NOVI SAD OUTDOORS. Fondacija Novi Sad 2021 Evropska prestonica kulture. Centar za arhitekturu Beograd / CAB

Size: px
Start display at page:

Download "NOVI SAD OUTDOORS. Fondacija Novi Sad 2021 Evropska prestonica kulture. Centar za arhitekturu Beograd / CAB"

Transcription

1 NOVI SAD OUTDOORS Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora u kontekstu realizacije projekata Fondacije Novi Sad 2021 Evropska prestonica kulture Fondacija Novi Sad 2021 Evropska prestonica kulture Centar za arhitekturu Beograd / CAB

2 NOVI SAD OUTDOORS Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora u kontekstu realizacije projekata Fondacije Novi Sad 2021 Evropska prestonica kulture Manual for design of small urban public spaces for projects of the Foundation Novi Sad 2021 European Capital of Culture Priredili / Editors: Goran Petrović i Vanja Petrović Fotografije / Photo credits: Vanja Petrović, Ana Divac Centar za arhitekturu Beograd / Centre for Architecture Belgrade Gundulićev venac Belgrade SERBIA PAK office@cab.rs Centar za arhitekturu Beograd, Novi Sad Outdoors

3 Uvod u prepoznavanje i unapređenje kvaliteta javnih prostora: urbani dizajn, kontekst, detalji, implementacija. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 3

4 SADRŽAJ 4 Novi Sad Outdoors

5 1. Uvod Novi Sad kao evropska prestonica kulture Opšti ciljevi Intervencije u prostoru u kontekstu realizacije opštih ciljeva EPK SLIKA 2. BERLIN POTSDAMER PLATZ Javni prostor i urbani dizajn Šta je javni gradski prostor Formalno i suštinski Javni prostor je javno dobro Javni prostor podstiče poslovanje i stvaranje nove vrednosti Javni prostor obezbeđuje održivost urbanih sistema Javni prostor obezbeđuje održivost urbanih sistema i podstiče stvaranje nove vrednosti.javni prostor podstiče efikasnost saobraćaja Javni prostor je važan za javno zdravlje Javni prostor povećava bezbednost Javni prostor promoviše jednakost i inkluziju Javni prostor privlači mlade Javni prostor je mesto za učešće građana u odlučivanju i održavanju Javni prostor promoviše jednakost i inkluziju Pojmovi u procesu uređenja javnog prostora Prepoznavanje i vrednovanje potencijala javnih prostora Kriterijumi kvaliteta javnog prostora Merenje kvaliteta javnog prostora Pokazatelji kvaliteta javnog prostora Šta je urbani dizajn Ključni principi urbanog dizajna Kontekst Šta se podrazumeva pod kontekstom Zašto je kontekst važan Lokalna zajednica Stvaranje posebnih mesta Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 5

6 Poigravanje bojom, teksturom, dinamikom i razmerom. Parter kao povezujuće tkivo.aktiviranje ključnih vrednosti i resursa lokacije i uklapanje u okolinu Nasleđe Ljudi Kretanje Obezbeđivanje izvodljivosti Pružanje vizije Detalji Šta se smatra detaljem Zašto je detalj važan? Pozitivan javni prostor Definisanje prostora, njegove namene i karaktera Uspešan javni prostor Društveni prostori Pobuditi čula Posebna mesta Jačati lokalni karakter Saditi lokalno Kvalitetna mesta su građena da traju Ulični mobilijar Raščistiti nered Umetnost u javnom prostoru Znakovi Učiniti mesto čitljivim Rasveta Osvetliti scenu Bezbednost i osećaj bezbednosti Implementacija Upravljanje procesom projektovanja Kako početi Napomene o raspisivanju tendera za konsultante za urbani dizajn Novi Sad Outdoors

7 6.3. Uvažavanje konteksta Stvaranje urbane strukture i uspostavljanje veza Detalji mesta Praćenje Dokumenti i legislativa relevantna za projekte intervencija u javnom prostoru Odabrani propisi iz oblasti planiranja i građenja Dokumenti koji usmeravaju razvoj Novog Sada Summary Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 7

8 1. UVOD 8 Novi Sad Outdoors

9 U kontekstu priprema za godinu, u kojoj će Novi Sad biti Evropska prestonica kulture, u samom gradu i okolnim opštinama započete su pripreme za brojne intervencije manjeg obima u javnom prostoru. Kako bi se ovom poslu pristupilo planski, Fondacija Novi Sad 2021 Evropska prestonica kulture angažovala je Centar za arhitekturu Beograd da sopstveno iskustvo u metodološkim istraživanjima javnog prostora primeni na konkretnom slučaju Novog Sada. Konkretan rezultat rada na ovom istraživanju je elektronska publikacija priručnik za uređenje malih javnih prostora, kao svojevrstan uvod u prepoznavanje i unapređenje kvaliteta javnih prostora. Cilj koji težimo da postignemo, a u čemu se nadamo da će ova publikacija biti od koristi, jeste da se sve intervencije u javnom prostoru izvode planski i u skladu sa istim usvojenim načelima; da svi projekti budu istovremeno u skladu sa opštim proklamovanim ciljevima Evropske prestonice kulture, bid buk-a projekta Novi Sad 2021 Evropska prestonica kulture, ali i u skladu sa lokalnim posebnostima, potrebama stanovnika i korisnika prostora; da primenjena rešenja budu moguća i održiva u lokalnom kontekstu; da, u krajnjoj liniji, budu dobro projektovana i kvalitetno izvedena. Poseban zadatak ovog priručnika je da olakša komunikaciju između različitih učesnika u procesu uređenja javnog prostora, te da u najranijoj fazi posebno podstakne uključivanje građana i njihovih udruženja u odlučivanje o projektima kojima će se uređivati njihov prostor. Na kraju, cilj nam je i da postavimo smernice na osnovu kojih će profesionalci u ovom poslu od organa uprave, preko planera i projektanata, do onih koji brinu o finansiranju i realizaciji projekata, moći da jasno prepoznaju kvalitete prostora i predloženih rešenja. Pozivanjem na najbolje primere iz svetske prakse i propisivanjem metodologije rada predupređujemo moguće i očekivane nedoumice i nesporazume. U metodološkom i strukturnom smislu, kao i u pogledu definicija pojmova i procesa, ovaj dokument se suštinski oslanja na publikaciju Priručnik za urbani dizajn 1, koja predstavlja domaće izdanje izuzetno uticajne knjige Urban Design Compendium, u izdanju britanske vladine agencije Homes and Communities. Uz podršku Inženjerske komore Srbije, ova publikacija je kao posebno izdanje pripremljena i podeljena svim licenciranim urbanistima u Srbiji, te je kao dokument poznat stručnoj javnosti pogodna kao pomoć u komunikaciji i oslonac u predstojećim projektima. U radu su kao izvor informacija o dobrim praksama i globalno prihvaćenim pristupima, vrednostima i definicijama korišćene i druge publikacije novijeg datuma, od kojih posebno navodimo Global Public Space Toolkit: From Global Principles to Local Policies and Practice. 2 Centar za arhitekturu Beograd visko ceni ukazano poverenje i veruje da će ova publikacija, kao jedan od prvih projekata Novog Sada kao evropske prestonice kulture, biti ne samo vredan rezultat, već i korisna podrška i podsticaj budućim aktivnostima Fondacije, čiji su cilj zadovoljni građani Novog Sada u kvalitetnim novim ili unapređenim javnim gradskim prostorima. Biće nam posebno drago ako ovim priručnikom ohrabrimo i Fondaciju i građane da poveruju da je moguće pokrenuti i uspešno realizovati značajne, kvalitetne i stvarno potrebne zahvate u javnom prostoru i vrlo velike i sasvim male. 1 Petrović, G. i Polić, D., eds. Priručnik za urbani dizajn. Beograd: Orion Art i Prograf, Garau, Pietro et al.: Global Public Space Toolkit: From Global Principles to Local Policies and Practice. UN-Habitat, Nairobi, n.dat. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 9

10 2. NOVI SAD KAO EVROPSKA PRESTONICA KULTURE Novi Sad Outdoors

11 2.1. OPŠTI CILJEVI Projekat Evropski grad kulture pokrenut godine, imao je za cilj da prikaže evropskoj javnosti posebne aspekte kulture u gradovima, naznači bogatstvo i različitost evropske kulture i promoviše veće međusobno upoznavanje evropskih gradova. Pod novim imenom Evropska prestonica kulture, ova ideja je postala jedan od najvećih i globalno najprepoznatljivijih projekata Evropske unije u oblasti kulture. Projekat je vremenom dalje napredovao i prilagođavo svoje ciljeve potrebama unapređenja i promocije kulture evropskih gradova. Ovaj proces je obeležilo nekoliko prekretnica, od kojih je najznačajnija bila godine, kada je, nakon niza nacionalnih prestonica, u Velikoj Britaniji umesto Londona izabran Glazgov. Grad koji nosi jednogodišnju titulu Evropske prestonice kulture ima priliku ne samo da ukaže globalnoj publici (tržištu) na svoje kulturno nasleđe i dostignuća, nego i da otkrije sopstveni urbani karakter, u skladu sa EU strategijom Evropa Nove perspektive za unapređenje i razvoj Novog Sada i njegovo kvalitetnije privredno, ekonomsko i kulturno profilisanje pojavile su se nakon odluke Evropske komisije da jedna evropska prestonica bude grad iz zemlje kandidata. Novi Sad je godine, a intenzivnije od 2013, započeo pripremu kandidature, kojom je godine i osvojio prestižnu titulu. Projekat Evropska prestonica kulture, u ciklusu koji je po svemu u okvirima ideje kreativna Evropa, je posvećen razvoju lokalnih kulturnih kapaciteta kao modusa za razvoj naprednog, kreativnog i demokratskog društva. Tranziciona i postkofliktna društva imaju posebnu potrebu da pronađu zajednički prostor za dijalog i svaku drugu komunikaciju kojom će se zbližiti i učvrstiti kao zajednica. Istovremeno, brze promene 21.veka donose izazove na koje se mora reagovati, što zahteva sposobnost suočavanja sa izazovima i primernim reakcijama na probleme koji se kreću od (nepredvidivih) klimatskih do ratnih sukoba koji (direktno ili indirektno) jesu izazov otpornosti lokalnih zajednica. Prostori komunikacije, kao i sama komunikacija, ne mogu se lako pronaći i uspostaviti, ali potreba za njima postoji. Javni prostori Novog Sada, koji su srednjeevropskog tipa, su oduvek postojali, odnosno nastajali u skladu sa tadašnjim potrebama. Novi javni prostori Evropske prestonice kulture godine treba da se dimenzionišu prema novim potrebama i na nov način, baziran na participaciji građana i svih relevantnih aktera, pre svega u smislu sadržaja. U domenu oblikovanja, javni konkurs je najbolji način da se dobije najbolje rešenje, a kvalitetan sastav žirija kvalitetan garnat da će rezultat biti najviših standarda. Projekat Novi Sad 2021 Evropska prestonica kulture uspostavlja nove prakse, kako bi ne samo postojeće unapredio, nego i okupio prvenstveno građane Novog Sada u zajedničku izgradnju kulture u gradu koji se njome oduvek najviše ponosio. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 11

12 SLIKA 1. HEINRICH-BÖLL-PLATZ Lokacija: Keln, Nemačka Vreme realizacije: Autor projekta: Dani Karavan Link 12 Novi Sad Outdoors

13 2.2. INTERVENCIJE U PROSTORU U KONTEKSTU REALIZACIJE OPŠTIH CILJEVA EPK Prostorni aspekt je jedan od najvažnijih u okviru projekta Evropska prestonica kulture. Promena koju ovaj projekat donosi je najvidljivija kroz osmišljavanje i sprovođenje projekata izgradnje novih objekata i prostora. Nove strukture za lokalnu zajednicu predstavljaju simbolu uspeha samog projekta i, na poseban način, formalizaciju procesa stvaranja novih kapaciteta za kulturni razvoj, kao i obavezu da se koriste u budućnosti. Kulturna infrastruktura nije samo scena za kulturne i umetničke programe, nego je i sama sebi cilj, posebno kroz procese kojima se garantuje široka participacija svih. Bid buk projekta Novi Sad Evropska prestonica kulture prikazuje i kapacitete gradske kulturne infrastrukture. Kao glavni problem naglašena je neodgovarajuća ponuda postojećih objekata i prostora za savremene kulturne potrebe grada i građana. Razvojni fokus 3 treba usmeriti ka unapređenju postojećih i izgradnji novih kapaciteta infrastrukture i to, pre svega, kroz projekte inkluzije, odnosno participacije građana, boljeg korišćenja postojećih kapaciteta, promociji značaja javnih prostora, ojačavanja kapaciteta grada u ovom domenu, osnaživanjem veza sa nevladinim sektorom i obnavljanjem saradnje sa obrazovnim, profesionalnim, umetničkim i drugim udruženjima. Moto projekta Novi Sad 2021 Evropska prestonica kulture je Za nove mostove. U skladu sa tim, formirana su četiri programska stuba mosta. Most Nada 4, je posvećen javnim prostorima i podizanju infrastrukturnih i ljudskih kapaciteta projekta Novi Sad Ovaj most treba da obezbedi održivost i da uključi više građana u sve buduće programske aktivnosti. Kroz projekat Novi Sad 2021, građani će po prvi put biti uključena u izgradnju kulturnih kapaciteta Novog Sada zajednički izgrađujući razvojnu platformu. Kroz grupne diskusije, konferencije i javne debate, građani će iznositi mišljenje o načinu korišćenja javnog prostora, a kroz niz projekata i realizovati svoje ideje (kroz strimove De:sign, Room for Art, Public i Spaces Quart). Od svih projekata, posebno je značajan projekat Moba. Kao tradicionalni način međusobnog pomaganja suseda, najčešće oko poslova koji zahtevaju timski rad, običaj mobe je danas gotovo potpuno nestao. Program Moba je pre svega usmeren na građane Novog Sada i njihovo angažovanje u u transformaciji javnih prostora u određenim delovima grada (lokalna moba), ali i na volontere iz drugih evropskih gradova, koji bi pomogli u transformaciji lokalnih javnih prostora (međunarodna moba). 3 Bid buk projekta Novi Sad 2021 Evropska prestonica kulture (2016), Odeljak , 24 4 ibid., Poglavlje IV, Mosta Nada, 16. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 13

14 SLIKA 2. BERLIN POTSDAMER PLATZ Lokacija: Berlin, Nemačka Vreme realizacije: Autor projekta: Hilmer Sattler Architekten Link Elementi urbane opreme - ikonografija grada. 14 Novi Sad Outdoors

15 Stvarno moguća i održiva rešenja javnog prostora prema potrebama građana Javni prostor je važan element evropskog grada kao sastavni deo urbano-morfoloških, funkcionalnih i kulturnih obrazaca. U okviru javnih prostora se odvijaju i prepliću različite društvene, poslovne i kulturne aktivnosti lokalne zajednice, u vremenskim ritmovima, od svakodnevnih do godišnjih. Istovremeno, javni prostor je komunikaciona platforma za formalno i neformalno okupljanje ljudi, što podstiče društvenu interakciju, pospešuje ekonomski razvoj (ugostiteljstvo, trgovina, usluge ) i obogaćuje urbanu životnu sredinu. Osnovnu fizičku karakteristiku javnih prostora određuje oblik, funkcionalne od osnovne namene na koje utiču delatnosti iz neposrednog okruženja (trgovine, poslovanja, stanovanja i zabave), ali i saobraćajne komunikacije pešačkih, biciklističkih i automobilskih tokova i linija javnog saobraćaja. Neki prostori imaju sopstvenu samostalnu funkciju kao mesta okupljanja, reprezentacije i spektakla (glavni gradski trg, trgovi ispred javnih objekata), odnosno odmora i rekreacije (parkovi i šetališta). Politika uređenja javnih prostora u Novom Sadu je forsirala uređenje isključivo najužeg centra grada u okviru pešačke zone u tradicionalnom gradskom centru. Zanemarivanje drugih prostora u zonama bogatog graditeljskog nasleđa na obodu centra, u naseljima nastalim u periodu , ali i u svim drugim delovima grada je posledica nedostatka strategije. Slobodni, neizgrađeni prostori, ponekad čak i uređeni, vremenom su zbog neodržavanja fizički propali, postali nepristupačni, nebezbedni ili se neprimereno koriste (najčešće za parking). Ulaganje u uređenje i obnovu javnih prostora ima nekoliko benefita: učvršćivanje osećaja urbanosti lokalne zajednice, poboljšanje imidža grada i političke promocije lokalne samouprave, ali ono je i u interesu privatnih investitora. U cilju ojačavanja javnog interesa, primenjuje se sistem integrisanog planiranja i menadžmenta javnog prostora koji treba da obezbedi model vrednovanja, procene ekonomskih, socijalnih i drugih benefita na urbanu životnu sredinu, kako bi se predložile konkretne smernice za realizaciju. Projekat Novi Sad 2021 Evropska prestonica kulture je, od svih drugih projekata navedenih u bid buk-u, započeo realizaciju projekata uređenja javnih prostora u čak 46 urbanih džepova. Najbolja zaostavština ovog procesa, osim nove prakse fokusiranja na javne prostore u svim delovima grada, biće upravo promocija značaja i vrednosti javnih prostora za svakodnevni život građana, iz čega treba da proisteknu nove vrednosti različitih zajednica, moguće u svim delovima Novog Sada. Najvažniji prvi korak je upravo edukacija o tome šta je to javni prostor, zašto i zbog čega je on važan za svakog pojedinca, a time i lokalnu zajednicu i društvo u celini. U ovom procesu Novi Sad je predvodnik u Srbiji. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 15

16 3. JAVNI PROSTOR I URBANI DIZAJN 16 Novi Sad Outdoors

17 3.1. ŠTA JE JAVNI GRADSKI PROSTOR Formalno i suštinski Član 2. Zakona o planiranju i izgradnji ( Službeni glasnik RS, broj 72/09, 81/09 ispravka, 64/10 odluka US, 24/11 i 121/12, 42/13 odluka US, 98/13 odluka US, 132/14 i 145/14) daje sledeću definiciju: površina javne namene jeste prostor određen planskim dokumentom za uređenje ili izgradnju objekata javne namene ili javnih površina za koje je predviđeno utvrđivanje javnog interesa u skladu sa posebnim zakonom (ulice, trgovi, parkovi i dr.). U stvarnosti, javni prostor (a ne dvodimenzionalna površina) u gradu je prostor koji je de facto dostupan svima bez ograničenja, odnosno koji svi građani mogu ravnopravno i bez naknade da koriste po sopstvenom nahođenju. Suštinska odlika javnog prostora je da ljudi ne samo mogu ili smeju, već i da ga zaista koriste. Javni prostor je javno dobro U javnom prostoru ljudi funkcionišu kao građani, odnosno dele svoje aktivnosti sa drugima: kreću se od jednog do drugog mesta, koriste mogućnosti za rekreaciju ili kulturne sadržaje, kupuju, sreću se sa drugim ljudima ili naprosto šetaju. Veličina i kvalitet javnih gradskih prostora je dobar pokazatelj ukupnog stanja društva. Izveštaj UN-Habitata iz State of the World Cities Report 17 se zalaže za: potrebu gradova da unaprede javni domen, prošire javna dobra i konsoliduju opšte pravo na njih kao put ka širenju napretka. Ovo dolazi kao odgovor na primećeni trend zatvaranja ili ograničavanja ovih dobara i resursa u enklave napretka, ili njihovo trošenje kroz neodrživo korišćenje. Stoga, javni prostori u našim gradovima zahtevaju prioritetnu pažnju. Javni prostor treba da služi svim stanovnicima grada, a posebno najugroženijim i obespravljenim grupama. Nasuprot privatnom vlasništvu, javni prostor pripada svima nama. Svako ulaganje u javni prostor, bez obzira na izvor finansiranja, uvećava naš zajednički gradski kapital. Javni prostor je javni kapital koji možemo da koristimo, menjamo, povećavamo i ostavimo budućim generacijama. Javni prostor podstiče poslovanje i stvaranje nove vrednosti Kvalitetan javni prostor direktno podiže vrednost okolnih nekretnina i podstiče odvijanje svih gradskih funkcija u njima, pa i komercijalnih. Takođe, kvalitetan javni prostor pruža važne, mada često potcenjene prednosti svim vrstama formalnog ili neformalnog preduzetništva i poslovanja koje se u njemu odvija. Javni prostor obezbeđuje održivost urbanih sistema Odgovarajuća struktura, kvalitet i distribucija javnih prostora u gradu neophodni su za ostvarivanje održivosti grada kao celine. Pored tradicionalnih oblika i namena javnog prostora, novi koncepti poput urbanog baštovanstva predstavljaju aktivan odgovor na posledice klimatskih promena i druge nove izazove života u gradu. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 17

18 SLIKA 3. MUZEJ STEDELIJK Lokacija: Amsterdam, Holandija Vreme realizacije: Autor projekta: Benthem Crouwel Architects Link Javni prostor obezbeđuje održivost urbanih sistema i podstiče stvaranje nove vrednosti. 18 Novi Sad Outdoors

19 Javni prostor podstiče efikasnost saobraćaja Dobro projektovane ulice i drugi javni prostori podstiču hodanje i vožnju bicikla i stvaraju bezbedno okruženje kroz ograničavanje brzine i uopšte korišćenja motornih vozila. Savremena rešenja javnog prostora zasnivaju se na prednostima integrisanog korišćenja svih vidova prevoza. Javni prostor je važan za javno zdravlje Kvalitetni javni prostori unapređuju zdravlje ljudi tako što pružaju mogućnosti za fizičku aktivnost i igru, čine hodanje atraktivnom opcijom, smanjuju stres i deluju umirujuće. Javni prostor povećava bezbednost Raznovrstan javni prostor, sa mešavinom različitih namena, korisnika, oblikovnih karakteristika i stanja objekata, predstavlja živo i prometno mesto i samim tim umanjuje utisak nesigurnosti. Strah od kriminala, mnogo više nego stvarna opasnost, često odvraća sve, a ne samo ranjive grupe, od korišćenja nekih veoma kvalitetnih javnih prostora. Javni prostor promoviše jednakost i inkluziju Način na koji grad oblikuje svoje stanovnike i to kako oni oblikuju svoj grad u velikoj meri zavisi od toga da li gradska infrastruktura obezbeđuje svim stanovnicima jednake mogućnosti za razvoj. Društveni odnosi u javnom prostoru odslikavaju klasne, rodne, starosne i etničke različitosti u pogledu načina korišćenja javnih prostora u gradu. Unapređenje dostupnosti kvalitetnih javnih prostora najranjivijim stanovnicima grada je moćno oruđe za unapređenje jednakosti, promociju inkluzije i borbu protiv diskriminacije u gradu. Nedovoljan i neadekvatan stambeni prostor može se u izvesnoj meri kompenzovati bogatstvom kvalitetnih javnih prostora i druge infrastrukture i usluga (što je kao princip dosledno primenjivano u vreme izgradnje novih stambenih naselja od šezdesetih do osamdesetih godina prošlog veka). Javni prostor privlači mlade Mladi koriste javni prostor aktivno i često i za njih on je mesto za boravak van direktne roditeljske kontrole. Ali deca i mladi se susreću sa brojnim preprekama i ograničenjima koja utiču na dostupnost javnih prostora ili njihovu želju da u tim prostorima borave. U zavisnosti od uzrasta, faktori koji negativno utiču na korišćenje javnog prostora od strane mladih mogu biti: gustina saobraćaja u stambenim ulicama, strah od kriminala ili nasilništva, nedostatak prostora predviđenih za igru dece ili boravak tinejdžera, kao i trend komercijalizacije prostora za rekreaciju, odmor i igru. Javni prostor je mesto za učešće građana u odlučivanju i održavanju Dok je participaciju građana teže ostvariti u projektima koje realizuje privatni sektor, kao što su izgradnja nove poslovne zgrade ili stambenog naselja, mnogo je lakše, ali i važnije i efikasnije Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 19

20 SLIKA 4. WIJDE HEISTEEG Lokacija: Amsterdam, Holandija Link Javni prostor promoviše jednakost i inkluziju. 20 Novi Sad Outdoors

21 to sprovesti u slučaju intervencija u javnom prostoru. Građani se često i rado pokreću i organizuju zbog javnog prostora koji žele da stvore ili sačuvaju. Zapravo, stvaranje, održavanje i korišćenje javnog prostora jesu idealne prilike za uključivanje građana, kako na nivou grada u celini, tako i na nivou lokalne zajednice. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 21

22 SLIKA 5. MARKTPLATZ Lokacija: Dizeldorf, Nemačka Vreme realizacije: od Link Javni prostor kao mesto na kojem se vekovima odvija gradski život. 22 Novi Sad Outdoors

23 3.2. POJMOVI U PROCESU UREĐENJA JAVNOG PROSTORA Proces uređenja javnih prostora danas podrazumeva aktivno učešće i komunikaciju različitih zainteresovanih strana od investitora i organa lokalne samouprave i državne uprave, preko stručnih organizacija, do stanara ili korisnika prostora i njihovih formalnih ili neformalnih udruženja. Neki od učesnika ovog procesa po prvi put će se sresti sa određenim pojmovima, a neki će pojmove koji im zvuče poznato razumeti na pogrešan način. Naime, pojmovi iz oblasti urbanizma nisu u potrebnoj meri poznati van usko stručnih krugova, a nisu ni dovoljno istraženi i standardizovani u okviru same struke. Razlozi se mogu definisati sasvim pragmatično zbog nedostatka procesa urbane rekonstrukcije (i (re)dizajna gradova Srbije) u obimu i na način kako se ona odigrava u ostalim evropskim zemljama, nije postojala potreba za ovakvom terminologijom. Kako bismo predupredili moguće i očekivane probleme u komunikaciji usled nerazumevanja, dajemo ovaj kratki pregled osnovnih pojmova. Abecedna struktura treba da olakša snalaženje, ali sasvim je prihvatljivo i podjednako korisno pročitati ga odjednom i redom, od početka do kraja. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 23

24 Tabela 1. Pojmovi u procesu uređenja javnog prostora best practice / good practice brownfield design / urban design design process Najbolja / dobra rešenja ili postupci. Braunfild (brownfield) označava da su uz prostor nasleđeni i ljudi (odnosno nezaposleni koje treba zbrinuti) ili prostor značajno ugrožen ostacima nekadašnjih industrijskih aktivnosti. Braunfild lokacije su lokacije prevaziđene namene. v. greenfield Pod pojmom urbani dizajn kod nas se obično podrazumeva rad u arhitektonskoj razmeri, odnosno oblast između planskih akata višeg reda i arhitektonskih projekata. U smislu u kome se, međutim, u literaturi pominje termin urban design, on obuhvata i planersku i projektantsku aktivnost, tako da se može shvatiti kao planiranje i projektovanje. Na isti način, design process znači proces planiranja i projektovanja. design quality gentrification greenfield greyfield kolaboracija planiranja i projektovanja kontekst landscape lokalna zajednica Kvalitet rešenja. Džentrifikacija ili podizanje nivoa standarda određenog mesta, odnosno prostora. U novije vreme, ovom pojmu se daje negativna konotacija, odnosno njime se ukazuje na negativne posledice urbane obnove, gubitak duha mesta i neravnopravan položaj postojećih sadržaja i stanovnika u odnosu na nove. Grinfild (greenfield) su nove, neopterećene lokacije, odnosno investicije. v. brownfield Termin u upotrebi u Sjedinjenim Državama i Kanadi za ekonomski prevaziđene (zastarele) komplekse objekata i parcele. Ovaj neologizam je nastao u skorije vreme i, za razliku od braunfilda označava da na lokaciji nema problema sa zagađenim zemljištem i ostacima industrije (jeftinije je za reciklažu). Izraz se koristi za nepregledne povrsine pod asfaltom koje prate objekte i komplekse prevaziđenih namena, kao što su megamarketi ili skladišta. Zajedničko delovanje planiranja i projektovanja i zajedničko razumevanje problema obezbeđuju posvećivanje pažnje lokalnim problemima i smanjivanju mogućeg otpora lokalne zajednice prema promenama. Kontekst je karakter i lokacija područja u kome će se realizovati predloženi projekat urbane obnove. Njega čine njegova istorija, oblici naselja, zgrada i prostora, ekologija i arheologija, njegov položaj. gradski pejzaž Lokalne zajednice mogu imati i ulogu u implementaciji projekata i upravljanju u kasnijem periodu. Angažovanost i posvećenost mogu se obezbediti kroz uključivanje u ranim fazama procesa planiranja i projektovanja. 24 Novi Sad Outdoors

25 mesto mešanje funkcija project U rečnik urbanog dizajna spada i termin genius loci, koji označava preovlađujući osećaj mesta. Doživljaj mesta čine slojevi shvatanja naselja u prostoru, njegove opšte strukture, gradske četvrti, ulice, objekta. On nastaje razumevanjem fizičke i humane geografije, istorije i morfologije ranijih namena i gradskog pejzaža na određenoj lokaciji i u njenoj okolini. U domaćoj praksi ovaj termin se najčešće zamenjuje terminom prostor. Čini nam se da je adekvatnije uvesti termin mesto (place), budući da se on može shvatiti višeznačno. Za razliku od nekada preovlađujuće doktrine strogog zoniranja sadržaja, savremeni priručnici kao jednu od glavnih vrednosti gradskih prostora navode upravo izmešanost funkcija. Na primeren način isprepletane funkcije obezbeđuju održivost lokacije i unapređuju kvalitet prostora. Uspešne i održive zajednice su proizvod udaljenosti koju ljudi moraju da pređu da bi došli do svakodnevnih sadržaja, postojanja dovoljnog broja takvih sadržaja da se zadovolje njihove potrebe i mesta i prostora na kojima se mogu odvijati različite aktivnosti. Projekat, ali ne u smislu investiciono-tehničke dokumentacije, nego celokupnog poduhvata ili akcije koja se sprovodi, a čiji je deo i dokumentacija. regeneration and development stakeholders sustainability urbana struktura Obnova i razvoj. Najčešće urbana obnova i razvoj, ali može biti i, recimo, ekonomska ili društvena. U domaćoj literaturi javlja se termin regeneration i prevod unapređenje ili čak regeneracija. Ovaj pojam može da se odnosi kako na najuže prostore, tako i na širu teritoriju grada. Podrazumeva učešće različitih aspekata rekonstrukcije u tom postupku. Kod nas češći termin urbana rekonstrukcija nije dovoljno precizan kao zamena, pošto podrazumeva nešto uže polje aktivnosti od obnove. Urbana obnova je najširi oblik rekonstrukcije. Najčešće se upotrebljava kada je predmet pažnje čitav grad. Izrazi rehabilitacija, regeneracija i obnova najčešće se upotrebljavaju u anglosaksonskim zemljama i SAD. U Britaniji se često koristi i termin urbana renesansa. U Francuskoj, Španiji i Italiji češći naziv je remodelacija, a uz navedene manje razlike globalno se misli na isto: oživljavanje grada. Urbani dizajn nije domen rada samo jedne profesionalne grupe; on bi trebalo da predstavlja zajednički rad različitih učesnika u procesu (stejkholdera), koji zastupaju različite interese. Sam termin stakeholders potiče sa Divljeg zapada kada naseljenik pobode kolac (stake), on ne taj način označava prava (claim) nad određenim komadom zemlje. He marked the spot on his map where he had seen the gold and returned later that month to stake his claim. Danas, stejkholderi su oni koji imaju uticaja na donošenje određenih odluka, odnosno vođenje nekog procesa. Održivost. Najčešće kao sintagma održivi razvoj. Termin urbana struktura se odnosi na šemu ili raspored gradskih blokova, ulica, zgrada i javnih prostora, koji čine urbanu sredinu. Međusobni odnosi svih ovih elemenata, a ne njihove pojedinačne karakteristike, zajedno čine prostor, odnosno mesto. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 25

26 SLIKA 6. PLAZA DEL ICTÍNEO Lokacija: Barselona, Španija Dobra vidljivost i delotvorna rasveta pružaju osećaj lagodnosti i sigurnosti u javnom prostoru. 26 Novi Sad Outdoors

27 3.3. PREPOZNAVANJE I VREDNOVANJE POTENCIJALA JAVNIH PROSTORA Kriterijumi kvaliteta javnog prostora Jan Gehl i Brižit Svar su razvili kriterijume za ocenu kvaliteta javnog prostora u gradovima. Tokom godina, oni su kriterijume za ocenu šta čini javni prostor prijatnim mestom sveli na proveru ispunjenosti sledećih karakteristika: Zaštita od saobraćajnih nesreća; Zaštita od kriminala i nasilja; Zaštita od neprijatnih čulnih iskustava; Mogućnosti za šetnju; Mogućnosti za stajanje; Mogućnosti za sedenje; Mogućnosti da vidite (preglednost); Mogućnosti za slušanje i govor; Mogućnosti za igru i odmor; Sitna trgovina i usluge; Projektovanje za uživanje u pozitivnim elementima klime; Projektovanje za pozitivna čulna iskustva. Merenje kvaliteta javnog prostora Vodič za oblikovanje prostora u izdanju Komisije za arhitekturu i izgrađenu sredinu (CABE) daje sledeće smernice: Merenje kvaliteta znači uključivanje različitih zainteresovanih strana u ocenu koliko dobro određeni prostor funkcioniše. Kroz ovaj proces možete naučiti o zahtevima različitih grupa ljudi da shvate da li su njihove potrebe ispunjene. Bic e identifikovane i dobre i loše karakteristike i podstaknute nove ideje za poboljšanja i kako do njih doći. Ovaj proces c e pomoc i da se razviju dobri odnosi između korisnika i onih koji upravljaju prostorom, ali će takođe pomoći da unapređenja postanu prioritet. Merenjem kvaliteta se postiže da se odluke zasnivaju na validnim dokazima. Obilazak lokacije je sastavni deo procesa. Ovaj obilazak priprema učesnike da popune upitnik koji beleži pojedinačne percepcije prostora. Utisci se beleže ocenjivanjem lokacije po 41 parametru, grupisanim u osam oblasti: pristup: pronalaženje puta i snalaženje u prostoru; korišćenje: koje aktivnosti i moguc nosti prostor nudi; drugi ljudi: kako prostor zadovoljava različite potrebe; održavanje: da li je prostor čist i održavan; okolina: da li je prostor siguran i udoban; dizajn i izgled: kako prostor izgleda i od čega je napravljen; zajednica: koliko je prostor bitan za lokalne stanovnike; vi: kako prostor čini da se osec ate. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 27

28 SLIKA 7. PLAZA DE LA CATEDRAL Lokacija: Kadiz, Španija Link Javni prostori se neminovno menjaju. Postoje razni načini da se naglasi njihov istorijat i značaj. 28 Novi Sad Outdoors

29 Pokazatelji kvaliteta javnog prostora U tabeli u nastavku su dati pokazatelji na osnovu kojih se može objektivno odrediti kvalitet nekog javnog gradskog prostora kroz analizu dostupnih konkretnih numeričkih vrednosti. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 29

30 Tabela 2. Pokazatelji kvaliteta javnog prostora Dostupnost Kvalitet Raspored Avenije Bulevari Dužina po kvadratnom kilometru, na nivou grada Nivoi buke Estestki utisak Dužina po odabranom delu grada Udeo površine odabranog dela u odnosu na ukupnu površinu grada Ulice Dužina po kvadratnom kilometru, na nivou grada Procenat popločane u odnosu na nepopločanu površinu, ukupno na nivou grada Dužina po kvadratnom kilometru u odabranom delu grada prema pokazatelju na nivou grada Udeo odgovarajuće osvetljenih ulica, na nivou grada Udeo uličnih frontova sa prodavnicama, na nivou grada Udeo slepih uličnih frontova, na nivou grada Procenat popločane u odnosu na nepopločanu površinu u odabranom delu grada prema pokazatelju na nivou grada Udeo odgovarajuće osvetljenih ulica u odabranom delu grada Udeo odgovarajuće osvetljenih ulica u odabranom delu grada prema pokazatelju na nivou grada Udeo uličnih frontova sa prodavnicama u odabranom delu grada Udeo slepih uličnih frontova u odabranom delu grada Biciklističke staze Kilometara na stanovnika, na nivou grada Udeo odvojenih i zaštićenih staza u odnosu na ukupan broj/dužinu Kilometara na stanovnika u odabranom delu grada Udeo odvojenih i zaštićenih staza u odnosu na ukupan broj/dužinu u odabranom delu grada Odnos pokazatelja na nivou grada prema odabranom delu Javni prevoz putnika Kilometara tramvajskih ili metro linija na stanovnika, na nivou grada Kilometara odvojenih saobraćajnih traka samo za autobuski prevoz na stanovnika, na nivou grada Učestalost Kilometara tramvajskih ili metro linija na stanovnika u odabranom delu grada Odnos pokazatelja na nivou grada prema odabranom delu Kilometara odvojenih saobraćajnih traka samo za autobuski prevoz na stanovnika u odabranom delu grada Odnos pokazatelja na nivou grada prema odabranom delu Trgovi Površina po kvadratnom kilometru, na nivou grada Nedominantnost saobraćajnih funkcija Površina po kvadratnom kilometru u odabranom delu grada 30 Novi Sad Outdoors

31 Trotoari Srednja širina (medijana), na nivou grada Odnos površine trotoara prema površini ulice, na nivou grada Procenat popločane u odnosu na nepopločanu površinu, ukupno na nivou grada Osvetljenje Srednja širina (medijana) u odabranom delu grada Odnos površine trotoara prema površini ulice u odabranom delu grada Procenat trotoara bez prepreka Pešački prelazi Povezanost ulica je između 80 i 120 raskrsnica po kvadratnom kilometru Broj raskrsnica po kvadratnom kilometru Spušteni trotoari za invalidska kolica, broj u odnosu na ukupnu površinu grada Spušteni trotoari za invalidska kolica, broj po kvadratnom kilometru u odnosu na pokazatelj na nivou grada Zvučna upozorenja na semaforima, broj u odnosu na ukupnu površinu grada Drveće Broj drveća po kilometru ulice ili puta Broj drveća po kilometru ulice ili puta u odabranom delu grada i u odnosu na pokazatelj na nivou grada Parkovi i bašte Površina po ukupnom broju stanovnika grada Budžet za održavanje parkova po stanovniku Površina po broju stanovnika odabranog dela grada Udeo stanovnika koji žive udaljeni više od 200 do 300 m od otvorene zelene površine ili gradskog parka Odnos pokazatelja na nivou grada prema odabranom delu Udeo stanovnika na više od 200 do 300 m od parka u odabranom delu grada i odnos pokazatelja na nivou grada prema odabranom delu Igrališta za decu Ukupan broj na stanovnika Ukupan broj na stanovnika u odabranom delu grada Odnos pokazatelja na nivou grada prema odabranom delu Javni sportski tereni Ukupan broj na stanovnika, na nivou grada Slobodan pristup, dostupnost i stanje održavanja Ukupan broj na stanovnika u odabranom delu grada Javne plaže Ukupna dužina na stanovnika, na nivou grada Voda u kojoj se može kupati, neometan pristup Prosečno vreme putovanja javnim prevozom do najbliže obale reke ili jezera, za odabrani deo grada Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 31

32 SLIKA 8. PIJACA SANTA CATERINA Lokacija: Barselona, Španija Vreme realizacije: Autor projekta: Enric Miralles Link Genius loci vrhunska arhitektura i urbani dizajn stavljaju kontekst i korisnika na prvo mesto. 32 Novi Sad Outdoors

33 3.4. ŠTA JE URBANI DIZAJN Urbani dizajn spaja brojne elemente stvaranja mesta odgovornost prema životnoj sredini, društvenu jednakost i ekonomsku izvodljivost, na primer kako bi se dobila mesta koja se odlikuju lepotom i posebnim identitetom. Urbani dizajn prevazilazi svoje korene kao što su planiranje saobraćaja, arhitektonsko projektovanje, ekonomija razvoja, pejzažno uređenje i inženjering. On obuhvata sve te elemente. Ukratko, urbani dizajn je proces stvaranja nove vizije nekog prostora, a zatim angažovanja eksperata na realizaciji te vizije. Zadatak urbanog dizajna je da, kroz izgradnju novih ili rekonstrukciju postojećih prostora i objekata, oslanjajući se na lokalni kontekst i nasleđe, ali i istovremeno ih obogaćujući i unapređujući, dovede do realizacije kvalitetnih oblikovnih i funkcionalnih rešenja. Proces izgradnje, kao i učesnici u procesu - organi centralne i lokalne vlasti, političari i profesionalci, developeri, investitori i izvođači - uhvaćeni su u klopku sistema koji stvara izgrađenu sredinu, ali ne i mesto. Da bi kvalitetna mesta postala standard, a ne izuzetak, potrebno je prevazići čitav niz prepreka, kao što su: Razdvojenost profesionalnih disciplina - saobraćajni i geodetski inženjer, arhitekt, pejzažni arhitekt, urbanista-planer umesto prihvatanja multidisciplinarnog pristupa, Nedovoljno priznavanje legitimne uloge javnog sektora u promovisanju visoko kvalitetnih rešenja kroz planiranje, opremanje lokacije, nabavke i investicije, Prevashodno konzervativna, kratkoročno orijentisana priroda građevinske industrije, zasnovana na ponudi pogotovo firme koje grade stambene objekte na veliko i koje su usredsređene na kuću ili stan kao proizvod, pre nego na stvaranje mesta, načina života ili zajednice, Prednost koju industrija nekretnina i finansija daje objektima i zonama samo jedne namene, Nedostatak inovacija u pristupu izgradnji u pogledu principa održivog razvoja, korišćenja novih tehnologija, efikasnosti građenja, kao i planiranja i projektovanja primerenog 21. veku, Reaktivni pristupi i načini razmišljanja o planiranju i kontroli građenja koji primenjuju kvantitativne standarde (zoniranje, gustina, parking, rastojanja koja obezbeđuju privatnost itd.) umesto da pružaju kvalitativne savete i sudove i Odsustvo pouzdanog, snažnog i promišljenog, opšteprihvaćenog niza smernica i procedura, putem kojih se može obezbediti kvalitetno planiranje i projektovanje. Projektovanje nije delatnost rezervisana samo za projektante i njihove saradnike. Urbani dizajn, kao i svi drugi oblici planiranja i projektovanja, treba da podrazumeva i dijalog sa klijentima, bez obzira da li je reč o korisnicima određenog područja ili o onima koji će se verovatno tu doseliti. To je proces koji treba da se zasniva i oslanja na interese korisnika. Korisnici najbolje znaju kako funkcioniše postojeće naselje, o njegovim potrebama i mogućnostima. Kolaboracija ili zajedničko delovanje planiranja i projektovanja i zajedničko razumevanje problema obezbeđuju posvećivanje pažnje lokalnim problemima i smanjivanju mogućeg otpora lokalne zajednice prema promenama. Lokalne zajednice mogu imati i ulogu u sprovođenju i implementaciji projekata i upravljanju u kasnijem periodu. Angažovanost i posvećenost mogu se obezbediti kroz uključivanje u ranim fazama procesa planiranja i projektovanja. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 33

34 SLIKA 9. MUZIEKGEBOUW Lokacija: Amsterdam, Holandija Vreme realizacije: Autor projekta: 3XN Link Nove tipologije javnih gradskih prostora. 34 Novi Sad Outdoors

35 Urbani dizajn nije domen rada samo jedne profesije; on treba da predstavlja zajednički rad različitih aktera (stejkholdera), koji zastupaju različite interese. To znači da se mora uključiti čitav niz profesionalnih veština i znanja u svakoj od faza procesa projektovanja, pri čemu će se članovi tima međusobno proveravati i podsticati u radu i biti u svakom trenutku podložni kritici dobro informisanih klijenata. Na taj način oni će kroz zajednički rad doći do jedinstvenog koherentnog proizvoda za koji su se svi opredelili. Ključni principi urbanog dizajna Mesta za ljude Da bi neki prostor, odnosno mesto, funkcionisao dobro i na radost korisnika on mora biti siguran, udoban, raznovrsan i atraktivan. Takođe, mora da bude prepoznatljiv i zabavan i da pruža mogućnost izbora. Živa mesta stvaraju mogućnosti za susrete, igru na ulici i uživanje u posmatranju prolaznika. Obogaćivanje postojećeg Nove intervencije treba da obogate postojeći gradski prostor. To podrazumeva podsticanje specifičnog odgovora koji nastaje iz okruženja i komplementaran je sa njim. Ovo se odnosi na sve nivoe centar, grad, susedstvo i ulicu. Uspostavljanje veza Mesta treba da budu takva da se do njih lako dolazi i da se fizički i vizuelno uklapaju u okolinu. Potrebno je posvetiti pažnju kretanjima pešaka, biciklista, vozila javnog prevoza i automobila i to baš tim redom. Saradnja sa pejzažom Potrebno je postići ravnotežu prirodne i izgrađene sredine i iskoristiti pogodnosti svake lokacije klimu, pokrenutost terena, pejzažne i ekološke vrednosti kako bi se obezbedila energetska efikasnost i udobnost. Mešanje različitih namena i oblika Stimulativna, ugodna mesta su ona koja mogu da prime različite zahteve najšireg kruga korisnika, uslova ili društvenih grupa. U takvim prostorima uspešno su uklopljeni različiti objekti, funkcije, gustine i oblici vlasništva. Upravljanje investicijama Da bi se planirana rešenja mogla adekvatno primeniti projekti moraju biti ekonomski održivi i dobro vođeni. Da bi se to postiglo, potrebno je razumevanje tržišnog ponašanja developera, dugoročna posvećenost lokalne zajednice i uprave, jasno utvrđeni mehanizmi za sprovođenje i, konačno, shvatanje svega navedenog kao dela procesa projektovanja, odnosno planiranja. Projektovanje za promene Novoizgrađeni prostori treba da budu dovoljno fleksibilni da mogu da odgovore na buduće promene namene i načina korišćenja i demografske promene. Ovo zahteva planiranje i projektovanje efikasnog korišćenja energije i resursa, fleksibilno korišćenje zemljišta, javnih prostora i infrastrukture i nov pristup pitanjima prevoza, upravljanja saobraćajem i parkiranja. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 35

36 4. KONTEKST 36 Novi Sad Outdoors

37 Šta se podrazumeva pod kontekstom Kontekst je karakter i lokacija na kojoj će se realizovati predloženi projekat urbane regeneracije. Njega čine njegova istorija, struktura prostora, njegova ekologija i arheologija, njegova lokacija. Kontekst obuhvata i stanovništvo, pojedince koji žive u blizini područja i način na koji su organizovane lokalne zajednice kako bi građani postali stvarni učesnici u planiranom razvoju. Razumevanje ukupnog konteksta lokacije je polazna tačka u projektovanju prostora, odnosno mesta sa karakteristikama koje ga čine posebnim. Zašto je kontekst važan Kontekst ima suštinski značaj. Radi se o razumevanju pozicije nove izgradnje i načina kako pozicionirati novu gradnju. To obuhvata niz elemenata i učesnika, bilo neposredno ili posredno. Mesta koja odlikuju visoko kvalitetna rešenja nastaće samo ako je pristup dovoljno prostudiran. Planeri i projektanti moraju da uzmu u obzir prioritete koji slede. Lokalna zajednica Cilj je obezbediti da predloženi razvoj unapređuje lokalnu zajednicu i pomaže uspešnu realizaciju projekta. Uvažavanje dinamike života lokalne zajednice obuhvata: Lokalna shvatanja i inicijative, Lokalnu istoriju i običaje, Stavove drugih uticajnih grupa (stejkholdera) i pojedinačnih učesnika (kao što su developeri, vlasnici zemljista, komunalna preduzeća), Organizacionu ili institucionalnu strukturu i Politički kontekst. Projekat je osnovna alatka za vođenje pregovora o ustupcima između različitih interesnih grupa i obezbeđivanje uzajamno usklađenih rešenja. Najbolji način da se dođe do neophodnog razumevanja navedenih elemenata i potencijalne uloge projektovanja u jačanju postojećih lokalnih zajednica jeste da se usvoji strategija učešća javnosti koja obuhvata sve lokalne interesne grupe i pojedince. Proces revizije u kom glavnu reč ima lokalna zajednica bavi se nizom važnih pitanja: Koji su problemi zapaženi? Kakve su lokalne predstave o mestu? Mogu li novoizgrađeni objekti da se uklope u taj postojeći identitet ili ga treba ponovo osmisliti? Koje su prepoznatljive osobenosti lokacije i njene okoline? Gde se nalaze glavni pravci kretanja, privlačne tačke i glavni centri aktivnosti? Da bi se odgovorilo na ova pitanja od suštinske je važnosti uključiti lokalno stanovništvo u proces planiranja i projektovanja. Korisno je i konsultovati istorijske arhive kako bi se shvatilo kako je mesto vremenom evoluiralo. Stvaranje posebnih mesta Nalaženje inspiracije u autentičnom karakteru naselja jača lokalni identitet. Projektovanje bez obzira na kontekst dovodi do stvaranja mesta koja mogu biti bilo gde. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 37

38 SLIKA 10. GRAND PLACE Lokacija: Brisel, Belgija Vreme realizacije: od XIV veka Link Javni prostor i pored jasno određenog karaktera pruža okvir za različite sadržaje i prolazi kroz neprekidne transformacije. 38 Novi Sad Outdoors

39 Doživljaj mesta čine slojevi shvatanja naselja u prostoru, njegove opšte strukture, gradske četvrti, ulice, objekta. On nastaje razumevanjem fizičke i humane geografije, istorije i morfologije ranijih namena i urbanog pejzaža na određenoj lokaciji. Tabela 3. Procena karaktera mesta Uloge i odnosi lokacije/područja prema njegovom strateškom kontekstu Susedna područja Procena karaktera Analiza izgleda ulica i javnog prostora Zgrade, objekti i prostori Namene i aktivnosti Vizuelna analiza Funkcija Saobraćajna povezanost sa širim područjem Odnos prema susednim područjima Namena zemljišta Vizuelni identitet Istorijski razvoj Struktura naselja Arheologija Kulturne karakteristike i nasleđe Lokalna istorija Boja i tekstura Lokalna svakidašnja (vernakulara) arhitektura Tretman fasada Izgled krovova Vizuelna prenatrpanost Rasveta Prepreke Žive ograde Organizacija i oblik prostora Interakcija između javnog i privatnog Organizacija i oblik zgrada (uključujući visinu, oblik i strukturu) Starost i stanje zgrada i objekata Odnosi između izgrađenog i neizgrađenog prostora Prizemlja Spratovi Žižne tačke Javni i otvoreni prostori Vizuelni doživljaj područja Princip punog i praznog Pogledi (lokalni i strateški), perspektive i obeležja Vizure grada Kapije i granice Karakteristike u odnosu na slična područja Identitet Elementi fasada, prozori Ritam i struktura Detalji i ukrasi Težnje lokalne zajednice Lokalna/regionalna tradicija građenja i materijali Ostale lokalne tradicije Manifestacije/festivali Nazivi mesta Prirodno okruženje/ekologija/lokalno poreklo (biljke, drveće itd.) Ulični mobilijar, javno oglašavanje i simboli Umetnost u okviru javnih prostora, performansi Bezbednost Osećaj zatvorenosti Tipovi zgrada Kontinuitet fasada Urbana jedinica Javni i otvoreni prostori Umetnosti i kultura Znamenitosti i sadržaji Obrazovanje Zabava i rekreacija Zapošljavanje Granice i prepreke Estetski kvalitet Čitljivost Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 39

40 SLIKA 11. HEINRICH-BÖLL-PLATZ Lokacija: Keln, Nemačka Vreme realizacije: Autor projekta: Dani Karavan LInk Poigravanje bojom, teksturom, dinamikom i razmerom. Parter kao povezujuće tkivo. 40 Novi Sad Outdoors

41 Aktiviranje ključnih vrednosti i resursa lokacije i uklapanje u okolinu Aktiviranje ključnih resursa lokacije postojećih izgrađenih formi, zemljišta i geologije, odvodnjavanja, pejzaža, korišćenja energije sunca i vetra kako bi se gradilo po principima održivog razvoja. Postizanje pažljivog uklapanja u pejzaž ili okolnu izgrađenu sredinu, uz primenu odgovarajućih materijala, oblika i elemenata za određenu lokaciju; poštovanje pešačkih staza, povezivanje ulica i puteva i odnos prema postojećim urbanim strukturama. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 41

42 Tabela 4. Podsetnik za procenu ekoloških aspekata prema karakteristikama predložene gradnje Karakteristike postojeće sredine Uređenje pejzaža Moguće vanr. situacije i opasnosti Zahtevi transporta Kretanje saobraćaja Proizvodnja Potrebna radna snaga Potražnja usluga Odlaganje otpada Potrebe za vodom Skladištenje zaliha Rad opreme Utrošak sirovina Položaj obj. i radova Uređenje terena Moguće vanr sit. Kretanje saobraćaja Potr. radna snaga Rad opreme Utrošak sirovina Izgradnja objekata Položaj obj. i radova Zaštita od vode Raščišćavanje terena Fizičko okruženje Stanje i vrsta tla Površinska i podzemna voda Topografija i geologija Klima, mikro-klima, orijentacija, izloženost Kvalitet vazduha Hidrologija (uključujući kvalitet vode i slivove) Zemljište i korišćenje zemljišta Nekretnine (stambeni i poslovni prostor) Zabava i slobodno vreme Poljoprivreda Šume Povezanost sa prirodom Ekologija i zaštita prirode Kopnena i vodena staništa i zajednice Biljne i životinjske vrste Životinje i biljke pod posebnom zaštitom Nasleđe Položaj u pejzažu, struktura i tip Arheologija Istorijski lokaliteti i karakteristike Kulturne znamenitosti Ljudi Zdravlje i dobrobit ljudi Zapošljavanje Kulturna i lokalna povezanost u zajednici Stanovišta Buka i vibracije Prevoz Dostupnost 42 Novi Sad Outdoors

43 Kretanje Uspešan razvoj zavisi od dobrog pristupa i veza. Povezanost lokacije sa okruženjem je važna čak i za najmanje objekte. Lokacija koju treba rekonstruisati ima postojeće tačke pristupa, ali one ne moraju biti odgovarajuće ili na pravom mestu. Kontekstualna analiza, koja će obezbediti osnovu za generalno rešenje kretanja, mora da utvrdi: Kako će se trase koji vode od nove lokacije uklopiti u postojeću infrastrukturu, Mogućnost postojanja svih vrsta kretanja, a prednost se daje pešacima, biciklistima i javnom prevozu putnika, Kako nova gradnja može koristiti području u celini, na primer, tako što će doći do produženja autobuskih linija ili otvaranja pešačkih staza koje vode direktno do centra naselja i Kako će biti obezbeđeno kretanje u svim fazama izgradnje. Na početku rada na projektu treba utvrditi osnovne principe rešenja saobraćajnih veza. Sve ostalo se projektuje kasnije, u skladu sa ukupnim rešenjem lokacije. Posmatranjem kako se ljudi kreću kroz postojeće naselje mogu se otkriti različiti faktori koji utiču na kretanje. Način na koji se ljudi kreću, pogotovo pešice, nije uslovljen samo najjednostavnijom i najočiglednijom putanjom, već na njega utiču i, na primer, raznovrsnost i interesovanja, bezbednost, svetlost i senka, komercijalne aktivnosti, pejzaž, buka i zagađenje. Analiza kretanja ukazuje kako se ti elementi mogu dodati i unaprediti. Podsetimo se da se doživljaj putovanja takođe razlikuje u zavisnosti od posebnih potreba žena, dece, starijih osoba, invalida itd. Tabela 5. Podsetnik za analizu kretanja Protok Čitljivost Generisanje saobraćaja Smeštaj za automobile i servisna vozila Dostupnost i pokretljivost Pešaci Biciklisti Javni prevoz putnika Privatna vozila Presedanja Protočnost Prepreke Prava prolaska Mesta pristupa / kapije Hijerarhija saobraćajnih kretanja i prostora Postojeći nivoi kretanja Predlozi i projekti za budućnost Parkiranje Servisiranje Upravljanje saobraćajem Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 43

44 SLIKA 12. METROPOL PARASOL Lokacija: Sevilja, Španija Vreme realizacije: Autor projekta: Jürgen Mayer H. Link Stvaranje novih gradskih repera u strogo zaštićenim zonama grada, uz aktivno učešće građana. 44 Novi Sad Outdoors

45 Obezbeđivanje izvodljivosti Obezbediti ekonomsku efikasnost i mogućnost realizacije. Predlozi moraju da odgovaraju konkretnoj lokaciji i njenom kontekstu, te da se razlikuju u zavisnosti od vrste projekta, odnosno razmere. Ključ svega je primerenost: visoko urbanizovano rešenje neće biti primereno na prigradskoj lokaciji i obrnuto. Tabela 6. Spisak za ocenu izvodljivosti Tržište Inženjering Postojeće studije izvodljivosti Vlasništvo i zakup Trenutni pritisci na izgradnju Ponuda i potražnja (u odnosu na konkurenciju, društveno-ekonomski profil, regionalni kontekst itd.) Troškovi Izvori finansiranja (državni / privatni / partnerstvo) Krediti Postojeće usluge i infrastrukturni priključci Postojeće prepreke (kao što su temelji i podrumi) Najveća ograničenja (kao što su kolektori ili gasovodi) Stanje zemljišta (kao što su kontaminacija i sleganje) Geologija Arheološka istraživanja Odvodnjavanje Objekti nastali kao rezultat ljudskog rada (kao što su mostovi / putevi) Zahtevi ostalih organa (kao što su komunalna preduzeća) Pružanje vizije Vizija odražava težnje lokalne zajednice, prodaje projekat developerima i predstavlja dugoročni cilj učesnika u realizaciji projekta. Ona je otelotvorenje strategije za budućnost koju svako može da prihvati i da radi na njenom ostvarivanju u određenom periodu. Vizija je spoj konkretnih fizičkih i finansijskih činjenica i niza težnji. Njihovo zajedničko delovanje (sinergija) je od suštinske važnosti, odnosno - šta je to što želimo, kako to ostvariti, ko su akteri u procesu, odakle dolazi novac, ko će nositi viziju do njene realizacije i koji su to mehanizmi za realizaciju. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 45

46 5. DETALJI 46 Novi Sad Outdoors

47 Šta se smatra detaljem Ovde se misli na oblikovanje zgrada i javnog prostora, a posebno na način i mesto njihovog međusobnog spoja. Elementi građevina su, na primer, nivelacije, obrada uglova, linije krova, vrata i prozori, materijali, boja i tekstura pločnika. Elementi javnog prostora tiču se ulice, popločanja i trga, kao i zelenila, urbanog mobilijara, rasvete i umetnosti u javnom prostoru (public art). Elementi koji povezuju objekte i javni prostor su stepenici, ograde, predbašte, zidovi, vrata i prozori, odnosno veze između horizontalnih i vertikalnih ravni u prostoru. Zašto je detalj važan? Identitet i kvalitet mesta postižu se ili gube upravo kroz razradu detalja. Svi mi podsvesno prepoznajemo kvalitet prostora na osnovu prethodnog iskustva i duboko smo svesni toga da li nam neko mesto odgovara ili ne. No, dobar projekat nije nužno i upadljiv. Uspešno oblikovane zgrade, ulice i trgovi ne moraju da budu nametljivi. Uspešna mesta stvaraju osećaj spokojstva, ona su prijatna (i gotovo slučajna) mešavina više združenih dobrih elemenata. Treba prepoznati važnost dobre razrade detalja, jer ona može da: Stvori ili razori mesto, odnosno prostor, Podstakne zalaganje uključenih developera, lokalne zajednice i uprave za održanje visokih standarda, Omogući svim korisnicima prostora da u njemu uživaju na uravnotežen i delotvoran način, Stvori i zadrži vrednost, a iznad svega i da Osigura autentičnost, bilo da se radi o trgu, bulevaru ili maloj ulici. Ključni su dobar projekat, kvalitetni materijali i saglasnost svih aktera sa tog područja oko njegovog dugoročnog održavanja. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 47

48 SLIKA 13. RUE DE L'EPÉE Lokacija: Brisel, Belgija Mikro intervencije menjaju percepciju korisnika i način korišćenja javnog gradskog prostora. 48 Novi Sad Outdoors

49 5.1. POZITIVAN JAVNI PROSTOR Jedno od osnovnih pravila dobrog urbanističkog rešenja je da objekti pozitivno određuju oblik i namenu javnog prostora, a da otvoreni prostor bude projektovan tako da podstiče različite aktivnosti. Zgrade doprinose kvalitetu javnog prostora podsticanjem ljudi da se sreću, razgovaraju i u njemu borave. Detaljno projektovanje gradskog prostora podrazumeva razradu izmedju građevinskih linija, ali i trodimenzionalno, što doprinosi stvaranju karaktera ulica i trgova, koje zatim oživljavamo zelenilom, uličnim mobilijarom, umetnošću u javnom prostoru i čitavim nizom drugih dodataka koji tim prostorima daju toplinu i životnost. U tradicionalnom modelu grada prostor (ulica, trg) je nastao pre zgrada koje ga okružuju. U posleratnom razvoju ovaj princip se izgubio, a nova naselja planirana su kao nizovi objekata. Društvena odgovornost zgrada da pozitivno doprinesu životu u gradovima često je zanemarivana. Prioritet u modernističkom gradu imalo je planiranje saobraćaja, posebno raskrsnica i parking prostora. U tom smislu, potrebno je prekinuti praksu formiranja prostora kao preostalog posle planiranja glavnih saobraćajnica i zgrada. Ovde se promoviše princip kvaliteta gradskog prostora kao najvažnijeg bilo da se radi o bulevaru, ulici, trgu, uličici ili parku. Definisanje prostora, njegove namene i karaktera Otvoreni prostor treba projektovati tako da bude pozitivan, jasno određen i omeđen. Ne bi trebalo da bude dvosmislenosti ili ostataka prostora. Ovo se može postići davanjem jasne namene, karaktera i oblika svakom spoljašnjem prostoru i uspostavljanjem jasnih granica pomoću okolnih zgrada, zidova, ograda, drveća i živica. Najbolja provera da li je spoljašnji prostor pozitivan je izrada crteža sa zgradama kao telima i spoljašnjim prostorom kao osnovom. Odgovarajuća osnovna namena prostora zavisiće od opreme koju sadrži u odnosu na potrebe, kao i od karaktera okolnih namena, korisnika i matrice kretanja. Ulice, trgovi i parkovi mogu biti predviđeni kao povezane raznolike spoljašnje sobe čiji karakter se menja zavisno od toga da li: Vode do određenih mesta ili odredišta za boravak, obedovanje, susrete i događanja, Prolaze kroz ili pored prostora kao što su omiljene ulice ili trgovi, Zaustavljaju se na mestima za sedenje i posmatranje prolaznika ili pak Predstavljaju spoj svih tih stvari u vidu višenamenskih prostora u kojima ljudi žive, rade i zabavljaju se. U svakom gradu postoje različiti i različito važni prostori. Važno je sagledati kako svaki novi zahvat doprinosi toj hijerarhiji, odnosno prilagoditi pristup u skladu sa tipom prostora (bilo da je reč o stazi, ulici ili pijaci), karakterom (da li treba da služi spontanoj razonodi ili će možda imati neki formalni značaj) i veličinom. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 49

50 Svedena obrada pločnika između objekata izraženih likovnih kvaliteta. Podređeni položaj vozila. SLIKA 14. NEUER ZOLLHOF Lokacija: Dizeldorf, Nemačka Vreme realizacije: Autor projekta: Frank Gehry Link 50 Novi Sad Outdoors

51 5.2. USPEŠAN JAVNI PROSTOR Ugodan i podsticajan javni prostor, koji ohrabruje društvenu interakciju, zahteva da se ustrojstvu prostora i elementima koje on sadrži posveti dužna pažnja. To obuhvata površine šta je tvrdo, šta je meko, koji oblici sadnje su prikladni, koje su površine i za vozila i za pešačko korišćenje, na primer. To takođe zahteva da se pitanja bezbednosti, umetnosti u javnom prostoru, uličnog mobilijara, rasvete i znakova itd. razmatraju uporedo. Projektant će morati slobodno da se kreće gore-dole, iz razmere u razmeru projektovanih elemenata. Društveni prostori Najbolji javni prostori često imaju čvorišta aktivnosti (sa kafićima ili pijacama na ulici, na primer) dopunjena tihim zonama za odmor i posmatranje ljudi. Prilikom odlučivanja o relativnom pozicioniranju područja aktivnosti pažnja se mora posvetiti sledećem: Vidljivosti ljudima se mora omogućiti da imaju pogled kroz prostore, kao i mogućnost da odaberu mesta na kojima će sedeti ili se zadržavati, već prema žarištima aktivnosti, Orijentaciji jugu okrenute, sunčane i skrovite tačke sa sedenjem najomiljenija su mesta zadržavanja, Opremi za sedenje i zastajanje na trgovima i u parkovima, na čvorištima aktivnosti i prelazima i Mestima za igru dece i to ne samo na prostorima namenjenim igri od posebne je važnosti da se u blizini stanovanja urede površine za igru dece i susrete roditelja i onih koji se staraju o deci. Postoje brojna sredstva stvaranja scenske postavke za živahno i zanimljivo okruženje. Najuspešniji način da se obezbedi dobro korišćenje javnog parka ili trga je da se upriliči izvor delatnosti duž ili unutar prostora (kafe, prodaja hrane). Ne zaboravite da ljudi privlače ljude. Pored toga, u središnjim područjima, mogu se stvoriti prostori koji: Privlače ulične izvođače, Preobraćaju trgove u večernja gledališta filmova ili pozorišnih predstava i Služe održavanju vašara, karnevala ili parada. Ljudi različitih kulturnih ili starosnih grupa, uključujući decu, osobe sa posebnim potrebama i stare, koristiće prostore na različite načine. Umesto razdvajanja tipova aktivnosti, a time i korisničkih grupa, mnogo je celishodnije potražiti načine oblikovanja raznovrsnih prostora koji različitim ljudima pružaju priliku da uživaju u različitim delatnostima na istom prostoru koliko god je to moguće. Najbolje iskorišćene staze prate prirodne linije između odredišta. To se postiže polaganjem staza duž omiljenih pravaca, uz obezbeđeno usputno sedenje i rasvetu. To se može učiniti tako što ćete posmatrati uzore kretanja kroz određeni prostor i pratiti tragove. Često je, na primer, moguće projektovati dijagonalne pešačke staze kroz parkirališta. Tako se stvara pešacima naklonjen pristup i pospešuje sagledavanje oblika i predela parkirališta. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 51

52 SLIKA 15. KO-BOGEN DÜSSELDORF / PARK HOFGARTEN Lokacija: Dizeldorf, Nemačka Vreme realizacije: Autor projekta: Daniel Libeskind Link Uzročno-posledične veze atraktivnog javnog neizgrađenog prostora i izgrađenog gradskog tkiva. 52 Novi Sad Outdoors

53 Pobuditi čula Čulo vida nije jedino čulo koje čini karakter mesta. Na korisnike utiču i zvuci i mirisi i dodir (rukom i pod nogom). Stvaranje prostora koji pobuđuju sva čula zahteva da se zapitamo: Dodir Kakav osećaj izaziva? Osećaj mesta je pod uticajem površinskih tekstura i mikroklimatskog delovanja. Tekstura je najvažnija kod površina koje dolaze u dodir sa većinom ljudi i kod onih uočljivijih. Projektovanje za sunce, vetar i kišu čini mesto ugodnim bez obzira na godišnje doba. To znači da je najbolje osunčane tačke koristiti za sedenje u proleće i jesen, a senovite tokom leta. Zvuk Koji zvuci doprinose stvaranju karaktera? Zvuk može poboljšati atmosferu mesta, a oblikovanjem predela može da se nadzire stepen buke u spoljnoj sredini. U nekim će prilikama rastinje moći da pruži zastor protiv napadnih zvukova, naročito onih od saobraćaja. Zvuci takođe mogu biti izvor prigušenih prijatnih zvukova poput tekuće vode, ptičjeg cvrkuta ili pak ćarlijanja vetra u krošnjama što stvara osećaj bliskosti tren mira u srcu grada. Delatnosti koje proizvode buku mogu i da ožive središnje prostore, bilo da je reč o štandovima, muzici ili sezonskoj razonodi. Miris Koji bi se još mogao dodati? Doživljaj nekog mesta može se pojačati njegovom aromom, bilo da je reč o mirisu cveća, kafe ili svežeg hleba. Čak i kad su jednima neprijatni, drugi ih mogu smatrati upravo suštinskom osobinom mesta poput mirisa kvasca koji odaje blizinu pivare. Birmingemski Brindli Plejs (Brindley Place), na primer, spaja zvuk vode iz fontana sa mirisom prodavnice kafe što ljude privlači u sam njegov centar i stvara izvor živosti. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 53

54 SLIKA 16. PIAZZALE DELLA PACE / GIARDINO DELLA PILOTTA Lokacija: Parma, Italija Vreme realizacije: Autor projekta: Mario Botta Link Javni prostor kao scenografija i inspiracija za nesvakidašnje. 54 Novi Sad Outdoors

55 5.3. POSEBNA MESTA Jačati lokalni karakter Lokalna različitost i karakter mogu se podstaći likovnom obradom gazišne ravni: Korišćenjem lokalnih materijala, Zadržavanjem istorijskih asocijacija upotreba kranova kao skulptura na londonskim dokovima, unošenje različitih elemenata u ulični pejzaž poput starih tramvajskih linija ili arheoloških nalaza ili, čak, pretvaranje železničkog nadvožnjaka u park, Uspostavljanjem simbola ili oznaka kao što su otisci lišća u pločniku i cveća lokalnog drveća urezani u betonske ploče, ali i obradom podnog zastora kao javnog umetničkog dela i Uključivanjem zajednice kao što su lokalni radnici na popločavanju ili, na primer, priređivanje projektantskih konkursa u lokalnim školama. Saditi lokalno Sadnja može da opredeli prostor i njegovu svrhu. Ona može dati usmerenje ili karakter, razdvojiti ili zatvoriti. Vrste mogu da budu probrane tako da stvaraju razna raspoloženja ili karakter. Korišćenje mesnih ili područnih biljnih vrsta podržava biodiverzitet i ukazuje na to u kom se kraju zemlje nalazite. Postojeće rastinje treba, gde god je to moguće, privlačno i ekološki vredno zaštiti, naročito od građevinskih preduzimača i snabdevača. Zasadi trešanja u jednom i jasena u drugom bloku ukazuju u kojoj ste ulici. Drveće, žbunje, biljni pokrivač, puzavice i sezonsko cveće mogu još više da istaknu posebnost. Sezonska zanimljivost se može postići primenom svih ili samo jednog od ovih elemenata. Jestivo voće može doprineti nesputanosti. Kvalitetna mesta su građena da traju Specifikacije materijala i režimi održavanja moraju imati visoke standarde vizuelne privlačnosti, trajnosti i ekoloških karakteristika. Materijali utiču na korisnikovo opažanje i treba ih odabrati tako da budu u vezi sa nameravanom projektovanom brzinom saobraćaja mesta. Slobodni šljunak, na primer, usporava pešake i vozila, dok glatke površine dopuštaju brži prolazak. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 55

56 Diskretni elementi uređenja u prostoru bogate simbolike i istorije. SLIKA 17. TRG ISPRED KONZERVIRANIH RUŠEVINA BOMBARDOVANE KAISER WILHELM MEMORIJALNE CRKVE Lokacija: Berlin, Nemačka Vreme realizacije: Novi Sad Outdoors

57 5.4. ULIČNI MOBILIJAR Javni prostor zauzima mnoštvo komponenti bilo da je reč o sedištima, ogradama, nadstrešnicama, kutijama, stubovima, rasveti, graničnicima ili znacima. Sve to zahteva pomnu pažnju. Raščistiti nered Javne površine su često neuredne. Na putevima i ulicama često preovlađuju ružne i aljkavo nanesene bela i žuta boja. Oni su zagađeni takozvanim uličnim nameštajem koji obuhvata sve od kanti za otpatke, klupa, stubaca, rešetki, rasvete, putokaznih stubova, kamera za nadzor i podstanica do parkinga ( češljeva ) za bicikle i telefonskih govornica. Ovim mnoštvom obično gazduju i upravljaju različita tela. Što je najgore, nema nikakvog usaglašavanja, a funkcionalna razmatranja se rukovode jedino inženjerstvom i usmerena su na automobile. Pešaci su ili potpuno zapostavljeni ili se smatraju sporednim. Neki od ovih predmeta se i postavljaju sa opravdanjem da su na dobrobit pešaka, premda pešački prelazi u vidu torova za ovce i zaštitne ograde samo otežavaju pešačke tokove i olakšavaju slobodno kretanje automobila. Pažljiviji pristup podrazumeva usaglašenu strategiju projektovanja, postavljanja, upravljanja i održavanja što obezbeđuje doslednost stila i boja. Ovo bi dovelo do združenog delovanja ključnih učesnika kao što su agencije za puteve, lokalne uprave i komunalna preduzeća. Smernice za projektovanje obuhvataju: Uklanjanje površnog i zastarelog, uspostavljanje vizuelne logike, sa jasnom porukom za pešake, bicikliste i vozače motornih vozila, Projektovanje prostora tako da su namenske uloge njegovih delova jasne i da potreba za oznakama, preprekama i sličnim bude svedena na najmanju meru, Sakrivanje ili zaklanjanje određenih elemenata kao što su revizioni ormari, koji su neizbežni, ali vizuelno dosadni i često postavljeni tako da smetaju pešaku njih je najbolje sakriti u zelenilo ili uz ivicu zgrade ukoliko je presudno da budu smešteni na otvorenom, a što se pak tiče stuba za rasvetu, njegovo oblikovanje, visinu i stepen osvetljavanja treba pažljivo primeriti određenom prostoru i Izrada sveobuhvatne i usaglašene strategije elemenata za svaki prostor, njihovo pažljivo odabiranje u skladu sa kontekstom-predelom, zgradama i zastorom gazišne ravni ovde su mogući kako posebni tako i tipski projekti, a treba i podsticati projektante da koriste najbolje od onoga što nudi savremeno oblikovanje, a ne da se i dalje oslanjaju na nasleđe što se previše često može izjednačiti sa oponašanjem. Umetnost u javnom prostoru Umetnost u javnom prostoru daje najveći doprinos stvaranju posebnog karaktera i osobenosti prostora, dovođenjem ljudi u mesto i prolasku kroz njega. Dodatni kvalitet se može dobiti za srazmerno mali deo ukupne vrednosti projekta. Kod velikih zahvata obično je od velike koristi pripremiti strategiju uklapanja umetničkih radova u javni prostor. Ona utvrđuje lokacije i tipove radova i daje osnov za odabir umetnika i obezbeđivanje finansiranja. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 57

58 SLIKA 18. PLAÇA DE L'ICTINEO Lokacija: Barselona, Španija Elementi urbane opreme mogu imati i utilitarni i simbolički karakter. 58 Novi Sad Outdoors

59 5.5. ZNAKOVI Učiniti mesto čitljivim Znaci mogu biti jedan od glavnih uzroka zbrke i često delovati zbunjujuće. Nije retko da se znaci postavljaju jedino za vozila tako da stranca koji se kreće pešice može da zadesi jednosmerno lutanje ukrug. Odgovor leži u: Doslednom i usaglašenom projektovanju ovih elemenata na širem području, Čitljivom predočavanju strukture mesta kako bi potreba za znacima, naročito onim namenjenim saobraćajnim putokazima i regulisanju saobraćaja, bila svedena na najmanju moguću meru, Okupljanju oznaka za pešake na određenom lokalitetu, u posebnim čvornim tačkama i Smerovima koje određuje tip popločavanja postavljanjem umetničkih elemenata pri oblikovanju pločnika i uvođenjem drugih maštovitih sredstava za olakšavanje orijentacije RASVETA Osvetliti scenu Neretko se sistem rasvete odabira za potrebe osvetljavanja glavnih saobraćajnica. Ovi sistemi su često nesrazmerni i ružni. Projektovanjem mesta koja su dobro osvetljena za pešake, sa posebnom pažnjom koja se posvećuje tačkama sukoba pešaka i vozila, ona postaju sigurnija i lišena pretnje, ali treba paziti da se izbegne nepotrebno zagađenje svetlošću. Rasveta može da bude uz pomoć visoko postavljenih uličnih svetiljki koje je ponekad najbolje postaviti na zgrade, kao i sa stubaca, svetiljki ugrađenih u pod, osvetljavanjem detalja, zgrada i fasada i izloga prodavnica, reflektora i ukrasnih rasvetnih tela. Komponovanjem svih ovih raspoloživih izvora može se dobiti željeni nivo osvetljenosti, uz skretanje pažnje na određene komponente i sakrivanje drugih. Oblik i boja svetla takođe mogu stvarati trodimenzionalnu skulpturu preobražavajući opažanje mesta i dramatično bojeći njen noćni prizor. Više svetla podstrek je noćnim događanjima BEZBEDNOST I OSEĆAJ BEZBEDNOSTI Sigurnost i bezbednost su bitni elementi svakog gradograditeljskog zahvata. Stvaranje osećaja lične i bezbednosti zajednice u gradovima složeno je pitanje, a opažanje bezbednosti ili opasnosti nije uvek neposredno povezano sa stvarnom pojavom zločina. Osećamo se lagodno i sigurno kada koristimo područja u kojima je dobra vidljivost i delotvorna rasveta, tamo gde osećamo da drugi ljudi mogu da nas vide i čuju. Promišljeno projektovanje je važan alat jačanja osećaja ugodnosti i čini mesta bliskim korisnicima, lako shvatljivim i bezbednim. Ono može pomoći da se područja otvore što većem broju korisnika i da se stvori zajednički osećaj poverenja u korišćenje ulica i druge opreme. Ima na pretek dokaza da je istančani spoj dobrog projektovanja, dobrog upravljanja i uključenosti zajednice delotvoran u stvaranju bezbednije sredine, smanjenju štetočinstva i opasnosti i straha od zločina i nasilja. Jedna od najdelotvornijih mera za postizanje bezbednosti zajednice i predodbrane protiv zločina je stvaranje živahnih, životom prožetih gradskih sredina i javnih površina lake preglednosti i nadzora. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 59

60 SLIKA 19. PLAÇA DEL FOSSAR DE LES MORERES Lokacija: Barselona, Španija Vreme realizacije: Autor projekta: Alfons Viaplana Link Link Stvarna bezbednost i osećaj sigurnosti su temelj svakog uspešnog javnog prostora. 60 Novi Sad Outdoors

61 Postoje u suštini tri ključna načela građenja u bezbednom okruženju: Obezbeđivanje prirodnog nadzora i prisustva ljudi što se postiže postavljanjem fasada zgrada prema javnom domenu, držanjem ulica na oku i izbegavanjem izlaganja slepih fasada, mešovitim namenama, pogotovu u prizemnoj ravni, jačanjem životnosti u različito doba dana i noći i tokom vremena, projektovanjem protočne mreže ulica umesto ranjivijih slepih prilaza, lociranjem uličnih parkinga ispred zgrada ili u bezbednim privatnim dvorištima i obraćanjem pažnje na to da rastinje ne bude previsoko niti previše gusto da zakloni moguće napasnike na određenim mestima, zatim Svođenje sukoba na najmanje obezbeđivanjem bezbednih pešačkih i biciklističkih putanja i Projektovanje uz područno učešće zajednice. Kada na javnu površinu gledaju kao na svoju, ljudi počinju da preuzimaju odgovornost za nju. Mesta mogu biti oblikovana tako da jačaju osećaj vlasništva, uzajamne zaštite i pripadnosti. Sigurnost zgrada i privatnog prostora može se postići bez pribegavanja agresivnim dodacima ograđivanja dvorišta bodljikavom žicom, stupcima, šalonima i drugim vizuelno napadnim bezbednosnim merama. Stvaranje utvrđenih poseda predstavlja priznavanje poraza i privatne i javne mere bezbednosti često podrivaju gradski karakter prostora. Protočne ulice uz neusiljeni nadzor biće dug put unapređivanja sigurnosti, ali ako se oseti potreba za određenim sredstvima, ona visprenim oblikovanjem mogu biti pretvorena u umetnička dela. Ulaz i izlaz iz svake zgrade treba da budu pod odgovarajućim i jasnim nadzorom. U slučaju glavnih ulaza na radna mesta, u trgovinske i javne zgrade, treba usvojiti spoj odgovarajućeg osoblja i dobrog osvetljenja, prikladnog javnog saobraćaja, parkinga i saobraćajnica nadziranih iz glavne zgrade. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 61

62 6. IMPLEMENTACIJA 62 Novi Sad Outdoors

63 Uspeh zahvata u javnom prostoru uglavnom zavisi od: Široke i potpune posvećenosti, počev od uključenih lokalnih zajednica, vlasnika zemljišta, developera, javne uprave, agencija za finansiranje, dobrovoljnih organizacija i profesionalnog tima planera i projektanata sve do kvalitetnog rešenja, Uspostavljanja odgovarajućeg rukovođenja projektovanjem i procesa preispitivanja u svakoj fazi projekta uz jasno postavljenu strukturu upravljanja projektom i podnošenja izveštaja i Od samog početka okupljanja kvalitetnih višedisciplinarnih timova stručnjaka, koji kao čvrsto povezana jedinica rade na opredeljenoj viziji i prihvaćenim ciljevima projekta. Neophodno je upozoriti da se proces projektovanja mora voditi na propisan i strukturisan način. To podrazumeva planiranje različitih delatnosti i učešće lokalne zajednice, kako bi pažnja bila usmerena na kvalitet koji treba održati tokom čitavog trajanja projekta od ideje, tokom izgradnje i upravljanja procesom. Za postizanje uspeha ključno je da proces izrade projekta bude jasno definisan i da svaki korak doprinosi ostvarenju dugoročne vizije. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 63

64 Javno-privatne inicijative i promocija društvene odgovornosti velikih kompanija. SLIKA 20. CAIXA FORUM Lokacija: Madrid, Španija Vreme realizacije: Autori projekta: Herzog & de Meuron Link 64 Novi Sad Outdoors

65 Tabela 7. Faze upravljanja projektom 1. POLAZ KONKRETNI REZULTATI Okupljanje upravljačke grupe i najužeg tima naručilaca Određivanje rukovodioca projekta Postavljanje glavnih ciljeva projekta Određivanje strategije i sredstava koje ona zahteva 2. UVAŽAVANJE KONTEKSTA Prikupljanje postojećih podataka i informacija Pristupanje analizi lokacije i proceni konteksta o Procena lokalne zajednice o Analiza politike planiranja o Procena karaktera o Procena okoline i pejzaža o Analiza saobraćaja o Procena tržišne ponude i potražnje o Inženjerska podobnost Susretanje sa stejkholderima i utvrđivanje stavova lokalne zajednice Povezivanje sa «komunalcima» Probiranje informacija 3. STVARANJE URBANE STRUKTURE / USPOSTAVLJANJE VEZA Definisanje kriterijuma za ocenjivanje Potvrđivanje osnovnog slučaja Stvaranje varijanti (ako je neophodno) Vrednovanje varijanti Uspostavljanje poželjnog pristupa Predstavljanje temeljnih projektnih načela timu naručilaca / forumu lokalne zajednice (zavisno od predmeta projekta) 4. DETALJNA RAZRADA MESTA Utvrđivanje prioriteta (kratkoročnih / srednjoročnih / dugoročnih) Priprema akcionog plana i programa Usredsređivanje na detaljnu razradu i održivost prioritetnih projekata 5. NAKNADNO PRAĆENJE Potvrđivanje dogovora o sprovođenju i upravljanju Zvanično usvajanje plana / sažetaka Promocija / plasiranje predloga Održavanje učešća lokalne zajednice Stvaranje medijskog interesovanja Obrazovanje višedisciplinarnog tima projekta Određivanje projektnog zadatka, raspodela odgovornosti i nadležnosti Utvrđivanje opštih ciljeva, obima rada i očekivanja Definisanje budžeta i izvora finansiranja Procena doprinosa tima i priprema programa Odlučivanje o linijama komunikacije Podsticanje aktivnog učešća lokalne zajednice Uspostavljanje procesa revizije za praćenje i proveru Pripremanje SWOT analize (analiza prednosti, slabosti, mogućnosti i opasnosti) Preduzimanje Planiranja za stvarnost ili, po potrebi, priređivanje povremenih radionica Uspostavljanje načela i opštih ciljeva projektovanja Saglašavanje oko ukupne vizije i početnih ideja koncepta Skica predloženog zahvata, konteksta, i predloga njihovog pretapanja Obrađivanje plana Procena uticaja na životnu sredinu, lokalnu zajednicu i saobraćaj i finansijska procena Priprema smernica urbanog dizajna Određivanje mehanizama isporuke Preispitivanje projekta (interno i od strane lokalne zajednice) Nastaviti sa izradom Generalnog plana: - Sektorski planovi - Trodimenzionalne predstave - Lokacijske posebnosti i različiti aspekti urbanog dizajna Razrada mehanizama sprovođenja i programa Ozvaničenje zapisnika o reviziji projekta Praćenje sprovođenja projekta u odnosu na principe, ciljeve i namere plana Dogovor o postupku ažuriranja sažetak projekta plan sprovođenja projekta polazni predlozi projekta PREISPITIVANJE NARUČILACA I OVERA izveštaj o proceni i određenju projekta načela i opšti ciljevi projektovanja, vizija i početne ideje o konceptu PREISPITIVANJE NARUČILACA I OVERA nacrt plana skica rešenja za aplikaciju za dozvolu / saglasnost o zahvatu / procene uticaja (na životnu sredinu, lokalnu zajednicu, saobraćaj itd.), finansijska procena PREISPITIVANJE NARUČILACA I OVERA razrada plana smernice ili kodeksi urbanističkog planiranja projektni zadaci akcioni plan PREISPITIVANJE NARUČILACA I OVERA strategija sprovođenja pojedinačni projektni predlozi izveštaji o praćenju Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 65

66 Reintegracija zelenila u javni gradski prostor kao način unapređenja životne sredine. SLIKA 21. PASSEIG DE SANT JOAN Lokacija: Barselona, Španija Vreme realizacije: Novi Sad Outdoors

67 6.1. UPRAVLJANJE PROCESOM PROJEKTOVANJA Šema na prethodnoj strani pruža pojednostavljeni okvir upravljanja procesom projektovanja. On prikazuje put koji prelaze naručilac i projektni tim i ističe najvažnije korake počev od započinjanja projekta do okončanja detaljnog projekta i upravljanja postupkom. Ostali deo ovog poglavlja opisuje ukratko svaku fazu i spregnut je sa smernicama za projektovanje u ovom dokumentu, uz dodatne izvore koji se mogu koristiti u kasnijem radu. Treba napomenuti da se ova šema odnosi na proces urbanog dizajna, a ne i na projekat u celini. Stoga je to samo skica procesa koji je u stvarnosti mnogo složeniji nego što prikazana deonica može da odslika, jer zahteva postojanje brojnih povratnih petlji i ponavljanja, neprekidne procene i preispitivanja. Iako je prikazana šema sasvim primenljiva i na velike zahvate, gde se zahteva mnoštvo ulaznih podataka, važno je naglasiti da je promišljeno upravljanje urbanim dizajnom neophodno u projektima svih razmera. Tačno je da proces urbanog dizajna mora biti primeren okolnostima, ali je važno da se on sukcesivno sprovodi. To bi uključivalo: Samo jedno mesto (telo, punkt) za upravljanje procesom projektovanja, Jasno određene zadatke i odgovornosti i Preispitivanje naručilaca i overu po okončanju svake od faza, vezano za proizvod rada ili konkretne rezultate, Uspostavljen sistem budžetske kontrole, označavanje izvora finansiranja i vremenske dinamike i Strategija pribavljanja (javne nabavke) i mehanizmi izvršenja neophodni za realizaciju projekta. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 67

68 SLIKA 22. PLACE CHARLES ROGIER Lokacija: Brisel, Belgija Vreme realizacije: Autor projekta: Xaveer de Geyter architects Link Novi materijali i tehnologije u službi stvaranja održivih urbanih prostora. 68 Novi Sad Outdoors

69 6.2. KAKO POČETI Treba prepoznati glavnu pokretačku snagu projekta, bez obzira da li je to interes lokalne zajednice, privatno partnerstvo, lokalna ili neka druga državna uprava. Tako se dolazi do upravnog odbora ili komisije u kojoj mogu biti stanovnici, lokalna vlast, privrednici, ustanove, lokalne ili posebne interesne grupe. Pošto bude obrazovana, ta grupa preuzima nadzor nad užim timom naručilaca koji ima izvršnu ulogu u daljem razvoju projekta. Rukovodilac projekta (ili vođa tima / sponzor projekta) preuzima odgovornost u koordinaciji i izradi projekta. Od suštinske važnosti je početna procena koju sprovodi naručilac, kako bi se odredili ključni problemi na sveobuhvatan način, mada unapred. Rani seminar / sednica razmene mišljenja višedisciplinarnog tima i naručilaca može izuzetno mnogo da pomogne utvrđivanju osnovnih postavki. Ciljevi projekta su utvrđeni, zajedno sa okvirnom strategijom njihovog postizanja i potrebnim izvorima sredstava, imajući u vidu finansiranje i ograničenja u sredstvima. Dileme projekta moraju biti jasno postavljene od samog početka. Ta informacija je osnov sažetka projekta koji treba uobličiti u vidu zvaničnog dokumenta kao deo plana sprovođenja pojekta koji jasno navodi: Ljude uključene u projekat, njihova imena i kontakt adrese, Podatke o timu, odgovornosti i dodeljenim ovlašćenjima, Opšti projektni zadatak, ciljeve, svrhu rada i očekivani proizvod, Utvrđeni budžet i izvore finansiranja, Ciljeve nabavki, načine komunikacije i mehanizme izveštavanja i Procenu programa i procesa revizije praćenja i kontrole Potom se od višedisciplinarnog projektnog tima (ili timova) zahteva da podnese detaljne projektne predloge koji prate tenderski materijal, ukoliko se smatra prikladnim. Izboru izvršioca treba da prethode pregovori i diskusija sa odabranim timom (vidi Napomene o raspisivanju tendera). Ovo pomaže usaglašavanju i predstavlja ključni korak u izgradnji tima naručilaca i projektanata. Proces treba da podstakne aktivno učešće svih sektora lokalne zajednice od samog početka. Aktivna razmena sa članovima tima i lokalno posvećenje procesu kroz finansijsku podršku, usluge ili vreme koje posvećuju volonteri stvara osećaj učestvovanja u rezultatima i na taj način pomaže održavanju energije potrebne za realizaciju projekta. Napomene o raspisivanju tendera za konsultante za urbani dizajn Primeniti postupke pretkvalifikacije da bi se suzio izbor (najviše 4-6 timova), Dati odgovarajući rok za podnošenje ponuda (4 nedelje za pretkvalifikaciju, 4 nedelje za tenderski postupak), Usredsrediti se na ocenu svakog pretkvalifikovanog tima i pristup konkretnom zadatku, Razmotriti sistem ocenjivanja pre upućivanja poziva za pretkvalifikaciju i podnošenja ponuda i jasno ga iskazati, Razmotriti kako da se dobije najbolje za uloženi novac, jer ideja najjeftinije je najbolje nije prikladna za ovu vrstu posla. Preporučuje se sistem sa dve koverte (tehnička i finansijska ponuda), gde se finansijske ponude razmatraju tek pošto je postignuta saglasnost oko najboljeg tehničkog izbora, Usaglasiti postupak sa važećom domaćom regulativom ili zahtevima stranih finansijskih organizacija, kao i evropskom Direktivom o uslugama 2006/123/EC. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 69

70 Inkluzija i osećaj pripadnosti, likovnost i čovekomernost. SLIKA 23 PIJACA SANTA CATERINA Lokacija: Barselona, Španija Vreme realizacije: Autor projekta: Enric Miralles Link 70 Novi Sad Outdoors

71 6.3. UVAŽAVANJE KONTEKSTA Sređivanje postojećih podataka i informacija je od izuzetnog značaja. Prikupljene informacije treba da obuhvate: Procenu i prihvatanje od strane lokalne zajednice, Analizu urbanističkih mera (uključujući regionalne razvojne planove), Procenu karaktera, Procenu stanja životne sredine i predela (uključujući analize topografije, geologije, uslove tla i mogućeg zagađenja, ukoliko postoji potreba), Analizu kretanja, Procenu tržišne ponude i potražnje i Tehničku izvodljivost (uključujući raspoloživost usluga). Sve ovo zahteva susrete učesnika (stakeholders), pretresanje lokalnih stavova i analizu potreba zajednice, traganje po arhivima i sagledavanje lokalnih mogućnosti. Tesna veza sa lokalnim komunalnim preduzećima obezbediće da predlozi budu realni. Kontekstualna prihvatljivost proizvešće razvojne potencijale i realno izvođenje projekta. Informacije treba probrati i sažeti kroz SWOT analizu ili sličan metod. Važnu komponentu čini prepoznavanje fizičkih ograničenja u korišćenju zemljišta koje će uticati na projekat. Ovakva analiza se može sprovesti kao deo planiranja za stvarnost, ili projektantskih radionica, na primer, koji predstavljaju korisne načine grupnih analiza (brainstorming-a), postizanja konsenzusa i usredsređivanja lokalne zajednice. SWOT analiza daje polaznu podlogu za pripremu načela i ciljeva urbanog dizajna kojima se teži. Pre prelaska na narednu fazu, treba se složiti oko opšte vizije, uzajamnih dobrobiti postignutih između učesnika i diskutovanih konceptualnih polaznih ideja, što će izoštriti postavke plana. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 71

72 SLIKA 24. TRG SERGELS Lokacija: Stokholm, Švedska Vreme realizacije: Autor projekta: David Helldén Link Slojevitost javnog gradskog prostora i hijerarhija elemenata koji ga sačinjavaju. 72 Novi Sad Outdoors

73 6.4. STVARANJE URBANE STRUKTURE I USPOSTAVLJANJE VEZA U ovom trenutku postaju važni predlozi kako da se popravi postojeće mesto, stvore nove urbane forme i uvedu dodatne aktivnosti. Uporedo sa prostornim rešenjem, koje predlaže oblik, stapa se deo koji se bavi detaljima. Da bi timovi projektanata i naručilaca procenili najbolji način napredovanja, potrebno je najpre usaglasiti se oko kriterijuma za procenu. To će povezati načela projektovanja i potrebe lokalne zajednice, ekonomsku održivost i inženjersku izvodljivost. Važno je da strategija izmene (ozdravljenja) zemljišta, ako je potrebno, sledi oblikovne principe, a ne obrnuto. Kada je zemljište posebno zagađeno biće potrebno vratiti se oblikovanju, projektovanju kako bi se postigao najviši kvalitet i najekonomičnije rešenje. Način suočavanja sa zagađenjem treba da bude deo kreativnog procesa oblikovanja. Projektovanje je proces ponavljanja i podrazumeva stalna i česta preispitivanja svih rešenja sa povećanjem broja dobijenih informacija. Tada je potrebno proveriti osnovnu postavku što će uključiti nultu i opciju predloženu zbog poređenja. One uglavnom neće ponuditi više od tri različita strateška rešenja, čak i za velike lokacije. Ponekad će poželjno rešenje biti timu toliko očigledno da će se ostale opcije pokazati izlišnim. Čak i u tom slučaju proces upravljačkog donošenja odluka mora biti dokumentovan kako bi ostao jasan službeni trag i promovisao najbolje prakse. Vrednovanje varijanti uspostavlja željeni pristup u oblikovanju projektnog tima. U zavisnosti od razmere i opsega projekta temeljna načela projekta će biti predstavljena naručiocu (lokalnoj upravi, npr.) i, ukoliko je prikladno, javnosti. Predloge treba sačiniti u povratnoj sprezi sa lokalnom zajednicom - često je u ovoj fazi dragocena sposobnosti uključenih ljudi da odmere argumente za i protiv različitih scenarija i shvatanje logike željnog razvoja projekta, ali tehnički podaci moraju biti pouzdani i iskazani na korisnicima jasan način. Kako rešenje postaje određenije, utvrđuje se i prostorni razmeštaj matrica objekata, namena i bruto građevinska površina. Specijalistima to koristi za procenu vrednosti i ekonomsku procenu troškova. Naručilac odmerava socijalna i ekonomska razmatranja (postojeća i nova tržišta, lokalni i regionalni uticaj, troškove, troškove, vrednosti, razliku između cene projekta i raspoloživih izvora finansiranja) sa opisom i ciljevima projekta. To čini osnovu neprekidnog dijaloga između naručioca i projektantskog tima koji služi stalnom usavršavanju projektnog rešenja. Kada su projekti podrobno obrađeni ideje o novoj urbanoj formi, sadržini i kombinaciji oba zahtevaju manje strogo istraživanje i provere. Procene planova mogu da budu u formi studija uticaja na životnu sredinu, lokalnu zajednicu i/ili uticaja saobraćaja. Finansijska procena će svakako biti potrebna da bi se osiguralo da predlozi budu zasnovani na stvarnim ekonomskim postavkama. Projekte takođe treba razmotriti u odnosu na: Ekonomske i finansijske parametre - uz pomoć cost-benefit analize i projekcije prometa (cash-flow), Odgovarajuću realizaciju projekta - da li će to biti partnerstvo, developer, zajedničko ulaganje (joint-venture) ili investicioni fond i Odgovornosti upravljanja i održavanja, pogotovu otvorenih prostora i zajedničkih prilaza. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 73

74 SLIKA 25. MONT DES ARTS Lokacija: Brisel, Belgija Vreme realizacije: Autor projekta: René Péchère Link Jednostavni, vešto primenjeni elementi uređenja stvaraju jedinstven i održiv javni prostor izuzetnog kvaliteta. 74 Novi Sad Outdoors

75 Okvir za izgradnju ili plan je verovatni ishod ove faze, koji je još uvek u nacrtu, sve dok ne budu razrađeni detaljni predlozi, ali se on može obogatiti detaljnijim smernicama za oblikovanje i specifičnim idejama za pojedinačna rešenja. Ovaj paket može činiti osnovu za razgovore sa planerskim zvaničnicima kao predlog za sprovodjenje ili sporazuma o izgradnji. Potom će uslediti period revizije unutar projektnog tima, naručilaca i javnosti pošto reakcija lokalne zajednice bude podstaknuta izložbama, radionicama i, po potrebi, tematskim sastancima. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 75

76 Zamagljena granica između zgrade, javnog gradskog prostora i prirodnog okruženja. SLIKA 26. EYE - NEW DUTCH FILM INSTITUTE Lokacija: Amsterdam, Holandija Vreme realizacije: Autor projekta: Delugan Meissl Link 76 Novi Sad Outdoors

77 6.5. DETALJI MESTA Uporedo sa povećanjem detaljnosti projekata određuju se se i prioriteti za kratkoročnu, srednjoročnu i dugoročnu primenu. Oni se mogu formalizovati u akcioni plan ili postati deo revidiranog plana za primenu rešenja, sa detaljnim projektom i studijama podobnosti usmerenim na prioritetne deonice celokupnog projekta ciljanjem na realistične ideje koje pomažu lokalnim zajednicama da ispune viziju svoje budućnosti. Predlozi plana dobijaju dodatno određenje korišćenjem sektorskih planova (na primer, razdvajanje saobraćajnica, oblikovanje predela i oblikovanje zgrada) i trodimenzionalne predstave perspektiva, kompjuterskih modela, maketa i aksonometrija, već prema prilici. Kako se plan pomera prema pre-arhitekturi pažnja se posvećuje tome kako pojedini elementi (često nastali kod različitih developera i njihovih konsultanata) mogu da funkcionišu zajedno kako bi se osigurao pozitivan odnos zgrada i javnog prostora. Ključni proizvodi ove faze su priprema smernica za detaljno projektovanje u narednim fazama. Oni će verovatno biti uobličene kao vodič / pravilnik za projektovanje ili sažeta uputstva za izgradnju koja mogu da budu čvršće postavljena u okviru konačnog plana. Uputstva za projektovanje uspostavljaju bitna načela i smernice ili kriterijume za sprovođenje, dok su propisi zbir zahteva za dimenzionisanje blokova i parcela, ulica, trgova, zgrada i prilaza. Sažeta uputstva za izgradnju su pojedinačni lokacijski uslovi, spoj važeće politike planiranja i urbanističkih parametara, ponekad vezana za proces javnog nadmetanja. Dokumenti koji predstavljaju projektni zadatak za urbani dizajn mogu se korisno urediti na osnovu sledećih kriterijuma: Specifične smernice za projektovanje i izgradnju na određenoj lokaciji, Specifične smernice za glavne javne prostore kao što su ulice, pešačke staze, parkovi, vrtovi i priobalja, Polazne smernice za trodimenzionalne elemente projekta kao što su poprečni preseci ulica i zgrada, uglovi i uređenje parkirališta i Polazne smernice za detaljne komponente javnog prostora kao što su oblikovanje podloge, ulični mobilijar, signalizacija (razne oznake) i rasveta. Na detalje utiču i mehanizmi isporuke, kao i program primene. Oni se razmatraju od samog početka, ali se u ovoj fazi potvrđuju, posebno pojašnjavanjem: Upravljanja javnim područjima kroz inicijative kao što su agencije lokalne zajednice, lokalna partnerstva i direkcije - upravljanje i nadzor nad javnim područjima kao što su trgovi, parkovi i dečja igrališta su ključni za očuvanje fizičkog i društvenog kvaliteta životne sredine, te će ovo biti predmet detaljnih razgovora sa lokalnom vlašću i grupama i udruženjima gradjana, Uređenja i održavanje ulica, trgova i parkova i Upravljanje kvalitetom kroz obaveze, nagodbe i druge pravne i finansijske sporazume i ugovore. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 77

78 Javni i polu-javni prostori, povezani elementima urbane opreme. SLIKA 27. MERCAT DEL ENCANTS Lokacija: Barselona, Španija Vreme realizacije: Autor projekta: b720 Fermín Vázquez Arquitectos Link 78 Novi Sad Outdoors

79 6.6. PRAĆENJE Kada se postigne dogovor oko projekata detalja, primena i upravljanje treba da budu usmereni naročito na: Program sprovođenja da bi se osigurao niz različitih aspekata realizacije projekta i odabir lokacija, Upravljanje prodajom / dodelom lokacija kako bi se osigurao dosledan kvalitet oblikovanja i Uspostavljanje visokokvalitetnog režima upravljanja i održavanja, naročito u javnom domenu, po završetku projekta. Zvanično usvajanje plana ili projektnih zadataka kao dopunskih uputstava za planiranje obezbeđuje njihovu ozbiljnost kada dođe do praćenja i kontrole projekta. Napori koji se ulažu u promociju i marketing pomažu da se održi prisustvo lokalne zajednice i pobudi zanimanje medija i developera. Formalizovanje protokola o proveri projekta osigurava da skup naručilaca drži projekat na oku kad je reč o očuvanju kvaliteta u skladu sa ciljevima projekta. Može se pokazati prikladnim da se autor plana zadrži u ulozi konsultanta kada naručilac razmatra izgradnju na pojedinačnim parcelama ili celokupnog projekta po fazama. Diskusije posvećene reviziji projekta, koje se organizuju od samog početka, koje okupljaju višedisciplinarne stručnjake i predstavnike lokalne zajednice, mogu da osiguraju da svi učesnici slede isti pravac. Primena projekta prati se u odnosu na namere plana, projektne uslove, opšte ciljeve, dogovorene konkretne rezultate i posebne ciljeve. Sledi ažuriranje postupaka da bi projekti ostali usaglašeni. Prilikom primene pojedinačnih projekata povremeno se sprovode preispitivanja, kroz poređenje sa najboljim primerima i uz korišćenje ovog Priručnika kao jednog od uporišta. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 79

80 7. DOKUMENTI I LEGISLATIVA RELEVANTNA ZA PROJEKTE INTERVENCIJA U JAVNOM PROSTORU 80 Novi Sad Outdoors

81 7.1. ODABRANI PROPISI IZ OBLASTI PLANIRANJA I GRAĐENJA Pravilnik o katastarskom premeru i katastru nepokretnosti ( Sl. glasnik RS, br. 7/2016) Zakon o planiranju i izgradnji ( Sl. glasnik RS, br. 72/2009, 81/ ispr, 64/ odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/ odluka US, 50/ odluka US, 98/ odluka US, 132/2014 i 145/2014) Pravilnik o izgledu, sadržini i mestu postavljanja gradilišne table ( Sl. glasnik RS, br. 22/2015) Pravilnik o klasifikaciji objekata ( Sl. glasnik RS, br. 22/2015) Pravilnik o legitimaciji i opremi urbanističkog i građevinskog inspektora ( Sl. glasnik RS, br. 30/2015) Pravilnik o načinu razmene dokumenata i podnesaka elektronskim putem i formi u kojoj se dostavljaju akta u vezi sa objedinjenom procedurom ( Sl. glasnik RS, br. 113/2015) Pravilnik o načinu zatvaranja i obeležavanju zatvorenog gradilišta ( Sl. glasnik RS, br. 22/2015) Pravilnik o načinu i postupku za raspisivanje i sprovođenje urbanističko-arhitektonskog konkursa ( Sl. glasnik RS, br. 31/2015) Pravilnik o načinu, postupku i sadržini podataka za utvrđivanje ispunjenosti uslova za izdavanje licence za izradu tehničke dokumentacije i licence za građenje objekata za koje građevinsku dozvolu izdaje ministarstvo, odnosno autonomna pokrajina, kao i o uslovima za oduzimanje tih licenci ( Sl. glasnik RS, br. 24/2015) Pravilnik o objektima na koje se ne primenjuju pojedine odredbe zakona o planiranju i izgradnji ( Sl. glasnik RS, br. 85/2015) Pravilnik o opštim pravilima za parcelaciju, regulaciju i izgradnju ( Sl. glasnik RS, br. 22/2015) Pravilnik o postupku donošenja i sadržini programa uklanjanja objekata ( Sl. glasnik RS, br. 27/2015) Pravilnik o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem ( Sl. glasnik RS, br. 113/2015) Pravilnik o sadržini i načinu vođenja i održavanja centralnog registra planskih dokumenata, informacionog sistema o stanju u prostoru i lokalnog informacionog sistema i digitalnom formatu dostavljanja planskih dokumenata ( Sl. glasnik RS, br. 33/2015) Pravilnik o sadržini i načinu vođenja knjige inspekcije, građevinskog dnevnika i građevinske knjige ( Sl. glasnik RS, br. 22/2015) Pravilnik o sadržini i načinu vođenja stručnog nadzora ( Sl. glasnik RS, br. 22/2015) Pravilnik o sadržini i načinu vršenja tehničkog pregleda objekta, sastavu komisije, sadržini predloga komisije o utvrđivanju podobnosti objekta za upotrebu, osmatranju tla i objekta u toku građenja i upotrebe i minimalnim garantnim rokovima za pojedine vrste objekata ( Sl. glasnik RS, br. 27/2015) Pravilnik o sadržini, načinu i postupku izrade dokumenata prostornog i urbanističkog planiranja ( Sl. glasnik RS, br. 64/2015) Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 81

82 Pravilnik o sadržini, načinu i postupku izrade i način vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata ( Sl. glasnik RS, br. 23/2015 i 77/2015) Pravilnik o sadržini, načinu, postupku i rokovima izrade i objavljivanje separata ( Sl. Glasnik RS, br. 33/2015) Pravilnik o sadržini, postupku i načinu donošenja programa uređivanja građevinskog zemljišta ( Sl. glasnik RS, br. 27/2015) Pravilnik o tehničkim standardima planiranja, projektovanja i izgradnje objekata, kojima se osigurava nesmetano kretanje i pristup osobama sa invaliditetom, deci i starim osobama ( Sl. glasnik RS, br. 22/2015) Pravilnik o uslovima i kriterijumima za su/finansiranje izrade planskih dokumenata ( Sl. glasnik RS, br. 48/2015) Pravilnik o uslovima i načinu rada komisije za stručnu kontrolu planskih dokumenata, komisije za kontrolu usklađenosti planskih dokumenata i komisije za planove jedinice lokalne samouprave ( Sl. glasnik RS, br. 55/2015) Pravilnik o uslovima i normativima za projektovanje stambenih zgrada i stanova ( Sl. glasnik RS, br. 58/2012, 74/2015 i 82/2015) Pravilnik o uslovima za postavljanje privremenih montažnih objekata na površinama javne namene ( Sl. list grada Pančeva, br. 18/2015) Uredba o lokacijskim uslovima ( Sl. glasnik RS, br. 35/2015 i 114/2015) Uredba o uslovima, načinu i postupku pod kojima se građevinsko zemljište u javnoj svojini može otuđiti ili dati u zakup po ceni manjoj od tržišne cene, odnosno zakupnine ili bez naknade, kao i uslove, način i postupak razmene nepokretnosti ( Sl. glasnik RS, br. 61/2015 i 88/2015) Pravilnik o utvrđivanju visine troškova stručne kontrole tehničke dokumentacije ( Sl. glasnik RS, br. 137/2014) Pravilnik o sadržini i načinu izdavanja građevinske dozvole ( Sl. glasnik RS, br. 93/2011 i 103/ odluka US) Pravilnik o metodologiji i proceduri realizacije projekata od značaja za Republiku Srbiju ( Sl. glasnik RS, br. 1/2012) Pravilnik o sadržini i obimu prethodnih radova, prethodne studije opravdanosti i studije opravdanosti ( Sl. glasnik RS, br. 1/2012) Pravilnik o uslovima, sadržini i načinu izdavanja sertifikata o energetskim svojstvima zgrada ( Sl. glasnik RS, br. 69/2012) Pravilnik o energetskoj efikasnosti zgrada ( Sl. glasnik RS, br. 61/2011) Uredba o utvrđivanju programa implementacije Prostornog plana Republike Srbije od do godine, za period od do godine ( Sl. glasnik RS, br. 102/2011) Pravilnik o sadržini informacije o lokaciji i o sadržini lokacijske dozvole ( Sl. glasnik RS, br. 3/2010) 82 Novi Sad Outdoors

83 Pravilnik o uslovima, načinu vođenja i pristupa, kao i o sadržini registra investitora ( Sl. glasnik RS, br. 55/2010) Zakon o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu ( Sl. glasnik RS, br. 64/2015) Zakon o energetici (Sl. glasnik RS 145/2014) Pravilnik o energetskoj dozvoli ( Sl. glasnik RS, br. 15/2015) Uredba o uslovima isporuke i snabdevanja električnom energijom ( Sl. glasnik RS, br. 63/2013) Zakon o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu ( Sl. glasnik RS, br. 135/2004 i 88/2010) Uredba o utvrđivanju Liste projekata za koje je obavezna procena uticaja i Liste projekata za koje se može zahtevati procena uticaja na životnu sredinu ( Sl. glasnik RS, br. 114/2008) Zakon o zaštiti od požara ( Sl. glasnik RS, br. 111/2009 i 20/2015) Pravilnik o načinu izrade i sadržaju Plana zaštite od požara autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave i subjekata razvrstanih u prvu i drugu kategoriju ( Sl. glasnik RS, br. 73/2010) Uredba o razvrstavanju objekta, delatnosti i zemljišta u kategorije ugroženosti od požara ( Sl. glasnik RS, br. 76/2010) Pravilnik o organizovanju zaštite od požara prema kategoriji ugroženosti od požara ( Sl. glasnik RS, br. 92/2011) Strategija zaštite od požara za period Godine ( Sl. glasnik RS, br. 21/2012) Zakon o zaštiti životne sredine ( Sl. glasnik RS, br. 135/2004, 36/2009, 36/ dr. zakon, 72/ dr. zakon i 43/ odluka US) Uredba o određivanju aktivnosti čije obavljanje utiče na životnu sredinu ( Sl. glasnik RS, br. 109/2009 i 8/2010) Zakon o javnim putevima ( Sl. glasnik RS, br. 101/2005, 123/2007, 101/2011, 93/2012 i 104/2013) Uredba o kategorizaciji državnih puteva ( Sl. glasnik RS, br. 105/2013, 119/2013 i 93/2015) Zakon o vodama ( Sl. glasnik RS, br.30/2010 i 93/2012) Zakon o šumama ( Sl. glasnik RS, br. 30/2010, 93/2012 i 89/2015) Zakon o poljoprivrednom zemljištu ( Sl. glasnik RS, br. 62/2006, 65/ dr. zakon, 41/2009 i 112/2015) Zakon o železnici ( Sl. glasnik RS, br. 45/2013 i 91/2015) Uredba o kategorizaciji železničkih pruga ( Sl. glasnik RS, br. 115/2013) Pravilnik o elementima železničke infrastrukture ( Sl. glasnik RS, br. 10/2014) Zakon o održavanju stambenih zgrada ( Sl. glasnik RS, br. 44/95, 46/98, 1/ odluka USRS, 101/ dr. zakon, 27/ odluka US i 88/2011) Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 83

84 Zakon o stanovanju ( Sl. glasnik RS, br. 50/92, 76/92, 84/92 - ispr., 33/93, 53/93, 67/93, 46/94, 47/94 - ispr., 48/94, 44/95 - dr. zakon, 49/95, 16/97, 46/98, 26/2001, 101/ dr. zakon i 99/2011) Zakon tehničkim zahtevima za proizvode i ocenjivanju usaglašenosti ( Sl. glasnik RS, br. 36/2009) Zakon o državnom premeru i katastru ( Sl. glasnik RS, br. 72/2009, 18/2010, 65/2013, 15/2015 odluka US i 96/2015) Zakon o javnoj svojini ( Sl. glasnik RS, br.72/2011, 88/2013 i 105/2014) Zakon o eksproprijaciji ( Sl. glasnik RS, br. 53/95, Sl. list SRJ, br. 16/ odluka SUS i ( Sl. glasnik RS, br. 20/2009 i 55/ odluka US) Zakon o osnovama svojinskopravnih odnosa ( Sl. glasnik RS, br. 6/80 i 36/90, Sl. glasnik RS, br. 29/96 i Sl. glasnik RS, br. 115/ dr. zakon) Zakon o obligacionim odnosima ( Sl. glasnik RS, br. 29/78, 39/85, 45/89 - odluka USJ i 57/89, Sl. list SRJ, br. 31/93 i Sl. list SCG, br. 1/ Ustavna povelja) Zakon o prometu nepokretnosti ( Sl. glasnik RS, br.93/2014, 121/2014 i 6/2015) Zakon o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju, ( Sl. glasnik RS, br.72/2011, 108/2013 i 142/2014. Zakon o porezima na imovinu ( Sl. glasnik RS, br. 26/2001, Sl. list SRJ, br. 42/ odluka SUS i Sl. glasnik RS, br. 80/2002, 80/ dr. zakon, 135/2004, 61/2007, 5/2009, 101/2010, 24/2011, 78/2011, 57/ odluka US, 47/2013 i 68/ dr. zakon) Zakon o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama ( Sl. glasnik RS, br. 88/2011) Zakon o inspekcijskom nadzoru ( Sl. glasnik RS, br. 36/2015) Zakon o prostornom planu Republike Srbije od do godine ( Sl. glasnik RS, br. 88/2010) Zakon o ozakonjenju objekata ( Sl. glasnik RS, br. 96/2015) 7.2. DOKUMENTI KOJI USMERAVAJU RAZVOJ NOVOG SADA Strategija privrednog razvoja Grada Novog Sada ( Službeni list Grada Novog Sada broj 49/ 2009) Generalni plan grada Novog Sada do godine (Prečišćen tekst) ( Službeni list Grada Novog Sada broj 39/ 2006) Odluka o utvrđivanju starog jezgra Novog Sada za prostornu kulturno- istorijsku celinu ( Službeni glasnik Republike Srbije broj 7/ 2008.) Odluka o uređenju grada ( Službeni list Grada Novog Sada broj 53/ 2008) Odluka o određivanju akustučnih zona na teritoriji Grada Novog Sada ( Službeni list Grada Novog Sada, broj 54/2015) 84 Novi Sad Outdoors

85 Studija zaštite životne sredine na području Novog Sada, JP Urbanizam Zavod za urbanizam Novi Sad, godine, godine Studija oblikovanja gradskih celina i arhitektonskog oblikovanja objekata u Novom Sadu,, JP Urbanizam Zavod za urbanizam Novi Sad, godine, godine Analiza lokacija za postavljanje javnih česmi sa uređenjem, JP Urbanizam Zavod za urbanizam Novi Sad, godine. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 85

86 8. SUMMARY 86 Novi Sad Outdoors

87 In the context of preparations for the year 2021, in which Novi Sad will be the European Capital of Culture, preparations have started in the city and surrounding municipalities for numerous small-scale interventions in the public space. The spatial aspect is one of the most important in the European Capital of Culture project. The change it brings is most visible in realization of new facilities and spaces. New facilities represent a symbol of success of the project itself and, in a specific way, the formalization of the process of creating new capacities for cultural development, as well as the obligation to be used in the future. Cultural infrastructure is not just a scene for cultural and artistic programs, it is itself a goal, especially when realized through processes that guarantee the broad participation of all. The Foundation Novi Sad the European Capital of Culture invited the Centre for Architecture Belgrade to implement its own experiences in methodological research of public space and help establish a framework for upcoming urban design projects. The result of the work on this research is a manual for design of small urban public spaces, as a unique introductory guide for identification and improvement of the quality of public spaces, aiming that all interventions in the public space are carried out in a planned manner and in accordance with the same adopted principles; that all projects are at the same time in line with the general proclaimed goals of the European Capital of Culture, the bid book of the project Novi Sad the European Capital of Culture, but also in accordance with the local specifics, the needs of inhabitants and users of the space; that the solutions implemented are possible and sustainable in a local context; that, ultimately, they are well designed and quality implemented. The specific task of this manual is to facilitate communication between different parties in the process of public space design and, at the earliest stage, to especially encourage the participation of citizens and their associations in decisions on projects that will deal with their spaces. The goal is also to set guidelines on the basis of which professionals in this business from authorities, planners and designers, to those who deal with financing and construction of projects - will be able to clearly recognize the quality of spaces and proposed solutions. By referring to the best examples and by prescribing the work methodology, we avoid possible and expected doubts and misunderstandings. This manual starts with the presentation of the aspirations of Novi Sad as the European Capital of Culture and the goals and possibilities of projects dealing with public space. It gives the reader basic introductory information on the importance of various aspects of public space, a brief vocabulary of professional terms, basic tools for identification and valorisation of quality of public spaces and a definition of urban design. It further explores the issues of local context and details in public space design, ending with a description of the process of implementation of urban design projects. A list of relevant laws, bylaws and other documents is given as a legal framework for projects. We hope to encourage both the Foundation and citizens to believe that it is possible to start and successfully realize significant, high-quality and really necessary interventions in the public space - very large as well as very small ones. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 87

88 SLIKA 28. SUPERMARKET CONCEPT STORE OUTDOORS Lokacija: Beograd, Srbija Vreme realizacije: Autor projekta: Vanja Petrović / CAB sa Jürgen Mayer H. Link 88 Novi Sad Outdoors

89 Centar za arhitekturu Beograd je nezavisna organizacija, koja deluje kao nacionalni centar za održivi razvoj u arhitekturi, urbanizmu, stanovanju i srodnim oblastima. Naše delovanje obuhvata rad na izradi planske i projektne dokumentacije, na osnovu koje je izgrađen značajan broj objekata, ali i arhitektonske i urbanističke konkurse, istraživanja, publikacije i studije, kroz koje utvrđujemo sopstvene teorijske i metodološke principe ili razrađujemo tehničko-tehnološka rešenja. Kao nezavisna organizacija posvećena radu na poslovnim rešenjima iz oblasti arhitekture i urbanizma, nudimo održiva konsalting i inženjering rešenja, koja posebno razvijamo za svaki pojedinačni projekat. Kako bismo osigurali održivost, oslanjamo se na sveobuhvatnost naših usluga. Naši klijenti su domaće i međunarodne finansijske organizacije, kao i organi državne uprave i lokalne samouprave, javna preduzeća i privatne kompanije. Naša stručnost, profesionalan pristup poslu i dugogodišnje iskustvo nas preporučuju kao poslovnog partnera konsalting kompanijama i javnim i privatnim organizacijama u regionu. Projekte koje smo radili za Bosniu i Hercegovinu, Hrvatsku, Kubu, Francusku, Iran, Libiju, Crnu Goru, Filipine, Srbiju, Sloveniju, Tajvan, Ujedinjene Arapske Emirate, SAD, Jemen i druga zanimljiva mesta, finansirali su (između ostalih): Evropska banka za obnovu i razvoj, Evropska investiciona banka, Luksemburška agencija za razvoj, Vlada Republike Srbije, Narodna banka Srbije, Grad Beograd, Svetska banka, Delegacija Evropske Unije u Republici Srbiji i mnoge druge vizionarske institucije, kompanije i pojedinci. Počastvovani smo sa više važnih nagrada i priznanja za naše radove na domaćim i međunarodnim arhitektonskim konkursima, kao i za realizovane projekte (nagrade salona arhitekture i urbanizma, nominacija za Nagradu Evropske Unije za savremenu arhitekturu Mies van der Rohe Award). Bavljenje arhitekturom za nas podrazumeva i konstantno obraćanje stručnoj i široj javnosti, kroz organizaciju ili učestvovanje na različitim skupovima, izložbama, predavanjima i drugim događajima. Priručnik za uređenje malih javnih gradskih prostora 89

90 SLIKA 29. JUVELINE DETENTION FACILITY Lokacija: Kruševac, Srbija Vreme realizacije: Autor projekta: Centre for Architecture Belgrade / CAB Link 90 Novi Sad Outdoors

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako

More information

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam

More information

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog

More information

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual

More information

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant

More information

Port Community System

Port Community System Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS

More information

Mogudnosti za prilagođavanje

Mogudnosti za prilagođavanje Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti

More information

Podešavanje za eduroam ios

Podešavanje za eduroam ios Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja

More information

BENCHMARKING HOSTELA

BENCHMARKING HOSTELA BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991

More information

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene

More information

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA

More information

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel

More information

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović

More information

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces

More information

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za

More information

Uvod u relacione baze podataka

Uvod u relacione baze podataka Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako

More information

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri. Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.

More information

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj

More information

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:

More information

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB. 9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98

More information

Bušilice nove generacije. ImpactDrill

Bušilice nove generacije. ImpactDrill NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza

More information

PROJEKTNI PRORAČUN 1

PROJEKTNI PRORAČUN 1 PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja

More information

WWF. Jahorina

WWF. Jahorina WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation

More information

ZNANJE ČINI RAZLIKU!!!!

ZNANJE ČINI RAZLIKU!!!! ZNANJE ČINI RAZLIKU!!!! www.ricotrainingcentre.co.rs RICo Training Centre ATI Beograd, Republika Srbija ZNAČAJ OBUKE ZA DRUMSKU BEZBEDNOST? Drumska bezbednost je zajednička obaveza - preventivno delovati

More information

POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA

POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA Master akademske studije Modul za logistiku 1 (MLO1) POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA angažovani su: 1. Prof. dr Momčilo Miljuš, dipl.inž., kab 303, mmiljus@sf.bg.ac.rs,

More information

Grad Milano Barcelona, Gdanjsk, Bari, Riga, Strasbourg, Porto i ALDA

Grad Milano Barcelona, Gdanjsk, Bari, Riga, Strasbourg, Porto i ALDA Grad Zagreb sudjelovat će kao partner u projektu MEANING - Metropolitan Europeans Active Network, Inducing Novelties in Governance, u okviru: Programa: Europa za građane Potprogram 2: Demokratski angažman

More information

Struktura i organizacija baza podataka

Struktura i organizacija baza podataka Fakultet tehničkih nauka, DRA, Novi Sad Predmet: Struktura i organizacija baza podataka Dr Slavica Aleksić, Milanka Bjelica, Nikola Obrenović Primer radnik({mbr, Ime, Prz, Sef, Plt, God, Pre}, {Mbr}),

More information

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet

More information

СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ

СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ 1 СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ 2 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 3 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 4 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ Edwards Deming Не морате то чинити, преживљавање фирми

More information

Upravljanje kvalitetom usluga. doc.dr.sc. Ines Dužević

Upravljanje kvalitetom usluga. doc.dr.sc. Ines Dužević Upravljanje kvalitetom usluga doc.dr.sc. Ines Dužević Specifičnosti usluga Odnos prema korisnicima U prosjeku, lojalan korisnik vrijedi deset puta više nego što je vrijedio u trenutku prve kupnje. Koncept

More information

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a NIS PETROL Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a Beograd, 2018. Copyright Belit Sadržaj Disable... 2 Komentar na PHP kod... 4 Prava pristupa... 6

More information

CRNA GORA

CRNA GORA HOTEL PARK 4* POLOŽAJ: uz more u Boki kotorskoj, 12 km od Herceg-Novog. SADRŽAJI: 252 sobe, recepcija, bar, restoran, besplatno parkiralište, unutarnji i vanjski bazen s terasom za sunčanje, fitnes i SPA

More information

Struktura indeksa: B-stablo. ls/swd/btree/btree.html

Struktura indeksa: B-stablo.   ls/swd/btree/btree.html Struktura indeksa: B-stablo http://cis.stvincent.edu/html/tutoria ls/swd/btree/btree.html Uvod ISAM (Index-Sequential Access Method, IBM sredina 60-tih godina 20. veka) Nedostaci: sekvencijalno pretraživanje

More information

CILJ UEFA PRO EDUKACIJE

CILJ UEFA PRO EDUKACIJE CILJ UEFA PRO EDUKACIJE Ciljevi programa UEFA PRO M s - Omogućiti trenerima potrebnu edukaciju, kako bi mogli uspešno raditi na PRO nivou. - Utvrdjenim programskim sadržajem, omogućiti im kredibilitet.

More information

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02

More information

Otpremanje video snimka na YouTube

Otpremanje video snimka na YouTube Otpremanje video snimka na YouTube Korak br. 1 priprema snimka za otpremanje Da biste mogli da otpremite video snimak na YouTube, potrebno je da imate kreiran nalog na gmailu i da video snimak bude u nekom

More information

EU- Beautiful Kosovo Programme Renovation of Arberia Park in Prishtinë/Priština

EU- Beautiful Kosovo Programme Renovation of Arberia Park in Prishtinë/Priština EU- Beautiful Kosovo Programme Renovation of Arberia Park in Prishtinë/Priština The project Renovation of Arberia Park consists in the renovation and facilities' improvement of the existing park, instalment

More information

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010. DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, 03. - 07. listopad 2010. ZBORNIK SAŽETAKA Geološki lokalitet i poucne staze u Nacionalnom parku

More information

Center for Independent Living Serbia

Center for Independent Living Serbia CENTAR ZA SAMOSTALNI ŽIVOT OSOBA SA INVALIDITETOM SRBIJE Center for Independent Living Serbia MISIJA Osnovna misija Centra je promocija filozofije samostalnog života i stvaranje uslova za njeno ostvarenje

More information

Integrativno upravljanje graditeljskim okruženjem u kontekstu Nove Urbanosti Jelisaveta Mihajlović Nortambria Univerzitet, Velika Britanija

Integrativno upravljanje graditeljskim okruženjem u kontekstu Nove Urbanosti Jelisaveta Mihajlović Nortambria Univerzitet, Velika Britanija Integrativno upravljanje graditeljskim okruženjem u kontekstu Nove Urbanosti Jelisaveta Mihajlović Nortambria Univerzitet, Velika Britanija ABSTRAKT Nova Urbanost se samo indirektno bavi zaštitom graditeljskog

More information

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair

More information

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET!

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA DNEVNA KARTA DAILY TICKET 35 BAM / 3h / person RADNO VRIJEME OPENING HOURS 08:00-21:00 Besplatno za djecu do 6 godina

More information

KARAKTERISTIKE ANTIMONOPOLSKE POLITIKE I EFEKTI NJENE PRIMENE U SRBIJI

KARAKTERISTIKE ANTIMONOPOLSKE POLITIKE I EFEKTI NJENE PRIMENE U SRBIJI Ekonomski Fakultet Univerzitet u Beogradu KARAKTERISTIKE ANTIMONOPOLSKE POLITIKE I EFEKTI NJENE PRIMENE U SRBIJI Dr Dragan Lončar SADRŽAJ PREZENTACIJE MAKROEKONOMSKI PRISTUP 01 02 03 DOMEN ANTIMONOPOLSKE

More information

SAS On Demand. Video: Upute za registraciju:

SAS On Demand. Video:  Upute za registraciju: SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U

More information

DEVELOPMENT POSSIBILITIES FOR THE LOCATION IN ŽUDETIĆI LIST 1

DEVELOPMENT POSSIBILITIES FOR THE LOCATION IN ŽUDETIĆI LIST 1 Spuštajući se od Vižinade prema Porto Portonu i rijeci Mirni, prije sela Žudetica - zapadno od glavne ceste a između sela Vrbana i Pastorčića, okružena šumom i poljoprivrednim zemljištem, nalazi se predmetna

More information

Priručnik za uključivanje zainteresovanih strana u upravljanje zaštićenim područjem

Priručnik za uključivanje zainteresovanih strana u upravljanje zaštićenim područjem 2016 Participativno upravljanje zaštićenim područjima u karpatskom ekoregionu Priručnik za uključivanje zainteresovanih strana u upravljanje zaštićenim područjem Alina Ioniţă, Erika Stanciu Participativno

More information

METODE MJERENJA UČINAKA DOGAĐAJA U TURIZMU. 12. tematska jedinica

METODE MJERENJA UČINAKA DOGAĐAJA U TURIZMU. 12. tematska jedinica METODE MJERENJA UČINAKA DOGAĐAJA U TURIZMU 12. tematska jedinica Zašto utvrditi uspješnost događaja? Identificirati i riješiti probleme Utvrditi načine na koje se može unaprijediti upravljanje Utvrditi

More information

PLAN OBUKE CIVILNIH SLUŽBENIKA

PLAN OBUKE CIVILNIH SLUŽBENIKA Republika e Kosovës Republika Kosova - Republic of Kosovo Qeveria - Vlada - Government Ministria e Administratës Publike / Ministarstvo Javne Administracije / Ministry of Public Administration INSTITUTI

More information

RAZVOJ NGA MREŽA U CRNOJ GORI

RAZVOJ NGA MREŽA U CRNOJ GORI RAZVOJ NGA MREŽA U CRNOJ GORI INFOFEST 2017 SLJEDEĆA GENERACIJA REGULACIJE, 25 26 Septembar 2017 Budva, Crna Gora Vitomir Dragaš, Manadžer za interkonekciju i sisteme prenosa Sadržaj 2 Digitalna transformacija

More information

CRNA GORA / MONTENEGRO ZAVOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, god.

CRNA GORA / MONTENEGRO ZAVOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, god. CRNA GORA / MONTENEGRO ZAOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, 23.6.211.god. Prilikom korišćenja ovih podataka navestii zvor Name the source when

More information

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017 PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,

More information

Pristup rizicima u sistemu menadžmenta kvaliteta zasnovan na FMEA metodi

Pristup rizicima u sistemu menadžmenta kvaliteta zasnovan na FMEA metodi Pristup rizicima u sistemu menadžmenta kvaliteta zasnovan na FMEA metodi Ana Čobrenović, MPC Holding doc. dr Mladen Đurić, Fakultet organizacionih nauka 1 Uvod i definicije Rizik Organizacije se konstantno

More information

STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI

STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI Bosna i Hercegovina Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Bosnia and Herzegovina Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI Jahorina, 05.07.2011

More information

THE PERFORMANCE OF THE SERBIAN HOTEL INDUSTRY

THE PERFORMANCE OF THE SERBIAN HOTEL INDUSTRY SINGIDUNUM JOURNAL 2013, 10 (2): 24-31 ISSN 2217-8090 UDK 005.51/.52:640.412 DOI: 10.5937/sjas10-4481 Review paper/pregledni naučni rad THE PERFORMANCE OF THE SERBIAN HOTEL INDUSTRY Saša I. Mašić 1,* 1

More information

JU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br

JU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br Općina Sedmica obilježavanja ljudskih prava ( 05.12. 10.12.2016.godine ) Analiza aktivnosti Sedmica ljudskih prava u našoj školi obilježena je kroz nekoliko aktivnosti a u organizaciji i realizaciji članova

More information

3D GRAFIKA I ANIMACIJA

3D GRAFIKA I ANIMACIJA 1 3D GRAFIKA I ANIMACIJA Uvod u Flash CS3 Šta će se raditi? 2 Upoznavanje interfejsa Osnovne osobine Definisanje osnovnih entiteta Rad sa bojama Rad sa linijama Definisanje i podešavanje ispuna Pregled

More information

STABLA ODLUČIVANJA. Jelena Jovanovic. Web:

STABLA ODLUČIVANJA. Jelena Jovanovic.   Web: STABLA ODLUČIVANJA Jelena Jovanovic Email: jeljov@gmail.com Web: http://jelenajovanovic.net 2 Zahvalnica: Ovi slajdovi su bazirani na materijalima pripremljenim za kurs Applied Modern Statistical Learning

More information

Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa

Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa Mindomo je online aplikacija za izradu umnih mapa (vrsta dijagrama specifične forme koji prikazuje ideje ili razmišljanja na svojevrstan način) koja omogućuje

More information

THE MODEL OF BUSINESS RESEARCH OF AGRITOURISM POTENTIAL IN RURAL AREAS OF DEVELOPING COUNTRIES

THE MODEL OF BUSINESS RESEARCH OF AGRITOURISM POTENTIAL IN RURAL AREAS OF DEVELOPING COUNTRIES International Scientific Conference of IT and Business-Related Research THE MODEL OF BUSINESS RESEARCH OF AGRITOURISM POTENTIAL IN RURAL AREAS OF DEVELOPING COUNTRIES MODEL POSLOVNIH ISTRAŽIVANJA POTENCIJALA

More information

47. Međunarodni Kongres KGH

47. Međunarodni Kongres KGH 47. Međunarodni Kongres KGH PRIMER DOBRE INŽENJERSKE PRAKSE PRI REKONSTRUKCIJI SISTEMA KLIMATIZACIJE I VENTILACIJE BIOSKOPA FONTANA NA NOVOM BEOGRADU Nebojša Žakula, Dipl.-Ing. nzakula@gmail.com 1 Tržni

More information

ARGENTINA I BRAZIL. 1. dan BEOGRAD - BUENOS AIRES. Sastanak putnika na aerodromu Nikola Tesla... Nastavak putovanja za Buenos Aires. Obrok u avionu.

ARGENTINA I BRAZIL. 1. dan BEOGRAD - BUENOS AIRES. Sastanak putnika na aerodromu Nikola Tesla... Nastavak putovanja za Buenos Aires. Obrok u avionu. ARGENTINA I BRAZIL 1. dan BEOGRAD - BUENOS AIRES Sastanak putnika na aerodromu Nikola Tesla... Nastavak putovanja za Buenos Aires. Obrok u avionu. 2. dan BUENOS AIRES( ARGENTINA) 08:55 Sletanje u Buenos

More information

Sustav potpore za program OBZOR 2020.

Sustav potpore za program OBZOR 2020. Sustav potpore za program OBZOR 2020. INFORMATIVNI DAN Obzor 2020. Prioritet:Industrijsko vodstvo Područje: Nanotehnologije, napredni materijali, biotehnologija, napredna proizvodnja i prerada (NMP+B)

More information

Windows Easy Transfer

Windows Easy Transfer čet, 2014-04-17 12:21 - Goran Šljivić U članku o skorom isteku Windows XP podrške [1] koja prestaje 8. travnja 2014. spomenuli smo PCmover Express i PCmover Professional kao rješenja za preseljenje korisničkih

More information

Iskustva video konferencija u školskim projektima

Iskustva video konferencija u školskim projektima Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar www.medskolazd.hr Iskustva video konferencija u školskim projektima Edin Kadić, profesor mentor Ante-Kuzmanic@medskolazd.hr Kreiranje ideje 2003. Administracija Učionice

More information

GRUPA Prepoznatljivost Iskljuciti Ukljuciti 11. Razlicit kapacitet organizacija clanica mreze Dodati. 12. Dodati. 13. Dodati. 14.

GRUPA Prepoznatljivost Iskljuciti Ukljuciti 11. Razlicit kapacitet organizacija clanica mreze Dodati. 12. Dodati. 13. Dodati. 14. GRUPA 1 III ANALIZE 3.2. Snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje (SWOT analiza) SWOT analiza podrazumijeva analizu okruzenja kako bi se tacno definisale odredjene unutrasnje snage mreze, unutrasnje slabosti

More information

Engineering Design Center LECAD Group Engineering Design Laboratory LECAD II Zenica

Engineering Design Center LECAD Group Engineering Design Laboratory LECAD II Zenica Engineering Design Center Engineering Design Laboratory Mašinski fakultet Univerziteta u Tuzli Dizajn sa mehatroničkom podrškom mentor prof.dr. Jože Duhovnik doc.dr. Senad Balić Tuzla, decembar 2006. god.

More information

IUCN kategorije upravljanja zaštićenim područjima

IUCN kategorije upravljanja zaštićenim područjima 3ZA zagovarači za zaštitu prirode Upravljanje zaštićenim područjima Ečka, 22-23. april 2015. IUCN kategorije upravljanja zaštićenim područjima Oliver Avramoski, IUCN Programska kancelarija za jugoistočnu

More information

SPECIFIČNOSTI PLANIRANJA ODRŽIVOG TURIZMA SPECIFICITIES OF SUSTAINABLE TOURISM PLANNING

SPECIFIČNOSTI PLANIRANJA ODRŽIVOG TURIZMA SPECIFICITIES OF SUSTAINABLE TOURISM PLANNING PREGLEDNI ČLANAK UDC: 338.48:502.131.1 DOI: 10.5937/timsact7-4561 SPECIFIČNOSTI PLANIRANJA ODRŽIVOG TURIZMA Doc. dr Vaso Jegdić, Fakultet za sport i turizam, Novi Sad Msc Iva Škrbić, Fakultet za sport

More information

Stručni konsultant: Vesna Kopanja SA Pergament Zrenjanin, Pupinova 21. U saradnji sa: SADRŽAJ 1. LISTA SKRAĆENICA STRATEŠKO PLANIRANJE 4.

Stručni konsultant: Vesna Kopanja SA Pergament Zrenjanin, Pupinova 21. U saradnji sa: SADRŽAJ 1. LISTA SKRAĆENICA STRATEŠKO PLANIRANJE 4. Stručni konsultant: Vesna Kopanja SA Pergament Zrenjanin, Pupinova 21 U saradnji sa: SADRŽAJ SADRŽAJ 1. LISTA SKRAĆENICA 2. 1. UVOD 3. 2. STRATEŠKO PLANIRANJE 4. 3. SPROVOĐENJE STRATEGIJE 7. 4. MONITORING

More information

Nejednakosti s faktorijelima

Nejednakosti s faktorijelima Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih

More information

Prvi koraci u razvoju bankarskog on-line sistema u Japanu napravljeni su sredinom 60-tih godina prošlog veka i to najpre za on-line, real-time obradu

Prvi koraci u razvoju bankarskog on-line sistema u Japanu napravljeni su sredinom 60-tih godina prošlog veka i to najpre za on-line, real-time obradu JAPAN Japan, kao zemlja napredne tehnologije, elektronike i telekomunikacija, je zemlja koja je u samom svetskom vrhu po razvoju i usavršavanju bankarskog poslovanja i spada među vodećim zemljama sveta

More information

E learning škola demokratije i ljudskih prava

E learning škola demokratije i ljudskih prava E learning škola demokratije i ljudskih prava Organizatori Partneri za demokratske promene Srbija Odbor za ljudska prava Niš Projekat podržan od strane Delegacije Evropske unije u Srbiji E-learning platforma

More information

PLAN RADA. 1. Počnimo sa primerom! 2. Kako i zašto? 3. Pejzaž višestruke upotrebe softvera 4. Frameworks 5. Proizvodne linije softvera 6.

PLAN RADA. 1. Počnimo sa primerom! 2. Kako i zašto? 3. Pejzaž višestruke upotrebe softvera 4. Frameworks 5. Proizvodne linije softvera 6. KOREKTAN PREVOD? - Reupotrebljiv softver? ( ne postoji prefiks RE u srpskom jeziku ) - Ponovo upotrebljiv softver? ( totalno bezveze ) - Upotrebljiv više puta? - Itd. PLAN RADA 1. Počnimo sa primerom!

More information

1. Instalacija programske podrške

1. Instalacija programske podrške U ovom dokumentu opisana je instalacija PBZ USB PKI uređaja na računala korisnika PBZCOM@NET internetskog bankarstva. Uputa je podijeljena na sljedeće cjeline: 1. Instalacija programske podrške 2. Promjena

More information

M.Heleta - Definicije...

M.Heleta - Definicije... Upravljanje kvalitetom 3. Definicije iz menadžmenta kvaliteta 1 Definicije principa odozgo nadole odozdo - nagore Obrazovni sistem Srbije Sistem visokog obrazovanja Univerzitet Singidunum Fakultet za menadžment

More information

MOBILNI TELEFON KAO FAKTOR OMETANJA VOZAČA ZA VRIJEME VOŽNJE- REZULTATI TERENSKOG ISTRAŽIVANJA

MOBILNI TELEFON KAO FAKTOR OMETANJA VOZAČA ZA VRIJEME VOŽNJE- REZULTATI TERENSKOG ISTRAŽIVANJA II STRUČNI SEMINAR Banja Luka Oktobar 2013. godine MOBILNI TELEFON KAO FAKTOR OMETANJA VOZAČA ZA VRIJEME VOŽNJE- REZULTATI TERENSKOG ISTRAŽIVANJA Zoran Andrić 1, Ministarstvo komunikacija i transporta

More information

Metodologija za procenu sistema javnih nabavki (MAPS) Verzija (Nacrt za javnu raspravu, jul 2016)

Metodologija za procenu sistema javnih nabavki (MAPS) Verzija (Nacrt za javnu raspravu, jul 2016) Metodologija za procenu sistema javnih nabavki (MAPS) Verzija 2016 (Nacrt za javnu raspravu, jul 2016) 0 PREDGOVOR Javne nabavke su ključna komponenta pružanja javnih usluga, dobrog upravljanja i održive

More information

Ključne brojke. Key Figures HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES

Ključne brojke. Key Figures HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES 2008 Ključne brojke Key Figures HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES MREŽA AUTOCESTA Motorway Network 1.198,7 km 41,5 km

More information

RURAL DEVELOPMENT OF REPUBLIKA SRPSKA WITH SPECIAL FOCUS ON BANJA LUKA

RURAL DEVELOPMENT OF REPUBLIKA SRPSKA WITH SPECIAL FOCUS ON BANJA LUKA Poslovne studije/ Business Studies, 2015, 13-14 UDK 338.43:[332.1+330.34(497.6 Banja Luka) The paper submitted: 20.03.2015. DOI: 10.7251/POS1514605D The paper accepted: 09.04.2015. Expert paper Mirjana

More information

Partnerstvo po meri društva

Partnerstvo po meri društva The European Union is made up of 28 Member States who have decided to gradually link together their know-how, resources and destinies. Together, during a period of enlargement of 50 years, they have built

More information

Univerzitet u Novom Sadu. Fakultet tehničkih nauka. Odsek za računarsku tehniku i računarske komunikacije. Uvod u GIT

Univerzitet u Novom Sadu. Fakultet tehničkih nauka. Odsek za računarsku tehniku i računarske komunikacije. Uvod u GIT Univerzitet u Novom Sadu Fakultet tehničkih nauka Odsek za računarsku tehniku i računarske komunikacije Uvod u GIT Šta je git? Sistem za verzionisanje softvera kao i CVS, SVN, Perforce ili ClearCase Orginalno

More information

Automatske Maske za zavarivanje. Stella, black carbon. chain and skull. clown. blue carbon

Automatske Maske za zavarivanje. Stella, black carbon. chain and skull. clown. blue carbon Automatske Maske za zavarivanje Stella Podešavanje DIN: 9-13 Brzina senzora: 1/30.000s Vidno polje : 98x55mm Četiri optička senzora Napajanje : Solarne ćelije + dve litijumske neizmenjive baterije. Vek

More information

Ova brošura je napravljena u promotivne svrhe i za druge potrebe se ne može koristiti. USPEH JE ZASNOVAN NA POTREBAMA KORISNIKA.

Ova brošura je napravljena u promotivne svrhe i za druge potrebe se ne može koristiti. USPEH JE ZASNOVAN NA POTREBAMA KORISNIKA. Ova brošura je napravljena u promotivne svrhe i za druge potrebe se ne može koristiti. USPEH JE ZASNOVAN NA POTREBAMA KORISNIKA. Šta je standard ISO 9001? ISO 9001 je međunarodni standard koji sadrži zahteve

More information

Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture of the Republic of Srpska

Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture of the Republic of Srpska Original scientific paper Originalan naučni rad UDK: 633.11:572.21/.22(497.6RS) DOI: 10.7251/AGREN1204645M Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture

More information

11 Analiza i dizajn informacionih sistema

11 Analiza i dizajn informacionih sistema 11 Analiza i dizajn informacionih sistema Informatika V.Prof.dr Kemal Hajdarević dipl.ing.el 25.4.2014 11:58:28 1 1. Kompjuter, Internet, i mrežne osnove 2. Kompjuterska industrija Informatika u stomatologiji

More information

VISITORS SATISFACTION: THE CASE OF THE ŠARGAN MOKRA GORA NATURE PARK

VISITORS SATISFACTION: THE CASE OF THE ŠARGAN MOKRA GORA NATURE PARK Contemporary Agriculture / Savremena poljoprivreda 63 (1-2) 71-78, 2014. UDC: 63(497.1)(051)- 540.2 ISSN 0350-1205 UDC: 712:338.484 VISITORS SATISFACTION: THE CASE OF THE ŠARGAN MOKRA GORA NATURE PARK

More information

POSTUPAK IZRADE DIPLOMSKOG RADA NA OSNOVNIM AKADEMSKIM STUDIJAMA FAKULTETA ZA MENADŽMENT U ZAJEČARU

POSTUPAK IZRADE DIPLOMSKOG RADA NA OSNOVNIM AKADEMSKIM STUDIJAMA FAKULTETA ZA MENADŽMENT U ZAJEČARU POSTUPAK IZRADE DIPLOMSKOG RADA NA OSNOVNIM AKADEMSKIM STUDIJAMA FAKULTETA ZA MENADŽMENT U ZAJEČARU (Usaglašeno sa procedurom S.3.04 sistema kvaliteta Megatrend univerziteta u Beogradu) Uvodne napomene

More information

4. Funkcionalni zahtevi i QFD analiza

4. Funkcionalni zahtevi i QFD analiza 4. Funkcionalni zahtevi i QFD analiza Prof. dr Zoran Anišić, Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu Zahtevi potrošača Zadovoljstvo kupaca je postalo svetski fenomen i cilj svakog savremenog poslovanja.

More information

PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA

PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA Đorđe Vojinović Petar Gvero Milovan Kotur PRIRUČNIK ZA METODE SCENARIJA ZA ENERGETSKO PLANIRANJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA Banja Luka 2015. Autori: mr Đorđe Vojinović dr Petar Gvero, van. prof mr Milovan

More information

VAŠI GOSTI ĆE PRIMETITI RAZLIKU. EXPERTS IN HOSPITALITY

VAŠI GOSTI ĆE PRIMETITI RAZLIKU. EXPERTS IN HOSPITALITY VAŠI GOSTI ĆE PRIMETITI RAZLIKU. EXPERTS IN HOSPITALITY NIKADA NISMO ZADOVOLJNI SA ZADOVOLJAVAJUĆIM REZULTATIMA. Gosti odsedaju u kvalitetnim hotelima i rezortima poput Vašeg sa razlogom: vrhunski komfor

More information

Klasterizacija. NIKOLA MILIKIĆ URL:

Klasterizacija. NIKOLA MILIKIĆ   URL: Klasterizacija NIKOLA MILIKIĆ EMAIL: nikola.milikic@fon.bg.ac.rs URL: http://nikola.milikic.info Klasterizacija Klasterizacija (eng. Clustering) spada u grupu tehnika nenadgledanog učenja i omogućava grupisanje

More information

VOJVOĐANSKI STANDARD Novi Sad, oktobar 2013

VOJVOĐANSKI STANDARD Novi Sad, oktobar 2013 VOJVOĐANSKI STANDARD Novi Sad, oktobar 2013 2 UVOD Proces približavanja Evropskoj uniji polako prelazi u novu fazu. Od kada je Srbija dobila status zemlje kandidata i počela sa pripremnim aktivnostima

More information

VLADAN MARTIĆ PhD. Montenegro Business School, MEDITERAN UNIVERSITY. Institute of Accountants and Auditors of Montenegro

VLADAN MARTIĆ PhD. Montenegro Business School, MEDITERAN UNIVERSITY. Institute of Accountants and Auditors of Montenegro Personal data Address E-mail Linkedln VLADAN MARTIĆ PhD No 28 Admirala Zmajevica Street, Podgorica, Montenegro Cell +382 67 280 211 vladan.martic@unimediteran.net https://www.linkedin.com/in/vladan-martic-4b651833

More information

Kursevi i otvoreni treninzi

Kursevi i otvoreni treninzi Kursevi i otvoreni treninzi 2013. / 2014. www.qa-center.net Quality Austria Center, Dravska 11, Beograd Sadržaj PREDAVAČI I ISPITIVAČI 2 PREGLED KURSEVA I CENA 3 KURSEVI I OTVORENI TRENINZI 4 Mesto realizacije

More information

ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ MODELA IZVRSNOSTI ZA STOMATOLOŠKU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU

ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ MODELA IZVRSNOSTI ZA STOMATOLOŠKU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU Univerzitet u Beogradu Stomatološki fakultet ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ MODELA IZVRSNOSTI ZA STOMATOLOŠKU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU Mr. sci. dr Jasmina Tekić Doktorska teza Beograd, februara 2013. godine Mr.sci.dr

More information

KAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA:

KAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA: Past simple uporabljamo, ko želimo opisati dogodke, ki so se zgodili v preteklosti. Dogodki so se zaključili v preteklosti in nič več ne trajajo. Dogodki so se zgodili enkrat in se ne ponavljajo, čas dogodkov

More information

Paketi Usluga, Zdravstvenih Usluga Umerenih ka Ljudima, i Integrisane Zaštite

Paketi Usluga, Zdravstvenih Usluga Umerenih ka Ljudima, i Integrisane Zaštite Paketi Usluga, Zdravstvenih Usluga Umerenih ka Ljudima, i Integrisane Zaštite Projekat Kvalitetna i Dostupna Zdravstvena Zaštita Projekat Kvalitetna i dostupna zdravstvena zaštita (AQH) je dizajniran

More information

TM G. XXXVI Br. 2 Str Niš april - jun UDK / ODNOS ODRŽIVOSTI I ODRŽIVOG RAZVOJA

TM G. XXXVI Br. 2 Str Niš april - jun UDK / ODNOS ODRŽIVOSTI I ODRŽIVOG RAZVOJA TM G. XXXVI Br. 2 Str. 596-613 Niš april - jun 2012. UDK 502.131/.131.1 Pregledni rad Primljeno: 11. 09. 2009. Revidirana verzija: 28. 10. 2010. Slobodan Milutinović Univerzitet u Nišu Fakultet zaštite

More information

Curriculum Vitae. 1988: BA in Sociology, University of Belgrade, Faculty of Philosophy Thesis: Theory and History of Revolutions

Curriculum Vitae. 1988: BA in Sociology, University of Belgrade, Faculty of Philosophy Thesis: Theory and History of Revolutions Curriculum Vitae Marija Babovic, PhD, Associate Professor of Sociology Department for Sociology Faculty of Philosophy University of Belgrade Cika Ljubina 18-20 11000 Belgrade, Serbia e-mail address: mbabovic@f.bg.ac.rs

More information

Kontroling kao pokretač promjena u Orbico d.o.o. Sarajevo. Orbico Group

Kontroling kao pokretač promjena u Orbico d.o.o. Sarajevo. Orbico Group Kontroling kao pokretač promjena u Orbico d.o.o. Sarajevo Emina Leka Ilvana Ugarak 1 Orbico Group vodeći distributer velikog broja globalno zastupljenih brendova u Europi 5.300 zaposlenika 19 zemalja 646

More information