комплета свечане униформе Војног оркестра) ДИЈЕЛОВИ КОМПЛЕТА УНИФОРМЕ Зимска Љетна Боја Шапка плава плава Блуза плава плава Панталоне плава плава Сукња плава плава Кошуља зимска, дуги рукав бијела бијела Кошуља љетна, дуги рукав бијела бијела Кошуља љетна, кратки рукав бијела бијела Кравата Лептир машна Каиш за панталоне, кожни плава плава црна

36 Broj 17 - Strana 36 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, Ципеле плитке, кожне, мушке - црна Ципеле дубоке, кожне, мушке црна - Ципеле салонке, кожне, женске - срна Чизмице дубоке, кожне, женске црна - Чарапе плава плава Чарапе женске, дуге Рукавице платнене боја коже бијела Џемпер плава - Шал мотив заставе БиХ Капут плава - Мантил кишни Ешарпа Опасач кожни Акселбендери плава у бојама заставе БиХ црна сребрена, плава Члан 17. (Прилике у којима се носи свечана униформа) Свечана униформа носи се: а) на свечаним пријемима, b) на свечаностима у Оружаним снагама БиХ. прописаним Правилником о свечаностима и почастима, c) у другим приликама у којима је предвиђено ношење свечане униформе или по наређењу надлежног лица, d) свечану униформу Почасне јединице и Војног оркестра носе припадници Почасне јединице и Војног оркестра при обављању почасноцеремонијалних радњи, у складу с посебним наређењем. Члан 18. (Ношење дијелова комплета свечане униформе) (1) Дијелови комплета свечане војне униформе носе се на начин као и дијелови службене униформе. (2) Ешарпа се носи током посебних војних церемонија и свечаности као опасач. (3) Акселбендери носе се преко блузе, на начин да се каче испод еполете на лијевом рамену и за посебно дугме испод ревера блузе. (4) Пелерина (огртач) носи се као спољни дио преко блузе, са пребаченим крајевима предњих дијелова преко рамена. Члан 19. (Забрана ношења дијелова униформе) (1) Војним лицима није допуштено ношење појединих дијелова војне униформе у комбинацији с цивилном одјећом. као ни комбинације дијелова различитих комплета униформе. (2) Није дозвољено самовољно мијењати изглед, крој и састав комплета војне униформе. (3) Вјерска обиљежја уз униформу могу се носити на начин да иста не буду видљива. - Члан 20. (Временски период за ношење униформе) (1) Љетна униформа се носи од 15. априла до 15. октобра, а зимска униформа у периоду од 16. октобрадо 14. априла. (2) Зависно о временским условима, команданти локација ОС БиХ доносе наредбу о измјени термина ношења љетне и зимске војне униформе. Члан 21. (Начини обезбјеђивања униформи војним лицима) (1) Комплете Јединствене теренске униформе и свечане униформе Почасне јединице и Војног оркестра, Министарство одбране обезбјеђује без накнаде у прописаном временском ресурсу. (2) Комплет службене и свечане униформе припадницима ОС БиХ (које сљедује) Министарство одбране први пут обезбјеђује без накнаде. (3) Занављање службене и свечане униформе припадника ОС БиХ, након истека прописаног временског ресурса, врши се уз регресовано учешће војних лица, а прије истека прописаног временског ресурса, у пуном износу цијене коштања коју сносе војна лица. (4) Услове регресовања за набавку дијелова или комплета службене и свечане униформе, прописаће министар одбране посебном одлуком. ГЛАВА III - ПОСЕБНА ОДЈЕЋА И ОБУЋА Члан 22. (Врсте посебне одјеће и обуће) (1) Посебна одјећа и обућа намијењена је војним лицима Оружаних снага за обављање посебних задатака и дијели се на: а) радно-заштитну, b) специјалне намјене. (2) Функција посебне одјеће и обуће је да војним лицима Оружаних снага пружи одговарајућу заштиту и омогући успјешно обављање додијељених задатака у и изван БиХ. Члан 23. (Радно-заштитна одјећа и обућа) (1) У Оружаним снагама постоји сљедећа радно-заштитна одјећа и обућа: a) заштитна радна одјећа за механичаре; b) заштитна радна одјећа за куваре и конобаре; c) кецеља гумена за рад са: киселинама и агресивним материјама; d) остала гумена заштитна опрема за рад по влажном и блатњавом терену. (2) Радно-заштитну одјећу војна лица носе у подручјима и објектима за вријеме извршавања службеног задатка. (3) Саставе комплета радно-заштитне опреме из става 1, овог члана, министар одбране ће регулисати посебном одлуком. Члан 24. (Специјална одјећа у функцији војне униформе) (1) У ОС БиХ постоје сљедеће врсте специјалне одјеће: a) специјална одјећа за сталне посаде борбених возила; b) специјална одјећа за возаче моторних возила са отвореном кабином; c) специјална одјећа за возаче мотоцикла; d) специјална одјећа за стражаре; e) летачка одјећа;

37 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 37 f) одјећа радна механичарска за одржавање ваздухопловнотехничких средстава; g) одјећа за извиђаче и диверзанте; h) одјећа за противпожарну и заштиту на раду; i) санитетска одјећа; j) спортска одјећа. (2) Специјалну одјећу у функцији војне униформе војна лица носе у подручјима и објектима за вријеме извршавања службеног задатка. (3) Саставе комплета опреме из става 1, овог члана, министар одбране ће регулисати посебном одлуком. ГЛАВА IV - ПРЕЛАЗНЕ И ЗАВРШНЕ ОДРЕДБЕ Члан 25. (Доношење осталих прописа) (1) Министар одбране, у року од 60 дана од дана ступања на снагу овога правилника, прописаће: а) Критеријуме припадања, начин обезбјеђења, уговарања, снабдијевања, локације дистрибуције, продаје и питање регресовања војне униформе; b) Техничке услове за производњу одјевних предмета из састава комплета војне униформе. (2) Изглед и састав комплета одјеће за пукове биће дефинисани посебном одлуком министра одбране. Члан 26. (Стављање ван снаге) Ступањем на снагу овог правилника, стављају се ван снаге: a) Одлука о саставу комплета јединствене теренске униформе и обиљежјима Оружаних снага Босне и Херцеговине, број /06 од године; b) Одлука о допуни Одлуке, број /06 од године, број /09 од године; c) Одлука о измјени и допуни исте одлуке, број /08 од године, (1) d) Одлука о одређивању припадајућих комплета службених и свечаних униформи ОС БиХ, број /10 од године, e) Одлука, број /07 од године. Члан 27. (Ступање на снагу) Овај правилник ступа на снагу даном објаве у "Службеном гласнику БиХ". Број / децембра године Сарајево Министар Зекеријах Осмић, с. р. Прилог број 1 Припадајући комплет Јединствене теренске униформе: Р/Б НАЗИВ АРТИКЛА Ј/М КОЛИЧИНА ВРЕМЕНСКИ РЕСУРС (година) 1. Капа ком Поткапа војничка, вунена ком Јакна ком Панталоне ком Кошуља ком Јакна са капуљачом и улошком ком за хладно и кишно вријеме Панталоне са улошком за кишно и хладно вријеме ком Каиш за панталоне, платнени ком Опасач са упртачима, платнени ком Чарапе вунене, докољенице пар Чарапе памучне, зимске пар Чарапе пам.синтетичке, љетне пар Мајица кратких рукава ком Мајица дугих рукава ком Џемпер вунени, дигитална шара ком Рукавице вунене пар Гаће зимске, дуге ком Гаће кратке ком Чизме за хладно вријеме, кожне, црне пар Ципеле са повишеним сарама пар Ципела са ниском саром - гојзерица пар Кабаница кишна ком 1 4 Шешир маскирни (за јед.које 23. се упућују у мисије) Доње рубље за жене (за 24. мисије) ком 1 По мисији кпл 1 По мисији 25. Припадајуће војне ознаке кпл Матрикула (за мисије) ком 1 трајно Прилог број 2 а) Припадајући комплет службене униформе КоВ-а - (смеђа ), за мушкарце: ВРЕМЕНСКИ Р/Б НАЗИВ АРТИКЛА Ј/М КОЛИЧИНА РЕСУРС (година) 1. Шапка (кожни сунцобран) зимска ком Шапка (кожни сунцобран) љетна ком Беретка црна ком Блуза зимска са еполетама ком Блуза љетна са еполетама ком Панталоне зимске ком Панталоне љетне ком Кошуља зимска, дуги рукав ком 3 2 Кошуља љетна, кратки рукав са 9 еполетама Кошуља љетна, дуги рукав са 10. еполетама ком 3 2 ком Кравата ком 2 2

38 Broj 17 - Strana 38 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, Чарапа зимска пар Чарапа љетна пар Ципела дубока пар Ципела плитка пар Џемпер ком Шал ком Капут са еполетама ком Мантил кишни са еполетама ком Кабаница са еполетама ком Вјетровка са еполетама ком Рукавице, кожне, црне пар Каиш за панталоне, кожни ком Опасач кожни, црни ком Ознака за шапку ком 2 4 b) Припадајући комплет службене униформе КоВ-а (смеђа ) за жене: ВРЕМЕНСКИ Р/Б НАЗИВ АРТИКЛА Ј/М КОЛИЧИНА РЕСУРС (година) 1. Шапка (кожни сунцобран) зимска ком Шапка (кожни сунцобран) љетна ком Беретка црна ком Блуза зимска са еполетама ком Блуза љетна са еполетама ком Панталоне зимске ком Панталоне љетне ком Сукња зимска ком Сукња љетна ком Кошуља зимска, дуги рукав ком Кошуља љетна, кратки рукав са еполетама ком Кошуља љетна, дуги рукав ком Кравата ком Чарапа зимска пар Чарапа љетна пар Чарапе женске, дуге пар Чизмице дубоке пар Ципела плитка, салонка пар Џемпер ком Шал ком Капут са еполетама ком Мантил кишни са еполетама ком Вјетровка са еполетама ком Рукавице, кожне, црне пар Каиш за панталоне, кожни ком Опасач кожни, црни ком Ознака за шапку ком Торбица за жене ком 1 4 с) Припадајући комплет службене униформе ВС и ПВО - ( плава ) за мушкарце: ВРЕМЕНСКИ Р/Б НАЗИВ АРТИКЛА Ј/М КОЛИЧИНА РЕСУРС (година) 1. Шапка (кожни сунцобран) зимска ком Шапка (кожни сунцобран) љетна ком Беретка плава ком Блуза зимска са еполетама ком Блуза љетна са еполетама ком Панталоне зимске ком Панталоне љетне ком Кошуља зимска, дуги рукав ком Кошуља љетна, кратки рукав са еполетама ком Кошуља љетна, дуги рукав ком Кравата ком Чарапа зимска пар Чарапа љетна пар Ципела дубока пар Ципела плитка пар Џемпер ком Шал ком Капут са еполетама ком Мантил кишни са еполетама ком Кабаница са еполетама ком Вјетровка са еполетама ком Рукавице, кожне, црне пар Кабаница са еполетама ком 1 4

39 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana Каиш за панталоне, кожни ком Опасач кожни, црни ком Ознака за шапку ком 2 4 d) Припадајући комплет службене униформе ВС и ПВО - (плава ) за жене: ВРЕМЕНСКИ Р/Б НАЗИВ АРТИКЛА Ј/М КОЛИЧИНА РЕСУРС (година) 1. Шапка ( кожни сунцобран ) зимска ком Шапка ( кожни сунцобран ) љетна ком Беретка плава ком Блуза зимска са еполетама ком Блуза љетна са еполетама ком Панталоне зимске ком Панталоне љетне ком Сукња зимска ком Сукња љетна ком Кошуља зимска, дуги рукав ком Кошуља љетна, кратки рукав са еполетама ком Кошуља љетна, дуги рукав ком Кравата ком Чарапа зимска пар Чарапа љетна пар Чарапе женске, дуге пар Чизмице дубоке пар Ципела плитка, салонка пар Џемпер ком Шал ком Капут са еполетама ком Мантил кишни са еполетама ком Кабаница са еполетама ком Вјетровка са еполетама ком Рукавице, кожне, црне пар Каиш за панталоне, кожни ком Опасач кожни, црни ком Ознака за шапку ком Торбица за жене ком 1 4 Прилог број 2 (два), страница 4 (четири), по сљедећем: а) Припадајући комплет службене униформе КоВ-а - (смеђа ), за мушкарце; b) Припадајући комплет службене униформе КоВ-а - (смеђа ), за жене; с) Припадајући комплет службене униформе ВС и ПВО - ( плава ) за мушкарце; d) припадајући комплет службене униформе ВС и ПВО - (плава ) за жене. Прилог број 3 a) Припадајући комплет свечане униформе - (плава ) за мушкарце ВРЕМЕНСКИ Р/Б НАЗИВ АРТИКЛА Ј/М КОЛИЧИНА РЕСУРС (година) 1. Шапка ком Блуза са еполетама ком Панталоне ком Кошуља дуги рукав, бијела ком Кравата (генерал и официри) ком Каиш за панталоне, кожни ком Чарапа пар Ципела дубока са високим сјајем пар Ципела плитка са високим сјајем пар Рукавице платнене, бијеле пар Џемпер танки ком Шал ком Капут са еполетама ком Мантил кишни са еполетама ком Огртач (пелерина) са еполетама ком Ешарпа ком Опасач кожни, црни ком Акселбендер ком Ознака за шапку ком 1 4 b) Припадајући комплет свечане униформе (плава ) за жене: ВРЕМЕНСКИ Р/Б НАЗИВ АРТИКЛА Ј/М КОЛИЧИНА РЕСУРС (година) 1. Шапка ком Блуза са еполетама ком Панталоне ком Сукња ком Кошуља дуги рукав, бијела ком Кравата (генерал и официри) ком Чарапа женска, дуга пар Чарапа пар Чизма дубока са високим сјајем пар 1 4

40 Broj 17 - Strana 40 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, Ципела плитка са високим 10. сјајем пар Џемпер танки ком Шал ком Капут са еполетама ком Мантил кишни са еполетама ком Огртач (пелерина) са еполетама ком Рукавице платнене, бијеле пар Каиш за панталоне, кожни ком Ешарпа ком Опасач кожни, црни ком Акселбендер ком Ознака за шапку ком 1 4 c) Припадајући комплет униформе Војног оркестра ОС БиХ - (плава ) за мушкарце: ВРЕМЕНСКИ Р/Б НАЗИВ АРТИКЛА Ј/М КОЛИЧИНА РЕСУРС (година) 1. Шапка ( платнени сунцобран ) зимска ком Шапка ( платнени сунцобран ) љетна ком Блуза зимска са еполетама ком Блуза љетна са еполетама ком Панталоне зимске ком Панталоне љетне ком Кошуља зимска, дуги рукав, бијела Кошуља љстна, кратки рукав, бијела са еполетама Кошуља љетна, дуги рукав са еполетама ком 3 2 ком 3 2 ком Кравата (официри) ком Лептир машна ком Чарапа зимска пар Чарапа љетна пар 4 1 Ципела дубока са високим 14. сјајем Ципела плитка са високим 15. сјајем пар 1 2 пар Џемпер танки ком Шал ком Капут са еполетама ком Мантил кишни са еполетама ком Рукавице платнене, бијеле пар Акселбендер ком Каиш за панталоне, кожни ком Опасач кожни, црни ком Ешарпа ком Ознака за шапку ком 2 2 d) Припадајући комплет униформе Војног оркестра ОС БиХ (плава ) за жене: ВРЕМЕНСКИ Р/Б НАЗИВ АРТИКЛА Ј/М КОЛИЧИНА РЕСУРС (година) 1. Шапка (платнени сунцобран ) зимска ком Шапка (платнени сунцобран ) љетна ком Блуза зимска са еполетама ком Блуза љетна са еполетама ком Панталоне зимске ком Панталоне љетне ком Сукња зимска ком Сукња љетна ком 1 2 Кошуља зимска, дуги рукав, 9 бијела Кошуља љетна, кратки рукав, 10. бијела са еполетама Кошуља љетна, дуги рукав, 11. бијела са еполетама ком 3 2 ком 3 2 ком Кравата ком Чарапа зимска пар Чарапа љетна пар Чарапе женске, дуге пар 4 1 Чизмице дубоке са високим 16. сјајем Ципела плитка, салонка са 17. високим сјајем пар 1 2 пар Џемпер танки ком Шал ком Капут са еполетама ком Мантил кишни са еполетама ком Рукавице платнене пар Акселбендер ком Каиш за панталоне, кожни ком Опасач кожни, црни ком Ешарпа ком Ознака за шапку ком 2 2

41 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 41 e) Припадајући комплет униформе Почасне јединице ОС БиХ (плава ) за мушкарце: ВРЕМЕНСКИ Р/Б НАЗИВ АРТИКЛА Ј/М КОЛИЧИНА РЕСУРС (година) 1. Шапка ( кожни сунцобран ) зимска ком Шапка (кожни сунцобран ) љетна ком Блуза зимска са еполетама ком Блуза љетна са еполетама ком Панталоне зимске ком Панталоне љетне ком Панталоне за строј, зимске, црне 8. Панталоне за строј, љетне, црне 9. Кошуља зимска, дуги рукав, бијела Кошуља дуги рукав, љетна, 10. бијела ком 1 2 ком 1 2 ком 3 2 ком Кравата (официри) ком Чарапа зимска пар Чарапа љетна пар 4 1 Ципела дубока са високим 14. сјајем Ципела плитка са високим 15. сјајем пар 1 2 пар Чизма за строј пар Џемпер ком Шал ком Капут са еполетама ком Мантил кишни са еполетама ком Рукавице платнене пар Акселбендер ком Каиш за панталоне, кожни ком Опасач кожни, црни ком Ешарпа ком Ознака за шапку ком 2 2 f) Припадајући комплет униформе Почасне јединице ОС БиХ (плава ) за жене: ВРЕМЕНСКИ Р/Б НАЗИВ АРТИКЛА Ј/М КОЛИЧИНА РЕСУРС (година) 1. Шапка (кожни сунцобран) зимска ком Шапка (кожни сунцобран) љетна ком Блуза зимска са еполетама ком Блуза љетна са еполетама ком Панталоне зимске ком Панталоне љетне ком Панталоне за строј, зимске. црне ком 1 2 Панталоне за строј, љетне, 8. црне Кошуља зимска, дуги рукав, 9 бијела Кошуља дуги рукав, љетна, 10. бијела ком 1 2 ком 3 2 ком Кравата (официри) ком Чарапа зимска пар Чарапа љетна пар Чизмице дубоке са високим сјајем Ципела плитка, салонка са високим сјајем пар 1 2 пар Чизма за строј пар Џемпер ком Шал ком Капут са еполетама ком Мантил кишни са еполетама ком Рукавице платнене пар Акселбендер ком Каиш за панталоне, кожни ком Опасач кожни, црни ком Ешарпа ком Ознака за шапку ком 2 2 Прилог број 3 (три), страница 6 (шест), по сљедећем: а) Припадајући комплет свечане униформе - (плава ) за мушкарце; b) Припадајући комплет свечане униформе - (плава ) за жене; с) Припадајући комплет униформе Војног оркестра ОС БиХ - (плава ) за мушкарце; d) Припадајући комплет униформе Војног оркестра ОС БиХ - (плава ) за жене; е) Припадајући комплет униформе Почасне јединице ОС БиХ - (плава ) за мушкарце; f) Припадајући комплет униформе Почасне јединице ОС БиХ - (плава ) за жене. 256 Na osnovu člana 15. stav 1. tačka a) Zakona o odbrani Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 88/05) i člana 60. stav (2) Zakona o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 88/05, 53/07 i 59/09), ministar odbrane donosi PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O UTVRĐIVANJU NAČINA I KRITERIJA ZA KORIŠTENJE GODIŠNJEG ODMORA l ODSUSTVA PROFESIONALNIH VOJNIH LICA NA SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Pravilniku o utvrđivanju načina i kriterija za korištenje godišnjeg odmora i odsustva profesionalnih vojnih lica na službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, broj /10 od godine, u članu 3. stavu (2) tačke b) alineje 3) broj "60" zamjenjuje se brojem "80".

42 Broj 17 - Strana 42 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, Član 2. MINISTARSTVO SIGURNOSTI Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donošenja. BOSNE I HERCEGOVINE 257 Broj /10 Na osnovu člana 17. stav (2) Zakona o graničnoj kontroli 18. februara godine Ministar ("Službeni glasnik BiH", broj 53/09 i 54/10), i odredbi Pravilnika Sarajevo Zekerijah Osmić, s. r. o određivanju područja graničnog prelaza ("Službeni glasnik BiH", broj 92/09), ministar Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine donosi Na temelju članka 15. stavak 1. točka a) Zakona o obrani Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 88/05) i članka 60. stavak (2) Zakona o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 88/05, 53/07 i 59/09), ministar obrane donosi PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O UTVRĐIVANJU NAČINA I KRITERIJA ZA KORIŠTENJE GODIŠNJEG ODMORA I ODSUSTVA DJELATNIH VOJNIH OSOBA NA SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA BOSNE I HERCEGOVINE Članak 1. U Pravilniku o utvrđivanju načina i kriterija za korištenje godišnjeg odmora i odsustva djelatnih vojnih osoba na službi u oružanim snagama Bosne i Hercegovine, broj /10 od godine, u članku 3. stavak (2) točke b) alineje 3) broj "60" mijenja se brojem "80". Članak 2. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donošenja. Broj / veljače godine Sarajevo Ministar Zekerijah Osmić, v. r. На основу члана 15. став 1. тачка а) Закона о одбрани Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ", број 88/05) и члана 60. став (2) Закона о служби у Оружаним снагама Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ", број 88/05, 53/07 и 59/09), министар одбране доноси ПРАВИЛНИК О ИЗМЈЕНИ ПРАВИЛНИКА О УТВРЂИВАЊУ НАЧИНА И КРИТЕРИЈА ЗА КОРИШТЕЊЕ ГОДИШЊЕГ ОДМОРА И ОДСУСТВА ПРОФЕСИОНАЛНИХ ВОЈНИХ ЛИЦА НА СЛУЖБИ У ОРУЖАНИМ СНАГАМА БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ Члан 1. У Правилнику о утврђивању начина и критерија за кориштење годишњег одмора и одсуства професионалних војних лица на служби у Оружаним снагама Босне и Херцеговине, број /10 од године, у члану 3. ставу (2) тачке b) алинеје 3) број"60" замјењује се бројем "80". Члан 2. Овај Правилник ступа на снагу даном доношења. Број / фебруара године Сарајево Министар Зекеријах Осмић, с. р. RJEŠENJE O ODREĐIVANJU PODRUČJA DRUMSKOG MEĐUNARODNOG GRANIČNOG PRELAZA ZA ROBNI PROMET BOSANSKI ŠAMAC/ŠAMAC Određuje se područje drumskog međunarodnog graničnog prelaza za robni promet I kategorije Bosanski Šamac/Šamac, na lokalitetu Savulje, općina Domaljevac-Šamac, omeđen pravcima na čijim su presjecima karakteristične tačke kako je to ucrtano u Geodetskoj skici parcele broj 1163/11 od godine, općine Domaljevac-Šamac, i Situacioni plan projektanta d.o.o. " ing" Bihać sa ucrtanim objektima na području graničnog prelaza i pripadajućim dijelom javne saobraćajnice, površine m 2, upisano u Katastarskoj općini Bosanski Šamac, općine Domaljevac-Šamac (broj PL-48/06 od godine) sa brojevima parcela k.č. 1162/4, 1162/5, 1162/6, 1162/7, 1162/8, 1196/2, 1481/1, 1481/2, 1481/3, 1481/4, upisano u Posjedovni list broj 1661/4 Republičke uprave za geodetske i imovinskopravne poslove Banja Luka PJ Šamac (broj /2011 od godine), kao i u Z.K. uložak broj 403 političke općine Šamac, Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banja Luka, područna jedinica Šamac. Za izgrađeni granični prelaz Služba za gospodarstvo, urbanizam i imovinsko-pravne poslove Općine Domaljevac-Šamac, Upravi za indirektno/neizravno oporezivanje BiH, izdala je Upotrebnu dozvolu broj /07 od godine. Obrazloženje U postupku donošenja Rješenja o određivanju područja drumskog međunarodnog graničnog prelaza za robni promet I kategorije Bosanski Šamac/Šamac, preko kojeg se obavlja međunarodni putnički promet i promet svih vrsta vozila i svih vrsta roba, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine zaprimilo je Prijedlog za određivanje područja navedenog međunarodnog graničnog prelaza, broj /10 od godine, dostavljen od strane Granične policije Bosne i Hercegovine. U prilogu Prijedloga dostavljeno je mišljenje-saglasnost za donošenje rješenja o određivanju područja drumskog međunarodnog graničnog prelaza Bosanski Šamac/Šamac Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje BiH broj /12 od godine, Situacioni plan projektanta d.o.o. " ing" Bihać sa ucrtanim objektima na području graničnog prelaza i pripadajućim dijelom javne saobraćajnice, Prepis posjedovnog lista broj PL-1951/12 od godine Službe za pravne poslove, urbanizam i katastar općine Domaljevac-Šamac, Posjedovni list broj 1661/4 Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banja Luka Područna jedinica Šamac, Z.K. izvadak broj 403 Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banja Luka, politička općina Šamac, te Rješenje kojim općina Domaljevac- Šamac daje upotrebnu dozvolu za navedeni granični prelaz. Na području graničnog prelaza izgrađeni su ili postavljeni sljedeći objekti: - Zgrada službenih prostorija policijskih i carinskih službenika dimenzija 40,60 m x 10,66 m, površine 432,79 m 2,

43 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 43 - Objekat policije i carine dimenzija 44,00 m x 12,00 m, površine 528,00 m 2, - Objekat inspekcija i energetski blok dimenzija 40,00 m x 12,00 m, površine 480,00 m 2, - Objekat za detaljnu kontrolu dimenzija 20,20 m x 25,30 m, površine 511,06 m 2, - Objekat špeditera i komercijalnih usluga dimenzija 36,00 m x 12,00 m, površine 432,00 m 2, - Objekat sa vagom za kamione (kom. 2) dimenzija 18,84 m x 3,53 m, površine 133,01 m 2, - Kontrolne kabine dimenzija 2,40 m x 2,40 m, 13 komada, - Nadstrešnica za putnički saobraćaj dimenzija 46,80 m x 41,63 m, površine 1.948,28 m 2, - Nadstrešnica za teretni saobraćaj dimenzija 41,63 m x 16,20 m, površine 674,41 m 2. Razmatrajući dostavljeni Prijedlog i priloženu dokumentaciju, te odredbe člana 17. Zakona o graničnoj kontroli, ministar Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine donio je rješenje kako je to i navedeno u njegovom dispozitivu. Sastavni dio Rješenja čini: - Prepis posjedovnog lista sa katastarskim česticama i situacionim planom Službe za pravne poslove, urbanizam i katastar općine Domaljevac-Šamac; - Posjedovni list - izvod, Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banja Luka, Područna jedinica Šamac, - Z.K. uložak Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Područne jedinice Šamac, - Upotrebna dozvola Službe za gospodarstvo, urbanizam i imovinsko-pravne poslove općine Domaljevac-Šamac. Ovo rješenje je konačno u upravnom postupku i na njega se ne može uložiti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod Suda Bosne i Hercegovine u roku od 60 dana od dana njegovog donošenja. Ovo rješenje sa prilozima, te druga relevantna dokumentacija, čini Dosje drumskog međunarodnog graničnog prelaza za robni promet Bosanski Šamac/Šamac, koji se čuva i sa kojim raspolaže Središnji ured Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje BiH. Rješenje o određivanju područja međunarodnog graničnog prelaza I kategorije Bosanski Šamac/Šamac objavit će se u "Službenom glasniku BiH". Broj / februara godine Sarajevo Ministar Fahrudin Radončić, s. r. Na osnovu članka 17. stavak (2) Zakona o graničnoj kontroli ("Službeni glasnik BiH", broj 53/09 i 54/10), i odredbi Pravilnika o određivanju područja graničnog prijelaza ("Službeni glasnik BiH", broj 92/09), ministar Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine donosi RJEŠENJE O ODREĐIVANJU PODRUČJA CESTOVNOG MEĐUNARODNOG GRANIČNOG PRIJELAZA ZA ROBNI PROMET BOSANSKI ŠAMAC/ŠAMAC Određuje se područje cestovnog međunarodnog graničnog prijelaza za robni promet I kategorije Bosanski Šamac/Šamac, na lokalitetu Savulje, općina Domaljevac-Šamac, omeđen pravcima na čijim su presjecima karakteristične točke kako je to ucrtano u Geodetskoj skici parcele broj 1163/11 od godine, općine Domaljevac-Šamac, i Situacioni plan projektanta d.o.o. " ing" Bihać sa ucrtanim objektima na području graničnog prijelaza i pripadajućim dijelom javne prometnice, površine m 2, upisano u Katastarskoj općini Bosanski Šamac, općine Domaljevac-Šamac (broj PL-48/06 od godine) sa brojevima parcela k.č. 1162/4, 1162/5, 1162/6, 1162/7, 1162/8, 1196/2, 1481/1, 1481/2, 1481/3, 1481/4, upisano u Posjedovni list broj 1661/4 Republičke uprave za geodetske i imovinskopravne poslove Banja Luka PJ Šamac (broj /2011 od godine), kao i u Z.K. uložak broj 403 Političke općine Šamac, Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banja Luka, Područna jedinica Šamac. Za izgrađeni granični prijelaz Služba za gospodarstvo, urbanizam i imovinsko-pravne poslove Općine Domaljevac- Šamac, Upravi za indirektno/neizravno oporezivanje BiH, izdala je Upotrebnu dozvolu broj /07 od godine. Obrazloženje U postupku donošenja Rješenja o određivanju područja cestovnog međunarodnog graničnog prijelaza za robni promet I kategorije Bosanski Šamac/Šamac, preko kojeg se obavlja međunarodni putnički promet i promet svih vrsta vozila i svih vrsta roba, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine zaprimilo je Prijedlog za određivanje područja navedenog međunarodnog graničnog prijelaza, broj /10 od godine, dostavljen od strane Granične policije Bosne i Hercegovine. U prilogu Prijedloga dostavljeno je mišljenje-saglasnost za donošenje rješenja o određivanju područja cestovnog međunarodnog graničnog prijelaza Bosanski Šamac/Šamac Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje BiH, broj /12 od godine, Situacioni plan projektanta d.o.o. " ing" Bihać sa ucrtanim objektima na području graničnog prijelaza i pripadajućim dijelom javne prometnice, Prepis posjedovnog lista broj PL-1951/12 od godine Službe za pravne poslove, urbanizam i katastar općine Domaljevac-Šamac, Posjedovni list broj 1661/4 Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banja Luka Područna jedinica Šamac, Z.K. izvadak broj 403 Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banja Luka, Politička općina Šamac, te Rješenje kojim općina Domaljevac- Šamac daje upotrebnu dozvolu za navedeni granični prijelaz. Na području graničnog prijelaza izgrađeni su ili postavljeni sljedeći objekti: - Zgrada službenih prostorija policijskih i carinskih službenika dimenzija 40,60 m x 10,66 m, površine 432,79 m 2, - Objekat policije i carine dimenzija 44,00 m x 12,00 m, površine 528,00 m 2, - Objekat inspekcija i energetski blok dimenzija 40,00 m x 12,00 m, površine 480,00 m 2, - Objekat za detaljnu kontrolu dimenzija 20,20 m x 25,30 m, površine 511,06 m 2, - Objekat špeditera i komercijalnih usluga dimenzija 36,00 m x 12,00 m, površine 432,00 m 2, - Objekat sa vagom za kamione (kom. 2) dimenzija 18,84 m x 3,53 m, površine 133,01 m 2, - Kontrolne kabine dimenzija 2,40 m x 2,40 m, 13 komada, - Nadstrešnica za putnički saobraćaj dimenzija 46,80 m x 41,63 m, površine 1.948,28 m 2, - Nadstrešnica za teretni saobraćaj dimenzija 41,63 m x 16,20 m, površine 674,41 m 2. Razmatrajući dostavljeni Prijedlog i priloženu dokumentaciju, te odredbe članka 17. Zakona o graničnoj kontroli, ministar Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine donio je rješenje kako je to i navedeno u njegovom dispozitivu. Sastavni dio Rješenja čini:

44 Broj 17 - Strana 44 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, Prepis posjedovnog lista sa katastarskim česticama i situacionim planom Službe za pravne poslove, urbanizam i katastar općine Domaljevac-Šamac; - Posjedovni list - izvod, Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banja Luka, Područna jedinica Šamac, - Z.K. uložak Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Područne jedinice Šamac, - Upotrebna dozvola Službe za gospodarstvo, urbanizam i imovinsko-pravne poslove općine Domaljevac-Šamac. Ovo rješenje je konačno u upravnom postupku i na njega se ne može uložiti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod Suda Bosne i Hercegovine u roku od 60 dana od dana njegovog donošenja. Ovo rješenje sa prilozima, te druga relevantna dokumentacija, čini Dosje cestovnog međunarodnog graničnog prijelaza za robni promet Bosanski Šamac/Šamac, koji se čuva i sa kojim raspolaže Središnji ured Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje BiH. Rješenje o određivanju područja međunarodnog graničnog prijelaza I kategorije Bosanski Šamac/Šamac objavit će se u "Službenom glasniku BiH". Broj / veljače godine Sarajevo Ministar Fahrudin Radončić, v. r. На основу члана 17. став (2) Закона о граничној контроли ("Службени гласник БиХ", број 53/09 и 54/10), и одредби Правилника о одређивању подручја граничног прелаза ("Службени гласник БиХ", број 92/09), министар Министарства сигурности Босне и Херцеговине доноси РЈЕШЕЊЕ О ОДРЕЂИВАЊУ ПОДРУЧЈА ДРУМСКОГ МЕЂУНАРОДНОГ ГРАНИЧНОГ ПРЕЛАЗА ЗА РОБНИ ПРОМЕТ БОСАНСКИ ШАМАЦ/ШАМАЦ Одређује се подручје друмског међународног граничног прелаза за робни промет I категорије Босански Шамац/Шамац, на локалитету Савуље, опћина Домаљевац- Шамац, омеђен правцима на чијим су пресјецима карактеристичне тачке како је то уцртано у Геодетској скици парцеле број 1163/11 од године, опћине Домаљевац-Шамац, и Ситуациони план пројектанта д.о.о. " инг" Бихаћ са уцртаним објектима на подручју граничног прелаза и припадајућим дијелом јавне саобраћајнице, површине м 2, уписано у Катастарској опћини Босански Шамац, опћине Домаљевац-Шамац (број ПЛ-48/06 од године) са бројевима парцела к.ч. 1162/4, 1162/5, 1162/6, 1162/7, 1162/8, 1196/2, 1481/1, 1481/2, 1481/3, 1481/4, уписано у Посједовни лист број 1661/4 Републичке управе за геодетске и имовинско-правне послове Бања Лука ПЈ Шамац (број /2011 од године), као и у З.К. уложак број 403 политичке опћине Шамац, Републичке управе за геодетске и имовинско-правне послове Бања Лука, подручна јединица Шамац. За изграђени гранични прелаз Служба за господарство, урбанизам и имовинско-правне послове Опћине Домаљевац-Шамац, Управи за индиректно/неизравно опорезивање БиХ, издала је Употребну дозволу број /07 од године. Образложење У поступку доношења Рјешења о одређивању подручја друмског међународног граничног прелаза за робни промет I категорије Босански Шамац/Шамац, преко којег се обавља међународни путнички промет и промет свих врста возила и свих врста роба, Министарство сигурности Босне и Херцеговине запримило је Приједлог за одређивање подручја наведеног међународног граничног прелаза, број /10 од године, достављен од стране Граничне полиције Босне и Херцеговине. У прилогу Приједлога достављено је мишљењесагласност за доношење рјешења о одређивању подручја друмског међународног граничног прелаза Босански Шамац/Шамац Управе за индиректно/неизравно опорезивање БиХ број /12 од године, Ситуациони план пројектанта д.о.о. " инг" Бихаћ са уцртаним објектима на подручју граничног прелаза и припадајућим дијелом јавне саобраћајнице, Препис посједовног листа број ПЛ-1951/12 од године Службе за правне послове, урбанизам и катастар опћине Домаљевац-Шамац, Посједовни лист број 1661/4 Републичке управе за геодетске и имовинско-правне послове Бања Лука Подручна јединица Шамац, З.К. извадак број 403 Републичке управе за геодетске и имовинско-правне послове Бања Лука, политичка опћина Шамац, те Рјешење којим опћина Домаљевац-Шамац даје употребну дозволу за наведени гранични прелаз. На подручју граничног прелаза изграђени су или постављени сљедећи објекти: - Зграда службених просторија полицијских и царинских службеника димензија 40,60 м x 10,66 м, површине 432,79 м 2, - Објекат полиције и царине димензија 44,00 м x 12,00 м, површине 528,00 м 2, - Објекат инспекција и енергетски блок димензија 40,00 м x 12,00 м, површине 480,00 м 2, - Објекат за детаљну контролу димензија 20,20 м x 25,30 м, површине 511,06 м 2, - Објекат шпедитера и комерцијалних услуга димензија 36,00 м x 12,00 м, површине 432,00 м 2, - Објекат са вагом за камионе (ком. 2) димензија 18,84 м x 3,53 м, површине 133,01 м 2, - Контролне кабине димензија 2,40 м x 2,40 м, 13 комада, - Надстрешница за путнички саобраћај димензија 46,80 м x 41,63 м, површине 1.948,28 м 2, - Надстрешница за теретни саобраћај димензија 41,63 м x 16,20 м, површине 674,41 м 2. Разматрајући достављени Приједлог и приложену документацију, те одредбе члана 17. Закона о граничној контроли, министар Министарства сигурности Босне и Херцеговине донио је рјешење како је то и наведено у његовом диспозитиву. Саставни дио Рјешења чини: - Препис посједовног листа са катастарским честицама и ситуационим планом Службе за правне послове, урбанизам и катастар опћине Домаљевац-Шамац; - Посједовни лист - извод, Републичке управе за геодетске и имовинско-правне послове Бања Лука, Подручна јединица Шамац, - З.К. уложак Републичке управе за геодетске и имовинско-правне послове Подручне јединице Шамац, - Употребна дозвола Службе за господарство, урбанизам и имовинско-правне послове опћине Домаљевац-Шамац. Ово рјешење је коначно у управном поступку и на њега се не може уложити жалба, али се може покренути управни

45 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 45 спор код Суда Босне и Херцеговине у року од 60 дана од дана његовог доношења. Ово рјешење са прилозима, те друга релевантна документација, чини Досје друмског међународног граничног прелаза за робни промет Босански Шамац/Шамац, који се чува и са којим располаже Средишњи уред Управе за индиректно/неизравно опорезивање БиХ. Рјешење о одређивању подручја међународног граничног прелаза I категорије Босански Шамац/Шамац објавит ће се у "Службеном гласнику БиХ". Број / фебруара године Сарајево Министар Фахрудин Радончић, с. р. DRŽAVNA REGULATORNA KOMISIJA ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU - DERK 258 Na osnovu čl. 4.2, 4.7. i 7. Zakona o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 7/02, 13/03, 76/09 i 1/11), člana 36. Poslovnika o radu Državne regulatorne komisije za električnu energiju ("Službeni glasnik BiH", broj 2/05) i člana 16. Pravilnika o licencama ("Službeni glasnik BiH", broj 87/12), Državna regulatorna komisija za električnu energiju, na sjednici održanoj 27. februara godine, donijela je ODLUKU O IZDAVANJU PRIVREMENE LICENCE ZA DJELATNOST MEĐUNARODNE TRGOVINE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM 1. Izdaje se privremena licenca Društvu "PETROL BH OIL COMPANY" d.o.o. Sarajevo za obavljanje djelatnosti međunarodne trgovine električnom energijom. 2. Licenca iz tačke 1. ove odluke izdaje se za period od 1. marta godine do 28. februara godine. 3. Sastavni dio privremene licence su Uvjeti za korištenje privremene licence za obavljanje djelatnosti međunarodne trgovine električnom energijom. 4. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i bit će objavljena u "Službenom glasniku BiH" i službenim glasilima entiteta. Obrazloženje "PETROL BH OIL COMPANY" d.o.o. Sarajevo (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je Državnoj regulatornoj komisiji za električnu energiju (u daljnjem tekstu: DERK) zahtjev za izdavanje licence za obavljanje djelatnosti međunarodne trgovine, zaprimljen pod brojem: /12 od 3. decembra godine. Shodno članu 7. Zakona o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 7/02, 13/03, 76/09 i 1/11) za aktivnost međunarodne trgovine električnom energijom potrebna je licenca DERK-a, a podnosilac zahtjeva je dužan zadovoljiti uvjete i kriterije za dobijanje licence koje svojim pravilima i propisima odredi DERK. Zahtjev je podnijet na propisanim obrascima, sa dokazom o prethodno izvršenoj uplati naknade za rješavanje zahtjeva i relevantnim dokumentima koji su, podnijeti uz zahtjev ili predočeni naknadno na zahtjev DERK-a, omogućili DERK-u da razumije, razmatra i odlučuje o podnijetom zahtjevu o čemu je DERK obavijestio podnosioca zahtjeva svojim aktom broj: /12 od 27. decembra godine. Po pregledu i provjeri svih formalnih elemenata zahtjeva DERK je najprije 8. januara godine objavio u dnevnim novinama i na svojoj internet stranici kratku obavijest za javnost sumirajući zahtjev za licencu i odredio rok do 22. januara godine za dostavljanje komentara javnosti na podnijeti zahtjev za izdavanje licence. DERK je konstatirao da nisu dostavljani komentari javnosti u vezi podnijetog zahtjeva za dodjelu privremene licence, niti je na javni poziv DERK-a bilo koje lice kandidiralo svoj interes da učestvuje u postupku u svojstvu umješača. DERK je izvršio provjeru podataka, dokumenata i informacija priloženih uz zahtjev i utvrdio da isti svjedoče o tehničkim, pravnim i finansijskim mogućnostima podnosioca zahtjeva da ispuni sve kriterije, uvjete i standarde propisane zakonom, pravilima i propisima DERK-a za dodjelu licence za obavljanje djelatnosti međunarodne trgovine. DERK je stoga pripremio početnu verziju Uvjeta za korištenje privremene licence za obavljanje djelatnosti međunarodne trgovine. Ovaj dokument je od 2. februara godine učinjen dostupnim podnosiocu zahtjeva, kao i svim drugim zainteresiranim članovima javnosti, a omogućena im je prilika da iznesu svoje komentare i na općoj raspravi obavljenoj 7. februara godine u sjedištu DERK-a u Tuzli, uz prethodnu objavu odgovarajuće obavijesti u dnevnim novinama i objavu dokumenta na internet stranici DERK-a. Kako su na održanoj općoj raspravi izostali bilo čiji komentari koji su mogli utjecati da neki od uvjeta za korištenje licence budu uređeni na drugačiji način, pripremljen je prijedlog da se zatražena licenca izda i dostavljen podnosiocu zahtjeva aktom DERK-a, broj: /12 od 11. februara godine. U ostavljenom roku do 19. februara godine, podnosilac zahtjeva je pismeno potvrdio da prijedlog smatra sačinjenim u skladu sa Zakonom o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u BiH i podzakonskim propisima koji reguliraju predmetnu materiju. Na osnovu svega naprijed izloženog, te respektirajući i dokaz da je podnosilac zahtjeva prethodno ishodio dozvolu Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine za obavljanje djelatnosti snabdijevanja električnom energijom drugog reda na teritoriji Bosne i Hercegovine, registracijski broj: /45/12 od 19. novembra godine, DERK je odlučio kao u dispozitivu ove odluke. U skladu sa članom 9.2 Zakona o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u Bosni i Hercegovini, protiv ove odluke može se pokrenuti postupak pred Sudom Bosne i Hercegovine podnošenjem tužbe u roku od 60 dana od dana objave ove odluke. Broj / februara godine Tuzla Predsjedavajući Komisije Milorad Tuševljak, s. r. Na temelju čl. 4.2, 4.7. i 7. Zakona o prijenosu, regulatoru i operatoru sustava električne energije u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 7/02, 13/03, 76/09 i 1/11), članka 36. Poslovnika o radu Državne regulatorne komisije za električnu energiju ("Službeni glasnik BiH", broj 2/05) i člana 16. Pravilnika o licencama ("Službeni glasnik BiH", broj 87/12), Državna regulatorna komisija za električnu energiju, na sjednici održanoj 27. veljače godine, donijela je ODLUKU O IZDAVANJU PRIVREMENE LICENCE ZA DJELATNOST MEĐUNARODNE TRGOVINE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM 1. Izdaje se privremena licenca Društvu " PETROL BH OIL COMPANY" d.o.o. Sarajevo za obavljanje djelatnosti međunarodne trgovine električnom energijom.

46 Broj 17 - Strana 46 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, Licenca iz točke 1. ove odluke izdaje se za razdoblje od 1. ožujka godine do 28. veljače godine. 3. Sastavni dio privremene licence su Uvjeti za korištenje privremene licence za obavljanje djelatnosti međunarodne trgovine električnom energijom. 4. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i bit će objavljena u "Službenom glasniku BiH" i službenim glasilima entiteta. Obrazloženje "PETROL BH OIL COMPANY" d.o.o. Sarajevo (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva) podnio je Državnoj regulatornoj komisiji za električnu energiju (u daljnjem tekstu: DERK) zahtjev za izdavanje licence za obavljanje djelatnosti međunarodne trgovine, zaprimljen pod brojem: /12 od 3. prosinca godine. Shodno članku 7. Zakona o prijenosu, regulatoru i operatoru sustava električne energije u BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 7/02, 13/03, 76/09 i 1/11) za aktivnost međunarodne trgovine električnom energijom potrebna je licenca DERK-a, a podnositelj zahtjeva je dužan zadovoljiti uvjete i kriterije za dobivanje licence koje svojim pravilima i propisima odredi DERK. Zahtjev je podnijet na propisanim obrascima, sa dokazom o prethodno izvršenoj uplati naknade za rješavanje zahtjeva i relevantnim dokumentima koji su, podnijeti uz zahtjev ili predočeni naknadno na zahtjev DERK-a, omogućili DERK-u da razumije, razmatra i odlučuje o podnijetom zahtjevu o čemu je DERK obavijestio podnositelja zahtjeva svojim aktom broj: /12 od 27. prosinca godine. Po pregledu i provjeri svih formalnih elemenata zahtjeva DERK je najprije 8. siječnja godine objavio u dnevnim novinama i na svojoj mrežnoj stranici kratku obavijest za javnost sumirajući zahtjev za licencu i odredio rok do 22. siječnja godine za dostavljanje komentara javnosti na podnijeti zahtjev za izdavanje licence. DERK je konstatirao da nisu dostavljani komentari javnosti u vezi podnijetog zahtjeva za dodjelu privremene licence, niti je na javni poziv DERK-a bilo koja osoba kandidirala svoj interes da sudjeluje u postupku u svojstvu umješača. DERK je izvršio provjeru podataka, dokumenata i informacija priloženih uz zahtjev i utvrdio da isti svjedoče o tehničkim, pravnim i financijskim mogućnostima podnositelja zahtjeva da ispuni sve kriterije, uvjete i standarde propisane zakonom, pravilima i propisima DERK-a za dodjelu licence za obavljanje djelatnosti međunarodne trgovine. DERK je stoga pripremio početnu verziju Uvjeta za korištenje privremene licence za obavljanje djelatnosti međunarodne trgovine. Ovaj dokument je od 2. veljače godine učinjen dostupnim podnositelju zahtjeva, kao i svim drugim zainteresiranim članovima javnosti, a omogućena im je prigoda da iznesu svoje komentare i na općoj raspravi obavljenoj 7. veljače godine u sjedištu DERK-a u Tuzli, uz prethodnu objavu odgovarajuće obavijesti u dnevnim novinama i objavu dokumenta na mrežnoj stranici DERK-a. Kako su na održanoj općoj raspravi izostali bilo čiji komentari koji su mogli utjecati da neki od uvjeta za korištenje licence budu uređeni na drugačiji način, pripremljen je prijedlog da se zatražena licenca izda i dostavljen podnositelju zahtjeva aktom DERK-a, broj /12 od 11. veljače godine. U ostavljenom roku do 19. veljače godine, podnositelj zahtjeva je pismeno potvrdio da prijedlog smatra sačinjenim u skladu sa Zakonom o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u BiH i podzakonskim propisima koji reguliraju predmetnu materiju. Na temelju svega naprijed izloženog, te respektirajući i dokaz da je podnositelj zahtjeva prethodno ishodio dozvolu Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine za obavljanje djelatnosti opskrbe električnom energijom drugog reda na teritoriju Bosne i Hercegovine, registracijski broj: /45/12 od 19. studenoga godine, DERK je odlučio kao u izreci ove odluke. U skladu sa člankom 9.2 Zakona o prijenosu, regulatoru i operatoru sustava električne energije u Bosni i Hercegovini, protiv ove odluke može se pokrenuti postupak pred Sudom Bosne i Hercegovine podnošenjem tužbe u roku od 60 dana od dana objave ove odluke. Broj / veljače godine Tuzla Predsjedatelj Komisije Milorad Tuševljak, v. r. На основу чл. 4.2, 4.7. и 7. Закона о преносу, регулатору и оператору система електричне енергије у Босни и Херцеговини ("Службени гласник БиХ", бр. 7/02, 13/03, 76/09 и 1/11), члана 36. Пословника о раду Државне регулаторне комисије за електричну енергију ("Службени гласник БиХ", број 2/05) и члана 16. Правилника о лиценцама ("Службени гласник БиХ", број 87/12), Државна регулаторна комисија за електричну енергију, на сједници одржаној 27. фебруара године, донијела је ОДЛУКУ О ИЗДАВАЊУ ПРИВРЕМЕНЕ ЛИЦЕНЦЕ ЗА ДЈЕЛАТНОСТ МЕЂУНАРОДНЕ ТРГОВИНЕ ЕЛЕКТРИЧНОМ ЕНЕРГИЈОМ 1. Издаје се привремена лиценца Друштву "PETROL BH OIL COMPANY" д.о.о. Сарајево за обављање дјелатности међународне трговине електричном енергијом. 2. Привремена лиценца из тачке 1. ове одлуке издаје се за период од 1. марта године до 28. фебруара године. 3. Саставни дио лиценце су Услови за коришћење привремене лиценце за обављање дјелатности међународне трговине електричном енергијом. 4. Ова одлука ступа на снагу даном доношења и биће објављена у "Службеном гласнику БиХ" и службеним гласилима ентитета. Образложење "PETROL BH OIL COMPANY" д.о.о. Сарајево (у даљњем тексту: подносилац захтјева) подниo је Државној регулаторној комисији за електричну енергију (у даљњем тексту: ДЕРК) захтјев за издавање лиценце за обављање дјелатности међународне трговине, запримљeн под брoјeм: /12 од 3. децембра године. Сходно члану 7. Закона о преносу, регулатору и оператору система електричне енергије у БиХ ("Службени гласник БиХ", бр. 7/02, 13/03, 76/09 и 1/11) за активност међународне трговине електричном енергијом потребна је лиценца ДЕРК-а, а подносилац захтјева је дужан задовољити услове и критеријуме за добијање лиценце које својим правилима и прописима одреди ДЕРК. Захтјев је поднијет на прописаним обрасцима, са доказом о претходно извршеној уплати накнаде за рјешавање захтјева и релевантним документима који су, поднијети уз захтјев или предочени накнадно на захтјев ДЕРК-а, омогућили ДЕРК-у да разумије, разматра и одлучује о поднијетом захтјеву о чему је ДЕРК обавијестио подносиoca захтјева својим актом број: /12 од 27. децембра године.

47 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 47 По прегледу и провјери свих формалних елемената захтјева ДЕРК је најприје 8. јануара године објавио у дневним новинама и на својој интернет страници кратко обавјештење за јавност сумирајући захтјев за лиценцу и одредио рок до 22. јануара године за достављање коментара јавности на поднијети захтјев за издавање лиценце. ДЕРК је констатовао да нису достављани коментари јавности у вези поднијетог захтјева за додјелу привремене лиценце, нити је на јавни позив ДЕРК-а било које лице кандидовало свој интерес да учествује у поступку у својству умјешача. ДЕРК је извршио провјеру података, докумената и информација приложених уз захтјев и утврдио да исти свједоче о техничким, правним и финансијским могућностима подносиоца захтјева да испуни све критеријуме, услове и стандарде прописане законом, правилима и прописима ДЕРК-а за додјелу лиценце за обављање дјелатности међународне трговине. ДЕРК је стога припремио почетну верзију Услова за коришћење привремене лиценце за обављање дјелатности међународне трговине. Овај документ је од 2. фебруара године учињен доступним подносиоцу захтјева, као и свим другим заинтересованим члановима јавности, а омогућена им је прилика да изнесу своје коментаре и на општој расправи обављеној 7. фебруара године у сједишту ДЕРК-а у Тузли, уз претходну објаву одговарајућег обавјештења у дневним новинама и објаву документа на интернет страници ДЕРК-а. Како су на одржаној општој расправи изостали било чији коментари који су могли утицати да неки од услова за коришћење лиценце буду уређени на другачији начин, припремљен је приједлог да се затражена лиценца изда и достављен подносиоцу захтјева актом ДЕРК-а, број: /12 од 11. фебруара године. У остављеном року до 19. фебруара године, подносилац захтјева је писмено потврдио да приједлог сматра сачињеним у складу са Законом о преносу, регулатору и оператору система електричне енергије у БиХ и подзаконским прописима који регулишу предметну материју. На основу свега напријед изложеног, те респектујући и доказ да је подносилац захтјева претходно прибaвио дозволу Регулаторне комисије за електричну енергију у Федерацији Босне и Херцеговине за обављање дјелатности снабдијевања електричном енергијом другог реда на територији Босне и Херцеговине, регистарски број: /45/12 од 19. новембра године, ДЕРК је одлучио као у диспозитиву ове одлуке. У складу са чланом 9.2 Закона о преносу, регулатору и оператору система електричне енергије у Босни и Херцеговини, против ове одлуке може се покренути поступак пред Судом Босне и Херцеговине подношењем тужбе у року од 60 дана од дана објављивања ове одлуке. Број / фебруара године Предсједавајући Комисије Тузла Милорад Тушевљак, с. р. (Sl-261/13-G) KONKURENCIJSKO VIJEĆE BOSNE I HERCEGOVINE 259 U skladu sa članom 25. stav (1) tačka e), a na osnovu člana 42. stav (2), u vezi s čl. 12., 14. i 16. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), rješavajući po Prijavi koncentracije privrednog subjekta Dioničko društvo za promet nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa "Nestro Petrol" Banja Luka, Kralja Alfonsa XIII broj 9, Banja Luka, Bosna i Hercegovina, zaprimljenoj dana godine pod brojem: II/12, Konkurencijsko vijeće, na 52. (pedesetdrugoj) sjednici održanoj dana godine, donijelo je ZAKLJUČAK 1. Odbacuje se Prijava koncentracije privrednog subjekta Dioničko društvo za promet nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa Nestro Petrol Banja Luka, Kralja Alfonsa XIII broj 9, Banja Luka, Bosna i Hercegovina, radi nepostojanja obaveze prijave koncentracije, u smislu člana 14. Zakona o konkurenciji. 2. Ovaj Zaključak bit će objavljen u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Obrazloženje Konkurencijsko vijeće je dana godine pod brojem II/12, zaprimilo Prijavu koncentracije (u daljem tekstu: Prijava), podnesenu od strane privrednog subjekta Nestro Petrol a.d. Banja Luka, Kralja Alfonsa XIII broj 9, Banja Luka (u daljem tekstu: Podnosilac prijave ili Nestro Petrol), kojom namjerava kupiti nekretninu - benzinsku pumpu u Mostaru, Rodoč, u vlasništvu fizičkog lica Nike Dodiga i steći isključivu kontrolu nad istom. Uvidom u podnesenu Prijavu utvrđeno je da je ista uredna i kompletna, u smislu člana 30. stav (1) Zakona o konkurenciji (u daljem tekstu: Zakon) i Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija privrednih subjekta ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10), te je Konkurencijsko vijeće, u skladu sa članom 30. stav (3) Zakona, dana godine Podnosiocu prijave izdalo Potvrdu broj: II/12 o prijemu uredne i kompletne Prijave. Podnosilac prijave je naveo, u smislu člana 30. stav (2) Zakona, da ne namjerava podnijeti zahtjev za ocjenu namjeravane koncentracije drugim nadležnim tijelima za konkurenciju van granica Bosne i Hercegovine s obzirom da učesnici koncentracije posluju isključivo na teritoriji Bosne i Hercegovine. Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da je Prijava podnesena u skladu sa članom 16. stav (2) Zakona, budući da ista sadrži dokaze o namjeri za koncentracijom (Pismo namjere potpisano od učesnika koncentracije). 1. Učesnici u postupku Učesnici u postupku su privredni subjekt "Nestro Petrol" a.d. Banja Luka, Kralja Alfonsa XIII broj 9, Banja Luka i Benzinska pumpa, Rodoč, Mostar u vlasništvu fizičkog lica Nike Dodiga (..)** Privredni subjekt Nestro Petrol a.d. Banja Luka Privredni subjekt Dioničko društvo za promet nafte, naftnih derivata i prirodnog plina "Nestro Petrol" Banja Luka, Kralja Alfonsa XIII br. 9, Banja Luka, je prema izvodu iz sudskog registra broj: Reg-Z-I-1541/12 od godine, Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci, registrovan u sudskom registru pod brojem MBS: Osnovna registrovana djelatnost privrednog subjekta "Nestro Petrol" je trgovina na malo motornim gorivima i mazivima i distribucija i prodaja plinovitih goriva distributivnom mrežom. Većinski vlasnik privrednog subjekta "Nestro Petrol" je privredni subjekt Otvoreno dioničko društvo NeftegazInKor, Kalanchovskaѕa 11, Build 2, Moskva, Ruska Federacija sa 80,0031% vlasničkog 1 (..)** podaci predstavljaju poslovnu tajnu u smislu člana 38. Zakona o konkurenciji

48 Broj 17 - Strana 48 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, udjela, čiji je opet većinski vlasnik od 95% akcija, ruska državna kompanija "Zarubežneft" o.a.d. Moskva. Privredni subjekt "Nestro Petrol" ima (..)**% udjela u osnovnom kapitalu društva registrovanog za trgovinu naftom i naftnim derivatima "Nestro Sava" d.o.o. Zadar, Republika Hrvatska, dok na području Bosne i Hercegovine nema udjela u osnovnom kapitalu drugih privrednih subjekata. Na tržištu Bosne i Hercegovine "Nestro Petrol" je u godini djelovao u maloprodaji naftnih derivata kroz ukupno 88 benzinskih pumpi, od toga u Republici Srpskoj 78, u Federaciji Bosne i Hercegovine 8, i u Brčko Distriktu 2 benzinske pumpe. Pumpe na teritoriji Federacije BiH su u zakupu, a sve ostale pumpe su u vlasništvu ovog privrednog subjekta. Prema procjeni Podnosioca prijave na tržištu Bosne i Heregovine privredni subjekt "Nestro Petrol" ima trenutno udio od 7,49% u ukupnom broju benzinskih pumpi, obzirom da na 83 pumpe trenutno obavlja djelatnost, a nakon provođenja predmetne koncentracije ovaj udio će se neznatno povećati i iznositi 7,58% Benzinska pumpa Rodoč Mostar Prema podacima iz Prijave, benzinska pumpa Rodoč Mostar, predmet koncentracije je u vlasništvu fizičkog lica Nike Dodiga (..)**. Na osnovu ugovora o zakupu, djelatnost trgovine na malo motornim gorivima i mazivima na predmetnoj benzinskoj pumpi trenutno obavlja privredno društvo "Circle International" d.o.o. Međugorje, Podružnica Mostar, Općina Jugozapad, Rodoč bb, a čiji je osnivač fizičko lice Niko Dodig, po osnovu rješenja službe društvenih djelatnosti i gospodarstva, Gradska općina Mostarjugozapad, Grad Mostar broj: 01-IV / Pravni osnov i oblik koncentracije Pravni osnov namjeravane koncentracije je Pismo namjere, potpisano dana godine u Banjoj Luci, između fizičkog lica Nike Dodiga kao prodavca i privrednog subjekta "Nestro Petrol" kao kupca. Pismom namjere se izražava namjera kupovine tj. prodaje benzinske pumpe u vlasništvu fizičkog lica Nike Dodiga, upisane u zemljišnoknjižni uložak broj: 17 LO SP RODOČ, Mostar, te sklapanje kupoprodajnog ugovora nakon donošenja rješenja Konkurencijskog vijeća o predmetnoj koncentraciji. Pravni oblik koncentracije je stjecanje kontrole jednog privrednog subjekata nad drugim privrednim subjektom kupovinom većine akcija ili udjela u osnovnom kapitalu, u smislu člana 12. stav (1) tačka b) pod 1) Zakona. 3. Obaveza prijave koncentracije Obaveza prijave koncentracije privrednih subjekta, u smislu člana 14. stav (1) tačke a) i b) Zakona, postoji ako ukupni godišnji prihodi učesnika koncentracije ostvareni prodajom roba i/ili usluga na svjetskom tržištu iznose ,00 KM, po završnom računu u godini koja je prethodila predmetnoj koncentraciji, i da ukupan prihod svakog od najmanje dva privredna subjekta učesnika koncentracije ostvaren prodajom roba i/ili usluga na tržištu Bosne i Hercegovine iznosi najmanje ,00 KM, ili ako je zajedničko tržišno učešće učesnika koncentracije na relevantnom tržištu veće od 40,0%. Ukupni ostvareni godišnji prihodi privrednih subjekata učesnika predmetne koncentracije na dan godine iznosili su: Tabela 1. Učesnici: BiH NESTO PETROL (..)** 1 KM Benzinska pumpa Rodoč *(..)**KM Mostar Izvor: podaci iz Prijave *prihod privrednog subjekta "Circle International", zakupca koji trenutno obavlja djelatnost na predmetnoj benzinskoj pumpi Konkurencijsko vijeće je utvrdilo (Tabela 1.) da privredni subjekt "Nestro Petrol" i benzinska pumpa Rodoč Mostar, nisu ostvarili ukupan prihod od po 8 mil. KM, te ne podliježu obavezi prijave koncentracije. 4. Relevantno tržište koncentracije Relevantno tržište koncentracije, u smislu člana 3. Zakona, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, čini tržište određenih proizvoda/usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti na određenom geografskom tržištu. Članom 4. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, relevantno tržište proizvoda obuhvata sve proizvode i/ili usluge koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uslovima, imajući u vidu posebno njihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajenu namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene. Prema članu 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, relevantno tržište u geografskom smislu obuhvata cjelokupnu ili dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojem privredni subjekt djeluje u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuje od uslova tržišne konkurencije na susjednim geografskim tržištima. Na osnovu navedenoga, kao relevantno tržište proizvoda određena je trgovina na malo motornim gorivima i mazivima i distribucija i prodaja plinovitih goriva distributivnom mrežom, dok je za relevantno tržište u geografskom smislu određena teritorija Bosne i Hercegovine. 5. Analiza relevantnog tržišta Tržišni udjeli učesnika koncentracije i njihovih konkurenata određeni prema broju benzinskih pumpi na relevantnom tržištu u godini su slijedeći: Tabela 2. Red. br. Naziv privrednog subjekta Broj benzinskih pumpi Tržišni udio % 01. Energopetrol d.d. Sarajevo 65 (..)** HOLDINA d.o.o. Sarajevo 45 (..)** 03. Petrol BiH Oil Co 37 (..)** d.o.o.sarajevo 04. NIS PETROL d.o.o. 34 (..)** Banja Luka* 05. Nešković d.o.o. Bijeljina 15 (..)** 06. Krajina Petrol a.d. Banja 14 (..)** Luka 07. Hifa Oil d.o.o. Tešanj 14 (..)** 08. Nestro Petrol a.d. 88 (..)** Banja Luka Ostali 796 (..)** Ukupno (04+08) 122 (..)** Ukupno: ,00 Izvor: Podaci iz Prijave i podaci Konkurencijskog vijeća 1 (..)** podaci predstavljaju poslovnu tajnu u smislu člana 38. Zakona o konkurenciji 2 (..)** podaci predstavljaju poslovnu tajnu u smislu člana 38. Zakona o konkurenciji

49 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 49 * NIS PETROL BiH je posredno u vlasništvu privrednog subjekta Gasprom, čiji je većinski vlasnik Ruska Federacija. Prema podacima (Tabele 2.) privredni subjekt "Nestro Petrol" je u godini na relevantnom tržištu imao tržišni udio od (..)** % s poslovanjem na 88 benzinskih pumpi. 6. Ocjena predmetne prijave Analizom navedenih podataka utvrđeno je da učesnici predmetne koncentracije ne ispunjavaju uslove iz člana 14. stav (1) tačka b) Zakona, jer ukupan prihod benzinske pumpe Radoč Mostar ostvaren prodajom roba i/ili usluga na tržištu Bosne i Hercegovine iznosi manje od ,00 KM (Tabela 1.), a zajednički tržišni udio učesnika koncentracije na relevantnom tržištu nije veći od 40,0%. Na osnovu naprijed navedenog, utvrđeno je da privredni subjekt "Nestro Petrol" nije bio obavezan podnijeti prijavu koncentracije. Slijedom navedenog, Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u dispozitivu ovog Zaključka. 7. Administrativna taksa Podnosilac prijave na ovaj Zaključak, u skladu sa članom 2. tarifni broj 108. tačka c) Odluke o administrativnim taksama u vezi procesnih radnji pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", br. 30/06 i 18/11) je dužan platiti administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 1.000,00 KM, u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. 8. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovog Zaključka nije dozvoljena žalba. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavljivanja ovog Zaključka. Broj II/ februara godine Sarajevo Predsjednik Gordana Živković, s. r. Sukladno članku 25. stavak (1) točka e), a na temelju članka 42. stavak (2), u svezi s čl. 12., 14. i 16. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), rješavajući po Prijavi koncentracije gospodarskog subjekta Dioničko društvo za promet nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa "Nestro Petrol" Banja Luka, Kralja Alfonsa XIII broj 9, Banja Luka, Bosna i Hercegovina, zaprimljenoj dana godine pod brojem: II/12, Konkurencijsko vijeće, na 52. (pedesetdrugoj) sjednici održanoj dana godine, donijelo je ZAKLJUČAK 1. Odbacuje se Prijava koncentracije gospodarskog subjekta Dioničko društvo za promet nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa Nestro Petrol Banja Luka, Kralja Alfonsa XIII broj 9, Banja Luka, Bosna i Hercegovina, radi nepostojanja obveze prijave koncentracije, u smislu članka 14. Zakona o konkurenciji. 2. Ovaj Zaključak bit će objavljen u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Obrazloženje Konkurencijsko vijeće je dana godine pod brojem II/12, zaprimilo Prijavu koncentracije (dalje u tekstu: Prijava), podnesenu od strane gospodarskog subjekta Nestro Petrol a.d. Banja Luka, Kralja Alfonsa XIII broj 9, Banja Luka (dalje u tekstu: Podnositelj prijave ili Nestro Petrol), kojom namjerava kupiti nekretninu - benzinsku crpku u Mostaru, Rodoč, u vlasništvu fizičke osobe Nike Dodiga i steći isključivu kontrolu nad istom. Uvidom u podnesenu Prijavu, utvrđeno je da je ista uredna i kompletna, u smislu članka 30. stavak (1) Zakona o konkurenciji (dalje u tekstu: Zakon) i Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija gospodarskih subjekta ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10), te je Konkurencijsko vijeće, sukladno članku 30. stavak (3) Zakona, dana godine Podnositelju prijave izdalo Potvrdu broj: II/12 o prijemu uredne i kompletne Prijave. Podnositelj prijave je naveo, u smislu članka 30. stavak (2) Zakona, da ne namjerava podnijeti zahtjev za ocjenu namjeravane koncentracije drugim nadležnim tijelima za konkurenciju izvan granica Bosne i Hercegovine, obzirom da učesnici koncentracije posluju isključivo na teritoriju Bosne i Hercegovine. Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da je Prijava podnesena sukladno članku 16. stavak (2) Zakona, budući da ista sadrži dokaze o namjeri za koncentracijom (Pismo namjere potpisano od učesnika koncentracije). 1. Učesnici u postupku Učesnici u postupku su gospodarski subjekt "Nestro Petrol" a.d. Banja Luka, Kralja Alfonsa XIII broj 9, Banja Luka i Benzinska crpka, Rodoč, Mostar u vlasništvu fizičke osobe Nike Dodiga (..)** Gospodarski subjekt Nestro Petrol a.d. Banja Luka Gospodarski subjekt Dioničko društvo za promet nafte, naftnih derivata i prirodnog plina "Nestro Petrol" Banja Luka, Kralja Alfonsa XIII br. 9, Banja Luka, je prema izvodu iz sudskog registra broj: Reg-Z-I-1541/12 od godine, Okružnog gospodarskog suda u Banjoj Luci, registriran u sudskom registru pod brojem MBS: Temeljna registrirana djelatnost gospodarskog subjekta "Nestro Petrol" je trgovina na malo motornim gorivima i mazivima i distribucija i prodaja plinovitih goriva distributivnom mrežom. Većinski vlasnik gospodarskog subjekta "Nestro Petrol" je gospodarski subjekt Otvoreno dioničko društvo NeftegazInKor, Kalanchovskaѕa 11, Build 2, Moskva, Ruska Federacija sa 80,0031% vlasničkog udjela, čiji je opet većinski vlasnik od 95% akcija, ruska državna tvrtka "Zarubežneft" o.a.d. Moskva. Gospodarski subjekt "Nestro Petrol" ima (..)**% udjela u temeljnom kapitalu društva registriranog za trgovinu naftom i naftnim derivatima "Nestro Sava" d.o.o. Zadar, Republika Hrvatska, dok na području Bosne i Hercegovine nema udjela u temeljnom kapitalu drugih gospodarskih subjekata. Na tržištu Bosne i Hercegovine "Nestro Petrol" je u godini djelovao u maloprodaji naftnih derivata kroz ukupno 88 benzinskih crpki, od toga u Republici Srpskoj 78, u Federaciji Bosne i Hercegovine 8, i u Brčko Distriktu 2 benzinske crpke. Crpke na teritoriji Federacije BiH su u zakupu, a sve ostale crpke su u vlasništvu ovog gospodarskog subjekta. Prema procjeni Podnositelja prijave na tržištu Bosne i Heregovine gospodarski subjekt "Nestro Petrol" ima trenutno udjel od 7,49% u ukupnom broju benzinskih crpki, obzirom da na 83 crpke trenutačno obavlja djelatnost, a nakon provedbe predmetne koncentracije ovaj udjel će se neznatno povećati i iznositi 7,58%. 1 (..)** podaci predstavljaju poslovnu tajnu u smislu članka 38. Zakona o konkurenciji

50 Broj 17 - Strana 50 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, Benzinska crpka Rodoč Mostar Prema podacima iz Prijave, benzinska crpka Rodoč Mostar, predmet koncentracije je u vlasništvu fizičke osobe Nike Dodiga (..)**. Na temelju Ugovora o zakupu, djelatnost trgovine na malo motornim gorivima i mazivima na predmetnoj benzinskoj crpki trenutno obavlja gospodarsko društvo "Circle International" d.o.o. Međugorje, Podružnica Mostar, Općina Jugozapad, Rodoč bb, a čiji je utemeljitelj fizička osoba Niko Dodig, na temelju rješenja službe društvenih djelatnosti i gospodarstva, Gradska općina Mostar-jugozapad, Grad Mostar broj:01-iv / Pravni temelj i oblik koncentracije Pravni temelj namjeravane koncentracije je Pismo namjere, potpisano dana godine u Banjoj Luci, između fizičke osobe Nike Dodiga kao prodavca i gospodarskog subjekta "Nestro Petrol" kao kupca. Pismom namjere se izražava namjera kupovine tj. prodaje benzinske crpke u vlasništvu fizičke osobe Nike Dodiga, upisane u zemljišnoknjižni uložak broj: 17 LO SP RODOČ, Mostar, te sklapanje kupoprodajnog ugovora nakon donošenja rješenja Konkurencijskog vijeća o predmetnoj koncentraciji. Pravni temelj koncentracije je stjecanje kontrole jednog gospodarskog subjekata nad drugim gospodarskim subjektom kupovinom većine akcija ili udjela u temeljnom kapitalu, u smislu članka 12. stavak (1) točka b) pod 1) Zakona. 3. Obveza prijave koncentracije Obveza prijave koncentracije gospodarskih subjekta, u smislu članka 14. stavak (1) točke a) i b) Zakona, postoji ako ukupni godišnji prihodi učesnika koncentracije ostvareni prodajom roba i/ili usluga na svjetskom tržištu iznose ,00 KM, po završnom računu u godini koja je prethodila predmetnoj koncentraciji, i da ukupan prihod svakog od najmanje dva gospodarska subjekta učesnika koncentracije ostvaren prodajom roba i/ili usluga na tržištu Bosne i Hercegovine iznosi najmanje ,00 KM, ili ako je zajedničko tržišno učešće učesnika koncentracije na mjerodavnom tržištu veće od 40,0%. Ukupni ostvareni godišnji prihodi gospodarskih subjekata učesnika predmetne koncentracije na dan godine iznosili su: Tablica 1. Učesnici: BiH NESTO PETROL (..)** 1 KM Benzinska crpka Rodoč Mostar *(..)**KM Izvor: podaci iz Prijave * prihod gospodarskog subjekta "Circle International", zakupca koji trenutno obavlja djelatnost na predmetnoj benzinskoj crpki Konkurencijsko vijeće je utvrdilo (Tablica 1.) da gospodarski subjekt "Nestro Petrol" i benzinska crpka Rodoč Mostar nisu ostvarili ukupan prihod od po 8 mil. KM, te ne podliježu obvezi prijave koncentracije. 4. Mjerodavno tržište koncentracije Mjerodavno tržište koncentracije, u smislu članka 3. Zakona, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta, čini tržište određenih proizvoda/usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti na određenom zemljopisnom tržištu. Člankom 4. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta, mjerodavno tržište proizvoda obuhvata sve proizvode i/ili usluge koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uvjetima, imajući u vidu posebno njihove bitne značajke, kvalitetu, uobičajenu namjenu, način uporabe, uvjete prodaje i cijene. Prema članku 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta, mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu obuhvata cjelokupnu ili dio teritorija Bosne i Hercegovine na kojem gospodarski subjekt djeluje u prodaji i/ili kupovini mjerodavnog proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uvjetima i koji to tržište znatno razlikuje od uvjeta tržišne konkurencije na susjednim zemljopisnim tržištima. Na temelju navedenoga, kao mjerodavno tržište proizvoda određena je trgovina na malo motornim gorivima i mazivima i distribucija i prodaja plinovitih goriva distributivnom mrežom, dok je za mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu određen teritorij Bosne i Hercegovine. 5. Analiza mjerodavnog tržišta Tržišni udjeli učesnika koncentracije i njihovih konkurenata određeni prema broju benzinskih crpki na mjerodavnom tržištu u godini su sljedeći: Tablica 2. Red. br. Naziv gospodarskog subjekta Broj benzinskih crpki Tržišni udjel % 01. Energopetrol d.d. Sarajevo 65 (..)** HOLDINA d.o.o. Sarajevo 45 (..)** 03. Petrol BiH Oil Co 37 (..)** d.o.o.sarajevo 04. NIS PETROL d.o.o. 34 (..)** Banja Luka* 05. Nešković d.o.o. Bijeljina 15 (..)** 06. Krajina Petrol a.d. Banja Luka 14 (..)** 07. Hifa Oil d.o.o. Tešanj 14 (..)** 08. Nestro Petrol a.d. 88 (..)** Banja Luka Ostali 796 (..)** Ukupno (04+08) 122 (..)** Ukupno: ,00 Izvor: Podaci iz Prijave i podaci Konkurencijskog vijeća *NIS PETROL BiH je posredno u vlasništvu gospodarskog subjekta Gasprom, čiji je većinski vlasnik Ruska Federacija. Prema podacima (Tablica 2.) gospodarski subjekt "Nestro Petrol" je u godini na mjerodavnom tržištu imao tržišni udjel od (..)** % s poslovanjem na 88 benzinskih crpki. 6. Ocjena predmetne prijave Analizom navedenih podataka, utvrđeno je da učesnici predmetne koncentracije ne ispunjavaju uvjete iz članka 14. stavak (1) točka b) Zakona, jer ukupan prihod benzinske crpke Radoč Mostar ostvaren prodajom roba i/ili usluga na tržištu Bosne i Hercegovine iznosi manje od ,00 KM (Tablica 1.), a zajednički tržišni udjel učesnika koncentracije na mjerodavnom tržištu nije veći od 40,0%. Na temelju naprijed navedenog, utvrđeno je da gospodarski subjekt "Nestro Petrol" nije bio obvezan podnijeti prijavu koncentracije. Slijedom navedenog, Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u izreci ovog Zaključka. 7. Administrativna pristojba Podnositelj prijave je na ovaj Zaključak, sukladno članku 2. tarifni broj 108. točka c) Odluke o administrativnim pristojbama u svezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", br. 30/06 i 1 (..)** podaci predstavljaju poslovnu tajnu u smislu članka 38. Zakona o konkurenciji 2 (..)** podaci predstavljaju poslovnu tajnu u smislu članka 38. Zakona o konkurenciji

51 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 51 18/11), je dužan platiti administrativnu pristojbu u ukupnom iznosu od 1.000,00 KM, u korist Proračuna institucija Bosne i Hercegovine. 8. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovog Zaključka nije dozvoljen priziv. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana primitka, odnosno objave ovog Zaključka. Broj II/ veljače godine Sarajevo Predsjednik Gordana Živković, v. r. У складу са чланом 25. став (1) тачка е), а на основу члана 42. став (2), у вези с чл. 12., 14. и 16. Закона о конкуренцији ("Службени гласник БиХ", бр. 48/05, 76/07 и 80/09), рјешавајући по Пријави концентрације привредног субјекта Дионичко друштво за промет нафте, нафтних деривата и природног гаса "Нестро Петрол" Бањалука, Краља Алфонса XIII број 9, Бањалука, Босна и Херцеговина, запримљеној дана године под бројем: II/12, Конкуренцијски савјет, на 52. (педесетдругој) сједници одржаној дана године, донио је ЗАКЉУЧАК 1. Одбацује се Пријава концентрације привредног субјекта Дионичко друштво за промет нафте, нафтних деривата и природног гаса Нестро Петрол Бањалука, Краља Алфонса XIII број 9, Бањалука, Босна и Херцеговина, ради непостојања обавезе пријаве концентрације, у смислу члана 14. Закона о конкуренцији. 2. Овај Закључак биће објављен у "Службеном гласнику БиХ", службеним гласилима ентитета и Брчко Дистрикта Босне и Херцеговине. Образложење Конкуренцијски савјет је дана године под бројем II/12, запримио Пријаву концентрације (у даљем тексту: Пријава), поднесену од стране привредног субјекта Нестро Петрол а.д. Бањалука, Краља Алфонса XIII број 9, Бањалука (у даљем тексту: Подносилац пријаве или Нестро Петрол), којом намјерава купити непокретнину - бензинску пумпу у Мостару, Родоч, у власништву физичког лица Нике Додига и стећи искључиву контролу над истом. Увидом у поднесену Пријаву утврђено је да је иста уредна и комплетна, у смислу члана 30. став (1) Закона о конкуренцији (у даљем тексту: Закон) и Одлуке о начину подношења пријаве и критеријумима за оцјену концентрација привредних субјекта ("Службени гласник БиХ", број 34/10), те је Конкуренцијски савјет, у складу са чланом 30. став (3) Закона, дана године Подносиоцу пријаве издао Потврду број: II/12 о пријему уредне и комплетне Пријаве. Подносилац пријаве је навео, у смислу члана 30. став (2) Закона, да не намјерава поднијети захтјев за оцјену намјераване концентрације другим надлежним тијелима за конкуренцију ван граница Босне и Херцеговине с обзиром да учесници концентрације послују искључиво на територији Босне и Херцеговине. Конкуренцијски савјет је утврдио да је Пријава поднесена у складу са чланом 16. став (2) Закона, будући да иста садржи доказе о намјери за концентрацијом (Писмо намјере потписано од учесника концентрације). 1. Учесници у поступку Учесници у поступку су привредни субјект "Нестро Петрол" а.д. Бања Лука, Краља Алфонса XIII број 9, Бања Лука и Бензинска пумпа, Родоч, Мостар у власништву физичког лица Нике Додига (..)** Привредни субјект Нестро Петрол а.д. Бања Лука Привредни субјект Дионичко друштво за промет нафте, нафтних деривата и природног плина "Нестро Петрол" Бањалука, Краља Алфонса XIII бр. 9, Бањалука, је према изводу из судског регистра број: Reg-З-I-1541/12 од године, Окружног привредног суда у Бањалуци, регистрован у судском регистру под бројем MBS: Основна регистрована дјелатност привредног субјекта "Нестро Петрол" је трговина на мало моторним горивима и мазивима и дистрибуција и продаја плиновитих горива дистрибутивном мрежом. Већински власник привредног субјекта "Нестро Петрол" је привредни субјект Отворено дионичко друштво НефтегазИнКор, Каланцховскаѕа 11, Буилд 2, Москва, Руска Федерација са 80,0031% власничког удјела, чији је опет већински власник од 95% акција, руска државна компанија "Зарубежнефт" о.а.д. Москва. Привредни субјект "Нестро Петрол" има (..)**% удјела у основном капиталу друштва регистрованог за трговину нафтом и нафтним дериватима "Нестро Сава" д.о.о. Задар, Република Хрватска, док на подручју Босне и Херцеговине нема удјела у основном капиталу других привредних субјеката. На тржишту Босне и Херцеговине "Нестро Петрол" је у години дјеловао у малопродаји нафтних деривата кроз укупно 88 бензинских пумпи, од тога у Републици Српској 78, у Федерацији Босне и Херцеговине 8, и у Брчко Дистрикту 2 бензинске пумпе. Пумпе на територији Федерације БиХ су у закупу, а све остале пумпе су у власништву овог привредног субјекта. Према процјени Подносиоца пријаве, на тржишту Босне и Хереговине привредни субјект "Нестро Петрол" има тренутно удио од 7,49% у укупном броју бензинских пумпи, обзиром да на 83 пумпе тренутно обавља дјелатност, а након провођења предметне концентрације овај удио ће се незнатно повећати и износити 7,58% Бензинска пумпа Родоч Мостар Према подацима из Пријаве, бензинска пумпа Родоч Мостар, предмет концентрације је у власништву физичког лица Нике Додига (..)**. На основу уговора о закупу, дјелатност трговине на мало моторним горивима и мазивима на предметној бензинској пумпи тренутно обавља привредно друштво "Circle International" д.о.о. Међугорје, Подружница Мостар, Општина Југозапад, Родоч бб, а чији је оснивач физичко лице Нико Додиг, по основу рјешења службе друштвених дјелатности и господарства, Градска општина Мостарјугозапад, Град Мостар број:01-iv / Правни основ и облик концентрације Правни основ намјераване концентрације је Писмо намјере, потписано дана године у Бањалуци, између физичког лица Нике Додига као продавца и привредног субјекта "Нестро Петрол" као купца. Писмом намјере се изражава намјера куповине тј. продаје бензинске пумпе у власништву физичког лица Нике Додига, уписане у земљишнокњижни уложак број: 17 LO SP RODOČ, (..)** подаци представљају пословну тајну у смислу члана 38. Закона о конкуренцији

52 Broj 17 - Strana 52 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, Мостар, те склапање купопродајног уговора након доношења рјешења Конкуренцијског савјета о предметној концентрацији. Правни облик концентрације је стицање контроле једног привредног субјеката над другим привредним субјектом куповином већине акција или удјела у основном капиталу, у смислу члана 12. став (1) тачка б) под 1) Закона. 3. Обавеза пријаве концентрације Обавеза пријаве концентрације привредних субјекта, у смислу члана 14. став (1) тачке а) и б) Закона, постоји ако укупни годишњи приходи учесника концентрације остварени продајом роба и/или услуга на свјетском тржишту износе ,00 КМ, по завршном рачуну у години која је претходила предметној концентрацији, и да укупан приход сваког од најмање два привредна субјекта учесника концентрације остварен продајом роба и/или услуга на тржишту Босне и Херцеговине износи најмање ,00 КМ, или ако је заједничко тржишно учешће учесника концентрације на релевантном тржишту веће од 40,0%. Укупни остварени годишњи приходи привредних субјеката учесника предметне концентрације на дан године износили су: Учесници: НЕСТО ПЕТРОЛ Бензинска пумпа Родоч Мостар Извор: подаци из Пријаве БиХ (..)** 1 КМ *(..)**КМ Табела 1. * приход привредног субјекта "Circle International", закупца који тренутно обавља дјелатност на предметној бензинској пумпи Конкуренцијски савјет је утврдио (Табела 1.) да привредни субјект "Нестро Петрол" и бензинска пумпа Родоч Мостар, нису остварили укупан приход од по 8 мил. КМ, те не подлијежу обавези пријаве концентрације. 4. Релевантно тржиште концентрације Релевантно тржиште концентрације, у смислу члана 3. Закона, те чл. 4. и 5. Одлуке о утврђивању релевантног тржишта, чини тржиште одређених производа/услуга које су предмет обављања дјелатности на одређеном географском тржишту. Чланом 4. Одлуке о утврђивању релевантног тржишта, релевантно тржиште производа обухвата све производе и/или услуге које потрошачи и/или корисници сматрају међусобно замјењивим, под прихватљивим условима, имајући у виду посебно њихове битне карактеристике, квалитет, уобичајену намјену, начин употребе, услове продаје и цијене. Према члану 5. Одлуке о утврђивању релевантног тржишта, релевантно тржиште у географском смислу обухвата цјелокупну или дио територије Босне и Херцеговине на којем привредни субјект дјелује у продаји и/или куповини релевантног производа под једнаким или довољно уједначеним условима и који то тржиште битно разликује од услова тржишне конкуренције на сусједним географским тржиштима. На основу наведенога, као релевантно тржиште производа одређена је трговина на мало моторним горивима и мазивима и дистрибуција и продаја плиновитих горива дистрибутивном мрежом, док је за релевантно тржиште у географском смислу одређена територија Босне и Херцеговине. 5. Анализа релевантног тржишта Тржишни удјели учесника концентрације и њихових конкурената одређени према броју бензинских пумпи на релевантном тржишту у години су сљедећи: Ред. бр. Назив привредног субјекта Број бензинских пумпи Табела 2. Тржишни удио % 01. Енергопетрол д.д. Сарајево 65 (..)** ХОЛДИНА д.о.о. Сарајево 45 (..)** 03. Петрол БиХ Оил Цо 37 (..)** д.о.о.сарајево 04. НИС ПЕТРОЛ д.о.о. 34 (..)** Бањалука* 05. Нешковић д.о.о. Бијељина 15 (..)** 06. Крајина Петрол а.д. 14 (..)** Бањалука 07. Хифа Оил д.о.о. Тешањ 14 (..)** 08. Нестро Петрол а.д. 88 (..)** Бања Лука Остали 796 (..)** Укупно (04+08) 122 (..)** Укупно: ,00 Извор: Подаци из Пријаве и подаци Конкуренцијског савјета *НИС ПЕТРОЛ БиХ је посредно у власништву привредног субјекта Гаспром, чији је већински власник Руска Федерација. Према подацима (Табеле 2.) привредни субјект "Нестро Петрол" је у години на релевантном тржишту имао тржишни удио од (..)** % с пословањем на 88 бензинских пумпи. 6. Оцјена предметне пријаве Анализом наведених података утврђено је да учесници предметне концентрације не испуњавају услове из члана 14. став (1) тачка б) Закона, јер укупан приход бензинске пумпе Радоч Мостар остварен продајом роба и/или услуга на тржишту Босне и Херцеговине износи мање од ,00 КМ (Табела 1.), а заједнички тржишни удио учесника концентрације на релевантном тржишту није већи од 40,0%. На основу напријед наведеног, утврђено је да привредни субјект "Нестро Петрол" није био обавезан поднијети пријаву концентрације. Слиједом наведеног, Конкуренцијски савјет је одлучио као у диспозитиву овог Закључка. 7. Административна такса Подносилац пријаве на овај Закључак, у складу са чланом 2. тарифни број 108. тачка ц) Одлуке о административним таксама у вези процесних радњи пред Конкуренцијским савјетом ("Службени гласник БиХ", бр. 30/06 и 18/11) је дужан платити административну таксу у укупном износу од 1.000,00 КМ, у корист Буџета институција Босне и Херцеговине. 8. Поука о правном лијеку Против овог Закључка није дозвољена жалба. 1 (..)** подаци представљају пословну тајну у смислу члана 38. Закона о конкуренцији 2 (..)** подаци представљају пословну тајну у смислу члана 38. Закона о конкуренцији

53 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 53 Незадовољна страна може покренути управни спор пред Судом Босне и Херцеговине у року од 30 дана од дана пријема, односно објављивања овог Закључка. Број II/ фебруара године Сарајево Предсједник Гордана Живковић, с. р. REGULATORNA AGENCIJA ZA KOMUNIKACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 260 Na osnovu člana 8. stav 4, člana 11. stav 1. i člana 39. stav 1, a u vezi s članom 4. stav 2, tačke c), d) i e) i članom 7. stav 1. Zakona o komunikacijama ("Službeni glasnik BiH", broj 31/03, 75/06, 32/10 i 98/12), Vijeće Regulatorne agencije za komunikacije, na 61. sjednici održanoj godine, usvojilo je PRAVILO 68/2013 O OBAVLJANJU DJELATNOSTI DAVAOCA FIKSNIH JAVNIH TELEFONSKIH USLUGA DIO PRVI - OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet pravila) (1) Pravilom o obavljanju djelatnosti davaoca fiksnih javnih telefonskih usluga (u daljnjem tekstu: Pravilo) propisuju se uslovi za stjecanje prava i osnovna pravila za obavljanje djelatnosti komercijalnog davaoca fiksnih javnih telefonskih usluga u Bosni i Hercegovini. (2) Pod fiksnom javnom telefonskom uslugom u smislu ovog Pravila smatra se fiksna javna telefonska usluga koju pruža pravno lice kojem je, u skladu s ovim Pravilom, dodijeljena dozvola, a usluga se pruža prema korisniku koji se nalazi u Bosni i Hercegovini ili inostranstvu, pod uslovom da se za pružanje takve usluge koristi telefonska numeracija Bosne i Hercegovine i da se usluga u cjelini ili djelimično pruža putem javne elektronske komunikacijske mreže, opreme za komutaciju i rutiranje poziva koja se nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine. Član 2. (Pravo na obavljanje djelatnosti) (1) Pravo na obavljanje djelatnosti davaoca fiksnih javnih telefonskih usluga ima pravno lice koje je kod nadležnog Suda registrovano za obavljanje djelatnosti telekomunikacija (61.10 i 61.20) standardne klasifikacije djelatnosti. (2) Pravo na obavljanje djelatnosti stječe se izdavanjem Dozvole za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga (u daljnjem tekstu: dozvola) od strane Regulatorne agencije za komunikacije. (3) Dozvola se izdaje uz saglasnost Zajedničkog upravnog odbora za zakonito presretanje, na način propisan "Odlukom o posebnim obavezama pravnih i fizičkih lica koja pružaju telekomunikacijske usluge, administriraju telekomunikacijske mreže i vrše telekomunikacijske djelatnosti, u pogledu obezbjeđenja i održavanja kapaciteta koji će omogućiti ovlaštenim agencijama da vrše zakonito presretanje telekomunikacija, kao i kapaciteta za čuvanje i obezbjeđenje telekomunikacijskih podataka" ("Službeni glasnik BiH", broj 104/06, 58/07). DIO DRUGI - PRAVA DAVAOCA FIKSNIH JAVNIH TELEFONSKIH USLUGA Član 3. (Minimalna lista prava) (1) Svaki davalac fiksnih javnih telefonskih usluga može: a) da pruža javne telefonske usluge na fiksnim javnim elektronskim komunikacijskim mrežama u Bosni i Hercegovini; b) da za potrebe pružanja svojih usluga koristi telefonsku numeraciju Bosne i Hercegovine i posebne identifikacijske i signalizacijske kodove, u skladu s propisima Agencije; c) da bude vlasnik ili posjeduje javne elektronske komunikacijske mreže namijenjene za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga i drugih javnih telekomunikacijskih usluga, pod uslovom da je pribavio propisanu dozvolu za obavljanje djelatnosti operatora javne elektronske telekomunikacijske mreže, odnosno da je zaključio sporazum o korištenju takve mreže s ovlaštenim operatorom; d) da prema propisanim uslovima ostvaruje pristup izdvojenoj lokalnoj petlji i međupovezivanje s operatorom sa značajnom tržišnom snagom, a s drugim operatorima prema uslovima komercijalnog dogovora i interesa; e) da pruža različite forme univerzalnih usluga, kao i da pokriva različita geografska područja u vezi s pružanjem univerzalnih usluga, kada je u skladu s odgovarajućim propisom ovlašten ili zadužen da to čini; f) ispunjava i druge obaveze definisane Zakonom o komunikacijama i propisima donesenim na osnovu tog zakona, kao i drugim propisima. Član 4. (Područje pružanja usluga) (1) Dodijeljenom dozvolom davalac usluge stječe pravo da djeluje i pruža svoje usluge na javnim elektronskim telekomunikacijskim mrežama u Bosni i Hercegovini, prema uslovima pristupa i korištenja tih mreža i na principu da svaki korisnik javne telefonske usluge ima neometan pristup drugom takvom korisniku na području Bosne i Hercegovine, a pristup korisniku u inostranstvu prema posebnim uslovima i cijenama takvog pristupa. (2) Dodijeljenom dozvolom davalac usluge stječe pravo pružanja javnih telefonskih usluga u domaćem i međunarodnom saobraćaju korisnicima s prebivalištem u Bosni i Hercegovini, odnosno strancima koji u skladu s važećim propisima borave na teritoriji Bosne i Hercegovine. (3) Ukoliko određena vrsta usluge to zahtijeva, Agencija može posebnim aneksom dozvole urediti određene tehničke ili sigurnosne detalje rada i pružanja usluge. Član 5. (Obaveze korisnika dozvole) (1) Davalac usluge će osiguravati pristup fiksnim javnim telefonskim uslugama. Pristup će omogućiti korisnicima da odašilju i/ili primaju nacionalne i međunarodne pozive, unajmanje podržavajući govor, faks i prenos podataka. (2) Davalac usluge dužan je izvršiti međupovezivanje isključivo u skladu s važećim propisima. (3) Korisniku dozvole mogu biti dodijeljene i dodatne obaveze u skladu s posebnim propisima. (4) Davalac usluge dužan je da uspostavi i stalno održava ažurnom bazu podataka o nosiocima prava korištenja svih telefonskih brojeva koje dodjeljuje svojim korisnicima radi pružanja usluge, te na osnovu takve baze podataka formirati elektronski imenik koji će sadržavati podatke o onim aktivnim korisnicima koji su dozvolili prikaz svojih informacija. Imenik je javno raspoloživ svakom zainteresovanom licu, a na zahtjev Agencije ili nadležne

54 Broj 17 - Strana 54 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, institucije za provođenje zakona, davalac usluge je dužan omogućiti uvid u bazu svih aktivnih korisnika, kao i podatke o ranijim korisnicima telefonskih brojeva. (5) Posebno, davalac usluge će: a) osigurati službu za davanje informacija iz imenika ili će osigurati da te informacije budu dostupne putem službe za davanje informacija iz imenika koju obezbjeđuje barem jedan od postojećih operatora, prema transparentnim i razumnim uslovima; b) objaviti imenik u elektronskoj formi na svojoj web stranici u takvoj formi da je moguće primijeniti programe "čitače ekrana" a u cilju omogućavanja pristupa za slijepa i slabovidna lica; c) na zahtjev dostavljaju, Agenciji besplatno a ostalim pružaocima uz odgovarajuću naplatu, imenik pretplatnika u elektronskoj formi ili on-line u svrhu pružanja informacija ili objavljivanja imenika; d) najmanje jednom u dvije godine, objaviti printani telefonski imenik u kojem će privatni i poslovni pretplatnici, kao i javne institucije, biti odvojeno uvršteni ili će osigurati da te informacije budu uvrštene u imenik koji objavljuje barem jedan od postojećih operatora; e) omogućiti da pretplatnik odluči da li će njegov broj biti dostupan u telefonskom imeniku. (6) Davalac usluge osigurat će besplatan pristup pretplatnicima u svrhu pozivanja službi hitne pomoći, policije, vatrogasaca ili drugih službi uspostavljenih na osnovu zakona ili prema posebnom provedbenom propisu koji može donijeti Agencija. (7) Davalac usluge će osigurati službu za podršku usluge, koja će biti namijenjena i dostupna korisnicima. (8) Za vrijeme proglašenja zakonom određenih posebnih stanja opasnosti, ili kada takvo stanje nije proglašeno a očito nastupe vanredne okolnosti ili opća opasnost, davalac usluge će pružiti svu moguću pomoć institucijama i osobama koje su uključene u rješavanje takvih stanja, i potpuni prioritet kod pružanja usluga će dati funkcionisanju takvih službi. (9) Davalac usluge će na zahtjev nadležne institucije i u skladu s odgovarajućim zakonskim propisima pružiti puni i neometani pristup svojim bazama podataka u vezi s uslugom, i omogućiti neometane veze za obavljanje funkcija zakonitog presretanja telekomunikacija na način utvrđen posebnim propisima. Detalji ovih funkcija su povjerljive informacije i s njima davalac usluge postupa na način propisan posebnim propisima. (10) Davalac usluge dužan je da osigura da su njegove usluge pogodne za lica s invaliditetom. (11) U slučaju da je korisniku dozvole dodijeljena obaveza postavljanja telefonskih govornica, davalac usluge će: a) osigurati javne telefonske govornice i zadovoljit će potrebe korisnika u smislu broja javnih telefonskih govornica i geografskog pokrivanja u skladu s razvojnim planom, b) osigurati sljedeće usluge na svim javnim telefonskim govornicama: 1) pristup govornim uslugama i službi davanja informacija iz Imenika; 2) mogućnost besplatnog pozivanja hitnih službi; 3) pristup uslugama besplatnim za pozivaoca (pozivi prema "080"). c) osigurati da su na svim javnim telefonskim govornicama, koje održava davalac usluge, prikazana sljedeća obavještenja: 1) minimalna tarifa za uspostavljanje poziva, informacije o cijenama poziva i dozvoljeni način plaćanja; 2) lokacija javne telefonske govornice; 3) izjava da se hitni pozivi mogu obaviti besplatno; 4) izjava da li dolazni pozivi mogu ili ne mogu biti primljeni; 5) kontakt informacije u slučaju prigovora na usluge. (12) Davalac usluge je odgovoran za instalaciju, popravak i održavanje vlastitih javnih telefonskih govornica. (13) Davalac usluge će osigurati mjesta za kupovinu telefonskih kartica i informaciju gdje se iste mogu kupiti. (14) Ukoliko davalac usluge želi da povuče iz upotrebe javnu telefonsku govornicu, tada će se, gdje je to moguće, na govornici prikazivati obavještenje o tome najmanje 30 dana prije povlačenja govornice iz upotrebe. (15) Davalac usluge određuje uslove svog poslovanja, opisuje usluge koje nudi i određuje cijene takvih usluga. Uslovi poslovanja, opis usluga i cijene, kao i izmjene istih, dostavljaju se Agenciji u skladu sa Zakonom o komunikacijama i odgovarajućim pravilom Agencije. (16) Davalac usluge dužan je uspostaviti sistem zaštite pretplatnika što uključuje i obavezu razmatranja reklamacija i pritužbi u vezi s pružanjem javne telefonske usluge. (17) Davalac usluge može započeti s pružanjem usluga tek kada u skladu sa zakonom bude obavljen tehnički prijem njegovih uređaja i opreme i izvršeno testiranja rada i usluga u skladu s Referentnom interkonekcijskom ponudom (RIP), ako je to slučaj. (18) Davalac usluge je dužan prije početka pružanja usluga dostaviti Agenciji pismenu izjavu u kojoj će navesti na koji način su ispunjene obaveze iz ovog člana. Član 6. (Pretplatnički odnosi) (1) O pružanju usluge zaključuje se pismeni ugovor s korisnikom, odnosno smatra se da je takav ugovor zaključen kupovinom kartice, dopunskog kredita ili drugog odgovarajućeg sredstva kojim se ostvaruje pravo na korištenje usluge. (2) Ugovor o pružanja usluga se objavljuje u tipskoj formi u skladu s posebnim propisima Agencije kojima se uređuju uslovi pružanja javnih telekomunikacijskih usluga i odnosi sa korisnicima. Agencija može zahtijevati izmjenu pojedinih odredbi ugovora u cilju zaštite prava pretplatnika. (3) U slučaju da pretplatnik nije platio cijeli ili dio računa za korištenje usluga koje su predmet ovog Pravila, bilo koje mjere koje preduzima davalac usluge: a) bit će proporcionalne i nediskriminatorne; b) bit će prethodno definisane i kao takve objavljene u uslovima poslovanja davaoca usluge; c) osigurat će pretplatniku pravovremeno upozorenje o mogućem prekidu pružanja usluga ili isključenju pretplatnika i prije bilo kakvog prekida u pružanju usluga ili isključenja pretplatnika, pri čemu će se smatrati da je takvo upozorenje dato i kada je naznačeno uz račun za pružanje usluge; (4) U dodatku obaveza iz prethodnih stavova ovog člana, davalac usluge će detaljno informisati korisnike o mjerama koje se preduzimaju u slučaju neplaćanja. (5) Davalac usluge dužan je postupati u skladu s odgovarajućim pravilima Agencije kojima se uređuje pitanje uslova pružanja javnih telekomunikacijskih usluga.

55 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 55 Član 7. (Kvalitet usluga) (1) Davalac usluge dužan je, po pitanju pokazatelja kvaliteta usluga i metoda mjerenja za fiksne javne telefonske usluge, pružati uslugu u skladu s propisanim standardima u Bosni i Hercegovini (BAS), Evropskog instituta za telekomunikacijske standarde (ETSI), pravilima i uputama koje izdaje Agencija. (2) Davalac usluge će osigurati pružanje javnih telekomunikacijskih usluga 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici. (3) U slučaju da davalac usluge namjerava trajno prestati s pružanjem usluga, dužan je da to na odgovarajući način i na vrijeme najavi svojim pretplatnicima, kao i operatorima u saradnji s kojima pruža uslugu, a u skladu s RIP-om, ako je to slučaj. (4) Davalac usluge dužan je, na način kako se to od njega zatraži, dostaviti Agenciji rezultate vlastitih mjerenja uspješnosti pružanja usluga i kvaliteta rada. (5) Davalac usluge dužan je osigurati odgovarajući kvalitet usluga, definisan parametrima i rokovima datim u razvojnom planu. Član 8. (Obračunavanje) (1) Davalac usluge dužan je uspostaviti vlastiti sistem za registrovanje, mjerenje i obračun ostvarenih fiksnih javnih telefonskih usluga. (2) Davalac usluge će osigurati svojim pretplatnicima račune s prikazom obračunskih stavki koji omogućavaju verifikaciju i kontrolu naknada obračunatih za korištenje fiksnih javnih telefonskih usluga u skladu s posebnim propisima Agencije, kojima se uređuju uslovi pružanja javnih telekomunikacijskih usluga i odnosi s korisnicima. (3) Na zahtjev korisnika usluge, davalac usluge može modifikovati prikaz obračunskih stavki u računu ako je to tehnički izvodljivo i ako ne zahtijeva posebne troškove. (4) Davalac usluge dužan je voditi propisnu evidenciju svih izdatih obračuna za uslugu i čuvati datu dokumentaciju u rokovima predviđenim zakonskim propisima, te istu na zahtjev Agencije ili drugog nadležnog organa staviti na uvid. Član 9. (Međunarodne usluge) (1) Davalac usluge je dužan na zahtjev Agencije dostaviti informacije o svim međunarodnim ugovorima o pružanju javne telefonske usluge koje je zaključio sa stranim operatorima, bilo da se usluga ostvaruje direktno ili tranzitom. (2) Agencija može zahtijevati izmjenu odredbi međunarodnog ugovora koji je davalac usluge zaključio sa stranim operatorom, ukoliko takve odredbe nisu u skladu s pravilima Agencije i Zakonom o komunikacijama, odnosno može predmet delegirati Konkurencijskom vijeću Bosne i Hercegovine ako se smatra da se sporazumom narušava konkurencija na tržištu telekomunikacija. (3) Davalac usluge slobodno odabire rutiranje međunarodnog saobraćaja. (4) Korisniku dozvole nije dozvoljeno da zaključuje ugovore sa stranim operatorom kojima se ograničava drugim operatorima iz Bosne i Hercegovine da zaključuju iste ili slične ugovore s tim stranim operatorom. Član 10. (Tehnički standardi i specifikacije) Davalac usluge će osigurati da sva oprema koja bude puštena u upotrebu, vezano za funkcionisanje mreže, bude u skladu s Pravilom o tehničkim zahtjevima za radio i telekomunikacijsku opremu u javnim telekomunikacijskim mrežama, drugim pravilima i propisima koje može da donese Agencija ili druga nadležna institucija, i u skladu s RIP-om, ako je to slučaj. Član 11. (Zabrana nelojalne konkurencije) (1) Davalac usluge neće, na bilo koji način, uslovljavati pretplatnicima pružanje svoje osnovne telefonske usluge uz obavezu da pretplatnici prihvate i neku drugu uslugu, ili zbog pružene usluge budu obavezni da zaključe ugovor o korištenju druge telekomunikacijske usluge, sličan pravni ili ekonomski posao. Izuzetak čine usluge koje se iz tehničkih razloga ne mogu isključiti ili predstavljaju preduslov za realizaciju neke druge telekomunikacijske usluge. (2) Izuzetno, uz osnovnu telefonsku uslugu davalac usluge može nuditi na tržištu druge vidove vezanih ponuda, međutim mora ostaviti korisniku mogućnost da koristi svaku uslugu i zasebno, pod uslovima koji neće biti znatno nepovoljniji u odnosu na korištenje vezane ponude. (3) Davalac usluge za kojeg je utvrđeno da ima značajnu tržišnu snagu na tržištu koje može, ali ne mora biti telekomunikacijsko, ili uživa posebne ekonomske pogodnosti ili pravo na subvencioniranje iz javnih ili drugih izvora, neće vršiti subvencioniranje cijena usluga pruženih na osnovu dozvole, kako ne bi uzrokovao nelojalnu konkurenciju drugim operatorima koji nemaju takvu poziciju ili povoljnosti. (4) U cilju osiguravanja transparentnosti protoka usluga i sredstava između različitih sektora u kojima posluje, korisnik iz stava (2) ovog člana će na adekvatan način razdvajati svoje poslovne aktivnosti koje se ne odnose na pružanje usluge po ovoj dozvoli. Prethodno će se učiniti putem zasebne računovodstvene evidencije obračuna troškova i dobiti ostvarene po usluzi iz dozvole. (5) Ukoliko postoji opravdana sumnja da davalac usluge vrši nepravično subvencioniranje telekomunikacijskih usluga koje pruža u skladu s ovom dozvolom, Agencija će po službenoj dužnosti ili na zahtjev lica koje ima pravni interes pokrenuti odgovarajući postupak. U svrhu provođenja postupka davalac usluge će, na zahtjev Agencije, omogućiti uvid u poslovne knjige i evidencije, kao i pojedinosti o raspodjeli troškova. (6) U slučaju da Agencija utvrdi da postoji nepravično subvencioniranje telekomunikacijskih usluga koje pruža davalac javnih telefonskih usluga, Agencija će izdati odgovarajući nalog po tom pitanju, a po potrebi će provesti i postupak radi izricanja sankcija ako za to postoji osnova. Član 12. (Zabrana diskriminacije) Kod pružanja usluga davalac neće u bilo kom smislu dati prednost niti diskriminisati korisnike, pri čemu se pod diskriminacijom neće smatrati primjena različitih uslova za pružanje usluge prema određenim jasno definisanim kategorijama i kriterijima koji su uspostavljeni uz poštivanje propisane procedure najave uslova poslovanja i cijena. Primjena povoljnijih uslova ne može se definisati pojedinačno, samo radi davanja povlaštenog položaja određenom licu ili licima, već mora imati generalni karakter za svako lice koje ispunjava određeni jasno definisani kriterij i koje to zatraži. Član 13. (Korištenje telefonske numeracije, signalizacijskih i identifikacijskih kodova) Davalac usluge dužan je da za pružanje svojih usluga u javnoj telefonskoj mreži koristi telefonsku numeraciju,

56 Broj 17 - Strana 56 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, signalizacijske i identifikacijske kodove koji su u skladu s Planom brojeva za telefonske usluge u BiH i Pravilom o upravljanju planom brojeva za telefonske usluge u BiH, kao i drugim propisima Agencije. Član 14. (Dostavljanje informacija) (1) Davalac usluge dužan je, u roku koji odredi Agencija, dostaviti bilo koje informacije u vezi s obavljanjem djelatnosti po osnovu dodjeljivanja dozvole. (2) Davalac usluge dužan je jednom godišnje, do roka koji odredi Agencija, dostaviti Agenciji godišnji izvještaj o: a) postignutom razvoju mreže; b) novim uslugama koje se uvode; c) upotrebi kapaciteta sistema (broj korisnika); d) skopljenim ugovorima o interkonekciji i iznajmljenim linijama; e) zaključenim međunarodnim ugovorima. (3) Agencija može propisati odgovarajuće obrasce na kojima će se dostavljati informacije i izvještaji iz stavova (1) i (2) ovog člana, te će dobijene podatke odgovarajuće obraditi i po potrebi javno objavljivati radi praćenja stanja i statistike tržišta telekomunikacija, uz poštivanje propisa o povjerljivosti informacija. Član 15. (Tajnost telekomunikacije) (1) Davalac usluge će preduzeti sve neophodne mjere potrebne za zaštitu privatnosti i povjerljivosti informacija do kojih dođe u vezi s pružanjem usluge iz dozvole. Takve informacije se mogu koristiti samo na zakonom propisani način. (2) U slučaju da su informacije koje davalac usluge dostavlja Agenciji komercijalno ili na drugi način povjerljive, Agencija će koristiti takve informacije samo u okviru svoje zakonske nadležnosti, odnosno proslijedit će ih drugim nadležnim organima ako je to zakonom izričito predviđeno. (3) Davalac usluge dužan je prilikom davanja informacija ili izvještaja na zahtjev Agencije navesti za koje od dostavljenih informacija smatra da su povjerljive prirode. Tajnost i povjerljivost takvih informacija razmatrat će se u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama i drugim odgovarajućim propisima, uz maksimalnu zaštitu interesa korisnika dozvole i drugih lica. Član 16. (Sigurnosne i ekološke obaveze) (1) Davalac usluge će preduzeti sve neophodne mjere i primijeniti propise o tehničkoj zaštiti u vezi s pruženom uslugom, bilo da se isto odnosi na njegove zaposlenike ili korisnike. (2) Davalac usluge dužan je da osigura da su instalacija, rad i održavanje cjelokupne opreme vezane za pružanje usluga u skladu s važećim propisima i standardima iz područja sigurnosti i zaštite okoline. Član 17. (Rješavanje reklamacija i pritužbi) (1) Davalac usluge dužan je rješavati reklamacije i pritužbe korisnika usluge na način koji odredi općim uslovima poslovanja i u skladu s pravilima koje propiše Agencija. (2) Davalac usluge učinit će dostupnim na svojoj web stranici, kao i prodajnim mjestima usluge, odgovarajući link, ili barem jedan printani primjerak "Pravila o vrstama i načinu rješavanja pritužbi na javne telekomunikacijske usluge koje rješava Regulatorna agencija za komunikacije" ("Službeni glasnik BiH", broj 61/12), a također će na svakoj negativnoj odluci po reklamaciji ili pritužbi korisnika usluge naznačiti korisniku gdje se može upoznati s uslovima za podnošenje pritužbe Agenciji. (3) Izuzev u obimu koji je propisan stavom (2) ovog člana, davalac usluge u svojim odlukama po reklamacijama ili pritužbama korisnika neće poučavati korisnike da je dozvoljena žalba protiv takve odluke pred Agencijom, odnosno da se trebaju obratiti Agenciji. DIO TREĆI - POSTUPAK ZA STJECANJE PRAVA NA OBAVLJANJE DJELATNOSTI Član 18. (Prethodna saglasnost) (1) Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole, pravno lice iz člana 2. stav (1) ovog Pravila dužno je da zatraži izdavanje saglasnosti iz člana 30. stav (2) "Odluke o posebnim obavezama pravnih i fizičkih lica koja pružaju telekomunikacijske usluge, administriraju telekomunikacijske mreže i vrše telekomunikacijske djelatnosti, u pogledu osiguranja i održavanja kapaciteta koji će omogućiti ovlaštenim agencijama da vrše zakonito presretanje telekomunikacija, kao i kapaciteta za čuvanje i osiguravanje telekomunikacijskih podataka" ("Službeni glasnik BiH", broj 104/06 i 58/07). (2) Zahtjev za izdavanje saglasnosti iz stava (1) ovog člana podnosi se na obrascu koji će zainteresovanom licu osigurati Agencija na njegov pismeni zahtjev. Uz zahtjev, podnosilac će dobiti uputu o daljnjem postupanju. O izdatoj saglasnosti nadležni organ obavještava Agenciju službenim putem. (3) Po prijemu obavijesti o tome da li pravno lice iz člana 2. stav (1) ovog Pravila ispunjava uslove za primjenu funkcije zakonitog presretanja, Agencija će bez odlaganja obavijestiti to lice o mišljenju nadležnog organa i uputiti ga o mogućnosti podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole. Član 19. (Podnošenje zahtjeva) (1) Pravno lice iz člana 2. stav (1) ovog Pravila, koje ispunjava uslove za primjenu funkcije zakonitog presretanja, dužno je da prije početka obavljanja djelatnosti podnese Regulatornoj agenciji za komunikacije zahtjev za izdavanje dozvole. Zahtjev se podnosi na obrascu koji će biti raspoloživ na web stranici Agencije: (2) Zahtjev za izdavanje dozvole je kompletiran ako sadrži: a) uredno popunjen obrazac zahtjeva sa svim prilozima, ovjeren potpisom i pečatom lica ovlaštenog za zastupanje i sačinjenim prema uputi koja je raspoloživa na web stranici Agencije: b) izvod iz sudskog registra o registraciji firme ne stariji od mjesec dana, prije dana podnošenja zahtjeva; c) ovjerenu kopiju uvjerenja o registraciji kod nadležne porezne uprave; d) ovjerenu kopiju uvjerenja o određivanju Jedinstvenog identifikacijskog broja firme. (3) Po prijemu zahtjeva, Agencija će zaključkom pozvati podnosioca zahtjeva da u roku od 15 dana izvrši uplatu naknade za obradu zahtjeva, kao i da izvrši uplatu administrativne takse na zahtjev. Član 20. (Izdavanje dozvole) (1) O ispunjenju uslova za izdavanje dozvole Agencija donosi poseban zaključak kojim će se pozvati podnosilac zahtjeva da u roku od 15 dana, od dana izvršene dostave zaključka, dostavi Agenciji dokaz o izvršenoj uplati administrativne takse na rješenje, kao i prvog iznosa naknade za korištenje dozvole prema računu koji će se podnosiocu dostaviti uz zaključak. Podnosilac zahtjeva neće se posebno opominjati

57 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 57 u slučaju propusta da izvrši uplatu po zaključku iz ovog stava. (2) Po dostavljanju dokaza o izvršenom plaćanju iz stava (1) ovog člana, Agencija izdaje dozvolu i dostavlja je podnosiocu zahtjeva. (3) U slučaju da u roku od 30 dana od dana dostave zaključka iz stava (1) ovog člana ne bude izvršeno plaćanje administrativne takse na rješenje i prvog iznosa naknade za korištenje dozvole, smatrat će se da je podnosilac odustao od zahtjeva. U tom slučaju uplaćena administrativna taksa na zahtjev i naknada za obradu zahtjeva za izdavanje dozvole nepovratno propada. Član 21. (Sadržaj dozvole) (1) U dozvoli se navode osnovni podaci o nosiocu dozvole, područje obavljanja usluge, deklariše se pravo nosioca dozvole da obavlja djelatnost davaoca fiksnih javnih telefonskih usluga, a može sadržavati i druge potrebne odredbe. (2) Dozvola se izdaje na period važenja deset godina, uz mogućnost produženja tog perioda. Član 22. (Obavještavanje o izdatoj dozvoli) Agencija na svojoj web stranici: objavljuje listu aktivnih operatora s pratećim informacijama o izdatoj dozvoli. DIO ČETVRTI - TRŽIŠNA POZICIJA Član 23. (Nametanje posebnih obaveza) Agencija je ovlaštena da operatorima, za koje se utvrdi da prema odredbama Zakona o komunikacijama ili propisima donesenim na osnovu tog zakona imaju značajnu tržišnu snagu na relevantnom tržištu telekomunikacija, nametne, osim općih prava i obaveza propisanih ovim Pravilom, i druge posebne obaveze. DIO PETI - FIKSNE JAVNE TELEFONSKE USLUGE Član 24. (Fiksne javne telefonske usluge) (1) Fiksnim javnim telefonskim uslugama smatraju se usluge koje su dostupne javnosti za upućivanje i primanje, direktno ili indirektno, domaćih ili domaćih i međunarodnih poziva preko broja, odnosno brojeva u nacionalnom ili internacionalnom planu numerisanja. (2) Pored osnovne usluge iz stava (1), fiksne javne telefonske usluge uključuju i: a) posebne telekomunikacijske usluge, za koje je propisima donesenim na osnovu zakona utvrđena obaveznost pružanja ("prenosivost telefonskih brojeva", "predizbor operatora", "izbor operatora", "imenik" i ostale slične usluge); b) dodatne usluge, koje predstavljaju dopunu osnovnoj usluzi i koje se ne mogu koristiti bez osnovnih usluga, ili podrazumijevaju razne opcije korištenja javne telefonske usluge, što može uključivati npr. zabranu prikaza identifikacije, preusmjeravanje poziva, poziv na čekanju, zabranu poziva, formiranje korisničkih grupa, kao i druge raspoložive tehničke opcije korištenja koje nudi davalac usluge, bez obzira da li se za korištenje takvih opcija naplaćuje posebna naknada; c) druge usluge koje ne potpadaju pod naprijed opisane u ovom stavu, a koje može da uvede ovlašteni operator javnih telekomunikacijskih usluga i koje se zasnivaju na obavljanju telekomunikacije na zahtjev korisnika, izuzimajući usluge koje nisu uređene Zakonom o komunikacijama već su uređene posebnim zakonima ili propisima donesenim na osnovu tih zakona; d) obavezne usluge, uz osnovne fiksne javne telefonske usluge, su: 1) imenik 2) prenosivost telefonskih brojeva e) davaoci fiksnih javnih telefonskih usluga imaju pravo da zahtijevaju zaključenje interkonekcijskih i drugih sporazuma s operatorima sa značajnom tržišnom snagom radi pružanja usluga iz stava (2) tačke c) i d) ovog člana, u skladu s posebnim obavezama i u obimu nametnutom takvim operatorima. (3) Korisnici fiksnih telefonskih usluga mogu koristiti isključivo telefonske uređaje koji su, u skladu s evropskim standardima, odnosno uređaje koji na sebi imaju oznaku CE, i ne smiju korištenjem bežičnih uređaja uzrokovati štetne smetnje drugim telekomunikacijskim uslugama, uređajima ili posebnim uslugama. Član 25. (Telefonski poziv) (1) Pozivajućim i pozvanim brojem smatra se broj sa kojeg je iniciran poziv i broj prema kojem je usmjeren poziv. Pozivajući i pozvani broj koriste se za identifikaciju strana u pokušanom ili ostvarenom telefonskom pozivu, bez obzira da li se biranje vrši od strane korisnika usluge, ili automatski posredstvom odgovarajućeg korisničkog ili drugog uređaja. (2) Telefonskim pozivom smatra se jedna ili više veza (komunikacija) ostvarenih između dva ili više korisnika i/ili usluga posredstvom pružene fiksne javne telefonske usluge. Posredstvom terminalnog uređaja, koji može biti telefon ili drugi uređaj koji omogućava korištenje javne telefonske usluge, omogućava se korisniku i/ili usluzi da putem ostvarenog telefonskog poziva pristupi drugom korisniku i/ili usluzi, bez obzira da li je takav drugi korisnik/usluga u Bosni i Hercegovini ili inostranstvu. (3) Telefonski poziv smatra se uspostavljenim kada se zatvori komunikacija između pozivajućeg terminalnog uređaja i pozvanog terminalnog uređaja, a što je potvrđeno razmjenom odgovarajućeg signalizacijskog saobraćaja. Odgovorenim pozivom smatra se prihvatanje dolaznog poziva od pozvane strane, bilo da je to učinjeno ličnim javljanjem, ili javljanjem odgovarajućeg terminalnog uređaja/posebne usluge. (4) Poziv upozorenja je poziv uspostavljen s ciljem da se korisnik obavijesti da mu je upućen drugi poziv, ali taj drugi poziv još uvijek nije uspostavljen i uspostavit će se nakon odgovarajuće akcije pozivane strane. (5) Pokušaj telefonskog poziva označava odgovarajući niz radnji koje je preduzeo korisnik javne telefonske usluge pokušavajući da uspostavi poziv s drugim korisnikom, terminalnim uređajem ili uslugom. Prekinut pokušaj telefonskog poziva je pokušaj poziva prekinut od strane pozivajuće strane. (6) Raskinut telefonski poziv označava prekid uspostavljenog poziva bez obzira da li je pozivanje prekinuto po želji pozivaoca ili iz tehničkih/drugih razloga. (7) Zlonamjeran poziv je poziv koji za cilj ima uznemiravanje korisnika telefonskog broja, ometanje, prijetnju ili drugu sličnu zloupotrebu mogućnosti javne telefonske usluge. (8) Poziv prema hitnim službama označava poziv uspostavljen biranjem nekog od posebnih brojeva određenih za ostvarivanje posebnih funkcija javnih službi sigurnosti, bezbjednosti, informacija ili pomoći. (9) Poziv prema uslugama dodane vrijednosti označava poziv uspostavljen biranjem nekog od posebnih brojeva određenih

58 Broj 17 - Strana 58 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, s ciljem omogućavanja posebnih usluga koju pruža nosilac biranog broja ili treće lice uz naplatu tarife poziva različite od uobičajene. (10) Poziv prema službi telefonskih informacija i drugih službi davaoca javne telefonske usluge označava poziv uspostavljen biranjem nekog od posebnih brojeva/kratkih kodova određenih za potrebe izvršenja servisnih obaveza i funkcija davaoca javne telefonske usluge. (11) Poziv u domaćem saobraćaju označava poziv započet s broja i uspostavljen prema broju iz telefonske numeracije Bosne i Hercegovine. (12) Poziv u međunarodnom saobraćaju označava poziv započet s broja iz telefonske numeracije Bosne i Hercegovine i uspostavljen prema broju iz telefonske numeracije u inostranstvu. (13) Poziv u fiksnoj telefonskoj mreži označava poziv uspostavljen između dva telefonska broja od kojih se oba nalaze u fiksnoj telefonskoj mreži. (14) Poziv prema mobilnoj telefonskoj mreži označava poziv kod kojeg je pozivajuća strana u fiksnoj telefonskoj mreži a pozvana strana u mobilnoj telefonskoj mreži. (15) Poziv prema satelitskom telefonu označava poziv kod kojeg je pozvana strana korisnik u satelitskoj telefonskoj mreži (16) Poziv na zahtjev označava poziv koji je započeo davalac javne telefonske usluge ili treća strana na prethodno učinjeni zahtjev korisnika, bez obzira da li je taj zahtjev generisan korištenjem tehničke opcije ili na drugi način. Član 26. (Izbor operatora - Carrier Selection) (1) Izbor operatora (Carrier Selection) označava mogućnost da pretplatnik jednog davaoca javne telefonske usluge ostvari telefonski poziv putem drugog davaoca javne telefonske usluge biranjem posebnog broja. (2) Agencija može provedbenim propisima urediti posebne uslove za pružanje usluge Izbor operatora. Član 27. (Predizbor operatora - Carrier Preselection) (1) Predizbor operatora (Carrier Preselection) označava mogućnost da pretplatnik jednog davaoca javne telefonske usluge ostvari sve ili određene vrste telefonskih poziva putem drugog davaoca javne telefonske usluge korištenjem odgovarajuće tehničke opcije. (2) Agencija može provedbenim propisima urediti posebne uslove za pružanje usluge Predizbor operatora. Član 28. (Telefonska kartica - Calling Card) (1) Telefonska kartica (Calling Card) je usluga koja omogućava uspostavu poziva biranjem posebno određenog telefonskog broja i identifikacije putem posebnog PIN broja ili elektronskog zapisa kartice, pri čemu se naplata poziva vrši umanjenjem raspoloživog iznosa novčanog kredita vezanog za konkretnu telefonsku karticu. (2) Agencija može provedbenim propisima urediti posebne uslove za pružanje usluge Telefonska kartica. Član 29. (Nomadska telefonija) (1) Nomadska telefonija je usluga koja omogućava korisniku kojem je operator dodijelio priključak s nomadskim telefonskim brojem i čije korištenje je nezavisno od geografske lokacije, da realizuje odlazni i dolazni telefonski saobraćaj u telekomunikacijskim mrežama na području BiH pod uslovima koji su komparativni onim pod kojima isti saobraćaj realizuje korisnik usluge kojem je dodijeljen priključak s geografskim brojem. (2) Agencija može provedbenim propisima urediti posebne uslove za pružanje usluge Nomadska telefonija. DIO ŠESTI - DODATNE TELEFONSKE USLUGE Član 30. (Korisnička grupa) Korisnička grupa je usluga kod koje davalac usluge omogućava formiranje određene grupe telefonskih brojeva/grupa po izboru korisnika usluge kojima će se javna telefonska usluga pružati pod uslovima različitim od uslova osnovne telefonske usluge. Član 31. (Identifikacija broja) (1) Identifikacija broja je usluga koja omogućava da se prikaže pozivajući broj sa mogućim dodatnim informacijama o pozivajućoj strani. (2) Ograničenje prikaza pozivajućeg broja je usluga koja omogućava pozivajućoj strani da onemogući prikaz svog broja pozvanoj strani. Član 32. (Zabrana dolaznih poziva) Zabrana dolaznih poziva je usluga koja omogućava korisniku da zabrani određene dolazne pozive, bilo da se radi o određenim kategorijama dolaznih poziva odabranim iz grupe jedne ili više kategorija brojeva/usluga, ili se odnosi na sve dolazne pozive. Pri tome mogućnost korisnika da obavlja pozivanje ostaje omogućena. Član 33. (Zabrana odlaznih poziva) (1) Zabrana odlaznih poziva je usluga koja omogućava korisniku da zabrani određene odlazne pozive, bilo da se radi o određenim kategorijama odlaznih poziva odabranim iz grupe jedne ili više kategorija brojeva/usluga, ili se odnosi na sve odlazne pozive. Pri tome mogućnost korisnika da prima pozive ostaje omogućena, kao i mogućnost pozivanja hitnih službi. (2) Zabrana odlaznog pozivanja može se izvršiti i samo za međunarodni saobraćaj. Član 34. (Preusmjeravanje poziva) (1) Prosljeđivanje poziva je usluga koja omogućava da se dolazni pozivi prosljeđuju na različitu lokaciju definisanu od pozvane strane. (2) Prosljeđivanje s preusmjeravanjem je usluga koja omogućava da se dolazni poziv preusmjeri u slučaju da je birani broj zauzet, ili nakon određenog broja zvonjenja, ili u slučaju preopterećenja brojem poziva na čekanju. (3) Prosljeđivanje poziva u odnosu na odredište je usluga koja omogućava korisniku da se dolazni pozivi preusmjeravaju na osnovu geografske lokacije pozivajuće strane, vremena i datuma, dana u sedmici i sl., identiteta pozivajuće linije korisnika, karakteristika usluge, prioriteta ili iznosa tarife koja se primjenjuje. Član 35. (Poziv na čekanju) (1) Poziv na čekanju je usluga koja omogućava prekid komunikacije na uspostavljenom telefonskom pozivu, a zatim, ukoliko se to želi, ponovnu uspostavu komunikacije. Za vrijeme čekanja drugoj strani se može emitovati odgovarajuća poruka ili zvuk. (2) Poziv na čekanju može se primijeniti i kada više pozivalaca čeka u redu pozivanja dok se ne oslobodi linija za ostvarenje poziva.

59 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 59 (3) Agencija može provedbenim propisom utvrditi maksimalni period čekanja, nakon kojeg se poziv mora ponovo uspostaviti ili raskinuti. (4) Za određene vrste usluga Agencija može provedbenim propisom zabraniti korištenje usluge poziva na čekanju. (5) Indikacija poziva na čekanju je usluga koja odgovarajućim zvučnim signalom naznačava korisniku koji je u toku realizacije poziva da postoji i drugi dolazni poziv koji je na čekanju kako bi on mogao odgovoriti na taj poziv, odbiti ga ili ignorisati. Član 36. (Ograničenje poziva) (1) Ograničenje poziva je usluga koja omogućava mjerenje ukupnog broja poziva, vremena ili količine saobraćaja prema nekom određenom broju/usluzi ili grupi brojeva/usluga i koja automatski blokira daljnje pozivanje prema njima čim mjerena vrijednost dostigne prethodno zadati parametar. (2) Za određene vrste usluga Agencija može provedbenim propisom uspostaviti maksimalni parametar čijim dostizanjem je davalac usluge dužan da blokira korisniku daljnje pozivanje, izuzev ako je korisnik posebno ugovorio druge parametre ili neograničeno pozivanje određenog broju/usluge ili grupe brojeva/usluga. Član 37. (Vrijeme između poziva) Vrijeme između poziva je usluga kojom se na zahtjev korisnika uspostavlja određeni period vremena koji mora proteći prije nego se omogući naredni poziv. Član 38. (Bilježenje poziva) Bilježenje poziva je usluga koja omogućava da se zapis sa podacima o pozivanju pohrani svaki put kada se ostvari poziv prema određenom broju radi daljnjeg korištenja za potrebe korisnika. Član 39. (Upravljanje pozivima) Upravljanje pozivima je usluga koja omogućava korisnicima da odrede način postupanja s dolaznim pozivima putem određenih parametara koje oni mogu sami da postavljaju preko svog korisničkog profila. Član 40. (Emitovani poziv) (1) Emitovani poziv je istovremeni poziv pozivajuće strane prema više pozivanih korisnika s ciljem emitovanja odgovarajuće poruke. (2) Emitovani poziv prema svim korisnicima mogu vršiti samo posebno određene javne službe obavještavanja i uzbunjivanja u okviru obavljanja svoje djelatnosti. (3) Emitovani poziv mogu vršiti i davaoci usluga prema korisnicima koji su posebno prihvatili primanje emitovanih poziva u okviru neke usluge ili posebnog poslovnog odnosa koji imaju s davaocem usluge koji emituje poziv. Član 41. (Izvršenje poziva zauzetom/nedostupnom pretplatniku) (1) Izvršenje poziva zauzetom pretplatniku je usluga koja omogućava pozivajućoj strani da bude obaviještena o zauzetosti biranog broja i da se poziv dovrši kada on postane slobodan, bez ponovnog biranja. (2) Izvršenje poziva nedostupnom pretplatniku je usluga koja se veže za korisničku/terminalnu mobilnost i koja se može koristiti da se uspostavi poziv kada mreža locira korisnika čija lokacija prethodno nije bila poznata. Član 42. (Konferencijski poziv) Konferencijski poziv je usluga koja omogućava da više pozivajućih/pozvanih strana učestvuje u zajedničkoj konverzaciji. Član 43. (Konsultativni poziv) Konsultativni poziv je usluga koja omogućava mogućnost da se poziv stavi na čekanje, uspostavi drugi poziv i mijenja pozvana strana prebacivanjem s jednog na drugi poziv. Član 44. (Poziv uz korištenje kreditne kartice) Poziv uz korištenje kreditne kartice je usluga koja omogućava pozivajućoj strani da joj se poziv naplati na teret broja računa naznačenog na validnoj kreditnoj kartici koja se koristi za plaćanje poziva. Član 45. (Modifikacija u toku poziva) Modifikacija u toku poziva je usluga koja omogućava korisniku da unutar uspostavljenog poziva pređe s jedne vrste poziva na drugu vrstu poziva bez promjene uspostavljene krajnje konekcije. Član 46. (Naručeni automatski poziv) Naručeni automatski poziv je usluga koja omogućava da se u zadato vrijeme i dan izvrši automatsko pozivanje s terminalnog uređaja korisnika prema određenom broju ili službi (isključujući uslugu buđenja). Član 47. (Druge usluge i opcije) (1) Davalac usluge može definisati i drugu uslugu ili opciju pružanja usluge, različitu od usluga navedenih u članovima 31. do 46. ovog Pravila, pod uslovom da se takva usluga jasno razlikuje od onih navedenih u članovima 31. do 46. ovog Pravila. Davalac usluge dužan je jasno opisati takvu uslugu ili opciju pružanja usluge. (2) U opisu usluge i javnoj ponudi usluge davalac može koristiti i druge nazive od onih navedenih u članovima 31. do 46. ovog Pravila, ali je kod pribavljanja saglasnosti ili predočavanja uslova poslovanja dužan da naznači na koju uslugu/opciju definisanu ovim Pravilom se odnosi takav drugačiji naziv. DIO SEDMI - ZAKLJUČIVANJE MEĐUOPERATORSKIH UGOVORA Član 48. (Međuoperatorski ugovori) (1) O pružanju fiksnih javnih telefonskih usluga na mreži drugog operatora zaključuje se pisani ugovor (međuoperatorski ugovor). Obavijest o zaključenju ugovora dostavlja se Agenciji u roku od 15 dana od dana zaključenja na obrascu koji će biti raspoloživ na web stranici Agencije: (2) Međuoperatorskim ugovorom smatra se svaki ugovor zaključen između davaoca fiksne javne telefonske usluge i drugog davaoca javne telekomunikacijske usluge/operatora javne elektronske komunikacijske mreže, pod uslovom da se takav ugovor odnosi na pružanje ili saradnju u pružanju fiksnih javnih telefonskih usluga. (3) Međuoperatorski ugovori, pored općih obligaciono-pravnih elemenata, moraju da sadrže: a) naznačenje pravnog osnova za obavljanje djelatnosti u telekomunikacijama ili pružanje javnih telekomunikacijskih usluga svake od ugovornih strana; b) opis telekomunikacijskih usluga ili predmeta poslovne saradnje;

60 Broj 17 - Strana 60 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, c) obim telekomunikacijskih usluga ili poslovne saradnje, opisano uz upotrebu tehničkih parametara, kapaciteta, drugih karakteristika, standarda ili opisano na drugi pogodan način; d) vremensko trajanje ugovora s tačnom naznakom perioda na koji je zaključen, odnosno naznakom minimalnog perioda na koji je ugovor zaključen ukoliko se isti zaključuje na neodređeno vrijeme; e) uslove raskida ugovora uz precizan opis postupanja s postojećim korisnicima usluga kako bi se osigurala neprekidnost pružanja usluga. (4) Davaoci usluga su dužni koristiti javnu elektronsku komunikacijsku mrežu i pružati usluge na takvoj mreži u skladu s odredbama međuoperatorskog ugovora i u skladu s važećim propisima, a posebno poštivajući: a) prava postojećih korisnika usluge; b) sigurnost rada i integritet mreže; c) međuoperativnost usluga; d) neprekidnost usluga. DIO OSMI - PREKRŠAJI Član 49. (Prekršaji) Prekršaji, vrste kazni i iznosi novčanih kazni za kršenja ovog Pravila propisani su Pregledom povreda i odgovarajućih kazni koje izriče Regulatorna agencija za komunikacije ("Službeni glasnik BiH", broj 35/2009). DIO DEVETI - NAKNADE ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI Član 50. (Naknade) (1) Iznosi i uslovi plaćanja naknade za obradu zahtjeva za izdavanje dozvole i naknade za godišnje korištenje dozvole uređuju se posebnim pravilom Agencije. (2) U slučaju neplaćanja u propisanom roku naknade za godišnje korištenje dozvole, Agencija će istekom 30 dana od dana kada se trebalo izvršiti plaćanje po službenoj dužnosti donijeti rješenje kojim će oglasiti da je dozvola za koju nije plaćena naknada prestala da važi. (3) U slučaju da je onemogućena dostava rješenja iz stava (2) ovog člana na adresu poslovanja operatora upisanu u sudskom registru pravnih lica, dostava će se izvršiti putem oglasne ploče Agencije, a obavijest o tome će se staviti i na web stranicu Agencije: Dostava će se smatrati izvršenom 15 dana od dana stavljanja rješenja na oglasnu ploču Agencije. (4) Na osnovu rješenja iz stava (2) ovog člana, Agencija će o naplati neizmirene naknade odlučiti posebnim rješenjem kojim se nalaže plaćanje naknade, i koje se donosi u skraćenom upravnom postupku. Član 51. (Prestanak važenja dozvole po izjavi) (1) Po izjavi operatora da prestaje s korištenjem dozvole, Agencija će po službenoj dužnosti donijeti rješenje kojim će oglasiti da je dozvola prestala da važi s danom određenim tim rješenjem. (2) U slučaju da postoji neizmiren dug s danom prestanka važenja dozvole, Agencija će o naplati neizmirene naknade odlučiti po službenoj dužnosti posebnim rješenjem koje se donosi u skraćenom upravnom postupku. (3) Prestankom važenja dozvole prestaje i pravo na obavljanje djelatnosti. Operator je dužan danom davanja izjave o prestanku obavljanja djelatnosti, ili posebno naznačenim danom, obustaviti obavljanje djelatnosti i korištenje prava iz dozvole. DIO DESETI - STATUSNE PROMJENE Član 52. (Statusne promjene operatora) (1) Ukoliko operator izvrši statusne promjene u vidu spajanja, pripajanja, podjele operatora ili osnivanja nove firme uz izdvajanje djelatnosti telekomunikacija od strane istih osnivača, novo pravno lice zadržat će pravo na korištenje dozvole samo ako ispuni uslove iz člana 2. stav (2) ovog Pravila. (2) U slučaju statusnih promjena iz stava (1) ovog člana, sporazumom ili ugovorom kojim se uređuju te statusne promjene ujedno se moraju urediti i pitanja nastavka obavljanja djelatnosti operatora i preuzimanja postojećih pravnih obaveza nastalih u vezi s pružanjem usluga na mreži ili ugovorenog pristupa mreži koji je prije nastupanja statusne promjene pružen drugom operatoru telekomunikacija. (3) Kod izdvajanja djelatnosti uz osnivanje nove firme, smatra se da se radi o istim osnivačima ako je osnivački kapital nove firme istovjetan najmanje 51% osnivačkog kapitala s više od 50% istih osnivača prethodnog operatora, i pod uslovom da postoji odluka osnivača postojećeg operatora o izdvajanju djelatnosti. (4) Operator je dužan da prije izvršenog spajanja, pripajanja, podjele ili izdvajanja djelatnosti dostavi Agenciji pismenu obavijest o namjeri izvršenja statusne promjene, te je uz tu obavijest dužan da dostavi odgovarajuću odluku osnivača kao i sporazum ili ugovor kojim se uređuje promjena. (5) Pravno lice koje je preuzelo obavljanje djelatnosti dužno je najkasnije 15 dana, po izvršenoj statusnoj promjeni iz ovog člana, o tome pismeno obavijestiti Agenciju. (6) Uz obavijest iz stava (5) ovog člana, pravno lice koje je preuzelo djelatnost dužno je podnijeti zahtjev za prenos dozvole. Dozvola će se prenijeti ako se ispune uslovi za izdavanje dozvole propisani ovim Pravilom. O izvršenom prenosu dozvole donosi se posebno rješenje. (7) Do donošenja rješenja iz stava (6) ovog člana, pravno lice koje je preuzelo djelatnost operatora nastavlja pružati ugovorene usluge prema uslovima dozvole operatora koji se spojio ili pripojio, što će se utvrditi posebnim rješenjem. Za pružanje usluge u navedenom periodu naplaćuje se naknada kao da je pravnom licu koje je preuzelo djelatnost operatora dodijeljena dozvola. (8) Ukoliko se utvrdi da pravno lice koje je preuzelo djelatnost operatora ne ispunjava uslove za dodjelu dozvole, ali da se radi o otklonjivim nedostacima, naložit će se posebnim zaključkom rok za otklanjanje nedostataka koji neće biti duži od tri mjeseca. (9) Na postupak iz ovog člana naplaćuje se administrativna taksa na zahtjev i administrativna taksa na rješenje. DIO JEDANAESTI - PRENOS PRAVA IZ DOZVOLE Član 53. (Prenos prava iz dozvole) (1) Na zahtjev operatora izvršit će se prenos prava iz dozvole na drugo pravno lice koje namjerava nastaviti obavljanje djelatnosti s pravima i obavezama iz postojeće dozvole. (2) Pravno lice na koje se prenose prava iz dozvole, a koje u momentu podnošenja zahtjeva za prenos prava iz dozvole ne posjeduje Dozvolu za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga, dužno je podnijeti zahtjev za izdavanje Dozvole za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga prema uslovima ovog Pravila, kao i dati pismenu izjavu o preuzimanju svih prava i obaveza nastalih u vezi s pružanjem usluga po dozvoli na koju se odnosi prenos, a posebno onih prava i

61 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 61 obaveza koja se odnose na realizaciju zaključenih međuoperatorskih i korisničkih ugovora. DIO DVANAESTI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 54. (Prelazne odredbe) Agencija će po službenoj dužnosti i bez obaveze plaćanja posebne naknade izdati dozvole u skladu s uslovima ovog Pravila svim operatorima kojima je izdata Dozvola za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga. Agencija može tražiti dostavu informacija i dokumentacije u svrhu tog postupka. Član 55. (Usklađivanje) (1) Svi davaoci fiksnih javnih telefonskih usluga dužni su u roku od tri mjeseca, od dana stupanja na snagu ovog Pravila, uskladiti svoje poslovanje s ovim Pravilom. (2) Svi davaoci fiksnih javnih telefonskih usluga, koji steknu pravo na obavljanje djelatnosti nakon stupanja na snagu ovog Pravila, dužni su djelatnost obavljati u skladu s ovim Pravilom. Član 56. (Primjena drugih propisa) (1) Na sva pitanja koja nisu posebno uređena ovim Pravilom primjenjuju se odredbe Zakona o komunikacijama, odgovarajući propisi Agencije doneseni na osnovu tog zakona, drugi odgovarajući propisi, kao i poslovni akti, sporazumi i ugovori samog davaoca usluge. (2) Na određena pitanja za koja se utvrdi da nisu detaljno uređena ovim Pravilom ili odredbama Zakona o komunikacija i propisa Agencije donesenih na osnovu zakona, primijenit će se poznata pravna praksa, direktive i preporuke Evropske unije, ITU ili odgovarajućih međunarodnih udruženja i asocijacija davalaca javnih telekomunikacijskih usluga ukoliko to nije u suprotnosti sa Zakonom o komunikacijama i propisima Bosne i Hercegovine. (3) Primjenjivost određene međunarodne prakse ili standarda može dokazivati i sam davalac usluge, te ako se dokaže da se takva praksa ili međunarodni standardi mogu koristiti kao osnov za donošenje odluka Agencije. Član 57. (Provedbeni propisi) Kada je to potrebno radi provedbe ovog Pravila, Agencija je ovlaštena da u skladu s članom 61. stav (2) i članom 99. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02, 102/09) donese odgovarajuća uputstva, instrukcije i naredbe. Za donošenje takvih propisa ovlašten je generalni direktor Agencije. Član 58. (Stupanje na snagu i objava) Ovo Pravilo stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". Broj / februara godine Sarajevo Predsjedavajući Vijeća Agencije Neven Tomić, s. r. Temeljem članka 8. stavak 4, članka 11. stavak 1. i članka 39. stavak 1, a u svezi s člankom 4. stavak 2, točke c), d) i e) i člankom 7. stavak 1. Zakona o komunikacijama ("Službeni glasnik BiH", broj 31/03, 75/06, 32/10 i 98/12), Vijeće Regulatorne agencije za komunikacije, na 61. sjednici održanoj godine, usvojilo je PRAVILO 68/2013 O OBAVLJANJU DJELATNOSTI DAVATELJA NEPOKRETNIH JAVNIH TELEFONSKIH USLUGA DIO PRVI - OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet pravila) (1) Pravilom o obavljanju djelatnosti davatelja nepokretnih javnih telefonskih usluga (u daljnjem tekstu: Pravilo) propisuju se uvjeti za stjecanje prava i temeljna pravila za obavljanje djelatnosti komercijalnog davatelja nepokretnih javnih telefonskih usluga u Bosni i Hercegovini. (2) Pod nepokretnom javnom telefonskom uslugom u smislu ovog Pravila smatra se nepokretna javna telefonska usluga koju pruža pravna osoba kojoj je, sukladno ovom Pravilu, dodijeljena dozvola, a usluga se pruža prema korisniku koji se nalazi u Bosni i Hercegovini ili inozemstvu, pod uvjetom da se za pružanje takve usluge koristi telefonska numeracija Bosne i Hercegovine i da se usluga u cijelosti ili djelomice pruža putom javne elektroničke komunikacijske mreže, opreme za komutaciju i rutiranje poziva koja se nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine. Članak 2. (Pravo na obavljanje djelatnosti) (1) Pravo na obavljanje djelatnosti davatelja nepokretnih javnih telefonskih usluga ima pravna osoba koja je kod nadležnog Suda registrirana za obavljanje djelatnosti telekomunikacija (61.10 i 61.20) standardne klasifikacije djelatnosti. (2) Pravo na obavljanje djelatnosti stječe se izdavanjem Dozvole za pružanje nepokretnih javnih telefonskih usluga (u daljnjem tekstu: dozvola) od strane Regulatorne agencije za komunikacije. (3) Dozvola se izdaje uz suglasnost Zajedničkog upravnog odbora za zakonito presretanje, na način propisan "Odlukom o posebnim obvezama pravnih i fizičkih osoba koje pružaju telekomunikacijske usluge, administriraju telekomunikacijske mreže i vrše telekomunikacijske djelatnosti, glede osiguranja i održavanja kapaciteta koji će omogućiti ovlaštenim agencijama da vrše zakonito presretanje telekomunikacija, kao i kapaciteta za čuvanje i osiguranje telekomunikacijskih podataka" ("Službeni glasnik BiH", broj 104/06, 58/07). DIO DRUGI - PRAVA DAVATELJA NEPOKRETNIH JAVNIH TELEFONSKIH USLUGA Članak 3. (Minimalna lista prava) (1) Svaki davatelj nepokretnih javnih telefonskih usluga može: a) da pruža javne telefonske usluge na nepokretnim javnim elektroničkim komunikacijskim mrežama u Bosni i Hercegovini; b) da za potrebe pružanja svojih usluga koristi telefonsku numeraciju Bosne i Hercegovine i posebne identifikacijske i signalizacijske kodove, sukladno propisima Agencije; c) da bude vlasnik ili posjeduje javne elektroničke komunikacijske mreže namijenjene za pružanje nepokretnih javnih telefonskih usluga i drugih javnih telekomunikacijskih usluga, pod uvjetom da je pribavio propisanu dozvolu za obavljanje djelatnosti operatora javne elektroničke telekomunikacijske mreže, odnosno da je zaključio sporazum o korištenju takve mreže s ovlaštenim operatorom; d) da prema propisanim uvjetima ostvaruje pristup izdvojenoj lokalnoj petlji i međupovezivanje s operatorom sa značajnom tržišnom snagom, a s

62 Broj 17 - Strana 62 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, drugim operatorima prema uvjetima komercijalnog dogovora i interesa; e) da pruža različite forme univerzalnih usluga, kao i da pokriva različita geografska područja u svezi s pružanjem univerzalnih usluga, kada je sukladno odgovarajućim propisom ovlašten ili zadužen da to čini; f) ispunjava i druge obveze definirane Zakonom o komunikacijama i propisima donesenim temeljem tog zakona, kao i drugim propisima. Članak 4. (Područje pružanja usluga) (1) Dodijeljenom dozvolom davatelj usluge stječe pravo da djeluje i pruža svoje usluge na javnim elektroničkim telekomunikacijskim mrežama u Bosni i Hercegovini, prema uvjetima pristupa i korištenja tih mreža i na načelu da svaki korisnik javne telefonske usluge ima neometan pristup drugom takvom korisniku na području Bosne i Hercegovine, a pristup korisniku u inozemstvu prema posebnim uvjetima i cijenama takvog pristupa. (2) Dodijeljenom dozvolom davatelj usluge stječe pravo pružanja javnih telefonskih usluga u domaćem i međunarodnom prometu korisnicima s prebivalištem u Bosni i Hercegovini, odnosno strancima koji sukladno važećim propisima borave na teritoriji Bosne i Hercegovine. (3) Ukoliko određena vrsta usluge to zahtijeva, Agencija može posebnim aneksom dozvole urediti određene tehničke ili sigurnosne detalje rada i pružanja usluge. Članak 5. (Obveze korisnika dozvole) (1) Davatelj usluge će osiguravati pristup nepokretnim javnim telefonskim uslugama. Pristup će omogućiti korisnicima da odašilju i/ili primaju nacionalne i međunarodne pozive, unajmanje podržavajući govor, faks i prijenos podataka. (2) Davatelj usluge dužan je izvršiti međupovezivanje isključivo sukladno važećim propisima. (3) Korisniku dozvole mogu biti dodijeljene i dodatne obveze sukladno posebnim propisima. (4) Davatelj usluge dužan je da uspostavi i stalno održava ažurnom bazu podataka o nositeljima prava korištenja svih telefonskih brojeva koje dodjeljuje svojim korisnicima radi pružanja usluge, te na temelju takve baze podataka formirati elektronički imenik koji će sadržavati podatke o onim aktivnim korisnicima koji su dozvolili prikaz svojih informacija. Imenik je javno raspoloživ svakoj zainteresiranoj osobi, a na zahtjev Agencije ili nadležne institucije za provođenje zakona, davatelj usluge je dužan omogućiti uvid u bazu svih aktivnih korisnika, kao i podatke o ranijim korisnicima telefonskih brojeva. (5) Posebice, davatelj usluge će: a) osigurati službu za davanje informacija iz imenika ili će osigurati da te informacije budu dostupne putom službe za davanje informacija iz imenika koju osigurava barem jedan od postojećih operatora, prema transparentnim i razumnim uvjetima; b) objaviti imenik u elektroničkoj formi na svojoj web stranici u takvoj formi da je moguće primijeniti programe "čitače ekrana" a u cilju omogućavanja pristupa za slijepe i slabovidne osobe; c) na zahtjev dostavljaju, Agenciji besplatno a ostalim pružateljima uz odgovarajuću naplatu, imenik pretplatnika u elektroničkoj formi ili on-line u svrhu pružanja informacija ili objavljivanja imenika; d) najmanje jednom u dvije godine, objaviti tiskani telefonski imenik u kojem će privatni i poslovni pretplatnici, kao i javne institucije, biti odvojeno uvršteni ili će osigurati da te informacije budu uvrštene u imenik koji objavljuje barem jedan od postojećih operatora; e) omogućiti da pretplatnik odluči da li će njegov broj biti dostupan u telefonskom imeniku. (6) Davatelj usluge osigurat će besplatan pristup pretplatnicima u svrhu pozivanja službi hitne pomoći, policije, vatrogasaca ili drugih službi uspostavljenih na temelju zakona ili prema posebnom provedbenom propisu koji može donijeti Agencija. (7) Davatelj usluge će osigurati službu za podršku usluge, koja će biti namijenjena i dostupna korisnicima. (8) Za vrijeme proglašenja zakonom određenih posebnih stanja opasnosti, ili kada takvo stanje nije proglašeno a očito nastupe izvanredne okolnosti ili opća opasnost, davatelj usluge će pružiti svu moguću pomoć institucijama i osobama koje su uključene u rješavanje takvih stanja, i potpuni prioritet kod pružanja usluga će dati funkcioniranju takvih službi. (9) Davatelj usluge će na zahtjev nadležne institucije i sukladno odgovarajućim zakonskim propisima pružiti puni i neometani pristup svojim bazama podataka u svezi s uslugom, i omogućiti neometane veze za obavljanje funkcija zakonitog presretanja telekomunikacija na način utvrđen posebnim propisima. Detalji ovih funkcija su povjerljive informacije i s njima davatelj usluge postupa na način propisan posebnim propisima. (10) Davatelj usluge dužan je da osigura da su njegove usluge pogodne za osobe s invaliditetom. (11) U slučaju da je korisniku dozvole dodijeljena obveza postavljanja telefonskih govornica, davatelj usluge će: a) osigurati javne telefonske govornice i zadovoljit će potrebe korisnika u smislu broja javnih telefonskih govornica i geografskog pokrivanja sukladno razvojnom planu, b) osigurati sljedeće usluge na svim javnim telefonskim govornicama: 1) pristup govornim uslugama i službi davanja informacija iz Imenika; 2) mogućnost besplatnog pozivanja hitnih službi; 3) pristup uslugama besplatnim za pozivatelja (pozivi prema "080"). c) osigurati da su na svim javnim telefonskim govornicama, koje održava davatelj usluge, prikazana sljedeća obavještenja: 1) minimalna tarifa za uspostavljanje poziva, informacije o cijenama poziva i dozvoljeni način plaćanja; 2) lokacija javne telefonske govornice; 3) izjava da se hitni pozivi mogu obaviti besplatno; 4) izjava da li dolazni pozivi mogu ili ne mogu biti primljeni; 5) kontakt informacije u slučaju prigovora na usluge. (12) Davatelj usluge je odgovoran za instalaciju, popravak i održavanje vlastitih javnih telefonskih govornica. (13) Davatelj usluge će osigurati mjesta za kupovinu telefonskih kartica i informaciju gdje se iste mogu kupiti. (14) Ukoliko davatelj usluge želi da povuče iz uporabe javnu telefonsku govornicu, tada će se, gdje je to moguće, na govornici prikazivati obavještenje o tomu najmanje 30 dana prije povlačenja govornice iz uporabe.

63 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 63 (15) Davatelj usluge određuje uvjete svog poslovanja, opisuje usluge koje nudi i određuje cijene takvih usluga. Uvjeti poslovanja, opis usluga i cijene, kao i izmjene istih, dostavljaju se Agenciji sukladno Zakonu o komunikacijama i odgovarajućem pravilu Agencije. (16) Davatelj usluge dužan je uspostaviti sustav zaštite pretplatnika što uključuje i obvezu razmatranja reklamacija i pritužbi u svezi s pružanjem javne telefonske usluge. (17) Davatelj usluge može započeti s pružanjem usluga tek kada sukladno zakonu bude obavljen tehnički prijam njegovih uređaja i opreme i izvršeno testiranja rada i usluga sukladno Referentnoj interkonekcijskoj ponudi (RIP), ako je to slučaj. (18) Davatelj usluge je dužan prije početka pružanja usluga dostaviti Agenciji pismenu izjavu u kojoj će navesti na koji način su ispunjene obveze iz ovog članka. Članak 6. (Pretplatnički odnosi) (1) O pružanju usluge zaključuje se pismeni ugovor s korisnikom, odnosno smatra se da je takav ugovor zaključen kupovinom kartice, dopunskog kredita ili drugog odgovarajućeg sredstva kojim se ostvaruje pravo na korištenje usluge. (2) Ugovor o pružanja usluga se objavljuje u tipskoj formi sukladno posebnim propisima Agencije kojima se uređuju uvjeti pružanja javnih telekomunikacijskih usluga i odnosi s korisnicima. Agencija može zahtijevati izmjenu pojedinih odredbi ugovora u cilju zaštite prava pretplatnika. (3) U slučaju da pretplatnik nije platio cijeli ili dio računa za korištenje usluga koje su predmet ovog Pravila, bilo koje mjere koje poduzima davatelj usluge: a) bit će proporcionalne i nediskriminatorne; b) bit će prethodno definirane i kao takve objavljene u uvjetima poslovanja davatelja usluge; c) osigurat će pretplatniku pravodobno upozorenje o mogućem prekidu pružanja usluga ili isključenju pretplatnika i prije bilo kakvog prekida u pružanju usluga ili isključenja pretplatnika, pri čemu će se smatrati da je takvo upozorenje dano i kada je naznačeno uz račun za pružanje usluge; (4) U dodatku obveza iz prethodnih stavova ovog članka, davatelj usluge će detaljno informirati korisnike o mjerama koje se poduzimaju u slučaju neplaćanja. (5) Davatelj usluge dužan je postupati sukladno odgovarajućim pravilima Agencije kojima se uređuje pitanje uvjeta pružanja javnih telekomunikacijskih usluga. Članak 7. (Kvalitet usluga) (1) Davatelj usluge dužan je, po pitanju pokazatelja kvaliteta usluga i metoda mjerenja za nepokretne javne telefonske usluge, pružati uslugu sukladno propisanim standardima u Bosni i Hercegovini (BAS), Europskog instituta za telekomunikacijske standarde (ETSI), pravilima i uputama koje izdaje Agencija. (2) Davatelj usluge će osigurati pružanje javnih telekomunikacijskih usluga 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. (3) U slučaju da davatelj usluge namjerava trajno prestati s pružanjem usluga, dužan je da to na odgovarajući način i na vrijeme najavi svojim pretplatnicima, kao i operatorima u suradnji s kojima pruža uslugu, a sukladno RIP-u, ako je to slučaj. (4) Davatelj usluge dužan je, na način kako se to od njega zatraži, dostaviti Agenciji rezultate vlastitih mjerenja uspješnosti pružanja usluga i kvaliteta rada. (5) Davatelj usluge dužan je osigurati odgovarajući kvalitet usluga, definiran parametrima i rokovima danim u razvojnom planu. Članak 8. (Obračunavanje) (1) Davatelj usluge dužan je uspostaviti vlastiti sustav za registriranje, mjerenje i obračun ostvarenih nepokretnih javnih telefonskih usluga. (2) Davatelj usluge će osigurati svojim pretplatnicima račune s prikazom obračunskih stavki koji omogućavaju verifikaciju i kontrolu naknada obračunatih za korištenje nepokretnih javnih telefonskih usluga sukladno posebnim propisima Agencije, kojima se uređuju uvjeti pružanja javnih telekomunikacijskih usluga i odnosi s korisnicima. (3) Na zahtjev korisnika usluge, davatelj usluge može modificirati prikaz obračunskih stavki u računu ako je to tehnički izvodljivo i ako ne zahtijeva posebne troškove. (4) Davatelj usluge dužan je voditi propisnu evidenciju svih izdanih obračuna za uslugu i čuvati danu dokumentaciju u rokovima predviđenim zakonskim propisima, te istu na zahtjev Agencije ili drugog nadležnog organa staviti na uvid. Članak 9. (Međunarodne usluge) (1) Davatalj usluge je dužan na zahtjev Agencije dostaviti informacije o svim međunarodnim ugovorima o pružanju javne telefonske usluge koje je zaključio sa stranim operatorima, bilo da se usluga ostvaruje izravno ili tranzitom. (2) Agencija može zahtijevati izmjenu odredbi međunarodnog ugovora koji je davatelj usluge zaključio sa stranim operatorom, ukoliko takve odredbe nisu sukladne pravilima Agencije i Zakonu o komunikacijama, odnosno može predmet delegirati Konkurencijskom vijeću Bosne i Hercegovine ako se smatra da se sporazumom narušava konkurencija na tržištu telekomunikacija. (3) Davatelj usluge slobodno odabire rutiranje međunarodnog prometa. (4) Korisniku dozvole nije dozvoljeno da zaključuje ugovore sa stranim operatorom kojima se ograničava drugim operatorima iz Bosne i Hercegovine da zaključuju iste ili slične ugovore s tim stranim operatorom. Članak 10. (Tehnički standardi i specifikacije) Davatelj usluge će osigurati da sva oprema koja bude puštena u uporabu, vezano za funkcioniranje mreže, bude sukladna Pravilu o tehničkim zahtjevima za radio i telekomunikacijsku opremu u javnim telekomunikacijskim mrežama, drugim pravilima i propisima koje može da donese Agencija ili druga nadležna institucija, i sukladne RIP-u, ako je to slučaj. Članak 11. (Zabrana nelojalne konkurencije) (1) Davatelj usluge neće, na bilo koji način, uvjetovati pretplatnicima pružanje svoje osnovne telefonske usluge uz obvezu da pretplatnici prihvate i neku drugu uslugu, ili zbog pružene usluge budu obvezni da zaključe ugovor o korištenju druge telekomunikacijske usluge, sličan pravni ili ekonomski posao. Izuzetak čine usluge koje se iz tehničkih razloga ne mogu isključiti ili predstavljaju preduvjet za realizaciju neke druge telekomunikacijske usluge. (2) Izuzetno, uz osnovnu telefonsku uslugu davatelj usluge može nuditi na tržištu druge vidove vezanih ponuda, međutim mora ostaviti korisniku mogućnost da koristi

64 Broj 17 - Strana 64 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, svaku uslugu i zasebno, pod uvjetima koji neće biti znatno nepovoljniji u odnosu na korištenje vezane ponude. (3) Davatelj usluge za kojeg je utvrđeno da ima značajnu tržišnu snagu na tržištu koje može, ali ne mora biti telekomunikacijsko, ili uživa posebne ekonomske pogodnosti ili pravo na subvencioniranje iz javnih ili drugih izvora, neće vršiti subvencioniranje cijena usluga pruženih na temelju dozvole, kako ne bi uzrokovao nelojalnu konkurenciju drugim operatorima koji nemaju takvu poziciju ili povoljnosti. (4) U cilju osiguravanja transparentnosti protoka usluga i sredstava između različitih sektora u kojima posluje, korisnik iz stavka (2) ovog članka će na odgovarajući način razdvajati svoje poslovne aktivnosti koje se ne odnose na pružanje usluge po ovoj dozvoli. Prethodno će se učiniti putom zasebne računovodstvene evidencije obračuna troškova i dobiti ostvarene po usluzi iz dozvole. (5) Ukoliko postoji opravdana sumnja da davatelj usluge vrši nepravično subvencioniranje telekomunikacijskih usluga koje pruža sukladno ovoj dozvoli, Agencija će po službenoj dužnosti ili na zahtjev osobe koja ima pravni interes pokrenuti odgovarajući postupak. U svrhu provođenja postupka davatelj usluge će, na zahtjev Agencije, omogućiti uvid u poslovne knjige i evidencije, kao i pojedinosti o raspodjeli troškova. (6) U slučaju da Agencija utvrdi da postoji nepravično subvencioniranje telekomunikacijskih usluga koje pruža davatelj javnih telefonskih usluga, Agencija će izdati odgovarajući nalog po tom pitanju, a po potrebi će provesti i postupak radi izricanja sankcija ako za to postoji temelj. Članak 12. (Zabrana diskriminacije) Kod pružanja usluga davatelj neće u bilo kom smislu dati prednost niti diskriminirati korisnike, pri čemu se pod diskriminacijom neće smatrati primjena različitih uvjeta za pružanje usluge prema određenim jasno definiranim kategorijama i kriterijima koji su uspostavljeni uz poštivanje propisane procedure najave uvjeta poslovanja i cijena. Primjena povoljnijih uvjeta ne može se definirati pojedinačno, samo radi davanja povlaštenog položaja određenoj osobi ili osobama, već mora imati opći karakter za svaku osobu koja ispunjava određeni jasno definirani kriterij i koja to zatraži. Članak 13. (Korištenje telefonske numeracije, signalizacijskih i identifikacijskih kodova) Davatelj usluge dužan je da za pružanje svojih usluga u javnoj telefonskoj mreži koristi telefonsku numeraciju, signalizacijske i identifikacijske kodove koji su sukladni Planu brojeva za telefonske usluge u BiH i Pravilu o upravljanju planom brojeva za telefonske usluge u BiH, kao i drugim propisima Agencije. Članak 14. (Dostavljanje informacija) (1) Davatelj usluge dužan je, u roku koji odredi Agencija, dostaviti bilo koje informacije u svezi s obavljanjem djelatnosti temeljem dodjeljivanja dozvole. (2) Davatelj usluge dužan je jednom godišnje, do roka koji odredi Agencija, dostaviti Agenciji godišnje izvješće o: a) postignutom razvoju mreže; b) novim uslugama koje se uvode; c) uporabi kapaciteta sustava (broj korisnika); d) skopljenim ugovorima o interkonekciji i iznajmljenim linijama; e) zaključenim međunarodnim ugovorima. (3) Agencija može propisati odgovarajuće obrasce na kojima će se dostavljati informacije i izvješća iz stavaka (1) i (2) ovog članka, te će dobivene podatke odgovarajuće obraditi i po potrebi javno objavljivati radi praćenja stanja i statistike tržišta telekomunikacija, uz poštivanje propisa o povjerljivosti informacija. Članak 15. (Tajnost telekomunikacije) (1) Davatelj usluge će poduzeti sve neophodne mjere potrebne za zaštitu privatnosti i povjerljivosti informacija do kojih dođe u svezi s pružanjem usluge iz dozvole. Takve informacije se mogu koristiti samo na zakonom propisani način. (2) U slučaju da su informacije koje davatelj usluge dostavlja Agenciji komercijalno ili na drugi način povjerljive, Agencija će koristiti takve informacije samo u okviru svoje zakonske nadležnosti, odnosno proslijedit će ih drugim nadležnim organima ako je to zakonom izričito predviđeno. (3) Davatelj usluge dužan je prilikom davanja informacija ili izvješća na zahtjev Agencije navesti za koje od dostavljenih informacija smatra da su povjerljive prirode. Tajnost i povjerljivost takvih informacija razmatrat će se sukladno Zakonu o slobodi pristupa informacijama i drugim odgovarajućim propisima, uz maksimalnu zaštitu interesa korisnika dozvole i drugih osoba. Članak 16. (Sigurnosne i ekološke obveze) (1) Davatelj usluge će poduzeti sve neophodne mjere i primijeniti propise o tehničkoj zaštiti u svezi s pruženom uslugom, bilo da se isto odnosi na njegove zaposlenike ili korisnike. (2) Davatelj usluge dužan je da osigura da su instalacija, rad i održavanje cjelokupne opreme vezane za pružanje usluga sukladne važećim propisima i standardima iz područja sigurnosti i zaštite okoliša. Članak 17. (Rješavanje reklamacija i pritužbi) (1) Davatelj usluge dužan je rješavati reklamacije i pritužbe korisnika usluge na način koji odredi općim uvjetima poslovanja i sukladno pravilima koje propiše Agencija. (2) Davatelj usluge učinit će dostupnim na svojoj web stranici, kao i prodajnim mjestima usluge, odgovarajući link, ili barem jedan tiskani primjerak "Pravila o vrstama i načinu rješavanja pritužbi na javne telekomunikacijske usluge koje rješava Regulatorna agencija za komunikacije" ("Službeni glasnik BiH", broj 61/12), a također će na svakoj negativnoj odluci po reklamaciji ili pritužbi korisnika usluge naznačiti korisniku gdje se može upoznati s uvjetima za podnošenje pritužbe Agenciji. (3) Izuzev u obimu koji je propisan stavkom (2) ovog članka, davatelj usluge u svojim odlukama po reklamacijama ili pritužbama korisnika neće poučavati korisnike da je dozvoljena žalba protiv takve odluke pred Agencijom, odnosno da se trebaju obratiti Agenciji. DIO TREĆI - POSTUPAK ZA STJECANJE PRAVA NA OBAVLJANJE DJELATNOSTI Članak 18. (Prethodna suglasnost) (1) Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole, pravna osoba iz članka 2. stavak (1) ovog Pravila dužna je da zatraži izdavanje suglasnosti iz članka 30. stavak (2) "Odluke o posebnim obvezama pravnih i fizičkih osoba koje pružaju telekomunikacijske usluge, administriraju telekomunikacijske mreže i vrše telekomunikacijske

65 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 65 djelatnosti, glede osiguranja i održavanja kapaciteta koji će omogućiti ovlaštenim agencijama da vrše zakonito presretanje telekomunikacija, kao i kapaciteta za čuvanje i osiguravanje telekomunikacijskih podataka" ("Službeni glasnik BiH", broj 104/06 i 58/07). (2) Zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka (1) ovog članka podnosi se na obrascu koji će zainteresiranoj osobi osigurati Agencija na njen pismeni zahtjev. Uz zahtjev, podnositelj će dobiti uputu o daljnjem postupanju. O izdanoj suglasnosti nadležni organ obavještava Agenciju službenim putom. (3) Po prijamu obavijesti o tome da li pravna osoba iz članka 2. stavak (1) ovog Pravila ispunjava uvjete za primjenu funkcije zakonitog presretanja, Agencija će bez odlaganja obavijestiti tu osobu o mišljenju nadležnog organa i uputiti je o mogućnosti podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole. Članak 19. (Podnošenje zahtjeva) (1) Pravna osoba iz članka 2. stavak (1) ovog Pravila, koja ispunjava uvjete za primjenu funkcije zakonitog presretanja, dužna je da prije početka obavljanja djelatnosti podnese Regulatornoj agenciji za komunikacije zahtjev za izdavanje dozvole. Zahtjev se podnosi na obrascu koji će biti raspoloživ na web stranici Agencije: (2) Zahtjev za izdavanje dozvole je kompletiran ako sadrži: a) uredno popunjen obrazac zahtjeva sa svim prilozima, ovjeren potpisom i pečatom osobe ovlaštene za zastupanje i sačinjenim prema uputi koja je raspoloživa na web stranici Agencije: b) izvod iz sudskog registra o registraciji tvrtke ne stariji od mjesec dana, prije dana podnošenja zahtjeva; c) ovjerenu kopiju uvjerenja o registraciji kod nadležne porezne uprave; d) ovjerenu kopiju uvjerenja o određivanju Jedinstvenog identifikacijskog broja tvrtke. (3) Po prijamu zahtjeva, Agencija će zaključkom pozvati podnositelja zahtjeva da u roku od 15 dana izvrši uplatu naknade za obradu zahtjeva, kao i da izvrši uplatu administrativne pristojbe na zahtjev. Članak 20. (Izdavanje dozvole) (1) O ispunjenju uvjeta za izdavanje dozvole Agencija donosi poseban zaključak kojim će se pozvati podnositelj zahtjeva da u roku od 15 dana, od dana izvršene dostave zaključka, dostavi Agenciji dokaz o izvršenoj uplati administrativne pristojbe na rješenje, kao i prvog iznosa naknade za korištenje dozvole prema računu koji će se podnositelju dostaviti uz zaključak. Podnositelj zahtjeva neće se posebice opominjati u slučaju propusta da izvrši uplatu po zaključku iz ovog stavka. (2) Po dostavljanju dokaza o izvršenom plaćanju iz stavka (1) ovog članka, Agencija izdaje dozvolu i dostavlja je podnositelju zahtjeva. (3) U slučaju da u roku od 30 dana od dana dostave zaključka iz stavka (1) ovog članka ne bude izvršeno plaćanje administrativne pristojbe na rješenje i prvog iznosa naknade za korištenje dozvole, smatrat će se da je podnositelj odustao od zahtjeva. U tom slučaju uplaćena administrativna pristojba na zahtjev i naknada za obradu zahtjeva za izdavanje dozvole nepovratno propada. Članak 21. (Sadržaj dozvole) (1) U dozvoli se navode osnovni podaci o nositelju dozvole, područje obavljanja usluge, deklarira se pravo nositelja dozvole da obavlja djelatnost davatelja nepokretnih javnih telefonskih usluga, a može sadržavati i druge potrebne odredbe. (2) Dozvola se izdaje na razdoblje važenja deset godina, uz mogućnost produljenja tog razdoblja. Članak 22. (Obavještavanje o izdanoj dozvoli) Agencija na svojoj web stranici: objavljuje listu aktivnih operatora s pratećim informacijama o izdanoj dozvoli. DIO ČETVRTI - TRŽIŠNA POZICIJA Članak 23. (Nametanje posebnih obveza) Agencija je ovlaštena da operatorima, za koje se utvrdi da prema odredbama Zakona o komunikacijama ili propisima donesenim na temelju tog zakona imaju značajnu tržišnu snagu na mjerodavnom tržištu telekomunikacija, nametne, osim općih prava i obveza propisanih ovim Pravilom, i druge posebne obveze. DIO PETI - NEPOKRETNE JAVNE TELEFONSKE USLUGE Članak 24. (Nepokretne javne telefonske usluge) (1) Nepokretnim javnim telefonskim uslugama smatraju se usluge koje su dostupne javnosti za upućivanje i primanje, izravno ili neizravno, domaćih ili domaćih i međunarodnih poziva preko broja, odnosno brojeva u nacionalnom ili internacionalnom planu numeriranja. (2) Pored osnovne usluge iz stavka (1), nepokretne javne telefonske usluge uključuju i: a) posebne telekomunikacijske usluge, za koje je propisima donesenim temeljem zakona utvrđena obveznost pružanja ("prenosivost telefonskih brojeva", "predizbor operatora", "izbor operatora", "imenik" i ostale slične usluge); b) dodatne usluge, koje predstavljaju dopunu osnovnoj usluzi i koje se ne mogu koristiti bez osnovnih usluga, ili podrazumijevaju razne opcije korištenja javne telefonske usluge, što može uključivati npr. zabranu prikaza identifikacije, preusmjeravanje poziva, poziv na čekanju, zabranu poziva, formiranje korisničkih skupina, kao i druge raspoložive tehničke opcije korištenja koje nudi davatelj usluge, bez obzira da li se za korištenje takvih opcija naplaćuje posebna naknada; c) druge usluge koje ne potpadaju pod naprijed opisane u ovom stavku, a koje može da uvede ovlašteni operator javnih telekomunikacijskih usluga i koje se temelje na obavljanju telekomunikacije na zahtjev korisnika, izuzimajući usluge koje nisu uređene Zakonom o komunikacijama već su uređene posebnim zakonima ili propisima donesenim na temelju tih zakona; d) obvezne usluge, uz osnovne nepokretne javne telefonske usluge, su: 1) imenik 2) prenosivost telefonskih brojeva e) davatelji nepokretnih javnih telefonskih usluga imaju pravo da zahtijevaju zaključenje interkonekcijskih i drugih sporazuma s operatorima sa značajnom tržišnom snagom radi pružanja usluga iz stavka (2) točke c) i d) ovog članka, sukladno posebnim obvezama i u obimu nametnutom takvim operatorima. (3) Korisnici nepokretnih telefonskih usluga mogu koristiti isključivo telefonske uređaje koji su, sukladno europskim standardima, odnosno uređaje koji na sebi imaju oznaku

66 Broj 17 - Strana 66 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, CE, i ne smiju korištenjem bežičnih uređaja uzrokovati štetne smetnje drugim telekomunikacijskim uslugama, uređajima ili posebnim uslugama. Članak 25. (Telefonski poziv) (1) Pozivajućim i pozvanim brojem smatra se broj sa kojeg je iniciran poziv i broj prema kojem je usmjeren poziv. Pozivajući i pozvani broj koriste se za identifikaciju strana u pokušanom ili ostvarenom telefonskom pozivu, bez obzira da li se biranje vrši od strane korisnika usluge, ili automatski posredstvom odgovarajućeg korisničkog ili drugog uređaja. (2) Telefonskim pozivom smatra se jedna ili više veza (komunikacija) ostvarenih između dva ili više korisnika i/ili usluga posredstvom pružene nepokretne javne telefonske usluge. Posredstvom terminalnog uređaja, koji može biti telefon ili drugi uređaj koji omogućava korištenje javne telefonske usluge, omogućava se korisniku i/ili usluzi da putom ostvarenog telefonskog poziva pristupi drugom korisniku i/ili usluzi, bez obzira da li je takav drugi korisnik/usluga u Bosni i Hercegovini ili inozemstvu. (3) Telefonski poziv smatra se uspostavljenim kada se zatvori komunikacija između pozivajućeg terminalnog uređaja i pozvanog terminalnog uređaja, a što je potvrđeno razmjenom odgovarajućeg signalizacijskog prometa. Odgovorenim pozivom smatra se prihvatanje dolaznog poziva od pozvane strane, bilo da je to učinjeno osobnim javljanjem, ili javljanjem odgovarajućeg terminalnog uređaja/posebne usluge. (4) Poziv upozorenja je poziv uspostavljen s ciljem da se korisnik obavijesti da mu je upućen drugi poziv, ali taj drugi poziv još uvijek nije uspostavljen i uspostavit će se nakon odgovarajuće akcije pozivane strane. (5) Pokušaj telefonskog poziva označava odgovarajući niz radnji koje je poduzeo korisnik javne telefonske usluge pokušavajući da uspostavi poziv s drugim korisnikom, terminalnim uređajem ili uslugom. Prekinut pokušaj telefonskog poziva je pokušaj poziva prekinut od strane pozivajuće strane. (6) Raskinut telefonski poziv označava prekid uspostavljenog poziva bez obzira da li je pozivanje prekinuto po želji pozivatelja ili iz tehničkih/drugih razloga. (7) Zlonamjeran poziv je poziv koji za cilj ima uznemiravanje korisnika telefonskog broja, ometanje, prijetnju ili drugu sličnu zlouporabu mogućnosti javne telefonske usluge. (8) Poziv prema hitnim službama označava poziv uspostavljen biranjem nekog od posebnih brojeva određenih za ostvarivanje posebnih funkcija javnih službi sigurnosti, informacija ili pomoći. (9) Poziv prema uslugama dodane vrijednosti označava poziv uspostavljen biranjem nekog od posebnih brojeva određenih s ciljem omogućavanja posebnih usluga koju pruža nositelj biranog broja ili treća osoba uz naplatu tarife poziva različite od uobičajene. (10) Poziv prema službi telefonskih informacija i drugih službi davatelja javne telefonske usluge označava poziv uspostavljen biranjem nekog od posebnih brojeva/kratkih kodova određenih za potrebe izvršenja servisnih obveza i funkcija davatelja javne telefonske usluge. (11) Poziv u domaćem prometu označava poziv započet s broja i uspostavljen prema broju iz telefonske numeracije Bosne i Hercegovine. (12) Poziv u međunarodnom prometu označava poziv započet s broja iz telefonske numeracije Bosne i Hercegovine i uspostavljen prema broju iz telefonske numeracije u inozemstvu. (13) Poziv u fiksnoj telefonskoj mreži označava poziv uspostavljen između dva telefonska broja od kojih se oba nalaze u nepokretnoj telefonskoj mreži. (14) Poziv prema pokretnoj telefonskoj mreži označava poziv kod kojeg je pozivajuća strana u nepokretnoj telefonskoj mreži a pozvana strana u pokretnoj telefonskoj mreži. (15) Poziv prema satelitskom telefonu označava poziv kod kojeg je pozvana strana korisnik u satelitskoj telefonskoj mreži (16) Poziv na zahtjev označava poziv koji je započeo davatelj javne telefonske usluge ili treća strana na prethodno učinjeni zahtjev korisnika, bez obzira da li je taj zahtjev generiran korištenjem tehničke opcije ili na drugi način. Članak 26. (Izbor operatora - Carrier Selection) (1) Izbor operatora (Carrier Selection) označava mogućnost da pretplatnik jednog davatelja javne telefonske usluge ostvari telefonski poziv putom drugog davatelja javne telefonske usluge biranjem posebnog broja. (2) Agencija može provedbenim propisima urediti posebne uvjete za pružanje usluge Izbor operatora. Članak 27. (Predizbor operatora - Carrier Preselection) (1) Predizbor operatora (Carrier Preselection) označava mogućnost da pretplatnik jednog davatelja javne telefonske usluge ostvari sve ili određene vrste telefonskih poziva putom drugog davatelja javne telefonske usluge korištenjem odgovarajuće tehničke opcije. (2) Agencija može provedbenim propisima urediti posebne uvjete za pružanje usluge Predizbor operatora. Članak 28. (Telefonska kartica - Calling Card) (1) Telefonska kartica (Calling Card) je usluga koja omogućava uspostavu poziva biranjem posebno određenog telefonskog broja i identifikacije putem posebnog PIN broja ili elektroničkog zapisa kartice, pri čemu se naplata poziva vrši umanjenjem raspoloživog iznosa novčanog kredita vezanog za konkretnu telefonsku karticu. (2) Agencija može provedbenim propisima urediti posebne uvjete za pružanje usluge Telefonska kartica. Člana 29. (Nomadska telefonija) (1) Nomadska telefonija je usluga koja omogućava korisniku kojem je operator dodijelio priključak s nomadskim telefonskim brojem i čije korištenje je neovisno od geografske lokacije, da realizira odlazni i dolazni telefonski promet u telekomunikacijskim mrežama na području BiH pod uvjetima koji su uporedni onima pod kojima isti promet realizira korisnik usluge kojem je dodijeljen priključak s geografskim brojem. (2) Agencija može provedbenim propisima urediti posebne uvjete za pružanje usluge Nomadska telefonija. DIO ŠESTI - DODATNE TELEFONSKE USLUGE Članak 30 (Korisnička skupina) Korisnička skupina je usluga kod koje davatelj usluge omogućava stvaranje određene skupine telefonskih brojeva/skupina po izboru korisnika usluge kojima će se javna telefonska usluga pružati pod uvjetima različitim od uvjeta osnovne telefonske usluge. Članak 31. (Identifikacija broja) (1) Identifikacija broja je usluga koja omogućava da se prikaže pozivajući broj s mogućim dodatnim informacijama o pozivajućoj strani.

67 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 67 (2) Ograničenje prikaza pozivajućeg broja je usluga koja omogućava pozivajućoj strani da onemogući prikaz svog broja pozvanoj strani. Članak 32. (Zabrana dolaznih poziva) Zabrana dolaznih poziva je usluga koja omogućava korisniku da zabrani određene dolazne pozive, bilo da se radi o određenim kategorijama dolaznih poziva odabranim iz skupine jedne ili više kategorija brojeva/usluga, ili se odnosi na sve dolazne pozive. Pri tome mogućnost korisnika da obavlja pozivanje ostaje omogućena. Članak 33. (Zabrana odlaznih poziva) (1) Zabrana odlaznih poziva je usluga koja omogućava korisniku da zabrani određene odlazne pozive, bilo da se radi o određenim kategorijama odlaznih poziva odabranim iz skupine jedne ili više kategorija brojeva/usluga, ili se odnosi na sve odlazne pozive. Pri tome mogućnost korisnika da prima pozive ostaje omogućena, kao i mogućnost pozivanja hitnih službi. (2) Zabrana odlaznog pozivanja može se izvršiti i samo za međunarodni promet. Članak 34. (Preusmjeravanje poziva) (1) Prosljeđivanje poziva je usluga koja omogućava da se dolazni pozivi prosljeđuju na različitu lokaciju definiranu od pozvane strane. (2) Prosljeđivanje s preusmjeravanjem je usluga koja omogućava da se dolazni poziv preusmjeri u slučaju da je birani broj zauzet, ili nakon određenog broja zvonjenja, ili u slučaju preopterećenja brojem poziva na čekanju. (3) Prosljeđivanje poziva u odnosu na odredište je usluga koja omogućava korisniku da se dolazni pozivi preusmjeravaju na temelju geografske lokacije pozivajuće strane, vremena i datuma, dana u tjednu i sl., identiteta pozivajuće linije korisnika, karakteristika usluge, prioriteta ili iznosa tarife koja se primjenjuje. Članak 35. (Poziv na čekanju) (1) Poziv na čekanju je usluga koja omogućava prekid komunikacije na uspostavljenom telefonskom pozivu, a zatim, ukoliko se to želi, ponovnu uspostavu komunikacije. Za vrijeme čekanja drugoj strani se može emitirati odgovarajuća poruka ili zvuk. (2) Poziv na čekanju može se primijeniti i kada više pozivatelja čeka u redu pozivanja dok se ne oslobodi linija za ostvarenje poziva. (3) Agencija može provedbenim propisom utvrditi maksimalni period čekanja, nakon kojeg se poziv mora ponovo uspostaviti ili raskinuti. (4) Za određene vrste usluga Agencija može provedbenim propisom zabraniti korištenje usluge poziva na čekanju. (5) Pokazivanje poziva na čekanju je usluga koja odgovarajućim zvučnim signalom naznačava korisniku koji je u tijeku realizacije poziva da postoji i drugi dolazni poziv koji je na čekanju kako bi on mogao odgovoriti na taj poziv, odbiti ga ili ignorirati. Članak 36. (Ograničenje poziva) (1) Ograničenje poziva je usluga koja omogućava mjerenje ukupnog broja poziva, vremena ili količine prometa prema nekom određenom broju/usluzi ili skupini brojeva/usluga i koja automatski blokira daljnje pozivanje prema njima čim mjerena vrijednost dostigne prethodno zadani parametar. (2) Za određene vrste usluga Agencija može provedbenim propisom uspostaviti maksimalni parametar čijim dostizanjem je davatelj usluge dužan da blokira korisniku daljnje pozivanje, izuzev ako je korisnik posebno ugovorio druge parametre ili neograničeno pozivanje određenog broju/usluge ili skupine brojeva/usluga. Članak 37. (Vrijeme između poziva) Vrijeme između poziva je usluga kojom se na zahtjev korisnika uspostavlja određeni period vremena koji mora proteći prije nego se omogući naredni poziv. Članak 38. (Bilježenje poziva) Bilježenje poziva je usluga koja omogućava da se zapis sa podacima o pozivanju pohrani svaki put kada se ostvari poziv prema određenom broju radi daljnjeg korištenja za potrebe korisnika. Članak 39. (Upravljanje pozivima) Upravljanje pozivima je usluga koja omogućava korisnicima da odrede način postupanja s dolaznim pozivima putom određenih parametara koje oni mogu sami da postavljaju preko svog korisničkog profila. Članak 40. (Emitirani poziv) (1) Emitirani poziv je istovremeni poziv pozivajuće strane prema više pozivanih korisnika s ciljem emitiranja odgovarajuće poruke. (2) Emitirani poziv prema svim korisnicima mogu vršiti samo posebno određene javne službe obavještavanja i uzbunjivanja u okviru obavljanja svoje djelatnosti. (3) Emitirani poziv mogu vršiti i davatelji usluga prema korisnicima koji su posebno prihvatili primanje emitiranih poziva u okviru neke usluge ili posebnog poslovnog odnosa koji imaju s davateljem usluge koji emitira poziv. Članak 41. (Izvršenje poziva zauzetom/nedostupnom pretplatniku) (1) Izvršenje poziva zauzetom pretplatniku je usluga koja omogućava pozivajućoj strani da bude obaviještena o zauzetosti biranog broja i da se poziv dovrši kada on postane slobodan, bez ponovnog biranja. (2) Izvršenje poziva nedostupnom pretplatniku je usluga koja se veže za korisničku/terminalnu pokretnost i koja se može koristiti da se uspostavi poziv kada mreža locira korisnika čija lokacija prethodno nije bila poznata. Članak 42. (Konferencijski poziv) Konferencijski poziv je usluga koja omogućava da više pozivajućih/pozvanih strana učestvuje u zajedničkoj konverzaciji. Članak 43. (Konzultativni poziv) Konzultativni poziv je usluga koja omogućava mogućnost da se poziv stavi na čekanje, uspostavi drugi poziv i mijenja pozvana strana prebacivanjem s jednog na drugi poziv. Članak 44. (Poziv uz korištenje kreditne kartice) Poziv uz korištenje kreditne kartice je usluga koja omogućava pozivajućoj strani da joj se poziv naplati na teret broja računa naznačenog na validnoj kreditnoj kartici koja se koristi za plaćanje poziva.

68 Broj 17 - Strana 68 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, Članak 45. (Modifikacija tijekom poziva) Modifikacija tijekom poziva je usluga koja omogućava korisniku da unutar uspostavljenog poziva pređe s jedne vrste poziva na drugu vrstu poziva bez promjene uspostavljene krajnje konekcije. Članak 46. (Naručeni automatski poziv) Naručeni automatski poziv je usluga koja omogućava da se u zadano vrijeme i dan izvrši automatsko pozivanje s terminalnog uređaja korisnika prema određenom broju ili službi (isključujući uslugu buđenja). Članak 47. (Druge usluge i opcije) (1) Davatelj usluge može definirati i drugu uslugu ili opciju pružanja usluge, različitu od usluga navedenih u člancima 31. do 46. ovog Pravila, pod uvjetom da se takva usluga jasno razlikuje od onih navedenih u člancima 31. do 46. ovog Pravila. Davatelj usluge dužan je jasno opisati takvu uslugu ili opciju pružanja usluge. (2) U opisu usluge i javnoj ponudi usluge davatelj može koristiti i druge nazive od onih navedenih u člancima 31. do 46. ovog Pravila, ali je kod pribavljanja suglasnosti ili predočavanja uvjeta poslovanja dužan da naznači na koju uslugu/opciju definiranu ovim Pravilom se odnosi takav drukčiji naziv. DIO SEDMI - ZAKLJUČIVANJE MEĐUOPERATORSKIH UGOVORA Članak 48. (Međuoperatorski ugovori) (1) O pružanju nepokretnih javnih telefonskih usluga na mreži drugog operatora zaključuje se pisani ugovor (međuoperatorski ugovor). Obavijest o zaključenju ugovora dostavlja se Agenciji u roku od 15 dana od dana zaključenja na obrascu koji će biti raspoloživ na web stranici Agencije: (2) Međuoperatorskim ugovorom smatra se svaki ugovor zaključen između davatelja nepokretne javne telefonske usluge i drugog davatelja javne telekomunikacijske usluge/operatora javne elektroničke komunikacijske mreže, pod uvjetom da se takav ugovor odnosi na pružanje ili suradnju u pružanju nepokretnih javnih telefonskih usluga. (3) Međuoperatorski ugovori, pored općih obligaciono-pravnih elemenata, moraju da sadrže: a) naznačenje pravnog temelja za obavljanje djelatnosti u telekomunikacijama ili pružanje javnih telekomunikacijskih usluga svake od ugovornih strana; b) opis telekomunikacijskih usluga ili predmeta poslovne suradnje; c) obim telekomunikacijskih usluga ili poslovne suradnje, opisano uz uporabu tehničkih parametara, kapaciteta, drugih karakteristika, standarda ili opisano na drugi pogodan način; d) vremensko trajanje ugovora s točnom naznakom razdoblja na koji je zaključen, odnosno naznakom najkraćeg razdoblja na koji je ugovor zaključen ukoliko se isti zaključuje na neodređeno vrijeme; e) uvjete raskida ugovora uz precizan opis postupanja s postojećim korisnicima usluga kako bi se osigurala neprekidnost pružanja usluga. (4) Davatelji usluga su dužni koristiti javnu elektroničku komunikacijsku mrežu i pružati usluge na takvoj mreži sukladno odredbama međuoperatorskog ugovora i sukladno važećim propisima, a posebice poštivajući: a) prava postojećih korisnika usluge; b) sigurnost rada i integritet mreže; c) međuoperativnost usluga; d) neprekidnost usluga. DIO OSMI - PREKRŠAJI Članak 49. (Prekršaji) Prekršaji, vrste kazni i iznosi novčanih kazni za kršenja ovog Pravila propisani su Pregledom povreda i odgovarajućih kazni koje izriče Regulatorna agencija za komunikacije ("Službeni glasnik BiH", broj 35/2009). DIO DEVETI - NAKNADE ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI Članak 50. (Naknade) (1) Iznosi i uvjeti plaćanja naknade za obradu zahtjeva za izdavanje dozvole i naknade za godišnje korištenje dozvole uređuju se posebnim pravilom Agencije. (2) U slučaju neplaćanja u propisanom roku naknade za godišnje korištenje dozvole, Agencija će istekom 30 dana od dana kada se trebalo izvršiti plaćanje po službenoj dužnosti donijeti rješenje kojim će oglasiti da je dozvola za koju nije plaćena naknada prestala da važi. (3) U slučaju da je onemogućena dostava rješenja iz stavka (2) ovog članka na adresu poslovanja operatora upisanu u sudskom registru pravnih osoba, dostava će se izvršiti putom oglasne ploče Agencije, a obavijest o tome će se staviti i na web stranicu Agencije: Dostava će se smatrati izvršenom 15 dana od dana stavljanja rješenja na oglasnu ploču Agencije. (4) Temeljem rješenja iz stavka (2) ovog članka, Agencija će o naplati neizmirene naknade odlučiti posebnim rješenjem kojim se nalaže plaćanje naknade, i koje se donosi u skraćenom upravnom postupku. Članak 51. (Prestanak važenja dozvole po izjavi) (1) Po izjavi operatora da prestaje s korištenjem dozvole, Agencija će po službenoj dužnosti donijeti rješenje kojim će oglasiti da je dozvola prestala da važi s danom određenim tim rješenjem. (2) U slučaju da postoji neizmiren dug s danom prestanka važenja dozvole, Agencija će o naplati neizmirene naknade odlučiti po službenoj dužnosti posebnim rješenjem koje se donosi u skraćenom upravnom postupku. (3) Prestankom važenja dozvole prestaje i pravo na obavljanje djelatnosti. Operator je dužan danom davanja izjave o prestanku obavljanja djelatnosti, ili posebno naznačenim danom, obustaviti obavljanje djelatnosti i korištenje prava iz dozvole. DIO DESETI - STATUSNE PROMJENE Članak 52. (Statusne promjene operatora) (1) Ukoliko operator izvrši statusne promjene u vidu spajanja, pripajanja, podjele operatora ili osnivanja nove tvrtke uz izdvajanje djelatnosti telekomunikacija od strane istih osnivatelja, nova pravna osoba zadržat će pravo na korištenje dozvole samo ako ispuni uvjete iz članka 2. stavak (2) ovog Pravila. (2) U slučaju statusnih promjena iz stavka (1) ovog članka, sporazumom ili ugovorom kojim se uređuju te statusne promjene ujedno se moraju urediti i pitanja nastavka obavljanja djelatnosti operatora i preuzimanja postojećih pravnih obveza nastalih u svezi s pružanjem usluga na mreži ili ugovorenog pristupa mreži koji je prije nastupanja

69 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 69 statusne promjene pružen drugom operatoru telekomunikacija. (3) Kod izdvajanja djelatnosti uz osnivanje nove tvrtke, smatra se da se radi o istim osnivateljima ako je osnivateljski kapital nove tvrtke istovjetan najmanje 51% osnivateljskog kapitala s više od 50% istih osnivatelja prethodnog operatora, i pod uvjetom da postoji odluka osnivatelja postojećeg operatora o izdvajanju djelatnosti. (4) Operator je dužan da prije izvršenog spajanja, pripajanja, podjele ili izdvajanja djelatnosti dostavi Agenciji pismenu obavijest o namjeri izvršenja statusne promjene, te je uz tu obavijest dužan da dostavi odgovarajuću odluku osnivatelja kao i sporazum ili ugovor kojim se uređuje promjena. (5) Pravna osoba koja je preuzela obavljanje djelatnosti dužna je najkasnije 15 dana, po izvršenoj statusnoj promjeni iz ovog članka, o tome pismeno obavijestiti Agenciju. (6) Uz obavijest iz stavka (5) ovog članka, pravna osoba koja je preuzela djelatnost dužna je podnijeti zahtjev za prijenos dozvole. Dozvola će se prenijeti ako se ispune uvjeti za izdavanje dozvole propisani ovim Pravilom. O izvršenom prijenosu dozvole donosi se posebno rješenje. (7) Do donošenja rješenja iz stavka (6) ovog članka, pravna osoba koja je preuzela djelatnost operatora nastavlja pružati ugovorene usluge prema uvjetima dozvole operatora koji se spojio ili pripojio, što će se utvrditi posebnim rješenjem. Za pružanje usluge u navedenom razdoblju naplaćuje se naknada kao da je pravnoj osobi koja je preuzela djelatnost operatora dodijeljena dozvola. (8) Ukoliko se utvrdi da pravna osoba koja je preuzela djelatnost operatora ne ispunjava uvjete za dodjelu dozvole, ali da se radi o otklonjivim nedostacima, naložit će se posebnim zaključkom rok za otklanjanje nedostataka koji neće biti dulji od tri mjeseca. (9) Na postupak iz ovog članka naplaćuje se administrativna pristojba na zahtjev i administrativna pristojba na rješenje. DIO JEDANAESTI - PRIJENOS PRAVA IZ DOZVOLE Članak 53. (Prijenos prava iz dozvole) (1) Na zahtjev operatora izvršit će se prijenos prava iz dozvole na drugu pravnu osobu koje namjerava nastaviti obavljanje djelatnosti s pravima i obvezama iz postojeće dozvole. (2) Pravna osoba na koje se prenose prava iz dozvole, a koja u trenutku podnošenja zahtjeva za prijenos prava iz dozvole ne posjeduje Dozvolu za pružanje nepokretnih javnih telefonskih usluga, dužna je podnijeti zahtjev za izdavanje Dozvole za pružanje nepokretnih javnih telefonskih usluga prema uvjetima ovog Pravila, kao i dati pismenu izjavu o preuzimanju svih prava i obveza nastalih u svezi s pružanjem usluga po dozvoli na koju se odnosi prijenos, a posebice onih prava i obveza koja se odnose na realizaciju zaključenih međuoperatorskih i korisničkih ugovora. DIO DVANAESTI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 54. (Prijelazne odredbe) Agencija će po službenoj dužnosti i bez obveze plaćanja posebne naknade izdati dozvole sukladno uvjetima ovog Pravila svim operatorima kojima je izdana Dozvola za pružanje nepokretnih javnih telefonskih usluga. Agencija može tražiti dostavu informacija i dokumentacije u svrhu tog postupka. Članak 55. (Usklađivanje) (1) Svi davatelji nepokretnih javnih telefonskih usluga dužni su u roku od tri mjeseca, od dana stupanja na snagu ovog Pravila, uskladiti svoje poslovanje s ovim Pravilom. (2) Svi davatelji nepokretnih javnih telefonskih usluga, koji steknu pravo na obavljanje djelatnosti nakon stupanja na snagu ovog Pravila, dužni su djelatnost obavljati sukladno ovom Pravilu. Članak 56. (Primjena drugih propisa) (1) Na sva pitanja koja nisu posebno uređena ovim Pravilom primjenjuju se odredbe Zakona o komunikacijama, odgovarajući propisi Agencije doneseni temeljem tog zakona, drugi odgovarajući propisi, kao i poslovni akti, sporazumi i ugovori samog davatelja usluge. (2) Na određena pitanja za koja se utvrdi da nisu detaljno uređena ovim Pravilom ili odredbama Zakona o komunikacija i propisa Agencije donesenih na temelju zakona, primijenit će se poznata pravna praksa, direktive i preporuke Europske unije, ITU ili odgovarajućih međunarodnih udruga i asocijacija davatelja javnih telekomunikacijskih usluga ukoliko to nije u suprotnosti sa Zakonom o komunikacijama i propisima Bosne i Hercegovine. (3) Primjenjivost određene međunarodne prakse ili standarda može dokazivati i sam davatelj usluge, te ako se dokaže da se takva praksa ili međunarodni standardi mogu koristiti kao temelj za donošenje odluka Agencije. Članak 57. (Provedbeni propisi) Kada je to potrebno radi provedbe ovog Pravila, Agencija je ovlaštena da sukladno članku 61. stavak (2) i članku 99. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02, 102/09) donese odgovarajuće upute, instrukcije i naredbe. Za donošenje takvih propisa ovlašten je generalni direktor Agencije. Članak 58. (Stupanje na snagu i objava) Ovo Pravilo stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". Broj / veljače godine Sarajevo Predsjedatelj Vijeća Agencije Neven Tomić, v. r. На основу члана 8. став 4, члана 11. став 1. и члана 39. став 1, а у вези с чланом 4. став 2, тачке ц), д) и е) и чланом 7. став 1. Закона о комуникацијама ("Службени гласник БиХ", број 31/03, 75/06, 32/10 и 98/12), Савјет Регулаторне агенције за комуникације, на 61. сједници одржаној године, усвојио је ПРАВИЛО 68/2013 О ОБАВЉАЊУ ДЈЕЛАТНОСТИ ДАВАОЦА ФИКСНИХ ЈАВНИХ ТЕЛЕФОНСКИХ УСЛУГА ДИО ПРВИ - ОПШТЕ ОДРЕДБЕ Члан 1. (Предмет правила) (1) Правилом о обављању дјелатности даваоца фиксних јавних телефонских услуга (у даљем тексту: Правило) прописују се услови за стицање права и основна правила за обављање дјелатности комерцијалног даваоца фиксних јавних телефонских услуга у Босни и Херцеговини. (2) Под фиксном јавном телефонском услугом у смислу овог Правила сматра се фиксна јавна телефонска услуга коју пружа правно лице којем је, у складу с овим Правилом, додијељена дозвола, а услуга се пружа према кориснику који се налази у Босни и Херцеговини

70 Broj 17 - Strana 70 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, или иностранству, под условом да се за пружање такве услуге користи телефонска нумерација Босне и Херцеговине и да се услуга у цјелини или дјелимично пружа путем јавне електронске комуникационе мреже, опреме за комутацију и рутирање позива која се налази на територији Босне и Херцеговине. Члан 2. (Право на обављање дјелатности) (1) Право на обављање дјелатности даваоца фиксних јавних телефонских услуга има правно лице које је код надлежног Суда регистровано за обављање дјелатности телекомуникација (61.10 и 61.20) стандардне класификације дјелатности. (2) Право на обављање дјелатности стиче се издавањем Дозволе за пружање фиксних јавних телефонских услуга (у даљем тексту: дозвола) од стране Регулаторне агенције за комуникације. (3) Дозвола се издаје уз сагласност Заједничког управног одбора за законито пресретање, на начин прописан "Одлуком о посебним обавезама правних и физичких лица која пружају телекомуникационе услуге, администрирају телекомуникационе мреже и врше телекомуникационе дјелатности, у погледу обезбјеђења и одржавања капацитета који ће омогућити овлашћеним агенцијама да врше законито пресретање телекомуникација, као и капацитета за чување и обезбјеђење телекомуникационих података" ("Службени гласник БиХ", број 104/06, 58/07). ДИО ДРУГИ - ПРАВА ДАВАОЦА ФИКСНИХ ЈАВНИХ ТЕЛЕФОНСКИХ УСЛУГА Члан 3. (Минимална листа права) (1) Сваки давалац фиксних јавних телефонских услуга може: a) да пружа јавне телефонске услуге на фиксним јавним електронским комуникационим мрежама у Босни и Херцеговини; б) да за потребе пружања својих услуга користи телефонску нумерацију Босне и Херцеговине и посебне идентификационе и сигнализационе кодове, у складу с прописима Агенције; ц) да буде власник или посједује јавне електронске комуникационе мреже намијењене за пружање фиксних јавних телефонских услуга и других јавних телекомуникационих услуга, под условом да је прибавио прописану дозволу за обављање дјелатности оператора јавне електронске телекомуникационе мреже, односно да је закључио споразум о кориштењу такве мреже с овлашћеним оператором; д) да према прописаним условима остварује приступ издвојеној локалној петљи и међуповезивање с оператором са значајном тржишном снагом, а с другим операторима према условима комерцијалног договора и интереса; e) да пружа различите форме универзалних услуга, као и да покрива различите географске области у вези с пружањем универзалних услуга, када је у складу с одговарајућим прописом овлашћен или задужен да то чини; ф) испуњава и друге обавезе дефинисане Законом о комуникацијама и прописима донесеним на основу тог закона, као и другим прописима. Члан 4. (Подручје пружања услуга) (1) Додијељеном дозволом давалац услуге стиче право да дјелује и пружа своје услуге на јавним електронским телекомуникационим мрежама у Босни и Херцеговини, према условима приступа и кориштења тих мрежа и на принципу да сваки корисник јавне телефонске услуге има неометан приступ другом таквом кориснику на подручју Босне и Херцеговине, а приступ кориснику у иностранству према посебним условима и цијенама таквог приступа. (2) Додијељеном дозволом давалац услуге стиче право пружања јавних телефонских услуга у домаћем и међународном саобраћају корисницима с пребивалиштем у Босни и Херцеговини, односно странцима који у складу с важећим прописима бораве на територији Босне и Херцеговине. (3) Уколико одређена врста услуге то захтијева, Агенција може посебним анексом дозволе уредити одређене техничке или сигурносне детаље рада и пружања услуге. Члан 5. (Обавезе корисника дозволе) (1) Давалац услуге ће обезбјеђивати приступ фиксним јавним телефонским услугама. Приступ ће омогућити корисницима да одашиљу и/или примају националне и међународне позиве, унајмање подржавајући говор, факс и пренос података. (2) Давалац услуге дужан је извршити међуповезивање искључиво у складу с важећим прописима. (3) Кориснику дозволе могу бити додијељене и додатне обавезе у складу с посебним прописима. (4) Давалац услуге дужан је да успостави и стално одржава ажурном базу података о носиоцима права коришћења свих телефонских бројева које додјељује својим корисницима ради пружања услуге, те на основу такве базе података формирати електронски именик који ће садржавати податке о оним активним корисницима који су дозволили приказ својих информација. Именик је јавно расположив сваком заинтересованом лицу, а на захтјев Агенције или надлежне институције за спровођење закона, давалац услуге је дужан омогућити увид у базу свих активних корисника, као и податке о ранијим корисницима телефонских бројева. (5) Посебно, давалац услуге ће: а) обезбиједити службу за давање информација из именика или ће обезбиједити да те информације буду доступне путем службе за давање информација из именика коју обезбјеђује барем један од постојећих оператора, према транспарентним и разумним условима; б) објавити именик у електронској форми на својој веб страници у таквој форми да је могуће примијенити програме "читаче екрана" а у циљу омогућавања приступа за слијепа и слабовидна лица; ц) на захтјев достављају, Агенцији бесплатно а осталим пружаоцима уз одговарајућу наплату, именик претплатника у електронској форми или онлајн у сврху пружања информација или објављивања именика; д) најмање једном у двије године, објавити принтани телефонски именик у којем ће приватни и пословни претплатници, као и јавне институције, бити одвојено уврштени или ће обезбиједити да те

71 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 71 информације буду уврштене у именик који објављује барем један од постојећих оператора; е) омогућити да претплатник одлучи да ли ће његов број бити доступан у телефонском именику. (6) Давалац услуге обезбиједиће бесплатан приступ претплатницима у сврху позивања служби хитне помоћи, полиције, ватрогасаца или других служби успостављених на основу закона или према посебном проведбеном пропису који може донијети Агенција. (7) Давалац услуге ће обезбиједити службу за подршку услуге, која ће бити намијењена и доступна корисницима. (8) За вријеме проглашења законом одређених посебних стања опасности, или када такво стање није проглашено а очигледно наступе ванредне околности или општа опасност, давалац услуге ће пружити сву могућу помоћ институцијама и особама које су укључене у рјешавање таквих стања, и потпуни приоритет код пружања услуга ће дати функционисању таквих служби. (9) Давалац услуге ће на захтјев надлежне институције и у складу с одговарајућим законским прописима пружити пуни и неометани приступ својим базама података у вези с услугом, и омогућити неометане везе за обављање функција законитог пресретања телекомуникација на начин утврђен посебним прописима. Детаљи ових функција су повјерљиве информације и с њима давалац услуге поступа на начин прописан посебним прописима. (10) Давалац услуге дужан је да обезбиједи да су његове услуге погодне за лица с инвалидитетом. (11) У случају да је кориснику дозволе додијељена обавеза постављања телефонских говорница, давалац услуге ће: а) обезбиједити јавне телефонске говорнице и задовољиће потребе корисника у смислу броја јавних телефонских говорница и географског покривања у складу с развојним планом, б) обезбиједити сљедеће услуге на свим јавним телефонским говорницама: 1) приступ говорним услугама и служби давања информација из Именика; 2) могућност бесплатног позивања хитних служби; 3) приступ услугама бесплатним за позиваоца (позиви према "080"). ц) обезбиједити да су на свим јавним телефонским говорницама, које одржава давалац услуге, приказана сљедећа обавјештења: 1) минимална тарифа за успостављање позива, информације о цијенама позива и дозвољени начин плаћања; 2) локација јавне телефонске говорнице; 3) изјава да се хитни позиви могу обавити бесплатно; 4) изјава да ли долазни позиви могу или не могу бити примљени; 5) контакт информације у случају приговора на услуге. (12) Давалац услуге је одговоран за инсталацију, поправак и одржавање сопствених јавних телефонских говорница. (13) Давалац услуге ће обезбиједити мјеста за куповину телефонских картица и информацију гдје се исте могу купити. (14) Уколико давалац услуге жели да повуче из употребе јавну телефонску говорницу, тада ће се, гдје је то могуће, на говорници приказивати обавјештење о томе најмање 30 дана прије повлачења говорнице из употребе. (15) Давалац услуге одређује услове свог пословања, описује услуге које нуди и одређује цијене таквих услуга. Услови пословања, опис услуга и цијене, као и измјене истих, достављају се Агенцији у складу са Законом о комуникацијама и одговарајућим правилом Агенције. (16) Давалац услуге дужан је успоставити систем заштите претплатника што укључује и обавезу разматрања рекламација и притужби у вези с пружањем јавне телефонске услуге. (17) Давалац услуге може започети с пружањем услуга тек када у складу са законом буде обављен технички пријем његових апарата и опреме и извршено тестирања рада и услуга у складу с Референтном интерконекционом понудом (РИП), ако је то случај. (18) Давалац услуге је дужан прије почетка пружања услуга доставити Агенцији писмену изјаву у којој ће навести на који начин су испуњене обавезе из овог члана. Члан 6. (Претплатнички односи) (1) О пружању услуге закључује се писмени уговор с корисником, односно сматра се да је такав уговор закључен куповином картице, допунског кредита или другог одговарајућег средства којим се остварује право на коришћење услуге. (2) Уговор о пружања услуга се објављује у типској форми у складу с посебним прописима Агенције којима се уређују услови пружања јавних телекомуникационих услуга и односи са корисницима. Агенција може захтијевати измјену појединих одредби уговора у циљу заштите права претплатника. (3) У случају да претплатник није платио цијели или дио рачуна за коришћење услуга које су предмет овог Правила, било које мјере које предузима давалац услуге: а) биће пропорционалне и недискриминаторне; б) биће претходно дефинисане и као такве објављене у условима пословања даваоца услуге; ц) обезбиједиће претплатнику правовремено упозорење о могућем прекиду пружања услуга или искључењу претплатника и прије било каквог прекида у пружању услуга или искључења претплатника, при чему ће се сматрати да је такво упозорење дато и када је назначено уз рачун за пружање услуге; (4) У додатку обавеза из претходних ставова овог члана, давалац услуге ће детаљно информисати кориснике о мјерама које се предузимају у случају неплаћања. (5) Давалац услуге дужан је поступати у складу с одговарајућим правилима Агенције којима се уређује питање услова пружања јавних телекомуникационих услуга. Члан 7. (Квалитет услуга) (1) Давалац услуге дужан је, по питању показатеља квалитета услуга и метода мјерења за фиксне јавне телефонске услуге, пружати услугу у складу с прописаним стандардима у Босни и Херцеговини (BAS), Европског института за телекомуникационе стандарде (ETSI), правилима и упутствима које издаје Агенција.

72 Broj 17 - Strana 72 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, (2) Давалац услуге ће обезбиједити пружање јавних телекомуникационих услуга 24 часа дневно, седам дана у недјељи. (3) У случају да давалац услуге намјерава трајно престати с пружањем услуга, дужан је да то на одговарајући начин и на вријеме најави својим претплатницима, као и операторима у сарадњи с којима пружа услугу, а у складу с РИП-ом, ако је то случај. (4) Давалац услуге дужан је, на начин како се то од њега затражи, доставити Агенцији резултате сопствених мјерења успјешности пружања услуга и квалитета рада. (5) Давалац услуге дужан је обезбиједити одговарајући квалитет услуга, дефинисан параметрима и роковима датим у развојном плану. Члан 8. (Обрачунавање) (1) Давалац услуге дужан је успоставити сопствени систем за регистровање, мјерење и обрачун остварених фиксних јавних телефонских услуга. (2) Давалац услуге ће обезбиједити својим претплатницима рачуне с приказом обрачунских ставки који омогућавају верификацију и контролу накнада обрачунатих за коришћење фиксних јавних телефонских услуга у складу с посебним прописима Агенције, којима се уређују услови пружања јавних телекомуникационих услуга и односи с корисницима. (3) На захтјев корисника услуге, давалац услуге може модификовати приказ обрачунских ставки у рачуну ако је то технички изводљиво и ако не захтијева посебне трошкове. (4) Давалац услуге дужан је водити прописну евиденцију свих издатих обрачуна за услугу и чувати дату документацију у роковима предвиђеним законским прописима, те исту на захтјев Агенције или другог надлежног органа ставити на увид. Члан 9. (Међународне услуге) (1) Давалац услуге је дужан на захтјев Агенције доставити информације о свим међународним уговорима о пружању јавне телефонске услуге које је закључио са страним операторима, било да се услуга остварује директно или транзитом. (2) Агенција може захтијевати измјену одредби међународног уговора који је давалац услуге закључио са страним оператором, уколико такве одредбе нису у складу с правилима Агенције и Законом о комуникацијама, односно може предмет делегирати Конкуренцијском савјету Босне и Херцеговине ако се сматра да се споразумом нарушава конкуренција на тржишту телекомуникација. (3) Давалац услуге слободно одабире рутирање међународног саобраћаја. (4) Кориснику дозволе није дозвољено да закључује уговоре са страним оператором којима се ограничава другим операторима из Босне и Херцеговине да закључују исте или сличне уговоре с тим страним оператoром. Члан 10. (Технички стандарди и спецификације) Давалац услуге ће обезбиједити да сва опрема која буде пуштена у употребу, везано за функционисање мреже, буде у складу с Правилом о техничким захтјевима за радио и телекомуникациону опрему у јавним телекомуникационим мрежама, другим правилима и прописима које може да донесе Агенција или друга надлежна институција, и у складу с РИП-ом, ако је то случај. Члан 11. (Забрана нелојалне конкуренције) (1) Давалац услуге неће, на било који начин, условљавати претплатницима пружање своје основне телефонске услуге уз обавезу да претплатници прихвате и неку другу услугу, или због пружене услуге буду обавезни да закључе уговор о коришћењу друге телекомуникационе услуге, сличан правни или економски посао. Изузетак чине услуге које се из техничких разлога не могу искључити или представљају предуслов за реализацију неке друге телекомуникационе услуге. (2) Изузетно, уз основну телефонску услугу давалац услуге може нудити на тржишту друге видове везаних понуда, међутим мора оставити кориснику могућност да користи сваку услугу и засебно, под условима који неће бити знатно неповољнији у односу на коришћење везане понуде. (3) Давалац услуге за којег је утврђено да има значајну тржишну снагу на тржишту које може, али не мора бити телекомуникационо, или ужива посебне економске погодности или право на субвенционисање из јавних или других извора, неће вршити субвенционисање цијена услуга пружених на основу дозволе, како не би узроковао нелојалну конкуренцију другим операторима који немају такву позицију или повољности. (4) У циљу обезбјеђивања транспарентности протока услуга и средстава између различитих сектора у којима послује, корисник из става (2) овог члана ће на адекватан начин раздвајати своје пословне активности које се не односе на пружање услуге по овој дозволи. Претходно ће се учинити путем засебне рачуноводствене евиденције обрачуна трошкова и добити остварене по услузи из дозволе. (5) Уколико постоји оправдана сумња да давалац услуге врши неправично субвенционисање телекомуникационих услуга које пружа у складу с овом дозволом, Агенција ће по службеној дужности или на захтјев лица које има правни интерес покренути одговарајући поступак. У сврху спровођења поступка давалац услуге ће, на захтјев Агенције, омогућити увид у пословне књиге и евиденције, као и појединости о расподјели трошкова. (6) У случају да Агенција утврди да постоји неправично субвенционисање телекомуникационих услуга које пружа давалац јавних телефонских услуга, Агенција ће издати одговарајући налог по том питању, а по потреби ће спровести и поступак ради изрицања санкција ако за то постоји основа. Члан 12. (Забрана дискриминације) Код пружања услуга давалац неће у било ком смислу дати предност нити дискриминисати кориснике, при чему се под дискриминацијом неће сматрати примјена различитих услова за пружање услуге према одређеним јасно дефинисаним категоријама и критеријумима који су успостављени уз поштивање прописане процедуре најаве услова пословања и цијена. Примјена повољнијих услова не може се дефинисати појединачно, само ради давања повлашћеног положаја одређеном лицу или лицима, већ мора имати уопштени карактер за свако лице које испуњава одређени јасно дефинисани критеријум и које то затражи.

73 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 73 Члан 13. (Коришћење телефонске нумерације, сигнализационих и идентификационих кодова) Давалац услуге дужан је да за пружање својих услуга у јавној телефонској мрежи користи телефонску нумерацију, сигнализационе и идентификационе кодове који су у складу с Планом бројева за телефонске услуге у БиХ и Правилом о управљању планом бројева за телефонске услуге у БиХ, као и другим прописима Агенције. Члан 14. (Достављање информација) (1) Давалац услуге дужан је, у року који одреди Агенција, доставити било које информације у вези с обављањем дјелатности по основу додјељивања дозволе. (2) Давалац услуге дужан је једном годишње, до рока који одреди Агенција, доставити Агенцији годишњи извјештај о: а) постигнутом развоју мреже; б) новим услугама које се уводе; ц) употреби капацитета система (број корисника); д) скопљеним уговорима о интерконекцији и изнајмљеним линијама; е) закљученим међународним уговорима. (3) Агенција може прописати одговарајуће обрасце на којима ће се достављати информације и извјештаји из ставова (1) и (2) овог члана, те ће добијене податке одговарајуће обрадити и по потреби јавно објављивати ради праћења стања и статистике тржишта телекомуникација, уз поштивање прописа о повјерљивости информација. Члан 15. (Тајност телекомуникације) (1) Давалац услуге ће предузети све неопходне мјере потребне за заштиту приватности и повјерљивости информација до којих дође у вези с пружањем услуге из дозволе. Такве информације се могу користити само на законом прописани начин. (2) У случају да су информације које давалац услуге доставља Агенцији комерцијално или на други начин повјерљиве, Агенција ће користити такве информације само у оквиру своје законске надлежности, односно прослиједиће их другим надлежним органима ако је то законом изричито предвиђено. (3) Давалац услуге дужан је приликом давања информација или извјештаја на захтјев Агенције навести за које од достављених информација сматра да су повјерљиве природе. Тајност и повјерљивост таквих информација разматраће се у складу са Законом о слободи приступа информацијама и другим одговарајућим прописима, уз максималну заштиту интереса корисника дозволе и других лица. Члан 16. (Безбједоносне и еколошке обавезе) (1) Давалац услуге ће предузети све неопходне мјере и примијенити прописе о техничкој заштити у вези с пруженом услугом, било да се исто односи на његове запосленике или кориснике. (2) Давалац услуге дужан је да обезбиједи да су инсталација, рад и одржавање цјелокупне опреме везане за пружање услуга у складу с важећим прописима и стандардима из области безбједности и заштите околине. Члан 17. (Рјешавање рекламација и притужби) (1) Давалац услуге дужан је рјешавати рекламације и притужбе корисника услуге на начин који одреди општим условима пословања и у складу с правилима које пропише Агенција. (2) Давалац услуге учиниће доступним на својој веб страници, као и продајним мјестима услуге, одговарајући линк, или барем један штампани примјерак "Правила о врстама и начину рјешавања притужби на јавне телекомуникационе услуге које рјешава Регулаторна агенција за комуникације" ("Службени гласник БиХ", број 61/12), а такође ће на свакој негативној одлуци по рекламацији или притужби корисника услуге назначити кориснику гдје се може упознати с условима за подношење притужбе Агенцији. (3) Изузев у обиму који је прописан ставом (2) овог члана, давалац услуге у својим одлукама по рекламацијама или притужбама корисника неће поучавати кориснике да је дозвољена жалба против такве одлуке пред Агенцијом, односно да се требају обратити Агенцији. ДИО ТРЕЋИ - ПОСТУПАК ЗА СТИЦАЊЕ ПРАВА НА ОБАВЉАЊЕ ДЈЕЛАТНОСТИ Члан 18. (Претходна сагласност) (1) Прије подношења захтјева за издавање дозволе, правно лице из члана 2. став (1) овог Правила дужно је да затражи издавање сагласности из члана 30. став (2) "Одлуке о посебним обавезама правних и физичких лица која пружају телекомуникационе услуге, администрирају телекомуникационе мреже и врше телекомуникационе дјелатности, у погледу обезбјеђења и одржавања капацитета који ће омогућити овлашћеним агенцијама да врше законито пресретање телекомуникација, као и капацитета за чување и обезбјеђивање телекомуникационих података" ("Службени гласник БиХ", број 104/06 и 58/07). (2) Захтјев за издавање сагласности из става (1) овог члана подноси се на обрасцу који ће заинтересованом лицу обезбиједити Агенција на његов писмени захтјев. Уз захтјев, подносилац ће добити упутство о даљем поступању. О издатој сагласности надлежни орган обавјештава Агенцију службеним путем. (3) По пријему обавијести о томе да ли правно лице из члана 2. став (1) овог Правила испуњава услове за примјену функције законитог пресретања, Агенција ће без одлагања обавијестити то лице о мишљењу надлежног органа и упутити га о могућности подношења захтјева за издавање дозволе. Члан 19. (Подношење захтјева) (1) Правно лице из члана 2. став (1) овог Правила, које испуњава услове за примјену функције законитог пресретања, дужно је да прије почетка обављања дјелатности поднесе Регулаторној агенцији за комуникације захтјев за издавање дозволе. Захтјев се подноси на обрасцу који ће бити расположив на веб страници Агенције: (2) Захтјев за издавање дозволе је комплетиран ако садржи: а) уредно попуњен образац захтјева са свим прилозима, овјерен потписом и печатом лица овлашћеног за заступање и сачињеним према упутству које је расположиво на веб страници Агенције:

74 Broj 17 - Strana 74 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, б) извод из судског регистра о регистрацији фирме не старији од мјесец дана, прије дана подношења захтјева; ц) овјерену копију увјерења о регистрацији код надлежне пореске управе; д) овјерену копију увјерења о одређивању Јединственог идентификационог броја фирме. (3) По пријему захтјева, Агенција ће закључком позвати подносиоца захтјева да у року од 15 дана изврши уплату накнаде за обраду захтјева, као и да изврши уплату административне таксе на захтјев. Члан 20. (Издавање дозволе) (1) О испуњењу услова за издавање дозволе Агенција доноси посебан закључак којим ће се позвати подносилац захтјева да у року од 15 дана, од дана извршене доставе закључка, достави Агенцији доказ о извршеној уплати административне таксе на рјешење, као и првог износа накнаде за коришћење дозволе према рачуну који ће се подносиоцу доставити уз закључак. Подносилац захтјева неће се посебно опомињати у случају пропуста да изврши уплату по закључку из овог става. (2) По достављању доказа о извршеном плаћању из става (1) овог члана, Агенција издаје дозволу и доставља је подносиоцу захтјева. (3) У случају да у року од 30 дана од дана доставе закључка из става (1) овог члана не буде извршено плаћање административне таксе на рјешење и првог износа накнаде за коришћење дозволе, сматраће се да је подносилац одустао од захтјева. У том случају уплаћена административна такса на захтјев и накнада за обраду захтјева за издавање дозволе неповратно пропада. Члан 21. (Садржај дозволе) (1) У дозволи се наводе основни подаци о носиоцу дозволе, подручје обављања услуге, декларише се право носиоца дозволе да обавља дјелатност даваоца фиксних јавних телефонских услуга, а може садржавати и друге потребне одредбе. (2) Дозвола се издаје на период важења десет година, уз могућност продужења тог периода. Члан 22. (Обавјештавање о издатој дозволи) Агенција на својој web страници: објављује листу активних оператора с пратећим информацијама о издатој дозволи. ДИО ЧЕТВРТИ - ТРЖИШНА ПОЗИЦИЈА Члан 23. (Наметање посебних обавеза) Агенција је овлашћена да операторима, за које се утврди да према одредбама Закона о комуникацијама или прописима донесеним на основу тог закона имају значајну тржишну снагу на релевантном тржишту телекомуникација, наметне, сем општих права и обавеза прописаних овим Правилом, и друге посебне обавезе. ДИО ПЕТИ - ФИКСНЕ ЈАВНЕ ТЕЛЕФОНСКЕ УСЛУГЕ Члан 24. (Фиксне јавне телефонске услуге) (1) Фиксним јавним телефонским услугама сматрају се услуге које су доступне јавности за упућивање и примање, директно или индиректно, домаћих или домаћих и међународних позива преко броја, односно бројева у националном или интернационалном плану нумерисања. (2) Поред основне услуге из става (1), фиксне јавне телефонске услуге укључују и: a) посебне телекомуникационе услуге, за које је прописима донесеним на основу закона утврђена обавезност пружања ("преносивост телефонских бројева", "предизбор оператора", "избор оператора", "именик" и остале сличне услуге); б) додатне услуге, које представљају допуну основној услузи и које се не могу користити без основних услуга, или подразумијевају разне опције коришћења јавне телефонске услуге, што може укључивати нпр. забрану приказа идентификације, преусмјеравање позива, позив на чекању, забрану позива, формирање корисничких група, као и друге расположиве техничке опције коришћења које нуди давалац услуге, без обзира да ли се за коришћење таквих опција наплаћује посебна накнада; ц) друге услуге које не потпадају под напријед описане у овом ставу, а које може да уведе овлашћени оператор јавних телекомуникационих услуга и које се заснивају на обављању телекомуникације на захтјев корисника, изузимајући услуге које нису уређене Законом о комуникацијама већ су уређене посебним законима или прописима донесеним на основу тих закона; д) обавезне услуге, уз основне фиксне јавне телефонске услуге, су: 1) именик 2) преносивост телефонских бројева e) даваоци фиксних јавних телефонских услуга имају право да захтијевају закључење интерконекционих и других споразума с операторима са значајном тржишном снагом ради пружања услуга из става (2) тачке ц) и д) овог члана, у складу с посебним обавезама и у обиму наметнутом таквим операторима. (3) Корисници фиксних телефонских услуга могу користити искључиво телефонске апарате који су, у складу с европским стандардима, односно апарате који на себи имају ознаку ЦЕ, и не смију коришћењем бежичних апарата узроковати штетне сметње другим телекомуникационим услугама, апаратима или посебним услугама. Члан 25. (Телефонски позив) (1) Позивајућим и позваним бројем сматра се број са којег је инициран позив и број према којем је усмјерен позив. Позивајући и позвани број користе се за идентификацију страна у покушаном или оствареном телефонском позиву, без обзира да ли се бирање врши од стране корисника услуге, или аутоматски посредством одговарајућег корисничког или другог уређаја. (2) Телефонским позивом сматра се једна или више веза (комуникација) остварених између два или више корисника и/или услуга посредством пружене фиксне јавне телефонске услуге. Посредством терминалног уређаја, који може бити телефон или други апарат који омогућава коришћење јавне телефонске услуге, омогућава се кориснику и/или услузи да путем оствареног телефонског позива приступи другом

75 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 75 кориснику и/или услузи, без обзира да ли је такав други корисник/услуга у Босни и Херцеговини или иностранству. (3) Телефонски позив сматра се успостављеним када се затвори комуникација између позивајућег терминалног уређаја и позваног терминалног уређаја, а што је потврђено размјеном одговарајућег сигнализационог саобраћаја. Одговореним позивом сматра се прихватање долазног позива од позване стране, било да је то учињено личним јављањем, или јављањем одговарајућег терминалног уређаја/посебне услуге. (4) Позив упозорења је позив успостављен с циљем да се корисник обавијести да му је упућен други позив, али тај други позив још увијек није успостављен и успоставиће се након одговарајуће акције позиване стране. (5) Покушај телефонског позива означава одговарајући низ радњи које је предузео корисник јавне телефонске услуге покушавајући да успостави позив с другим корисником, терминалним уређајем или услугом. Прекинут покушај телефонског позива је покушај позива прекинут од стране позивајуће стране. (6) Раскинут телефонски позив означава прекид успостављеног позива без обзира да ли је позивање прекинуто по жељи позиваоца или из техничких/других разлога. (7) Злонамјеран позив је позив који за циљ има узнемиравање корисника телефонског броја, ометање, пријетњу или другу сличну злоупотребу могућности јавне телефонске услуге. (8) Позив према хитним службама означава позив успостављен бирањем неког од посебних бројева одређених за остваривање посебних функција јавних служби сигурности, безбједности, информација или помоћи. (9) Позив према услугама додане вриједности означава позив успостављен бирањем неког од посебних бројева одређених с циљем омогућавања посебних услуга коју пружа носилац бираног броја или треће лице уз наплату тарифе позива различите од уобичајене. (10) Позив према служби телефонских информација и других служби даваоца јавне телефонске услуге означава позив успостављен бирањем неког од посебних бројева/кратких кодова одређених за потребе извршења сервисних обавеза и функција даваоца јавне телефонске услуге. (11) Позив у домаћем саобраћају означава позив започет с броја и успостављен према броју из телефонске нумерације Босне и Херцеговине. (12) Позив у међународном саобраћају означава позив започет с броја из телефонске нумерације Босне и Херцеговине и успостављен према броју из телефонске нумерације у иностранству. (13) Позив у фиксној телефонској мрежи означава позив успостављен између два телефонска броја од којих се оба налазе у фиксној телефонској мрежи. (14) Позив према мобилној телефонској мрежи означава позив код којег је позивајућа страна у фиксној телефонској мрежи а позвана страна у мобилној телефонској мрежи. (15) Позив према сателитском телефону означава позив код којег је позвана страна корисник у сателитској телефонској мрежи (16) Позив на захтјев означава позив који је започео давалац јавне телефонске услуге или трећа страна на претходно учињени захтјев корисника, без обзира да ли је тај захтјев генерисан коришћењем техничке опције или на други начин. Члан 26. (Избор оператора - Carrier Selection) (1) Избор оператора (Carrier Selection) означава могућност да претплатник једног даваоца јавне телефонске услуге оствари телефонски позив путем другог даваоца јавне телефонске услуге бирањем посебног броја. (2) Агенција може проведбеним прописима уредити посебне услове за пружање услуге Избор оператора. Члан 27. (Предизбор оператора - Carrier Preselection) (1) Предизбор оператора (Carrier Preselection) означава могућност да претплатник једног даваоца јавне телефонске услуге оствари све или одређене врсте телефонских позива путем другог даваоца јавне телефонске услуге коришћењем одговарајуће техничке опције. (2) Агенција може проведбеним прописима уредити посебне услове за пружање услуге Предизбор оператора. Члан 28. (Телефонска картица - Calling Card) (1) Телефонска картица (Calling Card) је услуга која омогућава успоставу позива бирањем посебно одређеног телефонског броја и идентификације путем посебног ПИН броја или електронског записа картице, при чему се наплата позива врши умањењем расположивог износа новчаног кредита везаног за конкретну телефонску картицу. (2) Агенција може проведбеним прописима уредити посебне услове за пружање услуге Телефонска картица. Члан 29. (Номадска телефонија) (1) Номадска телефонија је услуга која омогућава кориснику којем је оператор додијелио прикључак с номадским телефонским бројем и чије коришћење је независно од географске локације, да реализује одлазни и долазни телефонски саобраћај у телекомуникационим мрежама на подручју БиХ под условима који су компаративни оним под којима исти саобраћај реализује корисник услуге којем је додијељен прикључак с географским бројем. (2) Агенција може проведбеним прописима уредити посебне услове за пружање услуге Номадска телефонија. ДИО ШЕСТИ - ДОДАТНЕ ТЕЛЕФОНСКЕ УСЛУГЕ Члан 30. (Корисничка група) Корисничка група је услуга код које давалац услуге омогућава формирање одређене групе телефонских бројева/група по избору корисника услуге којима ће се јавна телефонска услуга пружати под условима различитим од услова основне телефонске услуге. Члан 31. (Идентификација броја) (1) Идентификација броја је услуга која омогућава да се прикаже позивајући број са могућим додатним информацијама о позивајућој страни. (2) Ограничење приказа позивајућег броја је услуга која омогућава позивајућој страни да онемогући приказ свог броја позваној страни.

76 Broj 17 - Strana 76 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, Члан 32. (Забрана долазних позива) Забрана долазних позива је услуга која омогућава кориснику да забрани одређене долазне позиве, било да се ради о одређеним категоријама долазних позива одабраним из групе једне или више категорија бројева/услуга, или се односи на све долазне позиве. При томе могућност корисника да обавља позивање остаје омогућена. Члан 33. (Забрана одлазних позива) (1) Забрана одлазних позива је услуга која омогућава кориснику да забрани одређене одлазне позиве, било да се ради о одређеним категоријама одлазних позива одабраним из групе једне или више категорија бројева/услуга, или се односи на све одлазне позиве. При томе могућност корисника да прима позиве остаје омогућена, као и могућност позивања хитних служби. (2) Забрана одлазног позивања може се извршити и само за међународни саобраћај. Члан 34. (Преусмјеравање позива) (1) Просљеђивање позива је услуга која омогућава да се долазни позиви просљеђују на различиту локацију дефинисану од позване стране. (2) Просљеђивање с преусмјеравањем је услуга која омогућава да се долазни позив преусмјери у случају да је бирани број заузет, или након одређеног броја звоњења, или у случају преоптерећења бројем позива на чекању. (3) Просљеђивање позива у односу на одредиште је услуга која омогућава кориснику да се долазни позиви преусмјеравају на основу географске локације позивајуће стране, времена и датума, дана у недјељи и сл., идентитета позивајуће линије корисника, карактеристика услуге, приоритета или износа тарифе која се примјењује. Члан 35. (Позив на чекању) (1) Позив на чекању је услуга која омогућава прекид комуникације на успостављеном телефонском позиву, а затим, уколико се то жели, поновну успоставу комуникације. За вријеме чекања другој страни се може емитовати одговарајућа порука или звук. (2) Позив на чекању може се примијенити и када више позивалаца чека у реду позивања док се не ослободи линија за остварење позива. (3) Агенција може проведбеним прописом утврдити максимални период чекања, након којег се позив мора поново успоставити или раскинути. (4) За одређене врсте услуга Агенција може проведбеним прописом забранити коришћење услуге позива на чекању. (5) Индикација позива на чекању је услуга која одговарајућим звучним сигналом назначава кориснику који је у току реализације позива да постоји и други долазни позив који је на чекању како би он могао одговорити на тај позив, одбити га или игнорисати. Члан 36. (Ограничење позива) (1) Ограничење позива је услуга која омогућава мјерење укупног броја позива, времена или количине саобраћаја према неком одређеном броју/услузи или групи бројева/услуга и која аутоматски блокира даље позивање према њима чим мјерена вриједност достигне претходно задати параметар. (2) За одређене врсте услуга Агенција може проведбеним прописом успоставити максимални параметар чијим достизањем је давалац услуге дужан да блокира кориснику даље позивање, изузев ако је корисник посебно уговорио друге параметре или неограничено позивање одређеног броју/услуге или скупине бројева/услуга. Члан 37. (Вријеме између позива) Вријеме између позива је услуга којом се на захтјев корисника успоставља одређени период времена који мора протећи прије него се омогући наредни позив. Члан 38. (Биљежење позива) Биљежење позива је услуга која омогућава да се запис са подацима о позивању похрани сваки пут када се оствари позив према одређеном броју ради даљег коришћења за потребе корисника. Члан 39. (Управљање позивима) Управљање позивима је услуга која омогућава корисницима да одреде начин поступања с долазним позивима путем одређених параметара које они могу сами да постављају преко свог корисничког профила. Члан 40. (Емитовани позив) (1) Емитовани позив је истовремени позив позивајуће стране према више позиваних корисника с циљем емитовања одговарајуће поруке. (2) Емитовани позив према свим корисницима могу вршити само посебно одређене јавне службе обавјештавања и узбуњивања у оквиру обављања своје дјелатности. (3) Емитовани позив могу вршити и даваоци услуга према корисницима који су посебно прихватили примање емитованих позива у оквиру неке услуге или посебног пословног односа који имају с даваоцем услуге који емитује позив. Члан 41. (Извршење позива заузетом/недоступном претплатнику) (1) Извршење позива заузетом претплатнику је услуга која омогућава позивајућој страни да буде обавијештена о заузетости бираног броја и да се позив доврши када он постане слободан, без поновног бирања. (2) Извршење позива недоступном претплатнику је услуга која се веже за корисничку/терминалну мобилност и која се може користити да се успостави позив када мрежа лоцира корисника чија локација претходно није била позната. Члан 42. (Конференцијски позив) Конференцијски позив је услуга која омогућава да више позивајућих/позваних страна учествује у заједничкој конверзацији. Члан 43. (Консултативни позив) Консултативни позив је услуга која омогућава могућност да се позив стави на чекање, успостави други позив и мијења позвана страна пребацивањем с једног на други позив. Члан 44. (Позив уз коришћење кредитне картице) Позив уз коришћење кредитне картице је услуга која омогућава позивајућој страни да јој се позив наплати на

77 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 77 терет броја рачуна назначеног на валидној кредитној картици која се користи за плаћање позива. Члан 45. (Модификација у току позива) Модификација у току позива је услуга која омогућава кориснику да унутар успостављеног позива пређе с једне врсте позива на другу врсту позива без промјене успостављене крајње конекције. Члан 46. (Наручени аутоматски позив) Наручени аутоматски позив је услуга која омогућава да се у задато вријеме и дан изврши аутоматско позивање с терминалног уређаја корисника према одређеном броју или служби (искључујући услугу буђења). Члан 47. (Друге услуге и опције) (1) Давалац услуге може дефинисати и другу услугу или опцију пружања услуге, различиту од услуга наведених у члановима 31. до 46. овог Правила, под условом да се таква услуга јасно разликује од оних наведених у члановима 31. до 46. овог Правила. Давалац услуге дужан је јасно описати такву услугу или опцију пружања услуге. (2) У опису услуге и јавној понуди услуге давалац може користити и друге називе од оних наведених у члановима 31. до 46. овог Правила, али је код прибављања сагласности или предочавања услова пословања дужан да назначи на коју услугу/опцију дефинисану овим Правилом се односи такав другачији назив. ДИО СЕДМИ - ЗАКЉУЧИВАЊЕ МЕЂУОПЕРАТОРСКИХ УГОВОРА Члан 48. (Међуоператорски уговори) (1) О пружању фиксних јавних телефонских услуга на мрежи другог оператора закључује се писани уговор (међуоператорски уговор). Обавијест о закључењу уговора доставља се Агенцији у року од 15 дана од дана закључења на обрасцу који ће бити расположив на веб страници Агенције: (2) Међуоператорским уговором сматра се сваки уговор закључен између даваоца фиксне јавне телефонске услуге и другог даваоца јавне телекомуникационе услуге/оператора јавне електронске комуникационе мреже, под условом да се такав уговор односи на пружање или сарадњу у пружању фиксних јавних телефонских услуга. (3) Међуоператорски уговори, поред општих облигационоправних елемената, морају да садрже: а) назначење правног основа за обављање дјелатности у телекомуникацијама или пружање јавних телекомуникационих услуга сваке од уговорних страна; б) опис телекомуникационих услуга или предмета пословне сарадње; ц) обим телекомуникационих услуга или пословне сарадње, описано уз употребу техничких параметара, капацитета, других карактеристика, стандарда или описано на други погодан начин; д) временско трајање уговора с тачном назнаком периода на који је закључен, односно назнаком минималног периода на који је уговор закључен уколико се исти закључује на неодређено вријеме; е) услове раскида уговора уз прецизан опис поступања с постојећим корисницима услуга како би се обезбиједила непрекидност пружања услуга. (4) Даваоци услуга су дужни користити јавну електронску комуникациону мрежу и пружати услуге на таквој мрежи у складу с одредбама међуоператорског уговора и у складу с важећим прописима, а посебно поштивајући: а) права постојећих корисника услуге; б) безбједност рада и интегритет мреже; ц) међуоперативност услуга; д) непрекидност услуга. ДИО ОСМИ - ПРЕКРШАЈИ Члан 49. (Прекршаји) Прекршаји, врсте казни и износи новчаних казни за кршења овог Правила прописани су Прегледом повреда и одговарајућих казни које изриче Регулаторна агенција за комуникације ("Службени гласник БиХ", број 35/2009). ДИО ДЕВЕТИ - НАКНАДЕ ЗА ОБАВЉАЊЕ ДЈЕЛАТНОСТИ Члан 50. (Накнаде) (1) Износи и услови плаћања накнаде за обраду захтјева за издавање дозволе и накнаде за годишње коришћење дозволе уређују се посебним правилом Агенције. (2) У случају неплаћања у прописаном року накнаде за годишње коришћење дозволе, Агенција ће истеком 30 дана од дана када се требало извршити плаћање по службеној дужности донијети рјешење којим ће огласити да је дозвола за коју није плаћена накнада престала да важи. (3) У случају да је онемогућена достава рјешења из става (2) овог члана на адресу пословања оператора уписану у судском регистру правних лица, достава ће се извршити путем огласне плоче Агенције, а обавијест о томе ће се ставити и на веб страницу Агенције: Достава ће се сматрати извршеном 15 дана од дана стављања рјешења на огласну плочу Агенције. (4) На основу рјешења из става (2) овог члана, Агенција ће о наплати неизмирене накнаде одлучити посебним рјешењем којим се налаже плаћање накнаде, и које се доноси у скраћеном управном поступку. Члан 51. (Престанак важења дозволе по изјави) (1) По изјави оператора да престаје с коришћењем дозволе, Агенција ће по службеној дужности донијети рјешење којим ће огласити да је дозвола престала да важи с даном одређеним тим рјешењем. (2) У случају да постоји неизмирен дуг с даном престанка важења дозволе, Агенција ће о наплати неизмирене накнаде одлучити по службеној дужности посебним рјешењем које се доноси у скраћеном управном поступку. (3) Престанком важења дозволе престаје и право на обављање дјелатности. Оператор је дужан даном давања изјаве о престанку обављања дјелатности, или посебно назначеним даном, обуставити обављање дјелатности и коришћење права из дозволе. ДИО ДЕСЕТИ - СТАТУСНЕ ПРОМЈЕНЕ Члан 52. (Статусне промјене оператора) (1) Уколико оператор изврши статусне промјене у виду спајања, припајања, подјеле оператора или оснивања

78 Broj 17 - Strana 78 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, нове фирме уз издвајање дјелатности телекомуникација од стране истих оснивача, ново правно лице задржаће право на коришћење дозволе само ако испуни услове из члана 2. став (2) овог Правила. (2) У случају статусних промјена из става (1) овог члана, споразумом или уговором којим се уређују те статусне промјене уједно се морају уредити и питања наставка обављања дјелатности оператора и преузимања постојећих правних обавеза насталих у вези с пружањем услуга на мрежи или уговореног приступа мрежи који је прије наступања статусне промјене пружен другом оператору телекомуникација. (3) Код издвајања дјелатности уз оснивање нове фирме, сматра се да се ради о истим оснивачима ако је оснивачки капитал нове фирме истовјетан најмање 51% оснивачког капитала с више од 50% истих оснивача претходног оператора, и под условом да постоји одлука оснивача постојећег оператора о издвајању дјелатности. (4) Оператор је дужан да прије извршеног спајања, припајања, подјеле или издвајања дјелатности достави Агенцији писмену обавијест о намјери извршења статусне промјене, те је уз ту обавијест дужан да достави одговарајућу одлуку оснивача као и споразум или уговор којим се уређује промјена. (5) Правно лице које је преузело обављање дјелатности дужно је најкасније 15 дана, по извршеној статусној промјени из овог члана, о томе писмено обавијестити Агенцију. (6) Уз обавијести из става (5) овог члана, правно лице које је преузело дјелатност дужно је поднијети захтјев за пренос дозволе. Дозвола ће се пренијети ако се испуне услови за издавање дозволе прописани овим Правилом. О извршеном преносу дозволе доноси се посебно рјешење. (7) До доношења рјешења из става (6) овог члана, правно лице које је преузело дјелатност оператора наставља пружати уговорене услуге према условима дозволе оператора који се спојио или припојио, што ће се утврдити посебним рјешењем. За пружање услуге у наведеном периоду наплаћује се накнада као да је правном лицу које је преузело дјелатност оператора додијељена дозвола. (8) Уколико се утврди да правно лице које је преузело дјелатност оператора не испуњава услове за додјелу дозволе, али да се ради о отклоњивим недостацима, наложиће се посебним закључком рок за отклањање недостатака који неће бити дужи од три мјесеца. (9) На поступак из овог члана наплаћује се административна такса на захтјев и административна такса на рјешење. ДИО ЈЕДАНАЕСТИ - ПРЕНОС ПРАВА ИЗ ДОЗВОЛЕ Члан 53. (Пренос права из дозволе) (1) На захтјев оператора извршиће се пренос права из дозволе на друго правно лице које намјерава наставити обављање дјелатности с правима и обавезама из постојеће дозволе. (2) Правно лице на које се преносе права из дозволе, а које у моменту подношења захтјева за пренос права из дозволе не посједује Дозволу за пружање фиксних јавних телефонских услуга, дужно је поднијети захтјев за издавање Дозволе за пружање фиксних јавних телефонских услуга према условима овог Правила, као и дати писмену изјаву о преузимању свих права и обавеза насталих у вези с пружањем услуга по дозволи на коју се односи пренос, а посебно оних права и обавеза која се односе на реализацију закључених међуоператорских и корисничких уговора. ДИО ДВАНАЕСТИ - ПРЕЛАЗНЕ И ЗАВРШНЕ ОДРЕДБЕ Члан 54. (Прелазне одредбе) Агенција ће по службеној дужности и без обавезе плаћања посебне накнаде издати дозволе у складу с условима овог Правила свим операторима којима је издата Дозвола за пружање фиксних јавних телефонских услуга. Агенција може тражити доставу информација и документације у сврху тог поступка. Члан 55. (Усклађивање) (1) Сви даваоци фиксних јавних телефонских услуга дужни су у року од три мјесеца, од дана ступања на снагу овог Правила, ускладити своје пословање с овим Правилом. (2) Сви даваоци фиксних јавних телефонских услуга, који стекну право на обављање дјелатности након ступања на снагу овог Правила, дужни су дјелатност обављати у складу с овим Правилом. Члан 56. (Примјена других прописа) (1) На сва питања која нису посебно уређена овим Правилом примјењују се одредбе Закона о комуникацијама, одговарајући прописи Агенције донесени на основу тог закона, други одговарајући прописи, као и пословни акти, споразуми и уговори самог даваоца услуге. (2) На одређена питања за која се утврди да нису детаљно уређена овим Правилом или одредбама Закона о комуникација и прописа Агенције донесених на основу закона, примијениће се позната правна пракса, директиве и препоруке Европске уније, ИТУ или одговарајућих међународних удружења и асоцијација давалаца јавних телекомуникационих услуга уколико то није у супротности са Законом о комуникацијама и прописима Босне и Херцеговине. (3) Примјењивост одређене међународне праксе или стандарда може доказивати и сам давалац услуге, те ако се докаже да се таква пракса или међународни стандарди могу користити као основ за доношење одлука Агенције. Члан 57. (Проведбени прописи) Када је то потребно ради проведбе овог Правила, Агенција је овлашћена да у складу с чланом 61. став (2) и чланом 99. Закона о управи ("Службени гласник БиХ", број 32/02, 102/09) донесе одговарајућа упутства, инструкције и наредбе. За доношење таквих прописа овлашћен је генерални директор Агенције. Члан 58. (Ступање на снагу и објава) Ово Правило ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеном гласнику БиХ". Број / фебруара године Сарајево Предсједавајући Савјетa Агенције Невен Томић, с. р.

79 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 79 VISOKO SUDSKO I TUŽILAČKO VIJEĆE BOSNE I HERCEGOVINE 261 Na osnovu člana 15. stav (2) Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 25/04, 93/05, 48/07 i 15/08), a u skladu sa članom 28. stav (2) Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09, 08/10 i 40/12), Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj godine, donosi RJEŠENJE 1. Admir Suljagić, imenuje se za direktora Sekretarijata Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, u statusu rukovodećeg državnog službenika na mjestu sekretara sa posebnim zadatkom, na mandat od četiri (4) godine. 2. Imenovanom se određuje plaća u skladu sa članom 17. stav 1. tačka a) Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 90/05 i 32/07). 3. Imenovani ima pravo da se vrati na isto ili slično radno mjesto u statusu državnog službenika ukoliko bi izgubio posebni zadatak u slučajevima iz člana 17. Zakona o državnoj službi u institucijama BiH. 4. Imenovani stupa na dužnost godine. 5. Rješenje će se objaviti u "Službenom glasniku BiH". Predsjednik Broj /2013 Visokog sudskog 18. februara godine i tužilačkog vijeća BiH Sarajevo Milorad Novković, s. r. На основу члана 15. став (2) Закона о Високом судском и тужилачком савјету Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ", бр. 25/04, 93/05, 48/07 и 15/08), а у складу са чланом 28. став (2) Закона о државној служби у институцијама Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ", бр. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09, 08/10 и 40/12), Високи судски и тужилачки савјет Босне и Херцеговине, на сједници одржаној године, доноси РЈЕШЕЊЕ 1. Адмир Суљагић, именује се за директора Секретаријата Високог судског и тужилачког савјета Босне и Херцеговине, у статусу руководећег државног службеника на мјесту секретара са посебним задатком, на мандат од четири (4) године. 2. Именованом се одређује плата у складу са чланом 17. став 1. тачка а) Закона о платама и другим накнадама у судским и тужилачким институцијама на нивоу Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ", бр. 90/05 и 32/07). 3. Именовани има право да се врати на исто или слично радно мјесто у статусу државног службеника уколико би изгубио посебни задатак у случајевима из члана 17. Закона о државној служби у институцијама БиХ. 4. Именовани ступа на дужност године. 5. Рјешење ће се објавити у "Службеном гласнику БиХ". Број / фебруара године Сарајево Предсједник Високог судског и тужилачког савјета БиХ Милорад Новковић, с. р. Temeljem članka 15. stavak (2) Zakona o Visokom sudbenom i tužilteljskom vijeću Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 25/04, 93/05, 48/07 i 15/08), a sukladno članku 28. stavak (2) Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09, 08/10 i 40/12), Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj godine, donosi RJEŠENJE 1. Admir Suljagić, imenuje se za ravnatelja Tajništva Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine, u statusu rukovodećeg državnoga službenika na mjestu sekretara sa posebnim zadatkom, na mandat od četiri (4) godine. 2. Imenovanom se određuje plaća sukladno članku 17. stavak 1. točka a) Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudbenim i tužiteljskim institucijama na razini Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 90/05 i 32/07). 3. Imenovani ima pravo da se vrati na isto ili slično radno mjesto u statusu državnoga službenika ukoliko bi izgubio posebni zadatak u slučajevima iz članka 17. Zakona o državnoj službi u institucijama BiH. 4. Imenovani stupa na dužnost godine. 5. Rješenje će se objaviti u "Službenom glasniku BiH". Predsjednik Broj /2013 Visokog sudbenog 18. veljače godine i tužiteljskog vijeća BiH Sarajevo Milorad Novković, v. r. USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE 262 Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj U 7/12, rješavajući zahtjev Suda Bosne i Hercegovine (sudije Šahbaza Džihanovića), na osnovu člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. alineja 2, člana 61. st. 1. i 2. i člana 63. stav 4. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu: Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Tudor Pantiru, potpredsjednik Seada Palavrić, potpredsjednica Constance Grewe, sutkinja Mato Tadić, sudija Mirsad Ćeman, sudija Margarita Caca-Nikolovska, sutkinja Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 30. januara godine donio je ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU Usvaja se zahtjev Suda Bosne i Hercegovine (sudije Šahbaza Džihanovića) za ocjenu kompatibilnosti Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 90/05 i 32/07). Utvrđuje se da Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 90/05 i 32/07) nije u skladu sa odredbama člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i odredbama člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi sa članom 14.

80 Broj 17 - Strana 80 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i članom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, jer ne sadrži odredbe u pogledu naknada na ime troškova prijevoza, toplog obroka i odvojenog života. Nalaže se Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da, u skladu sa članom 63. stav 4. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja ove odluke, uskladi Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 90/05 i 32/07) u pogledu naknada na ime troškova prijevoza, toplog obroka i odvojenog života sa odredbama člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i odredbama člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi sa članom 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i članom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Nalaže se Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da, u skladu sa članom 74. stav 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku iz prethodnog stava, obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke. Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i u "Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine". OBRAZLOŽENJE I. Uvod 1. Sud Bosne i Hercegovine (sudija Šahbaz Džihanović; u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva), u predmetu povodom tužbi tužilaca za isplatu naknada na ime troškova prijevoza, toplog obroka i odvojenog života, koji se vodi u Sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) pod brojem S1 3 P P od 29. aprila godine, podnio je 30. aprila godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu kompatibilnosti Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 90/05 i 32/07) sa odredbama čl. I/2. i II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi sa članom 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju, kao i članom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Također, smatra da je navedeni zakon u suprotnosti sa sljedećim međunarodnim instrumentima: Osnovni principi UN-a o nezavisnosti sudova iz novembra godine, Preporuka 94 (12) Odbora ministara Vijeća Evrope od 13. oktobra godine, zaključak pod tačkom 4. multilateralnog sastanka predstavnica članica Vijeća Evrope o garancijama nezavisnosti sudstva, Budimpešta, maj godine, Evropska povelja o zakonima za sudije, 1998, Opća povelja sudija iz Taipeia (Tajvan), novembar godine, Zakon o zabrani diskriminacije Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" broj 59/09). II. Postupak pred Ustavnim sudom 2. Na osnovu člana 22. stav 1. Pravila Ustavnog suda, od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlamentarna skupština BiH) zatraženo je 9. maja godine da dostavi odgovor na zahtjev. 3. Predstavnički dom i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH su 6. i 21. juna godine dostavili odgovore na zahtjev. 4. Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovori na zahtjev dostavljeni su podnosiocu zahtjeva 19. juna i 5. jula godine. III. Zahtjev a) Navodi iz zahtjeva 5. Podnosilac zahtjeva traži od Ustavnog suda ocjenu kompatibilnosti Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 90/05 i 32/07) sa odredbama čl. I/2. i II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi sa članom 14. Evropske konvencije, članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju, kao i članom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Također, smatra da je navedeni zakon u suprotnosti sa sljedećim međunarodnim instrumentima: Osnovni principi UN-a o nezavisnosti sudova iz novembra godine, Preporuka 94 (12) Odbora ministara Vijeća Evrope od 13. oktobra godine, zaključak pod tačkom 4. multilateralnog sastanka predstavnica članica Vijeća Evrope o garancijama nezavisnosti sudstva, Budimpešta, maj godine, Evropska povelja o zakonima za sudije, 1998, Opća povelja sudija iz Taipeia (Tajvan), novembar godine, Zakon o zabrani diskriminacije Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" broj 59/09). 6. Podnosilac zahtjeva je naveo da je u Sudu BiH pokrenut parnični postupak povodom tužbi 98 tužilaca-sudija i ostalih zaposlenika tog suda radi zaštite od diskriminacije u radnim odnosima i isplate naknada na ime troškova prijevoza, toplog obroka i odvojenog života, v. sp ,00 KM. Istaknuto je da je u tužbi navedeno da su plaće i druge naknade koje nemaju karakter plaće i određena materijalna prava svih tužilaca regulirani Zakonom o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" broj 90/05), koji je stupio na snagu 1. januara godine i od tada nije mijenjan. Navedenim zakonom nije određeno pravo tužilaca na naknadu za ishranu u toku radnog vremena (topli obrok), naknada za prijevoz na posao i sa posla i naknada za odvojeni život, iako su ove naknade jedno od osnovnih stečenih prava svih zaposlenika, bilo u privatnom, bilo u javnom sektoru, na bilo kojem nivou teritorijalno-političkih zajednica u Bosni i Hercegovini. Nasuprot tome, predmetne naknade su predviđene Općim kolektivnim ugovorom za područje Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" br. 54/05 i 62/08) kojim se uređuju prava i obaveze svih poslodavaca i zaposlenika i koji važi za sve poslodavce bez obzira na strukturu kapitala, organe uprave i službe za upravu, policiju, javne ustanove i druge pravne subjekte. Također, Općim kolektivnim ugovorom za područje Republike Srpske ("Službeni glasnik RS" broj 40/10) propisano je da poslodavac radniku isplaćuje navedene naknade. 7. Dalje je podnosilac zahtjeva naveo da na nivou Bosne i Hercegovine, u skladu sa Zakonom o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 50/08, 35/09 i 75/09), državni službenici, namještenici, izabrani dužnosnici i svi ostali zaposlenici uživaju sva pobrojana prava iz radnih odnosa. U smislu navedenog, sudije, tužioci i drugo stručno osoblje zaposleno u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine su jedina kategorija zaposlenika na teritoriji Bosne i Hercegovine koja nema pravo na naknade za prijevoz na posao i sa posla, ishranu u toku radnog vremena ili pravo da im se isplati naknada za odvojeni život od porodice, što predstavlja diskriminaciju koja se ne može opravdati bilo kakvim "objektivnim i razumnim" postupanjem zakonodavca. Istaknuto je da su tužioci stanovišta da se reduciranjem obima naknada iz radnog odnosa na svega tri u odnosu na devet koliko ih uživaju svi ostali zaposlenici u Bosni i Hercegovini nosioci pravosudnih

81 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 81 funkcija diskriminirani u odnosu na zaposlenike u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, kao i u odnosu na izabrane dužnosnike, državne službenike i namještenike. Navedenim postupanjem zakonodavne vlasti krši se princip podjele vlasti, a ukoliko sudska vlast nije dovoljno finansirana ili je finansirana zavisno od volje druge vlasti, utoliko je nezavisnost i djelotvornost sudske vlasti manja a materijalni status sudija ne samo da nije zaštićen od nepovoljnih ekonomskih kretanja nego je u potpunosti zavisan od izvršne i zakonodavne vlasti, što je suprotno međunarodnim standardima. 8. Imajući u vidu navedeno, tužioci smatraju da je Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine u suprotnosti sa međunarodnim principima sadržanim u sljedećim dokumentima: Osnovni principi UN-a o nezavisnosti sudova iz novembra godine, Preporuka 94 (12) Odbora ministara Vijeća Evrope od 13. oktobra godine, zaključak pod tačkom 4. multilateralnog sastanka predstavnica članica Vijeća Evrope o garancijama nezavisnosti sudstva, Budimpešta, maj godine, Evropska povelja o zakonima za sudije, Strasbourg 1998, te Opća povelja sudija iz Taipeia (Tajvan), novembar godine. Prema tim dokumentima, svrha svih posebnosti materije sudijskih plaća je snažno i efikasno osiguranje sudijske nezavisnosti i autonomije sudstva, zatim osiguranje efikasnog obavljanja sudijske dužnosti, zaštita dostojanstva, integriteta i materijalne nezavisnosti sudija, osiguranje objektivne nepotkupljivosti sudija u očima stranaka i opće javnosti, iz čega nesporno proizlazi da su tužioci neposredno diskriminirani po osnovu izbora zanimanja i radnog mjesta, što je izričito zabranjeno odredbama člana 2. stav 2, u vezi sa članom 6. stav 1.a) Zakona o zabrani diskriminacije ("Službeni glasnik BiH" broj 59/09). 9. Prema mišljenju podnosioca zahtjeva, navedeni međunarodni standardi polaze od specifičnosti sudijske službe i bez razlike propisuju i zaključuju da je razumna svrha svih posebnosti materije sudijskih plaća snažno i efikasno osiguranje sudijske nezavisnosti i autonomije sudstva u sistemu podjele vlasti u cjelini, zatim osiguranje efikasnog vršenja sudijske dužnosti, zaštita dostojanstva, integriteta i materijalne nezavisnosti sudija, osiguranje objektivne nepotkupljivosti sudija u očima stranaka i javnosti uopće. 10. Podnosilac zahtjeva podsjeća i na Presudu Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud FBiH) broj U-28/11 od 24. januara godine kojom je utvrđeno da Zakon o plaćama i drugim naknadama sudija i tužilaca u FBiH u dijelu koji se odnosi na naknade sudija, tužilaca i stručnih saradnika nije u saglasnosti sa Ustavom FBiH. Navedenom odlukom naloženo je Parlamentu FBiH da u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja presude u "Službenim novinama FBiH" dopuni zakon iz tačke 1. ove presude poštujući ustavni princip jednakosti pred zakonom i regulira, kao i ostalim budžetskim korisnicima, prava sudija, tužilaca i stručnih saradnika na naknadu za troškove ishrane, naknadu troškova prijevoza na posao i sa posla, naknadu za prekovremeni rad, rad u neradne dane, noćni rad i rad u dane državnih praznika, naknadu zbog bolesti ili povrede, naknadu troškova za slučaj smrti, teške bolesti ili invalidnosti, naknadu za porodiljski dopust i na otpremninu prilikom odlaska u penziju. Odbijen je dio zahtjeva za utvrđivanje naknada za odvojeni život, za troškove selidbe i za jubilarnu nagradu. Određeno je da u slučaju da Parlament FBiH ne postupi prema nalogu Ustavnog suda FBiH i u ostavljenom roku ne izvrši dopunu zakona iz tačke 1. izreke ove presude, pravo na navedene naknade sudija, tužilaca i stručnih saradnika će biti rješavano odgovarajućom primjenom propisa kojim su uređene naknade izabranih dužnosnika, nosioca izvršnih funkcija i savjetnika u organima zakonodavne i izvršne vlasti u FBiH, državnih službenika i namještenika u organima državne službe FBiH, pravobranilaca, službenika sudske policije i zatvorskih policajaca stražara u kazneno-popravnim zavodima FBiH. b) Odgovor na zahtjev 11. U svom odgovoru Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je naveo da Ustavnopravna komisija tog doma nakon rasprave sa dva glasa "za", dva glasa "protiv" i tri glasa "uzdržan" nije podržala predmetni zahtjev. 12. Dom naroda je u svom odgovoru naveo da je Ustavnopravna komisija tog doma nakon rasprave sa jednim glasom "za", dva glasa "protiv" i jednim glasom "uzdržan" odlučila da ne podrži predmetni zahtjev. IV. Relevantni propisi 13. Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 90/05 i 32/07) u relevantnom dijelu glasi: Član 1. Okvir Zakona Ovim Zakonom utvrđuju se plaće, naknade i određena materijalna prava sudija i tužilaca i određenih kategorija stručnog osoblja u pravosudnim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine. Član 3. Osnovna mjesečna plaća sudija Suda Bosne i Hercegovine Osnovna mjesečna plaća sudija iznosi: a) Za sudije Suda Bosne i Hercegovine: KM. b) Za šefove odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine: KM. c) Za predsjednike Suda Bosne i Hercegovine: KM. Član 4. Osnovna mjesečna plaća tužilaca Tužilaštva Bosne i Hercegovine Osnovna mjesečna plaća tužilaca iznosi: a) Za tužioce Tužilaštva Bosne i Hercegovine: KM. b) Za šefove odsjeka Tužilaštva Bosne i Hercegovine: KM. c) Za glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine: KM. Član 5. Dodatak na radni staž Osnovna mjesečna plaća svakog sudije i tužioca iz člana 2. odnosno 3. i 4. ovog Zakona povećava se za 0,5% za svaku punu godinu radnog staža, najviše do 40 godina. Član 8. Plaćeni godišnji odmor i odsustvo za zadovoljavanje vjerskih potreba 1. Sudije i tužioci imaju pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana. 3. Svi sudije i tužioci imaju pravo na neto naknadu za godišnji odmor u iznosu od 50% osnovne mjesečne plaće iz tačke a) člana 2. ovog Zakona. Član 11. Naknada prilikom odlaska u penziju Sudije i tužioci imaju pravo na jednu osnovnu mjesečnu plaću kao naknadu prilikom odlaska u penziju, kao što je to propisano u članu 2. odnosno 3. i 4. ovog Zakona. Član 14. Naknada za putne troškove Visoko sudsko i tužilačko vijeće u saradnji sa Ministarstvom pravde Bosne i Hercegovine donosi propise u vezi sa okolnostima pod kojim sudija odnosno tužilac ima pravo na naknadu za putne troškove nastale tokom obavljanja službenih dužnosti (dnevnice, prevoz i smještaj) i iznosu te naknade. [...]

82 Broj 17 - Strana 82 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, Član 16. Naknada za upućivanje na drugi sud sa ili bez pristanka sudije U slučaju upućivanja sudije da vrši dužnost sudije u drugom sudu u skladu sa članom 50. ili 51. Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, taj sudija ima pravo na naknadu za troškove u skladu sa odredbama koje donese Visoko sudsko i tužilačko vijeće u saradnji sa Ministarstvom pravde Bosne i Hercegovine. 14. Zakon o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 50/08, 35/09, 75/09, 32/12, 42/12 i 50/12) u relevantnom dijelu glasi: Član 2. (Pojmovi) Pojmovi korišteni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje: a) Institucija Bosne i Hercegovine, u smislu ovog zakona, predstavlja budžetskog korisnika koji se finansira iz budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine; Član 30. (Vrste naknada) (1) Ovim zakonom utvrđuju se sljedeće naknade za: a) godišnji odmor i plaćeno odsustvo; b) ishranu u toku rada; c) regres za godišnji odmor; d) bolovanje; e) porodiljsko odsustvo; f) prekovremeni rad, rad u neradne dane, noćni rad i rad u dane državnih praznika; g) pravo na troškove smještaja, naknada za odvojeni život i naknada za privremeno raspoređivanje; h) obavljanje poslova drugog radnog mjesta; i) rad u upravnim odborima, nadzornim i drugim radnim tijelima; j) službeno putovanje; k) prijevoz na posao i prijevoz s posla; l) slučaj teške povrede na radu zaposlenog, teške bolesti i invalidnosti zaposlenog ili člana njegove uže porodice i smrti člana uže porodice zaposlenog; m) slučaj smrti zaposlenog; n) obrazovanje i stručno usavršavanje; o) jubilarne nagrade; p) otpremninu za odlazak u penziju; r) slučaj prekobrojnosti; s) vrijeme produženja radnopravnog statusa izabranih lica i imenovanih zvaničnika. [...] 15. Magna charta sudija (Osnovni principi), Konsultativno vijeće evropskih sudija Vijeća Evrope (CCJE), Strasbourg, novembar godine, u relevantnom dijelu glasi: Vladavina prava i pravda 1. Sudstvo je jedna od tri grane vlasti u svakoj demokratskoj državi. Njegova misija je da garantuje postojanje vladavine prava i, stoga, da obezbijedi pravilnu primjenu zakona na nepristrasan, pravičan i efikasan način. Nezavisnost sudstva 2. Nezavisnost i samostalnost sudstva su osnovni preduslovi za funkcionisanje pravosuđa. 3. Sudska nezavisnost treba da bude statutarna, funkcionalna i finansijska. Ona će biti garantovana u pogledu drugih vlasti u državi, onima koji traže pravdu, drugim sudijama i društvu uopšte, sredstvima nacionalnih pravila na najvišem nivou. Država i svaki sudija pojedinačno su odgovorni za unapređenje i zaštitu sudske nezavisnosti. 4. Nezavisnost sudstva će biti garantovana u pogledu sudske aktivnosti a posebno u pogledu regrutovanja, imenovanja do godina za penzionisanje, unapređenja, neuklanjanja sa funkcije, obuka, sudijskog imuniteta, discipline, nagrada i finansiranja sudstva. Garancije nezavisnosti 7. Nakon konsultacija sa sudstvom, država će obezbijediti ljudske, materijalne i finansijske resurse, neophodne za pravilno funkcionisanje sudskog sistema. Da bi se izbjegao nezakoniti uticaj, sudije će primati adekvatnu naknadu i biće im obezbijeđena adekvatna penzijska šema, koja će se utvrditi zakonom. Međunarodni sudovi 23. Ova načela će se primjenjivati mutatis mutandis na sudije svih evropskih i međunarodnih sudova. 16. Evropska povelja o zakonu za sudije, godina, u relevantnom dijelu glasi: 1. Opšta načela 1.1. Zakon za sudije ima za cilj da obezbijedi stručnost, nezavisnost i nepristrasnost, koju svako lice opravdano očekuje od sudova i svakog sudije kojem je povjerena zaštita njegovih prava. Ovo isključuje svaku odredbu i svaki postupak koji bi vodio umanjenu povjerenja u takvu stručnost, nezavisnost i nepristrasnost. Ovu Povelju čine odredbe koje na najbolji način mogu garantovati postizanje ovih ciljeva. Njene odredbe imaju za cilj da povećaju stepen garancija u različitim evropskim državama. One ne mogu poslužiti kao opravdanje za izmjenu nacionalnih zakona u namjeri umanjenja već postignutog nivoa garancija u dotičnim državama. V. Dopustivost 17. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva, Ustavni sud je pošao od odredbe člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine. Član VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: c) Ustavni sud je nadležan u pitanjima koja mu je proslijedio bilo koji sud u Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li je zakon, o čijem važenju njegova odluka ovisi, kompatibilan sa ovim Ustavom, sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine, ili u pogledu postojanja ili domašaja nekog opšteg pravila međunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda. 18. Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnio je Sud BiH (sudija Šahbaz Džihanović), što znači da je zahtjev podnijelo ovlašteno lice iz člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U 5/10 od 26. novembra godine, tačke 7-14, objavljena u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 37/11). Imajući u vidu odredbe člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 17. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud smatra da je predmetni zahtjev dopustiv zato što ga je podnio ovlašteni subjekt, te da ne postoji nijedan formalni razlog iz člana 17. stav 1. Pravila Ustavnog suda zbog kojeg zahtjev ne bi bio dopustiv. VI. Meritum 19. Podnosilac zahtjeva je zatražio ocjenu kompatibilnosti Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine sa odredbama čl. I/2. i II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi sa članom 14. Evropske konvencije, članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju, kao i članom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Također je zatražio ocjenu kompatibilnosti sa sljedećim međunarodnim instrumentima: Osnovni principi UN-a o nezavisnosti sudova iz novembra godine, Preporuka 94 (12) Odbora ministara Vijeća Evrope od 13. oktobra godine, zaključak pod tačkom 4. multilateralnog sastanka predstavnica članica Vijeća Evrope o garancijama

83 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 83 nezavisnosti sudstva, Budimpešta, maj godine, Evropska povelja o zakonima za sudije, 1998, Opća povelja sudija iz Taipeia (Tajvan), novembar godine i Zakon o zabrani diskriminacije Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" broj 59/09). Član I/2. Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. Član II/4. Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Uživanje prava i sloboda, predviđenih u ovom članu ili u međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava, osigurano je svim licima u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao što je pol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status. Član 14. Evropske konvencije glasi: Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom konvencijom osigurava se bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao što su spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status. Član 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju glasi: Član 1. Opća zabrana diskriminacije 1. Uživanje svih prava određenih zakonom osigurat će se bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje ili drugi status. 2. Nikoga ne smiju diskriminirati javna tijela na bilo kojoj osnovi, kako je i navedeno u stavu Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima od 16. decembra godine u relevantnom dijelu glasi: Član 26. Sva su lica jednaka pred zakonom i imaju pravo bez ikakve diskriminacije na podjednaku zaštitu zakona. U tom smislu, zakon mora da zabranjuje svaku diskriminaciju i da obezbijedi svim licima podjednaku i uspješnu zaštitu protiv svake diskriminacije, naročito u pogledu rase, boje, spola, jezika, političkog ili drugog ubjeđenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, rođenja ili svakog drugog stanja. 21. Ustavni sud zapaža da podnosilac zahtjeva traži ocjenu da li su sudije, tužioci i ostali zaposlenici u Sudu BiH diskriminirani zbog nepostojanja relevantnih odredbi u Zakonu o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine kojima bi se reguliralo pitanje naknada na ime troškova prijevoza, toplog obroka i odvojenog života. S tim u vezi, podnosilac zahtjeva upućuje na zaposlenike u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti koji uživaju pravo na ove naknade. Osim navedenog, podnosilac zahtjeva ukazuje i na Presudu Ustavnog suda FBiH broj U-28/11 od 24. januara godine, prema kojoj sudije, tužioci i stručni saradnici na "federalnom nivou" imaju pravo na naknadu troškova prijevoza i toplog obroka. Dakle, podnosilac zahtjeva ukazuje na ozbiljno kršenje ustavnog prava na nediskriminaciju iz člana II/4. Ustava BiH, u vezi sa članom 14. Evropske konvencije, članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju i članom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. 22. Osim spomenutih navoda o diskriminaciji, podnosilac zahtjeva traži ocjenu i da li sporni zakon zbog nepostojanja relevantnih odredbi kojima bi se reguliralo pitanje naknada na ime troškova prijevoza, toplog obroka i odvojenog života krši i princip nezavisnosti pravosuđa koji je sastavni dio principa vladavine prava, proklamiran u članu I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. 23. S obzirom na navedeno, Ustavni sud će u ovoj odluci ispitati kompatibilnost Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine u odnosu na princip nezavisnosti pravosuđa i u odnosu na diskriminaciju. a) Navodi u odnosu na princip nezavisnosti pravosuđa 24. Ustavni sud će kao prvo ispitati da li sporni zakon nepropisivanjem spomenutih naknada zadire u princip nezavisnosti pravosuđa, koji je sastavni dio principa vladavine prava proklamiran u članu I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. 25. Da bi to ispitao, Ustavni sud će utvrditi šta je bio ratio spornog zakona. S tim u vezi, Ustavni sud podsjeća na to da je Bosna i Hercegovina država sa složenim državnim uređenjem. Rezultat tako složenog državnog uređenja su i različita zakonska rješenja, kako na istom nivou vlasti, tako i na različitim nivoima vlasti, koja su moguća i u skladu sa ustavnom organizacijom Bosne i Hercegovine. Dakle, u skladu sa svojim nadležnostima, zakonodavac na istim ili različitim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini donosi propise koji nužno ne moraju biti istovjetni. U konkretnom slučaju, Ustavni sud zapaža da je spornim zakonom zakonodavac na "državnom nivou" posebnim zakonom uredio plaće i druge naknade u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine. Dakle, intencija zakonodavca je bila da se pitanje plaća i naknada ovim nosiocima pravosudnih funkcija uredi posebnim zakonom kao lex specialis. Pri tome je važno napomenuti da je sporni zakon donio Visoki predstavnik za BiH, te da je stupio na snagu 1. januara godine. Kasnije ga je, u istovjetnom tekstu, usvojila Parlamentarna skupština BiH na sjednici održanoj 30. marta godine. 26. Ustavni sud zapaža da je u suštini ratio spornog zakona objašnjen u njegovoj preambuli. Iz preambule spornog zakona proizlazi da je zakonodavac kao prvo imao u vidu "kritičnu" finansijsku situaciju u sudstvu i tužilaštvu na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, te zaključio da je takva situacija neodrživa jer bi mogla dovesti do kolapsa u pravosuđu u Bosni i Hercegovini. S ciljem poboljšanja navedene situacije zakonodavac je uzeo u obzir stav Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira od 3. decembra godine kojim je naglašeno da je efikasan rad pravosuđa ključni element poslijeratnog oporavka Bosne i Hercegovine, a da on zavisi od pravilnog funkcionisanja i odgovarajuće nagrađenosti pravosudnih organa. S tim u vezi, Upravni odbor je izrazio i podršku stavu da je potrebno hitno izvršiti reviziju plaća u pravosuđu da bi se osigurala odgovarajuća raspodjela sredstava koja će omogućiti efikasan rad pravosudnog sistema. Zbog takve situacije, a da bi se spriječilo njeno daljnje pogoršanje, Visoki predstavnik je zamrznuo plaće u entitetskom pravosuđu decembra godine i uspostavio radnu grupu koju čine predstavnici ministarstava pravde na nivou entiteta i Bosne i Hercegovine, Pravosudne komisije Distrikta Brčko, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine kao i udruženja sudija i tužilaca u oba entiteta sa zadatkom da izvrši reviziju plaća u pravosuđu i izradi nove zakonske propise. Dalje je navedeno da su prihvaćene preporuke radne grupe da bi plaće sudija i tužilaca trebale biti usklađene između entiteta, da naknade koje su ukinuli entitetski parlamenti godine ne bi trebalo da se ponovo uvedu, da bi plaće za sudije i tužioce trebalo da budu umjereno umanjene, da bi sadašnje plaće trebalo da ostanu i dalje zamrznute sve dok prosječna plaća u Bosni i Hercegovini ne dostigne određeni nivo, te da će, nakon što ponovo počnu da rastu, plaće rasti u istom procentu kao i

84 Broj 17 - Strana 84 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, prosječna plaća u Bosni i Hercegovini i plaća u pravosuđu, kao i daljnje usklađivanje između entiteta. Osim navedenog, u obzir je uzet i stav Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira od 24. juna godine kojim je izrazio zabrinutost zbog izazova fiskalne održivosti sa kojim se suočavaju vlasti u BiH, naročito na entitetskom nivou. 27. Dakle, ratio zakonodavca je bio da se donošenjem spornog zakona poboljša situacija u pravosuđu u Bosni i Hercegovini, te na taj način osigura najviši stepen nezavisnosti i efikasnosti pravosudnog sistema na nivou Bosne i Hercegovine. Intencija zakonodavca je bila da zbog zakonom propisane "odgovarajuće nagrađenosti pravosudnih organa", kako je to u preambuli spornog zakona naveo Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira od 3. decembra godine, i prihvatanjem preporuka radne grupe koja je učestvovala u reviziji plaća u pravosuđu, nosioci pravosudne funkcije na nivou BiH nemaju pravo na naknadu po osnovu prijevoza, toplog obroka i odvojenog života. 28. Da bi utvrdio da li je ratio spornog zakona zadovoljio princip nezavisnosti pravosuđa, Ustavni sud će kao prvo dati osvrt na ovaj vrlo važan segment vladavine prava. S tim u vezi, Ustavni sud naglašava da princip vladavine prava naveden u članu I/2. Ustava BiH znači da država Bosna i Hercegovina funkcionira u skladu sa postojećim zakonima i prije svega u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Ova obaveza se odnosi jednako na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast Bosne i Hercegovine. Osim toga, unutrašnje uređenje Bosne i Hercegovine zasnovano je, između ostalog, i na principu podjele vlasti koji je bitan za koncept vladavine prava, s naglaskom na nezavisnost sudova pred kojima se ostvaruje princip kontrole vlasti putem prava. 29. Ustavni sud ukazuje na to da princip nezavisnosti pravosuđa, mada nije eksplicitno naveden u Ustavu Bosne i Hercegovine, predstavlja opći princip koji mora biti poštovan jer je neodvojiv od principa vladavine prava izraženog u članu I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. Međutim, princip vladavine prava i nezavisnost sudske vlasti kao njegov neodvojiv dio, a naročito princip podjele vlasti, ne znači da zakonodavac ne može zakonima i propisima regulirati pitanja koja su od važnosti za funkcioniranje državnih institucija, čak i ako se radi o sudovima, ali samo onako kako je to predviđeno i u skladu sa Ustavom BiH (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U 6/06 od 29. marta godine, tačke 22. i 23, objavljena u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 40/08). 30. Dakle, vladavina prava počiva na dva bitna obilježja, a to su jednakost svih pred zakonom i trodioba vlasti. Nezavisnost pravosuđa je temelj diobe vlasti, a pravosuđe jedna od tri grane vlasti u svakoj demokratskoj državi. Ono zauzima posebno mjesto i značajnu ulogu u svakom demokratskom društvu. Ustavni sud naglašava da pravosuđe nije samo u jednakom položaju sa ostale dvije grane vlasti (izvršnom i zakonodavnom) već je posebna grana i zbog toga što kontrolira odluke druge dvije grane vlasti. Dalje, nezavisnost pravosuđa je temelj garancija vladavine prava, demokratije i poštovanje ljudskih prava. Ostvareni stepen nezavisnosti pravosudnog sistema predstavlja ključni indikator dostignutog nivoa vladavine prava u demokratskom društvu. 31. Pravosudni sistem ima vrlo važnu ulogu i u zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda u čemu ključnu ulogu ima i princip nezavisnosti sudova. Ovaj princip je zagarantiran i odredbom člana 6. Evropske konvencije, koji zahtijeva da svaku odluku mora donijeti nezavisni i nepristrani sud uspostavljen u skladu sa zakonom. S tim u vezi je i zahtjev Evropskog suda za ljudska prava da sud mora biti nezavisan i od izvršne vlasti i od stranaka (vidi Evropski sud za ljudska prava, Ringeisen protiv Austrije, presuda od 16. jula godine, stav 95). Također, Ustavni sud zapaža da Osnovni principi Ujedinjenih naroda o nezavisnosti pravosuđa od godine propisuju da država garantira nezavisnost sudstva, što će biti zagarantirano ustavom ili zakonom zemlje. Dužnost vladinih i drugih institucija je da poštuju nezavisnost sudstva. 32. Pitanje nezavisnosti pravosuđa je bilo i predmet mišljenja Evropske komisije za demokratiju kroz pravo (Venecijanska komisija) o pravnoj sigurnosti i nezavisnosti pravosuđa u Bosni i Hercegovini od 15. i 16. juna godine (u daljnjem tekstu: Mišljenje). Mišljenje je pripremljeno na zahtjev Evropske komisije u kontekstu Strukturiranog dijaloga Evropske unije i Bosne i Hercegovine o radu pravosuđa. U Mišljenju je istaknuto da je Venecijanska komisija u svom izvještaju o vladavini prava naglasila da princip pravne sigurnosti ima osnovnu ulogu u očuvanju povjerenja u pravosuđe i vladavinu prava. Postojanje pravne sigurnosti (ili nepostojanje) ima bitan ekonomski utjecaj, te treba da je promoviraju sva tri oblika državne vlasti. Ona apelira na zakonodavca da osigura kvalitetne zakone i ostale pravne instrumente koje usvaja. Venecijanska komisija ukazuje na to da pravna sigurnost nalaže izvršnoj vlasti da je poštuje kada primjenjuje te pravne instrumente i donosi odluke, bilo uopće ili u pojedinim stvarima. Također, sudska vlast mora da se pridržava ovog principa kada primjenjuje pravne instrumente na konkretne predmete i kada tumači zakonske odredbe. 33. U Mišljenju je ukazano na to da postoje dva osnovna oblika nezavisnosti pravosuđa: institucionalni i individualni. Institucionalna nezavisnost pravosuđa se odnosi na pitanje sposobnosti pravosuđa da djeluje bez pritiska ostalih organa vlasti izvršne i zakonodavne. Institucionalna nezavisnost sudstva se fokusira na nezavisnost sudstva od ostalih grana državne vlasti (vanjska institucionalna nezavisnost). Odnos između sudova unutar istog pravosudnog sistema također treba uzeti u obzir (unutrašnja institucionalna nezavisnost). Institucionalna nezavisnost se može ocijeniti kroz četiri kriterija. Jedan od tih kriterija je i zahtjev da sudstvo mora biti nezavisno u finansijskim pitanjima. S tim u vezi je istaknuto da pravosuđe mora dobiti dovoljna sredstva za pravilno obavljanje funkcija i mora imati ulogu u odlučivanju kako se ta sredstva doznačavaju. Individualna nezavisnost odnosi se na nezavisnost koju imaju sudije kao pojedinci u izvršavanju svojih profesionalnih dužnosti. Sudije moraju biti nezavisni i nepristrani. Ti uvjeti su integralni dio osnovnog demokratskog principa podjele vlasti: sudija ne smije biti podložan političkom utjecaju, a pravosuđe mora uvijek biti nepristrano. Naglašeno je da individualna nezavisnost ima više aspekata, te da je jedan od njih i sigurnost mandata i finansijska sigurnost. 34. Iz navedenog proizlazi da je bitan preduvjet za nezavisnost pravosuđa finansijska nezavisnost sudstva uopće, kao i finansijska sigurnost sudije kao pojedinca. S tim u vezi, Ustavni sud upućuje i na Preporuku Vijeća ministara Vijeća Evrope zemljama članicama o sudijama: nezavisnost, učinkovitost i odgovornosti, od 17. novembra godine, u kojoj je u tački 11. istaknuto da vanjska nezavisnost sudija nije prednost niti privilegija dodijeljena sudijama zbog njihovih ličnih interesa već interesa vladavine prava i lica koja traže i očekuju nepristranu pravdu. Na nezavisnost sudija treba gledati kao na jamstvo slobode, poštivanja ljudskih prava i nepristrane provedbe zakona. Nepristranost i nezavisnost sudija su ključne za jamstvo jednakosti stranaka pred sudom. U tački 33. Preporuke se navodi da svaka država treba dodijeliti odgovarajuća sredstva, objekte i opremu kako bi im omogućili djelovanje u skladu sa standardima određenim članom 6. Evropske konvencije. 35. Prema tome, Ustavni sud ukazuje na to da je nesporno da finansijska nezavisnost sudstva predstavlja važan preduvjet za sudsku nezavisnost uopće. Ustavni sud primjećuje da se sudska

85 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 85 vlast finansira iz budžeta o kojem odlučuju druge dvije grane vlasti, zakonodavna i izvršna, a bez učešća sudske vlasti. S druge strane, nedovoljna sredstva i ograničavanje finansijskih sredstava pravosuđu mogu dovesti u pitanje i princip nezavisnosti pravosuđa. Na navedeno upućuje i Magna charta sudija u kojoj se u tački 4. propisuje da će nezavisnost sudstva biti garantirana i kroz njegovo finansiranje. Također, Ustavni sud zapaža da i Osnovni principi Ujedinjenih naroda o nezavisnosti pravosuđa (UN 1985) utvrđuju obavezu svake države članice da osigura neophodna sredstva kako bi se osigurao pravilan rad pravosuđa. 36. Ustavni sud nalazi da je u uvodnom dijelu Evropske povelje o zakonu za sudije, na koju se poziva i podnosilac zahtjeva, ukazano da je cilj usvajanja navedene povelje bio unapređenje sudijske nezavisnosti, a kako bi se osigurao visok stepen vladavine prava i kako bi zaštita individualnih sloboda u demokratskim državama bila što djelotvornija. U navedenoj Povelji je navedeno sljedeće: "Svjesni potrebe da se odredbe koje treba da obezbijede najbolje garancije stručnosti, nezavisnosti i nepristrasnosti sudija uvrste u formalni dokument namijenjen svim evropskim državama. Želeći da zakoni za sudije različitih evropskih država uzmu u obzir ove odredbe kako bi se na konkretan način osigurao najviši stepen garancija". Dakle, cilj Povelje je svakako unapređenje statusa sudija kroz osiguravanje najvišeg nivoa stručnosti, nezavisnosti i nepristranosti sudija. Iz općih principa Evropske povelje proizlazi da njene odredbe ne mogu poslužiti kao opravdanje za izmjenu nacionalnih zakona u namjeri umanjenja već postignutog nivoa garancija u dotičnim državama. 37. Razmatrajući predmetni zahtjev u kontekstu svega navedenog, Ustavni sud primjećuje da je zakonodavna vlast spornim zakonom onemogućila sudijama, tužiocima i ostalim zaposlenicima u Sudu BiH pravo na naknade na ime troškova prijevoza, toplog obroka i odvojenog života. Pri tome, Ustavni sud naglašava da je materijalni osnov ujedno i osnov očuvanja nezavisnosti pravosuđa, na što upućuju brojni međunarodni dokumenti. Prema mišljenju Ustavnog suda, onemogućavanjem prava sudija, tužioca i ostalih zaposlenika u Sudu BiH na uživanje spomenutih naknada, u situaciji nepostojanja samostalnih sudskih i tužilačkih budžeta, zakonodavna vlast utječe na strukturu materijalne osnove i naknada, a time utječe i na ulogu pravosuđa koje ono ima u svakom demokratskom društvu. Također, Ustavni sud naglašava da je princip nezavisnosti pravosuđa temelj za razvoj svake zemlje, te da nema demokratskog društva i vladavine prava bez nezavisnog pravosuđa. Za svaku demokratsku državu modernizacija i efikasnost pravosuđa bi trebalo da predstavljaju prioritet. Neosiguranje spornih naknada predstavlja očiglednu regresiju u garantiranju pojedinačne nezavisnosti sudija i tužilaca i slabljenje uloge koju ima pravosuđe koje služi građanima i čiju poziciju, posebno u ovim vremenima, treba ojačati a ne oslabiti. Dakle, od velike je važnosti da se ne dopusti marginalizacija pravosuđa na bilo koji način. Ustavni sud posebno skreće pažnju na potrebu da se nosiocima pravosudnih funkcija osigura naknada za odvojeni život, a kako bi se zadovoljio princip odgovarajuće teritorijalne i nacionalne zastupljenosti sudija i tužilaca u pravosudnim institucijama. Naime, prema mišljenju Ustavnog suda, imajući u vidu društveno-političko uređenje Bosne i Hercegovine, te ratna dešavanja koja su, između ostalog, imala za posljedicu promjenu strukture stanovništva u Bosni i Hercegovini, unutrašnju migraciju, postoji potreba da se u pravosudnim institucijama osigura odgovarajuća teritorijalna zastupljenost konstitutivnih naroda i Ostalih. Prema tome, propisivanje navedene naknade vodi ka osiguranju odgovarajuće teritorijalne zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih u pravosuđu, što, prema mišljenju Ustavnog suda, jača povjerenje i ugled pravosuđa u očima javnosti, odnosno građana Bosne i Hercegovine. Navedeno je, prema mišljenju Ustavnog suda, u skladu sa odredbom člana 43. stav 2. Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 25/04, 93/05, 32/07, 48/07 i 15/08), kojom su propisani kriteriji za imenovanje sudija i tužilaca. Tom odredbom je propisano da Vijeće primjenjuje odgovarajuće ustavne odredbe kojim se uređuju jednaka prava i zastupljenost konstitutivnih naroda i Ostalih. 38. Prema tome, Ustavni sud smatra da nepropisivanjem naknada na ime troškova prijevoza, toplog obroka i odvojenog života sudijama, tužiocima i ostalim zaposlenicima u Sudu BiH u Zakonu o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine zakonodavna vlast zadire u princip nezavisnosti pravosuđa kao garanta vladavine prava. Stoga, proizlazi da je sporni zakon u suprotnosti sa principom nezavisnosti pravosuđa kao garanta vladavine prava koji je sadržan u članu I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. 39. Na osnovu svega navedenog, Ustavni sud zaključuje da Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine zbog nepropisivanja prava sudijama, tužiocima i ostalim zaposlenicima u Sudu BiH na naknade na ime troškova prijevoza, toplog obroka i odvojenog života nije u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. b) Navodi u odnosu na diskriminaciju 40. U daljnjem tekstu odluke Ustavni sud će ispitati kompatibilnost spornog zakona u odnosu na diskriminaciju. Podnosilac zahtjeva traži ocjenu da li su zbog nepostojanja relevantnih odredbi u Zakonu o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine, kojima bi se reguliralo pitanje naknada na ime troškova prijevoza, toplog obroka i odvojenog života, sudije, tužioci i ostali zaposlenici u Sudu BiH diskriminirani. Pri tome, podnosilac zahtjeva ukazuje na moguće kršenje ustavnog prava na nediskriminaciju iz člana II/4. Ustava BiH, u vezi sa članom 14. Evropske konvencije, članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju i članom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. 41. Ispitujući navedeno, Ustavni sud naglašava da član 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju sadrži opći princip zabrane diskriminacije i garantira uživanje svih prava određenih zakonom bez diskriminacije na bilo kojem osnovu kao što su spol, rasa, boja kože, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje ili drugi status. Dalje, odredba Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju podrazumijeva i da javni organi nikoga ne mogu diskriminirati prema bilo kojem osnovu, dakle osnovni princip nediskriminacije je proširen i na domaće zakone, a ne samo na prava garantirana Evropskom konvencijom, kako to predviđa član 14. Evropske konvencije. 42. Primjenjujući navedene principe na konkretan slučaj, Ustavni sud podsjeća na to da, prema praksi Evropskog suda za ljudska prava, diskriminacija nastupa ako se lice ili grupa lica koji se nalaze u analognoj situaciji različito tretiraju na osnovu spola, rase, boje, jezika, vjere (...) u pogledu uživanja prava iz Evropske konvencije, a ne postoji objektivno i razumno opravdanje za takav tretman ili upotrebu sredstava naspram željenog cilja koji nisu u proporcionalnom odnosu (vidi Evropski sud za ljudska prava, Belgijski jezički slučaj, presuda od 9. februara godine, serija A, broj 6, stav 10). Pri tome je nevažno je li diskriminacija posljedica različitog zakonskog tretmana ili primjene samog zakona (vidi Evropski sud za ljudska prava, Irska protiv Velike Britanije, presuda od 18. januara godine, serija A, broj 25, stav 226). 43. Također, Ustavni sud podsjeća na to da svako različito postupanje ne podrazumijeva i diskriminaciju ukoliko za takvo razlikovanje postoji razumno i objektivno opravdanje. S tim u

86 Broj 17 - Strana 86 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, vezi, Evropski sud je u nekoliko svojih presuda istakao da visoke strane ugovornice uživaju izvjesno "unutrašnje polje slobodne procjene" kod procjenjivanja o tome postoje li ili ne postoje razlike u inače sličnim situacijama kojima bi se mogao opravdati različit zakonski tretman (vidi Evropski sud za ljudska prava, Belgijski jezički slučaj, presuda od 23. jula godine, serija A, broj 6, stranica 35, stav 10; Nacionalni savez belgijskih policajaca, presuda od 27. oktobra godine, serija A, broj 19, stranica 47, stav 20, str. 47, kao i stranice 21. i 22, stav 49; Švedski sindikat vozača, presuda od 6. februara 1976, serija A, broj 20, stranica 17, stav 72; Irska protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 18. januara godine, serija A, broj 25, stranica 87, stav 229). Širina unutrašnjeg polja slobodne procjene razlikuje se od slučaja do slučaja, u zavisnosti od suštine spora i historijata cijelog slučaja. U tom smislu, jedan od relevantnih činilaca moglo bi da bude postojanje ili nepostojanje zajedničkog osnova između zakona država-ugovornica (vidi, mutatis mutandis, The Sunday Times, presuda od 26. aprila godine, serija A, broj 30, stranica 36, stav 59). 44. Ovu široku diskreciju procjene Evropski sud objašnjava stavom da su "zbog njihovog neposrednog poznavanja matičnog društva i njegovih potreba, domaće vlasti, u principu, u boljem položaju da razluče šta je 'u javnom interesu' nego međunarodni sudija". Evropski sud zaključuje da će "poštivati stav zakonodavca o tome šta je 'u javnom interesu' ukoliko taj stav nije očigledno bez razumnog osnova" (vidi Evropski sud za ljudska prava, James i dr. protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 21. februara godine, serija A, broj 98, tačka 46). 45. Dakle, da bi različit tretman bio objektivno i razumno opravdan, moraju biti ispunjena dva uvjeta: a) princip različitog tretmana se može primijeniti u svrhu postizanja legitimnog cilja i b) mora postojati razuman odnos proporcionalnosti između primijenjenih sredstava i cilja čijem se ostvarenju teži. 46. Međutim, Ustavni sud mora prije svega utvrditi "oštećena lica", tj. grupu ljudi za koju podnosilac zahtjeva smatra da su im ugrožena prava na osnovu spornog zakona, a zatim odgovoriti na pitanje da li postoji različit tretman. 47. Ustavni sud zapaža da su "oštećena lica" tužioci, sudije i ostali zaposlenici Suda BiH. Podnosilac zahtjeva traži ocjenu da li su navedene kategorije diskriminirane u odnosu na zaposlenike u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, kao i u odnosu na izabrane dužnosnike, državne službenike i namještenike koji uživaju pravo na naknadu troškova prijevoza, toplog obroka i odvojenog života. Osim navedenog, podnosilac zahtjeva ukazuje i na Presudu Ustavnog suda FBiH broj U-28/11 od 24. januara godine, prema kojoj sudije, tužioci i stručni saradnici na "federalnom nivou" imaju pravo na naknadu troškova prijevoza i toplog obroka. Iz navedenog proizlazi da podnosilac zahtjeva smatra da su nosioci pravosudnih funkcija na "državnom nivou" diskriminirani i u odnosu na sudije, tužioce i stručne saradnike na "federalnom nivou" kada su u pitanju navedene naknade. 48. Na osnovu navedenog, prema mišljenju Ustavnog suda, "oštećena lica" čija su prava ugrožena spornim zakonom su tužioci, sudije i ostali zaposlenici Suda BiH. 49. S obzirom na to da je utvrdio kategoriju "oštećenih lica", dalje se za Ustavni sud postavlja pitanje da li postoji različit tretman ove kategorije "oštećenih lica" u odnosu na druga lica koja se nalaze u analognoj situaciji, odnosno ukoliko takav različiti tretman postoji, da li za njega postoji objektivno i razumno opravdanje. 50. Ustavni sud je već u ovoj odluci utvrdio šta je bio ratio zakonodavca prilikom donošenja spornog zakona. Naime, ratio zakonodavca je bio da se donošenjem spornog zakona poboljša situacija u pravosuđu u Bosni i Hercegovini, te na taj način osigura najviši stepen nezavisnosti i efikasnosti pravosudnog sistema na nivou Bosne i Hercegovine. Intencija zakonodavca je bila da zbog zakonom propisane "odgovarajuće nagrađenosti pravosudnih organa" nosioci pravosudne funkcije na nivou BiH nemaju pravo na naknadu po osnovu prijevoza, toplog obroka i odvojenog života. 51. Na osnovu navedenog, Ustavni sud nalazi da je princip različitog tretmana služio legitimnom cilju. Međutim, za Ustavni sud se postavlja pitanje da li postoji razuman odnos proporcionalnosti između primijenjenih sredstava i cilja čijem ostvarenju se teži. Odgovarajući na ovo pitanje, Ustavni sud podsjeća na to da je sporni zakon stupio na snagu 1. januara godine, te da od tada nije mijenjan. Dakle, navedeni zakon od godine nije na bilo koji način usklađivan u smislu ekonomsko-finansijskih kretanja u zemlji. 52. Ustavni sud zapaža da sudije i tužioci i određene kategorije stručnog osoblja u pravosudnim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine iz osporenog zakona nemaju istovrsne naknade kao izabrani dužnosnici, državni službenici, namještenici i ostali uposleni u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti na nivou Bosne i Hercegovine. Pitanje ovih naknada u ostalim institucijama Bosne i Hercegovine regulirano je Zakonom o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 50/08, 35/09, 75/09, 32/12, 42/12 i 50/12). Ustavni sud naglašava specifičnost i društveni značaj navedenih kategorija iz osporenog zakona za svaku državu koja počiva na demokratskim principima. Zakonodavac mora imati na umu da se njihov nezavisni položaj ne može porediti sa bilo kojim drugim kategorijama. Ustavni sud ponovo podsjeća i na Magna charta sudija, kojom se država obavezuje da će osigurati ljudske, materijalne i finansijske resurse kako bi se osigurala nezavisnost pravosuđa. 53. Ustavni sud ne može u spornom zakonu pronaći opravdanje za različito postupanje u pogledu strukture primanja korisnika državnog budžeta, posebno imajući u vidu da je pravosuđe specifična kategorija korisnika budžeta kao i da je sporni zakon donesen prije sedam godina i od tada nije nikada mijenjan niti usklađivan sa potrebama u smislu ekonomskofinansijske situacije u zemlji. Prema tome, Ustavni sud smatra da ne postoji razuman odnos proporcionalnosti između primijenjenih sredstava i cilja čijem ostvarenju se težilo donošenjem spornog zakona. Štaviše, može se zaključiti da nepropisivanje ovih naknada u spornom zakonu za ovu kategoriju budžetskih korisnika predstavlja diskriminaciju budući da krši ustavni princip jednakosti iz odredbe člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine. Pri tome, Ustavni sud poštuje diskreciono pravo zakonodavca da uredi pojedine oblasti na način kako smatra da je to najprikladnije. U tom smislu, Ustavni sud je u Odluci broj U 12/09 iskazao da poštuje specifičnost ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, ali da se zajednički ustavni standardi kompleksnih država posebno na evropskom nivou moraju uzeti u obzir, a odstupanja se mogu desiti jedino kada postoji dovoljno opravdanje (vidi Ustavni sud, Odluka broj U 12/09 od 28. maja godine, tačka 34). Međutim, Ustavni sud ponovo naglašava da primanja nosilaca pravosudnih funkcija moraju biti na odgovarajućem nivou kako bi se osigurala efikasnost i nezavisnost pravosuđa. 54. Dakle, imajući u vidu standarde propisane međunarodnim instrumentima, na koje se poziva podnosilac zahtjeva, a koji se tiču statusa sudija i imaju intenciju da se pravosudni sistem dovede na najviši nivo, kao i činjenicu da Ustavni sud u spornom zakonu nije mogao naći razumno i objektivno opravdanje za različito postupanje u pogledu strukture primanja, niti mu je takvo opravdanje dostavio zakonodavac, ovaj sud je mišljenja da sporni zakon nije proporcionalan cilju kojem se težilo prilikom njegovog donošenja. Također, nije proporcionalan ni sa uspostavljenim evropskim standardima u pogledu statusa sudija.

87 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana Na osnovu navedenog, Ustavni sud zaključuje da sporni zakon nije u skladu sa članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi sa članom 14. Evropske konvencije, članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju i članom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. 56. S obzirom na navedene zaključke u pogledu diskriminacije, Ustavni sud neće razmatrati navode podnosioca zahtjeva o mogućoj diskriminaciji u odnosu na ostale međunarodne instrumente i Zakon o zabrani diskriminacije Bosne i Hercegovine, jer su zahtjevi podnosioca zahtjeva u ovoj odluci ispitani kroz član 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju koji sadrži opći princip zabrane diskriminacije. VII. Zaključak 57. Ustavni sud zaključuje da Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 90/05 i 32/07) nije u skladu sa odredbama člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine jer krši princip nezavisnosti pravosuđa kao osnovne garancije vladavine prava. 58. Ustavni sud ističe da Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 90/05 i 32/07) nije u skladu sa odredbama člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi sa članom 14. Evropske konvencije, članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju i članom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. 59. Na osnovu člana 61. st. 1. i 2. i člana 63. stav 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 60. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić, s. r. Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnome sazivu, u predmetu broj U 7/12, rješavajući zahtjev Suda Bosne i Hercegovine (suca Šahbaza Džihanovića), na temelju članka VI/3.(c) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 59. stavak 2. alineja 2, članka 61. st. 1. i 2. i članka 63. stavak 4. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu: Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, dopredsjednik Tudor Pantiru, dopredsjednik Seada Palavrić, dopredsjednica Constance Grewe, sutkinja Mato Tadić, sudac Mirsad Ćeman, sudac Margarita Caca-Nikolovska, sutkinja Zlatko M. Knežević, sudac na sjednici održanoj 30. siječnja godine donio je ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU Usvaja se zahtjev Suda Bosne i Hercegovine (suca Šahbaza Džihanovića) za ocjenu kompatibilnosti Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudbenim i tužiteljskim institucijama na razini Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 90/05 i 32/07). Utvrđuje se da Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudbenim i tužiteljskim institucijama na razini Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 90/05 i 32/07) nije sukladan odredbama članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i odredbama članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi sa člankom 14. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, člankom 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i člankom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, jer ne sadrži odredbe u pogledu naknada na ime troškova prijevoza, toplog obroka i odvojenog života. Nalaže se Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da, sukladno članku 63. stavak 4. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana dostave ove odluke, uskladi Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudbenim i tužiteljskim institucijama na razini Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 90/05 i 32/07) u pogledu naknada na ime troškova prijevoza, toplog obroka i odvojenog života sa odredbama članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i odredbama članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi sa člankom 14. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, člankom 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i člankom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Nalaže se Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da, sukladno članku 74. stavak 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku iz prethodnog stavka, obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o poduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke. Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i u "Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine". OBRAZLOŽENJE I. Uvod 1. Sud Bosne i Hercegovine (sudac Šahbaz Džihanović; u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva), u predmetu povodom tužbi tužitelja za isplatu naknada na ime troškova prijevoza, toplog obroka i odvojenog života, koji se vodi u Sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) pod brojem S1 3 P P od 29. travnja godine, podnio je 30. travnja godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu kompatibilnosti Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudbenim i tužiteljskim institucijama na razini Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 90/05 i 32/07) sa odredbama čl. I/2. i II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi sa člankom 14. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija), člankom 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju, kao i člankom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Također, smatra da je navedeni zakon u suprotnosti sa sljedećim međunarodnim instrumentima: Temeljna načela UN-a o neovisnosti sudova iz studenoga godine, Preporuka 94 (12) Odbora ministara Vijeća Europe od 13. listopada godine, zaključak pod točkom 4. multilateralnog sastanka predstavnica članica Vijeća Europe o garancijama neovisnosti sudstva, Budimpešta, svibanj godine, Europska povelja o zakonima za suce, 1998, Opća povelja sudaca iz Taipeia (Tajvan), studeni godine, Zakon o zabrani diskriminacije Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" broj 59/09). II. Postupak pred Ustavnim sudom 2. Na temelju članka 22. stavak 1. Pravila Ustavnog suda, od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlamentarna skupština BiH) zatraženo je 9. svibnja godine da dostavi odgovor na zahtjev. 3. Zastupnički dom i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH su 6. i 21. lipnja godine dostavili odgovore na zahtjev.

88 Broj 17 - Strana 88 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, Na temelju članka 26. stavak 2. Pravila Ustavnog suda, odgovori na zahtjev dostavljeni su podnositelju zahtjeva 19. lipnja i 5. srpnja godine. III. Zahtjev a) Navodi iz zahtjeva 5. Podnositelj zahtjeva traži od Ustavnog suda ocjenu kompatibilnosti Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudbenim i tužiteljskim institucijama na razini Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 90/05 i 32/07) sa odredbama čl. I/2. i II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi sa člankom 14. Europske konvencije, člankom 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju, kao i člankom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Također, smatra da je navedeni zakon u suprotnosti sa sljedećim međunarodnim instrumentima: Temeljna načela UN-a o neovisnosti sudova iz studenoga godine, Preporuka 94 (12) Odbora ministara Vijeća Europe od 13. listopada godine, zaključak pod točkom 4. multilateralnog sastanka predstavnica članica Vijeća Europe o garancijama neovisnosti sudstva, Budimpešta, svibanj godine, Europska povelja o zakonima za suce, 1998, Opća povelja sudaca iz Taipeia (Tajvan), studeni godine, Zakon o zabrani diskriminacije Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" broj 59/09). 6. Podnositelj zahtjeva je naveo da je u Sudu BiH pokrenut parnični postupak povodom tužbi 98 tužitelja-sudaca i ostalih uposlenika tog suda radi zaštite od diskriminacije u radnim odnosima i isplate naknada na ime troškova prijevoza, toplog obroka i odvojenog života, v. sp ,00 KM. Istaknuto je da je u tužbi navedeno da su plaće i druge naknade koje nemaju karakter plaće i određena materijalna prava svih tužitelja regulirani Zakonom o plaćama i drugim naknadama u sudbenim i tužiteljskim institucijama na razini Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" broj 90/05), koji je stupio na snagu 1. siječnja godine i od tada nije mijenjan. Navedenim zakonom nije određeno pravo tužitelja na naknadu za ishranu u tijeku radnog vremena (topli obrok), naknada za prijevoz na posao i sa posla i naknada za odvojeni život, iako su ove naknade jedno od temeljnih stečenih prava svih uposlenika, bilo u privatnome, bilo u javnome sektoru, na bilo kojoj razini teritorijalno-političkih zajednica u Bosni i Hercegovini. Nasuprot tome, predmetne naknade su predviđene Općim kolektivnim ugovorom za područje Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" br. 54/05 i 62/08) kojim se uređuju prava i obveze svih poslodavaca i uposlenika i koji važi za sve poslodavce bez obzira na strukturu kapitala, tijela uprave i službe za upravu, policiju, javne ustanove i druge pravne subjekte. Također, Općim kolektivnim ugovorom za područje Republike Srpske ("Službeni glasnik RS" broj 40/10) propisano je da poslodavac radniku isplaćuje navedene naknade. 7. Dalje je podnositelj zahtjeva naveo da na razini Bosne i Hercegovine, sukladno Zakonu o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 50/08, 35/09 i 75/09), državni službenici, namještenici, izabrani dužnosnici i svi ostali uposlenici uživaju sva pobrojana prava iz radnih odnosa. U smislu navedenoga, suci, tužitelji i drugo stručno osoblje uposleno u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine su jedina kategorija uposlenika na teritoriju Bosne i Hercegovine koja nema pravo na naknade za prijevoz na posao i sa posla, ishranu u tijeku radnog vremena ili pravo da im se isplati naknada za odvojeni život od obitelji, što predstavlja diskriminaciju koja se ne može opravdati bilo kakvim "objektivnim i razumnim" postupanjem zakonodavca. Istaknuto je da su tužitelji stajališta da se reduciranjem obujma naknada iz radnog odnosa na svega tri u odnosu na devet koliko ih uživaju svi ostali uposlenici u Bosni i Hercegovini nositelji pravosudnih funkcija diskriminirani u odnosu na uposlenike u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, kao i u odnosu na izabrane dužnosnike, državne službenike i namještenike. Navedenim postupanjem zakonodavne vlasti krši se načelo podjele vlasti, a ukoliko sudska vlast nije dovoljno financirana ili je financirana ovisno o volji druge vlasti, utoliko je neovisnost i djelotvornost sudske vlasti manja a materijalni status sudaca ne samo da nije zaštićen od nepovoljnih ekonomskih kretanja nego je u potpunosti ovisan o izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, što je suprotno međunarodnim standardima. 8. Imajući u vidu navedeno, tužitelji smatraju da je Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudbenim i tužiteljskim institucijama na razini Bosne i Hercegovine u suprotnosti sa međunarodnim načelima sadržanim u sljedećim dokumentima: Temeljna načela UN-a o neovisnosti sudova iz studenoga godine, Preporuka 94 (12) Odbora ministara Vijeća Europe od 13. listopada godine, zaključak pod točkom 4. multilateralnog sastanka predstavnica članica Vijeća Europe o garancijama neovisnosti sudstva, Budimpešta, svibanj godine, Europska povelja o zakonima za suce, Strasbourg 1998, te Opća povelja sudaca iz Taipeia (Tajvan), studeni godine. Prema tim dokumentima, svrha svih posebnosti materije sudačkih plaća je snažno i efikasno osiguranje sudačke neovisnosti i autonomije sudstva, zatim osiguranje efikasnog obavljanja sudačke dužnosti, zaštita dostojanstva, integriteta i materijalne neovisnosti sudaca, osiguranje objektivne nepotkupljivosti sudaca u očima stranaka i opće javnosti, iz čega nesporno proizlazi da su tužitelji neposredno diskriminirani po osnovi izbora zanimanja i radnog mjesta, što je izričito zabranjeno odredbama članka 2. stavak 2, u vezi sa člankom 6. stavak 1.(a) Zakona o zabrani diskriminacije ("Službeni glasnik BiH" broj 59/09). 9. Prema mišljenju podnositelja zahtjeva, navedeni međunarodni standardi polaze od specifičnosti sudačke službe i bez razlike propisuju i zaključuju da je razumna svrha svih posebnosti materije sudačkih plaća snažno i efikasno osiguranje sudačke neovisnosti i autonomije sudstva u sustavu podjele vlasti u cjelini, zatim osiguranje efikasnog vršenja sudačke dužnosti, zaštita dostojanstva, integriteta i materijalne neovisnosti sudaca, osiguranje objektivne nepotkupljivosti sudaca u očima stranaka i javnosti uopće. 10. Podnositelj zahtjeva podsjeća i na Presudu Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud FBiH) broj U-28/11 od 24. siječnja godine kojom je utvrđeno da Zakon o plaćama i drugim naknadama sudaca i tužitelja u FBiH u dijelu koji se odnosi na naknade sudaca, tužitelja i stručnih suradnika nije u suglasnosti sa Ustavom FBiH. Navedenom odlukom naloženo je Parlamentu FBiH da u roku od šest mjeseci od dana objave presude u "Službenim novinama FBiH" dopuni zakon iz točke 1. ove presude poštujući ustavno načelo jednakosti pred zakonom i regulira, kao i ostalim proračunskim korisnicima, prava sudaca, tužitelja i stručnih suradnika na naknadu za troškove ishrane, naknadu troškova prijevoza na posao i sa posla, naknadu za prekovremeni rad, rad u neradne dane, noćni rad i rad u dane državnih praznika, naknadu zbog bolesti ili povrede, naknadu troškova za slučaj smrti, teške bolesti ili invalidnosti, naknadu za porodiljski dopust i na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu. Odbijen je dio zahtjeva za utvrđivanje naknada za odvojeni život, za troškove selidbe i za jubilarnu nagradu. Određeno je da u slučaju da Parlament FBiH ne postupi prema nalogu Ustavnog suda FBiH i u ostavljenom roku ne izvrši dopunu zakona iz točke 1. izreke ove presude, pravo na navedene naknade sudaca, tužitelja i stručnih suradnika će biti rješavano odgovarajućom primjenom propisa kojim su uređene naknade izabranih dužnosnika, nositelja izvršnih funkcija i savjetnika u tijelima zakonodavne i izvršne vlasti u FBiH, državnih službenika i namještenika u tijelima državne službe FBiH, pravobranitelja, službenika sudbene policije i

89 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 89 zatvorskih policajaca stražara u kazneno-popravnim zavodima FBiH. b) Odgovor na zahtjev 11. U svom odgovoru Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH je naveo da Ustavnopravno povjerenstvo tog doma nakon rasprave sa dva glasa "za", dva glasa "protiv" i tri glasa "uzdržan" nije podržalo predmetni zahtjev. 12. Dom naroda je u svom odgovoru naveo da je Ustavnopravno povjerenstvo tog doma nakon rasprave sa jednim glasom "za", dva glasa "protiv" i jednim glasom "uzdržan" odlučilo ne podržati predmetni zahtjev. IV. Relevantni propisi 13. Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudbenim i tužiteljskim institucijama na razini Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 90/05 i 32/07) u relevantnom dijelu glasi: Članak 1. Okvir Zakona Ovim Zakonom utvrđuju se plaće, naknade i određena materijalna prava sudaca i tužitelja i određenih kategorija stručnog osoblja u pravosudnim institucijama na razini Bosne i Hercegovine. Članak 3. Osnovna mjesečna plaća sudaca Suda Bosne i Hercegovine Osnovna mjesečna plaća sudaca iznosi: a) Za suce Suda Bosne i Hercegovine: KM. b) Za šefove odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine: KM. c) Za predsjednike Suda Bosne i Hercegovine: KM. Članak 4. Osnovna mjesečna plaća tužitelja Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Osnovna mjesečna plaća tužitelja iznosi: a) Za tužitelje Tužiteljstva Bosne i Hercegovine: KM. b) Za šefove odsjeka Tužiteljstva Bosne i Hercegovine: KM. c) Za glavnog tužitelja Tužiteljstva Bosne i Hercegovine: KM. Članak 5. Dodatak na radni staž Osnovna mjesečna plaća svakog suca i tužitelja iz članka 2. odnosno 3. i 4. ovog Zakona povećava se za 0,5% za svaku punu godinu radnog staža, najviše do 40 godina. Članak 8. Plaćeni godišnji odmor i odsustvo za zadovoljavanje vjerskih potreba 1. Suci i tužitelji imaju pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana. 3. Svi suci i tužitelji imaju pravo na neto naknadu za godišnji odmor u iznosu od 50% osnovne mjesečne plaće iz točke a) članka 2. ovog Zakona. Članak 11. Naknada prilikom odlaska u mirovinu Suci i tužitelji imaju pravo na jednu osnovnu mjesečnu plaću kao naknadu prilikom odlaska u mirovinu, kao što je to propisano u članku 2. odnosno 3. i 4. ovog Zakona. Članak 14. Naknada za putne troškove Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće u suradnji sa Ministarstvom pravde Bosne i Hercegovine donosi propise u vezi sa okolnostima pod kojim sudac odnosno tužitelj ima pravo na naknadu za putne troškove nastale tijekom obavljanja službenih dužnosti (dnevnice, prijevoz i smještaj) i iznosu te naknade. [...] Članak 16. Naknada za upućivanje na drugi sud sa ili bez pristanka suca U slučaju upućivanja suca da vrši dužnost suca u drugom sudu sukladno članku 50. ili 51. Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću, taj sudac ima pravo na naknadu za troškove sukladno odredbama koje donese Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće u suradnji sa Ministarstvom pravde Bosne i Hercegovine. 14. Zakon o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 50/08, 35/09, 75/09, 32/12, 42/12 i 50/12) u relevantnom dijelu glasi: Članak 2. (Pojmovi) Pojmovi rabljeni u ovome Zakonu imaju sljedeće značenje: a) institucija Bosne i Hercegovine, u smislu ovoga Zakona, proračunski je korisnik koji se financira iz proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine sukladno Zakonu o financiranju institucija Bosne i Hercegovine; Članak 30. (Vrste naknada) (1) Ovim se Zakonom utvrđuju sljedeće naknade: a) za godišnji odmor i plaćeni dopust; b) za prehranu tijekom rada; c) regres za godišnji odmor; d) za bolovanje; e) za rodiljni dopust; f) za prekovremeni rad, rad u neradne dane, noćni rad i rad u dane državnih praznika; g) pravo na troškove smještaja, naknada za odvojeni život i naknada za privremeno raspoređivanje; h) za obavljanje poslova drugog radnog mjesta; i) za rad u upravnim odborima, nadzornim i drugim radnim tijelima; j) za službeno putovanje; k) za prijevoz na posao i prijevoz s posla; l) u slučaju teške ozljede na radu zaposlenika, teške bolesti i invalidnosti zaposlenika ili člana njegove uže obitelji i smrti člana uže obitelji zaposlenika; m) u slučaju smrti zaposlenika; n) za obrazovanje i strukovno usavršavanje; o) jubilarne nagrade; p) otpremninu za odlazak u mirovinu; r) u slučaju prekobrojnosti; s) za vrijeme produljenja radno-pravnog statusa izabranih osoba i imenovanih dužnosnika. [...] 15. Magna charta sudaca (Temeljna načela), Konzultativno vijeće europskih sudaca Vijeća Europe (CCJE), Strasbourg, studeni godine, u relevantnom dijelu glasi: Vladavina prava i pravda 1. Sudstvo je jedna od tri grane vlasti u svakoj demokratskoj državi. Njegova misija je da garantuje postojanje vladavine prava i, stoga, da obezbijedi pravilnu primjenu zakona na nepristrasan, pravičan i efikasan način. Nezavisnost sudstva 2. Nezavisnost i samostalnost sudstva su osnovni preduslovi za funkcionisanje pravosuđa. 3. Sudska nezavisnost treba da bude statutarna, funkcionalna i finansijska. Ona će biti garantovana u pogledu drugih vlasti u državi, onima koji traže pravdu, drugim sudijama i društvu uopšte, sredstvima nacionalnih pravila na najvišem nivou. Država i svaki sudija pojedinačno su odgovorni za unapređenje i zaštitu sudske nezavisnosti. 4. Nezavisnost sudstva će biti garantovana u pogledu sudske aktivnosti a posebno u pogledu regrutovanja, imenovanja

90 Broj 17 - Strana 90 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, do godina za penzionisanje, unapređenja, neuklanjanja sa funkcije, obuka, sudijskog imuniteta, discipline, nagrada i finansiranja sudstva. Garancije nezavisnosti 7. Nakon konsultacija sa sudstvom, država će obezbijediti ljudske, materijalne i finansijske resurse, neophodne za pravilno funkcionisanje sudskog sistema. Da bi se izbjegao nezakoniti uticaj, sudije će primati adekvatnu naknadu i biće im obezbijeđena adekvatna penzijska šema, koja će se utvrditi zakonom. Međunarodni sudovi 23. Ova načela će se primjenjivati mutatis mutandis na sudije svih evropskih i međunarodnih sudova. 16. Europska povelja o zakonu za suce, godina, u relevantnom dijelu glasi: 1. Opšta načela 1.1. Zakon za sudije ima za cilj da obezbijedi stručnost, nezavisnost i nepristrasnost, koju svako lice opravdano očekuje od sudova i svakog sudije kojem je povjerena zaštita njegovih prava. Ovo isključuje svaku odredbu i svaki postupak koji bi vodio umanjenu povjerenja u takvu stručnost, nezavisnost i nepristrasnost. Ovu Povelju čine odredbe koje na najbolji način mogu garantovati postizanje ovih ciljeva. Njene odredbe imaju za cilj da povećaju stepen garancija u različitim evropskim državama. One ne mogu poslužiti kao opravdanje za izmjenu nacionalnih zakona u namjeri umanjenja već postignutog nivoa garancija u dotičnim državama. V. Dopustivost 17. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva, Ustavni sud je pošao od odredbe članka VI/3.(c) Ustava Bosne i Hercegovine. Članak VI/3.(c) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: c) Ustavni sud će imati nadležnost za pitanja koja mu podnese bilo koji sud u Bosni i Hercegovini, a koja se tiču toga je li zakon o čijoj valjanosti ovisi njegova odluka sukladno ovom Ustavu, s Europskom konvencijom za ljudska prava i temeljne slobode i njezinim protokolima, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili koja se tiču postojanja ili djelokruga nekog općeg pravila međunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda. 18. Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnio je Sud BiH (sudac Šahbaz Džihanović), što znači da je zahtjev podnijela ovlaštena osoba iz članka VI/3.(c) Ustava Bosne i Hercegovine (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U 5/10 od 26. studenoga godine, točke 7-14, objavljena u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 37/11). Imajući u vidu odredbe članka VI/3.(c) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 17. stavak 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud smatra da je predmetni zahtjev dopustiv zato što ga je podnio ovlašteni subjekt, te da ne postoji nijedan formalni razlog iz članka 17. stavak 1. Pravila Ustavnog suda zbog kojeg zahtjev ne bi bio dopustiv. VI. Meritum 19. Podnositelj zahtjeva je zatražio ocjenu kompatibilnosti Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudbenim i tužiteljskim institucijama na razini Bosne i Hercegovine sa odredbama čl. I/2. i II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi sa člankom 14. Europske konvencije, člankom 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju, kao i člankom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Također je zatražio ocjenu kompatibilnosti sa sljedećim međunarodnim instrumentima: Temeljna načela UN-a o neovisnosti sudova iz studenoga godine, Preporuka 94 (12) Odbora ministara Vijeća Europe od 13. listopada godine, zaključak pod točkom 4. multilateralnog sastanka predstavnica članica Vijeća Europe o garancijama neovisnosti sudstva, Budimpešta, svibanj godine, Europska povelja o zakonima za suce, 1998, Opća povelja sudaca iz Taipeia (Tajvan), studeni godine i Zakon o zabrani diskriminacije Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" broj 59/09). Članak I/2. Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Bosna i Hercegovina je demokratska država, koja funkcionira sukladno zakonu i temeljem slobodnih i demokratskih izbora. Članak II/4. Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Uživanje prava i sloboda predviđenih ovim člankom ili u međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovom Ustavu, osigurano je za sve osobe u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo uvjerenje, nacionalno ili društveno podrijetlo, vezivanje sa neku nacionalnu manjinu, imovina, rođenje ili drugi status. Članak 14. Europske konvencije glasi: Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom konvencijom osigurava se bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao što su spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, sveza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status. Članak 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju glasi: Članak Uživanje svih prava određenih zakonom osigurat će se bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje ili drugi status. 2. Nikoga ne smiju diskriminirati javna tijela na bilo kojoj osnovi, kako je i navedeno u stavku Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima od 16. prosinca godine u relevantnom dijelu glasi: Član 26. Sva su lica jednaka pred zakonom i imaju pravo bez ikakve diskriminacije na podjednaku zaštitu zakona. U tom smislu, zakon mora da zabranjuje svaku diskriminaciju i da obezbijedi svim licima podjednaku i uspješnu zaštitu protiv svake diskriminacije, naročito u pogledu rase, boje, spola, jezika, političkog ili drugog ubjeđenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, rođenja ili svakog drugog stanja. 21. Ustavni sud zapaža da podnositelj zahtjeva traži ocjenu jesu li suci, tužitelji i ostali uposlenici u Sudu BiH diskriminirani zbog nepostojanja relevantnih odredaba u Zakonu o plaćama i drugim naknadama u sudbenim i tužiteljskim institucijama na razini Bosne i Hercegovine kojima bi se reguliralo pitanje naknada na ime troškova prijevoza, toplog obroka i odvojenog života. S tim u vezi, podnositelj zahtjeva upućuje na uposlenike u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti koji uživaju pravo na ove naknade. Osim navedenoga, podnositelj zahtjeva ukazuje i na Presudu Ustavnog suda FBiH broj U-28/11 od 24. siječnja godine, prema kojoj suci, tužitelji i stručni suradnici na "federalnoj razini" imaju pravo na naknadu troškova prijevoza i toplog obroka. Dakle, podnositelj zahtjeva ukazuje na ozbiljno kršenje ustavnog prava na nediskriminaciju iz članka II/4. Ustava BiH, u vezi sa člankom 14. Europske konvencije, člankom 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju i člankom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. 22. Osim spomenutih navoda o diskriminaciji, podnositelj zahtjeva traži ocjenu krši li sporni zakon zbog nepostojanja relevantnih odredaba kojima bi se reguliralo pitanje naknada na ime troškova prijevoza, toplog obroka i odvojenog života i načelo

91 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 91 neovisnosti pravosuđa koji je sastavni dio načela vladavine prava, proklamiran u članku I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. 23. S obzirom na navedeno, Ustavni sud će u ovoj odluci ispitati kompatibilnost Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudbenim i tužiteljskim institucijama na razini Bosne i Hercegovine u odnosu na načelo neovisnosti pravosuđa i u odnosu na diskriminaciju. a) Navodi u odnosu na načelo neovisnosti pravosuđa 24. Ustavni sud će kao prvo ispitati zadire li sporni zakon nepropisivanjem spomenutih naknada u načelo neovisnosti pravosuđa, koje je sastavni dio načela vladavine prava proklamiran u članku I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. 25. Da bi to ispitao, Ustavni sud će utvrditi što je bio ratio spornog zakona. S tim u vezi, Ustavni sud podsjeća na to da je Bosna i Hercegovina država sa složenim državnim uređenjem. Rezultat tako složenog državnog uređenja su i različita zakonska rješenja, kako na istoj razini vlasti, tako i na različitim razinama vlasti, koja su moguća i sukladno ustavnoj organizaciji Bosne i Hercegovine. Dakle, sukladno svojim nadležnostima, zakonodavac na istim ili različitim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini donosi propise koji nužno ne moraju biti istovjetni. U konkretnom slučaju, Ustavni sud zapaža da je spornim zakonom zakonodavac na "državnoj razini" posebnim zakonom uredio plaće i druge naknade u sudskim i tužiteljskim institucijama na razini Bosne i Hercegovine. Dakle, intencija zakonodavca je bila da se pitanje plaća i naknada ovim nositeljima pravosudnih funkcija uredi posebnim zakonom kao lex specialis. Pri tome je važno napomenuti da je sporni zakon donio Visoki predstavnik za BiH, te da je stupio na snagu 1. siječnja godine. Kasnije ga je, u istovjetnom tekstu, usvojila Parlamentarna skupština BiH na sjednici održanoj 30. ožujka godine. 26. Ustavni sud zapaža da je u biti ratio spornog zakona objašnjen u njegovoj preambuli. Iz preambule spornog zakona proizlazi da je zakonodavac kao prvo imao u vidu "kritičnu" financijsku situaciju u sudstvu i tužiteljstvu na svim razinama u Bosni i Hercegovini, te zaključio da je takva situacija neodrživa jer bi mogla dovesti do kolapsa u pravosuđu u Bosni i Hercegovini. S ciljem poboljšanja navedene situacije zakonodavac je uzeo u obzir stav Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira od 3. prosinca godine kojim je naglašeno da je efikasan rad pravosuđa ključni element poslijeratnog oporavka Bosne i Hercegovine, a da on ovisi o pravilnom funkcioniranju i odgovarajućoj nagrađenosti pravosudnih tijela. S tim u vezi, Upravni odbor je izrazio i podršku stavu da je potrebno hitno izvršiti reviziju plaća u pravosuđu da bi se osigurala odgovarajuća raspodjela sredstava koja će omogućiti efikasan rad pravosudnog sustava. Zbog takve situacije, a da bi se spriječilo njezino daljnje pogoršanje, Visoki predstavnik je zamrznuo plaće u entitetskom pravosuđu prosinca godine i uspostavio radnu skupinu koju čine predstavnici ministarstava pravde na razini entiteta i Bosne i Hercegovine, Pravosudnog povjerenstva Distrikta Brčko, Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine kao i udruženja sudaca i tužitelja u oba entiteta sa zadatkom da izvrši reviziju plaća u pravosuđu i izradi nove zakonske propise. Dalje je navedeno da su prihvaćene preporuke radne skupine da bi plaće sudaca i tužitelja trebale biti usklađene između entiteta, da se naknade koje su ukinuli entitetski parlamenti godine ne bi trebale ponovno uvesti, da bi plaće za suce i tužitelje trebale biti umjereno umanjene, da bi sadašnje plaće trebale ostati i dalje zamrznute sve dok prosječna plaća u Bosni i Hercegovini ne dostigne određenu razinu, te da će, nakon što ponovno počnu rasti, plaće rasti u istom procentu kao i prosječna plaća u Bosni i Hercegovini i plaća u pravosuđu, kao i daljnje usklađivanje između entiteta. Osim navedenog, u obzir je uzet i stav Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira od 24. lipnja godine kojim je izrazio zabrinutost zbog izazova fiskalne održivosti sa kojim se suočavaju vlasti u BiH, naročito na entitetskoj razini. 27. Dakle, ratio zakonodavca je bio da se donošenjem spornog zakona poboljša situacija u pravosuđu u Bosni i Hercegovini, te na taj način osigura najviši stupanj neovisnosti i efikasnosti pravosudnog sustava na razini Bosne i Hercegovine. Intencija zakonodavca je bila da zbog zakonom propisane "odgovarajuće nagrađenosti pravosudnih tijela", kako je to u preambuli spornog zakona naveo Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira od 3. prosinca godine, i prihvaćanjem preporuka radne skupine koja je sudjelovala u reviziji plaća u pravosuđu, nositelji pravosudne funkcije na razini BiH nemaju pravo na naknadu po osnovi prijevoza, toplog obroka i odvojenog života. 28. Da bi utvrdio je li ratio spornog zakona zadovoljio načelo neovisnosti pravosuđa, Ustavni sud će kao prvo dati osvrt na ovaj vrlo važan segment vladavine prava. S tim u vezi, Ustavni sud naglašava da načelo vladavine prava navedeno u članku I/2. Ustava BiH znači da država Bosna i Hercegovina funkcionira sukladno postojećim zakonima i prije svega sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine. Ova obveza se odnosi jednako na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast Bosne i Hercegovine. Osim toga, unutarnje uređenje Bosne i Hercegovine utemeljeno je, između ostaloga, i na načelu podjele vlasti koje je bitno za koncept vladavine prava, s naglaskom na neovisnost sudova pred kojima se ostvaruje načelo kontrole vlasti putem prava. 29. Ustavni sud ukazuje na to da načelo neovisnosti pravosuđa, mada nije eksplicitno navedeno u Ustavu Bosne i Hercegovine, predstavlja opće načelo koje mora biti poštovano jer je neodvojivo od načela vladavine prava izraženog u članku I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. Međutim, načelo vladavine prava i neovisnost sudske vlasti kao njegov neodvojiv dio, a naročito načelo podjele vlasti, ne znači da zakonodavac ne može zakonima i propisima regulirati pitanja koja su od važnosti za funkcioniranje državnih institucija, čak i ako se radi o sudovima, ali samo onako kako je to predviđeno i sukladno Ustavu BiH (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U 6/06 od 29. ožujka godine, točke 22. i 23, objavljena u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 40/08). 30. Dakle, vladavina prava počiva na dva bitna obilježja, a to su jednakost svih pred zakonom i trodioba vlasti. Neovisnost pravosuđa je temelj diobe vlasti, a pravosuđe jedna od tri grane vlasti u svakoj demokratskoj državi. Ono zauzima posebno mjesto i značajnu ulogu u svakom demokratskom društvu. Ustavni sud naglašava da pravosuđe nije samo u jednakom položaju sa ostale dvije grane vlasti (izvršnom i zakonodavnom) već je posebna grana i zbog toga što kontrolira odluke druge dvije grane vlasti. Dalje, neovisnost pravosuđa je temelj garancija vladavine prava, demokracije i poštovanje ljudskih prava. Ostvareni stupanj neovisnosti pravosudnog sustava predstavlja ključni indikator dostignute razine vladavine prava u demokratskom društvu. 31. Pravosudni sustav ima vrlo važnu ulogu i u zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda u čemu ključnu ulogu ima i načelo neovisnosti sudova. Ovo načelo je zagarantirano i odredbom članka 6. Europske konvencije, koji zahtijeva da svaku odluku mora donijeti neovisni i nepristrani sud uspostavljen sukladno zakonu. S tim u vezi je i zahtjev Europskog suda za ljudska prava da sud mora biti neovisan i od izvršne vlasti i od stranaka (vidi Europski sud za ljudska prava, Ringeisen protiv Austrije, presuda od 16. srpnja godine, stavak 95). Također, Ustavni sud zapaža da Temeljna načela Ujedinjenih naroda o neovisnosti pravosuđa od godine propisuju da država garantira neovisnost sudstva, što će biti zagarantirano ustavom ili

92 Broj 17 - Strana 92 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, zakonom zemlje. Dužnost vladinih i drugih institucija je da poštuju neovisnost sudstva. 32. Pitanje neovisnosti pravosuđa je bilo i predmet mišljenja Europskog povjerenstva za demokraciju kroz pravo (Venecijansko povjerenstvo) o pravnoj sigurnosti i neovisnosti pravosuđa u Bosni i Hercegovini od 15. i 16. lipnja godine (u daljnjem tekstu: Mišljenje). Mišljenje je pripremljeno na zahtjev Europskog povjerenstva u kontekstu Strukturiranog dijaloga Europske unije i Bosne i Hercegovine o radu pravosuđa. U Mišljenju je istaknuto da je Venecijansko povjerenstvo u svome izvješću o vladavini prava naglasilo da načelo pravne sigurnosti ima temeljnu ulogu u očuvanju povjerenja u pravosuđe i vladavinu prava. Postojanje pravne sigurnosti (ili nepostojanje) ima bitan ekonomski utjecaj, te treba da je promoviraju sva tri oblika državne vlasti. Ona apelira na zakonodavca da osigura kvalitetne zakone i ostale pravne instrumente koje usvaja. Venecijansko povjerenstvo ukazuje na to da pravna sigurnost nalaže izvršnoj vlasti da je poštuje kada primjenjuje te pravne instrumente i donosi odluke, bilo uopće ili u pojedinim stvarima. Također, sudska vlast mora se pridržavati ovog načela kada primjenjuje pravne instrumente na konkretne predmete i kada tumači zakonske odredbe. 33. U Mišljenju je ukazano na to da postoje dva temeljna oblika neovisnosti pravosuđa: institucionalni i individualni. Institucionalna neovisnost pravosuđa se odnosi na pitanje sposobnosti pravosuđa da djeluje bez pritiska ostalih tijela vlasti izvršne i zakonodavne. Institucionalna neovisnost sudstva se fokusira na neovisnost sudstva od ostalih grana državne vlasti (vanjska institucionalna neovisnost). Odnos između sudova unutar istog pravosudnog sustava također treba uzeti u obzir (unutarnja institucionalna neovisnost). Institucionalna neovisnost se može ocijeniti kroz četiri kriterija. Jedan od tih kriterija je i zahtjev da sudstvo mora biti neovisno u financijskim pitanjima. S tim u vezi je istaknuto da pravosuđe mora dobiti dovoljna sredstva za pravilno obavljanje funkcija i mora imati ulogu u odlučivanju kako se ta sredstva doznačavaju. Individualna neovisnost odnosi se na neovisnost koju imaju suci kao pojedinci u izvršavanju svojih profesionalnih dužnosti. Suci moraju biti neovisni i nepristrani. Ti uvjeti su integralni dio temeljnog demokratskog načela podjele vlasti: sudac ne smije biti podložan političkom utjecaju, a pravosuđe mora uvijek biti nepristrano. Naglašeno je da individualna neovisnost ima više aspekata, te da je jedan od njih i sigurnost mandata i financijska sigurnost. 34. Iz navedenog proizlazi da je bitan preduvjet za neovisnost pravosuđa financijska neovisnost sudstva uopće, kao i financijska sigurnost suca kao pojedinca. S tim u vezi, Ustavni sud upućuje i na Preporuku Vijeća ministara Vijeća Europe zemljama članicama o sucima: neovisnost, učinkovitost i odgovornosti, od 17. studenoga godine, u kojoj je u točki 11. istaknuto da vanjska neovisnost sudaca nije prednost niti privilegija dodijeljena sucima zbog njihovih osobnih interesa već interesa vladavine prava i osoba koje traže i očekuju nepristranu pravdu. Na neovisnost sudaca treba gledati kao na jamstvo slobode, poštivanja ljudskih prava i nepristrane provedbe zakona. Nepristranost i neovisnost sudaca su ključne za jamstvo jednakosti stranaka pred sudom. U točki 33. Preporuke se navodi da svaka država treba dodijeliti odgovarajuća sredstva, objekte i opremu kako bi im omogućili djelovanje sukladno standardima određenim člankom 6. Europske konvencije. 35. Prema tome, Ustavni sud ukazuje na to da je nesporno da financijska neovisnost sudstva predstavlja važan preduvjet za sudsku neovisnost uopće. Ustavni sud primjećuje da se sudska vlast financira iz proračuna o kojem odlučuju druge dvije grane vlasti, zakonodavna i izvršna, a bez učešća sudske vlasti. S druge strane, nedovoljna sredstva i ograničavanje financijskih sredstava pravosuđu mogu dovesti u pitanje i načelo neovisnosti pravosuđa. Na navedeno upućuje i Magna charta sudaca u kojoj se u točki 4. propisuje da će neovisnost sudstva biti garantirana i kroz njegovo financiranje. Također, Ustavni sud zapaža da i Temeljna načela Ujedinjenih naroda o neovisnosti pravosuđa (UN 1985) utvrđuju obvezu svake države članice da osigura nužna sredstva kako bi se osigurao pravilan rad pravosuđa. 36. Ustavni sud nalazi da je u uvodnome dijelu Europske povelje o zakonu za suce, na koju se poziva i podnositelj zahtjeva, ukazano da je cilj usvajanja navedene povelje bio unapređenje sudačke neovisnosti, a kako bi se osigurao visok stupanj vladavine prava i kako bi zaštita individualnih sloboda u demokratskim državama bila što djelotvornija. U navedenoj Povelji je navedeno sljedeće: "Svjesni potrebe da se odredbe koje treba da obezbijede najbolje garancije stručnosti, nezavisnosti i nepristrasnosti sudija uvrste u formalni dokument namijenjen svim evropskim državama. Želeći da zakoni za sudije različitih evropskih država uzmu u obzir ove odredbe kako bi se na konkretan način osigurao najviši stepen garancija". Dakle, cilj Povelje je svakako unapređenje statusa sudaca kroz osiguravanje najviše razine stručnosti, neovisnosti i nepristranosti sudaca. Iz općih načela Europske povelje proizlazi da njezine odredbe ne mogu poslužiti kao opravdanje za izmjenu nacionalnih zakona u namjeri umanjenja već postignute razine garancija u dotičnim državama. 37. Razmatrajući predmetni zahtjev u kontekstu svega navedenoga, Ustavni sud primjećuje da je zakonodavna vlast spornim zakonom onemogućila sucima, tužiteljima i ostalim uposlenicima u Sudu BiH pravo na naknade na ime troškova prijevoza, toplog obroka i odvojenog života. Pri tome, Ustavni sud naglašava da je materijalna osnova ujedno i osnova očuvanja neovisnosti pravosuđa, na što upućuju brojni međunarodni dokumenti. Prema mišljenju Ustavnog suda, onemogućavanjem prava sudaca, tužitelja i ostalih uposlenika u Sudu BiH na uživanje spomenutih naknada, u situaciji nepostojanja samostalnih sudskih i tužiteljskih proračuna, zakonodavna vlast utječe na strukturu materijalne osnove i naknada, a time utječe i na ulogu pravosuđa koje ono ima u svakom demokratskom društvu. Također, Ustavni sud naglašava da je načelo neovisnosti pravosuđa temelj za razvoj svake zemlje, te da nema demokratskog društva i vladavine prava bez neovisnog pravosuđa. Za svaku demokratsku državu modernizacija i efikasnost pravosuđa bi trebali predstavljati prioritet. Neosiguranje spornih naknada predstavlja očitu regresiju u garantiranju pojedinačne neovisnosti sudaca i tužitelja i slabljenje uloge koju ima pravosuđe koje služi građanima i čiju poziciju, posebno u ovim vremenima, treba ojačati a ne oslabiti. Dakle, od velike je važnosti da se ne dopusti marginalizacija pravosuđa na bilo koji način. Ustavni sud posebno skreće pažnju na potrebu da se nositeljima pravosudnih funkcija osigura naknada za odvojeni život, a kako bi se zadovoljilo načelo odgovarajuće teritorijalne i nacionalne zastupljenosti sudaca i tužitelja u pravosudnim institucijama. Naime, prema mišljenju Ustavnog suda, imajući u vidu društveno-političko uređenje Bosne i Hercegovine, te ratna dešavanja koja su, između ostalog, imala za posljedicu promjenu strukture stanovništva u Bosni i Hercegovini, unutarnju migraciju, postoji potreba da se u pravosudnim institucijama osigura odgovarajuća teritorijalna zastupljenost konstitutivnih naroda i Ostalih. Prema tome, propisivanje navedene naknade vodi ka osiguranju odgovarajuće teritorijalne zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih u pravosuđu, što, prema mišljenju Ustavnog suda, jača povjerenje i ugled pravosuđa u očima javnosti, odnosno građana Bosne i Hercegovine. Navedeno je, prema mišljenju Ustavnog suda, sukladno odredbi članka 43. stavak 2. Zakona o visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 25/04, 93/05, 32/07, 48/07 i 15/08), kojom su propisani kriteriji za imenovanje

93 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 93 sudaca i tužitelja. Tom odredbom je propisano da Vijeće primjenjuje odgovarajuće ustavne odredbe kojim se uređuju jednaka prava i zastupljenost konstitutivnih naroda i Ostalih. 38. Prema tome, Ustavni sud smatra da nepropisivanjem naknada na ime troškova prijevoza, toplog obroka i odvojenog života sucima, tužiteljima i ostalim uposlenicima u Sudu BiH u Zakonu o plaćama i drugim naknadama u sudbenim i tužiteljskim institucijama na razini Bosne i Hercegovine zakonodavna vlast zadire u načelo neovisnosti pravosuđa kao garanta vladavine prava. Stoga, proizlazi da je sporni zakon u suprotnosti sa načelom neovisnosti pravosuđa kao garanta vladavine prava koji je sadržan u članku I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. 39. Na temelju svega navedenog, Ustavni sud zaključuje da Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudbenim i tužiteljskim institucijama na razini Bosne i Hercegovine zbog nepropisivanja prava sucima, tužiteljima i ostalim uposlenicima u Sudu BiH na naknade na ime troškova prijevoza, toplog obroka i odvojenog života nije sukladan članku I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. b) Navodi u odnosu na diskriminaciju 40. U daljnjem tekstu odluke Ustavni sud će ispitati kompatibilnost spornog zakona u odnosu na diskriminaciju. Podnositelj zahtjeva traži ocjenu jesu li zbog nepostojanja relevantnih odredaba u Zakonu o plaćama i drugim naknadama u sudbenim i tužiteljskim institucijama na razini Bosne i Hercegovine, kojima bi se reguliralo pitanje naknada na ime troškova prijevoza, toplog obroka i odvojenog života, suci, tužitelji i ostali uposlenici u Sudu BiH diskriminirani. Pri tome, podnositelj zahtjeva ukazuje na moguće kršenje ustavnog prava na nediskriminaciju iz članka II/4. Ustava BiH, u vezi sa člankom 14. Europske konvencije, člankom 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju i člankom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. 41. Ispitujući navedeno, Ustavni sud naglašava da članak 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju sadrži opće načelo zabrane diskriminacije i garantira uživanje svih prava određenih zakonom bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi kao što su spol, rasa, boja kože, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje ili drugi status. Dalje, odredba Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju podrazumijeva i da javna tijela nikoga ne mogu diskriminirati prema bilo kojoj osnovi, dakle temeljno načelo nediskriminacije je prošireno i na domaće zakone, a ne samo na prava garantirana Europskom konvencijom, kako to predviđa članak 14. Europske konvencije. 42. Primjenjujući navedena načela na konkretan slučaj, Ustavni sud podsjeća na to da, prema praksi Europskog suda za ljudska prava, diskriminacija nastupa ako se osoba ili skupina osoba koje se nalaze u analognoj situaciji različito tretiraju na temelju spola, rase, boje, jezika, vjere (...) u pogledu uživanja prava iz Europske konvencije, a ne postoji objektivno i razumno opravdanje za takav tretman ili upotrebu sredstava naspram željenog cilja koji nisu u proporcionalnom odnosu (vidi Europski sud za ljudska prava, Belgijski jezični slučaj, presuda od 9. veljače godine, serija A, broj 6, stavak 10). Pri tome je nevažno je li diskriminacija posljedica različitog zakonskog tretmana ili primjene samog zakona (vidi Europski sud za ljudska prava, Irska protiv Velike Britanije, presuda od 18. siječnja godine, serija A, broj 25, stavak 226). 43. Također, Ustavni sud podsjeća na to da svako različito postupanje ne podrazumijeva i diskriminaciju ukoliko za takvo razlikovanje postoji razumno i objektivno opravdanje. S tim u vezi, Europski sud je u nekoliko svojih presuda istakao da visoke strane ugovornice uživaju izvjesno "unutarnje polje slobodne procjene" kod procjenjivanja o tome postoje li ili ne postoje razlike u inače sličnim situacijama kojima bi se mogao opravdati različit zakonski tretman (vidi Europski sud za ljudska prava, Belgijski jezični slučaj, presuda od 23. srpnja godine, serija A, broj 6, stranica 35, stavak 10; Nacionalni savez belgijskih policajaca, presuda od 27. listopada godine, serija A, broj 19, stranica 47, stavak 20, str. 47, kao i stranice 21. i 22, stavak 49; Švedski sindikat vozača, presuda od 6. veljače 1976, serija A, broj 20, stranica 17, stavak 72; Irska protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 18. siječnja godine, serija A, broj 25, stranica 87, stavak 229). Širina unutarnjeg polja slobodne procjene razlikuje se od slučaja do slučaja, u ovisnosti o suštini spora i historijatu cijelog slučaja. U tom smislu, jedan od relevantnih činitelja moglo bi biti postojanje ili nepostojanje zajedničke osnove između zakona država-ugovornica (vidi, mutatis mutandis, The Sunday Times, presuda od 26. travnja godine, serija A, broj 30, stranica 36, stavak 59). 44. Ovu široku diskreciju procjene Europski sud objašnjava stavom da su "zbog njihovog neposrednog poznavanja matičnog društva i njegovih potreba, domaće vlasti, u načelu, u boljem položaju da razluče što je 'u javnom interesu' nego međunarodni sudac". Europski sud zaključuje da će "poštivati stav zakonodavca o tome što je 'u javnom interesu' ukoliko taj stav nije očito bez razumne osnove" (vidi Europski sud za ljudska prava, James i dr. protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 21. veljače godine, serija A, broj 98, točka 46). 45. Dakle, da bi različit tretman bio objektivno i razumno opravdan, moraju biti ispunjena dva uvjeta: a) načelo različitog tretmana se može primijeniti u svrhu postizanja legitimnog cilja i b) mora postojati razuman odnos proporcionalnosti između primijenjenih sredstava i cilja čijem se ostvarenju teži. 46. Međutim, Ustavni sud mora prije svega utvrditi "oštećene osobe", tj. skupinu ljudi za koju podnositelj zahtjeva smatra da su im ugrožena prava na temelju spornog zakona, a zatim odgovoriti na pitanje postoji li različit tretman. 47. Ustavni sud zapaža da su "oštećene osobe" tužitelji, suci i ostali uposlenici Suda BiH. Podnositelj zahtjeva traži ocjenu jesu li navedene kategorije diskriminirane u odnosu na uposlenike u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, kao i u odnosu na izabrane dužnosnike, državne službenike i namještenike koji uživaju pravo na naknadu troškova prijevoza, toplog obroka i odvojenog života. Osim navedenog, podnositelj zahtjeva ukazuje i na Presudu Ustavnog suda FBiH broj U-28/11 od 24. siječnja godine, prema kojoj suci, tužitelji i stručni suradnici na "federalnoj razini" imaju pravo na naknadu troškova prijevoza i toplog obroka. Iz navedenog proizlazi da podnositelj zahtjeva smatra da su nositelji pravosudnih funkcija na "državnoj razini" diskriminirani i u odnosu na suce, tužitelje i stručne suradnike na "federalnoj razini" kada su u pitanju navedene naknade. 48. Na temelju navedenog, prema mišljenju Ustavnog suda, "oštećene osobe" čija su prava ugrožena spornim zakonom su tužitelji, suci i ostali uposlenici Suda BiH. 49. S obzirom na to da je utvrdio kategoriju "oštećenih osoba", dalje se za Ustavni sud postavlja pitanje postoji li različit tretman ove kategorije "oštećenih osoba" u odnosu na druge osobe koje se nalaze u analognoj situaciji, odnosno ukoliko takav različiti tretman postoji, postoji li za njega objektivno i razumno opravdanje. 50. Ustavni sud je već u ovoj odluci utvrdio što je bio ratio zakonodavca prilikom donošenja spornog zakona. Naime, ratio zakonodavca je bio da se donošenjem spornog zakona poboljša situacija u pravosuđu u Bosni i Hercegovini, te na taj način osigura najviši stupanj neovisnosti i efikasnosti pravosudnog sustava na razini Bosne i Hercegovine. Intencija zakonodavca je bila da zbog zakonom propisane "odgovarajuće nagrađenosti pravosudnih tijela" nositelji pravosudne funkcije na razini BiH nemaju pravo na naknadu po osnovi prijevoza, toplog obroka i odvojenog života.

94 Broj 17 - Strana 94 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, Na temelju navedenog, Ustavni sud nalazi da je načelo različitog tretmana služilo legitimnom cilju. Međutim, za Ustavni sud se postavlja pitanje postoji li razuman odnos proporcionalnosti između primijenjenih sredstava i cilja čijem ostvarenju se teži. Odgovarajući na ovo pitanje, Ustavni sud podsjeća na to da je sporni zakon stupio na snagu 1. siječnja godine, te da od tada nije mijenjan. Dakle, navedeni zakon od godine nije na bilo koji način usklađivan u smislu ekonomsko-financijskih kretanja u zemlji. 52. Ustavni sud zapaža da suci i tužitelji i određene kategorije stručnog osoblja u pravosudnim institucijama na razini Bosne i Hercegovine iz pobijanog zakona nemaju istovrsne naknade kao izabrani dužnosnici, državni službenici, namještenici i ostali uposleni u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti na razini Bosne i Hercegovine. Pitanje ovih naknada u ostalim institucijama Bosne i Hercegovine regulirano je Zakonom o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 50/08, 35/09, 75/09, 32/12, 42/12 i 50/12). Ustavni sud naglašava specifičnost i društveni značaj navedenih kategorija iz pobijanog zakona za svaku državu koja počiva na demokratskim načelima. Zakonodavac mora imati na umu da se njihov neovisni položaj ne može usporediti sa bilo kojim drugim kategorijama. Ustavni sud ponovno podsjeća i na Magna charta sudaca, kojom se država obvezuje da će osigurati ljudske, materijalne i financijske resurse kako bi se osigurala neovisnost pravosuđa. 53. Ustavni sud ne može u spornom zakonu pronaći opravdanje za različito postupanje u pogledu strukture primanja korisnika državnog proračuna, posebno imajući u vidu da je pravosuđe specifična kategorija korisnika proračuna kao i da je sporni zakon donesen prije sedam godina i od tada nije nikada mijenjan niti usklađivan sa potrebama u smislu ekonomskofinancijske situacije u zemlji. Prema tome, Ustavni sud smatra da ne postoji razuman odnos proporcionalnosti između primijenjenih sredstava i cilja čijem ostvarenju se težilo donošenjem spornog zakona. Štoviše, može se zaključiti da nepropisivanje ovih naknada u spornom zakonu za ovu kategoriju proračunskih korisnika predstavlja diskriminaciju budući da krši ustavno načelo jednakosti iz odredbe članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine. Pri tome, Ustavni sud poštuje diskreciono pravo zakonodavca da uredi pojedine oblasti na način kako smatra da je to najprikladnije. U tom smislu, Ustavni sud je u Odluci broj U 12/09 iskazao da poštuje specifičnost ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, ali da se zajednički ustavni standardi kompleksnih država posebno na europskoj razini moraju uzeti u obzir, a odstupanja se mogu desiti jedino kada postoji dovoljno opravdanje (vidi Ustavni sud, Odluka broj U 12/09 od 28. svibnja godine, točka 34). Međutim, Ustavni sud ponovno naglašava da primanja nositelja pravosudnih funkcija moraju biti na odgovarajućoj razini kako bi se osigurala efikasnost i neovisnost pravosuđa. 54. Dakle, imajući u vidu standarde propisane međunarodnim instrumentima, na koje se poziva podnositelj zahtjeva, a koji se tiču statusa sudaca i imaju intenciju da se pravosudni sustav dovede na najvišu razinu, kao i činjenicu da Ustavni sud u spornom zakonu nije mogao naći razumno i objektivno opravdanje za različito postupanje u pogledu strukture primanja, niti mu je takvo opravdanje dostavio zakonodavac, ovaj sud je mišljenja da sporni zakon nije proporcionalan cilju kojem se težilo prilikom njegovog donošenja. Također, nije proporcionalan ni sa uspostavljenim europskim standardima u pogledu statusa sudaca. 55. Na temelju navedenog, Ustavni sud zaključuje da sporni zakon nije sukladan članku II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi sa člankom 14. Europske konvencije, člankom 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju i člankom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. 56. S obzirom na navedene zaključke u pogledu diskriminacije, Ustavni sud neće razmatrati navode podnositelja zahtjeva o mogućoj diskriminaciji u odnosu na ostale međunarodne instrumente i Zakon o zabrani diskriminacije Bosne i Hercegovine, jer su zahtjevi podnositelja zahtjeva u ovoj odluci ispitani kroz članak 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju koji sadrži opće načelo zabrane diskriminacije. VII. Zaključak 57. Ustavni sud zaključuje da Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudbenim i tužiteljskim institucijama na razini Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 90/05 i 32/07) nije sukladan odredbama članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine jer krši načelo neovisnosti pravosuđa kao temeljne garancije vladavine prava. 58. Ustavni sud ističe da Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudbenim i tužiteljskim institucijama na razini Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 90/05 i 32/07) nije sukladan odredbama članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi sa člankom 14. Europske konvencije, člankom 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju i člankom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. 59. Na temelju članka 61. st. 1. i 2. i članka 63. stavak 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 60. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće. Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić, v. r. Уставни суд Босне и Херцеговине у пленарном сазиву, у предмету број У 7/12, рјешавајући захтјев Суда Босне и Херцеговине (судије Шахбаза Џихановића), на основу члана VI/3ц) Устава Босне и Херцеговине, члана 59 став 2 алинеја 2, члана 61 ст. 1 и 2 и члана 63 став 4 Правила Уставног суда Босне и Херцеговине ("Службени гласник Босне и Херцеговине" бр. 60/05, 64/08 и 51/09), у саставу: Валерија Галић, предсједница Миодраг Симовић, потпредсједник Tudor Pantiru, потпредсједник Сеада Палаврић, потпредсједница Constance Grewe, суткиња Мато Тадић, судија Мирсад Ћеман, судија Margarita Caca-Nikolovska, суткиња Златко М. Кнежевић, судија на сједници одржаној 30. јануара године донио је ОДЛУКУ О ДОПУСТИВОСТИ И МЕРИТУМУ Усваја се захтјев Суда Босне и Херцеговине (судије Шахбаза Џихановића) за оцјену компатибилности Закона о платама и другим накнадама у судским и тужилачким институцијама на нивоу Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ" бр. 90/05 и 32/07). Утврђује се да Закон о платама и другим накнадама у судским и тужилачким институцијама на нивоу Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ" бр. 90/05 и 32/07) није у складу са одредбама члана I/2 Устава Босне и Херцеговине и одредбама члана II/4 Устава Босне и Херцеговине, у вези са чланом 14 Европске конвенције за заштиту људских права и основних слобода, чланом 1 Протокола број 12 уз Европску конвенцију за заштиту људских права и основних слобода, као и чланом 26

95 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 95 Међународног пакта о грађанским и политичким правима, јер не садржи одредбе у погледу накнада на име трошкова превоза, топлог оброка и одвојеног живота. Налаже се Парламентарној скупштини Босне и Херцеговине да, у складу са чланом 63 став 4 Правила Уставног суда Босне и Херцеговине, најкасније у року од шест мјесеци од дана достављања ове одлуке, усклади Закон о платама и другим накнадама у судским и тужилачким институцијама на нивоу Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ" бр. 90/05 и 32/07) у погледу накнада на име трошкова превоза, топлог оброка и одвојеног живота са одредбама члана I/2 Устава Босне и Херцеговине и одредбама члана II/4 Устава Босне и Херцеговине, у вези са чланом 14 Европске конвенције за заштиту људских права и основних слобода, чланом 1 Протокола број 12 уз Европску конвенцију за заштиту људских права и основних слобода, као и чланом 26 Међународног пакта о грађанским и политичким правима. Налаже се Парламентарној скупштини Босне и Херцеговине да, у складу са чланом 74 став 5 Правила Уставног суда Босне и Херцеговине, у року из претходног става, обавијести Уставни суд Босне и Херцеговине о предузетим мјерама с циљем извршења ове одлуке. Одлуку објавити у "Службеном гласнику Босне и Херцеговине", "Службеним новинама Федерације Босне и Херцеговине", "Службеном гласнику Републике Српске" и у "Службеном гласнику Дистрикта Брчко Босне и Херцеговине". ОБРАЗЛОЖЕЊЕ I. Увод 1. Суд Босне и Херцеговине (судија Шахбаз Џихановић; у даљњем тексту: подносилац захтјева), у предмету поводом тужби тужилаца за исплату накнада на име трошкова превоза, топлог оброка и одвојеног живота, који се води у Суду Босне и Херцеговине (у даљњем тексту: Суд БиХ) под бројем С1 3 П П од 29. априла године, поднио је 30. априла године Уставном суду Босне и Херцеговине (у даљњем тексту: Уставни суд) захтјев за оцјену компатибилности Закона о платама и другим накнадама у судским и тужилачким институцијама на нивоу Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ" бр. 90/05 и 32/07) са одредбама чл. I/2 и II/4 Устава Босне и Херцеговине, у вези са чланом 14 Европске конвенције за заштиту људских права и основних слобода (у даљњем тексту: Европска конвенција), чланом 1 Протокола број 12 уз Европску конвенцију, као и чланом 26 Међународног пакта о грађанским и политичким правима. Такође, сматра да је наведени закон у супротности са сљедећим међународним инструментима: Основни принципи УН-а о независности судова из новембра године, Препорука 94 (12) Одбора министара Савјета Европе од 13. октобра године, закључак под тачком 4 мултилатералног састанка представница чланица Савјета Европе о гаранцијама независности судства, Будимпешта, мај године, Европска повеља о законима за судије, 1998, Општа повеља судија из Taipeia (Тајван), новембар године, Закон о забрани дискриминације Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ" број 59/09). II. Поступак пред Уставним судом 2. На основу члана 22 став 1 Правила Уставног суда, од Парламентарне скупштине Босне и Херцеговине (у даљњем тексту: Парламентарна скупштина БиХ) затражено је 9. маја године да достави одговор на захтјев. 3. Представнички дом и Дом народа Парламентарне скупштине БиХ су 6. и 21. јуна године доставили одговоре на захтјев. 4. На основу члана 26 став 2 Правила Уставног суда, одговори на захтјев достављени су подносиоцу захтјева 19. јуна и 5. јула године. III. Захтјев а) Наводи из захтјева 5. Подносилац захтјева тражи од Уставног суда оцјену компатибилности Закона о платама и другим накнадама у судским и тужилачким институцијама на нивоу Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ" бр. 90/05 и 32/07) са одредбама чл. I/2 и II/4 Устава Босне и Херцеговине, у вези са чланом 14 Европске конвенције, чланом 1 Протокола број 12 уз Европску конвенцију, као и чланом 26 Међународног пакта о грађанским и политичким правима. Такође, сматра да је наведени закон у супротности са сљедећим међународним инструментима: Основни принципи УН-а о независности судова из новембра године, Препорука 94 (12) Одбора министара Савјета Европе од 13. октобра године, закључак под тачком 4 мултилатералног састанка представница чланица Савјета Европе о гаранцијама независности судства, Будимпешта, мај године, Европска повеља о законима за судије, 1998, Општа повеља судија из Taipeia (Тајван), новембар године, Закон о забрани дискриминације Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ" број 59/09). 6. Подносилац захтјева је навео да је у Суду БиХ покренут парнични поступак поводом тужби 98 тужилацасудија и осталих запосленика тог суда ради заштите од дискриминације у радним односима и исплате накнада на име трошкова превоза, топлог оброка и одвојеног живота, в. сп ,00 КМ. Истакнуто је да је у тужби наведено да су плате и друге накнаде које немају карактер плате и одређена материјална права свих тужилаца регулисани Законом о платама и другим накнадама у судским и тужилачким институцијама на нивоу Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ" број 90/05), који је ступио на снагу 1. јануара године и од тада није мијењан. Наведеним законом није одређено право тужилаца на накнаду за исхрану у току радног времена (топли оброк), накнада за превоз на посао и са посла и накнада за одвојени живот, иако су ове накнаде једно од основних стечених права свих запосленика, било у приватном, било у јавном сектору, на било ком нивоу територијално-политичких заједница у Босни и Херцеговини. Насупрот томе, предметне накнаде су предвиђене Општим колективним уговором за подручје Федерације Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ" бр. 54/05 и 62/08) којим се уређују права и обавезе свих послодаваца и запосленика и који важи за све послодавце без обзира на структуру капитала, органе управе и службе за управу, полицију, јавне установе и друге правне субјекте. Такође, Општим колективним уговором за подручје Републике Српске ("Службени гласник РС" број 40/10) прописано је да послодавац раднику исплаћује наведене накнаде. 7. Даље је подносилац захтјева навео да на нивоу Босне и Херцеговине, у складу са Законом о платама и накнадама у институцијама Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ" бр. 50/08, 35/09 и 75/09), државни службеници, намјештеници, изабрани званичници и сви остали запосленици уживају сва набројана права из радних односа. У смислу наведеног, судије, тужиоци и друго стручно особље запослено у правосудним институцијама Босне и Херцеговине су једина категорија запосленика на територији

96 Broj 17 - Strana 96 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, Босне и Херцеговине која нема право на накнаде за превоз на посао и са посла, исхрану у току радног времена или право да им се исплати накнада за одвојени живот од породице, што представља дискриминацију која се не може оправдати било каквим "објективним и разумним" поступањем законодавца. Истакнуто је да су тужиоци становишта да се редуцирањем обима накнада из радног односа на свега три у односу на девет колико их уживају сви остали запосленици у Босни и Херцеговини носиоци правосудних функција дискриминисани у односу на запосленике у законодавној и извршној власти, као и у односу на изабране званичнике, државне службенике и намјештенике. Наведеним поступањем законодавне власти крши се принцип подјеле власти, а уколико судска власт није довољно финансирана или је финансирана зависно од воље друге власти, утолико је независност и дјелотворност судске власти мања а материјални статус судија не само да није заштићен од неповољних економских кретања него је у потпуности зависан од извршне и законодавне власти, што је супротно међународним стандардима. 8. Имајући у виду наведено, тужиоци сматрају да је Закон о платама и другим накнадама у судским и тужилачким институцијама на нивоу Босне и Херцеговине у супротности са међународним принципима садржаним у сљедећим документима: Основни принципи УН-а о независности судова из новембра године, Препорука 94 (12) Одбора министара Савјета Европе од 13. октобра године, закључак под тачком 4 мултилатералног састанка представница чланица Савјета Европе о гаранцијама независности судства, Будимпешта, мај године, Европска повеља о законима за судије, Strasbourg 1998, те Општа повеља судија из Taipeia (Тајван), новембар године. Према тим документима, сврха свих посебности материје судијских плата је снажно и ефикасно обезбјеђење судијске независности и аутономије судства, затим обезбјеђење ефикасног обављања судијске дужности, заштита достојанства, интегритета и материјалне независности судија, обезбјеђење објективне непоткупљивости судија у очима странака и опште јавности, из чега неспорно произилази да су тужиоци непосредно дискриминисани по основу избора занимања и радног мјеста, што је изричито забрањено одредбама члана 2 став 2, у вези са чланом 6 став 1а) Закона о забрани дискриминације ("Службени гласник БиХ" број 59/09). 9. Према мишљењу подносиоца захтјева, наведени међународни стандарди полазе од специфичности судијске службе и без разлике прописују и закључују да је разумна сврха свих посебности материје судијских плата снажно и ефикасно обезбјеђење судијске независности и аутономије судства у систему подјеле власти у цјелини, затим обезбјеђење ефикасног вршења судијске дужности, заштита достојанства, интегритета и материјалне независности судија, обезбјеђење објективне непоткупљивости судија у очима странака и јавности уопште. 10. Подносилац захтјева подсјећа и на Пресуду Уставног суда Федерације Босне и Херцеговине (у даљњем тексту: Уставни суд ФБиХ) број У-28/11 од 24. јануара године којом је утврђено да Закон о платама и другим накнадама судија и тужилаца у ФБиХ у дијелу који се односи на накнаде судија, тужилаца и стручних сарадника није у сагласности са Уставом ФБиХ. Наведеном одлуком наложено је Парламенту ФБиХ да у року од шест мјесеци од дана објављивања пресуде у "Службеним новинама ФБиХ" допуни закон из тачке 1 ове пресуде поштујући уставни принцип једнакости пред законом и регулише, као и осталим буџетским корисницима, права судија, тужилаца и стручних сарадника на накнаду за трошкове исхране, накнаду трошкова превоза на посао и са посла, накнаду за прековремени рад, рад у нерадне дане, ноћни рад и рад у дане државних празника, накнаду због болести или повреде, накнаду трошкова за случај смрти, тешке болести или инвалидности, накнаду за породиљски допуст и на отпремнину приликом одласка у пензију. Одбијен је дио захтјева за утврђивање накнада за одвојени живот, за трошкове селидбе и за јубиларну награду. Одређено је да у случају да Парламент ФБиХ не поступи према налогу Уставног суда ФБиХ и у остављеном року не изврши допуну закона из тачке 1 изреке ове пресуде, право на наведене накнаде судија, тужилаца и стручних сарадника ће бити рјешавано одговарајућом примјеном прописа којим су уређене накнаде изабраних званичника, носиоца извршних функција и савјетника у органима законодавне и извршне власти у ФБиХ, државних службеника и намјештеника у органима државне службе ФБиХ, правобранилаца, службеника судске полиције и затворских полицајаца стражара у казнено-поправним заводима ФБиХ. б) Одговор на захтјев 11. У свом одговору Представнички дом Парламентарне скупштине БиХ је навео да Уставноправна комисија тог дома након расправе са два гласа "за", два гласа "против" и три гласа "уздржан" није подржала предметни захтјев. 12. Дом народа је у свом одговору навео да је Уставноправна комисија тог дома након расправе са једним гласом "за", два гласа "против" и једним гласом "уздржан" одлучила да не подржи предметни захтјев. IV. Релевантни прописи 13. Закон о платама и другим накнадама у судским и тужилачким институцијама на нивоу Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ" бр. 90/05 и 32/07) у релевантном дијелу гласи: Члан 1. Оквир Закона Овим законом утврђују се плате, накнаде и одређена материјална права судија и тужилаца и одређених категорија стручног особља у правосудним институцијама на нивоу Босне и Херцеговине. Члан 3. Основна мјесечна плата судија Суда Босне и Херцеговине Основна мјесечна плата судија износи: а) За судије Суда Босне и Херцеговине: КМ. б) За шефове одјељења Суда Босне и Херцеговине: КМ. ц) За предсједнике Суда Босне и Херцеговине: КМ. Члан 4. Основна мјесечна плата тужилаца Тужилаштва Босне и Херцеговине Основна мјесечна плата тужилаца износи: а) За тужиоце Тужилаштва Босне и Херцеговине: КМ. б) За шефове одсјека Тужилаштва Босне и Херцеговине: КМ. ц) За главног тужиоца Тужилаштва Босне и Херцеговине: КМ. Члан 5. Додатак на радни стаж Основна мјесечна плата сваког судије и тужиоца из члана 2. односно 3. и 4. овог Закона повећава се за 0,5% за сваку пуну годину радног стажа, највише до 40 година.

97 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 97 Члан 8. Плаћени годишњи одмор и одсуство за задовољавање вјерских потреба 1. Судије и тужиоци имају право на плаћени годишњи одмор у трајању од 30 радних дана. 3. Сви судије и тужиоци имају право на нето накнаду за годишњи одмор у износу од 50% основне мјесечне плате из тачке а) члана 2. овог Закона. Члан 11. Накнада приликом одласка у пензију Судије и тужиоци имају право на једну основну мјесечну плату као накнаду приликом одласка у пензију, као што је то прописано у члану 2. односно 3. и 4. овог Закона. Члан 14. Накнада за путне трошкове Високи судски и тужилачки савјет у сарадњи са Министарством правде Босне и Херцеговине доноси прописе у вези са околностима под којим судија односно тужилац има право на накнаду за путне трошкове настале током обављања службених дужности (дневнице, превоз и смјештај) и износу те накнаде. [...] Члан 16. Накнада за упућивање на други суд са или без пристанка судије У случају упућивања судије да врши дужност судије у другом суду у складу са чланом 50. или 51. Закона о Високом судском и тужилачком савјету, тај судија има право на накнаду за трошкове у складу са одредбама које донесе Високи судски и тужилачки савјет у сарадњи са Министарством правде Босне и Херцеговине. 14. Закон о платама и накнадама у институцијама Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ" бр. 50/08, 35/09, 75/09, 32/12, 42/12 и 50/12) у релевантном дијелу гласи: Члан 2. (Појмови) Појмови коришћени у овом закону имају сљедеће значење: а) институција Босне и Херцеговине, у смислу овог закона, подразумијева буџетског корисника који се финансира из буџета институција Босне и Херцеговине и међународних обавеза Босне и Херцеговине, у складу са Законом о финансирању институција Босне и Херцеговине; Члан 30. (Врсте накнада) (1) Овим законом утврђују се сљедеће накнаде за: а) годишњи одмор и плаћено одсуство; б) исхрану у току рада; ц) регрес за годишњи одмор; д) боловање; е) породиљско одсуство; ф) прековремени рад, рад у нерадне дане, ноћни рад и рад у дане државних празника; г) право на трошкове смјештаја, накнада за одвојени живот и накнада за привремено распоређивање; х) обављање послова другог радног мјеста; и) рад у управним одборима, надзорним и другим радним тијелима; ј) службено путовање; к) превоз на посао и превоз с посла; л) случај тешке повреде на раду запосленог, тешке болести и инвалидности запосленог или члана његове уже породице и смрти члана уже породице запосленог; м) случај смрти запосленог; н) образовање и стручно усавршавање; о) јубиларне награде; п) отпремнину за одлазак у пензију; р) случај прекобројности; с) вријеме продужења радноправног статуса изабраних лица и именованих функционера. [...] 15. Magna charta судија (Основни принципи), Консултативни савјет европских судија Савјета Европе (CCJE), Strasbourg, новембар године, у релевантном дијелу гласи: Владавина права и правда 1. Судство је једна од три гране власти у свакој демократској држави. Његова мисија је да гарантује постојање владавине права и, стога, да обезбиједи правилну примјену закона на непристрасан, правичан и ефикасан начин. Независност судства 2. Независност и самосталност судства су основни предуслови за функционисање правосуђа. 3. Судска независност треба да буде статутарна, функционална и финансијска. Она ће бити гарантована у погледу других власти у држави, онима који траже правду, другим судијама и друштву уопште, средствима националних правила на највишем нивоу. Држава и сваки судија појединачно су одговорни за унапређење и заштиту судске независности. 4. Независност судства ће бити гарантована у погледу судске активности а посебно у погледу регрутовања, именовања до година за пензионисање, унапређења, неуклањања са функције, обука, судијског имунитета, дисциплине, награда и финансирања судства. Гаранције независности 7. Након консултација са судством, држава ће обезбиједити људске, материјалне и финансијске ресурсе, неопходне за правилно функционисање судског система. Да би се избјегао незаконити утицај, судије ће примати адекватну накнаду и биће им обезбијеђена адекватна пензијска шема, која ће се утврдити законом. Међународни судови 23. Ова начела ће се примјењивати mutatis mutandis на судије свих европских и међународних судова. 16. Европска повеља о закону за судије, година, у релевантном дијелу гласи: 1. Општа начела 1.1. Закон за судије има за циљ да обезбиједи стручност, независност и непристрасност, коју свако лице оправдано очекује од судова и сваког судије којем је повјерена заштита његових права. Ово искључује сваку одредбу и сваки поступак који би водио умањену повјерења у такву стручност, независност и непристрасност. Ову Повељу чине одредбе које на најбољи начин могу гарантовати постизање ових циљева. Њене одредбе имају за циљ да повећају степен гаранција у различитим европским државама. Оне не могу послужити као оправдање за измјену националних закона у намјери умањења већ постигнутог нивоа гаранција у дотичним државама. V. Допустивост 17. При испитивању допустивости захтјева, Уставни суд је пошао од одредбе члана VI/3ц) Устава Босне и Херцеговине. Члан VI/3ц) Устава Босне и Херцеговине гласи: ц) Уставни суд има надлежност у питањима која му упути било који суд у Босни и Херцеговини, а односи се на то

98 Broj 17 - Strana 98 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, да ли је закон на чијој ваљаности почива његова одлука, сагласан са овим Уставом, Европском конвенцијом о људским правима и основним слободама и њеним протоколима, или са законима Босне и Херцеговине, или у погледу постојања или дјелокруга неког општег правила међународног јавног права које је од значаја за одлуку тог суда. 18. Захтјев за оцјену уставности поднио је Суд БиХ (судија Шахбаз Џихановић), што значи да је захтјев поднијело овлашћено лице из члана VI/3ц) Устава Босне и Херцеговине (види Уставни суд, Одлука о допустивости и меритуму број У 5/10 од 26. новембра године, тачке 7-14, објављена у "Службеном гласнику Босне и Херцеговине" број 37/11). Имајући у виду одредбе члана VI/3ц) Устава Босне и Херцеговине и члана 17 став 1 Правила Уставног суда, Уставни суд сматра да је предметни захтјев допустив зато што га је поднио овлашћени субјекат, те да не постоји ниједан формални разлог из члана 17 став 1 Правила Уставног суда због ког захтјев не би био допустив. VI. Меритум 19. Подносилац захтјева је затражио оцјену компатибилности Закона о платама и другим накнадама у судским и тужилачким институцијама на нивоу Босне и Херцеговине са одредбама чл. I/2 и II/4 Устава Босне и Херцеговине, у вези са чланом 14 Европске конвенције, чланом 1 Протокола број 12 уз Европску конвенцију, као и чланом 26 Међународног пакта о грађанским и политичким правима. Такође је затражио оцјену компатибилности са сљедећим међународним инструментима: Основни принципи УН-а о независности судова из новембра године, Препорука 94 (12) Одбора министара Савјета Европе од 13. октобра године, закључак под тачком 4 мултилатералног састанка представница чланица Савјета Европе о гаранцијама независности судства, Будимпешта, мај године, Европска повеља о законима за судије, 1998, Општа повеља судија из Taipeia (Тајван), новембар године и Закон о забрани дискриминације Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ" број 59/09). Члан I/2 Устава Босне и Херцеговине гласи: Босна и Херцеговина је демократска држава, која функционише на принципу владавине права и на основу слободних и демократских избора. Члан II/4 Устава Босне и Херцеговине гласи: Уживање права и слобода, предвиђених овим чланом или међународним споразумима наведеним у Анексу I овог Устава, обезбјеђено је свим лицима у Босни и Херцеговини без дискриминације по било којој основи као што су пол, раса, боја, језик, вјероисповијест, политичко или друго мишљење, национално или социјално поријекло или повезаност са националном мањином, имовина, рођење или други статус. Члан 14 Европске конвенције гласи: Уживање права и слобода предвиђених овом конвенцијом обезбјеђује се без дискриминације по било којој основи, као што су пол, раса, боја коже, језик, вјероисповијест, политичко или друго мишљење, национално или социјално поријекло, веза с неком националном мањином, имовно стање, рођење или други статус. Члан 1 Протокола број 12 уз Европску конвенцију гласи: Члан 1 Општа забрана дискриминације 1. Уживање свих права одређених законом обезбиједиће се без дискриминације на било ком основу као што је пол, раса, боја коже, језик, вјера, политичко или друго мишљење, национално или социјално поријекло, припадност националној мањини, имовина, рођење или други статус. 2. Никога не смију да дискриминишу јавни органи на било ком основу, како је и наведено у ставу Међународни пакт о грађанским и политичким правима од 16. децембра године у релевантном дијелу гласи: Члан 26. Сва су лица једнака пред законом и имају право без икакве дискриминације на подједнаку заштиту закона. У том смислу, закон мора да забрањује сваку дискриминацију и да обезбиједи свим лицима подједнаку и успјешну заштиту против сваке дискриминације, нарочито у погледу расе, боје, спола, језика, политичког или другог убјеђења, националног или социјалног поријекла, имовног стања, рођења или сваког другог стања. 21. Уставни суд запажа да подносилац захтјева тражи оцјену да ли су судије, тужиоци и остали запосленици у Суду БиХ дискриминисани због непостојања релевантних одредби у Закону о платама и другим накнадама у судским и тужилачким институцијама на нивоу Босне и Херцеговине којима би се регулисало питање накнада на име трошкова превоза, топлог оброка и одвојеног живота. С тим у вези, подносилац захтјева упућује на запосленике у извршној и законодавној власти који уживају право на ове накнаде. Сем наведеног, подносилац захтјева указује и на Пресуду Уставног суда ФБиХ број У-28/11 од 24. јануара године, према којој судије, тужиоци и стручни сарадници на "федералном нивоу" имају право на накнаду трошкова превоза и топлог оброка. Дакле, подносилац захтјева указује на озбиљно кршење уставног права на недискриминацију из члана II/4 Устава БиХ, у вези са чланом 14 Европске конвенције, чланом 1 Протокола број 12 уз Европску конвенцију и чланом 26 Међународног пакта о грађанским и политичким правима. 22. Сем поменутих навода о дискриминацији, подносилац захтјева тражи оцјену и да ли спорни закон због непостојања релевантних одредби којима би се регулисало питање накнада на име трошкова превоза, топлог оброка и одвојеног живота крши и принцип независности правосуђа који је саставни дио принципа владавине права, прокламован у члану I/2 Устава Босне и Херцеговине. 23. С обзиром на наведено, Уставни суд ће у овој одлуци испитати компатибилност Закона о платама и другим накнадама у судским и тужилачким институцијама на нивоу Босне и Херцеговине у односу на принцип независности правосуђа и у односу на дискриминацију. а) Наводи у односу на принцип независности правосуђа 24. Уставни суд ће као прво испитати да ли спорни закон непрописивањем поменутих накнада задире у принцип независности правосуђа, који је саставни дио принципа владавине права прокламован у члану I/2 Устава Босне и Херцеговине. 25. Да би то испитао, Уставни суд ће утврдити шта је био ratio спорног закона. С тим у вези, Уставни суд подсјећа на то да је Босна и Херцеговина држава са сложеним државним уређењем. Резултат тако сложеног државног уређења су и различита законска рјешења, како на истом нивоу власти, тако и на различитим нивоима власти, која су могућа и у складу са уставном организацијом Босне и Херцеговине. Дакле, у складу са својим надлежностима, законодавац на истим или различитим нивоима власти у Босни и Херцеговини доноси прописе који нужно не морају бити истовјетни. У конкретном случају, Уставни суд запажа да је спорним законом законодавац на "државном нивоу"

99 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 99 посебним законом уредио плате и друге накнаде у судским и тужилачким институцијама на нивоу Босне и Херцеговине. Дакле, интенција законодавца је била да се питање плата и накнада овим носиоцима правосудних функција уреди посебним законом као lex specialis. При томе је важно напоменути да је спорни закон донио Високи представник за БиХ, те да је ступио на снагу 1. јануара године. Касније га је, у истовјетном тексту, усвојила Парламентарна скупштина БиХ на сједници одржаној 30. марта године. 26. Уставни суд запажа да је у суштини ratio спорног закона објашњен у његовој преамбули. Из преамбуле спорног закона произилази да је законодавац као прво имао у виду "критичну" финансијску ситуацију у судству и тужилаштву на свим нивоима у Босни и Херцеговини, те закључио да је таква ситуација неодржива јер би могла довести до колапса у правосуђу у Босни и Херцеговини. С циљем побољшања наведене ситуације законодавац је узео у обзир став Управног одбора Савјета за имплементацију мира од 3. децембра године којим је наглашено да је ефикасан рад правосуђа кључни елемент послијератног опоравка Босне и Херцеговине, а да он зависи од правилног функционисања и одговарајуће награђености правосудних органа. С тим у вези, Управни одбор је изразио и подршку ставу да је потребно хитно извршити ревизију плата у правосуђу да би се обезбиједила одговарајућа расподјела средстава која ће омогућити ефикасан рад правосудног система. Због такве ситуације, а да би се спријечило њено даљње погоршање, Високи представник је замрзнуо плате у ентитетском правосуђу децембра године и успоставио радну групу коју чине представници министарстава правде на нивоу ентитета и Босне и Херцеговине, Правосудне комисије Дистрикта Брчко, Високог судског и тужилачког савјета Босне и Херцеговине као и удружења судија и тужилаца у оба ентитета са задатком да изврши ревизију плата у правосуђу и изради нове законске прописе. Даље је наведено да су прихваћене препоруке радне групе да би плате судија и тужилаца требале бити усклађене између ентитета, да накнаде које су укинули ентитетски парламенти године не би требало да се поново уведу, да би плате за судије и тужиоце требало да буду умјерено умањене, да би садашње плате требало да остану и даље замрзнуте све док просјечна плата у Босни и Херцеговини не достигне одређени ниво, те да ће, након што поново почну да расту, плате расти у истом проценту као и просјечна плата у Босни и Херцеговини и плата у правосуђу, као и даљње усклађивање између ентитета. Сем наведеног, у обзир је узет и став Управног одбора Савјета за имплементацију мира од 24. јуна године којим је изразио забринутост због изазова фискалне одрживости са којим се суочавају власти у БиХ, нарочито на ентитетском нивоу. 27. Дакле, ratio законодавца је био да се доношењем спорног закона побољша ситуација у правосуђу у Босни и Херцеговини, те на тај начин обезбиједи највиши степен независности и ефикасности правосудног система на нивоу Босне и Херцеговине. Интенција законодавца је била да због законом прописане "одговарајуће награђености правосудних органа", како је то у преамбули спорног закона навео Управни одбор Савјета за имплементацију мира од 3. децембра године, и прихватањем препорука радне групе која је учествовала у ревизији плата у правосуђу, носиоци правосудне функције на нивоу БиХ немају право на накнаду по основу превоза, топлог оброка и одвојеног живота. 28. Да би утврдио да ли је ratio спорног закона задовољио принцип независности правосуђа, Уставни суд ће као прво дати осврт на овај врло важан сегмент владавине права. С тим у вези, Уставни суд наглашава да принцип владавине права наведен у члану I/2 Устава БиХ значи да држава Босна и Херцеговина функционише у складу са постојећим законима и прије свега у складу са Уставом Босне и Херцеговине. Ова обавеза се односи једнако на законодавну, извршну и судску власт Босне и Херцеговине. Сем тога, унутрашње уређење Босне и Херцеговине засновано је, између осталог, и на принципу подјеле власти који је битан за концепт владавине права, с нагласком на независност судова пред којима се остварује принцип контроле власти путем права. 29. Уставни суд указује на то да принцип независности правосуђа, мада није експлицитно наведен у Уставу Босне и Херцеговине, представља општи принцип који мора бити поштован јер је неодвојив од принципа владавине права израженог у члану I/2 Устава Босне и Херцеговине. Међутим, принцип владавине права и независност судске власти као његов неодвојив дио, а нарочито принцип подјеле власти, не значи да законодавац не може законима и прописима регулисати питања која су од важности за функционисање државних институција, чак и ако се ради о судовима, али само онако како је то предвиђено и у складу са Уставом БиХ (види Уставни суд, Одлука о допустивости и меритуму број У 6/06 од 29. марта године, тачке 22 и 23, објављена у "Службеном гласнику Босне и Херцеговине" број 40/08). 30. Дакле, владавина права почива на два битна обиљежја, а то су једнакост свих пред законом и тродиоба власти. Независност правосуђа је темељ диобе власти, а правосуђе једна од три гране власти у свакој демократској држави. Оно заузима посебно мјесто и значајну улогу у сваком демократском друштву. Уставни суд наглашава да правосуђе није само у једнаком положају са остале двије гране власти (извршном и законодавном) већ је посебна грана и због тога што контролише одлуке друге двије гране власти. Даље, независност правосуђа је темељ гаранција владавине права, демократије и поштовање људских права. Остварени степен независности правосудног система представља кључни индикатор достигнутог нивоа владавине права у демократском друштву. 31. Правосудни систем има врло важну улогу и у заштити људских права и основних слобода у чему кључну улогу има и принцип независности судова. Овај принцип је загарантован и одредбом члана 6 Европске конвенције, који захтијева да сваку одлуку мора донијети независни и непристрасни суд успостављен у складу са законом. С тим у вези је и захтјев Европског суда за људска права да суд мора бити независан и од извршне власти и од странака (види Европски суд за људска права, Ringeisen против Аустрије, пресуда од 16. јула године, став 95). Такође, Уставни суд запажа да Основни принципи Уједињених народа о независности правосуђа од године прописују да држава гарантује независност судства, што ће бити загарантовано уставом или законом земље. Дужност владиних и других институција је да поштују независност судства. 32. Питање независности правосуђа је било и предмет мишљења Европске комисије за демократију кроз право (Венецијанска комисија) о правној сигурности и независности правосуђа у Босни и Херцеговини од 15. и 16. јуна године (у даљњем тексту: Мишљење). Мишљење је припремљено на захтјев Европске комисије у контексту Структурисаног дијалога Европске уније и Босне и Херцеговине о раду правосуђа. У Мишљењу је истакнуто да је Венецијанска комисија у свом извјештају о владавини

100 Broj 17 - Strana 100 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, права нагласила да принцип правне сигурности има основну улогу у очувању повјерења у правосуђе и владавину права. Постојање правне сигурности (или непостојање) има битан економски утицај, те треба да је промовишу сва три облика државне власти. Она апелује на законодавца да обезбиједи квалитетне законе и остале правне инструменте које усваја. Венецијанска комисија указује на то да правна сигурност налаже извршној власти да је поштује када примјењује те правне инструменте и доноси одлуке, било уопште или у појединим стварима. Такође, судска власт мора да се придржава овог принципа када примјењује правне инструменте на конкретне предмете и када тумачи законске одредбе. 33. У Мишљењу је указано на то да постоје два основна облика независности правосуђа: институционални и индивидуални. Институционална независност правосуђа се односи на питање способности правосуђа да дјелује без притиска осталих органа власти извршне и законодавне. Институционална независност судства се фокусира на независност судства од осталих грана државне власти (вањска институционална независност). Однос између судова унутар истог правосудног система такође треба узети у обзир (унутрашња институционална независност). Институционална независност се може оцијенити кроз четири критеријума. Један од тих критеријума је и захтјев да судство мора бити независно у финансијским питањима. С тим у вези је истакнуто да правосуђе мора добити довољна средства за правилно обављање функција и мора имати улогу у одлучивању како се та средства дозначавају. Индивидуална независност односи се на независност коју имају судије као појединци у извршавању својих професионалних дужности. Судије морају бити независни и непристрасни. Ти услови су интегрални дио основног демократског принципа подјеле власти: судија не смије бити подложан политичком утицају, а правосуђе мора увијек бити непристрасно. Наглашено је да индивидуална независност има више аспеката, те да је један од њих и безбједност мандата и финансијска безбједност. 34. Из наведеног произилази да је битан предуслов за независност правосуђа финансијска независност судства уопште, као и финансијска безбједност судије као појединца. С тим у вези, Уставни суд упућује и на Препоруку Савјета министара Савјета Европе земљама чланицама о судијама: независност, учинковитост и одговорности, од 17. новембра године, у којој је у тачки 11 истакнуто да вањска независност судија није предност нити привилегија додијељена судијама због њихових личних интереса већ интереса владавине права и лица која траже и очекују непристрасну правду. На независност судија треба гледати као на јамство слободе, поштовања људских права и непристрасног спровођења закона. Непристрасност и независност судија су кључне за јамство једнакости странака пред судом. У тачки 33 Препоруке се наводи да свака држава треба да додијели одговарајућа средства, објекте и опрему како би им омогућили дјеловање у складу са стандардима одређеним чланом 6 Европске конвенције. 35. Према томе, Уставни суд указује на то да је неспорно да финансијска независност судства представља важан предуслов за судску независност уопште. Уставни суд примјећује да се судска власт финансира из буџета о ком одлучују друге двије гране власти, законодавна и извршна, а без учешћа судске власти. С друге стране, недовољна средства и ограничавање финансијских средстава правосуђу могу довести у питање и принцип независности правосуђа. На наведено упућује и Magna charta судија у којој се у тачки 4 прописује да ће независност судства бити гарантована и кроз његово финансирање. Такође, Уставни суд запажа да и Основни принципи Уједињених народа о независности правосуђа (УН 1985) утврђују обавезу сваке државе чланице да обезбиједи неопходна средства како би се обезбиједио правилан рад правосуђа. 36. Уставни суд налази да је у уводном дијелу Европске повеље о закону за судије, на коју се позива и подносилац захтјева, указано да је циљ усвајања наведене повеље био унапређење судијске независности, а како би се обезбиједио висок степен владавине права и како би заштита индивидуалних слобода у демократским државама била што дјелотворнија. У наведеној Повељи је наведено сљедеће: "Свјесни потребе да се одредбе које треба да обезбиједе најбоље гаранције стручности, независности и непристрасности судија уврсте у формални документ намијењен свим европским државама. Желећи да закони за судије различитих европских држава узму у обзир ове одредбе како би се на конкретан начин осигурао највиши степен гаранција". Дакле, циљ Повеље је свакако унапређење статуса судија кроз обезбјеђење највишег нивоа стручности, независности и непристрасности судија. Из општих принципа Европске повеље произилази да њене одредбе не могу послужити као оправдање за измјену националних закона у намјери умањења већ постигнутог нивоа гаранција у дотичним државама. 37. Разматрајући предметни захтјев у контексту свега наведеног, Уставни суд примјећује да је законодавна власт спорним законом онемогућила судијама, тужиоцима и осталим запосленицима у Суду БиХ право на накнаде на име трошкова превоза, топлог оброка и одвојеног живота. При томе, Уставни суд наглашава да је материјални основ уједно и основ очувања независности правосуђа, на што упућују бројни међународни документи. Према мишљењу Уставног суда, онемогућавањем права судија, тужиоца и осталих запосленика у Суду БиХ на уживање поменутих накнада, у ситуацији непостојања самосталних судских и тужилачких буџета, законодавна власт утиче на структуру материјалне основе и накнада, а тиме утиче и на улогу правосуђа које оно има у сваком демократском друштву. Такође, Уставни суд наглашава да је принцип независности правосуђа темељ за развој сваке земље, те да нема демократског друштва и владавине права без независног правосуђа. За сваку демократску државу модернизација и ефикасност правосуђа би требало да представљају приоритет. Необезбјеђење спорних накнада представља очигледну регресију у гарантовању појединачне независности судија и тужилаца и слабљење улоге коју има правосуђе које служи грађанима и чију позицију, посебно у овим временима, треба ојачати а не ослабити. Дакле, од велике је важности да се не дозволи маргинализовање правосуђа на било који начин. Уставни суд посебно скреће пажњу на потребу да се носиоцима правосудних функција обезбиједи накнада за одвојени живот, а како би се задовољио принцип одговарајуће територијалне и националне заступљености судија и тужилаца у правосудним институцијама. Наиме, према мишљењу Уставног суда, имајући у виду друштвенополитичко уређење Босне и Херцеговине, те ратна дешавања која су, између осталог, имала за посљедицу промјену структуре становништва у Босни и Херцеговини, унутрашњу миграцију, постоји потреба да се у правосудним институцијама обезбиједи одговарајућа територијална заступљеност конститутивних народа и Осталих. Према томе, прописивање наведене накнаде води ка обезбјеђењу одговарајуће територијалне заступљености конститутивних народа и Осталих у правосуђу, што, према мишљењу Уставног суда, јача повјерење и углед правосуђа у очима

101 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 101 јавности, односно грађана Босне и Херцеговине. Наведено је, према мишљењу Уставног суда, у складу са одредбом члана 43 став 2 Закона о високом судском и тужилачком савјету Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ" бр. 25/04, 93/05, 32/07, 48/07 и 15/08), којом су прописани критеријуми за именовање судија и тужилаца. Том одредбом је прописано да Савјет примјењује одговарајуће уставне одредбе којим се уређују једнака права и заступљеност конститутивних народа и Осталих. 38. Према томе, Уставни суд сматра да непрописивањем накнада на име трошкова превоза, топлог оброка и одвојеног живота судијама, тужиоцима и осталим запосленицима у Суду БиХ у Закону о платама и другим накнадама у судским и тужилачким институцијама на нивоу Босне и Херцеговине законодавна власт задире у принцип независности правосуђа као гаранта владавине права. Стога, произилази да је спорни закон у супротности са принципом независности правосуђа као гаранта владавине права који је садржан у члану I/2 Устава Босне и Херцеговине. 39. На основу свега наведеног, Уставни суд закључује да Закон о платама и другим накнадама у судским и тужилачким институцијама на нивоу Босне и Херцеговине због непрописивања права судијама, тужиоцима и осталим запосленицима у Суду БиХ на накнаде на име трошкова превоза, топлог оброка и одвојеног живота није у складу са чланом I/2 Устава Босне и Херцеговине. б) Наводи у односу на дискриминацију 40. У даљњем тексту одлуке Уставни суд ће испитати компатибилност спорног закона у односу на дискриминацију. Подносилац захтјева тражи оцјену да ли су због непостојања релевантних одредби у Закону о платама и другим накнадама у судским и тужилачким институцијама на нивоу Босне и Херцеговине, којима би се регулисало питање накнада на име трошкова превоза, топлог оброка и одвојеног живота, судије, тужиоци и остали запосленици у Суду БиХ дискриминисани. При томе, подносилац захтјева указује на могуће кршење уставног права на недискриминацију из члана II/4 Устава БиХ, у вези са чланом 14 Европске конвенције, чланом 1 Протокола број 12 уз Европску конвенцију и чланом 26 Међународног пакта о грађанским и политичким правима. 41. Испитујући наведено, Уставни суд наглашава да члан 1 Протокола број 12 уз Европску конвенцију садржи општи принцип забране дискриминације и гарантује уживање свих права одређених законом без дискриминације на било ком основу као што су пол, раса, боја коже, језик, вјера, политичко или друго мишљење, национално или социјално поријекло, припадност националној мањини, имовина, рођење или други статус. Даље, одредба Протокола број 12 уз Европску конвенцију подразумијева и да јавни органи никога не могу дискриминисати према било ком основу, дакле основни принцип недискриминације је проширен и на домаће законе, а не само на права гарантована Европском конвенцијом, како то предвиђа члан 14 Европске конвенције. 42. Примјењујући наведене принципе на конкретан случај, Уставни суд подсјећа на то да, према пракси Европског суда за људска права, дискриминација наступа ако се лице или група лица који се налазе у аналогној ситуацији различито третирају на основу пола, расе, боје, језика, вјере (...) у погледу уживања права из Европске конвенције, а не постоји објективно и разумно оправдање за такав третман или употребу средстава наспрам жељеног циља који нису у пропорционалном односу (види Европски суд за људска права, Белгијски језички случај, пресуда од 9. фебруара године, серија А, број 6, став 10). При томе је неважно да ли је дискриминација посљедица различитог законског третмана или примјене самог закона (види Европски суд за људска права, Ирска против Велике Британије, пресуда од 18. јануара године, серија А, број 25, став 226). 43. Такође, Уставни суд подсјећа на то да свако различито поступање не подразумијева и дискриминацију уколико за такво разликовање постоји разумно и објективно оправдање. С тим у вези, Европски суд је у неколико својих пресуда истакао да високе стране уговорнице уживају извјесно "унутрашње поље слободне процјене" код процјењивања о томе постоје ли или не постоје разлике у иначе сличним ситуацијама којима би се могао оправдати различит законски третман (види Европски суд за људска права, Белгијски језички случај, пресуда од 23. јула године, серија А, број 6, страна 35, став 10; Национални савез белгијских полицајаца, пресуда од 27. октобра године, серија А, број 19, страна 47, став 20, стр. 47, као и стране 21 и 22, став 49; Шведски синдикат возача, пресуда од 6. фебруара 1976, серија А, број 20, страна 17, став 72; Ирска против Уједињеног Краљевства, пресуда од 18. јануара године, серија А, број 25, страна 87, став 229). Ширина унутрашњег поља слободне процјене разликује се од случаја до случаја, у зависности од суштине спора и историјата цијелог случаја. У том смислу, један од релевантних чинилаца могло би да буде постојање или непостојање заједничког основа између закона држава-уговорница (види, mutatis mutandis, The Sunday Times, пресуда од 26. априла године, серија А, број 30, страна 36, став 59). 44. Ову широку дискрецију процјене Европски суд објашњава ставом да су "због њиховог непосредног познавања матичног друштва и његових потреба, домаће власти, у принципу, у бољем положају да разлуче шта је 'у јавном интересу' него међународни судија". Европски суд закључује да ће "поштовати став законодавца о томе шта је 'у јавном интересу' уколико тај став није очигледно без разумног основа" (види Европски суд за људска права, James и др. против Уједињеног Краљевства, пресуда од 21. фебруара године, серија А, број 98, тачка 46). 45. Дакле, да би различит третман био објективно и разумно оправдан, морају бити испуњена два услова: а) принцип различитог третмана се може примијенити у сврху постизања легитимног циља и б) мора постојати разуман однос пропорционалности између примијењених средстава и циља чијем се остварењу тежи. 46. Међутим, Уставни суд мора прије свега утврдити "оштећена лица", тј. групу људи за коју подносилац захтјева сматра да су им угрожена права на основу спорног закона, а затим одговорити на питање да ли постоји различит третман. 47. Уставни суд запажа да су "оштећена лица" тужиоци, судије и остали запосленици Суда БиХ. Подносилац захтјева тражи оцјену да ли су наведене категорије дискриминисане у односу на запосленике у законодавној и извршној власти, као и у односу на изабране званичнике, државне службенике и намјештенике који уживају право на накнаду трошкова превоза, топлог оброка и одвојеног живота. Сем наведеног, подносилац захтјева указује и на Пресуду Уставног суда ФБиХ број У-28/11 од 24. јануара године, према којој судије, тужиоци и стручни сарадници на "федералном нивоу" имају право на накнаду трошкова превоза и топлог оброка. Из наведеног произилази да подносилац захтјева сматра да су носиоци правосудних функција на "државном нивоу" дискриминисани и у односу на судије, тужиоце и стручне сараднике на "федералном нивоу" када су у питању наведене накнаде.

102 Broj 17 - Strana 102 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, На основу наведеног, према мишљењу Уставног суда, "оштећена лица" чија су права угрожена спорним законом су тужиоци, судије и остали запосленици Суда БиХ. 49. С обзиром на то да је утврдио категорију "оштећених лица", даље се за Уставни суд поставља питање да ли постоји различит третман ове категорије "оштећених лица" у односу на друга лица која се налазе у аналогној ситуацији, односно уколико такав различити третман постоји, да ли за њега постоји објективно и разумно оправдање. 50. Уставни суд је већ у овој одлуци утврдио шта је био ratio законодавца приликом доношења спорног закона. Наиме, ratio законодавца је био да се доношењем спорног закона побољша ситуација у правосуђу у Босни и Херцеговини, те на тај начин обезбиједи највиши степен независности и ефикасности правосудног система на нивоу Босне и Херцеговине. Интенција законодавца је била да због законом прописане "одговарајуће награђености правосудних органа" носиоци правосудне функције на нивоу БиХ немају право на накнаду по основу превоза, топлог оброка и одвојеног живота. 51. На основу наведеног, Уставни суд налази да је принцип различитог третмана служио легитимном циљу. Међутим, за Уставни суд се поставља питање да ли постоји разуман однос пропорционалности између примијењених средстава и циља чијем остварењу се тежи. Одговарајући на ово питање, Уставни суд подсјећа на то да је спорни закон ступио на снагу 1. јануара године, те да од тада није мијењан. Дакле, наведени закон од године није на било који начин усклађиван у смислу економско-финансијских кретања у земљи. 52. Уставни суд запажа да судије и тужиоци и одређене категорије стручног особља у правосудним институцијама на нивоу Босне и Херцеговине из оспореног закона немају истоврсне накнаде као изабрани званичници, државни службеници, намјештеници и остали запослени у законодавној и извршној власти на нивоу Босне и Херцеговине. Питање ових накнада у осталим институцијама Босне и Херцеговине регулисано је Законом о платама и накнадама у институцијама Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ" бр. 50/08, 35/09, 75/09, 32/12, 42/12 и 50/12). Уставни суд наглашава специфичност и друштвени значај наведених категорија из оспореног закона за сваку државу која почива на демократским принципима. Законодавац мора имати на уму да се њихов независни положај не може поредити са било којим другим категоријама. Уставни суд поново подсјећа и на Magna charta судија, којом се држава обавезује да ће обезбиједити људске, материјалне и финансијске ресурсе како би се обезбиједила независност правосуђа. 53. Уставни суд не може у спорном закону пронаћи оправдање за различито поступање у погледу структуре примања корисника државног буџета, посебно имајући у виду да је правосуђе специфична категорија корисника буџета као и да је спорни закон донесен прије седам година и од тада није никада мијењан нити усклађиван са потребама у смислу економско-финансијске ситуације у земљи. Према томе, Уставни суд сматра да не постоји разуман однос пропорционалности између примијењених средстава и циља чијем остварењу се тежило доношењем спорног закона. Штавише, може се закључити да непрописивање ових накнада у спорном закону за ову категорију буџетских корисника представља дискриминацију будући да крши уставни принцип једнакости из одредбе члана II/4 Устава Босне и Херцеговине. При томе, Уставни суд поштује дискреционо право законодавца да уреди поједине области на начин како сматра да је то најприкладније. У том смислу, Уставни суд је у Одлуци број У 12/09 исказао да поштује специфичност уставног поретка Босне и Херцеговине, али да се заједнички уставни стандарди комплексних држава посебно на европском нивоу морају узети у обзир, а одступања се могу десити једино када постоји довољно оправдање (види Уставни суд, Одлука број У 12/09 од 28. маја године, тачка 34). Међутим, Уставни суд поново наглашава да примања носилаца правосудних функција морају бити на одговарајућем нивоу како би се обезбиједила ефикасност и независност правосуђа. 54. Дакле, имајући у виду стандарде прописане међународним инструментима, на које се позива подносилац захтјева, а који се тичу статуса судија и имају интенцију да се правосудни систем доведе на највиши ниво, као и чињеницу да Уставни суд у спорном закону није могао наћи разумно и објективно оправдање за различито поступање у погледу структуре примања, нити му је такво оправдање доставио законодавац, овај суд је мишљења да спорни закон није пропорционалан циљу ком се тежило приликом његовог доношења. Такође, није пропорционалан ни са успостављеним европским стандардима у погледу статуса судија. 55. На основу наведеног, Уставни суд закључује да спорни закон није у складу са чланом II/4 Устава Босне и Херцеговине, у вези са чланом 14 Европске конвенције, чланом 1 Протокола број 12 уз Европску конвенцију и чланом 26 Међународног пакта о грађанским и политичким правима. 56. С обзиром на наведене закључке у погледу дискриминације, Уставни суд неће разматрати наводе подносиоца захтјева о могућој дискриминацији у односу на остале међународне инструменте и Закон о забрани дискриминације Босне и Херцеговине, јер су захтјеви подносиоца захтјева у овој одлуци испитани кроз члан 1 Протокола број 12 уз Европску конвенцију који садржи општи принцип забране дискриминације. VII. Закључак 57. Уставни суд закључује да Закон о платама и другим накнадама у судским и тужилачким институцијама на нивоу Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ" бр. 90/05 и 32/07) није у складу са одредбама члана I/2 Устава Босне и Херцеговине јер крши принцип независности правосуђа као основне гаранције владавине права. 58. Уставни суд истиче да Закон о платама и другим накнадама у судским и тужилачким институцијама на нивоу Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ" бр. 90/05 и 32/07) није у складу са одредбама члана II/4 Устава Босне и Херцеговине, у вези са чланом 14 Европске конвенције, чланом 1 Протокола број 12 уз Европску конвенцију и чланом 26 Међународног пакта о грађанским и политичким правима. 59. На основу члана 61 ст. 1 и 2 и члана 63 став 4 Правила Уставног суда, Уставни суд је одлучио као у диспозитиву ове одлуке. 60. Према члану VI/5 Устава Босне и Херцеговине, одлуке Уставног суда су коначне и обавезујуће. Предсједница Уставног суда Босне и Херцеговине Валерија Галић, с. р.

103 Utorak, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 17 - Strana 103 S A D R Ž A J VIJEĆE MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE 251 Odluka o usvajanju Analize fiskalne održivosti u institucijama Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 1 Odluka o usvajanju Analize fiskalne održivosti u institucijama Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 3 Одлука о усвајању Анализе фискалне одрживости у институцијама Босне и Херцеговине (српски језик) Odluka o interventnom korištenju sredstava tekuće budžetske rezerve (bosanski jezik) 8 Odluka o interventnom korištenju sredstava tekuće proračunske pričuve (hrvatski jezik) 9 Oдлукa о интервентном коришћењу средстава текуће буџетске резерве (српски језик) Odluka o interventnom korištenju sredstava tekuće budžetske rezerve (bosanski jezik) 9 Odluka o interventnom korištenju sredstava tekuće proračunske pričuve (hrvatski jezik) 9 Одлука о интервентном коришћењу средстава текуће буџетске резерве (српски језик) 10 MINISTARSTVO ODBRANE BOSNE I HERCEGOVINE 254 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vojnoj disciplini i disciplinskom postupku (bosanski jezik) 10 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vojnog stegi i stegovnom postupku (hrvatski jezik) 11 Правилник о измјенама и допунама Правилника о војној дисциплини и дисциплинском поступку (српски језик) Pravilnik o uniformama Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 12 Pravilnik o odorama Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 22 Правилник о униформама Oружаних снага Босне и Херцеговине (српски језик) Pravilnik o izmjeni Pravilnika o utvrđivanju načina i kriterija za korištenje godišnjeg odmora i odsustva profesionalnih vojnih lica na službi u oružanim snagama Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 41 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o utvrđivanju načina i kriterija za korištenje godišnjeg odmora i odsustva djelatnih vojnih osoba na službi u oružanim snagama Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 42 Правилник о измјени Правилника о утврђивању начина и критерија за кориштење годишњег одмора и одсуства професионалних војних лица на служби у оружаним снагама Босне и Херцеговине (српски језик) 42 MINISTARSTVO SIGURNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE 257 Rješenje o određivanju područja drumskog međunarodnog graničnog prelaza za robni promet Bosanski Šamac/Šamac (bosanski jezik) 42 Rješenje o određivanju područja cestovnog međunarodnog graničnog prijelaza za robni promet Bosanski Šamac/Šamac (hrvatski jezik) 43 Рјешење о одређивању подручја друмског међународног граничног прелаза за робни промет Босански Шамац/Шамац (српски језик) 44 DRŽAVNA REGULATORNA KOMISIJA ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU - DERK 258 Odluka o izdavanju privremene licence za djelatnost međunarodne trgovine električnom energijom (bosanski jezik) 45 Odluka o izdavanju privremene licence za djelatnost međunarodne trgovine električnom energijom (hrvatski jezik) 45 Одлука о издавању привремене лиценце за дјелатност међународне трговине електричном енергијом (српски језик) 46 KONKURENCIJSKO VIJEĆE BOSNE I HERCEGOVINE 259 Zaključak broj II/12 (bosanski jezik) 47 Zaključak broj II/12 (hrvatski jezik) 49 Закључак број II/12 (српски језик) 51 REGULATORNA AGENCIJA ZA KOMUNIKACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 260 Pravilo 68/2013 o obavljanju djelatnosti davaoca fiksnih javnih telefonskih usluga (bosanski jezik) 53 Pravilo 68/2013 o obavljanju djelatnosti davatelja nepokretnih javnih telefonskih usluga (hrvatski jezik) 61 Правило 68/2013 о обављању дјелатности даваоца фиксних јавних телефонских услуга (српски језик) 69 VISOKO SUDSKO I TUŽILAČKO VIJEĆE BOSNE I HERCEGOVINE 261 Rješenje broj /2013 (bosanski jezik) 79 Rješenje broj /2013 (hrvatski jezik) 79 Рјешење број /2013 (српски језик) 79 USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE 262 Odluka broj U 7/12 (bosanski jezik) 79 Odluka broj U 7/12 (hrvatski jezik) 87 Одлука број У 7/12 (српски језик) 94

104 Broj 17 - Strana 104 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, Izdavač: Ovlaštena služba Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosnee i Hercegovine, Trg BiH 1, Sarajevo - Za izdavača: sekretar Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Marin Vukoja - Priprema i distribucija: JP NIO Službeni list BiH Sarajevo, Džemala Bijedićaa 39/III - Direktor: Dragan Prusina - Telefoni: Centrala: Direktor: Pretplata: , faks: Oglasni odjel: , , faks: Služba za pravne i opće poslove: Računovodstvo: , faks - Komercijala: Pretplata se utvrđuje polugodišnje, a uplata se vrši UNAPRIJED u korist računa: UNICREDIT BANK d.d , VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo , HYPO-ALPE-ADRIA-BANK A.D. Banja B Luka, filijala Brčko , RAIFFEISEN BANK d.d BiH Sarajevo Štampa: GIK "OKO" d.d. Sarajevoo - Za štampariju: Mevludin Hamzić - Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 danaa od izlaska glasila. "Službeni glasnik BiH" je upisan u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 731. Upis u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, broj UF/I /97 od godine. - Identifikacijski broj Porezni broj PDV broj Molimo pretplatnike da obavezno dostave svoj PDV broj radi izdavanja poreske fakture. Pretplata za I polugodište za " Službeni glasnik BiH" i "Međunarodnee ugovore" 120,00 KM, "Službene novine Federacije BiH" " 110,00 KM. Web izdanje: - godišnja pretplata 200,00 KM

Broj/Број. Godina XXII Utorak, 9. siječnja/januara godine. Година XXII Уторак, 9. јануара годинe

Broj/Број. Godina XXII Utorak, 9. siječnja/januara godine. Година XXII Уторак, 9. јануара годинe Godina XXII Utorak, 9. siječnja/januara 2018. godine PREDSJEDNIŠTVO BOSNE I HERCEGOVINE 12 Temeljem članaka 11. i 12. točke c) Zakona o obrani Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 88/05),

More information

Broj/Број. Godina XXII Petak, 8. lipnja/juna godine. Година XXII Петак, 8. јуна годинe

Broj/Број. Godina XXII Petak, 8. lipnja/juna godine. Година XXII Петак, 8. јуна годинe Godina XXII Petak, 8. lipnja/juna 2018. godine PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE 519 Na temelju članka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 61.

More information

Број/Broj. Godina XVIII Ponedjeljak, 27. oktobra/listopada godine. Година XVIII Понедјељак, 27. октобра годинe

Број/Broj. Godina XVIII Ponedjeljak, 27. oktobra/listopada godine. Година XVIII Понедјељак, 27. октобра годинe Година XVIII Понедјељак, 27. октобра 2014. годинe Број/Broj 83 Godina XVIII Ponedjeljak, 27. oktobra/listopada 2014. godine ISSN 1512-7508 - српски језик ISSN 1512-7486 - босански језик ISSN 1512-7494

More information

Broj/Број. Година XXI Уторак, 12. децембра годинe. Godina XXI Utorak, 12. decembra/prosinca godine

Broj/Број. Година XXI Уторак, 12. децембра годинe. Godina XXI Utorak, 12. decembra/prosinca godine Godina XX Utorak, 12. decembra/prosinca 2017. godine Broj/Број 88 Година XX Уторак, 12. децембра 2017. годинe SSN 1512-7486 - bosanski jezik SSN 1512-7494 - hrvatski jezik SSN 1512-7508 - srpski jezik

More information

Број/Broj. Година XXI Уторак, 14. марта годинe. Godina XXI Utorak, 14. marta/ožujka godine

Број/Broj. Година XXI Уторак, 14. марта годинe. Godina XXI Utorak, 14. marta/ožujka godine Година XXI Уторак, 14. марта 2017. годинe САВЈЕТ МИНИСТАРА БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ 265 На основу члана 17. Закона о финансирању институција Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ", број 61/04, 49/09, 42/12,

More information

ОДЛУКУ. Број/Broj. случајевима. у Босни и. невладиним. Члан 4. против илегалне. трговине (1) Члан 2. безбједности Херцеговине, члан; Оперативне групе.

ОДЛУКУ. Број/Broj. случајевима. у Босни и. невладиним. Члан 4. против илегалне. трговине (1) Члан 2. безбједности Херцеговине, члан; Оперативне групе. Година XVII Понедјељак, 24. јуна 2013. годинe Број/Broj 49 Godina XVII Ponedjeljak, 24. juna/lipnja 2013. godine САВЈЕТ МИНИСТАРА БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ 635 На основу чл. 17. и 22. став 1. Закона о Савјету

More information

Broj/Број. Godina XXI Petak, 16. juna/lipnja godine. Година XXI Петак, 16. јуна годинe

Broj/Број. Godina XXI Petak, 16. juna/lipnja godine. Година XXI Петак, 16. јуна годинe Godina XXI Petak, 16. juna/lipnja 2017. godine VIJEĆE MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE 602 Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06,

More information

Broj/Број. Godina XVII Ponedjeljak, 30. rujna/septembra godine. Година XVII Понедјељак, 30. септембра годинe

Broj/Број. Godina XVII Ponedjeljak, 30. rujna/septembra godine. Година XVII Понедјељак, 30. септембра годинe Godina XVII Ponedjeljak, 30. rujna/septembra 2013. godine Broj/Број 75 Година XVII Понедјељак, 30. септембра 2013. годинe ISSN 1512-7494 - hrvatski jezik ISSN 1512-7508 - srpski jezik ISSN 1512-7486 -

More information

NIS HOLDS 9TH ANNUAL GENERAL MEETING

NIS HOLDS 9TH ANNUAL GENERAL MEETING NIS HOLDS 9TH ANNUAL GENERAL MEETING NIS j.s.c. Novi Sad Shareholders Assembly has held its 9th Annual General Meeting on 27 June 2017 and promulgated the Decision on 2016 profit distribution, dividend

More information

ОДЛУКУ О УТВРЂИВАЊУ ПРОСЕЧНИХ ЦЕНА КВАДРАТНОГ МЕТРА НЕПОКРЕТНОСТИ ЗА УТВРЂИВАЊЕ ПОРЕЗА НА ИМОВИНУ ЗА 2018

ОДЛУКУ О УТВРЂИВАЊУ ПРОСЕЧНИХ ЦЕНА КВАДРАТНОГ МЕТРА НЕПОКРЕТНОСТИ ЗА УТВРЂИВАЊЕ ПОРЕЗА НА ИМОВИНУ ЗА 2018 На основу чл.6, 6а и 7. Закона о порезима на имовину (Сл. Гласник РС'', бр. 26/01, 45/02, 80/02, 135/04, 61/07, 5/09, 101/10, 24/11, 78/11, 57/12-УС и 47/13 и 68/14-др.закон), члана 6. и 11. Закона о финансирању

More information

Број/Broj. Година XXII Петак, 26. јануара годинe. Godina XXII Petak, 26. januara/siječnja godine

Број/Broj. Година XXII Петак, 26. јануара годинe. Godina XXII Petak, 26. januara/siječnja godine Година XXII Петак, 26. јануара 2018. годинe САВЈЕТ МИНИСТАРА БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ 90 На основу члана 17. Закона о Савјету министара Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ", бр. 30/03, 42/03, 81/06,

More information

Број/Broj. Godina XX Petak, 16. decembra/prosinca godine. Година XX Петак, 16. децембра годинe

Број/Broj. Godina XX Petak, 16. decembra/prosinca godine. Година XX Петак, 16. децембра годинe Година XX Петак, 16. децембра 2016. годинe ПРЕДСТАВНИЧКИ ДОМ ПАРЛАМЕНТАРНЕ СКУПШТИНЕ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ 1324 На основу члана V 4. Устава Босне и Херцеговине, члана 9. став 3. и члана 10х. Закона о Савјету

More information

О Д Л У К У о додели уговора

О Д Л У К У о додели уговора Научни институт за ветеринарство "Нови Сад" Руменачки пут 20 21000 Нови Сад, Р.Србија Scientific Veterinary Institute "Novi " Rumenacki put 20 21000 Novi, R.Serbia Tel. + 381 (0)21 4895-300; Fax: + 381(0)21

More information

СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ

СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ 1 СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ 2 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 3 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 4 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ Edwards Deming Не морате то чинити, преживљавање фирми

More information

РЕПУБЛИКА СРПСКА ВЛАДА ДОКУМЕНТ ОКВИРНОГ БУЏЕТА РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ ЗА ПЕРИОД ГОДИНА. Јун, године

РЕПУБЛИКА СРПСКА ВЛАДА ДОКУМЕНТ ОКВИРНОГ БУЏЕТА РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ ЗА ПЕРИОД ГОДИНА. Јун, године РЕПУБЛИКА СРПСКА ВЛАДА ДОКУМЕНТ ОКВИРНОГ БУЏЕТА РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ ЗА ПЕРИОД 2016-2018. ГОДИНА Јун, 2015. године 1 САДРЖАЈ 1 РЕЗИМЕ... 3 2 ПРОЦЈЕНА И ПРОЈЕКЦИЈЕ МАКРОЕКОНОМСКИХ ПОКАЗАТЕЉА... 4 2.1 МЕЂУНАРОДНО

More information

6th REGULAR SESSION OF NIS J.S.C. SHAREHOLDERS' ASSEMBLY

6th REGULAR SESSION OF NIS J.S.C. SHAREHOLDERS' ASSEMBLY 6th REGULAR SESSION OF NIS J.S.C. SHAREHOLDERS' ASSEMBLY The decision on profit distribution for 2013, dividend payment and determining of the total amount of retained earnings of the Company was adopted

More information

Број/Broj. Godina XVI Ponedjeljak, 2. jula/srpnja godine. Година XVI Понедјељак, 2. јула годинe

Број/Broj. Godina XVI Ponedjeljak, 2. jula/srpnja godine. Година XVI Понедјељак, 2. јула годинe Година XVI Понедјељак, 2. јула 2012. годинe ПАРЛАМЕНТАРНА СКУПШТИНА БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ 572 На основу члана IV. 4. а) Устава Босне и Херцеговине, Парламентарна скупштина Босне и Херцеговине на 29. сједници

More information

Broj/Број. Godina XVIII Ponedjeljak, 14. jula/srpnja godine. Година XVIII Понедјељак, 14. јула годинe

Broj/Број. Godina XVIII Ponedjeljak, 14. jula/srpnja godine. Година XVIII Понедјељак, 14. јула годинe Godina XVIII Ponedjeljak, 14. jula/srpnja 2014. godine VIJEĆE MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE 878 Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03,

More information

ПРЕГЛЕД ОБРАЧУНА ПДВ ЗА ПОРЕСКИ ПЕРИОД ОД ДО 20. ГОДИНЕ

ПРЕГЛЕД ОБРАЧУНА ПДВ ЗА ПОРЕСКИ ПЕРИОД ОД ДО 20. ГОДИНЕ Образац ПО ПРЕГЛЕД ОБРАЧУНА ЗА ПОРЕСКИ ПЕРИОД ОД ДО 20. ГОДИНЕ ПОДАЦИ О ПОДНОСИОЦУ Назив, односно име и презиме и адреса ПИБ У Обрасцу ПО износи се уписују у динарима, без децимала 1. ПРОМЕТ ДОБАРА И УСЛУГА

More information

Broj/Број. Година XX Уторак, 29. новембра годинe. Godina XX Utorak, 29. studenog/novembra godine

Broj/Број. Година XX Уторак, 29. новембра годинe. Godina XX Utorak, 29. studenog/novembra godine Godina XX Utorak, 29. studenog/novembra 2016. godine Broj/Број 89 Година XX Уторак, 29. новембра 2016. годинe ISSN 1512-7494 - hrvatski jezik ISSN 1512-7508 - srpski jezik ISSN 1512-7486 - bosanski jezik

More information

Критеријуми за друштвене науке

Критеријуми за друштвене науке На састанку председника комисија друштвених и хуманистичких наука са представницима Министарства који је одржан 6. јуна, усклађени су критеријуми за истраживаче. Критеријуми за друштвене науке Услови за

More information

О Д Л У К У О ЗАВРШНОМ РАЧУНУ БУЏЕТА ГРАДА НОВОГ САДА ЗА ГОДИНУ

О Д Л У К У О ЗАВРШНОМ РАЧУНУ БУЏЕТА ГРАДА НОВОГ САДА ЗА ГОДИНУ На основу члана 32. тачка 2, а сходно члану 66. ст. 1. и 3. Закона о локалној самоуправи ("Службени гласник РС", број 129/7) и члана 24. тачка 2. Статута Града Новог Сада - пречишћен текст ("Службени лист

More information

Анализа извршења буџета

Анализа извршења буџета Анализа извршења буџета Јануар децембар 2016. године 23.02.2017. ФК 01/17 У извештају се анализира извршење прихода и примања и расхода и издатака државе током 2016. године. Посматрају се општи ниво државе,

More information

З А К О Н О ИЗМЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О БУЏЕТСКОМ СИСТЕМУ. Члан 1.

З А К О Н О ИЗМЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О БУЏЕТСКОМ СИСТЕМУ. Члан 1. З А К О Н О ИЗМЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О БУЏЕТСКОМ СИСТЕМУ Члан 1. ПРЕДЛОГ У Закону о буџетском систему ( Службени гласник РС, бр. 54/09, 73/10, 101/10, 101/11, 93/12, 62/13, 63/13-исправка, 108/13, 142/14,

More information

ФИСКАЛНА ПОЛИТИКА И ФИСКАЛНИ ТОКОВИ У РЕПУБЛИЦИ СРБИЈИ

ФИСКАЛНА ПОЛИТИКА И ФИСКАЛНИ ТОКОВИ У РЕПУБЛИЦИ СРБИЈИ УДК: 336.02 (497.11) Оригинални научни рад ПОСЛОВНА ЕКОНОМИЈА BUSINESS ECONOMICS Година IX Број II стр. 213-234 Бранимир М. Калаш, сарадник у настави 1 Универзитет у Новом Саду, Економски факултет у Суботици

More information

PROJEKTNI PRORAČUN 1

PROJEKTNI PRORAČUN 1 PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja

More information

BENCHMARKING HOSTELA

BENCHMARKING HOSTELA BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991

More information

Mula Mustafe Bašeskije 1 TELEFONI: Centrala: 035/ , TELEFAX: 035/ S L U Ž B E N I G L A S N I K OPĆINA GRAČANICA

Mula Mustafe Bašeskije 1 TELEFONI: Centrala: 035/ , TELEFAX: 035/ S L U Ž B E N I G L A S N I K OPĆINA GRAČANICA Bosna i Hercegovina Bosnia and Herzegovina Federacija Bosne i Hercegovine Federation of Bosnia and Herzegovina Tuzlanski kanton Canton of Tuzla Općina Gračanica Gračanica Municipality Mula Mustafe Bašeskije

More information

Slu`beni glasnik OP[TINE LAKTA[I

Slu`beni glasnik OP[TINE LAKTA[I Slu`beni glasnik OP[TINE LAKTA[I Издавач: СКУПШТИНА ОПШТИНЕ ЛАКТАШИ Жиро рачун: 562-099-80359881-92 ЈАВНИ ПРИХОДИ ОПШТИНЕ ЛАКТАШИ ВРСТА ПРИХОДА 722521 Тел./факс: 051/334-225 e-mail: koir@inecco.net ГОДИНА

More information

Извјештај о обављеној ревизији финансијског извјештаја о извршењу буџета у Министарству финансија Републике Српске за период

Извјештај о обављеној ревизији финансијског извјештаја о извршењу буџета у Министарству финансија Републике Српске за период ГЛAВНА СЛУЖБА ЗА РЕВИЗИЈУ ЈАВНОГ СЕКТОРА РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ 78000 Бања Лука, Бранка Загорца 2 Република Српска, БиХ Тел: +387 (0 ) 51 / 211 286 Факс:+387 (0)51 / 211 312 e-mail: revizija@gsr-rs.org Извјештај

More information

РЕПУБЛИКА СРПСКА ВЛАДА РЕВИДИРАНИ ДОКУМЕНТ ОКВИРНОГ БУЏЕТА РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ ЗА ПЕРИОД ГОДИНА. Октобар, године

РЕПУБЛИКА СРПСКА ВЛАДА РЕВИДИРАНИ ДОКУМЕНТ ОКВИРНОГ БУЏЕТА РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ ЗА ПЕРИОД ГОДИНА. Октобар, године РЕПУБЛИКА СРПСКА ВЛАДА РЕВИДИРАНИ ДОКУМЕНТ ОКВИРНОГ БУЏЕТА РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ ЗА ПЕРИОД 2018-2020. ГОДИНА Октобар, 2017. године Садржај: 1 Економски и фискални циљеви... 3 2 Mакроекономски оквир... 6 2.1

More information

Broj/Број. Godina XIX Ponedjeljak, 1. juna/lipnja godine. Година XIX Понедјељак, 1. јуна годинe

Broj/Број. Godina XIX Ponedjeljak, 1. juna/lipnja godine. Година XIX Понедјељак, 1. јуна годинe Godina XIX Ponedjeljak, 1. juna/lipnja 2015. godine VIJEĆE MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE 350 Na osnovu člana 22. stav (4) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) i člana

More information

TРЖИШТЕ ЕЛЕКТРОНСКИХ КОМУНИКАЦИЈА У РЕПУБЛИЦИ СРБИЈИ У ГОДИНИ

TРЖИШТЕ ЕЛЕКТРОНСКИХ КОМУНИКАЦИЈА У РЕПУБЛИЦИ СРБИЈИ У ГОДИНИ TРЖИШТЕ ЕЛЕКТРОНСКИХ КОМУНИКАЦИЈА У РЕПУБЛИЦИ СРБИЈИ У 2013. ГОДИНИ др Милан Јанковић, директор Општи приказ Број становника: 7,18милиона (без Косова и Метохије) Укупна површина: 88.502 km² БДП у 2013:

More information

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)

More information

LIST O D L U K U AKTI SKUP[TINE. Skup{tina grada Kraqeva, na sednici odr`anoj dana 29. decembra godine, donela GRADA KRAQEVA 452.

LIST O D L U K U AKTI SKUP[TINE. Skup{tina grada Kraqeva, na sednici odr`anoj dana 29. decembra godine, donela GRADA KRAQEVA 452. SLU@BENI LIST GRADA KRAQEVA GODINA XLIII - BROJ 27 - KRAQEVO - 29. DECEMBAR 2010. GODINE AKTI SKUP[TINE GRADA KRAQEVA 452. Na osnovu ~lana 6. stav 2, ~lana 43. stav 1. i ~lana 46. stav 1. Zakona o buxetskom

More information

РЕПУБЛИКА СРПСКА ВЛАДА ПРОГРАМ ЕКОНОМСКИХ РЕФОРМИ РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ ЗА ПЕРИОД ГОДИНE

РЕПУБЛИКА СРПСКА ВЛАДА ПРОГРАМ ЕКОНОМСКИХ РЕФОРМИ РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ ЗА ПЕРИОД ГОДИНE РЕПУБЛИКА СРПСКА ВЛАДА ПРИЈЕДЛОГ (по хитном поступку) ПРОГРАМ ЕКОНОМСКИХ РЕФОРМИ РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ ЗА ПЕРИОД 2017 2019. ГОДИНE Бања Лука, децембар 2016. године Садржај 1. СВЕУКУПНИ ОКВИР И ЦИЉЕВИ ПОЛИТИКЕ...

More information

ЈАВНЕ ИНВЕСТИЦИЈЕ У СРБИЈИ: ПОДСТИЦАЈ РАСТА У ФИСКАЛНОЈ КОНСОЛИДАЦИЈИ. Резиме

ЈАВНЕ ИНВЕСТИЦИЈЕ У СРБИЈИ: ПОДСТИЦАЈ РАСТА У ФИСКАЛНОЈ КОНСОЛИДАЦИЈИ. Резиме Република Србија ФИСКАЛНИ САВЕТ ЈАВНЕ ИНВЕСТИЦИЈЕ У СРБИЈИ: ПОДСТИЦАЈ РАСТА У ФИСКАЛНОЈ КОНСОЛИДАЦИЈИ Резиме Повећање јавних инвестиција је тренутно најбоља расположива антирецесиона мера економске политике.

More information

Izvještaj o stanju javnih finansija u Bosni i Hercegovini

Izvještaj o stanju javnih finansija u Bosni i Hercegovini Izvještaj o stanju javnih finansija u Bosni i Hercegovini Septembar 2014. 1. Uvod Cilj ovog izvještaja/analize jeste da se utvrdi stanje u javnim finansijama u Bosni i Hercegovini (BiH) kroz analizu ključnih

More information

ОДЛУКУ. Број/Broj. приједлог. Управног одбора. којем мора. донио је ПРАВА НА ЗАШТИТЕ И ВАТРОГАСТВА. СМ број 131/12. Члан 3. Сарајево. 3.

ОДЛУКУ. Број/Broj. приједлог. Управног одбора. којем мора. донио је ПРАВА НА ЗАШТИТЕ И ВАТРОГАСТВА. СМ број 131/12. Члан 3. Сарајево. 3. Година XVI Понедјељак, 24. септембра 2012. годинe Број/Broj 74 Godina XVI Ponedjeljak, 24. septembra/rujna 2012. godine ISSN 1512-7508 - српски језик ISSN 1512-7486 - босански језик ISSN 1512-7494 - хрватски

More information

CIVILNIH POSLOVAA UPUTSTVO. Broj/Број. (u daljem tekstu: poslova donosi. organa. Član 1. (Predmet) predmeta. način

CIVILNIH POSLOVAA UPUTSTVO. Broj/Број. (u daljem tekstu: poslova donosi. organa. Član 1. (Predmet) predmeta. način Godina XVII Ponedjeljak, 25. februara/veljače 2013. godine Broj/Број 14 Година XVII Понедјељак, 25. фебруара 2013. годинe MINISTARSTVO CIVILNIH POSLOVAA BOSNE I HERCEGOVINE 226 Na osnovu člana 40. stav

More information

И з в о р н и п р и х о д и Порески приходи

И з в о р н и п р и х о д и Порески приходи ДОМАЋИ ПРИХОДИ, ГРАНТОВИ И ФИНАНСИРАЊЕ ЗА 2010. ГОДИНУ Економски 1 2 3 ДОМАЋИ ПРИХОДИ 1.336.686.000 И з в о р н и п р и х о д и 1.312.591.000 Порески приходи 1.193.035.000 711000 713000 Приход од пореза

More information

О Д Л У К У о додели уговора

О Д Л У К У о додели уговора Наручилац: Јавно предузеће за урбанистичко и просторно планирање, грађевинско земљиште и путеве ''Градац'' Чачак Адреса: Цара Лазара број 51. Место: Чачак Број одлуке: 516/2016-ЈН Датум: 24.11.2016. године

More information

Анализа извршења буџета

Анализа извршења буџета Анализа извршења буџета Јануар септембар 2018. године 05.12.2018. ФК 4/18 У извештају се анализира извршење прихода и примања и расхода и издатака државе током периода јануар септембар 2018. године. Сагледавају

More information

Broj/Број. Година XX Уторак, 22. новембра годинe. Godina XX Utorak, 22. novembra/studenog godine

Broj/Број. Година XX Уторак, 22. новембра годинe. Godina XX Utorak, 22. novembra/studenog godine Godina XX Utorak, 22. novembra/studenog 2016. godine Broj/Број 88 Година XX Уторак, 22. новембра 2016. годинe ISSN 1512-7486 - bosanski jezik ISSN 1512-7494 - hrvatski jezik ISSN 1512-7508 - srpski jezik

More information

ДОМАЋИ ПРИХОДИ И з в о р н и п р и х о д и Порески приходи

ДОМАЋИ ПРИХОДИ И з в о р н и п р и х о д и Порески приходи ДОМАЋИ ПРИХОДИ, ГРАНТОВИ И ФИНАНСИРАЊЕ ЗА 2009. ГОДИНУ Економски 1 2 3 ДОМАЋИ ПРИХОДИ 1.342.500.000 И з в о р н и п р и х о д и 1.319.365.256 Порески приходи 1.203.512.421 711000 713000 Приход од пореза

More information

АНАЛИЗА БУЏЕТСКОГ ДЕФИЦИТА И ЈАВНОГ ДУГА У РЕПУБЛИЦИ СРБИЈИ

АНАЛИЗА БУЏЕТСКОГ ДЕФИЦИТА И ЈАВНОГ ДУГА У РЕПУБЛИЦИ СРБИЈИ Прегледни рад/ Reviewing paper УДК/UDC: 336.143.232 ; 336.27(497.11)"2005/2014" DOI:10.5937/BIZINFO1502017T Часопис БизИнфо Година 2015, волумен 6, број 2, стр. 17-29 BizInfo Journal Year 2015, Volume

More information

HRONOLOŠKI REGISTAR. PROPISA OBJAVLJENIH U "SLUŽBENOM GLASNIKU BiH" U GODINI (1-104) S A D R Ž A J / K A Z A L O / С А Д Р Ж А Ј

HRONOLOŠKI REGISTAR. PROPISA OBJAVLJENIH U SLUŽBENOM GLASNIKU BiH U GODINI (1-104) S A D R Ž A J / K A Z A L O / С А Д Р Ж А Ј HRONOLOŠKI REGISTAR PROPISA OBJAVLJENIH U "SLUŽBENOM GLASNIKU BiH" U 2014. GODINI (1-104) S A D R Ž A J / K A Z A L O / С А Д Р Ж А Ј ISSN 1512-7486 - bosanski jezik ISSN 1512-7494 - hrvatski jezik ISSN

More information

ЗАХТЕВ ЗА ПРЕВОЂЕЊЕ У РЕГИСТАР ПРИВРЕДНИХ СУБЈЕКТА

ЗАХТЕВ ЗА ПРЕВОЂЕЊЕ У РЕГИСТАР ПРИВРЕДНИХ СУБЈЕКТА ЗАХТЕВ ЗА ПРЕВОЂЕЊЕ У РЕГИСТАР ПРИВРЕДНИХ СУБЈЕКТА Република Србија Агенција за привредне регистре ПУНО ПОСЛОВНО ИМЕ ПРИВРЕДНОГ СУБЈЕКТА Правна форма: доо од ад кд задруга Седиште Друго: Део пословног

More information

Број/Broj. именовањима. Савјета министара РЈЕШЕЊЕ. БиХ''. Образложење. чему. на руководећим

Број/Broj. именовањима. Савјета министара РЈЕШЕЊЕ. БиХ''. Образложење. чему. на руководећим Година XVII Уторак, 29. јануара 2013. годинe Број/Broj 7 Godina XVII Utorak, 29. januara/ /siječnja 2013. godine САВЈЕТ МИНИСТАРА БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ 113 На основу члана 10. Закона о Агенцији за рад и

More information

Broj/Број. Godina XXI Petak, 13. oktobra/listopada godine. Година XXI Петак, 13. октобра годинe

Broj/Број. Godina XXI Petak, 13. oktobra/listopada godine. Година XXI Петак, 13. октобра годинe Godina XXI Petak, 13. oktobra/listopada 2017. godine Broj/Број 73 Година XXI Петак, 13. октобра 2017. годинe ISSN 1512-7486 - bosanski jezik ISSN 1512-7494 - hrvatski jezik ISSN 1512-7508 - srpski jezik

More information

ИЗВЕШТАЈ КОМИСИЈЕ О ЈАВНИМ ФИНАНСИЈАМА У ЕКОНОМСКОЈ И МОНЕТАРНОЈ УНИЈИ ЗА ГОДИНУ

ИЗВЕШТАЈ КОМИСИЈЕ О ЈАВНИМ ФИНАНСИЈАМА У ЕКОНОМСКОЈ И МОНЕТАРНОЈ УНИЈИ ЗА ГОДИНУ UDK:336.581 2011 Biblid 1451-3188, 10 (2011) Год X, бр. 37 38, стр. 167 176 Изворни научни рад Мр Жаклина НОВИЧИЋ 1 ИЗВЕШТАЈ КОМИСИЈЕ О ЈАВНИМ ФИНАНСИЈАМА У ЕКОНОМСКОЈ И МОНЕТАРНОЈ УНИЈИ ЗА 2011. ГОДИНУ

More information

STANJE I DINAMIKA ZADUŽIVANJA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE U SRBIJI ( )

STANJE I DINAMIKA ZADUŽIVANJA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE U SRBIJI ( ) STANJE I DINAMIKA ZADUŽIVANJA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE U SRBIJI (2008-2012.) STATE AND DYNAMICS OF SERBIAN LOCAL GOVERNMENTS BORROWING (2008-2012.) DR ZVONKO BRNJAS 1 & DR BOŽO DRAŠKOVIĆ 2 & DR IVAN

More information

КОНТРАЦИКЛИЧНА ФИСКАЛНА ПОЛИТИКА У СРБИЈИ: ИСТИНА ИЛИ ФИКЦИЈА?

КОНТРАЦИКЛИЧНА ФИСКАЛНА ПОЛИТИКА У СРБИЈИ: ИСТИНА ИЛИ ФИКЦИЈА? Економски погледи, 3/2010, стр. 1-14, Оригинални научни рад, UDC (336.02) КОНТРАЦИКЛИЧНА ФИСКАЛНА ПОЛИТИКА У СРБИЈИ: ИСТИНА ИЛИ ФИКЦИЈА? COUNTERCYCLICAL FISCAL POLICY IN SERBIA: TRUTH OR FICTION? Марија

More information

Broj/Број. Godina XVIII Utorak, 28. siječnja/januara godine. Година XVIII Уторак, 28. јануара годинe

Broj/Број. Godina XVIII Utorak, 28. siječnja/januara godine. Година XVIII Уторак, 28. јануара годинe Godina XVIII Utorak, 28. siječnja/januara 2014. godine PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE 140 Na temelju članka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine

More information

О б р а з л о ж е њ е

О б р а з л о ж е њ е I. ПРАВНИ ОСНОВ О б р а з л о ж е њ е Правни основ за доношење Одлуке о изменама и допунама Одлуке о буџету Града Новог Сада за годину садржан је у члану 43. став 1. Закона о буџетском систему ("Службени

More information

EKONOMSKI FAKULTET SPLIT TURISTIČKO POSLOVANJE STRUČNI STUDIJ. ZAVRŠNI RAD Fiskalna politika u Republici Hrvatskoj

EKONOMSKI FAKULTET SPLIT TURISTIČKO POSLOVANJE STRUČNI STUDIJ. ZAVRŠNI RAD Fiskalna politika u Republici Hrvatskoj EKONOMSKI FAKULTET SPLIT TURISTIČKO POSLOVANJE STRUČNI STUDIJ ZAVRŠNI RAD Fiskalna politika u Republici Hrvatskoj Nastavnik/mentor: Dr.sc. Paško Burnać Studentica: Lea Uvodić Split, kolovoz 2017 0 SADRŽAJ

More information

ОЦЕНА ПРЕДЛОГА ЗАКОНА О ИЗМЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О БУЏЕТУ РЕПУБЛИКЕ СРБИЈЕ ЗА ГОДИНУ

ОЦЕНА ПРЕДЛОГА ЗАКОНА О ИЗМЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О БУЏЕТУ РЕПУБЛИКЕ СРБИЈЕ ЗА ГОДИНУ Република Србија Фискални савет ОЦЕНА ПРЕДЛОГА ЗАКОНА О ИЗМЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О БУЏЕТУ РЕПУБЛИКЕ СРБИЈЕ ЗА 2014. ГОДИНУ Београд, 23. октобар 2014. године Садржај: РЕЗИМЕ... 3 1. РЕБАЛАНС БУЏЕТА И

More information

Извјештај ревизије учинка ПЛАНИРАЊЕ БУЏЕТСКИХ ИЗДАТАКА

Извјештај ревизије учинка ПЛАНИРАЊЕ БУЏЕТСКИХ ИЗДАТАКА ГЛAВНА СЛУЖБА ЗА РЕВИЗИЈУ ЈАВНОГ СЕКТОРА РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ 78000 Бања Лука, Вука Караџића 4 Република Српска, БиХ Тел: +387(0)51/247-408 Факс:+387(0)51/247-497 e-mail: revizija@gsr-rs.org Извјештај ревизије

More information

Podešavanje za eduroam ios

Podešavanje za eduroam ios Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja

More information

СЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ УРЕДБУ. Језик српског народа. Понедјељак, 30. март године БАЊА ЛУКА

СЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ УРЕДБУ.  Језик српског народа. Понедјељак, 30. март године БАЊА ЛУКА СЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК ЈУ Службени гласник Републике Српске, Бања Лука, Вељка Млађеновића бб Телефон/факс: (051) 456-331, 456-341 E-mail: sgrs.redakcija@slglasnik.org sgrs.oglasi@slglasnik.org sgrs.finansije@slglasnik.org

More information

УНИВЕРЗИТЕТ У НОВОМ САДУ

УНИВЕРЗИТЕТ У НОВОМ САДУ УНИВЕРЗИТЕТ У НОВОМ САДУ Еразмус +: програм Европске комисије намењен образовању Хоризонт 2020: програм Европске комисије намењен науци Обезбеђује финансирање пројеката у области образовања и усавршавања,

More information

РЕПУБЛИКА СРБИЈА ДРЖАВНА РЕВИЗОРСКА ИНСТИТУЦИЈА

РЕПУБЛИКА СРБИЈА ДРЖАВНА РЕВИЗОРСКА ИНСТИТУЦИЈА РЕПУБЛИКА СРБИЈА ДРЖАВНА РЕВИЗОРСКА ИНСТИТУЦИЈА И З В Е Ш Т А Ј О РЕВИЗИЈИ САСТАВНИХ ДЕЛОВА ФИНАНСИЈСКИХ ИЗВЕШТАЈА ЗА 2012. ГОДИНУ ЗА РАЗДЕО 6 СУДОВИ И ГЛАВУ 22.0 МИНИСТАРСТВО ПРАВДЕ И ДРЖАВНЕ УПРАВЕ ФУНКЦИЈА

More information

S L B E N I L I S T

S L B E N I L I S T S L U @ B E N L S T OP[TNE VR[AC GODNA XXXX VR[AC, 16. SEPTEMBAR 2012. GODNE BROJ 16/2012 1. 2. На основу члана 46. став 4. и члана 49. Закона о локалним изборима («Сл.гласник РС» бр. 129/07, 34/10 и одлуке

More information

СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ОПШТИНЕ ИНЂИЈА

СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ОПШТИНЕ ИНЂИЈА СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ОПШТИНЕ SSN 2334-6620 29. децембар 2014. године ГОДИНА БРОЈ 14 Цена примерка: Годишња претплата: СКУПШТИНА ОПШТИНЕ 765 На основу члана 43. члана 47. и члана 63. Закона о буџетском систему

More information

Планирање као основни предуслов за успешну реализацију јавних набавки

Планирање као основни предуслов за успешну реализацију јавних набавки lege artis ПРОПИСИ У ПРАКСИ буџети и јавне набавке 22 Планирање као основни предуслов за успешну реализацију јавних набавки Процес планирања је комплексна пословна активност и једна од основних управљачких

More information

Извјештај ревизије учинка УПРАВЉАЊЕ ЗАДУЖИВАЊЕМ И ДУГОМ У РЕПУБЛИЦИ СРПСКОЈ

Извјештај ревизије учинка УПРАВЉАЊЕ ЗАДУЖИВАЊЕМ И ДУГОМ У РЕПУБЛИЦИ СРПСКОЈ ГЛAВНА СЛУЖБА ЗА РЕВИЗИЈУ ЈАВНОГ СЕКТОРА РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ 78000 Бања Лука, Вука Караџића 4 Република Српска, БиХ Тел: +387(0)51/247-408 Факс:+387(0)51/247-497 e-mail: revizija@gsr-rs.org Извјештај ревизије

More information

Члан 2. Поједини изрази употребљени у овом правилнику имају следеће значење: 1) акутна референтна доза (у даљем тексту: ARD) јесте процењена

Члан 2. Поједини изрази употребљени у овом правилнику имају следеће значење: 1) акутна референтна доза (у даљем тексту: ARD) јесте процењена На основу члана 52. став 3. Закона о средствима за заштиту биља ( Службени гласник РС, брoj 41/09), Министар пољопривреде, шумарства и водопривреде, уз сагласност Министра здравља, доноси П Р А В И Л Н

More information

Конкурсна документација Т - 44 / 2013

Конкурсна документација Т - 44 / 2013 Конкурсна документација Т - 44 / 2013 в) Банкарска гаранција за добро извршење посла Понуђач чију понуду Наручилац изабере као најповољнију дужан је да у року од 5 (пет) дана од дана закључења уговора

More information

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako

More information

Tel (0) ; Fax: + 381(0) ; web: ;

Tel (0) ; Fax: + 381(0) ; web:  ; Научни институт за ветеринарство "Нови Сад" Руменачки пут 20 21000 Нови Сад, Р.Србија Scientific Veterinary Institute "Novi Sad" Rumenacki put 20 21000 Novi Sad, R.Serbia Tel. + 381 (0)21 4895-300; Fax:

More information

ОБРАЗОВАЊЕ ТРОШАК ИЛИ ИНВЕСТИЦИЈА ЗА ДРЖАВУ ***

ОБРАЗОВАЊЕ ТРОШАК ИЛИ ИНВЕСТИЦИЈА ЗА ДРЖАВУ *** Др Љубица Николић, * Редовни професор Правног факултета, Универзитет у Нишу Др Александар С. Мојашевић, ** Доцент Правног факултета, Универзитет у Нишу стручни чланак doi:10.5937/zrpfni1673201n UDK: 338.23/.24:37

More information

Број/Broj. Година XXII Уторак, 6. фебруара годинe. Godina XXII Utorak, 6. februara/veljače godine

Број/Broj. Година XXII Уторак, 6. фебруара годинe. Godina XXII Utorak, 6. februara/veljače godine Година XXII Уторак, 6. фебруара 2018. годинe ПАРЛАМЕНТАРНА СКУПШТИНА БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ 131 На основу члана IV 4.а) Устава Босне и Херцеговине, Парламентарна скупштина Босне и Херцеговине на 5. хитној

More information

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović

More information

Др Драгутин Радосављевић ОПШТИНСКЕ ФИНАНСИЈЕ - ПОЈАМ И ИСТОРИЈСКИ РАЗВОЈ ЛОКАЛНИХ ЈАВНИХ ФИНАНСИЈА

Др Драгутин Радосављевић ОПШТИНСКЕ ФИНАНСИЈЕ - ПОЈАМ И ИСТОРИЈСКИ РАЗВОЈ ЛОКАЛНИХ ЈАВНИХ ФИНАНСИЈА Др Драгутин Радосављевић Порескa управa Министарство финансија Србије УДК: 336.01 Примљено: 5. децембар 2009. Стручни чланак ОПШТИНСКЕ ФИНАНСИЈЕ - ПОЈАМ И ИСТОРИЈСКИ РАЗВОЈ ЛОКАЛНИХ ЈАВНИХ ФИНАНСИЈА Финансирање

More information

Милан Благојевић * Оригинални научни рад UDK :321.7(497.6) DOI /POL B ДРЖАВНО УРЕЂЕЊЕ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ И ИНТЕГРАЦИОНИ ПРОЦЕСИ

Милан Благојевић * Оригинални научни рад UDK :321.7(497.6) DOI /POL B ДРЖАВНО УРЕЂЕЊЕ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ И ИНТЕГРАЦИОНИ ПРОЦЕСИ Милан Благојевић * Оригинални научни рад UDK 342.24:321.7(497.6) DOI 10.7251/POL1306199B ДРЖАВНО УРЕЂЕЊЕ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ И ИНТЕГРАЦИОНИ ПРОЦЕСИ Сажетак. Вријеме у којем живимо карактеришу, између осталог,

More information

Како прочитати буџет

Како прочитати буџет Друштво за заштиту и унапређење менталног здравља деце и омладине Ниш За смањење сиромаштва - Цивилно друштво и одговорна влада Како прочитати буџет Упутство за НВО Ниш 2010 Упутство за организације цивилног

More information

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam

More information

Slu`beni glasnik OP[TINE LAKTA[I

Slu`beni glasnik OP[TINE LAKTA[I Број 5/08 Службени гласник општине Лакташи Страна 1 Slu`beni glasnik OP[TINE LAKTA[I Издавач: СКУПШТИНА ОПШТИНЕ ЛАКТАШИ Жиро рачун: 562-099-80359881-92 ЈАВНИ ПРИХОДИ ОПШТИНЕ ЛАКТАШИ ВРСТА ПРИХОДА 722521

More information

ОБАВЈЕШТЕЊЕ О НАБАВЦИ /17

ОБАВЈЕШТЕЊЕ О НАБАВЦИ /17 Адреса: Maršala Tita 9a/I Телефон: (033) 251-590 Факс: (033) 251-595 Е-маил: ejn@javnenabavke.gov.ba Wеб: https://www.ejn.gov.ba Датум и вријеме слања обавјештења на објаву:16.6.2017. u 13:44 ОБАВЈЕШТЕЊЕ

More information

Број/Broj. Година XVIII Уторак, 4. новембра годинe. Godina XVIII Utorak, 4. novembra/studenog godine

Број/Broj. Година XVIII Уторак, 4. новембра годинe. Godina XVIII Utorak, 4. novembra/studenog godine Година XVIII Уторак, 4. новембра 2014. годинe Број/Broj 86 Godina XVIII Utorak, 4. novembra/studenog 2014. godine ISSN 1512-7508 - српски језик ISSN 1512-7486 - босански језик ISSN 1512-7494 - хрватски

More information

Студија изводљивости изградње постројења на биомасу као базног извора даљинског система грејања Новог Сада

Студија изводљивости изградње постројења на биомасу као базног извора даљинског система грејања Новог Сада Студија изводљивости изградње постројења на биомасу као базног извора даљинског система грејања Новог Сада Бојана Симовић 1 Топлификациони систем Новог Сада 2 ТЕ-ТО Нови Сад Котлови: 2 x TGM-84/B: 420

More information

Влада Републике Србије. Mеморандум о буџету и економској и фискалној политици за годину са пројекцијама за и 2013.

Влада Републике Србије. Mеморандум о буџету и економској и фискалној политици за годину са пројекцијама за и 2013. Влада Републике Србије Mеморандум о буџету и економској и фискалној политици за 2011. годину са пројекцијама август 2010 Садржај I МАКРОЕКОНОМСКИ ОКВИР ЗА ПЕРИОД ОД 2011. ДО 2013. ГОДИНЕ... 3 1. Текућа

More information

О Д Л У К У о изменама и допунама Одлуке о буџету општине Мајданпек за годину I. ОПШТИ ДЕО

О Д Л У К У о изменама и допунама Одлуке о буџету општине Мајданпек за годину I. ОПШТИ ДЕО ГОДИНА: X БРОЈ: 37 26. децембар 2017. ЦЕНА: ГОДИШЊА ПРЕТПЛАТА: 1623 На основу члана 43. Закона о буџетском систему (''Службени гласник Републике Србије'', број 54/09, 73/10, 101/10, 101/11, 93/12, 62/13,

More information

БАНКАРСКИ СЕКТОР СРБИЈЕ У ГОДИНИ Анализа финансијске позиције и финансијског резултата

БАНКАРСКИ СЕКТОР СРБИЈЕ У ГОДИНИ Анализа финансијске позиције и финансијског резултата БАНКАРСКИ СЕКТОР СРБИЈЕ У 2007. ГОДИНИ Анализа финансијске позиције и финансијског резултата BANKING SECTOR OF SERBIA IN 2007 Analysis of Financial Position and Financial Result мр Весна Матић Vesna Matic,

More information

Р Е Ш Е Њ Е. Број: / У Нишу, године ГРАДСКО ВЕЋЕ ГРАДА НИША ПРЕДСЕДАВАЈУЋИ ЗАМЕНИК ГРАДОНАЧЕЛНИКА. Проф.

Р Е Ш Е Њ Е. Број: / У Нишу, године ГРАДСКО ВЕЋЕ ГРАДА НИША ПРЕДСЕДАВАЈУЋИ ЗАМЕНИК ГРАДОНАЧЕЛНИКА. Проф. На основу члана 56. Статута Града Ниша ( Службени лист Града Ниша, број 88/2008 и 143/2016), члана 72. Пословника о раду Градског већа Града Ниша ( Службени лист Града Ниша број 1/2013, 95/2016, 98/2016,

More information

GODINA 17 TUZLA, PONEDJELJAK 08. VELJA^A GODINE IZDANJE NA HRVATSKOM JEZIKU BROJ

GODINA 17 TUZLA, PONEDJELJAK 08. VELJA^A GODINE IZDANJE NA HRVATSKOM JEZIKU BROJ GODINA 17 TUZLA, PONEDJELJAK 08. VELJA^A 2010. GODINE IZDANJE NA HRVATSKOM JEZIKU BROJ 1 1 Na temelju članka 24. stavak 1. točka c) Ustava Tuzlanskog kantona («Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona»,

More information

УТИЦАЈ ГЛОБАЛНЕ ФИНАНСИЈСКЕ КРИЗЕ НА СТАЊЕ МАКРО-ЕКОНОМСКИХ ПЕРФОРМАНСИ У СРБИЈИ

УТИЦАЈ ГЛОБАЛНЕ ФИНАНСИЈСКЕ КРИЗЕ НА СТАЊЕ МАКРО-ЕКОНОМСКИХ ПЕРФОРМАНСИ У СРБИЈИ Економски погледи, 1/2010, стр. 23-32, Прегледни рад, UDC (327) УТИЦАЈ ГЛОБАЛНЕ ФИНАНСИЈСКЕ КРИЗЕ НА СТАЊЕ МАКРО-ЕКОНОМСКИХ ПЕРФОРМАНСИ У СРБИЈИ IMPACT OF GLOBAL FINANCIAL CRISIS ON SERBIAN MACRO - ECONOMIC

More information

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces

More information

NAČINI POVEĆANJA IZDAŠNOSTI POREZA NA IMOVINU REPUBLICI SRBIJI

NAČINI POVEĆANJA IZDAŠNOSTI POREZA NA IMOVINU REPUBLICI SRBIJI Нови Eкономист Датум пријема рада: 10.04.2017. Вол 11(1), Година XI, број 21, јануар - јун 2017. Датум прихватања рада: 30.06.2017. ISSN 1840-2313 (Print) 2566-333X (Online) Прегледни рад DOI: 10.7251/NOE1721021DJ

More information

ОДЛУКУ О БУЏЕТУ ОПШТИНЕ ВЛАДИЧИН ХАН ЗА ГОДИНУ I ОПШТИ ДЕО. Члан 1.

ОДЛУКУ О БУЏЕТУ ОПШТИНЕ ВЛАДИЧИН ХАН ЗА ГОДИНУ I ОПШТИ ДЕО. Члан 1. На основу члана 43. Закона о буџетском систему ("Службени гласник Републике Србије", број 54/2009, 73/2010, 101/2010, 101/2011, 93/2012 и 62/2013), члана 32. став 1. тачка 2. Закона о локалној самоуправи

More information

СЕКТОР ДОБРОВОЉНИХ ПЕНЗИЈСКИХ ФОНДОВА У СРБИЈИ

СЕКТОР ДОБРОВОЉНИХ ПЕНЗИЈСКИХ ФОНДОВА У СРБИЈИ СЕКТОР ЗА НАДЗОР НАД ОБАВЉАЊЕМ ДЕЛАТНОСТИ ОСИГУРАЊА ОДЕЉЕЊЕ ЗА НАДЗОР НАД ДЕЛАТНОШЋУ ДОБРОВОЉНИХ ПЕНЗИЈСКИХ ФОНДОВА СЕКТОР ДОБРОВОЉНИХ ПЕНЗИЈСКИХ ФОНДОВА У СРБИЈИ Извештај за друго тромесечје. године Сектор

More information

ГОДИШЊИ ФИНАНСИЈСКИ ИЗВЕШТАЈ БИБЛИОТЕКЕ ГРАДА БЕОГРАДА ЗА ГОДИНУ

ГОДИШЊИ ФИНАНСИЈСКИ ИЗВЕШТАЈ БИБЛИОТЕКЕ ГРАДА БЕОГРАДА ЗА ГОДИНУ ГОДИШЊИ ФИНАНСИЈСКИ ИЗВЕШТАЈ БИБЛИОТЕКЕ ГРАДА БЕОГРАДА ЗА 2014. ГОДИНУ БЕОГРАД, ФЕБРУАР 2015. ГОДИНЕ У 2014. ГОДИНИ ИЗДВАЈАМО: з буџета за 4,3% већи у односу на 2013. годину трошкови за запослене чине

More information

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB. 9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98

More information

RJEŠENJE. o bra z lož

RJEŠENJE. o bra z lož FEDERATION OF Broj: 10-1-14-3-89-5/08 Mostar, 25.02.2008.godine Na osnovu člana 200. Zakona o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99), člana 70. Zakona o organizaciji organa

More information

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017 PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,

More information

О Д Л У К У о додели уговора

О Д Л У К У о додели уговора Наручилац: Јавно предузеће за урбанистичко и просторно планирање, грађевинско земљиште и путеве ''Градац'' Чачак Адреса: Цара Лазара број 51. Место: Чачак Број одлуке: 35/2018-ЈН Датум: 07.03.2018. године

More information

Finansije riječ latinskog porijekla i

Finansije riječ latinskog porijekla i JAVNE FINANSIJE Prof.dr. NEZIR HUSEINSPAHIĆ UNIVERZITET U TRAVNIKU 2015/2016 Opšta teorija o javnim finansijama Sadržaj i funkcija javnih finansija; Mjesto i uloga javnog sektora u sistemu društvenih računa;

More information

Број/Broj. Година XVIII Уторак, 6. маја годинe. Godina XVIII Utorak, 6. maja/svibnja godine

Број/Broj. Година XVIII Уторак, 6. маја годинe. Godina XVIII Utorak, 6. maja/svibnja godine Година XVIII Уторак, 6. маја 2014. годинe Број/Broj 35 Godina XVIII Utorak, 6. maja/svibnja 2014. godine ISSN 1512-7508 - српски језик ISSN 1512-7486 - босански језик ISSN 1512-7494 - хрватски језик САВЈЕТ

More information

Broj/Број. Godina XVI Ponedjeljak, 30. srpnja/jula godine. Година XVI Понедјељак, 30. јула годинe

Broj/Број. Godina XVI Ponedjeljak, 30. srpnja/jula godine. Година XVI Понедјељак, 30. јула годинe Godina XVI Ponedjeljak, 30. srpnja/jula 2012. godine Broj/Број 58 Година XVI Понедјељак, 30. јула 2012. годинe ISSN 1512-7494 - hrvatski jezik ISSN 1512-7508 - srpski jezik ISSN 1512-7486 - bosanski jezik

More information

О б р а з л о ж е њ е

О б р а з л о ж е њ е ЈАВНО ПРЕДУЗЕЋЕ КОМУНАЛАЦ Б Е Ч Е Ј Број: 27-12-5-1 Дана: 11. 07. 2016. На основу члана 108. Закона о јавним набавкама ( Службени гласник РС, број 124/2012, 14/15 и 68/15)и Извештаја о стручној оцени понуда

More information