Stručni konsultant: Vesna Kopanja SA Pergament Zrenjanin, Pupinova 21. U saradnji sa: SADRŽAJ 1. LISTA SKRAĆENICA STRATEŠKO PLANIRANJE 4.

Size: px
Start display at page:

Download "Stručni konsultant: Vesna Kopanja SA Pergament Zrenjanin, Pupinova 21. U saradnji sa: SADRŽAJ 1. LISTA SKRAĆENICA STRATEŠKO PLANIRANJE 4."

Transcription

1

2 Stručni konsultant: Vesna Kopanja SA Pergament Zrenjanin, Pupinova 21 U saradnji sa: SADRŽAJ SADRŽAJ 1. LISTA SKRAĆENICA UVOD STRATEŠKO PLANIRANJE SPROVOĐENJE STRATEGIJE MONITORING I EVALUACIJA INDIKATORI REZULTATA I IZLAZNIH PARAMETARA ORGANIZACIONE STRUKTURE ZA MONITORING I EVALUACIJU MONITORING SPROVOĐENJA I IZVEŠTAVANJE LITERATURA 27. Aneks 1.: Monitoring sistem i indikatori 28. a.) Definicije 28. b.) Indikatori za praćenje rodne ravnopravnost 39. c.) Indikatori politika za praćenje razvoja i funkcionalnost institucionalnog okvira i rodnu ravnopravnost d.) Sistematizacija indikatora prema oblasti i izvoru prikupljanja podataka Aneks 2: Matrica indikatora za formiranje buduće baze rodno senzitivnih podataka za praćenje položaja žena i unapređenje rodne ravnopravnosti u Srbiji 44. 1

3 ADA CA CBA DG ENV DG REGIO EIA EU EUD FIDIC FS GIOS I PA IBRD IPA IPARD IPPC JP KK LER LS M&E MPŠV MSP NPV NSZ NVO OCD OECD OS PBILD PLA/PRA PRAG RPG RRA SEIO SLOR UNDP USAID WB LISTA SKRAĆENICA Austrijska Razvojna agencija Ugovorno telo (Contracting Authority) Analiza troškova i koristi (Cost-Beneft Analysis) Generalni direktorat za životnu sredinu Generalni direktorat za regionalnu i urbanističku politiku Procena uticaja na životnu sredinu Evropska unija Delegacija Evropske unije Međunarodni savez inženjera konsultanata Studija opravdanosti (Feasibility study) Godišnji izveštaj o sprovođenju Instrument pretpristupne pomoći Međunarodna banke za obnovu i razvoj Instrument za pretpristupnu pomoć Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj Integrisano sprečavanje i kontrola zagađenja Javno preduzeće Krajnji primalac korisnik Lokalni ekonomski razvoj Lokalna samouprava Monitoring i evaluacija Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije Mala i srednja preduzeća Neto sadašnja vrednost Nacionalna služba za zapošljavanje Nevladina organizacija Organizacije civilnog društva Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj Operativne strukture Peacebuilding and Inclusive Local Development Participativno učenje i delovanje i Ruralna procena na osnovu učešća -Participatory Learning and Action and Participatory Rural Apprisal Praktični vodič kroz procedure ugovaranja pomoći EZ trećim zemljama Registrovano poljoprivredno gazdinstvo Regionalna razvojna agencija Kancelarija za Evropske integracije Vlade Republike Srbije Strategija lokalnog održivog razvoja United Nations Development Programme Agencija za međunarodni razvoj SAD Svetska banka -World Bank 2

4 1. UVOD Održanje mira i inkluzivni lokalni razvoj (PBILD) je zajednički program Ujedinjenih nacija koji radi ka inkluzivnom, miroljubivom i održivom razvoju juga Srbije. U saradnji sa nacionalnim partnerima, PBILD zajednički program sprovodi šest specijalizovanih agencija Ujedinjenih nacija: Program za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP), Dečji fond Ujedinjenih nacija (UNICEF), Program Ujedinjenih nacija za ljudska naselja (UN- HABITAT), Visoki komesarijat za izbeglice Ujedinjenih nacija (UNHCR), Međunarodna organizacija rada (ILO) i Međunarodna organizacija za migracije (IOM). PBILD se sastoji od dva zajednička programa: 1. "Promovisanje održanja mira u Južnoj Srbiji", koji finansira Španski fond za dostizanje milenijumskih ciljeva (MDG-F), i sprovode UNDP, UNHCR, UNICEF, UN-HABITAT i IOM 2. "Osnaživanje kapaciteta za inkluzivni lokalni razvoj u Južnoj Srbiji", koji finansiraju Švedska agencija za međunarodni razvoj (SIDA), Švajcarska agencija za razvoj i saradnju (SDC), Kraljevina Norveška i UNDP, a zajednički sprovode UNDP, UNICEF i IOM. Ovi zajednički programi su od samog početka osmišljeni tako da budu upareni i zajednički sprovođeni, te dele opšti cilj - smanjivanje razlika koje trenutno postoje između Jablaničkog i Pčinjskog okruga i ostatka Srbije. Ovaj opšti cilj će biti postignut kroz sledeće dugoročne rezultate/komponente programa: 1. Dugoročni rezultat 1 - Jedinstvo zajednice i ljudski kapital. Zajednice u južnoj Srbiji su jače, jedinstvenije i sposobnije da smanje međunacionalnu napetost i rizik od sukoba. 2. Dugoročni rezultat 2 - Javne službe. Ujednačen i bolji pristup javnim uslugama i socijalnim davanjima (uključujući osnovnu matičnu dokumentaciju, zdravstvenu zaštitu i obrazovanje). 3. Dugoročni rezultat 3 - Ekonomski razvoj. Veći ukupan ekonomski napredak regiona i smanjenje razlika u imovini i stopi zaposlenosti između etničkih grupa i u odnosu na ostale delove zemlje. 4. Dugoročni rezultat 4 - Upravljanje migracijama. Migranti iz regiona uzimaju puno učešće u društvenom i ekonomskom životu regiona, čime doprinose razvoju šire zajednice i težnji Srbije ka evropskim integracijama. PBILD program pokriva region od 11 opština i 2 grada Jablaničkog i Pčinjskog okruga u južnoj Srbiji: Bojnik, Crna Trava, Lebane, Vlasotinice, Medveđa, Bosilegrad, Bujanovac, Preševo, Surdulica, Trgovište, Vladičin Han, grad Vranje i grad Leskovac. Revizija / izrada lokalnih strategija razvoja sa fokusom na rodna i manjinska prava je jedna od aktivnosti koja se sprovodi u okviru Programa PBILD kroz drugu komponentu "Javne službe", a preko procesa revizije/izrade lokalnih strategija razvoja sa fokusom na rodna i manjinska prava u 8 opština Jablaničkog i Pčinjskog okruga: Vlasotince, Bujanovac, Vladičin Han, Surdulica, Crna Trava, Bosilegrad, Medveđa i Vranjska Banja. Proces revizije / izrade lokalnih strategija razvoja fasilitira Centar za razvoj Jablaničkog i Pčinjskog okruga Leskovac. Priručnik za implementaciju, monitoring i evaluaciju strategija razvoja namenjen je, pre svega, zaposlenima u gradskim i opštinskim upravama koji rade na sprovođenju strategija razvoja i drugih strateških planova za razvoj pojedinačnih sektora, ali i donosiocima odluka kojima praćenje i evaluacija sprovođenja strateških dokumenata može služiti kao podloga za donošenje odluka o lokalnom društveno-ekonomskom razvoju. Priručnik sadrži praktične savete koji kreatorima i onima koji sprovode strateške planove u lokalnim samoupravama mogu pomoć i u uspostavljanju mehanizama za uspešno sprovođenje strateških politika, ali i projekata koje predviđaju njihovi strateški planovi. Priručnik može biti koristan alat i ostalim organizacijama i institucijama na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou koje žele da unaprede sprovođenje, monitoring i evaluaciju strateških planova. Budući da strategije imaju svrhu jedino ukoliko se sprovode, priručnik pruža savete lokalnim samoupravama upravo u uspostavljanju adekvatnog sistema za upravljanje procesom sprovođenja i služi da doprinese naporima zaposlenih u opštinama i gradovima da svojim strateškim planovima daju život i osnovnu svrhu. 3

5 2. STRATEŠKO PLANIRANJE Strateško planiranje je jedan od najvažnijih instrumenata lokalne samouprave u vršenju njene osnovne uloge obezbeđivanja razvoja i konstantnog unapređivanja privrednog i institucionalnog ambijenta za privlačenje investicija i jačanje lokalne ekonomije, razvijanje partnerskih odnosa sa privatnim sektorom i povezivanja sa drugim opštinama radi realizacije zajedničkih ciljeva. Bez strateškog planiranja danas je teško zamisliti efikasan i uspešan razvoj lokalnih zajednica jer je ono instrument za oblikovanje budućnosti, koji pomaže da se odrede prioriteti ciljevi, mere, sredstva i načini za dostizanje ciljeva. Vreme u kome živimo, tranzicija, svetski ekonomski problemi, tržišna previranja ali paralelno sa tim i otvaranje brojnih fondova koji finansiraju kvalitetne razvojne projekte, nameću potrebu lokalnim zajednicama da planiraju svoj kratkoročni i dugoročni razvoj. Sredstva kojima raspolažu lokalne vlasti nisu dovoljna da podmire potrebe i unaprede kvalitet života građana. Nedostatak odgovarajućih lokalnih strateških dokumenata onemogućava da opštine postanu kvalitetan servis građana, ali i dobar poslovni partner. Strategija razvoja je opšti strateški plan grada/opštine koji definiše smernice i ključne aktivnosti za budući razvoj grada/opštine. Ona mora biti usklađena s nacionalnim i regionalnim planovima i strategijama. Izrada Strategije razvoja predstavlja proces integrisanog planiranja koji se tiče i svih zajedničkih pitanja (socijalna inkluzija, informatičko društvo, životna sredina...). Kao "krovna" strategija, trebalo bi da definiše i smernice, ciljeve i mere relevantne za sve sektore, učestvujući na taj način, u stvaranju povoljnih uslova za sve druge preduzete (ili očekivane) planove na nivou opštine/grada. Svi sektorski planovi na lokalnom nivou će šire razraditi i razviti smernice definisane i date strateškim dokumentom za svoje specifične oblasti, uz poštovanje osnovnih smernica određenih vizijom, prioritetima i ciljevima. Dugoročna Strategija razvoja i/ili konkretno Strategija lokalnog održivog razvoja (SLOR) prepoznaje tri glavna sektora: ekonomski, društveni i zaštitu životne sredine. U okviru SLOR-a, sektorski planovi se izrađuju za svaki od ova tri sektora, a često i za dalje podele u okviru svakog sektora. Slika 1.: Glavni sektori u okviru Strategije razvoja Ekonomija Društvo Životna sredina Strateško planiranje je kontinuirani proces utvrđivanja ciljeva lokalne zajednice i načina njihovog postizanja koji je participativan i koji se ostvaruje kroz partnerstvo svih zainteresovanih strana. Na ovaj način postiže se i vlasništvo nad procesom i nad dokumentom koji je rezultat procesa, ali i konsenzus i podela odgovornosti za postavljene ciljeve i izbor načina za njihovo postizanje. 4

6 Time što jasno definiše prioritete i pravce razvoja, njime se daje jasan okvir za buduće infrastrukturne investicije i stvaraju pretpostavke da razvoj bude vođen realnim potrebama zajednice, a ne potrebama donatora. Partnerstvo i participacija podrazumevaju zajednički rad na strategiji kojim se garantuje angažovanje većih resursa, veće znanje i povećava se poverenje u proces u kome dobrovoljno učestvuju i sarađuju svi relevantni akteri, čime se obezbeđuje transparentnost rada organa lokalne samouprave. Proces planiranja i izrade Strategije razvoja iniciran je od strane lokalne samouprave, njegovo sprovođenje je zasnovano na bottom up (odozdo nagore) principu koji podrazumeva definisanje prioriteta kroz konsultativne procese svih nivoa vlasti i svih sektora društva. Osnovni principi izrade Strategija razvoja 1. Jedinica lokalne samouprave vodi i upravlja procesom. Opštine/gradovi odgovorni su za proces izrade planova jer se na ovaj način doprinosi jačanju institucionalnih i tehničkih kapaciteta opštine, ali i mogućnosti da se unapredi potencijal opštine/grada u cilju efikasnog sprovođenja plana i povećanja apsorbcionih kapaciteta same opštine, odnosno grada. 2. Pristup je participativan uz široko učešće svih zainteresovanih strana. Participativni pristup predstavlja proces putem kojeg se mišljenja svih zainteresovanih strana integrišu u proces planiranja ili donošenja odluka u vezi sa planom. Participativan pristup odražava ideju da je plan proizvod saradnje lokalne samouprave i zajednice. Stoga je važno da sve zainteresovane strane budu uključene, jer u suprotnom vlasništvo, podrška i kredibilitet neće biti ostvareni. Participacija i razvijanje partnerstva su ključan deo procesa i direktno su povezani sa jednim od najznačajnijih aspekata procesa strateškog planiranja učenjem. 3. Proces je organizovan u pet faza koje se ponavljaju u desetogodišnjim ciklusima. Metodologija predviđa dugoročne planove koji obuhvataju period od 10 godina. Iako se kompletan sistem odvija u tako velikim ciklusima, upravljanje i praćenje zahtevaju kontinuirano ažuriranje i evaluaciju u skladu sa stepenom realizacije i ostvarenim rezultatima. Osnovni ciljevi strategije razvoja 1. Konsenzus zajednice o viziji, vrednostima i pravcima razvoja; 2. Izrada i konsolidacija učešća zainteresovanih strana i lokalne zajednice u definisanju i aktiviranju politika lokalnog razvoja; 3. Identifikacija, procena i aktiviranje novih razvojnih šansi putem akcija i projekata koji se sprovode u partnerstvu; 4. Unapređenje pružanja i efikasnosti javnih usluga i komunalnih delatnosti koji su u okviru uloga i nadležnosti; 5. Obezbeđeno dobro upravljanje i poboljšana efikasnost organizacije; 6. Usklađivanje plana sa finansijskim/operativnim budžetima i ljudskim resursima. Strateški dokument obuhvata presek trenutnog stanja, popis osnovnih problema ali i prednosti, SWOT analize, definisane strateške ciljeve, prioritete i, kao najbitniji deo, sadrži akcioni plan, odnosno popis projektnih ideja. Ovako definisan plan je osnova izrade sektorskih akcionih planova, kao i izvor ideja za prijavu projekata kod brojnih domaćih i međunarodnih fondova. 5

7 Metodologija izrade Strategije zasnovana je na participativnom pristupu, koji podrazumeva direktnu uključenost svih javnih i privatnih zainteresovanih strana u toku trajanja celokupnog procesa. Participativni pristup u izradi Strategije se ne odnosi samo na zajedničku izradu strateškog dokumenta i akcionog plana, već omogućava šire učešće zajednice u identifikaciji, aktiviranju i koordinaciji partnerstva za implementaciju pojedinih aktivnosti i projekata. Sve javne i privatne zainteresovane strane koji žive i rade na teritoriji opštine/grada okupljaju se su u Partnerski Forum, tematske radne grupe i Koordinacioni tim. Proces izrade Strategije razvoja o sastoji se od 5 glavnih faza: FAZE DOKUMENTA 0. Pokretanje procesa strateškog planiranja Organizaciona struktura regulativa 1. Analiza tekućeg stanja Profilisanje zajednice Izveštaj o održivosti 2. Definisanje prioriteta, vizije i ciljeva Strateški dokument 3. Projekti i aktivnosti za određene rezultate Akcioni plan 4. Implementacija, upravljanje, praćenje Upravljački sistem 5. Marketing i komunikacija Plan marketinga i plan komunikacije Strategija razvoja uvodi integrisani sistem planiranja koji obuhvata sva bitna pitanja lokalne zajednice uključujući i socijalnu inkluziju, opštu društvenu informisanost i zaštitu životne sredine. Kao najvažnija strategija ona određuje smernice, ciljeve i mere relevantne za sve sektore, stvarajući uslove za realizaciju ili razvoj drugih planova na lokalnom nivou. Posebna pažnja tokom procesa izrade strategije razvoja posvećuje se rodnim i manjinskim pravima kako bi se stvorili uslovi za socijalnu inkluziju osetljivih grupa pre svega žena i manjinskih zajednica. Slika 2.: Faze izrade Strategije razvoja Priprema sprovođenja Sprovođenje Evaluacija Monitoring i evaluacija Pripremna faza Obezbeđenje političke podrške Uspostavljanje organizacione strukture Uključivanje zainteresovanih strana Informisanje građana Prioritetne akcije i projekti za konkretne rezultate Akcioni plan Analiza i ocena stanja Socio-ekonomska analiza SWOT analiza Strateški okvir Vizija Postavljanje prioriteta Strateški i specifični ciljevi 6

8 3. SPROVOĐENJE STRATEGIJE U Srbiji se već nekoliko godina u kontinuitetu pruža podrška lokalnim samoupravama da na odgovarajući način organizuju, pripreme i prate sprovođenje sektorskih razvojnih strategija, kao i da kroz treninge ojačaju lokalne institucionalne kapacitete za adekvatno praćenje sprovođenja lokalnih razvojnih strategija. Nekoliko razvojnih programa, koji u okviru svojih projektnih aktivnosti vrše i obuku lokalnih samouprava da pripremaju lokalne razvojne strategije pripremilo je i trening materijale, odnosno raznovrsne priručnike i metodologije za pripremu strateških planova. Usvojen je participativni proces u okviru kog se lokalni donosioci odluka, službenici lokalne administracije, interesne grupe i građani dogovaraju o željenoj promeni koju žele da ostvare u zajednici tokom narednih 10 godina. Da bi se izbeglo da strategija i akcioni plan postanu tek još jedna lista želja koja skuplja prašinu na polici,opština/grad mora da organizuje njihovo efikasno i efektivno sprovođenje. Jedan od najvećih izazova se ogleda u pripremi prioritetnih investicionih projekata i obezbeđivanju neophodnih raspoloživih finansijskih sredstava za njihovo sprovođenje. Ograničeni opštinski/gradski resursi se moraju mudro koristiti i nadopunjavati sredstvima iz eksternih izvora (nacionalnih, EU i drugih donatora, itd). Preduslov za to su dobra informisanost o mogućnostima za finansiranje, blagovremena priprema projekata i konsolidacija sa kapacitetima opštinskog/gradskog budžeta kako bi se obezbedilo neophodno sufinansiranje. Akcioni planovi se, stoga, ne mogu razdvojiti od planiranja opštinskog/gradskog budžeta. Štaviše, akcioni plan je osnov za pripremu opštinskih/gradskih godišnjih i višegodišnjih programskih budžeta koji će u Srbiji postati obaveza počevši od godine. Sprovođenje akcionog plana pretpostavlja efektivnu koordinaciju između većeg broja aktera iz različitih prioritetnih oblasti i projekata (npr. lokalna uprava, javna komunalna preduzeća, različiti organi, konsultanti, donatori, korisnici i ostali). Opština/grad obično posluje sa oskudnim resursima i u često promenljivom okruženju (regulatorom, političkom, društvenom, itd). Ispitivanje da li strategija ima efekta odnosi se na pitanje da li se ona, u stvari, može implementirati, i da li je dovoljno fleksibilna da može da bude vodič za lokalne aktivnosti za budućnost koja se može predvideti. Kada se strategija odobri, biće potrebno da se ustanovi i održava proces monitoringa i implementacije, kako bi se proveravalo da li se strategija primenjuje. Ovaj proces vodi ka reviziji strategije, koja će se vršiti na godišnjem nivou. Strategija Slika 3.: Put od Strategije do evaluacije i revizije Akcioni plan Grupa za monitoring Sprovođenje & Monitoring Baza podatakaindikatora Evaluacija Revizija Proces implementacije strategije mora biti definisan kako bi se osigurao njen nastavak. Ključni akteri moraju biti svesni svojih uloga i odgovornosti, a izvršna vlast mora: dodeliti odgovornosti - tako da planovi mogu biti realizovani efikasno definisati set merljivih ciljeva - kako bi se pratio napredak. Kako bi se faza implementacije Strategije razvoja uspešno realizovala proces strateškog planiranja uključuje i aktivnosti na sistemu upravljanja i praćenja.upravljanje u svim profitnim i javnim organizacijama je akt zajedničkog delovanja ljudi u svrhu postizanja zajedničkih ciljeva. Upravljanje sadrži faze planiranja, organizacije, izbora ljudi, usmeravanja, rukovođenja i kontrole, uključujući i angažovanje ljudskih, finansijskih, tehnoloških i prirodnih resursa. Implementacija politika i strategija za postizanje zadatih ciljeva mora biti razmatrana i preispitivana od strane svih osoba uključenih u proces. Način na koji se ovaj proces razmatranja i kontinuiranog preispitivanja realizuje daje živost sistemu upravljanja i praćenja, ostvarujući različite veze u okviru i van organizacije. Praktično, proces strateškog planiranja je iznad svega dinamičan proces i finalni dokumenti se posmatraju kao dinamični odnosno promenljivi alati. Kao garancija ovakvog aktivnog pristupa, celokupan proces planiranja treba da bude određen kao desetogodišnji ciklus: analize planiranja programiranja implementacije realizacije praćenja procene i ponovne analize, itd. kompletno preispitan svakih 10 godina. Nakon 10 godina bi trebalo razvijati novu Strategiju razvoja. 7

9 Faza implementacije Strategije održivog razvoja lokalne zajednice je bazirana na kombinaciji akcionog plana, organizacione strukture i uključivanju zainteresovanih aktera. Implementacija Strategije razvoja je proces u koji mogu i moraju biti uključeni svi zainteresovani akteri, počev od neformalnih udruženja, do političkog rukovodstva i velikih privrednih sistema. Štaviše, u realizaciji strategije razvoja, opština/grad računa i na spoljnje partnere: javne i privatne institucije, preduzeća, udruženja, međunarodne organizacije i fondacije. Ključ uspeha u planiranju i implementaciji Strategije razvoja leži u mogućnosti sprovođenja niza inicijativa i akcija kroz različite oblike partnerstva. Ovaj široko primenjen pristup treba dovesti u vezu sa strateškim faktorom koji proizilazi upravo iz ekonomske kvantifikacije investicija koje su neophodne za ostvarenje postavljenih ciljeva u okviru Strategije. To se odnosi kako na velike infrastrukturne radove, tako i na strukturiranje lokalnog sistema, kao što je npr. strukturno unapređenje opštine/grada. Prostor za manevrisanje može da se nađe i u politikama i investicijama koje obezbeđuju podršku i podsticaj postojećim aktivnostima u okviru različitih strateških pravaca. Implementacija Strategije razvoja opštine/grada zahteva znatne resurse koje treba pažljivo kvantifikovati prilikom izrade planskih dokumenata. Pri tome, treba imati na umu da će se iznos procenjenih sredstava menjati u toku implementacije Strategije u onoj meri u kojoj se budu menjale različite predviđene akcije. Istovremeno, potrebno je utvrditi izvore i načine iznalaženja tih sredstava. Treba istaći da će veći deo neophodnih sredstava za implementaciju Strategije razvoja mora obezbediti ona sama. Svakom od predviđenih projekata odgovara jedan ili više izvora finansiranja: javni, privatno-javni i privatni. Javno finansiranje može da se obezbediti iz lokalnog budžeta ili republičkih i međunarodnih subvencija, i predstavlja samo mali deo neophodnih sredstava. Privatno-javno partnerstvo predstavlja oblik dugoročne saradnje privatnog i javnog sektora koja je regulisana ugovorom i ima za cilj izvršenje javnih poslova. Privatno finansiranje treba da bude progresivan proces, i ono je rezultat i marketinških akcija i stvorenih uslova za ulaganja investitora. 1. Javno finansiranje obuhvata dva tipa projekata: Projekte koje nemaju ekonomski povraćaj, ali su svejedno neophodne za implementaciju Strategije razvoja, kao što su infrastrukturne i socijalne intervencije. Projekte visokog rizika ili niskog povraćaja, koje zahtevaju javna finansijska sredstva da bi se aktivirala participacija privatnog sektora. U oba slučaja napred navedenih projekata, finansiranja su nepovratna i odgovaraju podršci koju treba da obezbedi javni sektor za implementaciju Strategije razvoja. 2. Privatno-javno partnerstvo predstavlja oblik dugoročne saradnje privatnog i javnog sektora koja je regulisana ugovorom i ima za cilj izvršenje javnih poslova. Partnerstvo privatnog i javnog sektora, treba da predstavlja doprinos javnog sektora. Ovaj doprinos ima karakter preduzetničkog učešća koje podrazumeva ekonomsku korist. U takvom kontekstu neophodnim sredstvima se upravlja zajednički, tako da se i rizici koji se odnose na projekat dele ravnopravno, odnosno, proporcionalno u skladu sa nadležnostima projektnih partnera u upravljanju rizicima, za razliku od javnog finansiranja. Privatno-javna partnerstva predstavljaju veoma složene strukture u pravnom, finansijskom i privrednom smislu, u okviru kojih privatna i javna preduzeća deluju zajedno u cilju implementacije, upravljanja infrastrukturnim projektima ili pružanja javnih usluga. Privatnojavno partnerstvo može biti podeljeno u dve klase: partnerstva kod kojih je odnos između privatnog i javnog sektora regulisan ugovorom sa jasno definisanim ciljevima u smislu investicija i usluga koje treba obezbediti koje treba ostvariti u određenom vremenskom roku, i institucionalna partnerstva privatnog i javnog sektora kod kojih su ciljevi više opšte prirode, a vremenski rokovi srednjoročni ili dugoročni. 3. Privatno finansiranje treba da stimulišu i obezbede sve one akcije koje su predviđene Strategijom razvoja i koje zahtevaju podršku javnih politika urbanog marketinga usmerenih ka pronalaženju investitora izvan lokalne zajednice. Ove akcije obuhvataju i promotivne kampanje. Ove kampanje treba da sprovodi javni sektor uz finansijsku podršku privatnog sektora, a cilj im je da generišu pozitivne uticaje na razvoj opštine/grada u različitim sektorima, kao što su turizam, finansije, transport i logistika. Revizija Strategije: Normalna godišnja revizija strategije će jednostavno predstavljati ažuriranje akcionog plana ukoliko važnije promene okolnosti ne zahtevaju promenu ciljeva. Na svakih 3 do 5 godina, posle kojih je sigurno da su se desile promene koje će zahtevati veću reviziju strategije, trebalo bi uraditi kompletnu reviziju. Ovo će značiti podrobno ispitivanje svih faza i procesa (uključujući i konsultovanje javnosti), mada će postojanje strategije značiti da će proces (posebno prikupljanje i analiza informacija) biti jednostavniji nego što je to bilo kada je strategija pisana po prvi put. 8

10 4. MONITORING I EVALUACIJA Praćenje (monitoring) Strategije predstavlja kontinuirano prikupljanje podataka o realizaciji pojedinih projekata u okviru Strategije, na osnovu unapred poznatog plana aktivnosti, koji uključuje njegovu vremensku i prostornu dimenziju, inpute (ulaze), outpute (izlaze) i rezultate. On obezbeđuje donosiocima odluka u sprovođenju politike razvoja, da kontinuirano primaju povratne informacije o implementaciji programa i projekata, odnosno rezultatima njihove implementacije. Omogućava da se identifikuju stvarni ili potencijalni uspesi, odnosno problemi i to dovoljno rano kako bi se sprovele neophodne izmene i prilagođavanja u okviru samih programa i projekata, odnosno njihove realizacije. Ocena (evaluacija) Strategije predstavlja periodično ocenjivanje njene relevantnosti, učinka, uticaja i efikasnosti u pogledu unapred definisanih strateških i specifičnih ciljeva i pojedinih mera. Njime se preispituje sadržaj pojedinih projekata i aktivnosti putem kojih se realizuje celokupni plan i donose zaključci o uspešnosti njihove realizacije. Slika 4.: Procesi u strateškom planiranju Monitoring & Evaluacija Planiranje Implementacija Važno je da se napravi razlika između indikatora monitoringa i evaluacije 1 : Indikatori monitoringa obezbeđuju informacije o načinu korišćenja resursa, iznosima podrške, broju korisnika/ca i sl. Na taj način, monitoring indikatori, a naročito indikatori ulaza i izlaza, omogućavaju saradnicima da izvještavaju o korišćenju resursa, i aktivnostima za koje su odgovorni. Indikatori za evaluaciju se odnose prvenstveno na indikatore rezultata i uticaja, samim tim što se evaluacija odvija posle monitoringa, izvještavanja i revizije. Evaluacija obezbeđuje sliku o efektima mera podrške i koncentrisana je na analizu efektivnosti samog sistema podrške u smislu dostizanja strateških ciljeva, odnosno ciljeva svake pojedine mere. Drugi potencijalni aspekt evaluacije je ocena relevantnosti, koristi (kompatibilnosti efekata sa stvarnim potrebama) i održivosti (očekivanja vezana za dugoročne efekte ili uticaj pojedinih mera). Proces monitoringa obavezan je deo implementacije Strategije, kao i izrada redovnih godišnjih izvještaja struktura koji sprovode monitoring. Svaka strategija i njen akcioni plan podležu kontroli i vrednovanju. Monitoring je kontinuirani proces preispitivanja konteksta programa i ostvarivanja izlaznih parametara (output) za korisnike, koji se odvija tokom sprovođenja programa sa namerom da se istovremeno isprave bilo kakva potencijalna odstupanja od definisanih operativnih ciljeva 2. 1 COMMISSION WORKING DOCUMENT D/761 FINAL: , COMMON INDICATORS FOR MONITORING RURAL DEVELOPMENT PROGRAMMING Izvor: glossary/glossary_m_en.htm#monitoring 9

11 Na lokalnom nivou, monitoring podrazumeva sistematsko i redovno praćenje napretka u sprovođenju strategije i akcionog plana i merenje napretka koji je ostvaren tokom posmatranog perioda. Uopšteno, monitoring posmatra nivo pripreme prioritetnih projekata i njihovog sprovođenja i realizacije u odnosu na plan. U okviru tog procesa se prikupljaju podaci o dostignućima, količinama i iskorišćenim resursima. Na osnovu toga se meri u kom obimu su postignuti definisani ciljevi. Sve to pomaže da se identifikuju problematične oblasti ili oblasti sporog napretka i mogući razlozi za to, ali takođe i oblasti uspeha. Redovna provera napretka strategije i/ili akcionog plana trebalo bi da uključuje osobe koje su zadužene za operativno upravljanje sprovođenjem (tj. Koordinacioni tim za sprovođenje i monitoring, projektne timove), kao i one koji su zaduženi za donošenje ključnih odluka, od usvajanja strategije i odobrenja rezultata monitoringa, pa do odlučivanja o neophodnim korektivnim merama (tj. Skupština opštine/grada i/ili Odbor za monitoring, Opštinsko/Gradsko veće). Ostvareni napredak u sprovođenju strategije/akcionog plana se obično prezentuje u godišnjem izveštaju o sprovođenju. Izveštavanje o napretku na nivou projekta/ programa je učestalije i bavi se svakodnevnom praksom u sprovođenju. Kao što je već pomenuto, obično je uslovljeno zahtevima Ugovornih tela koja obezbeđuju sufnansiranje. Takođe je i mnogo detaljnije i specifičnije prirode. Da bi se uvidelo na koji način određeni projekat/ program doprinosi realizaciji sveobuhvatne strategije, potrebno je osmisliti zajednički osnov koji omogućava ukrupnjavanje izlaznih projektnih parametara (output) do nivoa strategije/akcionog plana (vidi poglavlje posvećeno indikatorima). Godišnji izveštaji o sprovođenju pružaju mogućnost za razgovor o ostvarenom napretku, izgradnju zajedničkog razumevanja o ključnim pitanjima i usaglašavanje akcija koje bi trebalo preduzeti kako bi se sprovođenje vratilo na definisani put, ukoliko za tim postoji potreba. Pripremite se za monitoring i evaluaciju već u fazi planiranja strategije. Da bi se napredak pratio na efektivan i efikasan način, potrebno je kreirati odgovarajući okvir za monitoring i evaluaciju u početnoj fazi procesa planiranja. To obuhvata i odluke o tome šta, kako i koliko često će biti praćeno i ko će za to biti odgovoran. Štaviše, na taj način se uspostavljaju organizacija i procedure za donošenje odluka i praćenje naknadnih efekata predloženih korektivnih mera. Složenost strategije/akcionih planova obično se ogleda u još složenijem okviru za monitoring i evaluaciju. Monitoring i evaluacija pomažu opštini/gradu da na bolji način usmerava i upravlja razvojnim procesima i njihovom realizacijom u korist zajednice. Monitoring i evaluacija su instrumenti upravljanja koji mogu potpomoći proces kako planiranja, tako i sprovođenja. Oni omogućavaju redovno praćenje sprovođenja i upoređivanje ostvarenih sa planiranim ciljevima, identifikovanje problema i njihovih uzroka. Informacije koje se prikupljaju kroz monitoring i evaluaciju pomažu donosiocima odluka da se bolje nose sa trenutnom situacijom i planiraju naredne korake. M&E, takođe, doprinose da se uoči i shvati koje su koristi zapravo ostvarene, šta je dobro urađeno i na koji način možemo da učimo iz dobre i loše prakse. Takođe, monitoring i evaluacija mogu opštini/gradu i njenim zainteresovanim stranama obezbediti okruženje za učenje u kome će biti u prilici da na bolji način razumeju donesene odluke, kao i odgovornosti koje su sa njima povezane. Planiranje Strategije razvoja pruža odgovor na pitanje "koju promenu bismo želeli da realizujemo u našoj zajednici u definisanom narednom periodu". Monitoring i evaluacija nam pomažu da uočimo "kako napredujemo" i "u kojoj meri je željena promena zapravo ostvarena, kao i šta smo naučili za budućnost". Monitoring i evaluacija se isto tako mogu sprovoditi na različitim nivoima, odnosno na nivou strategije, akcionog plana, programa ili projekta. U praksi, gradovi i opštine su stekli mnogo više iskustva kroz monitoring sprovođenja određenih projekata, koje je često bilo posledica obaveze za izveštavanjem definisanom u ugovorima o sufnansiranju koji su zaključeni sa ministarstvima, Delegacijom EU i drugim donatorima. Evaluacija pomaže da se utvrdi vrednost strategije ili akcionog plana koji su sprovedeni. Ona se detaljnije bavi različitim aspektima, npr. procenjuje koja je korist ostvarena za građane, koji su razlozi doveli do uspeha ili neuspeha i šta je na tom putu naučeno. Evaluacija treba da obezbedi smislene preporuke za tekuće intervencije ili strateško planiranje u budućnosti. Evaluacija pomaže da se odgovori na pitanja, poput: Koja promena je ostvarena? Šta je funkcionisalo i zašto? Šta nije funkcionisalo i zašto? Šta je moglo biti urađeno drugačije? Koja prilagođavanja i promene su neophodne za naredni period? 10

12 Odbor za razvojnu pomoć OECD-a je definisao kriterijume za evaluaciju razvojne pomoći koji se uobičajeno koriste u evaluacionoj praksi (DAC kriterijumi). Njihov sažetak je predstavljen u nastavku u obliku koji je prilagođen lokalnom strateškom okviru: Kriterijumi 1. Relevantnost Zašto? Radimo li pravu stvar? 2. Efikasnost Koliko dobro koristimo resurse? Kako da ih koristimo još bolje? 3. Efektivnost Koliko smo uspešni u ostvarivanju ciljeva? 4. Uticaj Koju smo to promenu doneli korisnicima? 5. Održivost Na koji način će se koristi nastaviti? Tabela 1.: DAC Kriterijumi za evaluaciju 3 Opis Nivo u kom strategija/program/projekat odgovara prioritetima i politikama ciljne grupe, korisnika i/ili donatora. U kojoj meri su ciljevi strategije još uvek primenjivi? Da li su programi/projekti u okviru strategije dosledni opštem cilju i realizaciji njegovih specifičnih ciljeva? Da li su programi/projekti u okviru strategije dosledni očekivanim uticajima i efektima? Efikasnost meri izlazne parametre ("outputs") kvalitativne i kvantitativne u odnosu na ulazne resurse ("inputs"). To je ekonomski termin koji označava da su iskorišćeni najmanje moguće skupi resursi za postizanje željenih izlaznih parametara. To generalno zahteva upoređivanje alternativnih pristupa za postizanje istih izlaznih parametara kako bi se uvidelo da li je usvojen najefikasniji proces. Da li su aktivnosti bile ekonomične? Da li su ciljevi ostvareni na vreme? Da li su strategija ili projekat sprovedeni na najefikasniji mogući način u poređenju sa alternativama? Mera nivoa do kog su strategija/program/projekat realizovali svoje ciljeve. U kojoj meri su ciljevi ostvareni / će najverovatnije biti ostvareni? Koji su bili glavni faktori koji su uticali na ostvarivanje ili neostvarivanje ciljeva? Pozitivne i negativne promene koje je proizvela strategija/ program/projekat, direktno ili indirektno, namerno ili ne. Ovo obuhvata glavne uticaje i efekte aktivnosti na lokalne društvene, ekonomske, ekološke i ostale razvojne indikatore. Uticaj se procenjuje nakon određenog vremenskog perioda po isteku trajanja strategije/programa/projekta. Šta se dogodilo kao rezultat strategije/programa/projekta? Koje stvarne razlike je strategija/program/projekat doneo korisnicima? Koliko je ljudi time obuhvaćeno? Održivost podrazumeva merenje verovatnoće za nastavak koristi prouzrokovanih strategijom/programom/projektom posle povlačenja finansiranja. Projekti moraju biti i ekološki i finansijski održivi. U kojoj meri su koristi od strategije/ programa/ projekta nastavljene pošto su donatori obustavili finansiranje? Koji su bili glavni faktori koji su uticali na postizanje ili nepostizanje održivosti strategije/programa/projekta? Evaluatori koriste podatke prikupljene tokom monitoringa (npr. podaci o utrošenim sredstvima, broj korisnika podrške, broj m 2 obnovljenih površina, broj km izgrađenih puteva, itd). Oni takođe prikupljaju i dodatne podatke i upoređuju ih sa podacima iz monitoringa. U tu svrhu mogu koristiti ankete, intervjue, fokus grupe, opservacije, itd. Međutim, najčešće, da bi bili u mogućnosti da odgovore na pitanja za evaluaciju, moraju da razviju specifične metode. Pošto evaluacija zahteva prikupljanje i analizu vrlo detaljnih podataka, sprovodi se tek nekoliko puta tokom procesa izrade i sprovođenja strategije. Kada je reč o strategijama i programima koji se finansiraju iz nacionalnih/eu fondova, evaluacija se sprovodi u određenim periodima (v. tabelu ispod). 3 Izvor: 11

13 Evaluacije obično sprovode nezavisni eksterni evaluatori. Ovakva praksa, zbog ograničenih resursa lokalnih samouprava za sprovođenje evaluacije i iz drugih razloga, kao što je nizak nivo svesti o koristima, se ne može jednostavno preneti na nivo lokalnih strategija. Međutim, uključivanje evaluacije u planiranje i sprovođenje Strategije razvoja i akcionih planova može da unapredi njihov kvalitet i rezultate. Tabela 2.: Vrste evaluacije Vrste evaluacije Ex-ante evaluacija Kontinuirana evaluacija Srednjoročna evaluacija Ex-post evaluacija EU/nacionalne strategije i programi Nadležnim organima omogućava prethodnu procenu o tome da li su problemi ispravno dijagnostikovani, da li su strategija i opšti ciljevi relevantni, specifični ciljevi realni, itd. Postavlja osnovu za monitoring i buduće evaluacije. Ex-ante evaluatora treba uključiti u početnoj fazi procesa planiranja. Sprovodi se tokom celokupnog perioda sprovođenja i prati proces monitoringa izlaznih parametara (output) i rezultata. Omogućava delotvornu saradnju između evaluatora i menadžera sprovođenja strategije tokom njene realizacije. Sprovodi se negde na polovini perioda sprovođenja strategije/ programa u cilju kritičkog razmatranja početnih izlaznih parametara i rezultata. Omogućava procenu kvaliteta monitoringa i sprovođenja. Kroz poređenje sa početnim stanjem, prikazuje evoluciju opšteg ekonomskog i društvenog konteksta i na osnovu toga se prosuđuje da li su definisani ciljevi još uvek relevantni. Takođe pomaže izradu argumentovanih izmena i reprogramiranja. Ona rekapitulira i procenjuje strategiju/program po njihovom završetku. Cilj je dokumentovanje upotrebe resursa, postizanje očekivanih i neočekivanih efekata i efikasnosti intervencija. Teži da razume faktore uspeha ili neuspeha, kao i održivosti rezultata i uticaja. Kako je prilagoditi lokalnom nivou sa ograničenim resursima za evaluaciju? Trebalo bi u najmanju ruku izvršiti internu proveru logike intervencije, realističnost definisanih specifičnih ciljeva u odnosu na finansijske i ostale kapacitete, itd. Ukoliko je to moguće, angažujte eksperta za evaluaciju da vam pomogne u finaliziranju izrade strateškog dokumenta ili akcionog/ sektorskog plana. Evaluacija može biti usmerena na jednu ili nekoliko oblasti, odnosno oblasti u kojima su potrebne detaljnije informacije za svrhu usmeravanja daljeg sprovođenja. Npr. može se sprovesti istraživanje o tome zašto broj prijava za opštinski program podrške MSP opada u poslednje tri godine i šta bi u tom smislu trebalo uraditi. Ova vrsta evaluacije bi pomogla izmene postojećeg ili izradu novog akcionog plana za narednih 5 godina. Za to bi se mogli iskoristiti interni izvori Koordinacionog tima uz podršku eksternog evaluatora. Vreme za sprovođenje takve evaluacije se mora pažljivo isplanirati kako bi obuhvatila rezultate ostvarene tokom početnog perioda, ali i da bi se nalazi pravovremeno iskoristili za naredni period. Za to bi se mogli iskoristiti interni izvori Koordinacionog tima uz eksternu podršku u sprovođenju evaluacije. Monitoring i evaluacija su koristan instrument koji donosiocima odluka pruža relevantan uvid u tok sprovođenja i ishode ulaganja javnih sredstava, i omogućava učenje na osnovu kako dobre, tako i loše prakse. Planiranje makar pojedinih aktivnosti evaluacije (i za to neophodnih resursa) tokom procesa planiranja i sprovođenja strategije se izrazito preporučuje. Monitoring i evaluacija su komplementarni instrumenti upravljanja. Glavne karakteristike predstavljene su u tabeli ispod. 12

14 Tabela 3.: Evaluacija i monitoring - poređenje MONITORING ULAZ IZLAZ EVALUACIJA REZULTAT UTICAJ MONITORING Sprovođenje akcionog plana Vrednost, koristi EVALUACIJA Meri šta je iskorišćeno i šta je realizovano Rutinsko prikupljanje podataka Poredi realizaciju sa definisanim ciljevima Povezan sa upravljanjem na svakodnevnoj osnovi Da bi se proverio napredak Da bi se skrenula pažnja na probleme i osmislile korektivne mere Da bi se ažurirali planovi ŠTA ZAŠTO Koje promene smo realizovali za datu oblast i korisnike? Zašto su rezultati ostvareni ili ne, koji su nepredviđeni rezultati? Pruža naučene lekcije i nudi preporuke za budućnost Koristi podatke iz monitoringa Ugrađivanje verodostojnih i korisnih informacija i naučenih lekcija u proces odlučivanja Odgovornost prema korisnicima, poreskim obveznicima, donatorima Unapređivanje budućih strategija / programa/projekata Redovno, kontinuirano KADA U određenom vremenskom periodu Rukovodstvo (sprovođenje i monitoring Koordinacionih timova) na svim nivoima KO Evaluator (obično eksterni) Evaluacija se ponekad meša sa revizijom. Revizija se primarno bavi procenom zakonitosti i regularnost rashoda i prihoda strategije/programa/projekta kao i da li su sredstva korišćena na efikasan i ekonomičan način i u predviđene namene. Revizija je takođe povezana sa proverom sistema upravljanja i procedura za sprovođenje određenih programa ili projekata. Strategija razvoja je usklađena sa logikom intervencije prikazanom na slici 5. U fazi sprovođenja aktiviraju se različita sredstva (novac, ljudi, oprema) u cilju ostvarenja izlaznih parametara (zgrade, putevi, kanalizacioni sistemi, obuke, publikacije, itd). Na nivou strategije izlazni parametri se mogu protumačiti kao konkretni projekti i programi koji su realizovani u okviru akcionih planova. Neposredna primena izlaznih parametara od strane korisnika vodi ka rezultatima i dostizanju specifičnih ciljeva, a tako doprinosi i ostvarenju opštih ciljeva strategije razvoja. Za svaki od nivoa, od ulaznih parametara do opštih ciljeva, neophodno je razviti indikatore kojima će se meriti ostvareni napredak. 13

15 Slika 5.: Logika intervencije Održivost Strateški ciljevi Specifični ciljevi Rezultati Uticaj Efektivnost Rezultati Izlazni parametri (outputs) Aktivnosti Efikasnost Sredstva (ulazni parametri - inputs) Preuzeto iz: European Commission, EuropeAid Cooperation Ofce, ROM Handbook, Result oriented monitoring, april Monitoring i evaluaciju ne treba posmatrati kao dodatno administrativno opterećenje koji zahtevaju donatori (prečesto se shvataju samo kao preterano izveštavanje) ili donosioci odluka, već pre kao koristan instrument upravljanja koji vam pomaže da na transparentniji i odgovorniji način koristite javne resurse kako biste realizovali pozitivnu promenu u zajednici i time doprineli dobrostanju građana. 14

16 5. INDIKATORI REZULTATA I IZLAZNIH PARAMETARA Indikatori pomažu u praćenju napretka ka postavljenim ciljevima. Stoga ciljevi (strategije, programi, projekti) treba da budu prevedeni u jasne i merljive ciljane vrednosti. Dobar indikator proizvodi informaciju koja je lako razumljiva i smislena. Ovakve informacije mogu pomoći menadžerima da razumeju situaciju i donesu odluku o daljim delovanjima. Odabir odgovarajućeg seta indikatora za praćenje strategije i akcionog plana je zahtevan zadatak. Neophodno je uzeti u obzir sledeće: 1. Indikator mora biti tesno povezan sa opštim i specifičnim ciljevima i rezultatima strategije. Indikator mora da meri pravu stvar. Primer: CIlj strategije je poboljšanje kvaliteta površinskih voda u opštini. Da bi se postigao ovaj cilj, planira se izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Samim prebrojavanjem domaćinstava koja će biti priključena na postrojenje možemo samo pretpostaviti da je kvalitet vode poboljšan. Ali, da bismo to mogli da dokažemo, moramo takođe izmeriti kvalitet vode pre i posle prečišćavanja. 2. Redovno merenje: Indikator treba redovno meriti. Dobro je imati vremenske serije podataka gde su dosledno primenjene precizne definicije indikatora. Na ovaj način se omogućava poređenje i uočavanje trendova. Primer: Statistički podaci se prikupljaju u različitim periodima; npr. popis stanovništva se radi ređe (svakih 10 godina), dok se neki drugi podaci objavljuju na godišnjoj (npr. količina prečišćenih otpadnih voda), mesečnoj (npr. srpski indeks kvaliteta voda) ili čak dnevnoj bazi (npr. kvalitet vazduha na određenim mernim mestima). 3. Jednostavni i razumljivi: Onima koji donose odluke vezano za strategiju razvoja od velike je važnosti da su indikatori lako razumljivi. Čak iako se izračunavaju primenom komplikovane formule, na kraju je neophodno dati jednostavno i razumljivo tumačenje. Lokalnim samoupravama je jako važno da je prikupljanje podataka jeftino i da su podaci lako pristupačni. Stoga bi u najvećoj mogućoj meri trebalo da iskoriste postojeće javno dostupne izvore podataka ili podatke koji se već prikupljaju na lokalu u različite svrhe. Za određene indikatore za koje je odlučeno da se prate, treba uporediti troškove prikupljanja i obrade podataka sa vrednošću koju će indikator obezbediti donosiocima odluka. 4. Indikator se definiše dovoljno rano: U idealnom slučaju, podaci bi trebalo da budu raspoloživi pre usvajanja ili sprovođenja strategije/akcionog plana. Na taj način je moguće proveriti da li su podaci za indikatore raspoloživi iz javnih izvora ili se mora predvideti vreme za prikupljanje podataka na lokalnom nivou. 5. Vrste indikatora: Indikatori se definišu za različite nivoe procene (ulazni parametri/resursi, izlazni parametri, rezultati, uticaj). Mogu se predstaviti u kvalitativnom ili kvantitativnom obliku od kojih svaki omogućava drugačiju perspektivu i uvid u procenu. Postoji dosta različitih tipologija indikatora. U nastavku možete naći vrste indikatora koji su povezani sa matricom logičkog okvira. 15

17 Tabela 4.: Od indikatora inputa/resursa do indikatora uticaja Indikatori uticaja. Koja promena je ostvarena na duže staze? Indikatori rezultata. Koje su neposredne koristi za direktne korisnike? Direktni kvantitativni indikator (output). Šta je dobijeno za javni novac? Indikator inputa/resursa. Šta je uloženo? INDIKATOR Predstavljaju posledice programa izvan njegovog direktnog i neposrednog kontakta sa korisnicima koje se pojavljuju ili traju u srednjem roku. Takođe, i posledice koje imaju uticaj na ljude ili organizacije koji nisu direktni korisnici. Ovi indikatori se kvantifikuju tokom evaluacija. Predstavljaju neposredne koristi programa za direktne korisnike. Prednost je neposredna ako je korisnik u direktnom kontaktu sa programom. Pružaju informacije o promenama koje direktni korisnici neposredno osećaju. Predstavljaju proizvod aktivnosti programa. Obično su u punoj nadležnosti organa koji obezbeđuju finansiranje i onih koji su odgovorni za njihovo sprovođenje. Pruža informacije o finansijskim, ljudskim, materijalnim, organizacionim sredstvima koja su iskorišćena za sprovođenje programa. PRIMER Broj putnih nezgoda Stopa raspoređivanja / uposlenosti kvalifikovanih pripravnika Povećana turistička potrošnja na destinaciji Kvalitet života ljudi koji žive u blizini rekonstruisane industrijske lokacije Ušteđeno vreme korisnika puteva Povećan broj turista Upotreba novih proizvodnih kapaciteta Km izgrađenih puteva Broj polaznika obuke m 2 renoviranog i modernizovanog centra za posetioce ha rekonstruisane Braunfild lokacije Ukupni budžet Procenat finansiranja EU u ukupnom javnom finansiranju, Broj ljudi koji rade na implementaciji 6. Definisanje indikatora, izvora podataka i načina za njihovo prikupljanje je ključni posao u uspostavljanju sistema za monitoring. On tačno definiše šta će se meriti, na koji način, koliko često i ko je za to zadužen. Međutim, samo po sebi, merenje putem indikatora bez definisanja polazišta u smislu onoga gde se trenutno nalazimo (početne vrednosti) i gde želimo da stignemo (ciljane vrednosti) nema mnogo smisla. Početne vrednosti pružaju informacije o trenutnom stanju određene pojave pre početka sprovođenja strategije ili programa/projekta. Ciljne vrednosti definišu vrednost indikatora koju treba dostići putem sprovođenja strategije/akcionog plana u određenom vremenskom periodu. Ulaganje vremena i napora za utvrđivanje početnih vrednosti je od velikog značaja za dalji kvalitet aktivnosti monitoringa i evaluacije. Tabela 4.: Primer indikatora Strategija održivog razvoja opštine Vladičin Han Opis indikatora Zagađena (neprečišćena) otpadna voda od ukupne ispuštene količine Ukupne ispuštene otpadne vode Jedinica Početna Ciljana vrednost mere vrednost 000 m % 100% (2011) 50% (2017) Izvor Republički Zavod za statistiku, publikacija-opštine i regioni u Republici Srbiji, Vodosnabdevanje i ispuštanje otpadnih voda Tabela 11-1, dodatni sopstveni proračun Učestalost prikupljanja Godišnje 7. Odabir indikatora bi trebalo da tesno oslikava strateške ciljeve, rezultate i sprovedene aktivnosti. Ne treba ići sa viškom informacija, već tragati za onim koje su zaista potrebne i smislene. Sektorski planovi zahtevaju detaljnije specifične indikatore, dok strategija traži širi izbor opštih indikatora širom različitih prioritetnih oblasti intervencije. Tabela 6.:Primeri indikatora Regionalne Strategije ruralnog razvoja Jablaničkog i Pčinjskog okruga

18 INDIKATORI REZULTATA CILJEVI 1. Unapređenje kvaliteta i uslova života u ruralnim područjima Regiona 2. Jačanje konkurentnosti poljoprivrede i šumarstva Regiona 3. Razvoj ruralne ekonomije regiona zasnovan na održivom korišćenju prirodnih resursa i očuvanju kulturno-istorijske baštine OPŠTI INDIKATORI UTICAJA Ekonomski rast Mogućnosti zaposlenja Produktivnost rada Zaštita i održavanje područja visoke prirodne vrednosti (High Nature Value HNV) Unapređenje kvaliteta vode Ublažavanje klimatskih promjena INDIKATOR Broj km izgrađenih/rekonstruisanih lokalnih i nekategorisanih puteva u Regionu, Broj km izgrađene/rekonstruisane vodovodne i kanalizacione mreže, Broj priključenih domaćinstava na vodovodnu i kanalizacionu mrežu, Broj km uređenih rečnih korita, Broj rekonstruisanih sistema za navodnjavanje Broj saniranih deponija, Broj urađenih urbanističkih/prostornih planova i projektno tehničke dokumentacije, Broj učesnika koji su uspešno završili obuku iz oblasti poljoprivrede i šumarstva, Broj dodeljenih certifikata. Broj poljoprivrednih gazdinstava i privrednih subjekata koji primjenjuju nove tehnike/tehnologije, Broj poljoprivrednih gazdinstava koja proizvode za tržište, Broj poljoprivrednih gazdinstava i privrednih subjekata koji uvode nove proizvode, Vrednost poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda plasiranih pod prepoznatljivim certifikatom (standardom) kvaliteta, Povećanje ukupne dodate vrednosti u podržanim poljoprivrednim domaćinstvima i privrednim subjektima. Broj proizvođača u procesu organske certifikacije, Broj proizvođača bio-energenata, Ukupan broj novih radnih mesta, Dodatni broj turista, % ruralnog stanovništva koje je imalo koristi od unapređenja usluga, Povećanje informatičke pismenosti u ruralnom području, Broj korisnika koji su uspešno završili obuku u sticanju znanja i veština (preduzetništva, lokalne akcione grupe, ruralni turizam i dr.). JEDINICA MERE Neto dodana vrednost izražena u PPS (Purchasing Power Standards-Kupovna moć stanovništva), Dodatno otvorena radna mesta, Promene u dodanoj vrednosti po zaposlenom radniku, Promjene u HNV područjima, Povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, Smanjenje indeksa siromaštva. INDIKATORI UTICAJA 17

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog

More information

Port Community System

Port Community System Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS

More information

Podešavanje za eduroam ios

Podešavanje za eduroam ios Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja

More information

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako

More information

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant

More information

Mogudnosti za prilagođavanje

Mogudnosti za prilagođavanje Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti

More information

PROJEKTNI PRORAČUN 1

PROJEKTNI PRORAČUN 1 PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja

More information

WWF. Jahorina

WWF. Jahorina WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation

More information

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri. Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.

More information

PLAN OBUKE CIVILNIH SLUŽBENIKA

PLAN OBUKE CIVILNIH SLUŽBENIKA Republika e Kosovës Republika Kosova - Republic of Kosovo Qeveria - Vlada - Government Ministria e Administratës Publike / Ministarstvo Javne Administracije / Ministry of Public Administration INSTITUTI

More information

BENCHMARKING HOSTELA

BENCHMARKING HOSTELA BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991

More information

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam

More information

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za

More information

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović

More information

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene

More information

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB. 9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98

More information

Pristup rizicima u sistemu menadžmenta kvaliteta zasnovan na FMEA metodi

Pristup rizicima u sistemu menadžmenta kvaliteta zasnovan na FMEA metodi Pristup rizicima u sistemu menadžmenta kvaliteta zasnovan na FMEA metodi Ana Čobrenović, MPC Holding doc. dr Mladen Đurić, Fakultet organizacionih nauka 1 Uvod i definicije Rizik Organizacije se konstantno

More information

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel

More information

STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI

STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI Bosna i Hercegovina Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Bosnia and Herzegovina Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI Jahorina, 05.07.2011

More information

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces

More information

CILJ UEFA PRO EDUKACIJE

CILJ UEFA PRO EDUKACIJE CILJ UEFA PRO EDUKACIJE Ciljevi programa UEFA PRO M s - Omogućiti trenerima potrebnu edukaciju, kako bi mogli uspešno raditi na PRO nivou. - Utvrdjenim programskim sadržajem, omogućiti im kredibilitet.

More information

Uvod u relacione baze podataka

Uvod u relacione baze podataka Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako

More information

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:

More information

Programsko budžetiranje Ciklus godine. Novi Sad, 15. oktobar godine

Programsko budžetiranje Ciklus godine. Novi Sad, 15. oktobar godine Programsko budžetiranje Ciklus 2016. godine Novi Sad, 15. oktobar 2015. godine Uloga SKGO u procesu programskog budžetiranja na lokalnom nivou i podrška SKGO lokalnoj samoupravi u pripremi programskog

More information

Analiza (procena uticaja) strateškog planiranja i programskog budžetiranja na nivou lokalnih samouprava

Analiza (procena uticaja) strateškog planiranja i programskog budžetiranja na nivou lokalnih samouprava Analiza (procena uticaja) strateškog planiranja i programskog budžetiranja na nivou lokalnih samouprava Septembar, 2015 1 SADRŽAJ 1 UVODNE NAPOMENE... 3 2 PROCES I METODOLOGIJA IZRADE... 4 3 KONTEKST...

More information

REGIONALNA STRATEGIJA RURALNOG RAZVOJA JABLANIČKOG I PČINJSKOG OKRUGA FINALNI NACRT

REGIONALNA STRATEGIJA RURALNOG RAZVOJA JABLANIČKOG I PČINJSKOG OKRUGA FINALNI NACRT Pana Đukića 42. 16000 Leskovac Srbija, Telefon : +381 16 3 150 115; Fax: +381 16 3 150 114 info@centarzarazvoj.org, www.centarzarazvoj.org REGIONALNA STRATEGIJA RURALNOG RAZVOJA JABLANIČKOG I PČINJSKOG

More information

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet

More information

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA

More information

СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ

СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ 1 СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ 2 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 3 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 4 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ Edwards Deming Не морате то чинити, преживљавање фирми

More information

ISO Sistemi menadžmenta za borbu protiv korupcije

ISO Sistemi menadžmenta za borbu protiv korupcije ISO 37001 ISO 37001 Sistemi menadžmenta za borbu protiv korupcije ISO 37001 Korupcija je jedan od najdestruktivnijih i najkompleksnijih problema današnjice, i uprkos nacionalnim i međunarodnim naporima

More information

VOJVOĐANSKI STANDARD Novi Sad, oktobar 2013

VOJVOĐANSKI STANDARD Novi Sad, oktobar 2013 VOJVOĐANSKI STANDARD Novi Sad, oktobar 2013 2 UVOD Proces približavanja Evropskoj uniji polako prelazi u novu fazu. Od kada je Srbija dobila status zemlje kandidata i počela sa pripremnim aktivnostima

More information

Grad Milano Barcelona, Gdanjsk, Bari, Riga, Strasbourg, Porto i ALDA

Grad Milano Barcelona, Gdanjsk, Bari, Riga, Strasbourg, Porto i ALDA Grad Zagreb sudjelovat će kao partner u projektu MEANING - Metropolitan Europeans Active Network, Inducing Novelties in Governance, u okviru: Programa: Europa za građane Potprogram 2: Demokratski angažman

More information

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)

More information

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj

More information

Vodič kroz IPAII INSTRUMENT ZA PRETPRISTUPNU POMOĆ

Vodič kroz IPAII INSTRUMENT ZA PRETPRISTUPNU POMOĆ Vodič kroz IPAII INSTRUMENT ZA PRETPRISTUPNU POMOĆ 2014-2020. Vodič kroz IPAII INSTRUMENT ZA PRETPRISTUPNU POMOĆ 2014-2020. Andrija Pejović, Mirjana Lazović, Ognjen Mirić, Ivan Knežević Beograd, 2014.

More information

KARAKTERISTIKE ANTIMONOPOLSKE POLITIKE I EFEKTI NJENE PRIMENE U SRBIJI

KARAKTERISTIKE ANTIMONOPOLSKE POLITIKE I EFEKTI NJENE PRIMENE U SRBIJI Ekonomski Fakultet Univerzitet u Beogradu KARAKTERISTIKE ANTIMONOPOLSKE POLITIKE I EFEKTI NJENE PRIMENE U SRBIJI Dr Dragan Lončar SADRŽAJ PREZENTACIJE MAKROEKONOMSKI PRISTUP 01 02 03 DOMEN ANTIMONOPOLSKE

More information

GRUPA Prepoznatljivost Iskljuciti Ukljuciti 11. Razlicit kapacitet organizacija clanica mreze Dodati. 12. Dodati. 13. Dodati. 14.

GRUPA Prepoznatljivost Iskljuciti Ukljuciti 11. Razlicit kapacitet organizacija clanica mreze Dodati. 12. Dodati. 13. Dodati. 14. GRUPA 1 III ANALIZE 3.2. Snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje (SWOT analiza) SWOT analiza podrazumijeva analizu okruzenja kako bi se tacno definisale odredjene unutrasnje snage mreze, unutrasnje slabosti

More information

REZULTATI I PROBLEMI U SPROVOĐENJU IPA PROGRAMA PREKOGRANIČNE SARADNJE OD ZNAČAJA ZA OBLAST ŽIVOTNE SREDINE I POGLAVLJE 27

REZULTATI I PROBLEMI U SPROVOĐENJU IPA PROGRAMA PREKOGRANIČNE SARADNJE OD ZNAČAJA ZA OBLAST ŽIVOTNE SREDINE I POGLAVLJE 27 REZULTATI I PROBLEMI U SPROVOĐENJU IPA PROGRAMA PREKOGRANIČNE SARADNJE OD ZNAČAJA ZA OBLAST ŽIVOTNE SREDINE I POGLAVLJE 27 MA Mladenka Ignjatić, Istraživački forum, Evropski pokret u Srbiji dr Dragoljub

More information

Direkcija za razvoj MSP - Enterprise Europe Network - Montenegro

Direkcija za razvoj MSP - Enterprise Europe Network - Montenegro Direkcija za razvoj MSP - Enterprise Europe Network - Montenegro Crna Gora Direkcija za razvoj MSP Ljiljana Belada Podgorica, 17/11/2014. Politika MSP odgovor na izazove MAKRO BDP po glavi stanovnika,

More information

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual

More information

Priručnik za uključivanje zainteresovanih strana u upravljanje zaštićenim područjem

Priručnik za uključivanje zainteresovanih strana u upravljanje zaštićenim područjem 2016 Participativno upravljanje zaštićenim područjima u karpatskom ekoregionu Priručnik za uključivanje zainteresovanih strana u upravljanje zaštićenim područjem Alina Ioniţă, Erika Stanciu Participativno

More information

Bušilice nove generacije. ImpactDrill

Bušilice nove generacije. ImpactDrill NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza

More information

THE MODEL OF BUSINESS RESEARCH OF AGRITOURISM POTENTIAL IN RURAL AREAS OF DEVELOPING COUNTRIES

THE MODEL OF BUSINESS RESEARCH OF AGRITOURISM POTENTIAL IN RURAL AREAS OF DEVELOPING COUNTRIES International Scientific Conference of IT and Business-Related Research THE MODEL OF BUSINESS RESEARCH OF AGRITOURISM POTENTIAL IN RURAL AREAS OF DEVELOPING COUNTRIES MODEL POSLOVNIH ISTRAŽIVANJA POTENCIJALA

More information

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a NIS PETROL Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a Beograd, 2018. Copyright Belit Sadržaj Disable... 2 Komentar na PHP kod... 4 Prava pristupa... 6

More information

Paketi Usluga, Zdravstvenih Usluga Umerenih ka Ljudima, i Integrisane Zaštite

Paketi Usluga, Zdravstvenih Usluga Umerenih ka Ljudima, i Integrisane Zaštite Paketi Usluga, Zdravstvenih Usluga Umerenih ka Ljudima, i Integrisane Zaštite Projekat Kvalitetna i Dostupna Zdravstvena Zaštita Projekat Kvalitetna i dostupna zdravstvena zaštita (AQH) je dizajniran

More information

POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA

POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA Master akademske studije Modul za logistiku 1 (MLO1) POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA angažovani su: 1. Prof. dr Momčilo Miljuš, dipl.inž., kab 303, mmiljus@sf.bg.ac.rs,

More information

Klasterizacija. NIKOLA MILIKIĆ URL:

Klasterizacija. NIKOLA MILIKIĆ   URL: Klasterizacija NIKOLA MILIKIĆ EMAIL: nikola.milikic@fon.bg.ac.rs URL: http://nikola.milikic.info Klasterizacija Klasterizacija (eng. Clustering) spada u grupu tehnika nenadgledanog učenja i omogućava grupisanje

More information

PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA

PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA Đorđe Vojinović Petar Gvero Milovan Kotur PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA Banja Luka 2015. Autori: mr Đorđe Vojinović dr Petar Gvero, van. prof mr Milovan

More information

Modul 01_Ruralni razvoj. Modul 02_Ruralna ekonomija. Modul 03_Ruralna sociologija. Modul 04_Ruralna ekologija. Modul 05_Lobiranja i zagovaranje

Modul 01_Ruralni razvoj. Modul 02_Ruralna ekonomija. Modul 03_Ruralna sociologija. Modul 04_Ruralna ekologija. Modul 05_Lobiranja i zagovaranje Modul 01_Ruralni razvoj Modul 02_Ruralna ekonomija Modul 03_Ruralna sociologija Modul 04_Ruralna ekologija Modul 05_Lobiranja i zagovaranje Modul 06_Javne politike i javne kampanje Ova publikacija je urađena

More information

Struktura indeksa: B-stablo. ls/swd/btree/btree.html

Struktura indeksa: B-stablo.   ls/swd/btree/btree.html Struktura indeksa: B-stablo http://cis.stvincent.edu/html/tutoria ls/swd/btree/btree.html Uvod ISAM (Index-Sequential Access Method, IBM sredina 60-tih godina 20. veka) Nedostaci: sekvencijalno pretraživanje

More information

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Trening: Obzor 2020. - financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Ana Ključarić, Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja PROGRAM DOGAĐANJA (9:30-15:00) 9:30 10:00 Registracija

More information

Instrument za pretpristupnu pomoć EU

Instrument za pretpristupnu pomoć EU 2 1. Evropske politike u oblasti prekogranične saradnje Instrument za pretpristupnu pomoć EU 2007 2013. Treće izmenjeno i dopunjeno izdanje Autori: Andrija Pejović, Bojan Živadinović, Gordana Lazarević,

More information

UNIVERZITET U NIŠU MAŠINSKI FAKULTET

UNIVERZITET U NIŠU MAŠINSKI FAKULTET 530577-TEMPUS-1-2012-1-RS-TEMPUS-JPCR Improvement of Product Development Studies in http://iprod.masfak.ni.ac.rs iprod@masfak.ni.ac.rs UNIVERZITET U NIŠU MAŠINSKI FAKULTET UPITNIK RAZVJ PRIZVDA I INVACINI

More information

1. Instalacija programske podrške

1. Instalacija programske podrške U ovom dokumentu opisana je instalacija PBZ USB PKI uređaja na računala korisnika PBZCOM@NET internetskog bankarstva. Uputa je podijeljena na sljedeće cjeline: 1. Instalacija programske podrške 2. Promjena

More information

IPA II planiranje i programiranje

IPA II planiranje i programiranje IPA II planiranje i programiranje Gordana Lazarević Mart 2015 Sadržaj EVROPA 2020 -osnovni planski dokument EU SEE2020 Evropa 2020 i lokalne zajednice preproruke Komiteta regiona IPA II Planski okvir Nacionalna

More information

Autori: Jasna Draganić Inka Šehović Enisa Pulić. Štamparija: Kaligraf, Sarajevo Sarajevo, juni/lipanj 2005 Naklada 150 primjeraka

Autori: Jasna Draganić Inka Šehović Enisa Pulić. Štamparija: Kaligraf, Sarajevo Sarajevo, juni/lipanj 2005 Naklada 150 primjeraka PRIRUČNIK ZA NEVLADINE ORGANIZACIJE PRIPREMA I PISANJE PROJEKTNIH PRIJEDLOGA PRIPREMA BUDŽETA ZA PROJEKTE UPRAVLJANJE PROJEKTOM Priručnik za nevladine organizacije Izdavač: Regionalni centar za okoliš/životnu

More information

IDENTIFYING THE FACTORS OF TOURISM COMPETITIVENESS LEVEL IN THE SOUTHEASTERN EUROPEAN COUNTRIES UDC : (4-12)

IDENTIFYING THE FACTORS OF TOURISM COMPETITIVENESS LEVEL IN THE SOUTHEASTERN EUROPEAN COUNTRIES UDC : (4-12) FACTA UNIVERSITATIS Series: Economics and Organization Vol. 10, N o 2, 2013, pp. 117-127 Review paper IDENTIFYING THE FACTORS OF TOURISM COMPETITIVENESS LEVEL IN THE SOUTHEASTERN EUROPEAN COUNTRIES UDC

More information

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02

More information

E learning škola demokratije i ljudskih prava

E learning škola demokratije i ljudskih prava E learning škola demokratije i ljudskih prava Organizatori Partneri za demokratske promene Srbija Odbor za ljudska prava Niš Projekat podržan od strane Delegacije Evropske unije u Srbiji E-learning platforma

More information

EKONOMSKI EFEKTI RAZVOJA TURIZMA U RURALNIM PODRUČJIMA SRBIJE ЕCONOMIC EFFECTS OF TOURISM DEVELOPMENT IN RURAL AREAS OF SERBIA

EKONOMSKI EFEKTI RAZVOJA TURIZMA U RURALNIM PODRUČJIMA SRBIJE ЕCONOMIC EFFECTS OF TOURISM DEVELOPMENT IN RURAL AREAS OF SERBIA Tatjana Bošković * EKONOMSKI EFEKTI RAZVOJA TURIZMA U RURALNIM PODRUČJIMA SRBIJE Sažetak: Poslednjih godina se sve veća pažnja poklanja turizmu kao jednom od faktora privrednog razvoja ruralnih oblasti.

More information

Center for Independent Living Serbia

Center for Independent Living Serbia CENTAR ZA SAMOSTALNI ŽIVOT OSOBA SA INVALIDITETOM SRBIJE Center for Independent Living Serbia MISIJA Osnovna misija Centra je promocija filozofije samostalnog života i stvaranje uslova za njeno ostvarenje

More information

UPRAVLJANJE RAZVOJNIM PROJEKTIMA

UPRAVLJANJE RAZVOJNIM PROJEKTIMA Univerzitet u Istočnom Sarajevu Mašinski fakultet Biljana Marković, Miloš Milovančević, Dejan Jeremić UPRAVLJANJE RAZVOJNIM PROJEKTIMA Improvement of product development studies in Serbia and Bosnia and

More information

Curriculum Vitae. Radno iskustvo: Od - do Od 2010.

Curriculum Vitae. Radno iskustvo: Od - do Od 2010. Curriculum Vitae Prezime: Gardašević Ime: Ana Datum rođenja: 21.05.1980.g. Adresa: Đoka Miraševića 45, 81000 Podgorica E-mail: gardasevicana@yahoo.com Nacionalnost: crnogorska Radno iskustvo: Od - do Od

More information

NEPROFITNE ORGANIZACIJE I PROCESI UPRAVLJANJA

NEPROFITNE ORGANIZACIJE I PROCESI UPRAVLJANJA Univerzitet u Beogradu Filološki fakultet Katedra za bibliotekarstvo i informatiku Seminarski rad iz Menadžmenta u bibliotekama NEPROFITNE ORGANIZACIJE I PROCESI UPRAVLJANJA Student: Anka Stanojlović Beograd,

More information

STABLA ODLUČIVANJA. Jelena Jovanovic. Web:

STABLA ODLUČIVANJA. Jelena Jovanovic.   Web: STABLA ODLUČIVANJA Jelena Jovanovic Email: jeljov@gmail.com Web: http://jelenajovanovic.net 2 Zahvalnica: Ovi slajdovi su bazirani na materijalima pripremljenim za kurs Applied Modern Statistical Learning

More information

VERZIJA 5 mart godine REVIZIJA: EBRD i EPS RB Kolubara. Broj posla

VERZIJA 5 mart godine REVIZIJA: EBRD i EPS RB Kolubara. Broj posla Projekat unapređenja stanja zaštite životne sredine u PD RB Kolubara Akcioni plan za zaštitu životne sredine i socijalna pitanja VERZIJA 5 mart 2012. godine REVIZIJA: EBRD i EPS RB Kolubara Ove Arup &

More information

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.)

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.) Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD

More information

Struktura i organizacija baza podataka

Struktura i organizacija baza podataka Fakultet tehničkih nauka, DRA, Novi Sad Predmet: Struktura i organizacija baza podataka Dr Slavica Aleksić, Milanka Bjelica, Nikola Obrenović Primer radnik({mbr, Ime, Prz, Sef, Plt, God, Pre}, {Mbr}),

More information

Hrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir. Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik

Hrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir. Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik Hrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik ACI Hrvatska (www.forexcroatia.hr) je neprofitna udruga građana Republike Hrvatske koji su profesionalno uključeni

More information

СТАЛНА КОНФЕРЕНЦИЈА ГРАДОВА И ОПШТИНА EVROPSKA POVELJA O RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI NA LOKALNOM NIVOU

СТАЛНА КОНФЕРЕНЦИЈА ГРАДОВА И ОПШТИНА EVROPSKA POVELJA O RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI NA LOKALNOM NIVOU СТАЛНА КОНФЕРЕНЦИЈА ГРАДОВА И ОПШТИНА EVROPSKA POVELJA O RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI NA LOKALNOM NIVOU EVROPSKA POVELJA O RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI NA LOKALNOM NIVOU Za lokalne i regionalne uprave, u cilju usmeravanja

More information

Medjunarodni projektni menadzmnet. prof.dr MILOŠ D. MILOVANČEVIĆ

Medjunarodni projektni menadzmnet. prof.dr MILOŠ D. MILOVANČEVIĆ Medjunarodni projektni menadzmnet prof.dr MILOŠ D. MILOVANČEVIĆ 1 Upravljanje projektom NE PREDSTAVLJA samo upravljanje implementacijom projekta PREDSTAVLJA disciplinu definisanja i sprovođenja uspešnih

More information

UPRAVLJANJE INDIVIDUALNIM PERFORMANSAMA - UPRAVLJANJE POMOĆU CILJEVA U STRATEGIJSKOM MENADŽMENTU ZASNOVANOM NA BSC

UPRAVLJANJE INDIVIDUALNIM PERFORMANSAMA - UPRAVLJANJE POMOĆU CILJEVA U STRATEGIJSKOM MENADŽMENTU ZASNOVANOM NA BSC UPRAVLJANJE INDIVIDUALNIM PERFORMANSAMA - UPRAVLJANJE POMOĆU CILJEVA U STRATEGIJSKOM MENADŽMENTU ZASNOVANOM NA BSC Prof dr Nebojša Janićijević Univerzitet u Beorgadu Ekonomski fakultet jnebojsa@eunet.rs

More information

INSTITUCIONALNA DIMENZIJA ODRŽIVOG RAZVOJA

INSTITUCIONALNA DIMENZIJA ODRŽIVOG RAZVOJA Pregledni rad Škola biznisa Broj 3-4/2013 UDC 502.131.1 INSTITUCIONALNA DIMENZIJA ODRŽIVOG RAZVOJA Jelena Pivašević, Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad Petar Hafner, Ekonomski fakultet,

More information

Upravljanje kvalitetom usluga. doc.dr.sc. Ines Dužević

Upravljanje kvalitetom usluga. doc.dr.sc. Ines Dužević Upravljanje kvalitetom usluga doc.dr.sc. Ines Dužević Specifičnosti usluga Odnos prema korisnicima U prosjeku, lojalan korisnik vrijedi deset puta više nego što je vrijedio u trenutku prve kupnje. Koncept

More information

MERENJE I UNAPREĐENJE INDIKATORA KLJUČNIH PERFORMANSI U SAVREMENOJ ORGANIZACIJI

MERENJE I UNAPREĐENJE INDIKATORA KLJUČNIH PERFORMANSI U SAVREMENOJ ORGANIZACIJI UDK: 005.7:005.216.1 MERENJE I UNAPREĐENJE INDIKATORA KLJUČNIH PERFORMANSI U SAVREMENOJ ORGANIZACIJI Nenad Kojić 1, MajaDajić 1, NenadVučković 2 1 Ekonomski fakultetpriština Kosovska Mitrovica, Republika

More information

Advertising on the Web

Advertising on the Web Advertising on the Web On-line algoritmi Off-line algoritam: ulazni podaci su dostupni na početku, algoritam može pristupati podacima u bilo kom redosljedu, na kraju se saopštava rezultat obrade On-line

More information

MODEL PRIZMA ZA MERENJE PERFORMANSI ORGANIZACIJE - PREDLOG PRIMENE

MODEL PRIZMA ZA MERENJE PERFORMANSI ORGANIZACIJE - PREDLOG PRIMENE XXX Simpozijum o novim tehnologijama u poštanskom i telekomunikacionom saobraćaju PosTel 2012, Beograd, 04. i 05. decembar 2012. MODEL PRIZMA ZA MERENJE PERFORMANSI ORGANIZACIJE - PREDLOG PRIMENE Vladeta

More information

Nejednakosti s faktorijelima

Nejednakosti s faktorijelima Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih

More information

Metodologija za procenu sistema javnih nabavki (MAPS) Verzija (Nacrt za javnu raspravu, jul 2016)

Metodologija za procenu sistema javnih nabavki (MAPS) Verzija (Nacrt za javnu raspravu, jul 2016) Metodologija za procenu sistema javnih nabavki (MAPS) Verzija 2016 (Nacrt za javnu raspravu, jul 2016) 0 PREDGOVOR Javne nabavke su ključna komponenta pružanja javnih usluga, dobrog upravljanja i održive

More information

The project management procedure for regional network of Quality Management Centers

The project management procedure for regional network of Quality Management Centers TEMPUS JP 543662-2013 Improvement of Partnership with Enterprises by Enhancement of a Regional Quality Management Potentials in WBC University of Montenegro, Cetinjska 2, 81000 Podgorica, Montenegro www.ucg.ac.me

More information

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair

More information

RAZVOJ NGA MREŽA U CRNOJ GORI

RAZVOJ NGA MREŽA U CRNOJ GORI RAZVOJ NGA MREŽA U CRNOJ GORI INFOFEST 2017 SLJEDEĆA GENERACIJA REGULACIJE, 25 26 Septembar 2017 Budva, Crna Gora Vitomir Dragaš, Manadžer za interkonekciju i sisteme prenosa Sadržaj 2 Digitalna transformacija

More information

Primena A`WOT metode za izbor scenarija razvoja poštanskih usluga u Republici Srbiji

Primena A`WOT metode za izbor scenarija razvoja poštanskih usluga u Republici Srbiji Primena A`WOT metode za izbor scenarija razvoja poštanskih usluga u Republici Srbiji NIKOLA KNEŽEVIĆ, Saobraćajni fakultet, Univerzitet u Beogradu DRAGANA MACURA, Saobraćajni fakultet, Univerzitet u Beogradu

More information

Otpremanje video snimka na YouTube

Otpremanje video snimka na YouTube Otpremanje video snimka na YouTube Korak br. 1 priprema snimka za otpremanje Da biste mogli da otpremite video snimak na YouTube, potrebno je da imate kreiran nalog na gmailu i da video snimak bude u nekom

More information

EVROPSKA POVELJA O RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI NA LOKALNOM NIVOU

EVROPSKA POVELJA O RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI NA LOKALNOM NIVOU Program PODRŠKA LOKALNIM SAMOUPRAVAMA U SRBIJI U PROCESU EVROPSKIH INTEGRACIJA EVROPSKA POVELJA O RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI NA LOKALNOM NIVOU Namenjena lokalnim i regionalnim upravama u cilju usmeravanja njihovih

More information

Uspostavljanje PIFC a u Federaciji Bosne i Hercegovine

Uspostavljanje PIFC a u Federaciji Bosne i Hercegovine Uspostavljanje PIFC a u Federaciji Bosne i Hercegovine Fatima Obhođaš Pomoćnik ministra za Centralnu harmonizacijsku jedinicu Federalno ministarstvo finansija / financija Sadržaj Koncept Javne interne

More information

M.Heleta - Definicije...

M.Heleta - Definicije... Upravljanje kvalitetom 3. Definicije iz menadžmenta kvaliteta 1 Definicije principa odozgo nadole odozdo - nagore Obrazovni sistem Srbije Sistem visokog obrazovanja Univerzitet Singidunum Fakultet za menadžment

More information

FINANSIJSKE PREPREKE I PODSTICAJI (DRŽAVNI I KOMERCIJALNI) RAZVOJU AGROPRIVREDE SRBIJE U PREDPRISTUPNOM PERIODU

FINANSIJSKE PREPREKE I PODSTICAJI (DRŽAVNI I KOMERCIJALNI) RAZVOJU AGROPRIVREDE SRBIJE U PREDPRISTUPNOM PERIODU FINANSIJSKE PREPREKE I PODSTICAJI (DRŽAVNI I KOMERCIJALNI) RAZVOJU AGROPRIVREDE SRBIJE U PREDPRISTUPNOM PERIODU Tema izlaganja: MLEKO Ljubiša Jovanovid, generalni direktor BD Agro predsednik Udruženja

More information

Ova brošura je napravljena u promotivne svrhe i za druge potrebe se ne može koristiti. USPEH JE ZASNOVAN NA POTREBAMA KORISNIKA.

Ova brošura je napravljena u promotivne svrhe i za druge potrebe se ne može koristiti. USPEH JE ZASNOVAN NA POTREBAMA KORISNIKA. Ova brošura je napravljena u promotivne svrhe i za druge potrebe se ne može koristiti. USPEH JE ZASNOVAN NA POTREBAMA KORISNIKA. Šta je standard ISO 9001? ISO 9001 je međunarodni standard koji sadrži zahteve

More information

Period na koji se izveštaj odnosi: septembar oktobar 2016.

Period na koji se izveštaj odnosi: septembar oktobar 2016. Period na koji se izveštaj odnosi: septembar 2015. oktobar 2016. IMPRESUM Koalicija 27 (2017) Poglavlje 27 u Srbiji: još uvek u pripremi Izdavač: Mladi istraživači Srbije, Bulevar umetnosti 27, 11 000

More information

S&OP Sales and Operations Planning. Dejan Đorđević, Dmitar Zaklan, Vladimir Jovanović

S&OP Sales and Operations Planning. Dejan Đorđević, Dmitar Zaklan, Vladimir Jovanović S&OP Sales and Operations Planning Dejan Đorđević, Dmitar Zaklan, Vladimir Jovanović Supply Chain direktor Knjaz Miloš a.d. Dmitar Zaklan Vladimir Jovanović COO Imlek a.d. Vladimir Popadić Olja Lapčević

More information

Lokalne zajednice u borbi protiv trgovine ljudima

Lokalne zajednice u borbi protiv trgovine ljudima Lokalne zajednice u borbi protiv trgovine ljudima 1 Lokalne zajednice u borbi protiv trgovine ljudima Izdavač: Udruženje građana za borbu protiv trgovine ljudima i svih oblika nasilja nad ženama - Atina

More information

DOMETI LOKALIZACIJE POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA U EU: LEKCIJE ZA SRBIJU

DOMETI LOKALIZACIJE POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA U EU: LEKCIJE ZA SRBIJU OKTOBAR 2016 Radna grupa 17: Sloboda kretanja radnika (2) i Socijalna politika i zapošljavanje (19) DOMETI LOKALIZACIJE POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA U EU: LEKCIJE ZA SRBIJU Bojana Ružić, Fondacija Centar za

More information

N A C I O N A L N U S T R A T E G I J U održivog razvoja I. UVOD. 1. Osnovne postavke održivog razvoja

N A C I O N A L N U S T R A T E G I J U održivog razvoja I. UVOD. 1. Osnovne postavke održivog razvoja "Službeni glasnik RS", br. 57/2008 Na osnovu člana 17. stav 1. i člana 45. stav 1. Zakona o Vladi ("Službeni glasnik RS", br. 55/05, 71/05 - ispravka i 101/07), Vlada donosi N A C I O N A L N U S T R A

More information

IZRADA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE

IZRADA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE 1 Zaglavlje (JUS M.A0.040) Šta je zaglavlje? - Posebno uokvireni deo koji služi za upisivanje podataka potrebnih za označavanje, razvrstavanje i upotrebu crteža Mesto zaglavlja: donji desni ugao raspoložive

More information

SPECIFIČNOSTI PLANIRANJA ODRŽIVOG TURIZMA SPECIFICITIES OF SUSTAINABLE TOURISM PLANNING

SPECIFIČNOSTI PLANIRANJA ODRŽIVOG TURIZMA SPECIFICITIES OF SUSTAINABLE TOURISM PLANNING PREGLEDNI ČLANAK UDC: 338.48:502.131.1 DOI: 10.5937/timsact7-4561 SPECIFIČNOSTI PLANIRANJA ODRŽIVOG TURIZMA Doc. dr Vaso Jegdić, Fakultet za sport i turizam, Novi Sad Msc Iva Škrbić, Fakultet za sport

More information

JU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br

JU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br Općina Sedmica obilježavanja ljudskih prava ( 05.12. 10.12.2016.godine ) Analiza aktivnosti Sedmica ljudskih prava u našoj školi obilježena je kroz nekoliko aktivnosti a u organizaciji i realizaciji članova

More information

IPA Instrument za pretpristupnu podršku. EU Na putu ka EU. Let s grow together! On the road to the

IPA Instrument za pretpristupnu podršku. EU Na putu ka EU. Let s grow together! On the road to the IPA Instrument za pretpristupnu podršku EU Na putu ka EU On the road to the Let s grow together! 1 Ova brošura je izrađena u okviru projekta Let s grow together with IPA 2 koji ima za cilj jačanje kapaciteta

More information

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA PO PRISTUPU PROJEKT MENADŽMENTA

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA PO PRISTUPU PROJEKT MENADŽMENTA VOJNOTEHNIČKI GLASNIK, 2011, Vol. LIX, No. 2 UPRAVLJANJE PROJEKTIMA PO PRISTUPU PROJEKT MENADŽMENTA Andrejić D. Marko, Vojna akademija, Katedra logistike, Beograd, Đorović D. Boban, Pamučar D. Dragan,

More information

ANALIZA STRATEŠKOG PLANA RURALNOG RAZVOJA BIH

ANALIZA STRATEŠKOG PLANA RURALNOG RAZVOJA BIH BOS Politike okoliša za ekonomski ZELENE JAVNE razvoj NABAVKE BiH I ZELENI POREZI ANALIZA STRATEŠKOG PLANA RURALNOG RAZVOJA BIH 2018-2021 Istraživanje Green Council tima Sarajevo, oktobar 2017. godine

More information