radne grupe za zaštitu šišmiša bulletin of the working group for the bat conservation Supplementum

Transcription

1 BA ISSN XXXIV, 47, Suppl. 1, Sarajevo 2014 radne grupe za zaštitu šišmiša bulletin of the working group for the bat conservation Supplementum

2 Izdavači Speleološko društvo Bosansko-hercegovački krš, Sarajevo Centar za krš i speleologiju, Sarajevo Branilaca Sarajeva 30, Sarajevo Redakcija Mirnes Hasanspahić, Simone Milanolo, Jasminko Mulaomerović, Ferid Skopljak, Amila Zukanović Redakcija Biltena Branko Karapandža (Beograd), Jasminko Mulaomerović (Sarajevo), Primož Presetnik (Ljubljana) i Jasmin Pašić (Banja Luka) Urednik Jasminko Mulaomerović Prevodi na engleski jezik Autori Korice Pipistrellus kuhlii (Foto: Branko Karapandža) DTP TDP d.o.o. Sarajevo Bilten Naš krš upisan je u evidenciju javnih glasila pod brojem 132 od godine.

3 1 SADRŽAJ Branko Karapandža DETALJI O PRVIM ISTRAŽIVANJIMA SLEPIH MIŠEVA (CHIROPTERA, MAMMALIA) OKOLINE PLANINE VITOROGA I PRVIM NALAZIMA VRSTA MYOTIS OXYGNATHUS MONTICELLI, 1885, MYOTIS BECHSTEINII (KUHL, 1817) I BARBASTELLA BARBASTELLUS (SCHREBER, 1774) U BOSNI I HERCEGOVINI DETAILS OF THE FIRST BAT (CHIROPTERA, MAMMALIA) SURVEY OF VITOROG MOUNTAIN AREA AND THE FIRST RECORDS OF MYOTIS OXYGNATHUS MONTICELLI, 1885, MYOTIS BECHSTEINII (KUHL, 1817) AND BARBASTELLA BARBASTELLUS (SCHREBER, 1774) SPECIES IN BOSNIA AND HERZEGOVINA... 3 Jasmin Pašić, Primož Presetnik 2 DRUGI NALAZ VODENOG ŠIŠMIŠA (MYOTIS DAUBENTONII (KUHL, 1817)) I DRUGI I DALJI NALAZI KULIJEVEGA ŠIŠMIŠA (PIPISTRELLUS KUHLII, (KUHL, 1817)) U BOSNI I HERCEGOVINI SECOND RECORD OF DAUBENTON S BAT (MYOTIS DAUBENTONII (KUHL, 1817)) AND SECOND AND FURTHER RECORDS OF KUHL S PIPISTRELLE (PIPISTRELLUS KUHLII, (KUHL, 1817)) IN BOSNIA AND HERCEGOVINA Primož Presetnik, Jasminko Mulaomerović, Jasmin Pašić REZULTATI PREGLEDA POTENCIJALNIH ZIMSKIH SKLONIŠTA ŠIŠMIŠA U BOSNI I HERCEGOVINI U ZIMU 2013/14. RESULTS OF SURVEY OF POTENTIAL BAT HIBERNACULA IN BOSNIA AND HERZEGOVINA IN WINTER 2013/ Jasmin Pašić, Ivan Napotnik 2 PRELIMINARNA STUDIJA ŠIŠMIŠA U OKOLINI TREBINJA PRELIMINARY STUDY OF BATS IN TREBINJE VICINITY Mirnes Hasanspahić, Primož Presetnik 2 OPAŽANJA TROBOJNOG ŠIŠMIŠA (MYOTIS EMARGINATUS) U DUGOM SELU KOD OLOVA (CENTRALNA BOSNA I HERCEGOVINA) U TOKU 2014 GODINE OBSERVATION OF GEOFFROY S BAT (MYOTIS EMARGINATUS) IN VILLAGE DUGO SELO AT OLOVO (CENTRAL BOSNIA AND HERZEGOVINA) DURING YEAR Jasminko Mulaomerović ŠIŠMIŠI U ZBIRCI FRANJEVAČKE GIMNAZIJE U VISOKOM BATS IN THE COLLECTION OF FRANCISCIANS HIGH SCHOOL IN VISOKO TOWN... 35

4

5 DETALJI O PRVIM ISTRAŽIVANJIMA SLEPIH MIŠEVA (CHIROPTERA, MAMMALIA) OKOLINE PLANINE VITOROGA I PRVIM NALAZIMA VRSTA MYOTIS OXYGNATHUS MONTICELLI, 1885, MYOTIS BECHSTEINII (KUHL, 1817) I BARBASTELLA BARBASTELLUS (SCHREBER, 1774) U BOSNI I HERCEGOVINI DETAILS OF THE FIRST BAT (CHIROPTERA, MAMMALIA) SURVEY OF VITOROG MOUNTAIN AREA AND THE FIRST RECORDS OF MYOTIS OXYGNATHUS MONTICELLI, 1885, MYOTIS BECHSTEINII (KUHL, 1817) AND BARBASTELLA BARBASTELLUS (SCHREBER, 1774) IN BOSNIA AND HERZEGOVINA Branko Karapandža 1 Abstract During the expedition Vitorog 2001, organised by Speleological Society Ponir from Banjaluka, in August first bat (and other mammal) survey of the Vitorog mountain area, Kupreško polje and Janj river gorge has been undertaken. Although some of the data from this survey have been previously used in documets and publications as species lists (crediting author and survey), as well as analysed in review publications, full details of the survey and individual records have never been reported since. Standard methods of visual roost survey and mist-netting have been employed for bat inventory surveys. Three bat roosts in caves have been identified and surveyed and 7 bat species recorded Karapandžina pećina cave (Myotis oxygnathus and Plecotus auritus), Vaganska pećina cave (Myotis bechsteinii, M. emarginatus, Barbastella barbastellus and Rhinolophus ferrumequinum) and Džaića pećina cave (middlesized Rhinolophus sp.). Records of the M. oxygnathus, M. bechsteinii and B. barbastellus were the first records of the species in Bosnia and Herzegovina. Data from the Vaganska pećina cave have alredy been utilised to inform and support legal protection of the cave. Besides bats, 17 additinal mammal species (Arvicola amphibius, Glis glis, Lepus europaeus, Mustela nivalis, M. putorius, Martes foina, M. martes, Meles meles, Canis aureus, C. lupus, Vulpes vulpes, Ursus arctos, Felis silvestris, Lynx lynx, Sus scrofa, Capreolus capreolus and Rupicapra rupicapra), as well as rare bird species Tetrao urogallus, have been record at Vitorog mountain and in Kupreško polje area, mostly by examination of taxidermied animals from private collections. 1 Fauna C&M, Zemunska 19, Novi Banovci (Srbija), fauna.cm@gmail.com; Drušvo za očuvanje divljih životinja Mustela, Njegoševa 51, Beograd (Srbija) 3

6 4 Branko Karapandža Uvod U periodu od 1. do 15. avgusta godine Speleološko društvo Ponir iz Banjaluke organizovalo je ekspediciju Vitorog 2001 tokom koje su sprovođena speleološka istraživanja na području okoline planine Vitoroga, oboda Kupreškog polja, Janjske visoravni i klisure reke Janja ( Na poziv organizatora ekspedicije Gorana Dujakovića, ekspediciji se pridružio i mali tim biologa iz Beograda i Podgorice, uključujući i autora ovog članka, tada koordinatora Teriološke sekcije Biološkog istraživačkog društva Josif Pančić iz Beograda. Speleološki objekti na ovom području nikada prethodno nisu bili istraživani iz aspekta faune slepih miševa pa u dostupnoj literaturi i muzejskim zbirkama nije bilo podataka o slepim miševima istraživanog područja, a podaci o slepim miševima veoma su malobrojni i za celu Bosnu i Hercegovinu, naročito do tada (Karapandža i sar. 2014). Cilj terioloških istraživanja na koje se odnosi ovaj članak bila je inventarizacija faune slepih miševa (i drugih sisara), na području planine Vitoroga i okoline. Iako su podaci prikupljeni ovim istraživanjem, uz (ne uvek dovoljno jasno) pozivanje na autora ovog članka i ovo istraživanje, već delimično predstavljeni u postojećim publikacijama (Dujaković 2004) i dokumentima (Dujaković i sar. 2008), u vidu spiskova vrsta zabeleženih u određenim pećinama, kao i zbirno obrađivani u drugim (Karapandža i sar. 2014), detalji ovih nalaza nisu nikada do sada bili objavljeni. Metode Na osnovu informacija dobijenih od speleloške ekipe i u koordinaciji sa njima identifikovani su speleološki objekti potencijalno interesantni i pogodni za istraživanje faune slepih miševa. Od ukupno 17 pećina i jama obuhvaćenih speleološkim istraživanjima tokom ekspedicije Vitorog 2001 ( idetifikovana su tri takva objekta koja su zatim obuhvaćena primenom odgovarajućih metoda. Najpre je obavljena vizuelna inspekcija objekata spolja (u cilju utvrđivanja mogućnosti primene metode izlova specijalnim mrežama) i iznutra (u cilju utvrđivanja prisustva ili tragova prisustva predstavnika faune slepih miševa). Uočene jedinke i kolonije slepih miševa, identifikovani su vizuelno na licu mesta do nivoa do kojeg je to bilo moguće. U dva od objekata, čija konfiguracija ulaznog dela je to omogućavala, primenjen je metod izlova specijalnim mrežama (mist-nets) kompletnim zatvaranjem ulaza. Mreže su postavljane u sumrak, a sklanjane u svitanje, uz neprekidan nadzor istraživača. Uhvaćeni primerci su bez odlaganja vađeni iz mreža i smeštani u odgovarajuće platnene vrećice do dalje obrade, obavljane uglavnom neposredno pre sklanjanja mreža. Svim uhvaćenim primercima, uz korišćenje tada standardne literature (Schober & Grimmberger 1989, Kryštufek 1991), utvrđena je vrsta, pol i, kada je to bilo

7 Detalji o prvim istraživanjima slepih miševa (Chiroptera, Mammalia)... 5 moguće, starost. Deo primeraka markiran je krilnim markerima (tzv. prstenovima) Centra za markiranje životinja pri Prirodnjačkom muzeju u Beogradu i puštan na mestu izlova, a deo je prikupljen i pohranjen u Zbirku sisara Prirodnjačkom muzeju u Beogradu. Pojedini morofometrijski parametri izmereni su upotrebom kljunastog pomičnog merila sa nonijusom (tzv. šublera) jedinkama koje su markirane tokom obrade na licu mestu, a jedinkama koje su pohranjene u Zbirku neposredno pre prapariranja u Prirodnjačkom muzeju. Svi primerci pohranjeni u Zbirku pregledani su za potrebe ovog članka i proverena je identifikacija vrste upotrebom aktuelne standardne literature (Dietz i sar. 2009). Sistematika, kao i naučna međunarodna i srpska nomenklatura, u ovom članku data je prema aktuelnim relevantnim publikacijama (Simmons 2005, Karapandža & Paunović 2014), a ne po važećim u vreme realizacije treneskih istraživanja da bi se izbegla moguća konfuzija. Tokom relizacije terenskih istraživanja nismo imali na raspolaganju GPS uređaj, a u dostupnim izvorima (Dujaković 2004, Mulaomerović i sar. 2008) nisu date precizne pozicije istraživanih speloloških objekata. Zato su geografske koordinate ovih objekata rekonstruisane naknadno za potrebe ovog članka, na osnovu terenskih beleški, geografskih karata i satelitskih snimaka (GoogleEarth). Iako je moguće da ovako utvrđene koordinate nisu sasvim precizne, pošto preciznije nisu date u dostupnoj literaturi, smatrali smo da ih i takve treba prikazati ovde jer mogu da budu od koristi u budućim speleološkim i biospeleološkim istraživanjima. Sve geografske koordinate u ovom članku date su u geodetskom datumu WGS 84. Opisi pećina dati su samo u onoj meri u kojoj je to od značaja za ovaj članak i njihovo pozicioniranje u prostoru, jer njihovi detaljniji prikazi postoje u literaturi (Dujaković 2004). Sistematika i nomeklatura ostalih sisara data je takođe prema aktuelnim relevantnim publikacijama (Wilson & Reeder eds. 2005) Rezultati Karapandžina pećina Pozicija ulaza: Lon: 17,130002º E Lat: 44,092153º N Alt: 1120 m Ova pećina nalazi se na severnom obodu Kupreškog polja, u neposrednoj okolini i severno od sela Šemenovaca (Opština Kupres, Republika Srpska), na padinama uzvisine Brig, sa ulazom smeštenim u dnu vrtače. Otkrivena je i speleološki istražena tokom ekspedicije Vitorog 2001, a opis daje Dujaković (2004). Kuriozitet je da je ime dobila po autoru ovog članka jer su speleolozi koju su je otkrili, iako sami navikli na speleološka istraživanja mnogo dužih i dubljih podzemnih objekata i mnogo ekstremnije uslove istraživanja, iz nekog razloga bili fascinirani činjenicom da je u njoj sam proveo noć (u istraživanju slepih miševa). Detaljnim dnevnim pregledom pećine 3. avgusta nisu uočeni pripadnici faune slepih miševa niti tragovi njihovog prisustva, ali je zbog malih dimenzija

8 6 Branko Karapandža i morfologije ulaza ocenjena kao pogodna za primenu metode izlova specijalnim mrežama. Mreža je postavljena 4. avgusta u unutrašnjosti pećine, nekoliko metara od ulaza, na mestu pogodnom za potpuno zatvaranje prolaza, a izlov slepih miševa vršen je tokom cele noći 4/5. avgusta. Uhvaćene su dve vrste slepih miševa, svi primerci sa spoljašnje strane mreže, a rezultati izlova prikazani su u Tabeli 1. Tabela 1. Table 1. Pregled primeraka slepih miševa izlovljenih specijalnim mrežama u Karapandžinoj pećini sa utvrđenim bionomskim i biometrijskim karakteristikama Table 1. Overview of bat specimens mist-netted in Karapandžina pećina cave and their bionomic and biometric characteristics NHM BEO Prirodnjački muzej u Beogradu / Natural Hystory Museum Beograd Datum / Date Kolektorski br. ili br. prstena / Col. No. or Ring No. Vrsta / Species Pol / Sex Uzrasna kategorija / Age class Procena starosti (godine) / Estimated age (years) Ab / FA (mm) 4/ NHM BEO 211/02 Myotis oxygnathus m adult 2 / 4/ NHM BEO 212/02 Plecotus auritus m adult 2+ / 4/ NHM BEO 213/02 Plecotus auritus m adult 2+ / 4/ NHM BEO 214/02 Plecotus auritus m adult 2+ / 4/ prsten /ring B02286 Plecotus auritus m adult 2+ 40,75 4/ prsten /ring B02251 Plecotus auritus m adult 2+ 39,30 Vaganska pećina Pozicija ulaza: Lon: 17,168907º E Lat: 44,142658º N Alt: 920 m Vaganska pećina nalazi se na severoistočnim padinama planine Vitoroga, između lokaliteta Glavice i Brežine, jugozapadno od sela Vagan (Opština Šipovo, Republika Srpska). Speleološka istraživanja ove pećine počela su još godine, nedugo nakon toga zakonski je zaštićena (Rješenje br. 06-UP I-58/4/70 od tadašnjeg Zavoda za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine), a urađen je i projekat turističkog uređenja (Dujaković 2004, Mulaomerović i sar. 2008). Vizuelna inspekcija pećine obavljena je 6. avgusta tokom dana. U pećini je uočeno 9 pojedinačnih primeraka vrste velikog potkovičara (Rhinolophus ferrumequinum), a u pojedinim delovima primećeni su i tragovi prisustva manjih kolonija slepih miševa u vidu guana i zatamnjenja na tavanici. Zbog malih dimenzija i morfologije ulaza, pećina je ocenjena kao pogodna za primenu metode izlova specijalnim mrežama. Verovatno kao rezultat započetog pa obustavljenog uređenja, u trenutku kada su realizovana ova istraživanja u ulaznom delu pećine nalazila se devastirana kapija (vertikalne rešetke, bez vrata na mestu koje je za njih predviđeno) a u unutrašnjosti pećine izvestan broj stepenika od složenog nevezanog kamena (bez maltera). Izlov slepih miševa mrežama realizovan je tokom dve cele noći 7/8. i 10/11. avgusta, na samom ulazu u pećinu, a pregled rezultata dat je u Tabeli 2. Ukupno su bile uhvaćene četiri vrste slepih miševa, gotovo svi primerci sa spoljašnje

9 Detalji o prvim istraživanjima slepih miševa (Chiroptera, Mammalia)... 7 strane mreže, dok su samo dva velika potkovičara uhvaćena iznutra. Sve uhvaćene i pregledane ženke velikog potkovičara pokazivale su znake skorašnje laktacije. Tabela. Pregled primeraka slepih miševa izlovljenih specijalnim mrežama na ulazu Vaganske pećine sa utvrđenim bionomskim i biometrijskim parametrima Table 2. Overview of bat specimens mist-netted at the entrance of Vaganska pećina cave and their bionomic and biometric characteristics NHM BEO Prirodnjački muzej u Beogradu / Natural Hystory Museum Beograd Datum / Date Kolektorski br. ili br. prstena / Col. No. or Ring No. Vrsta / Species Pol / Sex Uzrasna kategorija / Age class Procena starosti (godine) / Estimated age (years) Ab / FA (mm) 7/ NHM BEO 217/02 Myotis bechsteinii m adult 2+ 39,70 7/ NHM BEO 218/02 Myotis emarginatus m adult 2+ / 7/ pobegao Myotis emarginatus m adult 2+ / 7/ NHM BEO 219/02 Barbastella barbastellus m adult 2+ 32,10 7/ NHM BEO 215/02 Rhinolophus ferrumequinum f adult / / 7/ NHM BEO 216/02 Rhinolophus ferrumequinum m adult 2+ / 7/ prsten /ring A02108 Rhinolophus ferrumequinum f adult 2+ 55,10 7/ prsten /ring A02079 Rhinolophus ferrumequinum m adult 2+ 56,75 7/ prsten /ring A02119 Rhinolophus ferrumequinum f adult / prsten /ring A02107 Rhinolophus ferrumequinum f adult / 57,70 10/ prsten /ring A02090 Rhinolophus ferrumequinum m adult 1+ 55,70 Džaića pećina Pozicija ulaza: Lon: º E Lat: º N Alt: 650m Pećina se nalazi u klisuri Janja, naspram zaseoka Džaića (selo Babići, Opština Šipovo, Republika Srpska), sa leve strane reke, oko 20 m iznad toka. Otkrivena je i speleološki istražena tokom ekspedicije Vitorog 2001, a opisuje je Dujaković (2004) pod imenom Đajića pećina. Pošto pećina nosi ime po zaseoku koji je na topografskoj karti označen kao Džaići, smatramo da treba koristiti ime Džaića pećina (eventualno Džajića, što je jezički ekvivalent). Vizuelna inspekcija pećine obavljena je 12. avgusta tokom dana. Pećina ima oko 25 m dužine kanala, visina je oko 7 m u ulaznom delu pa se postepeno smanjuje ka unutra pod uglom od oko 30º naviše. Dnevno svetlo doseže do kraja, ali postoje izvesni delovi koji su mračni zbog konfiguracije tavanice. U jednom od takvih udubljenja na tavanici uočena je kolonija od oko 50 primeraka potkovičara srednje veličine (Rhinolophus sp.). Konfiguracija i velika visina tavanice onemogućile su izlov ručnom mrežom, pa zato ni potpuna identifikacija vrste nije bila moguća. Zbog velikih dimenzija i morfologije ulaza ocenjeno je da nije moguć ni efikasan izlov specijalnim mrežama.

10 8 Branko Karapandža Zapažanja i podaci o ostalim sisarima Iako je cilj istraživanja na koje se odnosi ovaj članak bila prevashodno inventarizacija faune slepih miševa, uporedo su prikupljani i podaci o drugim sisarima na području planine Vitoroga i okoline. Direktnom vizuelnom opservacijom registrovani su predstavnici vrsta Talpa europaea (na području Kupreškog polja, planine Vitoroga i u okolini potoka Vaganca i Vaganske pećine), Arvicola amphibius (potok Vaganac) i Glis glis (jedan par na ulazu Vaganske pećine). Pregledom prepariranih primeraka iz privatnih kolekcija, ulovljenih u drugoj polovini 1980-tih i prvoj polovini 1990-tih godina na području planine Vitoroga i Kupreškog polja registrovani su predstavnici vrsta: Lepus europaeus, Mustela nivalis, Mustela putorius, Martes foina, Martes martes, Meles meles, Canis aureus, Canis lupus, Vulpes vulpes, Ursus arctos, Felis silvestris, Lynx lynx, Sus scrofa, Capreolus capreolus i Rupicapra rupicapra. Kao kuriozitet navodimo da su ovom prilikom pregledani i preparirani primerci tetreba Tetrao urogallus, ulovljeni na Vitorogu u navedenom preiodu. Diskusija i zaključci Period u kome su ova istraživanja vršena bio je kratak i obuhvatio je samo mali deo godišnjeg životnog ciklusa slepih miševa. Zato na osnovu podataka iznetih ovde nije moguće izvoditi konačne zaključke o diverzitetu faune slepih miševa istraživanog područja niti o značaju pojedinih skloništa. Ipak, i ovako fragmentarni podaci, usled siromaštva podataka o slepim miševima u Bosni i Hercegovini (Karapandža i sar. 2014), pokazali su se kao značajni čak i na nivou države. Pa su tako nalazi primeraka južnog velikog večernjaka (Myotis oxygnathus) u Karapandžinoj pećini, a dugouhog večernjaka (M. bechsteinii) i evropskog širokoušana (Barbastella barbastellus) u Vaganskoj pećini bili prvi nalazi ovih vrsta u Bosni i Hercegovini. Takođe, prisustvo predstavnika ove dve vrste i riđeg večernjaka (M. emarginatus) u Vaganskoj pećini, uz koloniju, moguće porodiljsku (na šta upućuje skorašnja laktacija prisutnih ženki i prisustvo predstavnika ove vrste u samoj pećini) velikog potkovičara (Rhinolophus ferrumequinum), ukazuje na njen značaj za očuvanje faune slepih miševa. Zato su ovi rezultati i zaključci korišćeni i za argumentaciju potrebe zakonske zaštite Vaganske pećine, ali i šumskih kompleksa u njenoj okolini koje prisutne jedinke koriste kao lovne teritorije, a, uz detaljno tehničko objašnjenje, ukazano je na i potrebu da se kapija na ulazu u pećinu obnovi i prilagodi slepim miševima (Dujaković i sar. 2008). Sve ovo je u velikoj meri implementirano Odlukom o zaštiti spomenika prirode Vaganska pećina iz godine (Službeni glasnik RS br. 21/2013). O značaju ostale dve pećine kao skloništa slepih miševa, na osnovu podataka prikupljenih ovim istraživanjem, nije moguće izvesti nikakve pouzdane zaključke.

11 Detalji o prvim istraživanjima slepih miševa (Chiroptera, Mammalia)... 9 Zato ove pećine, kao i Vaganska pećina, treba u budućnosti da budu detaljnije istražene sa aspekta faune slepih miševa, pri čemu ova istraživanja treba da obuhvate njihove ključne fenofaze. Samo tako postavljenim, sistematskim, istraživanjima moći će da se izvedu konačni i pouzdani zaključci o diverzitetu faune i značaju ovih pećina kao skloništa slepih miševa. Osim konkretnog doprinosa proširivanju saznanja o slepim miševima, autor ovog članka želi da veruje da je ovo istraživanje imalo i još jedan, dugoročniji, efekat na istraživanje slepih miševa u Bosni i Hercegovini, tj. da je dalo početni impuls Jasminu Pašiću, danas jednom od najaktivnijih istraživača slepih miševa u Bosni i Hercegovini. Zahvala Autor se najsrdačnije zahvaljuje Speleološkom društvu Ponir iz Banja Luke na odličnoj organizaciji ekspedicije Vitorog 2001 i naročito Goranu Dujakoviću na pozivu za učestvovanje u ekspediciji i na pomoći u lociranju i identifikaciji speleloloških objekata potencijalno značajnih i pogodnih za istraživanje slepih miševa, a Mili Bižiću i Vedranu Pjaniću na pomoći u realizaciji dela terenskih aktivnosti. Literatura Dietz C., O. von Helversen, D. Nill, Bats of Britain, Europe and Northwest Africa.- A & C Black Publishers Ltd., London: 400 str. Dujaković G., Pećine i jame Republike Srpske.- Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Srpsko Sarajevo: 298 str. Dujaković G., D. Mijović, D. Kovačević, G. Panić, Spomenik prirode Vaganska pećina Prijedlog za stavljanje pod zaštitu spomenika prirode kao prirodnog dobra od izuzetnog značaja.- Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, Banjaluka, elaborat, 32 str. Karapandža B., J. Mulaomerović, M. Paunović, J. Pašić, P. Presetnik, M. Zagmajster, The overview of bat fauna (Chiroptera) of Bosnia and Herzegovina with first record of Pipistrellus nathusii.- In: Hutson A.M., P.H.C. Lina (eds): XIIIth European Bat Research Symposium, Book of Abstracts: 90. Karapandža B., M. Paunović, Novi predlog standardne srpske nomenklature slepih miševa (Chiroptera) obuhvaćenih sporazumom EUROBATS.- Bulletin of the Natural History Museum in Belgrade 7: DOI: /bnhmb K Kryštufek B., Sesalci Slovenije.- Prirodoslovni muzej Slovenije, Ljubljana: 294 str. Mulaomerović J., E. Handžić, D. Zahirović, Katastar speleoloških objekata Bosne i Hercegovine.- Speleološko društvo SpeleoDodo, Sarajevo: xxx str. Mulaomerović J., I. Lučić, J. Osmanković, Krš i pećine Bosne i Hercegovine.- Centar za krš i speleologiju, Sarajevo, 90 str. Schober W., E. Grimmberger, A Guide to Bats of Britain and Europe.- Hamlyn Publishing Group Limited, London: 224 str.

12 10 Branko Karapandža Simmons N. B., Order Chiroptera.- In: Wilson D. E., D. M. Reeder (eds.): Mammal Species of the World. A Taxonomic and Geographic Reference (3 rd ed), Johns Hopkins University Press, Baltimore: Službeni glasnik Republike Srpske (21/2013): Odluka o zaštiti spomenika prirode Vaganska pećina. Službeni glasnik Republike Srpske, 21/2013, Banja Luka. Wilson D. E., D. M. Reeder (eds.), Mammal Species of the World. A Taxonomic and Geographic Reference (3 rd ed).- Johns Hopkins University Press, Baltimore: 2142 str.

13 DRUGI NALAZ VODENOG ŠIŠMIŠA (MYOTIS DAUBENTONII (KUHL, 1817)) I DRUGI I DALJI NALAZI KULIJEVEGA ŠIŠMIŠA (PIPISTRELLUS KUHLII, (KUHL, 1817)) U BOSNI I HERCEGOVINI SECOND RECORD OF DAUBENTON S BAT (MYOTIS DAUBENTONII (KUHL, 1817)) AND SECOND AND FURTHER RECORDS OF KUHL S PIPISTRELLE (PIPISTRELLUS KUHLII, (KUHL, 1817)) IN BOSNIA AND HERCEGOVINA Jasmin Pašić 1, Primož Presetnik 2 Abstract Article reports one new site of Myotis daubentonii and six new sites of Pipistrellus kuhlii in Bosnia and Herzegovina. All those are second or further accounts of both species for the country. For P. kuhlii we also give evidence of reproduction. Almost half of those sites were discovered by chance findings of bat carcases (killed by cat, traffic casualty or died from unknown reason). Therefore we argue that because of the current lack of bat distribution data for B&H, chance findings of bats may give / provide major new insights for particular species. Uvod Prisutnost vodenog šišmiša (Myotis daubentonii) je bila u BiH do sada potvrđena samo na jednom mjestu izvoru rijeke Krupe, 25 kilometara južno od Banjaluke i to tek godine (Pašić & Presetnik 2013). Jednako se za Kulijevoga šišmiša (Pipistrellus kuhlii) u literaturi nalazi samo jedan stari nalaz iz Tihaljine u Hercegovini (Bolkay 1926) kojeg citiraju Đulić & Mirić (1967) i Paunović & Marinković (1998). U poslednjoj godini smo sakupljanjem leševa dobili nove podatke o distribuciji obje vrste, koje predstavljamo u ovom članku zajedno sa ostalim nalazima Kulijevega šišmiša sakupljenim u posljednjim godinama. Metode Tri puta smo slučajno pronašli leševe šišmiša, koje smo identifikovali uz pomoć ključeva (Anděra & Horáček 1982, Kryštufek 1991, Schober & Grimberger 1998). U ostalim slučajevima šišmiši su bili uhvaćeni u mreže i determinisani pomoću Dietz i sar. (2009) ili su bili snimljeni time-expansion ultrazvučnim detektorom (Pettersson D240x). Snimci su analizirani uz pomoć programa BatSound (Pettersson 1 Centar za krš i speleologiju, Sarajevo (Bosna i Hercegovina), jasmin@centarzakrs.com 2 Center za kartografijo favne in flore (Slovenija), primoz.presetnik@ckff.si 11

14 12 Jasmin Pašić, Primož Presetnik Elektronik AB,) i vrsta identifikovana prema socijalnim oglašavanjima (Russo & Jones 1999). Rezultati i diskusija Vodeni šišmiš (Myotis daubentonii) Leš vodenog šišmiša smo pronašli u avgustu godine u gradu Doboju u ulici Jug Bogdana kod broja kuće 19. Leš se nalazio na asfaltu, prilično oštećen i izgrižen, najverovatnije od ulične mačke. Po nalazima na dva potpuno drugačija tipa staništa, krškog izvora rijeke sa jedne i urbanog sa druge, možemo pretpostaviti da ova vrsta i nije tako rijetka u Bosni i Hercegovini. Slika 1. Nalazišta vodenog šišmiša (Myotis daubentonii) i Kulijevog šišmiša (Pipistrellus kuhlii) u Bosni i Hercegovini. Figure 1. Sites of Daubenton s bat (Myotis daubentonii) and Kuhl s bat (Pipistrellus kuhlii) in Bosnia and Herzegovina.

15 Drugi nalaz vodenog šišmiša (Myotis daubentonii (Kuhl, 1817)) i drugi i dalji Slika 2. a) Lobanja vodenog šišmiša (Myotis daubentonii) iz Doboja i b) mumija Kulijevog šišmiša (Pipistrellus kuhlii) iz Brčkog. Figure 2. a) Scull of Daubenton s bat (Myotis daubentonii) from Doboj and b) mummy of Kuhli s bat (Pipistrellus kuhlii) from Brčko. b) Kulijev šišmiš (Pipistrellus kuhlii) Posle Bolkayevog nalaza u (Bolkay 1926) u prošlih 100 godina drugih objavljenih nalaza nema, ali prema našim zapažanjima i u skladu sa očekivanjem Kulijev šišmiš je rasprostranjen širom BiH (slika 1, tabela 1). Kod nas se i razmnožava, o čemu nam govore nalazi 1 bremenite i 9 laktirajućih ženki kod vrela rijeke Radobolje u selu Ilići kod Mostara. U tom slučaju, vjerovatno su Kulijevi šišmiši imali svoje porodiljsko sklonište u pukotinama ispod krovova obližnjih privatnih kuća. I kod Stoca i u Banjaluci, nađene su dvije mlade ženke. Ženka u Banjaluci pronađena je mrtva na cesti (vjerovatno zgažena od automobila), a primjerak iz Brčkog nađen je mrtav u ventilacijskom otvoru. U Sarajevu su Kulijevi šišmiši česti, barem se to može zaključiti prema brojnim životinjama zapaženima u lovu nad rijekom Miljackom u samom centru grada (tabela 1).

16 14 Jasmin Pašić, Primož Presetnik Tabela 1. Nalazi Kulijevog šišmiša (Pipistrellus kuhlii) u Bosni i Hercegovini u periodu Table 1. Records of Kuhl s pipistrelle (Pipistrellus kuhlii) in Bosnia and Herzegovina Starost / age: ad odrasao / adult, juv mlad / juvenile; AB dužina podlaktice / lenght of the forearm; m masa / mass. Lokacija (datum) / Metoda Location (date) / Method Pol / Sex Starost / Age Reproduktivno stanje / Reproductive state AB [mm] m [g] Napomene / Comments - Okolina nove Reisove rezidencije, Kovači-Sarajevo / Vicinity of new Reis residence, Kovači-Sarajevo ( ) ultrazvučni detektor / ultrasound detector / / / / / pojedinačno / single bat - Rijeka Miljacka između Careve i Latinske ćuprije, Sarajevo / Miljacka River between Carev and Latinski bridge, Sarajevo ( ) ultrazvučni detektor / ultrasound detector / / / / / puno šišmiša / many bats - Vrelo Radobolje u selu Ilići / Spring of stream Radobolja in village Ilići ( ) mrežanje /mistteting F ad trudna / gravid 34,2 7,5 mrežanje /mistteting M ad / 32,9 5,0 mrežanje /mistteting F ad laktira / lactacting 34,4 6,0 mrežanje /mistteting F ad laktira / lactacting 34,2 7,0 mrežanje /mistteting F ad laktira / lactacting 32,4 5,1 mrežanje /mistteting M ad / 34,6 6,0 mrežanje /mistteting F ad laktira / lactacting 34,4 5,5 mrežanje /mistteting F ad laktira / lactacting 34,9 7,5 mrežanje /mistteting F ad laktira / lactacting 34,5 6,5 mrežanje /mistteting F ad laktira / lactacting 33,4 5,5 mrežanje /mistteting F ad laktira / lactacting 33,0 6,0 mrežanje /mistteting F ad laktira / lactacting 33,9 6,5 - Rijeka Bregava uzvodno od Stolca ( m ispod brane) / Bregava River upstream of village Stolac ( m bellow dam) ( ) mrežanje /mistteting F juv / 33,6 5,5 / - Kod Osnovne škole Georgi Stojkov Rakovski (Bugarska škola), Nova Varoš - Banja Luka / Vicinity of Primary school Georgi Stojkov Rakovski (Bugarska school), Nova Varoš - Banja Luka ( ) leš /carcase F juv / / / zgažen / trafic victim - Bulevar mira br. 24, Brčko (u ventilacijskom otvoru) / Bulevar mira no. 24, Brčko (in ventilation shaft) (Mart 2011.) leš /carcase M ad / / / mumija / mumie

17 Drugi nalaz vodenog šišmiša (Myotis daubentonii (Kuhl, 1817)) i drugi i dalji Zaključak Mnoge vrste životinja stradaju, kako od svojih prirodnih neprijatelja - predatora, tako i pod uticajem pretjerane urbanizacije njihovih prirodnih staništa. Toga nisu pošteđeni ni šišmiši i o tome postoji dosta naučnih radova, npr. o stradanju od saobraćaja. Sakupljanjem leševa, možemo doći do novih saznanja o distribuciji neke od vrsta, i još mnogo toga što nam može koristiti u istraživanju šišmiša. Zahvale Zahvaljujemo se Jovici Sjeničiću iz Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta iz Banjaluke, kao i Ivanu Napotniku iz Speleološkog društva Ponir, Banja Luka, za dostavljanje leševa životinja na identifikaciju. Za pomoć u postavljanju mreža i audiodetektciji zahvaljujemo se Ivanu Napotniku, Marku Lukiću, Maji Hodžić, Darku Zovku, Anđi Radoš, Danijelu Buntiću, Zoranu Putici i Emi Voloder, Tanji Bušalić, Ilhanu i Tariku Dervoviću, Mirnesu Hasanspahiću, Lejli Ćurović i Adminu Aladžuzu, Jasminku Mulaomeroviću i Tei Knapič. Literatura Anděra M., I. Horáček, Poznáváme naše savce. Mlada fronta, Praha, 254 str. Bolkay S. J., Additions to the Mammalian Fauna of the Balkan Peninsula. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, XXXVII: Dietz C., O. von Helversen, D. Nill, Bats of Britain, Europe and Northwest Africa. A and C Black, London, 400 str. Đulić B., Đ. Mirić, Catalogus faunae Jugoslaviae, IV/4: Mammalia. Slovenska akademija znanosti in umetnosti, 46 str. Kryštufek B., Sesalci Slovenije. Prirodoslovni muzej Slovenije, Ljubljana. VI, 294 str. Paunović M., S. Marinković, Kuhl s pipistrelle Pipistrellus kuhlii Kuhl, 1817 (Chiroptera, Vespertillionidae) a new species in the mammal fauna of Serbia, with data on its Balkan distribution range, status and ecology. str.: In:. Petrović, Z. (ur.): Proceedings on the Fauna of SR Serbia, 5. Serbian Academy of Sciences and Arts, Belgrade, 180 str. Pašić J., P. Presetnik, Vodeni šišmiš (Myotis dabentonii (Kuhl, 1817)) nova vrsta na spisku šišmiša (Chiroptera) Bosne i Hercegovine. Naš krš, XXXIII, 46., Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1., str Russo D., G. Jones, The social calls of Kuhl's pipistrelle Pipistrellus kuhlii (Kuhl, 1819): structure and variation (Chiroptera: Vespertilionidae). J. Zool. London 249: Schober W., E. Grimberger, Die Fledermäuse. Europas, Kosmos Naturführer, Stuttgart. 265 str.

18 REZULTATI PREGLEDA POTENCIJALNIH ZIMSKIH SKLONIŠTA ŠIŠMIŠA U BOSNI I HERCEGOVINI U ZIMU 2013/14. RESULTS OF SURVEY OF POTENTIAL BAT HIBERNACULA IN BOSNIA AND HERZEGOVINA IN WINTER 2013/14 Primož Presetnik 1, Jasminko Mulaomerović 2, Jasmin Pašić 3 Abstract During the winter 2012/2013 we have inspected 15 caves in the Bosnia and Herzegovina already known bigger hibernacula and so far unchecked caves as well. In all the caves together we have found at least 7 bat species: Rhinolophus hipposideros, R. ferrumequinum, R. euryale, Myotis myotis, M. daubentonii or M. capaccinii, Barbastella barbastellus and Miniopterus schreibersii. Most commonly observed were R. hipposideros, R. ferrumequinum and Mi. schreibersii the last being also most numerous. In front of the one cave we also heard display calls of Vespertilio murinus which is the fourth observation of this species in the country. Uvod i metode rada Tokom zime 2013/14. nastavili smo rad na pregledu (potencijalnih) skloništa šišmiša koji smo započeli prošlih godina. To znači da smo provjeravali pećine u kojima smo prethodnih zima već zapazili veći broj šišmiša, a provjerili smo i nekoliko novih podzemnih lokacija. Metodologija rada je bila ista kako su je opisali Pašić i sar. (2013). Kod pećina čiji su kratki opis već dali navedeni autori, ovdje smo dali samo osnovne podatke o katastarskom broju i obližnjim naseljima, a kod novoprovjerenih pećina dat je i opis osnovnih karakteristika. Rezultati Ukupno smo tokom zime 2013/2014. pregledali 15 pećina i drugih podzemnih objekata (slika 1). Organizovali smo dvije ekskurzije u sjeverne dijelove Bosne i Hercegovine u kojima smo u široj okolini Banjaluke provjerili tri pećine (Pećinu Ljubačevo, i na planini Kozari Gumlinsku pećinu i pećinu Kamena kuća) a u okolini Sanskog mosta šest (Dabarsku pećinu, Malu pećinu kod vrela Dabra, Hrustovaču, Fajtovačku pećinu, Tominsku pećinu i pećinu Vrujac). Tokom 5 ekskurzija u okviru projekta Zaštita šišmiša donjeg sliva rijeke Neretve kojeg je finasirao CEPF provjerili smo i zimski status šišmiša u okolini donjeg toka rijeke Neretve te Srednju Bijambarsku pećinu. Ove godine smo tokom monitoringa pomogli Sébastienu Puechmailleu 1 Center za kartografijo favne in flore (Slovenija), primoz.presetnik@ckff.si 2 Centar za krš i speleologiju (Bosna i Hercegovina), Jasminko.Mulaomerovic@bhtelecom.ba 3 Ekološko istraživačko društvo (EID) iz Banjaluke (Bosna i Hercegovina), pashic@gmail.com 16

19 Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini sakupljanjem uzoraka sedimenta za istraživanje rasprostranjenosti i ekoloških karakteristika gljive Pseudogymnoascus (Geomyces) destructans. Ilhan Dervović je usput napravio dosta smimka, od kojih je sastavio odličnu reportažu, koja se može vidjeti na YouTube stranici ( Ukupno smo našli 8 vrsta šišmiša, od kojih su na najvećem broju lokaliteta viđeni mali (Rhinolophus hipposideros) i veliki potkovasti šišmiš (Rhinolophus ferrumequinum) te Šrajberov šišmiš (Miniopterus schreibersii), koji je bio i najbrojniji (tabela 1). U pregledu pećina je sarađivalo 7 osoba, po abecednem redu: Ilhan Dervović (ID), Tarik Dervović (TD), Jasna Friščić (JF), Jasminko Mulaomerović (JM), Ivan Napotnik (IN), Jasmin Pašić (JP), Primož Presetnik (PP). Redni broj ispred imena lokaliteta u tekstu je šifra lokaliteta u Tabeli 1. i na Slici 1. Tabela 1. Vrste, ukupan broj šišmiša i broj zimskih nalazišta u Bosni i Hercegovini u zimu 2013/14. Table 1. Bat species, numbers of individuals and number of sites in surveyed hibernacula in Bosnia and Herzegovina in winter 2013/14. (* - slušan ispred pećine/heard in front of the cave, # - nađene samo kosti/only bone remains found) Vrsta (takson) / Species (taxson) Broj nalazišta / Broj šišmiša / Šifra lokaliteta / No. of sites No. of bats Locations codes Mali potkovasti šišmiš (Rhinolophus hipposideros) , 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 13,15 Veliki potkovasti šišmiš (Rhinolophus ferrumequinum) , 2, 3, 4, 5, 7, 14 Mediteranski potkovasti šišmiš (Rhinolophus euryale) , 8 Veliki mišouhi šišmiš (Myotis myotis) 1 # 10 Veliki/mali mišouhi šišmiš (Myotis myotis/blythii oxygnathus) Vodeni / dugoprsti šišmiš (Myotis daubentonii/capaccinii) Dvobojni šišmiš (Vespertilio murinus)* 1 1 3* Širokouhi šišmiš (Barbastella barbastellus) 1 # 10 Šrajberov šišmiš (Miniopterus schreibersii) , 3, 4, 7

20 18 Primož Presetnik, Jasminko Mulaomerović, Jasmin Pašić Slika 1. Mjesta provjerenih potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2013/14. (broj kod tačke predstavlja šifru lokaliteta) Picture 1. Locations of surveyed potential bat hibernacula in Bosnia and Herzegovina in winter 2013/14. (numbers by points refer to location codes) 1. Gumlinska pećina, kat. broj 4987 (selo Gumline, Mrakovica, Kozara, općina Prijedor, 560 m n. v.) Gumlinska pećina se nalazi u NP Kozara. Smještena je u strmoj stijeni iznad šumskog potoka koji pravi mali kanjon kroz tu istu stijenu. Ulaz je širine oko 2 m i visine oko 2 m i nakon par metara se sužava i zatim opet širi u malu galeriju. Na kraju te galerije je uzak blatnjavi kanal sa malim bunarom na kraju. Cijela pećina ima oko 30 m kanala. Nije bogata pećinskim nakitom (ID, JF, IN, JM, JP, PP):

21 Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini Rhinolophus hipposideros: 2, - R. ferrumequinum: 1 juvenilan. Napomene: U centralnoj dvorani ima mnogo guana, vjerovatno je ovde mjesto ljetne porodiljske kolonije. U budućnosti treba provjeriti preko ljeta, najbolje početkom juna. 2. Kamena kuća, kat. broj 2022 (selo Bukovica, općina Gradiška, 410 m n. v.) Pećina je jednostavne morfologije, dužine oko 200 metara i većim dijelom lako prohodna. Bogata je pećinskim nakitom (ID, IN, JM, JP, PP): - R. hipposideros: 7 (ulazni dio 1, letio 1, poslije prolaza 5), - R. ferrumequinum: 9 (ulazni dio 2, poslije prolaza 7), - Miniopterus schreibersii (kosti). Napomene: U ulaznom dijelu pećine i u unutrašnjosti poslije prolaza mnogo guana; možda je ovdje mjesto ljetne porodiljske kolonije. U budućnosti treba provjeriti preko ljeta, najbolje početkom juna. 3. Pećina Ljubačevo, kat. broj 2050 (selo Ljubačevo, općina Banja Luka, 420 m n. v.) (ID, JF, IN, JM, JP, PP): - R. hipposideros: 3 (2 prije i 1 poslije prolaza), - R. ferrumequinum: 536 (kod Kolapsa grupa od 518 šišmiša i po drugim dijelovima od ulaznog dijela do završne dvorane još 18 pojedinačnih primjeraka), - Rhinolophus sp.: 5 na ulaznom dijelu (budni, lete). - Mi. schreibersii: 1 (budan). Kod kancelarije kamenoloma ( kuće cvijeća ) čuli smo i svadbeno glasanje dvobojnoga šišmiša (Vespertilio murinus). Napomene: Ove godine nismo identifikovali R. euryale, osim ako se ne bi za pripadnike ove vrste smatrali onih 5 Rhinolophus sp. na ulaznom dijelu. U vrijeme pregleda pećine, kao i cijeli prethodni mjesec, bilo je izvanredno toplo vrijeme, tako da i nekoliko drugih šišmiša nije bilo u dubokoj hibernaciji. Uzeli uzorke sedimenta za istraživaje P. destructans. Nalaz dvobojnog šišmiš je zanimljiv jer u BiH imamo za sada 4 nalazišta ove vrste. Prvi ju je za Bosnu naveo već Bolkay (1924), a njega su citirali i Đulić & Mirić (1967). Ciechanowski i sar. (2005) su je čuli u kanjonu rijeke Bistrice, južno od Miljevine, a Kregar (2014) piše da su je pronašli u zapadnoj BiH. Vrsta sigurno nije rijetka, samo ju je teško pronaći sa uobičajenim metodama. Najlakše se otkriva na jesen uz pomoć ultrazvučnih detektora a na osnovu svadbenog glasanja (vidi Presetnik i sar. 2013), kojim mužjaci zvučno markiraju svoj teritorij za parenje.

22 20 Primož Presetnik, Jasminko Mulaomerović, Jasmin Pašić 4. Fajtovačka pećina, kat. broj 1638 (selo Fajtovci, općina Sanski Most, 395 m n. v.) (ID, IN, JM, JP, PP, TD): - R. hipposideros: 7, - R. ferrumequinum: 69 (pojedinačni primjerci i jedna grupa na desnoj strani pećine), - Mi. schreibersii: (prebrojano po fotografijama, Slika 1, Myotis capaccinii nije opažen). Napomene: Temperatura kod sigaste kupe bila je 8,8 C. Po fotografijama i vizuelno smo tražili šišmiše sa prstenovima, ali ih nismo vidjeli. Pregled pećine izvršen po vrlo toplom vremenu ( bilo je navečer 8 C; žabe su već migrirale na svoja mrijestilišta. Možda su se i šišmiši počeli seliti, zbog čega je broj opaženih šišmiša niži nego u prethodnoj godini. Slika 1. Nekolike od grupa Šrajberovih šišmiša u Fajtovačkoj pećini Figure 1. A part of Schreibers bat groups in a Fajtovača pećina cave (foto/photo: Primož Presetnik). 5. Dabarska pećina, kat. broj 1528 (selo Brajića Tavan, Dabar, općina Sanski Most, 200 m n. v.)

23 Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini (ID, TK, JM, JP, PP): - R. hipposideros: 30 (ulazni dio 1, ostali u Gornjem kanalu), - R. ferrumequinum: 15 (svi u Gornjem kanalu), - Myotis daubentonii/capaccinii:1 (u pukotini ulaznog dijela kod Velikog jezera). - Chiroptera čuli se u suhom ulaznom dielu pećine, iznad Velikog jezera pa i na početnim dijelovima Gornjeg kanala (možda Pipistrellus sp.). Napomene: Ove godine smo preko Velikog jezera u stilu izreke iz filma preko vode do slobode prošli i u oko 250 metara dugi Gornji kanal (Slika 2). Temperatura u unutrašnjosti Gornjeg kanala (oko 50 metara unutra) je bila 8,8 C. Na početku Gornjeg kanala nađena je velika gomila guana, i tu je najvjerovatnije mesto ljetne porodiljske kolonije. U budućnosti treba provjeriti preko ljeta, najbolje početkom juna. Proteus, iako smo ga tražili, nije nađen. Dabarska pećina je prioritetna lokacija i za zaštitu i za monitoring. Zbog očuvanja šišmiša nije primjerena za turističku upotrebu od Velikog jezera naprijed ni u zimskom ni u ljetnom periodu. Slika 2. Informativna tabla na ulazu u Dabarsku pećinu Figure 2. Information board at the entrance of the Dabar pećina cave (foto/photo: Primož Presetnik).

24 22 Primož Presetnik, Jasminko Mulaomerović, Jasmin Pašić 6. Mala pećina kod vrela Dabra, kat. broj 4988 (selo Brajića Tavan, općina Sanski Most, 200 m n. v.) Kratka, oko 10 metara duga izvor-pećina, na suprotnom brijegu od vrela Dabra (ID, IN, JM, JP, PP, TD): - R. hipposideros: 1, - manja hrpa guana na kraju pećine (~dnevno sklonište jednog šišmiša). Ostale primjećene životinje: Triphosa dubitata, Aglais io. Na ulazu i na oko 5 6 m u pećini po jedan vidrek - izmet vidre (Lutra lutra). Između ove pećine i Dabarske pećine zabilježene su 3 ženke pjegavog daždevnjaka (S. salamandra) od kojih je jedna polagala jaja u vodu. Napomene: Konobar u Motelu Oaza (u Sanskom Mostu) rekao nam je da je u prošlu nedjelju (16. 2.) stao na hrpu granja (ustvari brlog dabrova) i da su dabrovi počeli cviliti. Pokazao nam je i fotografije (stavio ih je i na Facebook) drveća kraj rijeke koje je zubima isjekao dabar (Castor fiber) što nedvosmisleno dokazuje njegovu prisutnost na srednjem toku rijeke Dabar. 7. Pećina Hrustovača, kat. broj 1815 (selo Hrustovo, općina Sanski Most, 280 m n. v.) (ID, IN, JM, JP, PP, TD): - R. hipposideros: 14, - R. ferrumequinum: 380 (više grupa, prebrojano po fotografijama, ali vjerovatno je među njima i nekoliko R. euryale, izmjerili 1 adultnog mužjaka i 1 adultnu ženku, koja je već rađala), - R. euryale: 50, ako u ovu vrstu ubrajamo sve potkovaste šišmiše koji su bili budni i koji su počeli letjeti, kad smo im prišli blizu (izmjerena 1 adultna ženka, koja je već rađala i 1 juvenilna/subadultna ženka), - Mi. schreibersii: 760 (na ulazu više grupa, prebrojano prema fotografijama), - Vespertilionidae: 2 šišmiša u pukotinama na ulazu. Ostale primjećene životinje: duboko u pećini mrtva žaba, koju je u pećinu kao plijen donijela kuna bjelica (Martes foina), a koju smo vidjeli u blizini. Napomene: I u ovoj pećini vjerovatno je toplo vrijeme promijenilo uobičajenu zimsku situaciju. Vjerovatno su se zbog visokih, sasvim proljetnih, temperatura u pećinu već doselili Šrajberovi šišmiši i veliki broj velikih potkovastih šišmiša. 8. Tominska pećina, kat. broj 4771 (selo Tomina, općina Sanski Most, 250 m n. v.) Morfološki jednostavna, nekoliko desetaka metara duga pećina vrlo niska i prilično horizontalna pukotina koja je oko sredine pregrađena obrušenim blokovima i sigama. Drugi dio je viši i u njemu se može bez problema stajati (ID, JM, JP, PP, TD): - R. hipposideros: 1 leš u prvom dijelu pećine, 3 hibernirajuća šišmiša u drugom dijelu pećine,

25 Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini R. euryale: 1 (letio u drugom dijelu pećine). Napomene: Na kraju pećine T=13,3 C. U drugom dijelu je dosta guana provjeriti pećinu i u hladnoj zimi kao i u ljeto. 9. Pećina Vrujac, kat. broj 4986 (selo Vrhpolje, zaselak Baltići, općina Sanski Most, 210 m n. v.) Morfološki jednostavna, 20 metara duga, ponekad izvor-pećina (ID, JM, JP, PP, TD): - R. hipposideros: Srednja Bijambarska pećina, kat. broj 1379 (selo Krivajevići, općina Ilijaš, 935 m n. v.) (JM): - M. myotis/blythii: 5. Kosti: - M. myotis/m. blythii: 2 humerusa, - M. myotis: jedna donja vilica, - B. barbastellus: jedna lobanja, 2 humerusa. 11. Pećina na vrelu potoka Pješčara, kat. broj 898 (zaselak Dolac, selo Kostajnica, općina Konjic, 350 m n. v.) Mala pećina sa dvije dvorane koje se nastavljaju jedna na drugu, ukupne dužine 24 m. Pećina je za velikih voda vrelo potoka Pješčara (JM, ID, TD): Samo mala količina guana. Ostale primjećene životinje: Scoliopteryx libatrix, gvale šumske sove (Strix aluco). 12. Krašnica, kat. broj 4989 (brdo Krašnica, Svinjarinski do, selo Dračevice, općina Mostar, 300 m n. v.) Sistem od dvije manje pećine dužine 6 i 4 m, udaljene jedna od druge 5 m (JM, ID): Samo vrlo mala količina guana. Ispred pećina veliki broj gvala velike ušare (Bubo bubo). 13. Prosječenica, kat. broj 3173 (Busak, Podvelež, općina Mostar, 675 m n. v.) Manja pećina sa velikim ulaznim dijelom u urušenoj vrtači. Dvije manje dvorane od kojih je prva dimenzija m. U proljetnom i ljetnom periodu stklonište većeg broja vrsta šišmiša. Prvi siguran nalaz kolonije Blazijevoga potkovastoga šišmiša u BiH (R. blasii; Presetnik i sar. 2014) (JM, ID) (provjerili samo prvu dvoranu):

26 24 Primož Presetnik, Jasminko Mulaomerović, Jasmin Pašić R. hipposideros: Šehina pećina, kat. broj 3414 (selo Kokorina, Podvelež, općina Mostar, 790 m n. v.) Mala pećina sa velikom ulaznom dvoranom (15 18 m) i malom salom sa lijeve strane (JM, TD): R. ferrumequinum: (JM, ID): Šišmiše nismo zapazili. Ostale primjećene životinje: pećinski golubovi (Columba livia), više gnijezda. 15. Mračna pećina, kat. broj 2515 (Svinjarinski do, selo Dračevice, Blagaj, općina Mostar, 450 m n. v.) Mala pećina ukupne dužine 10 m. Nakon uskog hodnika dužine 4 m širi se u jednu prostoriju dimenzija 6 5 m (JM, ID): R. hipposideros: 1. Literatura Bolkay S. J., Catalogue of the mammals occuring in Bosnia-Hercegovina and preserved in the Land-museum in Sarajevo. Biologica hungarica 1(2): 1 7. Ciechanowski M., K. Sachanowicz, A. Rachwald & P. Benda, First records of Tadarida teniotis (Rafinesque, 1814) (Chiroptera, Molossidae) from Serbia and Montenegro and from Bosnia and Herzegovina. Mammalia 69(2): Đulić B., Đ. Mirić, Catalogus Faune Jugoslaviae: IV/1 Mammalia. Cosilium Academiarum Scientiarum Rei Publicae. Soc. Fed. Jugoslaviae, Academia Scientiarum et Artium Slovenica, Ljubljana: 46 pp. Pašić J., J. Mulaomerović, P. Presetnik, Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2012/13 [Results of survey of potential bat hibernacula in Bosnia And Herzegovina in winter 2012/13]. Naš krš, XXXIII (46), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: [in Bosnian/Croatian/Serbian, with abstract in English] Presetnik P., M. Podgorelec, A. Petrinjak, Is the parti-coloured bat Vespertilio murinus Linnaeus, 1758 a common bat species in Slovenia? Natura Sloveniae, Ljubljana 15(2): Presetnik P., J. Mulaomerović, T. Dervović, 2014: First confirmation of Rhinolophus blasii in Bosnia and Herzegovina and its possible maternity roost. 136., U: Hutson, A. M. &P. H. C. Lina (Ed.), XIIIth European bat research symposium 1 5 September 2014 Šibenik, Croatia : Book of abstracts, 186 pp. Kregar J., Ekosistemi Balkana Duvanjsko polje. Glej netopir! Ljubljana, 11(1):

27 PRELIMINARNA STUDIJA ŠIŠMIŠA U OKOLINI TREBINJA PRELIMINARY STUDY OF BATS IN TREBINJE VICINITY Jasmin Pašić 1, Ivan Napotnik 2 Abstract Bat fauna in close vicinity of Trebinje town has not yet been systematically investigated. With the exception of the findings of 5 bat species in the vicinity of Zavala (Červeny i sar. 1988) there are no other published data on bats from this area. Potentially important habitats for bats in the vicinity of Trebinje are mostly underground objects (caves and pits), forest habitats and aquatic ecosystems. Trebišnjica River and its tributaries, with its water network is expected to be an important feeding area, especially river Sušica. Also, individual specimens may be found in cracks and crevices throughout this area. This paper presents a preliminary study of the bat fauna in the vicinity of Trebinje. On 2 out of 7 locations surveyed, 4 bat species were found: Rhinolophus hipposideros, R. ferrumequinum, Myotis capaccinii and Pipistrellus kuhlii, last three of which are new bat species for the area. Uvod Kada se radi o fauni šišmiša, bliža okolina grada Trebinja dosad nije sistematski istraživana, te ne postoje objavljeni podaci o bilo kakvim nalazima za ovo područje, izuzev u blizini Zavale, gdje Červeny i sar. (1988), navode 5 vrsta šišmiša. Važna staništa za šišmiše u okolini Trebinja su, očekivano, većinom podzemni objekti (pećine i jame), šumska staništa i vodeni ekosistemi. Rijeka Trebišnjica sa svojim pritokama koja sa svojom vodnom mrežom predstavlja važno potencijalno hranilište, pogotovo rijeka Sušica. Također, pojedinačni primjerci se izvjesno mogu pronaći u škrapama i pukotinama stijena na cijelom ovom području. Ovaj rad predstavlja preliminarno istraživanje faune šišmiša u bližoj okolini Trebinja. Metode Prilikom obilaska lokacija u bližoj okolini Trebinja, godine, pronađeno je nekoliko zanimljivih tačaka koje bi mogle biti važno stanište za šišmiše, a koje su označene na karti (slika 1) od kojih je 7 obuhvaćeno ovim istraživanjem (tabela 1). Tehnika koja je korištena prilikom istraživanja je izlov nevidljivom mrežom. Nakon izlova, na licu mjesta smo identifikovali vrste uz pomoć ključa za identifikaciju (Dietz i sar. 2004). Nakon identifikacije sve životinje su puštene na slobodu. Utvrđivanli smo takođe prisutnost vrsta uz pomoć ultrazvučnog detektora za šišmiše Petterson D240x, te smo snimljeni materijal naknadno analizirali uz pomoć programa Batsound (Pettersson Elektronik AB, Švedska). 1 Centar za krš i speleologiju, Sarajevo, jasmin@centarzakrs.ba ² Speleološko društvo Ponir, Banja Luka, coi_88@yahoo.com 25

28 26 Jasmin Pašić, Ivan Napotnik Na dvije lokacije smo raširili nevidljive mreže (Slika 2.) i koristili ultrazvučni detektor (lokacije 2 i 3), izvršen je obilazak jedne pećine i 2 napuštena tunela (lokacije 5, 6 i 7), te je još na dvije tačke korišten samo ultrazvučni detektor (1 i 4). Rezultati i diskusija Od 7 istraživanih lokacija (Tabela 1, Slika 1.) samo na 2 registrovali smo prisutnost šišmiša i to 4 vrste. Iznad rijeke Sušice, uz pomoć ultrazvučnog detektora, osmatranjem na terenu, te naknadnom analizom snimka, donesen je zaključak da se radi o dvije vrste. U prvom slučaju radi se o, po BiH nomenklaturi (Mulaomerović, 2013), Kulijevom šišmišu (Pipistrellus kuhlii). Drugi rod koji je bio registrovan na ovoj lokaciji je rod Myotis sp., te na osnovu analize snimka, vizuelnog posmatranja načina lova insekata neposredno iznad površine vode, klimatskih uslova koji vladaju na ovom području i s obzirom da se radi vrsti tipičnoj za karstna područja, zaključujemo da je u pitanju vrsta dugoprsti šišmiš (Myotis capaccinii). Obilaskom Viline pećine (Slika 3), pronašli smo 2 vrste šišmiša. U pitanju su 10 jedinki malog potkovastog šišmiša (Rhinolophus hipposideros) (Slika 4), te 1 jedinka velikog potkovastog šišmiša (R. ferrumequinum) (Slika 5.). U tački 2, u mrežu je ulovljena samo obična zeba (Fringilla coellebs) (Slika 6.). Tokom obilaska terena, vremenski uslovi nisu bili u potpunosti pogodni za istraživanje šišmiša (vjetar i kiša), međutim nešto više temperature su ipak izmamile neke od vrsta da potraže hranu (insekte u koje love u letu). Od registrovanih vrsta šišmiša tri su prvi put zabilježene u okolini Trebinja (veliki potkovasti šišmiš, dugoprsti i Kulijevi šišmiš), a bez sumnje sa daljim radom i u boljim meteorološkim uslovima naći će se još drugih vrsta. Tabela 1. Istraživane lokacije i nađene vrste šišmiša. Table 1. Surveyed locations and bat species found. Lok. br. / Loc. no. n.v. / a.s.l (m) Lokacija / Location Lat (N) Long (E) Pronađene vrste / Species found Jezero Trebišnjica Bez nalaza Mreža br. 2- Sušica Bjelorubi šišmiš (Pipistrellus kuhlii) Dugoprsti šišmiš (Myotis capaccinii) Tačka u gradu Bez nalaza Tunel Bez nalaza Tunel Bez nalaza Vilina pećina Veliki potkovasti šišmiš (Rhinolophus ferrumequinum) Mali potkovasti šišmiš (Rhinolophus hipposideros)

29 Preliminarna studija šišmiša u okolini Trebinja 27 Slika 1. Karta istraživanih lokacija. Figure 1. Survey locations. Slika 2, 3. Nevidljiva mreža na rijeci Sušici i na ulazu u Vilinu pećinu. Figure 2, 3. Mistnett over the Sušica river and in front of the Vilina pećina cave. (foto/photo: Jasmin Pašić)

30 28 Jasmin Pašić, Ivan Napotnik Slike 4, 5 i 6. Mali potkovasti šišmiš (Rhinolophus hipposideros), veliki potkovasti šišmiš (Rhinolophus ferrumequinum) (foto: Ivan Napotnik) i obična zeba (Fringilla coelebs) (foto: Jasmin Pašić). Figure 4, 5, 6. Rhinolophus hipposideros, R. ferrumequinum (photo: Ivan Napotnik) and Fringilla coelebs (photo: Jasmin Pašić). Zahvala Zahvaljujemo se Dejanu Jankoviću iz Speleološkog društva Zelena brda iz Trebinja, na velikoj pomoći na terenu i obezbjeđivanju smještaja tokom boravka u Trebinju. Literatura Červeny J., B. Kryštufek, A contribution to the knowledge of the Bats of Central and Southern Dalmatia, Yugoslavia (Chiroptera, Mammalia). Biol. Vestn., Ljubljana, 36: Dietz C., O. von Helversen, O., Illustrated identification key to the bats of Europe. Electronic publication, Version 1.0., Germany. Mulaomerović J., Bosanskohercegovačka nomenklatura šišmiša sporazuma EUROBATS i kontrolna lista šišmiša BiH. Naš krš, XXXIII, 46., Supplementum 1., Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša: 5 7.

31 OPAŽANJA TROBOJNOG ŠIŠMIŠA (MYOTIS EMARGINATUS) U DUGOM SELU KOD OLOVA (CENTRALNA BOSNA I HERCEGOVINA) U TOKU GODINE OBSERVATION OF GEOFFROY S BAT (MYOTIS EMARGINATUS) IN VILLAGE DUGO SELO BY OLOVO (CENTRAL BOSNIA AND HERZEGOVINA) DURING YEAR 2014 Mirnes Hasanspahić 1, Primož Presetnik 2 Abstract We present summer autumn observation of single Gorffroy s bat (Myotis emarginatus) which is otherwise rarely recorded species in Bosnia and Herzegovina. We observed single specimen in village Dugo selo by Olovo, where animal used 4 different corner spaces of roof beams of a house marquee. When using marquee animal was very faithful to its microlocation hanging place: on location 1 it rested consecutively approximately days (from 11 th /14 th June till 23 th June), on location 2 24 (26) days (23 th /26 th June 19 th July), on location 3 14 days (28 th August 10 th September), but it was absent 3 times for one day, and on location 4 it hanged 17 days (17 th September 3 rd October) with one day absence in between. We recorded two longer period of absence 39 days (20 th July 27 th August) and 6 days (11 th 16 th September), when it probably used 2 3 other hanging places unknown to us. We plan to continue the observation in next years since there is general lack of knowledge about roosting ecology of individuals of this species. Uvod U Dugom Selu kod Olova, oko 60 km sjeveroistočno od Sarajeva, žive moji roditelji, a kako starim sve češće tu živim i ja *. Ispred ulaza u našu porodičnu kuću, izgrađena je nadstrešnica sa fiksnom drvenom konstrukcijom (Slika 1). Ispod nadstrešnice nalaze se sto i stolice, a prostor se koristi za odmor od fizičke aktivnosti i umor od psihičke aktivnosti. U ranim osamdesetim naš TV je dobijao signal udaljenije Televizije Zagreb, dok signala obližnje Televizije Sarajevo nije bilo. Šta je sprečavalo televizijski signal, da l politika il visoke planine, ne znam. Danas, pored toga što svjetski wi-fi signal imamo u kući, njime smo opremili i avliju. Tako da se e-pisma mogu primati i slati na sve strane svjetske mreže, a vijesti dolaze brže iz Nigerije nego iz susjednog sela. 1 Centar za krš i speleologiju and Magazin BhDOCumentary (Bosna i Hercegovina), mirnes@centarzakrs.ba 2 Center za kartografijo favne in flore (Slovenija), primoz.presetnik@ckff.si * Misli se na prvog navedenog autora ovog teksta. 29

32 30 Mirnes Hasanspahić, Primož Presetnik Pod nadstrešnicu ponekad dođu i nepozvani gosti. U ljeto to je bio jedan šišmiš kojeg nismo precizno pratili, po sjećanju zadržao se između 30 i 60 dana. Ovog ljeta (2014) došao je drugi nepozvani gost, opet šišmiš. Čim je bio primijećen, bio je i fotografisan, a fotografija poslata brzinom mjerenom mb/s, pravac u Sloveniju, na pregled eksperta za ove vrste životinja Primoža Presetnika. Odgovor smo dobili brže nego što dolaze vijesti iz Nigerije. Uz pomoć fotografije Presetnik je identifikovao životinju kao trobojnog šišmiša (Myotis emarginatus, Slika 2) i predložio da pratim kada šišmiš dolazi i koliko često upotrebljava ovo sklonište. To je zanimljivo zbog toga što se obično prati dolazak i odlazak većih kolonija, a nema podataka za skloništa pojedinaca. A za BiH je bilo još zanimljivije jer su do početka godine bila objavljena samo dva nalaza trobojnog šišmiša: Đulić & Mirić (1967) gdje se bez detalja navodi za Bosnu i Červený & Kryštufek (1988) za Bjelušica pećinu na Popovom polju. Početkom godine već se znalo i za nekoliko drugih nalaza (Karapandža 2015) i za nekoliko lokaliteta otkrivenih godine u okviru projekta Zaštita šišmiša donjeg sliva rijeke Neretve, što su djelomično publicirali Presetnik i sar. (2014). Slika 1. Nadstrešnica uz kuću prvog autora teksta u Dugom Selu kod Olova. Figure 1. A marquee by the first authors house in village Dugo Selo at Olovo. (foto/photo: Mirnes Hasanspahić)

33 Opažanja trobojnog šišmiša (Myotis emarginatus) u Dugom Selu kod Olova Slika 2. Trobojni šišmiš ispod nadstrešnice. Figure 2. Geoffroy s bat (Myotis emarginatus) in the marquee. (foto/photo: Mirnes Hasanspahić) Metode U godini pratili smo da li je trobojni šišmiš bio prisutan ispod nadstrešnice. Svakodnevna zapažanja smo imali u periodu od 21. juna do 5. oktobra, što znači nekoliko dana poslije prvog zapažanja trobojnog šišmiša do njegovog konačnog odlaska. Pri tome smo obratili pažnju i na tačno mjesto, mikrolokaciju, gde je šišmiš visio. Rezultati i Diskusija U godini prvi put smo zapazili trobojnog šišmiša sredinom juna. U ukupno 105 dana detaljnih posmatranja (Prilog 1) vidjeli smo ispod nadstrešnice samo jednog šišmiša. Iako ne možemo istinski tvrditi, da smo preko čitave sezone opažali istu jedinku, to nam se čini najvjerovatnije. Vjerovatno je trobojni šišmiš bio mužjak, jer ženke obično u prvoj polovini juna već imaju mlade i tada se preko dana drže u zbijenim kolonijama. Na početku istraživanja računali smo, da ćemo na jesen u tom skloništu možda vidjeti više šišmiša. U Sloveniji i Austriji ovakve su pojedinačne životinje trobojnog šišmiša, obično mužjaci, kojim se u periodu poslije razdvajana porodiljskih kolonija (oko prve sedmice avgusta) ponekad priključe i pojedinačne ženke (osobni podaci autora). Trobojni šišmiš je ispod nadstrešnice upotrebljavao 4 različite mikrolokacije, koje su jedna od druge udaljene oko 1 metar (Slika 3, Prilog 1). Zanimljivo je da je šišmiš upotrebljavao određene lokacije u određenim razdobljima: - lokacija 1: cca dana (cca. 11/ juni),

34 32 Mirnes Hasanspahić, Primož Presetnik - lokacija 2: 24 (26) dana ((23) 26. juni 19. juli), 1 dan između odsutan, - lokacija 3: 14 dana (28. avgust 10. septembar), odsutan 3 puta po jedan dan; - lokacija 4: 17 dana (17. septembar 3. oktobar), 1 dan između odsutan. Dva veća perioda odsutnosti su bila 39 dana (20. juli 27. avgust) i 6 dana ( septembar). To znači, da je jednu mikrolokaciju upotrebljavao u kontinuitetu od 10 do 24 dana. Trobojni šišmiš je pojedinačnoj mikrolokaciji u vrijeme upotrebe bio vrlo vijeran, jer je procenat njegove odsutnosti bio 0,0%, 4,2%, 21,4% i 5,9% (mikrolokacije 1 4). Iz toga možemo zaključiti, da je u vremenu odusutnosti ispod nadstrešnice u junu i avgustu vjerovatno upotrebljavao 2 3 i u septembru jednu, nama nepoznatu, lokaciju. U sljedećim godinama vidjet ćemo jesu li opažanja iz godine bila pravilo ili su bila samo iznimka od pravila. Možda ćemo imati i sreću pa saznamo za mjesto porodiljske kolonije, koju očekujemo u potkrovlju neke kuće ili u pećini. Slika 3. Potkrovlje nadstrešnice i označene miklolokacije višenja trobojnog šišmiša (Myotis emarginatus) u godini. Figure 3. Roof beams of marquee and marked hanging places of Geoffroy s bat (Myotis emarginatus) in year 2014 (foto/photo: Mirnes Hasanspahić).

35 Opažanja trobojnog šišmiša (Myotis emarginatus) u Dugom Selu kod Olova Literatura Đulić B. & Mirić Đ., Catalogus Faune Jugoslaviae: IV/1 Mammalia. Cosilium Academiarum Scientiarum Rei Publicae. Soc. Fed. Jugoslaviae, Academia Scientiarum et Artium Slovenica, Ljubljana: 46 str. Červený J. & B. Kryštufek, A contribution to the knowledge of the bats of Central and Southern Dalmatia, Yugoslavia (Chiroptera, Mammalia). Biološki vestnik, 36(4): Karapandža, B., Detalji o prvim istraživanjima slepih miševa (Chiroptera, Mammalia) okoline planine Vitoroga i prvim nalazima vrsta Myotis oxygnathus Monticelli, 1885, Myotis bechsteinii (Kuhl, 1817) i Barbastella barbastellus (Schreber, 1774) u Bosni i Hercegovini. Naš krš, XXXIV (47), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: Presetnik P., J. Mulaomerović & T. Dervović, First confirmation of Rhinolophus blasii in Bosnia and Herzegovina and its possible maternity roost. str.: 136. U: Hutson A. M. & Lina P. H. C. (eds.): XIIIth European Bat Research Symposium. 1 5 September 2014 Šibenik, Croatia. Book of abstracts. Croatian Biospeleological Society & HINUS Ltd., Zagreb, 186 str. Prilog 1. Datumi i lokacije boravka trobojnog šišmiša ispod nadstrešnice u Dugom Selu kod Olova, godine. Appendix 1. Dates and locations of hanging place of Geoffroy s bat (Myotis emarginatus) under roof of a marquee in a village Dugo Selo near Olovo during Datum / Date Lokacije, napomene / Location, notes Datum / Date Lokacija, napomene / Location, notes c. / app približan datum dolaska / approx. date of first apperance nije ga bilo / absent nije ga bilo / absent lokacija 1 / location nije ga bilo / absent lokacija 1 / location nije ga bilo / absent lokacija 1 / location nije ga bilo / absent nije bio na lokaciji 1 /not present at location nije ga bilo / absent nije bio na lokaciji 1 /not present at location nije ga bilo / absent lokacija 2 / location nije ga bilo / absent lokacija 2 / location nije ga bilo / absent lokacija 2 / location nije ga bilo / absent lokacija 2 / location nije ga bilo / absent lokacija 2 / location nije ga bilo / absent lokacija 2 / location nije ga bilo / absent lokacija 2 / location nije ga bilo / absent lokacija 2 / location lokacija 3 / location lokacija 2 / location lokacija 3 / location lokacija 2 / location nije ga bilo / absent lokacija 2 / location lokacija 3 / location lokacija 2 / location nije ga bilo / absent

36 34 Mirnes Hasanspahić, Primož Presetnik Datum / Date Lokacije, napomene / Location, notes Datum / Date Lokacija, napomene / Location, notes nije ga bilo / absent lokacija 3 / location lokacija 2 / location lokacija 3 / location lokacija 2 / location lokacija 3 / location lokacija 2 / location lokacija 3 / location lokacija 2 / location nije ga bilo / absent lokacija 2 / location lokacija 3 / location lokacija 2 / location lokacija 3 / location lokacija 2 / location lokacija 3 / location lokacija 2 / location lokacija 3 / location lokacija 2 / location nije ga bilo / absent lokacija 2 / location nije ga bilo / absent lokacija 2 / location nije ga bilo / absent nije ga bilo / absent nije ga bilo / absent nije ga bilo / absent nije ga bilo / absent nije ga bilo / absent nije ga bilo / absent nije ga bilo / absent lokacija 4 / location nije ga bilo / absent lokacija 4 / location nije ga bilo / absent nije ga bilo / absent nije ga bilo / absent lokacija 4 / location nije ga bilo / absent lokacija 4 / location nije ga bilo / absent lokacija 4 / location nije ga bilo / absent lokacija 4 / location nije ga bilo / absent lokacija 4 / location nije ga bilo / absent lokacija 4 / location nije ga bilo / absent lokacija 4 / location nije ga bilo / absent lokacija 4 / location nije ga bilo / absent lokacija 4 / location nije ga bilo / absent lokacija 4 / location nije ga bilo / absent lokacija 4 / location nije ga bilo / absent lokacija 4 / location nije ga bilo / absent lokacija 4 / location nije ga bilo / absent lokacija 4 / location nije ga bilo / absent lokacija 4 / location nije ga bilo / absent lokacija 4 / location nije ga bilo / absent lokacija 4 / location nije ga bilo / absent nije ga bilo / absent nije ga bilo više / permanetly abbandond roost

37 ŠIŠMIŠI U ZBIRCI FRANJEVAČKE GIMNAZIJE U VISOKOM BATS IN THE COLLECTION OF FRANCISCIANS HIGH SCHOOL IN VISOKO TOWN Jasminko Mulaomerović 1 Abstract In 2013 the natural history collection of Franciscans High school in the Visoko town was examined and three vouchers bat specimens were discovered. Two of them were common noctules (Nyctalus noctula) and one skeleton possibly belonged to the member of genus Pipistrellus or small Myotis. Detail analyses were, sadly, impossible since one of the noctules and the skeleton were thrown away by Land Museum preparators in charge of then-ongoing collection revision. Inventory book unfortunately does not exist any more (or it s lost), therefore, we can only assume that bats were collected in vicinity of Visoko town, some time after the High school establishment there in U ljeto godine započeto je sređivanje prirodoslovne zbirke u Franjevačkoj gimnaziji u Visokom. Sređivanje (determinacija i evaluacija) povjereno je nekolicini kustosa i preparatora Zemaljskog muzeja iz Sarajeva. Na poziv jednog od njih, ornitologa Dražena Kotrošana, posjetio sam zbirku godine, budući da sa fotografija koje mi je poslao Dražen ( ) nisam mogao odrediti o kojim vrstama šišmiša je riječ. Na fotografijama su bila prikazana dva preparirana šišmiša, jedan postavljen na granu drveta a drugi na neku ravnu podlogu sa raširenim krilima. U zbirci sam mogao naći samo prepariranog šišmiša na grani drveta (Slika 1). Na postolju je bio ispisan (možda?) inventarski broj II/5/13. Kako ne postoji inventarska knjiga, o tome šta znače brojevi u inventarskom broju može se samo nagađati moguće je da se radi datumu unošenja u zbirku, dakle, o 5. februaru godine. Prema znakovima u Schober & Gimberger (2001), određen je kao noćni šišmiš (Nyctalus noctula). Drugog šišmiša, postavljenog na ravnu podlogu, nisam našao. Prema fotografiji i on se može odrediti kao noćni šišmiš (Slika 2). Kasnije sam saznao da je bačen, budući da se prema preparatorovom mišljenju raspadao. Naravno da je i u takvom stanju mogao pružiti vrijedne podatke o vrsti. Tokom iste posjete, izvan zbirke na stolu u hodniku, vidio sam malu kutiju u kojoj su bili mumificirani ostaci jednog šišmiša (Slika 3). Budući da nisam imao dozvolu da bilo šta radim, mogao sam samo da izmjerim podlakticu i u dnevnik zapišem dužinu od 34,5 mm. Iz toga se ne može ništa više reći osim da su ostaci mogli 1 Centar za krš i speleologiju, Sarajevo 35

38 36 Jasminko Mulaomerović pripadati manjim vrstama Myotis-a ili Pipistrellus-a (prema Schober & Gimberger 2001), vjerovatnije ovim drugim. Naravno, i ostaci ovog šišmiša su bačeni. Odakle potiču šišmiši može se samo pretpostavljati. Znajući za običaj sakupljanja svekolike prirodne i kulturne baštine u franjevačkim samostanima u Bosni i Hercegovini, vjerovatno se radi o životinjama iz okolice Visokog ili kraja gde je prije radila gimnazija. Franjevačka gimnazija je osnovana i prve prostore je imala u Franjevačkom samostanu u Kreševu, ali je već preselila u Franjevački samostan u Gučoj Gori kod Travnika, odakle je smještena u nove prostore u Visokom (Papić 1987). Moguće je da je šišmiš i poklon Zemaljskog muzeja iz Sarajeva, budući da u zbirci gimnazije ima nekoliko paleontoloških nalaza pećinskog medvjeda (Ursus spelaeus) iz pećine Megare na Bjelašnici u kojoj su iskopavanja vršili kustosi ovog muzeja, ali to je, ipak, malo vjerovatno. Bilo kako bilo, noćni šišmiš iz zbirke Franjevačke gimnazije u Visokom je još jedan doprinos poznavanju rasprostranjenosti ove vrste. Jednako i dokaz da je interes za šišmiše postojao i izvan naučnih institucija. Nažalost, pokazuje i koliko je skromno znanje ili svijest onih profesionalaca koji bi svaki, pa i najmanji, dokaz, koji bi proširio naša znanja o šišmišima Bosne i Hercegovine trebali sačuvati. Slika 1. Noćni šišmiš Nyctalus noctula iz zbirke Franjevačke gimnazije Figure 1. The Common noctule Nyctalus noctula from the collection of Franciscan Gymnasium (foto/photo: Jasminko Mulaomerović)

39 Šišmiši u zbirci Franjevačke gimnazije u Visokom 37 Slika 2. Drugi primjerak N. noctula iz zbirke Franjevačke gimnazije Figure 2. Second example of N. noctula from the collection of the Franciscan Gymnasium (foto/photo: Dražen Kotrošan) Slika 3. Ostaci šišmiša iz Franjevačke gimnazije Figure 3. The remains of the bat from the Franciscan Gymnasium (foto/photo: Jasminko Mulaomerović)