BORE NA GEOLOŠKIM KARTAMA

Transcription

1 BORE NA GEOLOŠKIM KARTAMA BORE su deformacijske strukture koje nastaju plastičnom deformacijom, savijanjem planarnih strukturnih elemenata (slojeva, pločastih magmatskih tijela...itd.) Kontinuirane deformacije u kojima se ne prekidaju slijed naslaga i kontinuitet slojeva Dimenzija od mikroskopskih do nekoliko desetaka kilometara 1

2 Geometrijski elementi bora: Linija maksimalne zakrivljenosti (hinge line) linija koja povezuje točke u kojima je zakrivljenost borane plohe maksimalna, i odvaja krila bore Linija infleksije linije u krilima bore koje pozezuju točke u kojima je zakrivljenost jednaka nuli Zona maksimalne zakrivljenosti Linija maksimalne zakrivljenosti Osna ploha zamišljena ploha koja sadrži sve linije maksimalnih zakrivljenosti slijeda boranih ploha Točka/linija infleksije Os bore linija čija tranzlacija opisuje zakrivljenost površine (moguće jedino kod cilindričnih bora) Profilna ravnina Os bore Osna ploha Bore čije su linije maksimalne zakrivljenosti ravne linije i ujedno su i os bore nazivaju se CILINDRIČNE BORE (A) Bore čije su linije maksimalne zakrivljenosti neravne i nemaju definiranu os bore nazivaju se NE-CILINDRIČNE BORE (B, C) 2

3 3

4 ANTIFORMA bora koja je zatvorena prema gore ( anti jer su krila nagnuta u suprotnim smjerovima) SINFORMA bora koja se zatvara prema dolje ( sin jer su krila nagnuta jedno prema drugom) NEUTRALNA BORA bora koja se zatvara bočno, horizontalno ANTIKLINALA bora kod koje naslage postaju sve mlađe idući od jezgre prema krilima SINKLINALA bora kod koje naslage postaju sve mlađe idući od krila prema jezgri Orijentacija bore u prostoru definirana je kutem i smjerom tonjenja linije maksimalne zakrivljenosti: Horizontalna Blago tonuća Umjereno tonuća Strmo tonuća Vertikalna 2. i nagiba osne plohe: Polegla Blago nagnuta Umjereno nagnuta Strmo nagnuta Uspravna = PRIKLONJENA 4

5 5

6 6

7 ZATVORENOST BORA: Određuje je veličina kuta što ga zatvaraju krila bore, tj. tangente na krila projicirane kroz linije infleksije 180º - 120º = blage bore (gentle f.) 120º - 70º = otvorene bore (open f.) 70º - 30º = zatvorene bore (closed f.) 30º - 0º = zbijene bore (tight f.) 0º = izoklinalne bore (isoclinal) negativni kut = lepezaste bore (fan, mushroom) 7

8 8

9 9

10 SIMETRIJA BORA: SIMETRIČNE BORE Ako je osna ravnina okomita na središnju plohu (ploha koja povezuje linije infleksije = median surface) ili omotajuču plohu (ploha koja povezuje linije maksimalne zakrivljenost = envelope surface) Krila su zrcalno simetrična preko osne plohe Krila moraju imati iste đužine, ali nemoraju imati isti nagib! ASIMETRIČNE BORE Osna ravnina nije pod pravim kutem u odnosu na središnju plohu Krila nisu iste dužine 10

11 CHEVRON BORE imaju ravna krila koja se oštro sastaju u točkama maksimalne zakrivljenosti KOLJENIČASTE BORE (KINK FOLDS) asimetrične bore, ravnih krila, nejednake duljine 11

12 SANDUČASTE BORE (BOX FOLD) bore približno ravnih krila koje obilježava par konjugiranih osnih ploha koje se sastaju u smjeru jezgre bore VRSTE NECILINDRIČNIH BORA: Bez jasno definirane linije maksimalne zakrivljenosti: DOME BASIN Česte su bore sa dobro definiranom linijom maksimalne zakrivljenosti, ali zakrivljenom: WHALEBACK CANOE SADDLE SHOE HORN 12

13 13

14 Složeni oblici bora kakve nalazimo u orogenetskim područjima su produkt višekratnog boranja tijekom nekoliko različitih deformacijskih faza (superposed folding) PREPOZNAVANJE BORA U PRESJEKU SA RELJEFOM 14

15 Osnovni indikatori prema kojima se bore mogu prepoznati na terenu ili na geološkoj karti: 1. Raspored stratigrafskih jedinica 2. Nagib slojeva 3. Čela bora 4. Odnos klivaža prema krilima bora Prepoznavanje bora prema rasporedu stratigrafskih jedinca Polazi od činjenice da se u jezgri antiklinale nalaze najstarije naslage koje su prema krilima sve mlađe, a u jezgri sinklinale najmlađe naslage koje su prema krilima sve starije Međutim, bez podataka o smjeru i kutu nagiba krila ne može se odrediti o kakvom se tipu bore radi 15

16 Prepoznavanje bora na osnovi položaja slojeva Položaji slojeva nam govore o orjentaciji krila bora u prostoru što nam može sugerirati da li se radi o antiformi ili sinformi, međutim bez poznavanja superpozicije naslaga možemo napraviti ozbiljnije pogreške u interpretaciji!? Prepoznavanje bora na temelju čela bora Primjenjivo u otkrivenim terenima sa istaknutim repernim slojevima i kod tektonske interpretacije već postojeće karte Čelo bore je mjesto gdje je tjeme antiforme ili dno sinforme presječeno reljefom tako da geološke granice čine lukove koji kod antiklinala opasuju u jezgri starije naslage, odnosno kod sinklinala mlađe naslage 16

17 Čelo bore Trag osne plohe Smjer tonjenja osi bore Oznaka karaktera bore 17

18 18

19 ZADATAK 4A: Svaka karta prikazuje borane slojeve sa označenim smjerom prema sve mlađim naslagama (λ), kao i smjerom i kutem tonjenja osi bore. Odredi bore kao sinklinale ili antiklinale, te antiforme ili sinforme. 19

20 Standardni simboli: Standardni simboli: 20

21 Standardni simboli: Rekonstrukcija stratoizohipa borane granične plohe samo na temelju odnosa kretanja granice i izohipsa može biti problematična Često smo suočeni sa više potencijalnih solucija rekonstrukcije stratoizohipsa tada je najprimjerenije izabrati najjednostavnije rješenje, tj. rekonstruirati najjednostavniju strukturu Pri interpretaciji treba biti oprezan (kada nemamo podatke o položaju slojeva), jer oštro lučno povijanje geoloških granica može biti produkt presjeka ravne plohe i nepravilnog reljefa! 21

22 Pažljivom interpretacijom karte i povijanja geoloških granica moguće je približno odrediti položaj točaka maksimalne zakrivljenosti (tj. linije maksimalne zakrivljenosti), kao i orjentacije osne plohe Ako smo u mogućnosti rekonstuirati stratoizohipse barem jedne granične plohe u oba krila bore, za neke vrste bora možemo rekonstruirati smjer i kut tonjenja linije maksimalne zakrivljenosti gledajući pravac presjecišta krila Ako rekonstuiramo linije maksimalne zakrivljenosti za više od jedne granične plohe, možemo rekonstruirati orijentaciju osne plohe 22

23 ZADATAK 4B: Pojednostavljena geološka karta prikazuje raspored stratigrafskih jedinica i granica čiji je oblik diktiran strukturnim odnosima, ali i utjecaj reljefa nije zanemariv. a) Rekonstuiraj geometriju bora iscrtavanjem stratoizohipsa. b) Iscrtaj tragove osnih ploha bora, te odgovarajućim simbolima označi bore kao antiforme ili sinforme. c) Nacrtaj profil X-Y. ZADATAK 4C: Pojednostavljena geološka karta prikazuje raspored stratigrafskih jedinica i položaje slojeva. Reljef mjestimično utječe na oblik granica. a) Iscrtaj tragove osnih ploha bora b) Odgovarajućim simbolima označi bore kao antiforme ili sinforme c) Odgovarajućim simbolima označi smjerove tonjenja osi bora Zašto je širina izdanaka pješčenjačke jedinice (točkasto) toliko varijabilna? 23

24 ZADATAK 4C: Pojednostavljena geološka karta prikazuje raspored stratigrafskih jedinica i položaje slojeva. Reljef mjestimično utječe na oblik granica. a) Iscrtaj tragove osnih ploha bora b) Odgovarajućim simbolima označi bore kao antiforme ili sinforme c) Odgovarajućim simbolima označi smjerove tonjenja osi bora Zašto je širina izdanaka pješčenjačke jedinice (točkasto) toliko varijabilna? ZADATAK 4C: Pojednostavljena geološka karta prikazuje raspored stratigrafskih jedinica i položaje slojeva. Reljef mjestimično utječe na oblik granica. a) Iscrtaj tragove osnih ploha bora b) Odgovarajućim simbolima označi bore kao antiforme ili sinforme c) Odgovarajućim simbolima označi smjerove tonjenja osi bora Zašto je širina izdanaka pješčenjačke jedinice (točkasto) toliko varijabilna? 24

25 ZADATAK 4D: Pojednostavljena geološka karta prikazuje raspored stratigrafskih jedinica i granica čiji je oblik diktiran strukturnim odnosima i reljefom. a) Odredi koja mjesta povijanja granice (A, B, C ili D) predstavljaju zakrivljenost granične plohe. b) Nacrtaj trag osne plohe. c) Nacrtaj profil A-B. Povijanje geoloških granica koje se ne može povezati sa povijanjem izohipsa, kao što je to na ravnim padinama, mora biti odraz boranja! Koja od mjesta izražene zakrivljenosti (A, B, C, D) su produkt topografije, a koja su produkt stvarnog povijanja slojeva? 25