Aneks 2 Strategije Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada

Transcription

1 IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. Voćarska cesta Zagreb Republika Hrvatska Aneks 2 Strategije Izvještaj o opcijama zbrinjavanja Ugovor br: BA-SWMP2-CQ-01-S BA-PMU Strategija za upravljanje otpadom u Republici Srpskoj Mart, 2015.

2 NAZIV: Strategija za upravljanje otpadom u Republici Srpskoj Ankes 2 Strategije Scenario analiza za svaku vrstu KLIJENT: IOD: Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske T-06-P /15 UGOVOR BROJ: TD 142/14 VODITELJ: Sandra Novak Mujanović, dipl. ing. preh. tehn. univ.spec.oecoing IZRAĐIVAČI:

3 SADRŽAJ 0 Uvod Procjene budućih količina do godine Metodologija primjene analize Izbor opcija zbrinjavanja Opšti pregled tehnologija zbrinjavanja Mehaničko-biološki tretman Termički tretman Hemijski tretman Mehanički (fizički) tretman Biološki tretman (bioremedijacija) Pregled opcija zbrinjavanja otpadom prema vrstama Izbor kriterija za poređenje opcija zbrinjavanja Utvrđivanje polaznih pretpostavki analize Scenario analize prema vrstama Komunalni otpad, neopasni preostali komercijalni i industrijski otpad te ambalažni i drugi otpad za reciklažu iz domaćinstva Pregled pretpostavki za procjenu troškova scenarija Troškovi prikupljanja Troškovi centra za reciklažu Troškovi transfer stanice i daljinskog transporta Troškovi sortirnice Troškovi objekta za tretman preostalog Scenario analiza Scenario analiza 8 regija (scenario 1) Scenario analiza višeregionalni koncept za minimalne uvjete održivog upravljanja otpadom (scenario 2) Scenario analiza višeregionalni koncept bez deponovanja neobrađenog (scenario 3) Scenario analiza integrisani višeregijski koncept (scenario 4) Scenario analiza prijedlog koncepta na bazi finansijske analize Analiza situacije razmatranih scenarija Prijedlog koncepta upravljanja komunalnim, neopasnim preostalim komercijalnim i industrijskim otpadom... 73

4 3.2 Industrijski otpad Medicinski otpad Ambalažni otpad Otpadne baterije i akumulatori Stara vozila Stare gume Otpadna ulja Električni i elektronski otpad EE otpad Građevinski i inertni otpad Otpad koji sadrži azbest Otpad iz proizvodnje titan-dioksida Otpadne fluorescentne cijevi Mulj iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda Otpad iz rudarstva, ekstraktivne industrije i energetike Poljoprivredni otpad i otpad iz šumarstva Otpad životinjskog porijekla PCB otpad i drugi POPs Ciljevi upravljanja otpadom Opšti ciljevi Posebni ciljevi Kratkoročni ciljevi ( ) Dugoročni ciljevi ( )

5 POPIS SKRAĆENICA AD BAT BiH EE otpad EU GIO JLS PCB PET POPs RS RZS RS SF TS ZD Anaerobna digestija Najbolje raspoložive tehnike Bosna i Hercegovina Električni i elektronski otpad Evropska unija Gorivo iz Jedinica lokalne samouprave Polihlorovani bifenili Polietilen tereftalat Otpad zagađen dugotrajnim organskim zagađujućim materijama Republika Srpska Republički zavod za statistiku Republike Srpske Suva fermentacija Transfer stanica Zajednička deponija

6 0 Uvod Na bazi analize postojećeg stanja upravljanja otpadom na području Republike Srpske (Aneks 1 Strategije), u ovom dijelu će se analizirati različiti scenariji upravljanja svakom vrstom. Svaki scenario uključuje cjeloviti sistem, od prikupljanja, prevoza i zbrinjavanja, tj. tretmana i konačnog zbrinjavanja, odnosno izvoza kao krajnje mjere upravljanja otpadom ili proizvodima tretmana. Organizacija razvrstavanja na mjestu nastanka i odvojeno prikupljanje osnovna je pretpostavka daljeg razvoja upravljanja u RS baziranog na očuvanju resursa i životne sredine. Takođe, povećanje pokrivenosti uslugom prikupljanja jedan je od prioriteta za kontrolu u upravljanju tokovima, posebno onih koji uključuju domaćinstva (komunalni otpad, posebne vrste ). Odgovarajuće zbrinjavanje prikupljenog drugi je neophodan zadatak koji se mora sprovesti. Radi sagledavanja mogućnosti zbrinjavanja, predloženo je 15 uopštenih mogućnosti tehnika tretmana/postupanja s otpadom koji pokrivaju sve razmatrane tokove. Navedene tehnike i postupci baziraju se na uobičajenim postupcima u saglasnosti s EU hijerarhijom upravljanja otpadom, tj. od odvojenog prikupljanja te predtretmanima i različitim tretmanima (kompostiranje, mehaničko-biološki, termički i dr.) pa sve do deponovanja na uređenim, sanitarnim deponijama ili drugim lokacijama koje su uređene za dugotrajno deponovanje (deponije šljake, jalovine i sl.). Sve tehnologije/tehnike tretmana ocijenjene su na bazi različitih kriterija koji uključuju zaštitu životne sredine, samu tehnologiju, finansijsko-ekonomske kriterije te pokrivenost zakonodavstvom. Nakon uopštenog pregleda mogućnosti upravljanja otpadom (što uključuje opis prednosti i nedostataka), za određene tokove, odnosno posebne vrste (osim komunalnog, neopasnog preostalog komercijalnog i industrijskog ), razrađeni su različiti scenariji, i to: scenario 0: postojeće stanje (nesanitarno deponovanje, prerada dijela u postojećim pogonima i izvoz), scenario 1: organizovano prikupljanje, reciklaža/tretman prikupljenog i njegovo konačno zbrinjavanje u RS, scenario 2: izvoz organizovano prikupljenog na zbrinjavanje izvan RS. U okviru scenarija predložene su uobičajene tehnike/postupanja što ne isključuje mogućnost da je u određenim, specifičnim područjima iz nekog razloga moguće primijeniti i druge tehnike/postupanja. Analize različitih scenarija rade se na bazi procjenjenih količina pojedinih vrsta i na osnovu kriterija predložene tehnike tretmana, za cijelo područje RS i na nivou regija koje su određene Aneksom 1 Strategije. Za svaki scenario potrebno je IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 1

7 obezbijediti potrebne dozvole za upravljanje otpadom prema pravilnicima koji regulišu navedeno poglavlje. Za komunalni otpad, neopasni preostali komercijalni i industrijski otpad (koji se sada deponuju), sagledaće se i međuregijski pristup radi smanjenja jediničnih troškova funkcionisanja organizacije prikupljanja, njegovog predtretmana ili reciklaže i konačnog zbrinjavanja. U tu svrhu su razrađeni sljedeći scenariji: scenario 0: postojeće stanje (organizovano prikupljanje niskog procenta pokrivenosti uslugom, prevladava nesanitarno deponovanje i sanitarno deponovanje na zajedničkim deponijama u Banjoj Luci i Bijeljini), scenario 1: organizovano prikupljanje miješanog i deponovanje na zajedničkim deponijama, scenario 2: dodatno na scenario 1 odvojeno prikupljanje komunalnog za reciklažu, predtretman odvojeno prikupljenog komunalnog i transport u pogone za reciklažu, scenario 3: dodatno na scenario 1 tretman miješanog neopasnog, proizvodnja goriva iz, transport goriva iz na pogone za zbrinjavanje i deponovanje ostatka tretmana scenario 4: uključuje scenarije 2 i 3 organizovano prikupljanje preostalog, miješanog i odvojeno prikupljanje komunalnog za reciklažu, predtretman odvojeno prikupljenog komunalnog i transport u pogone za reciklažu, tretman preostalog neopasnog, transport goriva iz na pogone za zbrinjavanje i deponovanje ostatka tretmana Izbor scenarija upravljanja određenom vrstom za period važenja Strategije, zavisiće o financijskim mogućnostima krajnjeg korisnika, kao i modelima finansiranja. Za detaljnju ekonomsku analizu svake vrste ili organizacije upravljanja otpadom, potrebno je izraditi studije izvodljivosti. U ovom Ankesu 2 Strategije koristiće se financijski proračuni investicije i troškova rada za odabrane opcije upravljanja komunalnim otpadom bazirane na trenutno važećim cijenama. U sklopu analize priuštivosti, koja će kao rezultat dati uvid u to koji je scenario moguće provesti, i na kom regionalnom nivou, kao kriterij priuštivosti usluga upravljanja otpadom za domaćinstva uzima se, u skladu s mjerilima Svjetske banke, prag od 1,5% primanja prosječnog domaćinstva. Pri sagledavanju kapaciteta pogona za tretman koristiće se i podaci o količinama drugih vrsta neopasnog koje se tretnutno deponuju. Odabir opcija upravljanja drugim odvojeno prikupljenim posebnim vrstama izvršiće se na temelju analize prednosti i nedostaka za svaku opciju tretmana/postupanja s otpadom. IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 2

8 1 Procjene budućih količina do godine Radi postavljanja organizacije prikupljanja i zbrinjavanja, potrebno je indentifikovati količine i vrste na određenom području i u određenom vremenu. Količine vezane su uz potencijal na području Republike Srpske, razrađenog do nivoa 8 regija za vremenski period do godine, baziranog na podacima za godinu, prema Aneksu 1 Strategije. Ulazni podaci za procjene budućih količina su sljedeći: 1. Postojeći podaci o prosječnim primanjima zaposlenih prema opštinama i gradovima za period od do godine, uz procjenu navedenog za budući period na bazi prosječne godišnje stope rasta od 0,9 %. 2. Broj zaposlenih, stanovnika i domaćinstava prema postojećim statističkim podacima, uz procjenu za budući period u skladu s Odlukom o stepenu razvijenosti JLS u RS za godinu (Izvor: Vlada RS) i faktorima rasta stanovništva na sljedeći način: razvijene i srednje razvijene JLS: 0,2 % do 2020., bez rasta od do 2025.; nerazvijene i izrazizito nerazvijene JLS: 0,5 % do 2020., 0,15 % od do Procjena količina komunalnog i komercijalnog (komercijalni otpad je podkategorija komunalnog iz drugih izvora koji nisu domaćinstva) u predmetnom razdoblju koja se bazira na specifičnim stopama rasta standarda prosječnog domaćinstva za procjenu količina komunalnog do godine na sljedeći način: razvijene i srednje razvijene JLS: 1,5 %; nerazvijene i izrazizito nerazvijene JLS: 1,0 %, 4. Procjena količina industrijskog, te iz rudarstva, ekstraktivne industrije i energetike bazira se na procjenama trenda indeksa industrijske proizvodnje prema sektorima za razdoblje od do godine (Izvor: RZS RS). 5. Kapaciteti objekata za predtretman i tretman komunalnog, kao i troškovi rada za upravljanje komunalnim otpadom, baziraju se na maksimalnim potrebnim kapacitetima zajedničkog regionalnog koncepta za razmatrani period do koji uključuju i količine preostalog neopasnog (komercijalni i industrijski) koji se trenutno deponuje. 6. S obzirom na statističke podatke o broju zaposlenih i broja domaćinstava prema popisu stanovništva, pretpostavljeno je da domaćinstva s primanjima koja ne potiču iz radnog odnosa u RS, ista primaju iz drugih izvora (penzije, socijalna pomoć, subvencijeiz inostranstva i dr), i to na nivou primanja prosječnog domaćinstva s jednim zaposlenim. 7. Troškovi lokalnog prikupljanja komunalnog, prevoza do mjesta pretovara za daljinski transport (transfer stanice) ili direktno na mjesto predtretmana/tretmana ili deponovanja, računaju se na bazi empirijskih modela na sličnim postrojenjima, zavisno o projektovanim kapacitetima objekata i opreme. 8. Kao lokacija zbrinjavanja ili ostataka tretmana izvan područja RS, pretpostavljena je nedefinisana lokacija udaljena 300 km, odnosno 500 km (za zbrinjavanje GIO). IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 3

9 9. Mreža transfer stanica i njima pripadajuće zajedničke deponije (ZD), predložiće se na temelju transportne analize koja će koristiti mrežu puteva BiH. 10. Lokacije ZD za analizu uvažavaju se i prihvaćaju za sve regije prema postojećoj prostorno-planskoj dokumentaciji RS, osim Regije Foča gdje se umjesto lokacije na području opštine Foča predlaže lokacija na području opštine Rogatica. Navedena lokacija ZD Rogatica je u studiji izbora lokacije, koju je izradio Fichtner/IPZ Uniprojekt TERRA za predmetno područje, ali bez opština koje sačinjavaju Grad Istočno Sarajevo, zauzela prvo mjesto po povoljnosti. Stoga je lokacija ZD "Rudine" Rogatica, zbog svog položaja, predložena za cjelokupno područje navedene regije umjesto ZD Foča (predviđene izmjenama i dopunama prostornog plana RS do godine), i to zbog blizine ZD Foča i druge zajedničke deponije ZD Gacko (oko 76 km), kao i težišta količine s područja Istočnog Sarajeva. 11. Procjena količina medicinskog bazira se na podacima o prosječnoj godišnjoj stopi rasta specifične količine komunalnog i broja pacijenata koji su u korelaciji s podacima za komunalni otpad. 12. Procjena količina ambalažnog iz izvora domaćinstva bazira se na podacima o rastu specifične količine komunalnog i broja stanovnika koji koreliraju s podacima za komunalni otpad uz kvantitativni cilj porasta odvojeno prikupljenih količina ambalažnog iz domaćinstava do godine minimalno 50% od ukupno stvorenih količina ambalaže od papira/kartona, plastike, stakla i metala. Količine ambalažnog iz drugih izvora baziraju se na prosječnim godišnjim stopama rasta za industrijski otpad. 13. Procjena količina otpadnih baterija i akumulatora, starih vozila, starih guma, otpadnih ulja i drugog zauljenog, građevinskog i inertnog, otpadnog azbesta, otpadnih fluorescentnih cijevi koje sadrže živu, mulja iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda i PCB i POPs, bazira se na podacima o prosječnoj godišnjoj stopi rasta specifične količine komunalnog, kao mjere porasta životnog standarda i privrednog rasta te specifičnoj količini predmetnog. 14. Otpad iz proizvodnje titan-dioksida se ne razmatra jer se u predmetnom periodu ne predviđaju vezane aktivnosti. 15. Otpad poljoprivrede i šumarstva bazira se na podacima o stočnom fondu u RS za period od do godine, zasijanim površinama oranica u RS za period od do godine i posječenoj bruto drvnoj masi u RS (RZS RS) te procijenjenim trendovima rasta do godine. 16. Otpad životinjskog porijekla bazira se na podacima o stočnom fondu u RS za period od do godine, pripadajućem sektoru za mesoprerađivačku industriju za period od do godine, karakterističnim parametrima kod uzgajanja stoke i peradi, prosječnim količinama iz mesoprerađivačke industrije, te procjeni smrtnosti kućnih ljubimaca (pasa, mačaka i dr). U tabelama 1/1-9 daje se prikaz procjene budućih količina svih vrsta na nivou RS i 8 regija RS. IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 4

10 Tabela 1/1 Procjena budućih količina prema vrstama nivo RS Godina Stanovnika Vrsta Komunalni otpad Industrijski otpad Medicinski otpad Ambalažni otpad Otpadne baterije i akumulatori 39,7 40,5 41,3 41,9 42,5 43,4 43,3 43,9 44,6 45,2 45,9 Stara vozila Stare gume Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad Električni i elektronski otpad Građevinski i inertni otpad Otpad koji sadrži azbest 33,2 34,0 34,5 35,0 35,5 36,2 36,2 36,6 37,1 37,8 38,4 Otpad iz proizvodnje titan-dioksida 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Otpadne fluorescentne cijevi koje sadrže živu 0,85 0,87 0,91 0,91 0,92 0,93 0,93 0,95 0,96 0,97 1,00 Mulj iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda Otpad iz rudarstva, ekstraktivne industrije i energetike Poljoprivredni otpad i otpad iz šumarstva Otpad životinjskog porijekla PCB otpad i drugi POPs otpad 76,5 77,9 79,0 80,5 81,9 83,3 83,1 84,4 85,5 86,7 88,1 Ukupno, t/god: IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 5

11 Tabela 1/2 Procjena budućih količina prema vrstama Regija Banja Luka Godina Stanovnika Vrsta Komunalni otpad Industrijski otpad Medicinski otpad Ambalažni otpad Otpadne baterije i akumulatori 12,0 12,2 12,4 12,6 12,8 13,1 13,1 13,3 13,5 13,7 13,9 Stara vozila Stare gume Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad Električni i elektronski otpad Građevinski i inertni otpad Otpad koji sadrži azbest 10,0 10,2 10,4 10,5 10,7 10,9 10,9 11,1 11,2 11,4 11,6 Otpad iz proizvodnje titan-dioksida 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Otpadne fluorescentne cijevi koje sadrže živu 0,26 0,26 0,27 0,27 0,28 0,28 0,28 0,29 0,29 0,29 0,30 Mulj iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda Otpad iz rudarstva, ekstraktivne industrije i energetike Poljoprivredni otpad i otpad iz šumarstva Otpad životinjskog porijekla PCB otpad i drugi POPs otpad 23,0 23,4 23,8 24,2 24,7 25,1 25,1 25,5 25,8 26,2 26,6 Ukupno, t/god: IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 6

12 Tabela 1/3 Procjena budućih količina prema vrstama Regija Bijeljina Godina Stanovnika Vrsta Komunalni otpad Industrijski otpad Medicinski otpad Ambalažni otpad Otpadne baterije i akumulatori 4,4 4,5 4,6 4,7 4,7 4,8 4,8 4,9 5,0 5,0 5,1 Stara vozila Stare gume Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad Električni i elektronski otpad Građevinski i inertni otpad Otpad koji sadrži azbest 3,7 3,8 3,8 3,9 4,0 4,0 4,0 4,1 4,1 4,2 4,3 Otpad iz proizvodnje titan-dioksida 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Otpadne fluorescentne cijevi koje sadrže živu 0,10 0,10 0,10 0,10 0,10 0,10 0,10 0,11 0,11 0,11 0,11 Mulj iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda Otpad iz rudarstva, ekstraktivne industrije i energetike Poljoprivredni otpad i otpad iz šumarstva Otpad životinjskog porijekla PCB otpad i drugi POPs otpad 8,5 8,7 8,8 9,0 9,1 9,3 9,3 9,4 9,5 9,7 9,8 Ukupno, t/god: IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 7

13 Tabela 1/4 Procjena budućih količina prema vrstama Regija Doboj Godina Stanovnika Vrsta Komunalni otpad Industrijski otpad Medicinski otpad Ambalažni otpad Otpadne baterije i akumulatori 7,1 7,3 7,4 7,5 7,6 7,8 7,8 7,9 8,0 8,1 8,2 Stara vozila Stare gume Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad Električni i elektronski otpad Građevinski i inertni otpad Otpad koji sadrži azbest 6,0 6,1 6,2 6,3 6,4 6,5 6,5 6,6 6,7 6,8 6,9 Otpad iz proizvodnje titan-dioksida 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Otpadne fluorescentne cijevi koje sadrže živu 0,15 0,16 0,16 0,16 0,16 0,17 0,17 0,17 0,17 0,18 0,18 Mulj iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda Otpad iz rudarstva, ekstraktivne industrije i energetike Poljoprivredni otpad i otpad iz šumarstva Otpad životinjskog porijekla PCB otpad i drugi POPs otpad 13,7 14,0 14,2 14,4 14,7 14,9 14,9 15,2 15,4 15,6 15,8 Ukupno, t/god: IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 8

14 Tabela 1/5 Procjena budućih količina prema vrstama Regija Gacko Godina Stanovnika Vrsta Komunalni otpad Industrijski otpad Medicinski otpad Ambalažni otpad Otpadne baterije i akumulatori 2,2 2,2 2,3 2,3 2,3 2,4 2,4 2,4 2,4 2,5 2,5 Stara vozila Stare gume Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad Električni i elektronski otpad Građevinski i inertni otpad Otpad koji sadrži azbest 1,8 1,9 1,9 1,9 1,9 2,0 2,0 2,0 2,0 2,1 2,1 Otpad iz proizvodnje titan-dioksida 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Otpadne fluorescentne cijevi koje sadrže živu 0,05 0,05 0,05 0,05 0,05 0,05 0,05 0,05 0,05 0,05 0,05 Mulj iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda Otpad iz rudarstva, ekstraktivne industrije i energetike Poljoprivredni otpad i otpad iz šumarstva Otpad životinjskog porijekla PCB otpad i drugi POPs otpad 4,2 4,3 4,3 4,4 4,5 4,6 4,5 4,6 4,7 4,7 4,8 Ukupno, t/god: IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 9

15 Tabela 1/6 Procjena budućih količina prema vrstama Regija Mrkonjić Grad Godina Stanovnika Vrsta Komunalni otpad Industrijski otpad Medicinski otpad Ambalažni otpad Otpadne baterije i akumulatori 1,1 1,1 1,2 1,2 1,2 1,2 1,2 1,2 1,2 1,3 1,3 Stara vozila Stare gume Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad Električni i elektronski otpad Građevinski i inertni otpad Otpad koji sadrži azbest 0,9 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,1 1,1 Otpad iz proizvodnje titan-dioksida 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Otpadne fluorescentne cijevi koje sadrže živu 0,02 0,02 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 Mulj iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda Otpad iz rudarstva, ekstraktivne industrije i energetike Poljoprivredni otpad i otpad iz šumarstva Otpad životinjskog porijekla PCB otpad i drugi POPs otpad 2,2 2,2 2,2 2,3 2,3 2,4 2,3 2,4 2,4 2,4 2,5 Ukupno, t/god: IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 10

16 Tabela 1/7 Procjena budućih količina prema vrstama Regija Prijedor Godina Stanovnika Vrsta Komunalni otpad Industrijski otpad Medicinski otpad Ambalažni otpad Otpadne baterije i akumulatori 4,8 4,9 5,0 5,1 5,2 5,2 5,2 5,3 5,4 5,5 5,6 Stara vozila Stare gume Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad Električni i elektronski otpad Građevinski i inertni otpad Otpad koji sadrži azbest 4,0 4,1 4,2 4,2 4,3 4,4 4,4 4,4 4,5 4,6 4,6 Otpad iz proizvodnje titan-dioksida 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Otpadne fluorescentne cijevi koje sadrže živu 0,10 0,11 0,11 0,11 0,11 0,11 0,11 0,11 0,12 0,12 0,12 Mulj iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda Otpad iz rudarstva, ekstraktivne industrije i energetike Poljoprivredni otpad i otpad iz šumarstva Otpad životinjskog porijekla PCB otpad i drugi POPs otpad 9,3 9,4 9,6 9,7 9,9 10,1 10,1 10,2 10,4 10,5 10,7 Ukupno, t/god: IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 11

17 Tabela 1/8 Procjena budućih količina prema vrstama Regija Foča Godina Stanovnika Vrsta Komunalni otpad Industrijski otpad Medicinski otpad Ambalažni otpad Otpadne baterije i akumulatori 3,8 3,9 4,0 4,0 4,1 4,2 4,2 4,2 4,3 4,3 4,4 Stara vozila Stare gume Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad Električni i elektronski otpad Građevinski i inertni otpad Otpad koji sadrži azbest 3,2 3,3 3,3 3,4 3,4 3,5 3,5 3,5 3,6 3,6 3,7 Otpad iz proizvodnje titan-dioksida 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Otpadne fluorescentne cijevi koje sadrže živu 0,08 0,08 0,09 0,09 0,09 0,09 0,09 0,09 0,09 0,09 0,10 Mulj iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda Otpad iz rudarstva, ekstraktivne industrije i energetike Poljoprivredni otpad i otpad iz šumarstva Otpad životinjskog porijekla PCB otpad i drugi POPs otpad 7,4 7,5 7,6 7,8 7,9 8,0 8,0 8,1 8,2 8,3 8,5 Ukupno, t/god: IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 12

18 Tabela 1/9 Procjena budućih količina prema vrstama Regija Zvornik Godina Stanovnika Vrsta Komunalni otpad Industrijski otpad Medicinski otpad Ambalažni otpad Otpadne baterije i akumulatori 4,3 4,4 4,4 4,5 4,6 4,7 4,6 4,7 4,8 4,8 4,9 Stara vozila Stare gume Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad Električni i elektronski otpad Građevinski i inertni otpad Otpad koji sadrži azbest 3,6 3,6 3,7 3,8 3,8 3,9 3,9 3,9 4,0 4,0 4,1 Otpad iz proizvodnje titan-dioksida 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Otpadne fluorescentne cijevi koje sadrže živu 0,09 0,09 0,10 0,10 0,10 0,10 0,10 0,10 0,10 0,10 0,11 Mulj iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda Otpad iz rudarstva, ekstraktivne industrije i energetike Poljoprivredni otpad i otpad iz šumarstva Otpad životinjskog porijekla PCB otpad i drugi POPs otpad 8,2 8,4 8,5 8,7 8,8 8,9 8,9 9,0 9,1 9,3 9,4 Ukupno, t/god: IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 13

19 2 Metodologija primjene analize Metodologija analize je razvijena u skladu s projektnim zadatkom, koji definiše da se za svaku vrstu napravi scenario analiza mogućih opcija zbrinjavanja na bazi njihovih prednosti i nedostaka. Odabrani pristup analizi prikazan je na slici 2/1. Izbor opcija koje će se razmatrati Izbor kriterija koji će se porediti Utvrđivanje polaznih pretpostavki analize Razmatranje i evaluacija opcija Rangiranje i predlaganje optimalnog rješenja Slika 2/1 Ključni elemetni analize Izbor opcija zasniva se na najboljim raspoloživim tehnikama zbrinjavanja. Kriteriji na bazi kojih će se porediti opcije uključuju ključne elemente za evaluaciju opcija. Nakon sagledavanja opcija i kriterija, postavljaju se različiti scenariji za razvoj integrisanog sistema upravljanja otpadom u RS u planskom periodu do godine. Nakon sagledavanja prednosti i nedostataka pojedinih opcija, daje se prijedlog optimalnog scenarija upravljanja otpadom za planski period. Za upravljanje komunalnim, neopasnim komercijalnim i industrijskim otpadom daje se detaljnija analiza koja uključuje i analizu priuštivosti scenarija za domaćinstva. Na bazi navedene analize opcija za tretman koji stvaraju domaćinstva, kao i neopasni komercijalni i industrijski otpad, te scenario analize za ostale vrste koja se bazira na uopštenoj ocjeni opcije zbrinjavanja i analize prednosti i nedostatka razmatrane opcije, za svaku vrstu daju se preporuke u vidu scenarija za upravljanje predmetnom vrstom u planskom periodu do godine. IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 14

20 2.1 Izbor opcija zbrinjavanja Pregled uobičajnih tehničko-tehnoloških rješenja za tretman/reciklažu određenih vrsta koje uključuju postupke izbjegavanja i iskorištavanja, njegove reciklaže i tretmana mehaničkim, biološkim, termičkim i hemijskim postupcima, te konačnog zbrinjavanja deponovanjem ili izvozom, prikazan je u tabeli 2.1/1. Navedena tabela daje i hijerarhijski predgled opcija vezano za glavne postupke tretmana, a podopcije su prikazane u skladu sa opštom zastupljenosti vrste tretmana. Za tretman pojedinih vrsta ova hijerarhija ne mora biti kako je to prikazano u tabeli. Tabela 2.1/1 Pregled opcija zbrinjavanja OPCIJE ZBRINJAVANJA OTPADA OZNAKA Ponovno korištenje ("reuse") R-1 Reciklaža* (predtretman) R-2 Kompostiranje MBT-K Mehaničko-biološki tretman Termički tretman Biološki tretman (npr. bioremedijacija) Hemijski tretman (npr. alkalna hidroliza i dr) Deponovanje Izvoz Biosušenje BMT-B Hibridni (anaerobno-aerobni) MBT-H Anaerobna digestija AD Spaljivanje na rešetki TT-R Spaljivanje u fluidiziranom sloju TT-F Sterilizacija (autoklav) TT-S Renderiranje (kuhanje) TT-K BRM HT Sanitarne deponije D-S Tretman / deponovanje na lokaciji D-L I U nastavku se iznosi opšti pregled tehnologija koje se koriste pri zbrinjavanju kod razmatrane opcije. Detaljniji opisi mogućih opcija će se dati za one koje su karakteristične za tretman komunalnog, neopasnog preostalog komercijalnog i industrijskog za koje je predloženo i više podopcija tretmana. Opcije postupanja s otpadom, poput ponovnog korištenja, reciklaže (odnosno predtretman kao priprema za reciklažu u RS ili izvan RS), tretmana kao i postupaka konačnog zbrinjavanja deponovanjem ili izvozom, sagledaće se na primjerima određenih vrsta ili komponenti, te opisno u okviru analize prednosti i nedostataka s preporukama za svaku vrstu. IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 15

21 2.1.1 Opšti pregled tehnologija zbrinjavanja Uobičajene tehnologije zbrinjavanja, tj. njegovog tretmana, su mehaničko-biološke, termičke, hemijske, mehaničke (fizičke) i biološke (bioremedijacija), kao i njihove kombinacije (npr. sanitarno deponovanje biorazgradivog je fizičko-mehanički tretman gdje su neželjeni, ali neizostavni biološki i fizičko-hemijski procesi). Svaka tehnologija ima svoje prednosti i nedostatke, no sve moraju ispuniti uslove zaštite životne sredine i ne smije ugroziti ljudsko zdravlje. U nastavku se iznose kratki opisi osnovnih tehnologija opšte primijenjivanih u tretmanu baziranih na praktičnim i teorijskim dostupnim literaturnim izvorima (Izvor: Vuković, M. Obrada čvrstog i opasnog, Interna skripta, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb 2012.; Sredojević J. Reciklaža, Zenica, 2006.; Krička T., Kalambura, S., Kafilerije i alkalna hidroliza, Zagreb, 2011.; Vuković Domanovac, M., Bioremedijacija, Interna skripta, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb 2012.) Mehaničko-biološki tretman Mehaničko-biološke tretmane možemo podijeliti na: - kompostiranje - anaerobnu digestiju - suvu fermentaciju - biosušenje - druge postupke i kombinacije postupaka U nastavku se daje opis uobičajnih tehnika mehaničko-biološkog tretmana. Kompostiranje Prema Zakonu o upravljanju otpadom ( Službeni glasnik Republike Srpske, broj 111/13), kompostiranje se definiše kao tretman biorazgradivog pod dejstvom mikroorganizama, u cilju stvaranja komposta, u prisustvu kisika i pod kontrolisanim uslovima. Za vrijeme kompostiranja mikroorganizmi troše kisik dok se hrane organskom materijom. To generiše toplotu, ugljen-dioksid i vodenu paru, koji se ispuštaju u atmosferu. Kompostiranjem se smanjuje i zapremina i masa sirovog materijala. Postoje različite tehnologije kompostiranja. Svi sistemi su dizajnirani i upravljani na način da se kontroliše i optimizira biološka stabilizacija, higijenizacija, i/ili u nekim slučajevima sušenje razgradljivog materijala. IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 16

22 Kompostiranje se može odvijati na otvorenom ili u zatvorenim spremnicima. Procesi kompostiranja mogu trajati od nekoliko dana do 8 i više sedmica u zavisnosti od zahtjevanog stupnja stabilizacije. Anaerobna digestija Prema Zakonu o upravljanju otpadom ( Službeni glasnik Republike Srpske, broj 111/13), anaerobna digestija se definiše kao proces u kojem se biorazgradivi materijal razgrađuje u odsustvu kisika. Anaerobnom digestijom dobija se biogas (mješavina metana i ugljendioksida) i djelomično stabilizirana organska mješavina digestat. AD može biti mokri proces pri čemu se koristi materijal s vlažnosti većom od 85% ili suvi proces s materijalom vlažnosti manje od 70%. AD se odvija u hemijskim reaktorima anaerobnim digestorima. Ovaj proces traje između dvije do tri sedmice, u zavisnosti od tehnologije izgradnje digestora, sastava ulaznog materijala i zahtijevane količine proizvedenog biogasa. Proizvedeni biogas se najčešće koristi za proizvodnju električne energije ili toplote. Suva fermentacija Suva fermentacija (SF) je potpuno suva anaerobna digestija. Nasuprot uobičajenoj AD, suva fermentacija ne zahtijeva dodavanje vode organskom otpadu koji se obrađuje, jer proces radi s otprilike 50% učešća suve materije. Proces se provodi unutar jednostavnog, zatvorenog rezervoara, tunela. Sve različite faze razgradnje (hidroliza, nastanak metana i kiselina) se odvijaju u istom rezervoaru digestoru/tunelu. Da bi se biorazgradivi dio odvojio od ostatka, potreban je predtretman dolaznog materijala prije same SF. Izdvojeni biorazgradivi dio puni se u tzv. fermentore (tunele), nakon čega započinje aerobni proces biološke obrade da bi se potrošio kisik i postigla radna temperatura samog procesa fermentacije. Nakon aerobnog procesa automatski započinje anaerobni biološki proces fermentacije bez prisustva kisika, odnosno prozvodnja biogasa. Recirkulacijom nastale procjedne vode neprestano se dodaju bakterije, koje se raspršuju po organskom materijalu u fermentoru. Tokom procesa suve fermentacije nije potrebno miješanje organskog materijala, kao što je potrebno u uobičajenim AD sistemima. Proizvodi obrade su kao kod uobičajene AD, biogas i digestat. Biosušenje Otpad se u ovom slučaju nakon potrebne mehaničke predobrade izlaže procesu postepenog sušenja, pri čemu dolazi do biorazgradnje lakorazgradivih organskih jedinjenja unutar IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 17

23 miješanog komunalnog. Sam proces koristi ujedno i energiju koja se oslobađa egzotermnim procesom aerobne razgradnje lakorazgradivih komponenata, pa je energetski povoljniji od kompostiranja. Temperatura odvijanja procesa iznosi između 50 i 60ºC. Ovakvom aerobnom razgradnjom biorazgradivog dijela se na kraju procesa dobije biološki obrađen, suv i pročišćen materijal bez neprijatnih mirisa. Ovakav proces traje od dana što je dovoljno za biodegradaciju od oko 50-60% biorazgradivog materijala. Pod hale u kojoj se odvija proces je perforiran, pa je moguće ventilatorima usisavati odnosno uduvati vazduh, a time i kontrolisati sam proces aerobne biorazgradnje. Tokom procesa biostabilizacije iz ukupne se mase komunalnog gubi % od ulazne težine u vidu isparene vode. Isisani se vazduh nakon prolaza kroz otpad tretira putem biofiltera, nakon kojih se pročišćen i bez neprijatnog mirisa (smrada) ispušta u atmosferu Termički tretman Termički tretman je skup postupaka kojima se smanjuje zapremina, pri čemu se izdvajaju i/ili uništavaju potencijalno opasne materije iz. Uz to, termičkim je tretmanom moguće iskoristiti energetsku vrijednost za proizvodnju električne energije i/ili toplotne energije. Postupke termičkog tretmana možemo podijeliti na: - spaljivanje (sagorijevanje) na rešetki, rotacionoj peći ili u fluidiziranom sloju; - pirolizu; - gasifikaciju; - plazmu; - dezinfekciju/sterilizaciju; - renderiranje (kuhanje); - hidriranje; - sušenje; - druge postupke i kombinacije postupaka. Prema Zakonu o upravljanju otpadom ( Službeni glasnik Republike Srpske, broj 111/13), insineracija (spaljivanje) je termički tretman u stacionarnom ili mobilnom postrojenju sa iskorištenjem energije proizvedene sagorijevanjem ili bez iskorištenja energije proizvedene sagorijevanjem čija je primarna uloga termički tretman, a koji obuhvata i pirolizu, gasifikaciju i sagorijevanje u plazmi, Propisima EU definisano je da se u sistemima zbrinjavanja, posebno komunalnog, mora uvijek primjenjivati energetsko iskorištenje. Iz perspektive energetske optimizacije poželjno je, prije termičke obrade, izdvojiti teže gorive materijale anorganskog porijekla (metali, staklo,..), a u organskom ostatku smanjiti vlažnost. Čisti postupak spaljivanja, bez posebnog iskorištenja dobijene toplote, moguće je primjenjivati samo tokom zbrinjavanja posebnih vrsta i zbrinjavanja opasnog. IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 18

24 U nastavku se daje opis uobičajnih tehnika termičkog tretmana. Spaljivanje Tehnologija spaljivanja, koja je ujedno najrasprostranjenija tehnologija fizičkohemijskog oksidacijskog procesa pri čemu se oslobađa energija (egzotermni proces), predstavlja oksidaciju zapaljivih materijala sadržanih u otpadu. Postoje razne modifikacije tehnoloških postupaka spaljivanja, kao što su spaljivanje na rešetki, u rotacijskoj peći i fluidiziranom sloju. Ta se postrojenja često primjenjuju i za spaljivanje drugih vrsta, osim komunalnog (otpadnog mulja, otpadnih ulja i drugog tećnog ), uz prilagođavanje temperature spaljivanja i drugih uslova. Toplota dobijena tim procesom može se pretvoriti u energiju, a tada takvo postrojenje možemo nazvati energana na otpad. Dakle, ulazni materijali u procesu spaljivanja su gorive komponente, a proizvodi sagorijevanja su dimni gasovi i pepeo. Piroliza Piroliza je fizičko-hemijski proces ragzradnje organskih molekula pri povišenoj temperaturi, bez kisika i bez prisutnosti sredstava za gasifikaciju (vazduh, vodena para, CO 2 i sl). Tokom procesa dolazi do termičkog razlaganja viših spojeva organskih materijala u otpadu, pri čemu nastaju pirolitički gas, pirolitičko ulje i čvrsta faza bogata ugljikom (katran). Prema rasponu temperatura pri kojima se odvija, mogu se razlikovati tri varijante pirolize: - nisko temperaturna do 500 C; - srednje temperaturna od 500 C do 800 C; - visoko temperaturna viša od 800 C. S povećanjem temperaturne reakcije povećava se i udio pirolitičkog gasa u proizvodima reakcije, a smanjuje se udio čvrste i tečne faze. Pirolitički gas se obično spaljuje, a čvrsta se faza ili spaljuje, ili prvo izlaže gasifikaciji, a zatim se spaljuju nastali gasovi. Dimni se gasovi mogu uvesti u generator para te se dobivena para koristi za grijanje ili pokretanje turbine spojene s električnim generatorom. Pirolizom je moguć kontrolisani tretman s energetskim iskorištavanjem, komunalnog, otpadnih komunalnih muljeva, plastike, auto-guma, drveta, tekstila, ulja i sl. Gasifikacija Gasifikacija je kombinacija djelomične pirolize i djelomičnog sagorijevanja tokom kojega se pri povišenoj temperaturi u reaktor s gorivom bogatim ugljikom dovodi sredstvo za gasifikaciju (npr. kisik, vodena para, vazduh ili ugljen-dioksid). Stoga je gasifikacija zapravo produžena piroliza. Zaostali ugljik u pirolitičkom koksu prolazi preko užarenog sloja uz temperature više od 800 C i uz dovođenje kisika oksidira. Proizvod reakcije je mješavina gasova poznata pod nazivom sintetski gas (syngas). Sintetski gas dobijen gasifikacijom može IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 19

25 se spaljivati, iskoristiti u postrojenjima za kogeneraciju ili se može upotrijebiti za sintezu različitih tečnih ugljovodonika. Zbog visoke temperature procesa dolazi do ostakljivanja šljake nastale u procesu. Gasifikacija je pogodna za tretman organskog, uz prethodni tretman uklanjanja neorganskih vrsta. Čvrsti ostaci gasifikacije su slični spaljivanju s malim procentom organskog ugljika i vrlo visokim procentom šljake i pepela. Plazma Plazma postupak predstavlja varijantu gasifikacije. Plazma nastaje propuštanjem električne struje kroz struju gasa pri čemu se postižu temperature od C do C. Postupak najčešće uključuje predtretman, nakon kojeg se usitnjeni otpad unosi u reaktor s plazma plamenicima. Uslijed visoke temperature dolazi do razlaganja organskih materijala iz te topljenja neorganskih materijala. U gasovitoj fazi dolazi do intenzivne disocijacije organskih molekula, što gotovo u potpunosti eliminiše štetne emisije. To je ujedno i glavna prednost plazma postupka nad klasičnom gasifikacijom. Neorganske materije se nakon topljenja vitrificiraju te se mogu deponovati ili upotrijebiti kao građevinski materijal. Dezinfekcija/sterilizacija Sterilizacija je proces termičkog tretmana kod kojeg se potencijalno infektivni otpad (medicinski i sl.) direktno ili indirektno zagrijava na termperaturu dezinfekcije (više od 73 C, odnosno sterilizacije (više od 125 C). Najčešće se sterilizacija koristi u medicini za tretman medicinskog pribora ili predtretman medicinskog prije mehaničkog tretmana (usitnjavanje) i konačnog zbrinjavanja. Prema vrsti sterilizacija može biti: - vlažna (najčešće korištena metoda sterilizacije je autoklav koja koristi zasićenu paru pod odgovarajućim pritiskom, temperaturom i uz potrebno vrijeme trajanja postupka) - suva (izlaganje onoj temperaturi i na onoliko vremena koliko je potebno da bi se osigurala sterilizacija cjelokupne količine medicinskog ), - hemijska (izlaganje medicinskog hemijski aktivnim materijama koje inaktiviraju patogene mikroorganizme), - druge savremene metode (mikrotalasna, gama i ultraljubičasta zračenja, inkapsulacija, filtriranje i sl). Renderiranje (kuhanje) Renderiranje je postupak karakterističan za tretman/reciklažu životinjskog porijekla u pogonima za toplotni tretman (kafilerije). Na ovaj način se uginule životinje i slični otpad iz IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 20

26 od klanja, rasijecanja i tretmana svih vrsta mesa visokim temperaturama u destruktorima na temperaturama većim od 133 C, najmanje 20 minuta i 3 bara, odnosno sterilizatorima, prevode u tri krajnja proizvoda: glavni proizvod mesno-koštano brašno (proteini životinjskog porijekla), mast (tehnička mast) i vodu. Hidriranje Hidriranje je termički tretman, odnosno, termičko-katalitička razgradnja bez prisustva kisika i uz naknadno reduktivno pretvaranje materije pomoću vodika, odnosno materije koje su bogate vodikom. U reaktorima za hidriranje se održava termperatura između 400 i 650 C. Reakcija se u pravilu odvija u vrtložnom sloju s pijeskom uz dodavanje katalizatora. Hidriranje se može svrstati i u fizičko-hemijske postuke, a slično je pirolizi, za termičkohemijsku razgradnju organskih jedinjenja, koji se zatim materijalno i energetski iskorištavanju. Ova tehnika nije značajno zastupljena u obradama miješanog. Sušenje Sušenje ili dehidracija je postupka uklanjanja tečnosti poput vode (vlage) ili organskih rastvora gdje se tečna faza nalazi u relativno malom procentu. U proces sušenja se dovodi toplota prevođenjem, vođenjem ili zračenjem, odnosno izlaganjem materijala visokofrekventnom elektromagnetskom polju (mikrovalno i dielektrično sušenje). Sušenje se može provoditi ishlapljivanjem ili isparavanjem, zavisno o temperaturi radnog prostora i pritisku. Najčešći oblik primjene sušenja je stabilizacija izlaganjem čvrstog materijala, sunčevoj toploti (otpadni mulj) ili ishlapljivanje vlage u biorazgradivom otpadu u procesima gdje se toplota dovododi egzotermnim aerobnim procesom biorazgradnje uz odvođenje pare strujom gasa koji se uvodi u biorazgradivi otpad (tzv. biosušenje) Hemijski tretman Hemijski tretman uglavnom je karakterističan kod tretmana opasnog i zasniva se na osnovnim procesima jonske izmjene, precipitacije, oksidacije, redukcije i neutralizacije. Ovo su specijalizovane tehnike tretmana veoma opasnih i problematičnih vrsta s uglavnom visokim troškovima tretmana koje se primijenjuju u slučajevima kada druge tehnologije nisu dovoljno efikasne. Stoga se za analizu navedenih tretmana predlažu studije izvodivosti od slučaja do slučaja. Jedna od primjena hemijskog tretmana je i alkalna hidroliza životinjskog porijekla, kao alternativa termičkom tretmanu s namjerom cijepanja proteinskih lanaca IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 21

27 potput priona, uzročnika bolesti GSE (goveđa spongiformna encefalopatija; bolest kravljeg ludila). Proces se provodi u baznom mediju gdje se veće molekule razgrađuju na manje. Proces može biti kataliziran enzimima, solima metala, kiselinama i bazama vodenim rastvorima kalijum i natrijum hidroksida. Proces hidrolize je ubrzan kada se sistem zagrijava, a optimalni rezultati se dobijaju na temperaturi od 150 C. Hidroksid se dodaje u otpad u određenom odnsou te se cjelokupna smjesa kontinuirano zagrijava i miješa od 3 do 6 sati kod pritiska 4 bara u za to predviđenim reaktorima od nerđajućeg čelika. Alkalnom hidrolizom se značajno smanjuje zapremina, a na situ rekatora ostaju kosti koje nije potrebno drobiti jer su porozne i lako lomljive Mehanički (fizički) tretman Najpoznatije metode mehaničkog, odnosno fizičkog tretmana su: - deponovanje (deponije inertnog, stabilizovanog azbestnog, deponije od iskorištavanja mineralnih sirovina, sanitarne deponije i dr.) - mehanička rafinacija gorive komponente iz - preprocesuiranje (predtretman) - reciklaža i ponovno korištenje (npr. rafinacija i proizvodnja materijala iz sekundarnih sirovina, ili ponovno korištenje korisnih komponenti "reuse") Deponovanje i tretman na lokaciji Deponovanje je najrašireniji postupak zbrinjavanja neopasnog, opasnog i inertnog. Ovdje se može svrstati i deponovanje stabilizovanog azbestnog u posebnim deponijskim kasetama. U smislu deponovanja, ovo je postupak u pravilu trajnog smještaja nasipanjem ili kompaktiranjem (presovanjem) na podlozi definisane vodonepropusnosti podloge i na kraju prekrivanja barijerom koja omogućuje površinsko oticanje i slojem za rekultivisanje. Međutim, pri deponovanju biorazgradivog, kao neželjena pojava, dolazi do biorazgradnje organske komponente i tome rezultirajućeg dodatnog kompaktiranja (slijeganje uslijed težine gornjih slojeva ). Prilikom biorazgradnje nastaje biogas koji se pasivno ili aktivno izvlači iz deponije te se tretira prolaskom kroz biooksidacijski sloj (biofilter) ili se spaljuje na baklji ili gasnom motoru uz stvaranje električne i/ili toplotne energije. Prolaskom infilitrirane oborinske vode (koja ulazi u deponiju preko radne površine), vlažnosti donesene otpadom ili vode iz biooksidacije kroz slojeve, nastaje toksična procjedna voda koju je potrebno izvesti s doljnjeg zaptivnog, drenažnog sloja i obraditi na lokaciji recirkulacijom (pri čemu dolazi do procesa samoprečišćavanja; ograničene upotrebe) ili IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 22

28 tretmanom na prečistaču na lokaciji ili, nakon predtretmana, na prečistaču gradskih otpadnih voda. Posebna izgradnja deponija su tzv. "bioreatkorske deponije" koje su suprotnost klasičnim sanitarnim deponijama gdje se u kontrolisanim uslovima, slično suvoj fermentaciji (ravnomjerna distribucija recirkulacione procjedne vode kroz slojeve ), iskorištava energetski potencijal (biogas) prethodno termički stabilizovanog biorazgradivog (biosušenje). Sanitarno deponovanje je pouzdan i najjeftiniji način zbrinjavanja, ali se kriteriji za deponovanje u EU pooštravaju jer destimulira ostale elemente upravljanja otpadom koji su orjentisani na očuvanje resursa, iskorištenje materijalnih i energetskih potencijala. Tretmanom na lokaciji (deponovanje zatrpavanjem, ali se može smatrati i reciklažom kompostiranje biorazgradivog ) može se smatrati i kontrolisano (uz dodavanje vještačih đubriva radi povećanja mibrobiološke aktivnosti) zaoravanje žetvenih ostataka iz ratarske proizvodnje na oranicama čime se zemljište obogaćuje humusom važnim za odražvanje povoljne strukture zemljišta u procesu nastanka organomineralnih strukturnih agregata koji poboljšavaju aeraciju i drenažu zemljišta. Također, tretmanom na lokaciji se može smatrati i ex situ bioremedijacija formiranjem privremenih sanitarnih deponija za potrebe sanacije zagađenog zemljišta. Mehanička rafinacija gorive komponente Nakon predtretmana koji sadrži gorivu komponentu (npr. biosušenje), iz se pomoću niza uređaja ili strojeva (primarni usitnjivač, lančani transporter, tračni transporter, sita, magnetski separator, vazdušni separator, NIR separator i finalni usitnjivač), izdvajaju različite frakcije poput goriva iz (GIO), sekundarnih sirovina za reciklažu (metali, plastične mase i sl.), teške frakcije i stabilizovane biorazgradive frakcije (pogodne za proizvodnju deponijskog gasa ili za iskoštavanje na deponijama kao prekrivni materijal). Predprocesuiranje (predtretman ) Presovanje (ugušćavanje/peletizacija) je mehanički tretman koji se naširoko koristi kao predtretman u drugim tehnikama zbrinjavanja (npr. deponovanje, presovanjem sekundarnih sirovina radi daljinskog transporta, presovanje mulja ili peletizacija goriva iz radi termičkog tretmana i dr). Predtretman prestavljaju i prethodni postupci slični mehaničkoj rafinaciji goriva iz. Primjer je priprema za kompostiranje koji se sastoje od sporohodnog trgača (drobilica), magneta i eddy current separatora (separator na bazi vrtložnih struja), sita (dobošasta, vibro-sita), miksera (homogenizatora) i naknadnih tehnika rafinacije komposta. IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 23

29 Na ovaj način se dobivaju uštede na iskoristivom deponijskom prostoru, troškovima transporta, efikasnijem vođenju procesa uslijed doziranja homogenizovanog (ujednačene karateristike, čistoće) ulaznog materijala u procese reciklaže ili termičkog tretmana. Reciklaža i ponovno korištenje ("reuse") Reciklaža ("recycling", eng.) predstavlja ponovno korištenje predtretiranih i/ili rafinisanih komponenti (sekundarnih sirovina) kao ulazne sirovine za proizvodnju jednakovrijednih, istih proizvoda ili za proizvodnju proizvoda od polaznih sekundarnih sirovina koji su slabije kvalitete ("downcycling") te se koriste za manje zahtjevne svrhe. Ponovno korištenje ("reuse", eng.) je primjer načina izbjegavanja gdje se proizvod (uglavnom iskorištena povratna ambalaža) vraća u proizvodni proces i nakon predtretmana ponovno koristi za osnovnu namjenu (primjer su staklene boce za višekratnu namjenu). Utrošak energije za proizvodnju novih proizvoda i tretman emisija nastalih reciklažom i predtretmanom za ponovno korištenje, uglavnom je manji u odnosu na proizvodnju istog proizvoda iz primarnih sirovina. Stoga se za analizu navedenih reciklaža predlažu studije izvodivosti od slučaja do slučaja, zavisno o materijalu. Reciklaža u širem tumačenju pojma, kako se to u ovom dokumentu koristi, predstavlja sistem upravljanja korisnim komponentama (papira/kartona, plastike, stakla i metala) koji se sastoji od odvojenog prikupljanja, sortiranja (rafinacija) i predprocesuiranja (presovanja) radi transporta na mjesto njegove reciklaže Biološki tretman (bioremedijacija) Biološki postupci su najjeftiniji, te najprihvatljiviji za životnu sredinu jer se tretman zasniva na korištenju mikroorganizama pomoću kojih dolazi do razgradnje organskih materijala. Svojim metabolizmom i enzimatskim procesima mikroorganizmi razgrađuju različita prisutna zagađenja. Sve korišteniji biološki postupak tretmana je bioremedijacija, proces kojim se organske otpadne materije u kontrolisanim uslovima biološki razgrađuju do koncentracija koje nisu štetne za ljudsko zdravlje i životnu sredinu, ili se prevode u krajnje neotrovne proizvode, ugljen-dioksid i vodu. Sama efikasnost i brzina procesa uklanjanja zagađujućih materija iz zemljišta i vode može se povećati bioaugmentacijom, tj. dodavanjem akvitnih, specijalizovanih mikroorganizama u mješovitu kulturu mirkoorganizama radi poboljšanja efikasnosti reagovanja mješovite zajednice mikroorganizama da reaguju na procesne ili druge flukturacije ili da reaguju na određene zagađivače. Bioremedijacija može biti in situ ili ex situ. IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 24

30 In situ bioremedijacija Zagađeno zemljište od isplačnih muljeva, odnosno otpad koji nastaje kod istraživanja i kopanja metalnih ili nemetalnih ruda, tretira se na istom području gdje je utvrđena prisutnost zagađivača (ne iskopava se i ne prevozi do nekog mjesta) te je zbog toga potrebno veći vremenski period remedijacije. Uz to, također je potrebno opsežno praćenje promjena u zemljištu i karakteristika vodonosnika. Mikrobiološka bioremedijacija se može poboljšati optimizacijom uslova za rast i razmnožavanje, poput ph-vrijednosti, temperature, vlage, dostupnosti hranjivih supstanci i kisika. Ex situ bioremedijacija U slučaju kada zemljište zagađeno od isplačnih muljeva ili drugi otpad od istraživanja i kopanja metalnih ili nemetalnih ruda, ne može biti obrađeno na samom području zagađenja, zbog zakonodavstva, rizika od zagađenja podzemnih voda ili vazduha, zemljište se mora prvo iskopati te zatim provesti bioremedijaciju. Površinski tretman (landfarming) je proces u kojem se iskopano zemljište, mulj ili sediment stavlja na područje prekriveno nekom vrstom nepropusnog materijala na kojem se skuplja eluat, slično kao uređena deponija. Ova vrsta bioremedijacije je najuspješnija u uklanjanju nižih naftnih ugljovodonika. Kompostiranje (composting, biopiling) je vrsta bioremedijacije u kojem se zagađeno zemljište miješa s organskim materijalima poput slame, drvnih ostataka, kanalizacionog mulja te se oblikuje u hrpe/stogove. Osnovna razlika između biopilinga i kompostiranja je ta što biopiling ima bolje razrađen sistem aeracije i prikupljanja eluata. Najefikasnija ex situ bioremedijacija je provođenje procesa u bioreaktoru, u kojem se mogu postići i održavati optimalni uslovi za biorazgradnju. Prednosti površinskog tretmana kod bioremedijacije zagađenog zemljišta su jednostavnost i niski troškovi, a nedostaci su dugi period inkubacije, zaostajanje zagađivala te potreba postavljanja folije. Prednosti suspenzijskog reaktora su dobra kontrola reaktorskih uslova, mogućnost provođenja u aerobnim ili anaerobnim uslovima, poboljšana desorpcija iz zemljišta i kratak period inkubacije, a nedostaci su visoki troškovi, veličina reaktora te potreba za predtretmanom zemljišta. Bioremedijacija je najuspješnija u području naftnih derivata. Zagađenje naftom može se tretirati mikroorganizmima. Velika prednost je što vrlo često u zemljištu već postoje mikroorganizmi koji su sposobni sami razgraditi ugljikovodike. U tom slučaju dodaju se hranjive materije koje pomažu u rastu korisnih mikroorganizama kako bi se ugljovodonici što bolje i što brže razgradili. U manjem broju slučajeva potrebno je u zemljište dodati mikroorganizme koji vrše razgradnju ugljovodonika. IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 25

31 Primarni cilj remedijacije metala iz zemljišta je odstranjivanje metala iz zagađenog zemljišta ili smanjenje njegove pokretljivosti i toksičnosti, tj. prevođenje u oblike koji nisu štetni. Raznovrsnost metabolitskih procesa dugo se već iskorištava u industrijske svrhe, kao pri ekstrakciji plemenitih metala iz ruda postupkom bio-ispiranja ili biorudarenja za ekstakciju metala kao što su bakar, srebro i dr. Izbor bioremedijacijske tehnologije, koja će se koristiti, određena je ekonomskim i ekološkim uslovima te se predlažu studije izvodivosti od slučaja do slučaja Pregled opcija zbrinjavanja otpadom prema vrstama U tabeli 2.1.2/1 prikazane su uobičajne tehničko-tehnološke opcije i postupanja s otpadom prema vrstama zavisno o vrsti. Neke vrste moguće je zbrinjavati na više načina, a za neke vrste se ne predviđa deponovanje ili izvoz zbog neracionalnosti takvog postupka. Napominjemo da se izvoz kao opcija zbrinjavanja koristi samo u slučaju kada određenu vrstu nije moguće preraditi, tretirati ili zbrinuti u RS, zavisno o tehnoekonomskim, infrastrukturnim ili drugim faktorima. U slučajevima kada je u scenario upravljanja otpadom uključen izvoz, tada se procijenjuje trošak koncesionara za daljinski transport prikupljenog na dalju obradu (zavisno o količini, udaljenosti i transportnom parametru EUR/(t km)). Predlagač tehnologije tretmana/reciklaže pojedine vrste tako treba biti konkurentan sa cijenom rada tržišnoj cijeni izvoza (transport + "gate-fee"). IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 26

32 Tabela 2.1.2/1 Uobičajne tehničko-tehnološke opcije i postupanja s otpadom prema vrstama Vrsta R-1 R-2 MBT-K BMT-B MBT-H AD TT-R TT-F TT-S TT-K BRM HT D-S D-L I Komunalni otpad Industrijski otpad Medicinski otpad Ambalažni otpad Otpadne baterije i akumulatori + + Stara vozila + + Stare gume Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad Električni i elektronski otpad + + Građevinski i inertni otpad Otpad koji sadrži azbest + Otpad iz proizvodnje titandioksida Otpadne fluorescentne cijevi koje sadrže živu + + Mulj iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda Otpad iz rudarstva, ekstraktivne industrije i energetike Poljoprivredni otpad i otpad iz šumarstva Otpad životinjskog porijekla PCB otpad i drugi POPs otpad Legenda: IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o R-1ponovno korištenje; R-2 reciklaža; MBT-K kompostiranje; BMT-B biosušenje; MBT-H hibridni anaeorbno-aerobni tretman; AD anaerobna digestija; TT-R spaljivanje na rešetki; TT-F spaljivanje u fluidiziranom sloju; FF-S sterilizacija (autoklav); TT-K renderiranje (kuhanje); BRM bioremedijacija; HT hemijski tretman; D-S sanitarno deponovanje; D-L tretman/deponovanje na lokaciji; I izvoz

33 2.2 Izbor kriterija za poređenje opcija zbrinjavanja Za svaku opciju zbrinjavanja, tj. tehničko-tehnološko rješenje tretmana ili reciklaže te njegovog trajnog zbrinjavanja, izvršiće se ocjenjivanje na bazi različitih kriterija koji uključuju zaštitu životne sredine, samu tehnologiju, finansijsko-ekonomske kriterije te pokrivenost zakonodavstvom. Svaka od navedenih grupa kriterija ima jednaku važnost u ukupnoj ocjeni, a podkriteriji dodatno razrađuju polaznu grupu kriterija. Navedeni podkriteriji unutar grupe jednakog su značaja, osim u grupi financijsko-ekonomskih kriterija gdje interni faktori koji utiču na ocjenu opcije imaju veći značaj u odnosu na vanjske faktore (zavisnost od inostranih faktora, izvoz ili rizik tržišta energije i proizvoda tretmana ) radi orjentisanosti na vlastite kapacitete i veću integraciju pri upravljanju otpadom. Pregled kriterija, njihovog značaja i opisa ocjene kriterija, iznesen je u tabeli 2.2/1, a uopštene ocjene uobičajnih opcija zbrinjavanja i postupaka s otpadom iznesen je u tabeli 2.2/2 i na slici 2.2/1. IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 28

34 Tabela 2.2/1 Pregled kriterija, njihovog značaja i opisa ocjene kriterija Opis ocjene kriterijuma Grupa kriterijuma Značaj kriterijuma Kriterijum Zaštita životne sredine Tehničkotehnološki kriterijumi Financijskoekonomski kriterijumi Zakonodavstvo 0,250 0,250 0,250 0,250 0,063 Uticaj na vode vrlo veliki veliki umjereni mali beznačajan 0,063 Uticaj na tlo vrlo veliki veliki umjereni mali beznačajan 0,063 Uticaj na vazduh vrlo veliki veliki umjereni mali beznačajan 0,063 Uticaj bukom vrlo veliki veliki umjereni mali beznačajan 0,021 BAT tehnika ne da 0,021 Status u hijerarhiji upravljanja otpadom deponovanje smanjenje dobivanje ponovno dobivanje nepovoljnog korisnih korištenje energije dejstva produkata (reuse) 0,021 Dokazanost tehnologije problematična napušta se pilot postrojenja u usponu pouzdana 0,021 Mogućnost integracije procesa ne djelomično potpuno 0,021 Širina prerade raznih tokova strogo specifična kom + ind kom + ind + 1 kom + ind + med kom + ind + med posebni + 1 posebni + više posebnih 0,021 Potreba za površinom, m2 > < ,021 Količina nakon obrade, % > < x < < x < 50 5 < x < 25 < 5 0,021 Potreba za dodatnom obradom uvijek uvjetno nema 0,021 Potreba za energijom vrlo velika velika umjerena mala beznačajna 0,021 Potreba za dodacima u obradi vrlo velika velika umjerena mala beznačajna 0,021 Proizvodnja korisnih produkata bez niska kvaliteta srednja kvaliteta visoka kvaliteta vrlo visoka kvaliteta 0,021 Proizvodnja energije bez električna električna i toplinska 0,120 Rang investicije, EUR/t > < x < < x < < x < 140 < 80 0,120 Rang ukupnih troškova, EUR/t > < x < < x < < x < 20 < 12 Zavisnost od inostranih faktora (izvoz 0,005 ) vrlo velika velika umjerena mala beznačajna 0,005 Rizik tržišta (energija, produkti) vrlo veliki veliki umjereni mali beznačajan 0,125 Usklađeno s EU zakonodavstvom ne da 0,125 Usklađeno s RS zakonodavstvom ne da IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 29

35 Tabela 2.2/2 Pregled ocjena opcija zbrinjavanja i postupaka s otpadom R-1 R-2 MBT-K BMT-B MBT-H AD TT-R TT-F TT-S TT-K BRM HT D-S D-L I Grupa kriterijuma Kriterijum Ponovno korištenje (reuse) Reciklaža Mehaničko-biološka obrada Kompostiranje Biosušenje Hibridna (anaerobnoaerobna) Anaerobna digestija Spaljivanje na rešetki Spaljivanje u fluidizirano m sloju Termička obrada Sterilizacija (autoklav) Renderiranje (kuhanje) Biološka obrada (bioremedijacija) Hemijska obrada (alkalna hidroliza i dr) Sanitarne deponije Deponovanje Prerada/ deponovanje na lokaciji Izvoz Zaštita životne sredine Uticaj na vode Uticaj na tlo Uticaj na vazduh Uticaj bukom BAT tehnika Status u hijerarhiji upravljanja otpadom Dokazanost tehnologije Mogućnost integracije procesa Tehničkotehnološki kriterijumi Širina prerade raznih tokova Potreba za površinom, m Količina nakon obrade, % Potreba za dodatnom obradom Potreba za energijom Potreba za dodacima u obradi Proizvodnja korisnih produkata Proizvodnja energije Financijskoekonomski kriterijumi Rang investicije, EUR/t Rang ukupnih troškova, EUR/t Zavisnost od inostranih faktora (izvoz ) Rizik tržišta (energija, produkti) Zakonodavstvo Usklađeno s EU zakonodavstvom Usklađeno s RS zakonodavstvom Prosječna ocjena: 3,78 3,80 3,60 3,85 3,69 3,65 3,80 3,64 3,79 3,83 4,38 3,40 3,84 3,48 3,84 IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 30

36 Slika 2.2/1 Pregled prosječnih ocjena opcija zbrinjavanja i postupaka s otpadom Iz priloženog je vidljivo da su uopšteno sve uobičajene opcije tretmana i postupanja s otpadom u skali ocjena od 1 do 5 podjednako ocijenjene, budući da su u EU prepoznate i u praksi potvrđene tehnike. Međutim, prilikom izbora optimalne opcije zbrinjavanja sagledavaju se, između ostalog, i količine, organizacija prikupljanja i transporta te finacijske mogućnosti. Stoga se za dalju analizu postavljaju pretpostavke u vidu različitih mogućih scenarija. IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 31