PROIZVODNJA KRMNIH SMJESA U POLJSKOJ U RAZDOBLJU OD DO GODINE S PROGNOZOM PROIZVODNJE DO GODINE

Transcription

1 PROIZVODNJA KRMNIH SMJESA U POLJSKOJ U RAZDOBLJU OD 2. DO 26. GODINE S PROGNOZOM PROIZVODNJE DO 213. GODINE PRODUCTION OF FEED MIXTURES IN POLAND BETWEEN THE YEARS 2-26 AND PROGNOSIS OF PRODUCTION UNTIL 213. J. Ko odziej Stru ni lanak Primljeno: 25. velja e 27. SAŽETAK U lanku je dat pregled sto arske proizvodnje, proizvodnje i potrošnje krmnih sirovina i sto ne hrane u godinama 2-26 s prognozom do 213. godine. U ukupnoj proizvodnji krmnih smjesa, u 25 godini prevladavale su smjese namijenjene za hranidbu peradi (gotovo 7%), svinja (22%), goveda (5%) i ostalih životinja (3%). Na grafikonima (Gill) je prikazana veli ina proizvodnje krmiva u 26. godini u 1 zemalja svijeta s usporedbom za 21. i 25. godinu te veli ina proizvodnje krmiva u 1 zemalja i regija Europske Unije i zemalja izvan Europske Unije. Klju ne rije i: sto arska proizvodnja, prognoza proizvodnje, krmne sirovine, svinje, perad, goveda UVOD Proizvodnja poljske industrije sto ne hrane skoro potpuno podmiruje tržišne potrebe, me utim, potražnja za industrijskim krmivima, koncentratima i premiksima raste. Stoga se predvi a dalji porast proizvodnje, prema nekim prognozama do 7,5 mln tona, a prema drugima do 9 mln tona u 213. godini. Treba naglasiti, da prognoze navedene u radu ne uzimaju u obzir krmne smjese proizvedene na velikim farmama za vlastite potrebe i radi toga predvi ene koli ine nisu tako visoke. Razvoj industrije sto ne hrane zna i promjenu proizvodne strukture krmiva smanjenjem proizvodnje gospodarskih krmiva u korist industrijskih krmiva. Rast e potrebe za sto nom hranom za proizvodnju svinja, mlije nih i mesnih goveda i još nekoliko godina za peradarsku proizvodnju. Poljska je ekonomski samostalna u namirivanju potreba za žitaricama, u ovom slu aju kukuruzom, a osim toga postoji stalna ponuda krmnih žitarica eške, Slova ke i Ma arske, što pozitivno utje e na doma e tržište žitarica. Kakvo a i tehni ko-tehnološki zahtjevi u proizvodnji krmiva u Poljskoj uporedivi su s tržnim zahtjevima EU i na visokoj su razini konkurentnosti. Postoji slobodan protok krmnih sirovina i smjesa. Izvoz smjesa i premiksa, zbog osjetljivosti proizvoda, prijevoza i troškova špedicije je ograni en. Stanje u krmnom i peradarskom smjeru proizvodnje u razmatranom vremenu nije idealno zbog potpune zabrane primjenjivanja životinjskog brašna od 1. studenog 25. godine, pojave pti je gripe i stanovišta Vlade o namjeri potpune zabrane puštanja u promet geneti ki modificiranih organizama od 2. kolovoza 28. godine. Zabrana korištenja GMO sojine sa me u sto noj hrani, nedostatak zamjene bjelan evina soje doma- im sirovinama te zabrana primjenjivanja životinjskog brašna primorava proizvo a e na pove anje udjela sintetskih aminokiselina u krmnim smjesama. Osim toga u 26. godini bile su velike suše i poplave u Poljskoj koje su prouzro ile znatan porast Dr. sc. Józef Ko odziej, Polski Zwiazek Producentów Pasz, Warszawa, Polska. Krmiva 49 (27), Zagreb, 6;

2 J. Ko odziej: PROIZVODNJA KRMNIH SMJESA U POLJSKOJ U RAZDOBLJU OD 2. DO 26. GODINE S PROGNOZOM PROIZVODNJE DO 213. GODINE troškova i cijene krmnih sirovina i mesa, što je ograni ilo potražnju doma ih proizvoda. Dana 22. srpnja 26. godine izdan je zakon o krmivima (Dziennik Ustaw 144 poz. 145) suglasan s propisima Europske Unije, ija je pravovaljanost slijedila 14 dana poslije objavljenja. KRETANJE STO ARSKE PROIZVODNJE U RAZDOBLJU GODINE Brojno stanje stoke u Poljsko (tablica 1) smanjilo se od 2. do 25. godine, premda se u 25. godini, u usporedbi do 24. godine broj goveda pove ao za 2,43%, a broj krava smanjio minimalno. Broj svinja u razdoblju od pet godina pove ao se u 25. godini za 6,62% u usporedbi do 24. godine. U navedenom postotku broj krma a pove ao se za 9,28%. Na tablici 2 prikazana je proizvodnja životinja za klanje u tisu ama tona. U 25. godini u odnosu do 24. godine ukupna proizvodnja životinja za klanje (goveda, svinje, ovce, konji, perad, koze, kuni i) pove ala se za 2,94%. Masa prodanih goveda bez teladi smanjila se za 1,96%, masa teladi pove ala se za 3,39%, peradi za 1,92% dok kod svinja gotovo nema promjene. Tablica 1. Ukupno brojno stanje stoke u razdoblju g. a) (u tis. komada) Table 1. Total number of animals between 2 25 a) (in thous. heads) (GUS, 26) Specifikacija - Specification b) % 24 = 1 Goveda - Cattle ,43 u ovom krave - of which cows ,96 Svinje - Pigs ,62 u ovom krma e - of which sows ,28 a) Podaci, koji se ti u goveda - brojno stanje u lipnju, svinje brojno stanje u završetkom srpnja/data concerning cattle as of June, pigs as of the end of July b) Podaci op eg poljoprivrednog spisa prema brojnom stanju na dan 2. svibnja/ Data of the Agricultural Census as of May 2. Tablica 2. Proizvodnja životinja za klanje a) (u tisu ama tona) Table 2. Production of animals for slaughter a) (in thousands tons) (GUS, 26) Specifikacija - Specification % 24=1 Masa prije klanja b) - in live weight b) Ukupno Total c) ,94 goveda (bez teladi) cattle (excluding calves) ,4 a) telad calves ,39 svinje pigs ,8 perad - poultry ,92 Životinje za klanje prodane na sajmovima i zaklane, namijenjene za prirodnu potrošnju Animals for slaughter sold on marketplaces and slaughtered for own consumption. b) Masa prije klanja Pre-slaughter animal weights. c) Goveda, svinje, ovce, konji, perad, koze i kuni i Cattle, pigs, sheep, horses, poultry, goats and rabbits. 358 Krmiva 49 (27), Zagreb, 6;

3 J. Ko odziej: PROIZVODNJA KRMNIH SMJESA U POLJSKOJ U RAZDOBLJU OD 2. DO 26. GODINE S PROGNOZOM PROIZVODNJE DO 213. GODINE PROIZVODNJA I POTROŠNJA KRMNIH SIROVINA U POLJSKOJ U RAZDOBLJU 2/1. 25/6. GODINE Proizvodnja žitarica i njihovih nusproizvoda na temelju procjena IERiGŽ-a u godini 25/26 iznosit e 18,3 mln. tona prema 2,8 mln. tona u godini 24/25 (smanjenje za 12,8%). Ponuda žitarica i njihovih nusproizvoda u tijeku sezone 25/26 bila je nadopunjavana žitaricama namijenjenim za proizvodnju kruha, jer je loša kakvo a prouzro ila njihovo isklju enje iz prerade za živežne namirnice. U 26. godini žetva žitarica prema procjeni IERiGŽ iznosila je oko 22 mln. tona. Proizvodnja visokobjelan evinastih sirovina (sa ma uljnih sjemena, sjemenke mahunarki, brašno životinjskog podrijetla) u godinama 25/6 iznosila je 944 tisu a tona. U usporedbi s godinom 24/5 ve a je za 1,2% a prema 23/4. godini ve a je ak za 47,5%). Od 1. studenog 23. godine u Poljskoj postoji zabrana korištenja brašna životinjskog podrijetla kao komponente u proizvodnji krmnih smjesa za stoku. Mogu se iskorištavati samo kao otpad npr. za poboljšanjetla, a proizvodi niskog rizika mogu se iskoristiti u hranidbi npr. krznaša, ije meso nije namijenjeno za hranu za ljude. Ulazak Poljske u Europsku Uniju promijenio je uvjete proizvodnje bjelan evinastih krmiva. Popravila se obrada uljnih sjemenki. Potrošnja krmnih sirovina u Poljskoj u godini 25/6 iznosila je 185 tisu a tona i prema 24/5. godini bila ve a za 4,2%. Potrošnja visokobjelan evinastih krmiva iznosila je 3555 tisu a tona i prema 24/25. godini bila je ve a za 5,55%. Ukupno pove anje potrošnje krmnih sirovina u 25/6. godini iznosi 2255 tis. tona u usporedbi s potrošnjom u 24/5. godini (21123 tis. tona), što je ve e za 4,41%. Proizvodnja i potrošnja krmnih sirovina, te prognoza potrošnje krmnih sirovina u Poljskoj prikazane su u tablicama 3 i 4 i 5. Tablica 3. Proizvodnja krmnih sirovina u Poljskoj (tisu e tona) Table 3. Production of feed raw materials in Poland (in thousands tons) (Rynek Pasz, 26) Specifikacija - Specification 2/1 21/2 22/3 23/4 24/5 25/6 % 24/5 =1 Žitarice (zrno) - Cereals ,3 Nusproizvodi žitarica* (posije) Secondary cereal products (bran) ,49 Ukupno - Total ,92 Sa ma uljnih sjemenki * - Oil seed meal* ,44 Brašna životinjskog podrijetla** Animal meal** ,88 Sjemenke mahunarki - Pulses ,37 Ukupno - Total ,2 Ukupno krmme sirovine u žit. jed. ** Feed raw material total in th. t. of cereal units. ** ,71 * u žitari nim jedinicama iz doma ih žitarica- In cereal units of domestic cereal ** procjena - estimation Izvor: GUS i procjena IERiGŽ/Source: GUS and estimation IERiGZ Krmiva 49 (27), Zagreb, 6;

4 J. Ko odziej: PROIZVODNJA KRMNIH SMJESA U POLJSKOJ U RAZDOBLJU OD 2. DO 26. GODINE S PROGNOZOM PROIZVODNJE DO 213. GODINE Tablica 4. Potrošnja krmnih sirovina u Poljskoj (tisu e tona) 22/3 25/6 a Table 4. Consumption of feed materials in Poland (in thousand tons) 22/3 25/6 a ( opaciuk IERiG, 26) Specifikacija - Specification 22/3 23/4 24/5 25/6 % 24/5 = 1 Žitarice - Cereals ,16 Za krmne smjese - For feed mixtures ,75 Neprera ene - Unprocessed ,38 Nusproizvodi žitarica (posije) Secondary cereal product (bran) ,56 Ukupno žitarice - Total cereals ,2 Sa ma uljnih sjemenki - Oil seeds meal ,42 Sjemenke mahunarki - Pulses ,51 Brašna životinjskog podrijetla - Animal meal ,57 Ukupno visokobjelan evinaste sirovine High protein raw material, total ,55 Krmne sirovine ukupno - Feed raw material, total ,41 a) procjena estimation Izvor: Podaci GUS i vlastita procjena Source: GUS and own estimation Tablica 5. Prognoza potrošnje krmnih sirovina u Poljskoj (tisu e tona) 24/5 213/14 a Table 5. Prognosis of feed materials consumption in Poland (in thousand tons) 24/5 213/14 a ( opaciuk, IERiG -PIB, 26) Specifikacija - Specification 24/5 27/8 a 21/11 a 213/14 a % 24/5=1 Žitarice (zrno) - Cereals ,52 -za krmne smjese (for feeds) ,66 - neprera ene (unprocessed) ,46 Nusproizvodi žitarica (posije) Secondary cereal product (bran) ,87 Ukupno žitarice - Total cereals ,19 Sa ma uljnih sjemenki - Oil seed meal ,98 Sjemenke mahunarki - Pulses ,6 Brašna životinjskog podrijetla - Animal meal ,71 Ukupno visokobjelan evinaste sirovine u žitnim jedinicama High protein raw material, total (cereal units) ,8 Krmne sirovine ukupno - Feed raw material, total ,87 a) prognoza prognosis Izvor: Podaci GUS i vlastita procjena Source: GUS and own estimation 36 Krmiva 49 (27), Zagreb, 6;

5 J. Ko odziej: PROIZVODNJA KRMNIH SMJESA U POLJSKOJ U RAZDOBLJU OD 2. DO 26. GODINE S PROGNOZOM PROIZVODNJE DO 213. GODINE Ukupna potrošnja krmnih sirovina u 213/14. godini (tablica 5) bit e oko 25 mln. tona. U usporedbi s 24/5. godinom ve a je za 18%. U navedenom vremenu predvi a se pove anje potrošnje: - ukupno žitarica do 1992 tis. tona - ve e za 12%, - sa me uljnih sjemenki do 32 tis. tona - ve e za 49%, - sjemenke mahunarki do 33 tis. tona - ve e za 47%, - ukupno visokobjelan evinastih sirovina u žitnim jedinicama do 4978 tis. tona - ve e za 48% Iz procjene proizvodnje krmnih smjesa u 26. godini (tablica 6) proizlazi, u usporedbi s 25. godinom, pove anje proizvodnje za 3,6% (do 575 tisu a tona). Porast proizvodnje smjesa za svinje bio bi oko 15%, za goveda oko 8%, dok se za smjese za perad ne predvi a pove anje. U koli ini hrane za doma e životinje u 26. godini predvi a se porast proizvodnje za 4,65%, pri emu porast proizvodnje smjesa za pse iznosi 3,45% a smanjenje koli ine smjesa za ma ke 4,3%. U prognozi, tendencije razvoja proizvodnje smjesa u raspodjeli na vrste životinja u godini 213. pokazuju (tablica 7), da e se proizvodnja krmnih smjesa za perad prema 25. godini smanjiti do 6% (za 1%), za goveda pove ati do 7% (za 4%) a za ostale životinje smanjiti do 1% (za 5%). Prema prognozi proizvodnje krmnih smjesa do 213. godine (tablica 8) predvi a se pove anje proizvodnje do 7 mln. tona, u usporedbi s 25. godinom (porast za 35,9%). U koncentratima se predvi a pove anje proizvodnje do 65 tisu a tona - porast proizvodnje prema 25 godini za 23,11%. Izvoz krmnih smjesa u 213. godini prema prognozi iznosit e 15 tisu a tona - porast prema 25 godini za 25,%. Uvoz smjesa u 213. godini iznosit e 25 tisu a tona - porast uvoza za 92,31%. Uvoz e u odnosu na izvoz u 213. godini biti 66% ve i. Tablica 6. Proizvodnja krmnih smjesa u razdoblju 2 25 (u tis. tona) Table 6. Feed mixes production between 2 25 (in thousand tones) (Rynek Pasz, 26) Proizvod Product * 26** Ukupno krmne smjese Total feed mixes % 25= ,6 - Perad Poultry , - Svinje Pigs ,15 - Goveda Cattle ,64 Ostale životinje Other animals*** ,13 Ostale krmne smjese Other feed mixes ,88 Hrane za doma e životinje - Feed for domestics animals Ukupno - Total ,65 Za pse - For dogs ,45 Za ma ke - For cats ,3 * - Procjena Preliminary ** - Prognoza Prognosis *** - Konji, ovce, krznaši, ribe itd. Horses, sheep, furred, fish, etc. **** - Smjese ne navedene Other feed Izvor: Podaci GUS i prognoza IERiG PIB Source: GUS and prognosis IERiG -PIB Krmiva 49 (27), Zagreb, 6;

6 J. Ko odziej: PROIZVODNJA KRMNIH SMJESA U POLJSKOJ U RAZDOBLJU OD 2. DO 26. GODINE S PROGNOZOM PROIZVODNJE DO 213. GODINE Tablica 7. Prognoza tendencije razvoja proizvodnje krmiva u raspodjeli na vrste životinja u godinama , u Poljskoj (%) Table 7. Prognosis of trends in commercially produced feeds for animals in years in Poland (%) ( opaciuk IERiG PIB, 26) Godina - Years Perad - Poultry Svinje - Pigs Goveda - Cattle Ostalo - Others a a a % 25 = 1 9,91 118,51 14, 5, a prognoza prognosis Tablica 8. Prognoza proizvodnje i inozemne trgovine industrijskim krmnim smjesama u godinama (u tis. tona) Table 8. Prognosis of production and foreign trade of industrial feed mixes in years (in thousand tones) ( opaciuk, 26) Proizvodnja krmnih smjesa - Feed mixes production Godina - Year Srednjobjelan evinaste smjese Koncentrati Izvoz - Export Uvoz - Import Medium protein feed mixes Concentrates a a a % 25=1 135,9 123,11 25, 192,31 a prognoza prognosis Izvor Source : IERiG -PIB NAJVE I PROIZVO A I KRMNIH SMJESA U POLJSKOJ U 25. GODINI U Poljskoj 25. godine u proizvodnji krmnih smjesa prvo mjesto zauzima (tablica 8) Provimi - Rolimpex SA, iji glavni udio ima inozemni koncern Provimi Holding BV. Holding. Radi od kolovoza 25. godine s 24 tvornice krmnih smjesa a svoje filijale ima po cijeloj Poljskoj. Godišnja proizvodna snaga iznosi više od 1,5 mln tona (oko 3% tržišta). Ve im proizvoda ima pripadaju tvrtke Koudijs Pasze (inozemni kapital), koju je zajedno sa tvrtkom HIMA preuzela nizozemska tvrtka De Heuss, s udjelom od 1% tržišta. Dalje spominjemo tvrtku Cargill Polska (ameri ki kapital) - ima pet tvornica i 8% tržišta, tvrtku Golpasz i Wipasz (po 6% tržišta) te Dossche s oko 3% tržišta. 362 Krmiva 49 (27), Zagreb, 6;

7 J. Ko odziej: PROIZVODNJA KRMNIH SMJESA U POLJSKOJ U RAZDOBLJU OD 2. DO 26. GODINE S PROGNOZOM PROIZVODNJE DO 213. GODINE Tablica 9. Najve i proizvo a i krmiva u Poljskoj, 25 Table 9. Top animals feed producers in Poland in 25 (Agro Trendy, 25) Tvrtka Company Procjena godišnje proizvodnje (u tis. tona) Preliminary yearly production (in thousand tons) Provimi-Rolimpex SA, Warszawa 15 Koudijs Pasze, czyca (razem z PPUH HIMA) 55 Cargill Polska, Warszawa 4 Golpasz, Golub-Dobrzy 25 Wytwornia Pasz Wipasz, Wad g 25 Dossche, Kalisz 15 Spomis, Go a cz 1-15 Tasomix, Nowe Skalmierzyce 1-15 Neorol, erków 1-15 Piast, Lewkowiec 1-15 Agrocentrum, Kolno 1-15 Contipasz, Grodków 1-15 CHV, Szamotu y 1-15 Najve i poljski proizvo a i smjesa tipa premiks su tvrtke SANO-Nowoczesne ywienie Zwierz t - S kowo (njema ki kapital), LNB Poland Kiszkowo (nizozemsko - poljski kapital), BASF-Kutno (njema ki kapital), DSM - Nutritional Products Mszczonów (nizozemski kapital), Trouw Nutrition Polska Grodzisk Mazowiecki (nizozemski kapital), Polsanders Pruszcz Gda ski (francusko - poljski kapital). KRATKI PREGLED PROIZVODNJE KRMNIH SMJESA U 1 VRHUNSKIH ZEMALJA I REGIJA NA SVIJETU, U EUROPSKOJ UNIJI I IZVAN EUROPSKE UNIJE Svjetska proizvodnja industrijskih smjesa u 26. godini iznosila je 635 mln. tona i bila za 9, milijona ve a nego u 25 godini (oko +2,%). U skupinu 1 najve ih svjetskih proizvoda a krmiva u 25. godini ušle su Indija i Južna Koreja. Na grafikonu 1 prikazana je promjena proizvodnje krmiva od 25 i 21 godine. U odnosu na 21. godinu veli ina proizvodnje u % porasla je za Brazil 25,5%, Kina 25,%, Meksiko 2,%, Rusija 16,5%, Indija 15,1%, Kanada 1,5%, SAD 5,%, a smanjila se u Koreji 3% i u EU25 ( 25 lanica EU),25%. Influenza peradi (H5N1) zako ila je brzi porast ekspanzije industrije sto ne hrane Kine, smanjila potražnju izvoza peradi iz Brazila i imala neznatni utjecaj na proizvodnju krmiva za pove anje industrijske proizvodnje peradi u Indiji i Rusiji. Na grafikonu 2 prikazana je promjena i porast proizvodnje u usporedbi 26 : 25 g. za Veliku Britaniju 14,%, Italiju 11,2%, Nizozemsku 9,3%, Nijema ku 4,7%, Španjolsku 3,1% i Francusku 1,4 %. Smanjenje veli ine proizvodnje zabilježeno je za Belgiju 11,3%, Dansku 1,8%, Poljsku 4,5% (prema poljskim podacima GUS-a proizvodnja industrijskih smjesa iznosila je 5,8 mln. tona u 26. godini /+1,7%) i Ma arsku 4,3%. Ukupna proizvodnja Europskih zemalja u usporedbi 26 : 25 pove ala se za 5,4%. Krmiva 49 (27), Zagreb, 6;

8 J. Ko odziej: PROIZVODNJA KRMNIH SMJESA U POLJSKOJ U RAZDOBLJU OD 2. DO 26. GODINE S PROGNOZOM PROIZVODNJE DO 213. GODINE Grafikon 1. Industrijska proizvodnja krmiva 25. i 21. godine u 1 vrhunskih zemalja Graph 1. 1 top countries of industrial feed production in 25 and 21 (Gill, 26; Gill, 27) Proizvodnja krmiva, 25 (milijuni tona) - Feed production, 25 (million metric tones) 151,7 +1,% +5,% 14,4-1,6% -,2% Change from 25 Change from 21 Promjena u 25 Promjena u 21 77,5 +6,5% +25,% 48,4 +2,5% +25,5% UNA - USA EU25 - EU25 Kina - China Brazilija - Brazil 25, 23,4 22,9 +2,8% +2,% +2,1% 18,1 +2,% -2,1% +1,5% +5,% +16,5% Meksik - Mexico Japan - Japan Kanada - Canada Rusija - Russia 14,6 1,3 +2,% -3,% Koreja - Korea +7,% +15,1% Indije - India Grafikon 2. Europska Unija industrijska proizvodnja u 1 vrhunskih zemalja i regija, ukupno 123,2 mln. tona godišnje 26 i 116,6 mln. tona godišnje (25) u zagradi Graph 2. European Union industrial feed production in top 1 countries, totaling 123,2 million tons per year 26 and million tons per year (25) - in brackets (Gill, 26; Gill, 27) Velika Britanija - UK (14,), 14, Poljska - Poland (5,9), 5,7 Ma arska - Hungary (4,7), 4,5 Belgija - Belgium (6,2), 5,5 Danska - Denmark (5,6), 5, Francuska - France (21,1), 21,4 Španjolska - Spain (2,2), 2,2 Nizozemska - Netherlands (12,3), 13,4 Italija - Italy (12,1), 13,5 Njema ka - Germany (19,1), 2, 364 Krmiva 49 (27), Zagreb, 6;

9 J. Ko odziej: PROIZVODNJA KRMNIH SMJESA U POLJSKOJ U RAZDOBLJU OD 2. DO 26. GODINE S PROGNOZOM PROIZVODNJE DO 213. GODINE Grafikon 3. uropske zemlje izvan Europske Unije industrijska proizvodnja smjesa u 1 vrhunskih zemalja, ukupno 37,2 mln. tona godišnje 26 i 48,6 mln. tona godišnje (25) - u zagradi Graph 3. on EU Europe industrial feed production in top 1 countries, totaling 37,2 million tones per year 26 and 48,6 million tones per year (25); - in brackets (Gill, 26; Gill, 27) Turska - Turkey (5,2), 5,3 Ukrajina - Ukraine (4,7), 4,9 Bugarska - Bulgaria (1,5), 1,5 Bjelorusija - Belarus (1,), 1, Hrvatska - Croatia (,1),,2 Norveška - Norway (1,9), 1,8 Rumunjska - Romania (2,9), 2,9 Švicarska - Switzerland (1,4), 1,4 Srbija-Crna Gora - Serbia-Montenegro (,1),,1 Rusija - Russia (18,1), 18,1 Na grafikonu 3 prikazana je promjena i porast proizvodnje u usporedbi 26:25 godina za Hrvatsku (1%), Rusiju (4,6%), Rumunjsku (3,63%) i Tursku (1,9%). Smanjenje veli ine proizvodnje zabilježeno je za Norvešku (5,3%) i Ukrajinu (4,4%). Bez promjena u veli ini proizvodnje u 26. godini ostale su Bugarska, Bjelorusija, Srbija - Crna Gora i Švicarska. Ukupna proizvodnja Europskih zemalja izvan EU iznosila je 26. godine 37,7 mln. tona, a u usporedbi 26:25. godina smanjila se za 3,6%. INDUSTRIJA STO NE HRANE U SEZONI 26/7 U POLJSKOJ U 26. godini proizvodnja industrijskih smjesa iznosila je 5,8 mln. tona i bila za 1% ve a od proizvodnje 25 godine. Pove ala se proizvodnja krmnih smjesa za svinje i perad. Veliko zna enje u proizvodnji krmnih smjesa imaju krmiva za prehranu doma ih životinja ija je proizvodnja u 26. godini iznosila 24 tisu a tona (oko 3% veli ine proizvodnje za cijelu EU-25). U razdoblju 26/7 proizvodnja žitarica smanjila se s 27 mln. tona u 25. godini na oko 22 mln. tona. Pove ale se potrebe doma eg tržišta za bjelan evinasta krmiva, što je prouzrokovalo porast cijena sirovina i nešto ve e cijene industrijskih krmnih smjesa. O ekuje se, da e u razdoblju 27/8 proizvodnja visokobjelan evinastih krmiva iznositi oko 115 mln. tona i biti za 1% ve a od proizvodnje u teku em razdoblju. U prvom polugodištu 27. godine proizvodnja industrijskih krmnih smjesa je i nadaljevelika, posebno krmnih za perad i svinje. Razlog je odnos cijena izme u industrijskih krmnih smjesa i žitarica. U drugom polugodištu 27. godine, zbog predvi anog smanjenja proizvodnje krmnih smjesa za svinje (nema izvoza svinjskog mesa za Rusiju) o ekuje se manja proizvodnja industrijskih sirovina. Ra una se na pove anje uzgoja stoke i porast potražnje krmnih smjesa za stoku od oko 5%. Globalna ukupna proizvodnja krmnih smjesa u 27. godini može iznositi oko 6 mln. tona i biti ve a za 3-4 % od proizvodnje u 26. godini. Poljska industrija sto ne hrane nalazi se u srednjoj rentovnosti prihoda u cijeloj prehrambenoj industriji. Nastupio je porast zaposlenja u srednjim i ve im Krmiva 49 (27), Zagreb, 6;

10 J. Ko odziej: PROIZVODNJA KRMNIH SMJESA U POLJSKOJ U RAZDOBLJU OD 2. DO 26. GODINE S PROGNOZOM PROIZVODNJE DO 213. GODINE poduze ima u industriji sto ne hrane u 26 godini oko 7,5%. U Poljskoj se ra una na znatno pove anje razvoja tržišta u duljem vremenskom razdoblju. Proizvodnja krmnih smjesa namiruje u potpunosti doma e potrebe, no proizvodne mogu nosti su znatno ve e. LITERATURA 1. Agro Trendy (25) 24, G ówny Urz d Statystyczny 26, Rolnictwo 25, 77, Gill C. (26): Feed more profitable, but disease breeds uncertainty. Feed International, January, 1, Gill C. (27): World Feed Panorama: Bigger cities, more feed. January, 1, opaciuk W. (26): Raport o stanie i perspektywach rozwoju. Raport o stanie i perspektywach przemys u zbo owo m ynarskiego w Polsce. Instytut Ekonomiki Rolnictwa i Gospodarki ywno ciowej PIB Pasze Przemys owe - Biuletyn Polskiego Zwi zku Producentów Pasz 46, 29-33, Rynek Pasz - Stan i perspektywy. Instytut Ekonomiki Rolnictwa i Gospodarki ywno ciowej PIB 19, 13 17, 26 SUMMARY The article presents the status and level of animal production data on production and use of raw material and volume of manufactured feed mixtures in the years 2-25, as well as the prognosis of development for the years until 213. The production of the industrial feeds has been dominated by poultry feed mixtures reaching nearly 7%, next are feed for pigs, about 22%, for cattle 5% and about 3% for other animals. Following Mr. Gill graphs show the level of industrial feed production of 1 biggest world producers in 26 in relations to years 21 and 24 as well as 1 biggest countries and regions in the European Union and outside the EU years 26 : 25. Key words: animal sector, raw materials, production of feed, prognosis, poultry, pigs, cattle 366 Krmiva 49 (27), Zagreb, 6;