Z A K O N O DRŽAVNIM ODLIKOVANJIMA I PRIZNANJIMA

Transcription

1 229. Na osnovu člana 88 tačke 2 Ustava Republike Crne Gore donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O DRŽAVNIM ODLIKOVANJIMA I PRIZNANJIMA Proglašava se Zakon o državnim odlikovanjima i priznanjima, koji je donijela Skupština Republike Crne Gore na drugoj sjednici prvog redovnog zasijedanja u godini, dana 27. aprila godine. Broj: /2 Podgorica, 05. maja godine Predsjednik Republike Crne Gore, Filip Vujanović, s.r. Z A K O N O DRŽAVNIM ODLIKOVANJIMA I PRIZNANJIMA I OSNOVNE ODREDBE Član 1 Državna odlikovanja i priznanja se dodjeljuju za rad ili djela koja zaslužuju opšte priznanje i isticanje. Član 2 Državna odlikovanja i priznanja mogu se dodijeliti državljanima Republike Crne Gore i državne zajednice Srbija i Crna Gora, stranim državljanima i domaćim i stranim pravnim licima. Državna odlikovanja i priznanja se mogu dodijeliti i posmrtno. Član 3 Državna odlikovanja (u daljem tekstu: odlikovanja) i priznanja ustanovljena ovim zakonom dodjeljuje Predsjednik Republike Crne Gore. Član 4 Opis znakova odlikovanja i njihovih minijatura, izgled i opis velike ogrlice, lente i povelje o odlikovanjima, tehničku izradu odlikovanja i način nošenja odlikovanja utvrđuje Vlada Republike Crne Gore, na predlog organa državne uprave nadležnog za poslove kulture. II ODLIKOVANJA Odlikovanja su ordeni i medalje. 1. Ordeni Ordeni su: 1) Orden Republike Crne Gore; 2) Orden Crnogorske velike zvijezde; 3) Orden Crnogorske zastave; 4) Orden za hrabrost; 5) Orden rada. Član 5 Član 6 Član 7 Orden Republike Crne Gore je najviše odlikovanje i ima jedan stepen. Član 8 Orden Republike Crne Gore dodjeljuje se na velikoj ogrlici predsjednicima ili suverenima država i liderima međunarodnih organizacija, ili na lenti drugim visokim zvaničnicima stranih država ili međunarodnih organizacija. Član 9 Orden Crnogorske velike zvijezde ima jedan stepen i dodjeljuje se za naročite zasluge na razvijanju i učvršćivanju saradnje i prijateljskih odnosa između Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Crna Gora) i drugih država i međunarodnih organizacija i za doprinos međunarodnom ugledu i položaju Crne Gore. 1

2 Član 10 Orden Crnogorske zastave ima tri stepena i dodjeljuje se za naročite zasluge za Crnu Goru Ṗrvi stepen Ordena Crnogorske zastave je najviši stepen tog odlikovanja. Član 11 Orden za hrabrost ima jedan stepen i dodjeljuje se za izvanrednu hrabrost i samopregor koji je ispoljen u izuzetno opasnim situacijama u spasavanju ljudskih života i materijalnih dobara. Član 12 Orden rada ima jedan stepen i dodjeljuje se za naročite uspjehe u privredi i u ostalim djelatnostima i za rad od izuzetnog značaja za napredak i razvoj Crne Gore. 2. Medalje Medalje su: 1) Medalja za hrabrost; 2) Medalja čovjekoljublja; 3) Medalja za zasluge. Član 13 Član 14 Medalja za hrabrost dodjeljuje se za djela lične hrabrosti u bezbjednosti građana i države, izvan i iznad zahtjeva dužnosti. Član 15 Medalja čovjekoljublja dodjeljuje se za lično djelo pomoći bolesnim, ranjenim, prognanim ili izbjeglim licima, izvan i iznad zahtjeva dužnosti. Član 16 Medalja za zasluge dodjeljuje se za zasluge u izvršavanju povjerenih zadataka koji posebno doprinose prijateljskim odnosima između Crne Gore i drugih država. III DODJELA ODLIKOVANJA I PRAVA I OBAVEZE ODLIKOVANIH LICA Član 17 Predsjednik Republike Crne Gore dodjeljuje odlikovanja, ukazom. Ukaz o dodjeli odlikovanja objavljuje se u "Službenom listu Republike Crne Gore". Član 18 Odlikovanje svečano uručuje Predsjednik Republike Crne Gore ili njegov lični izaslanik. Svečano uručivanje se sastoji od javnog saopštenja teksta ukaza o odlikovanju, predaje znaka odlikovanja i uručenja povelje o odlikovanju. Član 19 Znak odlikovanja i povelja o odlikovanju posmrtno odlikovanog lica, odnosno lica kojem odlikovanje nije uručeno za života, predaje se članovima porodice odlikovanog lica. Članovima porodice, u smislu ovog zakona, smatraju se: bračni drug, djeca, unuci, roditelji i braća i sestre odlikovanog lica. Ako odlikovano lice nema članova porodice iz stava 2 ovog člana, ukaz o odlikovanju javno će se saopštiti, a znak odlikovanja i povelja o odlikovanju mogu se predati Narodnom muzeju Crne Gore. Član 20 Odlikovanje može nositi samo odlikovano lice, na propisan način. Član 21 Zabranjen je promet odlikovanja. Izrada, promet i javno nošenje značaka i drugih predmeta sličnih odlikovanjima nije dozvoljeno. Član 22 U slučaju gubitka znaka odlikovanja ili njegovog oštećenja, odlikovano lice ima pravo da zahtijeva i, uz odgovarajuću naknadu, dobije novi znak odlikovanja. U slučaju gubitka ili oštećenja povelje o odlikovanju, na zahtjev odlikovanog lica, izdaće 2

3 se njen prepis. Član 23 Ako odlikovano lice odbije da primi odlikovanje ili mu se odlikovanje ne može uručiti, ukaz o odlikovanju javno će se saopštiti, a odlikovanje i povelja o odlikovanju može se predati Narodnom muzeju Crne Gore. Na zahtjev lica iz stava 1 ovog člana, Predsjednik Republike Crne Gore naknadno će im svečano uručiti odlikovanje. Član 24 O odlikovanim licima vodi se evidencija koja sadrži ime i prezime nosioca odlikovanja sa podacima o nazivu i stepenu odlikovanja i datumu donošenja ukaza o odlikovanju. Evidenciju o odlikovanim licima vodi služba Predsjednika Republike Crne Gore. IV DRŽAVNA PRIZNANJA Član 25 Državna priznanja dodjeljuju se za ostvarene rezultate u oblastima stvaralaštva koji su od izuzetnog značaja za razvoj Crne Gore i njen međunarodni položaj. Državna priznanja dodjeljuje se u obliku plakete. Član 26 Odredbe čl. 19, 22 stav 2, 23 i 24 ovog zakona shodno se primjenjuju i na državna priznanja. V KAZNENE ODREDBE Član 27 Novčanom kaznom od desetostrukog do tristastrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori kazniće se za prekršaj pravno lice ili preduzetnik ako izradi ili stavi u promet značku ili drugi predmet koji ima izgled odlikovanja (član 21). Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od jedne polovine do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori. Za prekršaj iz stava 1 ovog člana može se izreći zaštitna mjera oduzimanja predmeta. Član 28 Novčanom kaznom od jedne polovine do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori, kazniće se za prekršaj fizičko lice, ako: 1) nosi odlikovanje za koje nije odlikovan (član 20); 2) nosi značku ili drugi predmet koji ima izgled odlikovanja (član 21). VI PRELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA Član 29 Propis iz člana 4 ovog zakona donijeće se u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 30 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore". 3

4 230. Na osnovu člana 88 tačke 2 Ustava Republike Crne Gore donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZAŠTITI LICA I IMOVINE Proglašava se Zakon o zaštiti lica i imovine, koji je donijela Skupština Republike Crne Gore na drugoj sjednici prvog redovnog zasijedanja u godini, dana 28. aprila godine. Broj: /2 Podgorica, 05. maj godine I OSNOVNE ODREDBE Predmet zakona Predsjednik Republike Crne Gore, Filip Vujanović, s.r. Z A K O N O ZAŠTITI LICA I IMOVINE Član 1 Ovim zakonom uređuju se uslovi i način obavljanja djelatnosti i vršenje poslova zaštite lica, imovine i dobara (u daljem tekstu: zaštita), koje su izvan nadležnosti države, ovlašćenja lica koja vrše poslove zaštite, obavezno organizovanje službe zaštite, organizovanje unutrašnje službe zaštite i nadzor nad obavljanjem djelatnosti zaštite. Djelatnost zaštite Član 2 Djelatnost zaštite se obavlja kao fizička i tehnička zaštita. Fizička zaštita se obavlja ličnom prisutnošću i neposrednom aktivnošću lica koje vrši poslove zaštite. Tehnička zaštita je stvaranje tehničkih uslova za sprječavanje protivpravnih radnji usmjerenih prema licu i imovini koji se štite. Uslovi za obavljanje djelatnosti zaštite i subjekti zaštite Član 3 Djelatnost zaštite mogu da obavljaju privredna društva i preduzetnici, koji su upisani u Centralni registar privrednog suda i imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti, u skladu sa ovim zakonom i propisima o privrednim društvima. Uslovi za vršenje poslova zaštite Član 4 Poslove zaštite mogu da vrše lica koja imaju dozvolu za vršenje poslova zaštite. Shodna primjena propisa Član 5 Privredna društva i preduzetnici koji obavljaju djelatnost zaštite, u pogledu prikupljanja, obrade, čuvanja, korišćenja i razmjene podataka o ličnosti, postupaju u skladu sa propisima o zaštiti podataka o ličnosti. Lica koja neposredno vrše poslove zaštite su dužna da podatke i saznanja do kojih su došli u obavljanju tih poslova, a predstavljaju poslovnu ili službenu tajnu, čuvaju kao takve i poslije prestanka bavljenja poslovima zaštite. Privredna društva i preduzetnici, u pogledu dobijanja frekvencija, odgovarajućih isprava, standarda i drugih pitanja koja se tiču prenosa podataka na daljinu, postupaju u skladu sa propisima o sistemu veza. Zabrana obavljanja poslova zaštite za domaće ili strane odbrambene, bezbjedonosne ili kontra-obavještajne službe Član 6 Privredna društva i preduzetnici ne mogu da obavljaju poslove zaštite za domaće ili strane odbrambene, bezbjedonosne ili kontra-obavještajne službe. 4

5 Zabrana primjene ovlašćenja koja po sadržaju predstavljaju policijska ovlašćenja Član 7 U obavljanju poslova zaštite, ako ovim zakonom nije drukčije određeno, zabranjeno je: 1) praćenje trećih lica; 2) prismotra na javnim mjestima, bez ili uz upotrebu tehničkih sredstava za dokumentovanje; 3) prikupljanje podataka o licu bez njegovog odobrenja; 4) preduzimanje drugih mjera koja po sadržaju predstavljaju policijska ovlašćenja; 5) predzimanje fizičke zaštite lica na način kojim se izaziva uznemirenje trećih lica. II DJELATNOST I POSLOVI ZAŠTITE Poslovi zaštite Član 8 Djelatnost zaštite obuhvata poslove: 1) obezbjeđivanja imovine i objekata (stambenih, poslovnih i dr.) od uništavanja, oštećenja, krađe i drugih oblika štetnog djelovanja; 2) zaštite prirodnih dobara i životne sredine; 3) tehničkog obezbjeđivanja imovine i objekata projektovanjem, ugradnjom i održavanjem alarmnih, audio i video sistema i centrala, kao i drugih tehničkih sistema koji imaju za cilj sprječavanje ulaska neovlašćenih lica u objekat ili na prostor koji se štiti; 4) obezbjeđivanja lica od ugrožavanja njihovog života, fizičkog i psihičkog integriteta, privatnosti i ličnih prava i drugih oblika ugrožavanja njihove lične bezbjednosti; 5) obezbjeđivanja stvari u transportu (pratnja novca, vrijednosnih papira, dragocjenosti i dr.); 6) održavanja reda na javnim okupljanjima (redarska služba). Ugovor Član 9 Privredna društva i preduzetnici koji obavljaju djelatnost zaštite mogu se angažovati samo na osnovu pisanog ugovora između naručioca usluga i privrednog društva, odnosno preduzetnika. Ugovor sadrži: vrstu poslova, cijenu usluga i vrijeme angažovanja. Ugovor iz stava 1 ovog člana, sa privrednim društvom i preduzetnikom koji obavljaju djelatnost zaštite, može da zaključi: 1) lice koje se obezbjeđuje ili drugo lice, uz pristanak lica koje se obezbjeđuje; 2) vlasnik objekta ili stvari; 3) korisnik objekta, uz saglasnost vlasnika; 4) organizator javnog okupljanja. Vršenje poslova fizičke i tehničke zaštite na određenom prostoru Član 10 Poslovi fizičke zaštite vrše se unutar objekta koji se štiti i oko lica koje se obezbjeđuje. Poslovi tehničke zaštite mogu da se vrše na području objekta ili u samom objektu koji se obezbjeđuje. Upotreba tehničkih sredstava u skladu sa standardima Član 11 U vršenju poslova tehničke zaštite mogu da se upotrebljavaju samo sredstva koja imaju propisani kvalitet u skladu sa utvrđenim standardima, odnosno prihvaćenim pravilima tehničke struke. Privredna društva i preduzetnici koji obavljaju djelatnost tehničke zaštite su odgovorna za ispravnost ugrađene tehničke opreme i servisiranje u garantnom roku. Zabrana vršenja poslova fizičke zaštite na osnovu ugovora o djelu Član 12 Poslovi fizičke zaštite u privrednom društvu ne mogu da se vrše na osnovu ugovora o djelu. Nabavka vatrenog oružja Član 13 Privrednim društvima i preduzetnicima koji obavljaju djelatnost fizičke zaštite odobrenje za nabavku vatrenog oružja izdaje se u skladu sa propisima o oružju. Privredna društva mogu da nabavljaju vatreno oružje najviše za jednu polovinu zaposlenih koji vrše poslove fizičke zaštite. 5

6 III OBAVEZNO ORGANIZOVANJE SLUŽBE ZAŠTITE Obavezno zaštićeni objekti Član 14 Objekti od strateškog značaja za Republiku Crnu Goru i njene građane ili koji predstavljaju povećanu opasnost za život i zdravlje ljudi (u daljem tekstu: obavezno zaštićeni objekti) moraju imati organizovanu službu zaštite. Obavezno zaštićeni objekti, u smislu ovog zakona, su objekti: 1) za proizvodnju, preradu, distribuciju i skladištenje nafte, naftnih derivata i gasa; 2) za proizvodnju, preradu, distribuciju i skladištenje vode; 3) za proizvodnju i distribuciju električne energije; 4) u kojima se proizvode, koriste ili skladište radioaktivne i druge opasne i štetne materije; 5) od značaja za saobraćaj u svim vrstama saobraćaja; 6) u kojima se drže stvari velike vrijednosti; 7) u kojima se drže stvari od izuzetnog značaja za nauku, kulturu i umjetnost; 8) u kojima se okuplja veliki broj ljudi, kao i drugi objekti za koje Vlada Republike Crne Gore utvrdi da se obavezno štite. Pod obavezno zaštićenim objektima smatra se i prostor na kome se nalaze ti objekti i čini njihov sastavni dio, kao i prateći objekti koji su u funkciji tih objekata. Obezbjeđenje obavezno zaštićenih objekata državnih organa Član 15 Obavezno zaštićeni objekti koji pripadaju državnim organima i jedinicama lokalne samouprave moraju se obezbijediti u skladu sa odredbama ovog zakona, ako nijesu obezbijeđeni u skladu sa drugim propisima. Plan obezbjeđenja i projekat tehničke zaštite Član 16 Fizička i tehnička zaštita obavezno zaštićenih objekata obavlja se kao poslovna funkcija predviđena u opštem aktu o organizaciji i sistematizaciji, u skladu sa planom obezbjeđenja, aktom o organizovanju i vršenju fizičke zaštite i projektom tehničke zaštite, koji predstavljaju poslovnu tajnu. Projekat iz stava 1 ovog člana sadrži grafičke prikaze, proračune i tekstualna objašnjenja kojima se utvrđuje bezbjedonosno-tehnički koncept zaštite. Organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove (u daljem tekstu: Ministarstvo) daje saglasnost na plan obezbjeđenja i projekat tehničke zaštite. Načini organizovanja obavezne zaštite objekata Član 17 Obaveznu zaštitu objekata vlasnik, odnosno korisnik može da obezbijedi organizovanjem sopstvene službe ili angažovanjem privrednih društava i preduzetnika koji obavljaju djelatnost zaštite. IV ODOBRENJE ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI ZAŠTITE Zahtjev i uslovi za izdavanje odobrenja Član 18 Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti zaštite podnosi se organu uprave nadležnom za policijske poslove (u daljem tekstu: nadležni organ). Uz zahtjev iz stava 1 ovog člana privredno društvo i preduzetnik prilažu: 1) izvod iz Centralnog registra privrednog suda za privredno društvo, odnosno potvrdu o registraciji za preduzetnika; 2) akt o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta; 3) akt o zaštitnom znaku; 4) akt o uniformi; 5) elaborat o tehničkoj opremljenosti, saglasno propisima o posebnom prostoru i tehničkim uslovima za bezbjedni smještaj oružja i municije, zaštitu od požara, krađe i drugih havarija ili zloupotreba; 6) dokaz o kadrovskoj popunjenosti (da ima najmanje pet zaposlenih, ako je registrovan za djelatnost fizičke zaštite); 7) dokaz da odgovorno lice u privrednom društvu, odnosno preduzetnik ispunjava uslove iz člana 19 stav 1 ovog zakona. 6

7 Privredna društva i preduzetnici koji su upisani u Centralni registar privrednog suda samo za obavljanje poslova tehničke zaštite ne podnose dokaze o ispunjavanju uslova iz stava 2 tač. 4, 5 i 6 ovog člana. Uslovi koje moraju da ispunjavaju odgovorno lice u privrednom društvu i preduzetnik Član 19 Odgovorno lice u privrednom društvu, odnosno preduzetnik mora da ispunjava sljedeće uslove: 1) da je državljanin Srbije i Crne Gore; 2) da ima prebivalište u Republici Crnoj Gori; 3) da ima najmanje višu stručnu spremu; 4) da je zdravstveno sposobno; 5) da nije pravosnažno osuđeno za krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, odnosno da za takvo krivično djelo nije pokrenut postupak; 6) da u poslednje tri godine nije kažnjavano za prekršaj javnog reda za koji je propisana kazna zatvora, prekršaj propisan posebnim zakonom o oružju ili prekršaj utvrđen ovim zakonom; 7) da ne postoje druge okolnosti koje ukazuju na zloupotrebu, odnosno nezakonito vršenje poslova zaštite (češće i prekomjerno uživanje alkohola, psihoaktivnih supstanci, konfliktno ili incidentno ponašanje, rasipništvo, kockanje i dr.). Provjeru ispunjenosti uslova iz stava 1 tačka 7 ovog člana vrši nadležni organ, uz pristanak odgovornog lica, odnosno preduzetnika. Ukoliko odgovorno lice, odnosno preduzetnik ne pristane na provjeru uslova iz stava 2 ovog člana, nadležni organ će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti zaštite. Odbijanje zahtjeva Član 20 Nadležni organ će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja, ako podnosilac zahtjeva ne ispunjava uslove propisane članom 19 ovog zakona. Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana može se izjaviti žalba Ministarstvu. Prestanak važenja odobrenja Član 21 Odobrenje za obavljanje djelatnosti zaštite prestaje da važi, ako: 1) privredno društvo, odnosno preduzetnik ne otpočnu sa radom u roku od jedne godine od dana izdavanja odobrenja; 2) se djelatnost nije obavljala najmanje jednu godinu od dana ispunjenja uslova za početak obavljanja djelatnosti. Obaveze odgovornog lica u privrednom društvu i preduzetnika Član 22 Odgovorno lice u privrednom društvu i preduzetnik su dužni da, u roku od osam dana, obavijeste nadležni organ o: 1) promjeni bilo kojeg od uslova iz člana 19 ovog zakona, na osnovu kojih je izdato odobrenje za obavljanje djelatnosti; 2) prestanku rada privrednog društva, odnosno preduzetnika. Privremena zabrana obavljanja djelatnosti Član 23 Nadležni organ će rješenjem privremeno zabraniti obavljanje djelatnosti zaštite privrednom društvu, odnosno preduzetniku, ako više ne ispunjavaju neki od uslova propisanih u članu 18 stav 2 ovog zakona. Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana može se izjaviti žalba Ministarstvu. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja. V DOZVOLA ZA VRŠENJE POSLOVA ZAŠTITE Zahtjev za izdavanje i vrste dozvola Član 24 Zahtjev za izdavanje dozvole za vršenje poslova zaštite podnosi se nadležnom organu. Dozvole iz stava 1 ovog člana, su: 1) dozvola za vršenje poslova fizičke zaštite i 7

8 2) dozvola za vršenje poslova tehničke zaštite. Uslovi za izdavanje dozvola Član 25 Dozvola za vršenje poslova fizičke zaštite može se izdati licu koje, pored uslova propisanih u članu 19 stav 1 tač. 1, 2 i 4-7 ovog zakona, ispunjava i sledeće uslove: 1) da ima najmanje srednju stručnu spremu; 2) da ima položen stručni ispit za vršenje poslova fizičke zaštite; 3) da ispunjava uslove za držanje, nošenje i prenošenje oružja utvrđene propisima o oružju. Dozvola za vršenje poslova tehničke zaštite može se izdati licu koje, pored uslova propisanih u članu 19 stav 1 tač. 1, 2 i 4-7 ovog zakona, ispunjava i sledeće uslove: 1) da ima najmanje srednju školsku spremu tehničkog smjera; 2) da ima položen stručni ispit za vršenje poslova tehničke zaštite; 3) da ispunjava uslove utvrđene propisima o sistemu veza. Smatra se da lice koje ima tri godine radnog iskustva na poslovima policijskog službenika, bezbjedonosno odbrambenim ili poslovima u bezbjednosnim službama ispunjava uslove iz stava 1 tačka 2 i stava 2 tačka 2 ovog člana. Odbijanje zahtjeva za izdavanje dozvole Član 26 Nadležni organ će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje dozvole za vršenje poslova zaštite, ako podnosilac zahtjeva ne ispunjava uslove propisane čl. 19 i 25 ovog zakona. Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana može se izjaviti žalba Ministarstvu. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja. Oduzimanje dozvole Član 27 Nadležni organ će rješenjem oduzeti dozvolu za vršenje poslova zaštite od lica: 1) za koje se utvrdi da su podaci na osnovu kojih je dozvola izdata lažni; 2) kod kojeg je nastao ili se izmijenio neki od uslova na osnovu kojih je izdata dozvola; 3) koje postane trajno nesposobno za vršenje poslova zaštite ili izgubi poslovnu sposobnost. Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana može se izjaviti žalba Ministarstvu. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti Član 28 Postojanje uslova iz člana 19 stav 1 tačka 4 ovog zakona dokazuje se uvjerenjem o zdravstvenoj sposobnosti. Oblik i sadržaj uvjerenja iz stava 1 ovog člana propisuje organ državne uprave nadležan za poslove zdravlja. Bliže uslove koje treba da ispunjavaju zdravstvene ustanove koje obavljaju zdravstvene preglede kojima se utvrđuje sposobnost za vršenje poslova zaštite, popis bolesti i zdravstvenih stanja koja lice čine nesposobnim za vršenje tih poslova, kao i vođenje evidencije i medicinske dokumentacije propisuje organ državne uprave nadležan za poslove zdravlja. Osposobljavanje zaposlenih Član 29 Način osposobljavanja zaposlenih u privrednim društvima, program i način polaganja stručnog ispita za vršenje poslova zaštite, sadržinu i oblike stručnog usavršavanja i osposobljavanja i način provjere stečenog znanja propisuje Ministarstvo. Posebni uslovi koje moraju ispunjavati lica na poslovima projektovanja, ugradnje i održavanja alarmnih, audio i video sistema i drugih tehničkih sistema Član 30 Poslove postavljanja zaštitno-alarmnih sistema i održavanja tehničkih sredstava može da vrši lice na poslovima tehničke zaštite. Procjenu ugroženosti građevine ili prostora koji se obezbjeđuju i projektovanje tehničkih zaštitnih sistema može da vrši lice na poslovima tehničke zaštite - inženjer koji ima završenu višu stručnu spremu, odnosno tehničar koji ima srednju stručnu spremu i pet godina radnog iskustva na poslovima tehničkog obezbjeđenja. Poslove nadzora nad izvođenjem radova tehničkih zaštitnih sistema, reviziju projektne dokumentacije tehničkih zaštitnih sistema, tehničkog prijema i pružanja intelektualnih usluga na području tehničke zaštite može da vrši lice na poslovima tehničke zaštite - diplomirani 8

9 inženjer koji ima završenu visoku stručnu spremu. Rješenje o zabrani vršenja poslova Član 31 Nadležni organ će rješenjem zabraniti vršenje poslova zaštite, ako se licu oduzme dozvola iz razloga utvrđenih u čl. 19 i 25 ovog zakona. VI OVLAŠĆENJA I DUŽNOSTI U VRŠENJU POSLOVA FIZIČKE ZAŠTITE Vrste ovlašćenja Član 32 Lice koje vrši poslove fizičke zaštite ovlašćeno je da: 1) utvrdi identitet nepoznatog lica koje ulazi, odnosno izlazi iz objekta ili prostora koji štiti; 2) upozori neovlašćena ili sumnjiva lica da se udalje sa prostora ili iz objekta koji obezbjeđuje; 3) izvrši pregled lica, prtljaga i vozila u objektu i privremeno oduzme predmete koji mogu ugroziti bezbjednost lica i objekta; 4) suzbije napad na fizički integritet ili imovinu lica koje štiti, objekat ili stvari u transportu koje obezbjeđuje; 5) spriječi ulazak neovlašćenih ili sumnjivih lica u prostor ili objekat, odnosno udalji ta lica sa prostora ili iz objekta; 6) zadrži lice zatečeno u izvršenju krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti i da ga odmah preda, odnosno obavijesti ovlašćeno lice nadležnog organa ili istražnog sudiju, u skladu sa zakonom. Lice koje vrši poslove fizičke zaštite može da upotrijebi i fizičku snagu. Ako upotreba fizičke snage nije dovoljna, mogu se, ako je to neophodno, upotrijebiti i druga adekvatna sredstva prinude (palica, sredstva za vezivanje, posebno dresirani psi). Lice koje vrši poslove zaštite, pri preduzimanju službenih radnji, dužno je da se legitimiše, osim u slučaju kada to nije moguće i pod uslovima utvrđenim u stavu 1 tač. 4-6 ovog člana. Bliži način postupanja lica u pogledu primjene ovlašćenja u vršenju poslova zaštite propisuje Ministarstvo. Nabavka, držanje, nošenje i upotreba vatrenog oružja Član 33 Privredna društva i preduzetnici, radi obavljanja djelatnosti fizičke zaštite, mogu, na osnovu odobrenja nadležnog organa, da nabavljaju i drže pištolje i revolvere kalibra od 7,62 do 9 mm i dugo oružje sa olučenim cijevima, uključujući i poluatomatsko oružje sa kapacitetom magacina do 5 metaka, kao i potrebnu količinu municije. Lica koja vrše poslove fizičke zaštite mogu da nose oružje i municiju u objektu, na području ili pravcu kretanja transporta stvari koji obezbjeđuju. Upotreba vatrenog oružja, prilikom vršenja poslova fizičke zaštite, dozvoljena je samo u slučajevima nužne odbrane i krajnje nužde, u skladu sa krivično pravnim propisima i pod uslovima i na način utvrđen propisima o unutrašnjim poslovima. Izvještaj o primjeni ovlašćenja i obaveza podnošenja izvještaja Član 34 Lice koje vrši poslove fizičke zaštite dužno je da, odmah nakon primjene ovlašćenja iz člana 32 stav 1 tač. 3, 5, 6, 7 i 8 ovog zakona, a najkasnije u roku od osam časova od primjene ovlašćenja, u pisanoj formi o tome obavijesti odgovorno lice u privrednom društvu. Odgovorno lice u privrednom društvu i preduzetnik dužni su da, najkasnije u roku od 24 časa, dostave pisani izvještaj nadležnom organu o primjeni ovlašćenja. Izvještaj iz stava 2 ovog člana sadrži: 1) mjesto, vrijeme i detaljan opis događaja; 2) identifikacione podatke učesnika u događaju; 3) opis činjeničnog stanja, posljedice i pravno relevantne činjenice koje mogu poslužiti u ocjeni primjenjivanja ovlašćenja; 4) podatke o prisutnim licima. Odgovorno lice u privrednom društvu je dužno da, uz izvještaj, dostavi mišljenje o zakonitosti primjene ovlašćenja i dokazni materijal. Ocjena zakonitosti primjene ovlašćenja 9

10 Član 35 Na osnovu izvještaja iz člana 34 stav 3 ovog zakona i drugih prikupljenih dokaza, nadležni organ ocjenjuje zakonitost primjene ovlašćenja i o tome obavještava odgovorno lice u privrednom društvu. Kada su sredstva prinude upotrijebljena u granicama ovlašćenja isključena je odgovornost lica koje ih je upotrijebilo. VII UNIFORMA I IDENTIFIKACIONE OZNAKE LICA KOJA VRŠE POSLOVE ZAŠTITE Uniforma Član 36 Poslovi fizičke zaštite se, po pravilu, obavljaju u uniformi. Lice koje vrši poslove fizičke zaštite lica (tjelohranitelj) ne mora da nosi uniformu. Uniforma ne smije biti po boji, kroju i oznakama jednaka ili slična uniformi pripadnika nadležnog organa, vojske ili drugih državnih organa. Zabrana nošenja uniforme, djelova uniforme i zaštitnog znaka od strane neovlašćenih lica Član 37 Uniforma i djelovi uniforme i zaštitni znak pravnog lica ne smiju da se nose ili koriste od strane neovlašćenih lica. Identifikaciona oznaka Član 38 Lice koje obavlja poslove zaštite ima identifikacionu oznaku. Identifikacionu oznaku iz stava 1 ovog člana izdaju privredno društvo i preduzetnik i o tome obavještavaju nadležni organ. Sadržaj i izgled identifikacione oznake propisuje Ministarstvo. Nošenje identifikacione oznake na vidnom mjestu Član 39 Lice koje vrši poslove fizičke zaštite identifikacionu oznaku nosi istaknutu na vidnom mjestu. Izuzetno od stava 1 ovog člana, lice koje poslove fizičke zaštite vrši u civilnom odijelu ne mora identifikacionu oznaku da istakne na vidnom mjestu, ali je obavezno da je ima kod sebe. Lice koje vrši poslove tehničke zaštite, kad obavlja poslove postavljanja i održavanja sredstava za tehničku zaštitu, mora kod sebe da ima identifikacionu oznaku. Obaveza vraćanja identifikacione oznake Član 40 Lice koje vrši poslove zaštite je dužno da identifikacionu oznaku vrati nadležnom organu u roku od osam dana od: 1) promjene bilo kog od uslova iz člana 19 ovog zakona; 2) prestanka radnog odnosa; 3) raspoređivanja na drugo radno mjesto. Privredna društva i preduzetnici su dužni da, u roku od tri dana od dana nastupanja okolnosti iz stava 1 ovog člana, obavijeste nadležni organ. VIII ORGANIZOVANJE UNUTRAŠNJE SLUŽBE ZAŠTITE Služba zaštite i uslovi za njeno organizovanje Član 41 U cilju zaštite zaposlenih i imovine, odnosno sprovođenja mjera zaštite unutar svog poslovnog prostora, privredna društva i preduzetnici i druga pravna lica mogu organizovati unutrašnju službu zaštite (u daljem tekstu: služba zaštite). Privredna društva, preduzetnici i druga pravna lica mogu organizovati službu zaštite, ako: 10

11 1) imaju prostorije namijenjene za službu zaštite, koje su opremljene u skladu sa propisima o posebnom prostoru i tehničkim uslovima za bezbjedan smještaj oružja i municije, zaštitu od požara, krađe i drugih havarija ili zloupotrebe; 2) zaposleni u službi zaštite ispunjavaju uslove propisane čl. 19 i 25 ovog zakona; 3) odgovorno lice službe zaštite ispunjava uslove propisane članom 19 ovog zakona. Odobrenje za otpočinjanje rada službe zaštite Član 42 Služba zaštite može da otpočne s radom na osnovu odobrenja nadležnog organa. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja, pored dokaza o ispunjenosti uslova iz člana 18 stav 2 ovog zakona, podnosi se: 1) opšti akt o osnivanju službe zaštite; 2) dokaz o ispunjenosti uslova iz člana 41 stav 2 ovog zakona. Protiv rješenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje odobrenja o osnivanju službe zaštite može se izjaviti žalba Ministarstvu. IX EVIDENCIJE Evidencije koje vodi nadležni organ Član 43 Nadležni organ vodi evidencije o izdatim : 1) odobrenjima iz člana 18 ovog zakona; 2) dozvolama iz člana 24 ovog zakona; 3) odobrenjima iz člana 42 stav 1 ovog zakona; 4) uvjerenjima o položenom stručnom ispitu lica koja vrše poslove zaštite. Evidencije koje vode privredna društva, preduzetnici i druga pravna lica Član 44 Privredna društva i preduzetnici vode evidencije o: 1) zaključenim ugovorima iz člana 9 ovog zakona; 2) vatrenom oružju iz člana 13 ovog zakona; 3) licima, imovini, objektima i prostorima koje obezbjeđuju fizičkom zaštitom, tehničkom zaštitom i koji se štite vatrenim oružjem iz člana 33 ovog zakona; 4) identifikacionim oznakama iz člana 38 ovog zakona. Evidencije iz stava 1 ovog člana vode pivredna društva, preduzetnici i druga pravna lica koja imaju organizovanu službu zaštite. Obrazac i sadržaj evidencija Član 45 Obrazac, sadržaj i način vođenja evidencija iz čl. 43 i 44 ovog zakona propisuje Ministarstvo. X NADZOR Član 46 Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrši Ministarstvo, preko ovlašćenog službenog lica. Ako u vršenju nadzora utvrdi nepravilnosti, ovlašćeno službeno lice organa iz stava 1 ovog člana dužno je da preduzme mjere utvrđene propisima o inspekcijskom nadzoru. XI KAZNENE ODREDBE Član 47 Novčanom kaznom od stostrukog do tristastrukog iznosa minimalne zarade u Republici kazniće se za prekršaj privredno društvo i preduzetik, ako: 1) obavlja djelatnost zaštite, a nije registrovano za obavljanje te djelatnosti, niti je dobilo odobrenje nadležnog organa (član 3); 2) primjenjuje mjere i radnje suprotno članu 7 stav 1 tač. 1-4 ovog zakona; 3) nabavlja oružje suprotno članu 13 stav 2 ovog zakona; 4) je služba zaštite započela sa radom bez propisanog odobrenja (član 42 stav 1). Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se novčanom kaznom od jedne polovine do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici i odgovorno lice u privrednom društvu. Ako su prekršaji iz stava 1 ovog člana izvršeni u povratu, uz novčanu kaznu, izriče se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od tri mjeseca do jedne godine. 11

12 Član 48 Novčanom kaznom od pedesetostrukog do stostrukog iznosa minimalne zarade u Republici kazniće se za prekršaj privredno društvo i preduzetnik, ako: 1) obavlja poslove zaštite bez ugovora sklopljenog u pisanom obliku (član 9); 2) u vršenju poslova tehničke zaštite ne upotrebljava sredstva koja imaju propisani kvalitet proizvoda u skladu sa utvrđenim standardima, odnosno prihvaćenim pravilima tehničke struke ili ne obezbijedi ispravnost ugrađene tehničke opreme ili njeno redovno održavanje i servisiranje za vrijeme garantnog roka (član 11); 3) se lice koje obavlja poslove fizičke zaštite, pri preduzimanju službenih radnji, ne legitimiše (član 32 stav 3); 4) u roku od 24 časa ne dostavi pisani izvještaj nadležnom organu o primjeni ovlašćenja i posljedicama (član 34 stav 2); 5) je uniforma po boji, kroju i oznakama jednaka ili slična uniformi pripadnika nadležnog organa, vojske ili drugih državnih organa (član 36 stav 3). Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se novčanom kaznom od jedne polovine do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici i odgovorno lice u privrednom društvu. Ako su prekršaji iz stava 1 ovog člana izvršeni u povratu, uz novčanu kaznu, izriče se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od jednog mjeseca do godinu dana. Član 49 Novčanom kaznom od desetostrukog do pedesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici kazniće se za prekršaj privredno društvo i preduzetnik, ako: 1) sklopi ugovor o djelu sa licem koje vrši poslove fizičke zaštite (član 12); 2) omogući ili naredi obavljanje djelatnosti fizičke zaštite vatrenim oružjem (član 33); 3) ne obavijesti nadležni organ, u roku od tri dana, da je zaposlenom prestao radni odnos, da je raspoređen na drugo radno mjesto ili da je prestao postojati neki od propisanih uslova za obavljanje djelatnosti zaštite (član 42 stav 2); 4) ne vodi propisane evidencije (član 44). Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se novčanom kaznom od jednostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici odgovorno lice u privrednom društvu. Član 50 Novčanom kaznom od jedne polovine do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici kazniće se za prekršaj lice koje neposredno obavlja poslove zaštite, ako: 1) vrši poslove zaštite bez dozvole nadležnog organa (član 24); 2) vrši poslove zaštite suprotno članu 30 ovog zakona; 3) upotrijebi fizičku snagu suprotno članu 32 st. 2 i 3 ovog zakona; 4) neovlašćeno koristi uniformu ili djelove uniforme i zaštitni znak privrednog društva (član 37); 5) ne istakne na vidnom mjestu identifikacionu oznaku (član 40 stav 1); 6) ne vrati identifikacionu oznaku nadležnom organu u roku od osam dana od dana kada mu je prestao radni odnos ili kada je raspoređen na drugo radno mjesto ili kada je prestao postojati neki od propisanih uslova za obavljanje poslova zaštite (član 40 stav 1). Ako su prekršaji iz stava 1 tač. 1, 2 i 3 ovog člana izvršeni u povratu, uz novčanu kaznu izriče se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od jednog do šest mjeseci. DŽII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Nadležnost u rješavanju u pojedinačnim upravnim stvarima Član 51 Do osnivanja nadležnog organa, u pojedinačnim upravnim stvarima, u skladu sa ovim zakonom, odlučuje nadležna organizaciona jedinica Ministarstva. Po žalbi na pojedinačne upravne akte nadležne organizacione jedinice iz stava 1 ovog člana odlučuje Ministarstvo. Usklađivanje organizacije i poslovanja Član 52 Privredna društva i preduzetnici koji obavljaju djelatnost zaštite uskladiće svoju organizaciju i poslovanje sa odredbama ovog zakona, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Rok za donošenje podzakonskih akata za sprovođenje zakona Član 53 Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Do donošenja akata iz stava 1 ovog člana primjenjivaće se dosadašnji propisi, ukoliko nijesu u suprotnosti sa ovim zakonom. 12

13 Prestanak važenja dosadašnjeg zakona Član 54 Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o društvenoj samozaštiti (''Službeni list SRCG'', br. 38/74 i 12/83). Stupanje na snagu zakona Član 55 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore". 13

14 231. Na osnovu člana 88 tačke 2 Ustava Republike Crne Gore donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O DETEKTIVSKOJ DJELATNOSTI Proglašava se Zakon o detektivskoj djelatnosti, koji je donijela Skupština Republike Crne Gore na drugoj sjednici prvog redovnog zasijedanja u godini, dana 28. aprila godine. Broj: /2 Podgorica, 05. maj godine I OSNOVNE ODREDBE Predmet zakona Predsjednik Republike Crne Gore, Filip Vujanović, s.r. Z A K O N O DETEKTIVSKOJ DJELATNOSTI Član 1 Ovim zakonom se uređuje obavljanje detektivske djelatnosti, uslovi i način vršenja detektivskih poslova, prava i dužnosti detektiva i vršenje nadzora nad obavljanjem detektivske djelatnosti. Pojam detektivske djelatnosti Član 2 Detektivska djelatnost je prikupljanje podataka, dokaza i informacija, obrada i dostava podataka naručiocu usluge (u daljem tekstu: stranka), u skladu sa ovim zakonom. Detektiv Član 3 Detektivsku djelatnost obavljaju detektivi kao nezavisnu profesiju (u daljem tekstu: detektiv). Detektiv može obavljati djelatnost samostalno ili u detektivskoj kancelariji, u skladu sa ovim zakonom. Djelatnost iz stava 1 ovog člana detektiv upisuje u Centralni registar privrednog suda, na osnovu izdatog odobrenja za obavljanje detektivskih poslova. Detektivska kancelarija Član 4 Dva ili više detektiva mogu osnovati detektivsku kancelariju. Detektivska kancelarija se osniva kao privredno društvo. Ovlašćenja koja detektivi ne mogu imati Član 5 Detektivi kojima je izdata dozvola za vršenje detektivskih poslova ne smiju vršiti poslove i zadatke koji su zakonom određeni kao policijski poslovi, niti upotrebljavati metode i sredstva koja u skladu sa zakonom upotrebljava policija. Detektivi ne smiju vršiti detektivske poslove za domaće i strane odbrambene, bezbjedonosne i kontraobavještajne službe. II ODOBRENJE ZA OBAVLJANJE DETEKTIVSKE DJELATNOSTI Odobrenje Član 6 Detektivska djelatnost može se obavljati isključivo na osnovu odobrenja. Odobrenje iz stava 1 ovog člana izdaje organ uprave nadležan za policijske poslove (u daljem tekstu: nadležni organ). 14

15 Uslovi za izdavanje odobrenja Član 7 Odobrenje za obavljanje detektivske djelatnosti može se izdati licu, koje: 1) je državljanin Srbije i Crne Gore; 2) ima prebivalište u Republici Crnoj Gori; 3) ima visoku ili višu stručnu spremu; 4) nije osuđivano na bezuslovnu kaznu zatvora za krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti ili za takva krivična djela nije pokrenut postupak; 5) nije kažnjeno za prekršaje utvrđene ovim zakonom; 6) je zdravstveno sposobno; 7) ima položen stručni ispit za detektiva. Smatra se da lice ispunjava uslove iz stava 1 tačka 8 ovog člana, ako ima dvije godine radnog iskustva u obavljanju poslova nadležnog organa, bezbjedonosno - operativnih poslova u Vojsci Srbije i Crne Gore i bezbjednosno informativnim i obavještajnim agencijama, poslova izvršenja krivičnih i prekršajnih sankcija ili advokatskih poslova. Rješenje Član 8 Nadležni organ će rješenjem odlučiti o zahtjevu za izdavanje odobrenja za obavljanje detektivske djelatnosti. Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana može se izjaviti žalba organu državne uprave nadležnom za unutrašnje poslove (u daljem tekstu: Ministarstvo). Pripravnički staž Član 9 Pripravnički staž za detektiva traje 12 mjeseci. Način osposobljavanja pripravnika, program i način polaganja stručnog ispita za detektiva uređuju se aktom Ministarstva. III DOZVOLA ZA VRŠENJE DETEKTIVSKIH POSLOVA Detektivski poslovi Član 10 Pod detektivskim poslovima podrazumijeva se prikupljanje podataka o: 1) licima koja su nestala ili su sakrivena, dužnicima, autorima ili pošiljaocima anonimnih pisama ili licima koja šire klevete ili uvrede; 2) licima koja su stranci prouzrokovali štetu; 3) predmetima koji su izgubljeni, nestali ili ukradeni; 4) dokaznom materijalu potrebnom za zaštitu i dokazivanje prava stranke pred pravosudnim i drugim organima, odnosno organizacijama, koji u postupcima odlučuju o tim pravima; 5) uspješnosti lica u obavljanju poslova i poslovnosti privrednih društava i drugih pravnih lica. Detektivskim poslovima smatraju se i aktivnosti traženja izgubljenih lica, poslovi privatnih istražitelja i prismotre. Bliži uslovi i način vršenja poslova iz stava 1 ovog člana uređuju se aktom Ministarstva. Dozvola za rad Član 11 Detektiv može otpočeti sa radom ako mu je izdata dozvola za vršenje detektivskih poslova. Zahtjev za izdavanje dozvole iz stava 1 ovog člana podnosi se nadležnom organu. Uz zahtjev iz stava 2 ovog člana prilaže se: 1) akt o upisu u Centralni registar privrednog suda; 2) dokaz da ima obezbijeđen poslovni prostor u skladu sa propisima kojima se uređuju prostorni i tehnički uslovi za zaštitu od požara, krađe i drugih havarija i zloupotreba. O zahtjevu iz stava 2 ovog člana nadležni organ odlučuje rješenjem. Protiv rješenja iz stava 4 ovog člana može se izjaviti žalba Ministarstvu. Prestanak važnosti dozvole Član 12 Dozvola iz člana 11 ovog zakona prestaje da važi ako detektiv ne otpočne sa radom u roku od jedne godine od dana njenog izdavanja. 15

16 Shodna primjena zakona Član 13 Odrebe čl. 11 i 12 ovog zakona shodno se primjenjuju i na detektivsku kancelariju. Oduzimanje dozvole za rad detektiva Član 14 Nadležni organ će rješenjem oduzeti detektivu dozvolu za vršenje detektivskih poslova, ako: 1) se utvrdi da su podaci na osnovu kojih je dozvola izdata lažni; 2) prestane ili se izmijeni neki od uslova na osnovu kojih je dozvola izdata; 3) postane trajno nesposoban za vršenje detektivskih poslova ili izgubi poslovnu sposobnost. Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana može se izjaviti žalba Ministarstvu. Zabrana rada detektivske kancelarije Član 15 Nadležni organ će rješenjem zabraniti detektivskoj kancelariji obavljanje detektivske djelatnosti, ako se detektivu oduzme dozvola za vršenje detektivskih poslova, iz razloga utvrđenih članom 14 stav 1 ovog zakona. Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana može se izjaviti žalba Mnistarstvu. IV PRAVA I DUŽNOSTI DETEKTIVA Ugovor Član 16 Detektivski poslovi vrše se samo na osnovu ugovora sklopljenog u pisanom obliku između detektiva i stranke i uz izdavanje posebnog punomoćja stranke. Legitimacija Član 17 Detektiv ima legitimaciju. Legitimaciju iz stava 1 ovog člana izdaje nadležni organ. Detektiv je dužan da, za vrijeme izvršenja konkretnog detektivskog posla, stavi na uvid posebno punomoćje stranke i pokaže legitimaciju na zahtjev ovlašćenog policijskog službenika ili lica od kojeg pribavlja podatke. Obrazac i sadržaj detektivske legitimacije propisuje Ministarstvo. Vraćanje legitimacije Član 18 Detektiv je dužan da nadležnom organu vrati detektivsku legitimaciju, u roku od tri dana od dana predaje pisane izjave da je prestao sa obavljanjem detektivske djelatnosti. Lice koje naslijedi detektiva je dužno da, u roku od 30 dana od dana završetka ostavinskog postupka, vrati detektivsku legitimaciju nadležnom organu. Oduzimanje legitimacije Član 19 Nadležni organ će rješenjem oduzeti legitimaciju, ako utvrdi da detektiv: 1) ne ispunjava uslove iz člana 7 ovog zakona; 2) postane trajno nesposoban za vršenje poslova ili izgubi poslovnu sposobnost. Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana može se izjaviti žalba Ministarstvu. Prikupljanje podataka Član 20 Detektiv može da prikuplja podatke i informacije neposredno od lica na koje se oni odnose, lica koja su spremna da daju podatke i iz medija. Detektiv ne smije, prilikom prikupljanja podataka iz stava 1 ovog člana, da ometa organe državne uprave i druge organe i organizacije u vršenju poslova iz njihovog djelokurga. 16

17 Pravo uvida u zbirke podataka Član 21 Državni službenici koji su ovlašćeni za prikupljanje odgovarajućih izvještaja, informacija i podataka i pravna lica koja na osnovu javnih ovlašćenja vode određene evidencije, dužni su da, na zahtjev detektiva, daju podatke o: 1) stalno i privremeno prijavljenim licima; 2) polisama osiguranja ; 3) poreskim prijavama; 4) vlasnicima motornih vozila i plovilima; 5) penzijskom i invalidskom osiguranju. Detektiv ima pravo uvida u sudske i upravne akte, u slučajevima kada to pravo, u skladu sa zakonom, ima stranka. Podaci iz stava 1 ovog člana neće se dati detektivu, ako su ti podaci posebnim propisom određeni kao službena tajna. Dužnost prijavljivanja krivičnog djela i izuzeci Član 22 Detektiv koji je u vršenju ugovorenog posla saznao za krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti dužan je da o tome, bez odlaganja, obavijesti nadležnog tužioca ili nadležni organ. Izuzetno od stava 1 ovog člana, detektiv nije dužan da prijavi krivično djelo ako je prilikom vršenja ugovorenog posla saznao da je izvršilac tog krivičnog djela stranka. Ako je stranka izvršilac krivičnog djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Republike Crne Gore ili krivičnog djela protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom ili krivičnog djela protiv polne slobode ili krivičnog djela sa elementima organizovanog kriminala, detektiv je dužan da postupi na način propisan u stavu 1 ovog člana. Zabrana upotrebe sredstava prinude i drugih sredstava Član 23 Detektiv, u vršenju detektivskih poslova, ne smije da: 1) nosi vatreno oružje; 2) upotrebljava druga sredstva prinude; 3) koristi sredstva i naprave za elektronsko snimanje ili prisluškivanje. Poslovna tajna Član 24 Podaci koje je detektiv prikupio u vršenju ugovorenog posla smatraju se poslovnom tajnom i nakon izvršenja tog posla. Detektiv može prikupljene podatke i saznanja da koristi samo u svrhu za koju su prikupljeni. Predaja prikupljenih podataka i njihovo uništavanje Član 25 Detektiv je dužan da, nakon izvršenog ugovorenog posla, prikupljene podatke preda stranci, osim podataka koji nijesu od značaja za taj posao i koji moraju biti uništeni u roku od osam dana od dana ispunjenja ugovorene obaveze. Detektiv ne smije da objavi, niti da omogući drugom licu objavljivanje podataka do kojih je došao u izvršenju ugovorenog posla. Zabrana vršenja detektivskih poslova Član 26 Detektiv ne smije vršiti detektivske poslove, ako: 1) je on ili drugi detektiv koji je radio u istom privrednom društvu, u istoj stvari ili u stvari koja je s njom pravno ili stvarno neposredno povezana, vršio detektivske poslove za suprotnu stranu; 2) je u istoj stvari radio kao policijski službenik, istražni sudija ili advokat; 3) stranka zahtijeva prikupljanje podataka koje ne može da prikuplja; 4) u drugim slučajevima sukoba interesa utvrđenih drugim propisima. Kodeks detektivske etike Član 27 Detektivi imaju Kodeks detektivske etike. Detektivi su dužni da se, u vršenju detektivskih poslova, pridržavaju ovog zakona i načela utvrđenih u Kodeksu detektivske etike. Kodeks iz stava 1 ovog člana donosi samostalna, poslovna, stručna i interesna organizacija detektiva. 17

18 Kodeks detektivske etike objavljuje se u "Službenom listu Republike Crne Gore". V EVIDENCIJE Vrste evidencija Član 28 Nadležni organ vodi evidencije o izdatim: 1) odobrenjima iz člana 6 ovog zakona; 2) uvjerenjima o položenom stručnom ispitu za detektiva; 3) dozvolama iz člana 11 ovog zakona; 4) detektivskim legitimacijama iz člana 17 ovog zakona. Detektivi i detektivske kancelarije su dužni da vode evidencije o zaključenim ugovorima. Obrazac, sadržaj i način vođenja evidencija iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo. VI NADZOR Član 29 Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrši Ministarstvo preko ovlašćenog službenog lica. Ako u vršenju nadzora utvrdi nepravilnosti, ovlašćeno službeno lice organa iz stava 1 ovog člana dužno je da preduzme mjere utvrđene propisima o inspekcijskom nadzoru. VII KAZNENE ODREDBE Član 30 Novčanom kaznom od desetostrukog do dvjestastrukog iznosa minimalne zarade u Republici, kazniće se za prekršaj privredno društvo i preduzetnik, ako: 1) obavlja detektivsku djelatnost bez propisanog odobrenja iz člana 6 stav 1 ovog zakona; 2) zaposli detektiva bez propisane dozvole iz člana 11 stav 1 ovog zakona; 3) ne vodi propisane evidencije o zaključenim ugovorima iz člana 28 stav 2 ovog zakona. Novčanom kaznom od jednostrukog do četvorostrukog iznosa minimalne zarade u Republici kazniće se za prekršaje iz stava 1 ovog člana i odgovorno lice u privrednom društvu. Za prekršaj iz stava 1 tač. 1 i 2 ovog člana preduzetniku i odgovornom licu u privrednom društvu izreći će se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od tri mjeseca do jedne godine. Član 31 Novčanom kaznom od trostrukog do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici kazniće se za prekršaj detektiv, ako: 1) vrši detektivske poslove bez ugovora sklopljenog u pisanom obliku (član 16); 2) za vrijeme izvršenja konkretnog detektivskog posla ne stavi na uvid posebno punomoćje stranke i ne pokaže legitimaciju na zahtjev ovlašćenog policijskog službenika ili lica od koga pribavlja podatke (član 17 stav 3); 3) nadležnom organu ne vrati detektivsku legitimaciju u roku od tri dana od dana predaje pisane izjave da je prestao sa obavljanjem djelatnosti (član 18 stav1); 4) ne obavijesti nadležnog tužioca ili nadležni organ o krivičnom djelu za koje se goni po službenoj dužnosti za koje je saznao u vršenju ugovorenog posla (član 22 stav 1); 5) u vršenju detektivskih poslova upotrebljava druga sredstva prinude i koristi sredstva i naprave za elektronsko snimanje ili prisluškivanje (član 23); 6) nakon prestanka izvršenja ugovorenog posla povrijedi odredbe o poslovnoj tajni (član 24 stav 1); 7) koristi prikupljene podatke i saznanja suprotno članu 24 stav 2 ovog zakona; 8) nakon izvršenog ugovorenog posla prikupljene podatke ne preda stranci (član 25 stav 1); 9) objavi ili omogući drugom licu objavljivanje podataka do kojih je došao u izvršenju ugovorenog posla (član 25 stav 2); 10) vrši detektivske poslove suprotno članu 26 ovog zakona. Za prekršaj iz stava 1 ovog člana izreći će se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od tri mjeseca do jedne godine. VIII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Nadležnost u rješavanju u pojedinačnim upravnim stvarima Član 32 Do osnivanja nadležnog organa, u pojedinačnim upravnim stvarima, u skladu sa ovim zakonom, odlučuje nadležna organizaciona jedinica Ministarstva. Po žalbi na pojedinačne upravne akte nadležne organizacione jedinice iz stava 1 ovog člana odlučuje Ministarstvo. 18

19 Usklađivanje organizacije i poslovanja sa odrebama ovog zakona Član 33 Pravna i fizička lica koja su obavljala detektivsku djelatnost do stupanja na snagu ovog zakona dužna su da svoju organizaciju i poslovanje usklade sa ovim zakonom, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Donošenje podzakonskih akata Član 34 Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Stupanje na snagu zakona Član 35 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore". 19