Izveštavanje za NIRZ o emisijama iz rafinacije nafte. Doc. Dr Bogdana Vujić
|
|
- Austin Fletcher
- 6 years ago
- Views:
Transcription
1 Izveštavanje za NIRZ o emisijama iz rafinacije nafte Doc. Dr Bogdana Vujić Bogdana.vujic@tfzr.rs
2 Prema poreklu hemijski sastav nafte je različit: Najveći deo nafte (95-98%) čine ugljovodonici, a ostatak su kiseonična, sumporna i azotna jedinjenja. Ugljovodonici: parafinski tj. zasićeni ugljovodonici opšte hem. formule C n H 2n+2
3 aliciklični ugljovodonic - opšte formule C n H 2n sa jednim ili dva prstena u molekulu.
4 Azot se javlja u obliku piridinskih I hinolinskih baza ili njihovih derivata, Sumpor u obliku vodonik-sulfida (H 2 S), merkaptana (R-SH), tiofena I disulfida, Kiseonik u obliku naftenskih kiselina alifatične, cikloalkanske, aromatične, heterociklične i druge karboksilne kiseline Mineralni elementi kao što je Vanadijum, nikl, bakar, molibden tiofen piridin Natenske kiseline disulfidi hinolin
5 Tehnološki postupak Proizvodnja nafte obuhvata niz tehnološki postupaka koji su potencijalni zagađivači životne sredine, počevši od procesa vađenja nafte iz ležišta, transporta do prerdade, same prerade u rafineriji, preko transporta do dostributivnih centara kao I pri samom korišćenju, odnosno sagorevanje u motorima sa unutrašnim sagorevanjem.
6 RAFINACIJA NAFTE
7 1. Frakciona destilacija atmosferska vakuumska kombinovana 2. Hemijska prerada sirovih frakcija (Sekundarna prerada) I Krekovanje termički krekovanje (visoka temperatura + pritisak) obuhvata Koksanje Visbreking-Smanjivanje viskoznosti (količine rezidualnog ulja) katalitičko krekovanje sa fluidizovanim ili pokretnim podlogam II Alkilacija III. Polimerizacija- IV. Izomerizacija i reformacija 3. Prečišćavanje i finalizacija frakcija Hidrodesulfurizacija Pranje vodom Otklanjanje merkaptana Prečišćavanje od kiselih oksida Deasfaltizacija 4. Rukovanje I skladištenje obuhvataju sledeć opracije: Skladištenje Mešanje Utovar i transport Istovar u skladišta Istovar na prodajnim mestima 5. Postrojenje I pomoćni procesi Razni bojleri I generatori pare Postrojenje za prečušćavanje otpadnih voda Proizvodnja vodonika za hidrogenizaciju Postrojenje za otklanjanje i sakupljanje sumpora Kule za hčađenje
8 1. Frakciona destilacija atmosferska vakuumska kombinovana 2. Hemijska prerada sirovih frakcija (Sekundarna prerada) I Krekovanje termički krekovanje (visoka temperatura + pritisak) obuhvata Koksanje Visbreking-Smanjivanje viskoznosti (količine rezidualnog ulja) katalitičko krekovanje sa fluidizovanim ili pokretnim podlogam II Alkilacija III. Polimerizacija- IV. Izomerizacija i reformacija 3. Prečišćavanje i finalizacija frakcija Hidrodesulfurizacija Pranje vodom Otklanjanje merkaptana Prečišćavanje od kiselih oksida Deasfaltizacija 4. Rukovanje I skladištenje-obuhvataju sledeć opracije: Skladištenje Mešanje Utovar i transport Istovar u skladišta Istovar na prodajnim mestima 5. Postrojenje I pomoćni procesi Razni bojleri I generatori pare Postrojenje za prečušćavanje otpadnih voda Proizvodnja vodonika za hidrogenizaciju Postrojenje za otklanjanje i sakupljanje sumpora Kule za hčađenje
9 1. Frakciona destilacija Proces razdvajanja osnovnih frakcija nafte ili primarna prerada nafte naziva se frakciona destilacija. Frakciona destilacija je proces koji se sastoji u odvajanju ugljovodonika njihovim postupnim isparavanjem prema temperaturama ključanja i ponovnom kondenzacijom grupa ugljovodonika (frakcija). Proces se odvija u kolonama ili tornjevima za frakcionu destilaciju.
10 1. Proces razdvajanja Frakciona destilacija može biti - atmosferska - vakuumska - kombinovana Sirova nafta se greje, ugljovodonci koji prvi isparavaju hlade se do vrha i na vrhu kondenzuju. Najlakše isparivi se penju pliticama i hlade se. Iz kolone se odvode kao kondenzati (najprije laki, pa teški )
11 1. Frakciona destilacija atmosferska vakuumska kombinovana 2. Hemijska prerada sirovih frakcija (Sekundarna prerada) I Krekovanje termički krekovanje (visoka temperatura + pritisak) obuhvata Koksanje Visbreking-Smanjivanje viskoznosti (količine rezidualnog ulja) katalitičko krekovanje sa fluidizovanim ili pokretnim podlogam II Alkilacija III Polimerizacija- IV Izomerizacija i reformacija 3. Prečišćavanje i finalizacija frakcija Hidrodesulfurizacija Pranje vodom Otklanjanje merkaptana Prečišćavanje od kiselih oksida Deasfaltizacija 4. Rukovanje I skladištenje-obuhvataju sledeć opracije: Skladištenje Mešanje Utovar i transport Istovar u skladišta Istovar na prodajnim mestima 5. Postrojenje I pomoćni procesi Razni bojleri I generatori pare Postrojenje za prečušćavanje otpadnih voda Proizvodnja vodonika za hidrogenizaciju Postrojenje za otklanjanje i sakupljanje sumpora Kule za hčađenje
12 2. Hemijska prerada sirovih frakcija (Sekundarna prerada) sirovih frakcija je neophodna da bi se dobili proizvodi sa tačno definisanim karakterisrtikama potrebno je izvršiti sledeće procese:
13 I. Krekovanje dugački lanci se cepaju na kraće. Molekularno cepanje (krekovanje) velikih, teških molekula na manje sprovodi se pri visokim temperaturama ( C). Postoje dva tipa krekovanja: Termičko krekovanje Katalitičko krekovanje FCC (fluid catalitic cracking)
14 Pogon za krekovanje
15 Termičko krekovanje Gasoviti (etan, propan ili butan) ili tečni ugljovodonici (viši ugljovodonici -nafta) se greju i mešaju sa parom i na taj način pregrevaju na temperature preko 800 C što dovodi do prekidanja lanaca i formiranja ugljovodonika relativno male Molekulske mase.
16 Katalitičko krekovanje sa fluidizovanim ili pokretnim podlogam uz upotrebu katalizatora za ubrzanje procesa (aminosilikati i metalni oksidi)- Bez obzira na tip katalitičkog krekovanja, proces podrazumeva da se koriste veoma fine čestice katalizatora koji se ponaša kao fluid kada se pomeša sa parom. Ugljvodonična smeša se zagreva dovodi u kontakt sa katalizatorom u vertikalnoj koloni. Kada dodje do kontakta, dolazi do evaporizacije prilikom čega smeša dostiže željenu temperature od C. Nakon toga se smeša ugljovodonika razdvaja od katalizatora u ciklonima reaktora, a produkti se dalje šalju na frakcionu separaciju. Potrošeni katalizator pada na dno reaktora i odvodi se na regeneraciju jer se tokom ovog procesa stvara koks koji se taloži na katalizator čime se smanjuje njegova aktivnost i selektivnost.
17 Primer katalitičkog krekovanja Alkani dugog niza Niži alkani i cikloalkani Razgranati alkeni i alkani Aromati Niži alkeni i razgranati alkeni
18 II Alkilacija je dogradnja gasovotog izoparafina odnosno dogradnja alkilne grupe CH3 Svrha ove jedinice jeste proizvodnja alkilata komponente za mešanje visokog-kvaliteta benzina.
19 2-metilpropan Alkilacija se u rafinerijama odnosi na alkilaciju npr. 2-metilpropana (izobutana) sa alkenima u prisustvu jake kiseline kao katalizatora (HF ili H 2 SO 4 ) Reakcija se odvija na srednjim temperaturama (0-35 C) i egzotermna je, te je neophodno hlađenje. Proizvod ove reakcije uglavnom 2,2,4- trimetilpentan (izooktan)
20 Oktanski broj Oktanski broj (OB)-mera kvaliteta goriva OB označava odnos udela izooktana i n-heptana u gorivu OB za izooktan je 100, a n-heptan 0. Što je veči udeo izooktana u gorivu gorivo je kvalitetnije jer pri tome gorivo sagoreva ravnomerno bez detonacije. Oktanski broj zavisi od vrste nafte, ali se može poboljšati aditivima kao što je tetraetil olovo [Pb(C 2 H 5 ) 4 ] koje je izbačeno iz upotrebe zbog toksičnosti Pb
21 II Alkilacija objašnjenje Alkilacija je reakcija C3 i C4 olefina sa izobutanom kako bi se formirali teži molekuli izoparafina sa većim oktanskim brojem (po mogućstvu izo-oktan). Proces uključuje reakcije na niskim temperaturama uz prisustvo jakih kiselina hidrofluorna ili bezdimna sumporna kiselina. U reakciji u kojoj se koristi hidrofluorna kiselina proizvodi se kiselorastvorljivo ulje (ASO acid soluble oil), koje posle normalizacije, može da se spaljuje u pećima sa gorionikom. Prilikom korišćenja sumorne kiseline u reakcijama proizvodi se mulj (potrošena kiselina), koji se potom spaljuje kako bi se povratila sumporna kiselina (regeneracija potrošene kiseline). Kiseli mulj se uvodi u dekompozicionu peć zajendo sa gorivim gasom, gde se, na t=1 050 C, odvija dekompozicijia sumporne kiseline i dobija se sumpor dioksid. Gas koji napušta peć se hladi na 350 C u kotlu za otpadnu toplotu, a potom dalje hladi i filtrira. Gas i kondenzovana voda se odvode u sistem za tretman gasa.
22 III Polimerizacija je spajanje malih molekula u veću (obrnuto od krekovanja). U jedinici u kojoj se odvija proces polimerizacije, C3 i C4 olefini su dimerizovani i oligomerizovani kako bi se proizveo polimerni benzin kao visoko oktanska komponenta za mešanje. Proces je sličan alkilaciji u ulazima i izlazima, ali se obično koristi kao jeftinija alternativa za alkilaciju. Reakcije se obično odvijaju pod visokim pritiscima u prisustvu katalizatora na bazi fosforne kiseline apsorbovone na prirodni silicijum.
23 Izomerizacija i reforming je prevođenje linearne strukture CH u razgranatu ili IZO-strukturu, a da se pri tome ne mijenja bruto sastav molekula.
24 Izomerizacija Izomerizacija je veoma značajna za povećanje oktanskog broja benzina (razgranati alkani bolje sagorevaju u motorima automobila od lineralnih alkana) Primer izomerizacije butana (iz LPG) u 2- metilpropan (izobutan):
25 Reforming Reforming je takođe rekacija u kojoj se ugljovodonici reorganizuju u svojoj strukturi, ali u ovom slučaju dolazi do gubitka malih molekula kao što je H. Primer:Konverzija alkana u cikloalkan
26 1. Frakciona destilacija atmosferska vakuumska kombinovana 2. Hemijska prerada sirovih frakcija (Sekundarna prerada) I Krekovanje termički krekovanje (visoka temperatura + pritisak) obuhvata Koksanje Visbreking-Smanjivanje viskoznosti (količine rezidualnog ulja) katalitičko krekovanje sa fluidizovanim ili pokretnim podlogam II Alkilacija III. Polimerizacija- IV. Izomerizacija i reformacija 3. Prečišćavanje i finalizacija frakcija Hidrodesulfurizacija Pranje vodom Otklanjanje merkaptana Prečišćavanje od kiselih oksida Deasfaltizacija 4. Rukovanje I skladištenje-obuhvataju sledeć opracije: Skladištenje Mešanje Utovar i transport Istovar u skladišta Istovar na prodajnim mestima 5. Postrojenje I pomoćni procesi Razni bojleri I generatori pare Postrojenje za prečušćavanje otpadnih voda Proizvodnja vodonika za hidrogenizaciju Postrojenje za otklanjanje i sakupljanje sumpora Kule za hčađenje
27 Prečišćavanje i finalizacija frakcija- Prečišćavanje i rafinacija su procesi u kojima se dorađuju hemijski prerađene nafte u smislu odvajanja nepoželjnih komponenti, napr. jedinjenja sumpora, kiseonika ili azota, a prvenstveno kiseli oksidi, koja ne smeju da se nađu u derivatima nafte tokom njihove upotrebe. Neophodne radnje pre nego što se određeni proizvod posalje na skladištenje ili prodaju su: a. Hidrodesulfurizacija b. Pranje vodom c. Otklanjanje merkaptana d. Prečišćavanje od kiselih oksida e. Deasfaltizacija
28 1. Frakciona destilacija atmosferska vakuumska kombinovana 2. Hemijska prerada sirovih frakcija (Sekundarna prerada) I Krekovanje termički krekovanje (visoka temperatura + pritisak) obuhvata Koksanje Visbreking-Smanjivanje viskoznosti (količine rezidualnog ulja) katalitičko krekovanje sa fluidizovanim ili pokretnim podlogam II Alkilacija III. Polimerizacija- IV. Izomerizacija i reformacija 3. Prečišćavanje i finalizacija frakcija Hidrodesulfurizacija Pranje vodom Otklanjanje merkaptana Prečišćavanje od kiselih oksida Deasfaltizacija 4. Rukovanje I skladištenje-obuhvataju sledeć opracije: Skladištenje Mešanje Utovar i transport Istovar u skladišta Istovar na prodajnim mestima 5. Postrojenje I pomoćni procesi Razni bojleri I generatori pare Postrojenje za prečušćavanje otpadnih voda Proizvodnja vodonika za hidrogenizaciju Postrojenje za otklanjanje i sakupljanje sumpora Kule za hčađenje
29 1. Frakciona destilacija atmosferska vakuumska kombinovana 2. Hemijska prerada sirovih frakcija (Sekundarna prerada) I Krekovanje termički krekovanje (visoka temperatura + pritisak) obuhvata Koksanje Visbreking-Smanjivanje viskoznosti (količine rezidualnog ulja) katalitičko krekovanje sa fluidizovanim ili pokretnim podlogam II Alkilacija III. Polimerizacija- IV. Izomerizacija i reformacija 3. Prečišćavanje i finalizacija frakcija Hidrodesulfurizacija Pranje vodom Otklanjanje merkaptana Prečišćavanje od kiselih oksida Deasfaltizacija 4. Rukovanje I skladištenje-obuhvataju sledeć opracije: Skladištenje Mešanje Utovar i transport Istovar u skladišta Istovar na prodajnim mestima 5. Postrojenje I pomoćni procesi Razni bojleri I generatori pare Postrojenje za prečušćavanje otpadnih voda Proizvodnja vodonika za hidrogenizaciju Postrojenje za otklanjanje i sakupljanje sumpora Kule za hlađenje
30 Postrojenje i pomoćni procesi U rafinerijama nafte postoji niz sporednih procesa, odnosno procesa koji nisu direkto povezani sa proizvodnjom, ali bez njihovog postojanja proces rafinacije ne bi mogao da se dovede do kraja. Primer ovih aktivnosti su: a. Razni bojleri I generatori pare b. Postrojenje za prečušćavanje otpadnih voda c. Proizvodnja vodonika za hidrogenizaciju d. Postrojenje za otklanjanje i sakupljanje sumpora e. Kule za hlađenje f. Kompresorski sistemi
31 Shematski prikaz proizvodnje naftnih derivata
32
33 V=JK0WRTA8_T8
34 IZVORI I SPREČAVANJE ZAGAĐENJA
35 Rafinerije u EU U EU zemljama postoji oko 100 rafinerija za preradu sirove nafte. Nemačka i Italija imaju najveći broj rafinerija. Luksemburg nema ni jednu. Kao što se vidi na mapi skoro sve rafinerije su blizu mora ili okeana jer zahtevaju velike količine rashladne vode, kao i za transport sirovih materija. Neke zemlje imaju veoma veliku koncentraciju rafinerija: Roterdam-Holandija (5), Anterwerp -Belgija (5) i Sicilija- Italija (4). distribucija rafinerija ueu
36 Rafinerije EU Zbog velikog kapaciteta rafinerija u EU, malo je izgrađeno novih rafinerija u zadnjih 25 godina. Zapravo: 9% postojećih rafinerija je izgrađeno tokom poslednjih 25 godina i samo 2% u zadnjih 10 godina. 95% je izgrađeno pre 1981 godine i 44% pre godine a
37 KONFIGURACIJA RAFINERIJA U EU Tabela 1.6 pokazuje broj procesa koji su u funkciji u rafinerijama mineralnnih ulja u svakoj od EU zemalja
38 Konfiguracija rafinerija u EU Može se videti (tabela prethodni slajd) da vakuum destilacija, katalitiki hidrotretman i katalitički reforming su najčeći procesi i oni su prisutni u rafinerijama najednostavnije konfiguracije. Najmanje uobičajeni procesi u Eu rafinerijama su koksovanje i polimerizacija/dimerizacija.
39 KONFIGURACIJA RAFINERIJA HOLANDSKA PODELA
40 KONFIGURACIJA RAFINERIJA NELSONOVI INDEKSI Nelson je razvijo indekse kompleknosti rafinerija uzimajući u obzir relativnu cenu svih komponenti koje čine određenu rafineriju Indeks 1 je pripisan rafinerijama koja imaju vakuum destilaciju 11% 41% 30% 18%
41 Trenutna potrošnja i emisije u EU rafinerijama Identifikovano preko 90 zagađujućih materija 5-20Mt Odnose se za rafinerije koje imaju efikasne uređaje za smanjenje emsije
42 Rafinerije spadaju u industrije koje koriste velike količine sirovina, energije, vode i pomoćnih materija, a samim tim i imaju velike količine produkata, sporednih produkata i otpadnih materija, a tokom skladištenja sirovina gotovih proizvoda kao i tokom procesa rafinacije emituju se velike količine različitih zagađujućih materij u atmosferu. Rafinerije su uporedom sa usavršavanjem procesa razvijale i usavršavale tehnike za smanjenje emisija, a kao rezulta je opadajući trend emisije po toni proizvoda.
43 Emisije u vazduh iz rafinerijske prerade-izvori Osnovni, najveći procesi koji su izvori: Postrojenja za proizvodnju energije Kotlovi Grejači Katalitičko krekovanje Baklje Rafinerijski procesi veliki potrošači energije: U rafineriji nafte vrši se sagorevanje dva tipa goriva: nafta i gasa CO, SO2, NOx, PM skoro 60% emisije u vazduh koja potiče iz aktivnosti rafinerijske prerade je povezano sa proizvodnjom energije
44 Emisije u vazduh iz rafinerijske prerade-izvori Difuzni i fugativni izvori VOC rukovanje sirovinama i proizvodima-pretovar Lako siparljiva organska rezervoari, jedinjena sistem za izdvajanje ulja na postrojenju za prečišćavanje otpadnih vodaventila, sistem aza drenažu... Curenja iz drenažnih sistema - Druge emisije H 2 S,NH 3, BTEX, CS 2, HF i metali kao sastavni deo PM (Ni i V)
45 Emisije u vazduh iz rafinerijske prerade-polutanti Osnovne zagađujuće materije iz rafinerije su: CO 2 SOx NOx VOC (lako isparljiva organska jedinjenja) Suspendovane čestice (čađ, prašina i parteći TM: V i Ni) Mirisi H 2 S-vodonik sulfid NH 3 amonijak CO CS 2 Ugljen-disulfid HF i HCl-fluoro vodonik i hlor-vodonika
46 TABELA OSNOVNI POLUTANTI I njihovi izvori
47
48 CO2 je GHG koji zauzima najviše pažnje u debati oko klimatskih promena Najveći zvor CO2 je proizvodnja energije (peći, kotlovi, sistemi baklje i insineratori). Emisija CO2 iz postrojenja za proizvodnju energije u rafinerijama čini oko 42 % od ukupnih CO2 emitovan od celokupne rafinerije. Skoro sav (od 90-97%) C koji se nalazi u sirovoj nafti se pre ili kasnije konvertuje u CO2. Opseg emisija u rafinerijama je veoma velik od do t/god.
49 CO 2 Upotreba tečnih goriva doprinosi sa znatno višim količinama emisije CO2 u poređenju sa sagorevanje gasovitih goriva.
50 CO2 Zavisnost emisije CO2 od kompleksnosti rafinerije Kompleksnost rafinerije Potreba za energijom Emisije CO2
51 NOx kada se emituju u vazduh i u kombinaciji sa vodom formiraju kisele kiše. Takođe u kombinaciji sa sunčevom svetlošću i VOC mogu da utiču na formiranje nepoželjnog prizemnog ozona. Osnovni izvor NOx su procesi sagorevanja: tokom procesa sagorevanja N, koji uglavnom i većim delom potiče iz vazduha koji je prisutan u sagorevanju formirajući smešu NO i NO2. Takođe, nastaju male količine N 2 O gasa koji ima značajno dejstvo na stratosferski ozon. U većini procesa sagevanja NO doprinosi sa 90% od ukpnih NOx.
52 NOx Grubo oko: 60-70% emisije NOx iz rafinerije potiče od upotrebe goriva u pećima, kotlovima i gasnim turbinama. 16% emisije NOx je povezano sa katalitičkim krekovanjem 11% emisije NOx je povezano sa drugim mašinama Količina emitovanog NOx zavisi od: 1. tipa goriva odnosno od sadžaja N ili H u gorivu, 2. tipa i dizajna opreme za sagorevanje kao i 3. uslova sagorevanja Zbog toga postoje velike razlike u količinama emitovanog NOx u atmosferu iz različitih rafinerija Opseg emisije kreće se od 60 do 5000 tnox/milion t sirove prerađene nafte
53 Procesi proizvodnje energije za tehnološki postupak rafinacije nafte kao izvor NOx Gasovita goriva iz rafinerijskog energetskog sistema oslobađaju manje NOx/jedinici proizvedene energije nego tečna goriva, a naročito tečna rafinerijska goriva. Rafinerije koje imaju kontinualni monitorng sistem emisija detektovale su da je koncentracija NOx i do 6 puta veća kada se sagoreva tečno gorivo u poređenju sa gasovitim gorivom.
54 FCC postrojenje kao izvor NOX. Procesi sagorevanja koji kao gorivo koriste gas proizvode manje NOx u poređenju sa FCC postrojenje. Široki opseg emisija NOx iz regeneratora FCC pokazuje kako različiti uslovi u FCC regeneratorima, različiti kapaciteti kao I sadržaj N u koksu utiče na različite emisije. Neki primeri emisije NOx dati su u tabeli. Granična Vrednost Emisije (GVE) za katalitički kreking je700 mg/nm3
55 GVE za katalitički kreking je700 mg/nm3 NOx Ne zapaža se zavisnost emisije NOx i kompleksnosti rafinerije Rafinerije koje imaju FCC ne pokazuju povišenu emisiju NOx
56 Suspendovane čestice (PM 10 ) Čestične materije predstavljaju kompleksnu smešu organskih i neorganskih jedinjenja suspendovanih u vazduhu koje negativno deluju na ljudski organizam.
57 Podela suspendovanih čestica Krupne (grube) suspendovane čestice imaju aerodinamični dijametar manji od 10µm (PM10). U ovu grupu čestica spada prašina razneta vetrom sa puteva i poljoprivrednih i drugih neobrađenih površina (eolska erozija), zrna polena i dr. Fine čestice imaju aerodinamični dijametar manji od 2.5µm (PM2.5), formiraju se kondezacijom i koagulacijom pare nastale u procesima sagoravanja i isparavanja.
58 Uporedni pregled veličina čestica koje se pojavljuju u prirodi
59
60 Suspendovane čestice-pm PM Nastaju prilikom sagrevanja tečnih goriva, prilikom katalitičkog krekovanja... Opseg emisija PM u rafinerijama variraju od: 100 do 2000 t/godini ili 10 do 3000 t PM /milion tona prerađene sirove nafte. Znatno manje emisije se postižu sagorevanjem gasa kao goriva i intalacijom sistema za kontrolu emisija (esp, vrećasti filtri..)
61 Suspendovane čestice-pm PM u otpadnim rafinerisjkim gasovima mogu da budu u sledećim formama: Čađ-veličina čestica je ispod 1um Cenosfere-potiču iz tečne faze otpada nastalog sagorevanjem kapi teških ulja na relativno niskim temperaturama. (<700 C). Veličina čestica je jednaka ili veća od veličine uljnih kapi (1-500um) Čestice koksa veličine 1-10um Fine čestice (<0.01um) njihov doprinos ukupnoj masi emisije je zanemarljiva
62 Tabela.Primeri emisije PM iz katalitičkog krekovanja GVE za PM iz: Katalitičkog krekinga 50mg/Nm3 Čestice koje se emituju u regeneraciji katalizatora se sastoje dominantno od čestica veličine maksimalno 10um.
63 Teški metali Značajni teški metali u nafti su: As, Hg, Ni i V. Povišene koncentracije ovih TM se mogu naći u reziduima u uređajima za kontrolu emisije GVE za PM iz rafinerijske prerade 20mg/Nm3 za maseni protok 200g/h 150mg/Nm3 za maseni protok 200g/h GVE za Ni 0,5mg/Nm3 za maseni protok od 2,5g/h i veći GVE za V 1mg/Nm3 za maseni protok 5g/h i veći
64 SO2 SOx kada se emituju u vazduh u kombinaciji sa vodom formiraju kisele kiše. Sve vrste sirove nafte sadrže određen sadržaj S u zavisnosti od geografskog porekla Osnovni uzvor SO2 je proizvodnja energije - Tokom sagorevanja sumpor iz goriva se transformiše u smešu sumpornih oksida- SOx. Drugi izvor, ali znatno manji, je otpadni gas iz jedinice za regeneraciju sumpora.
65 SO2 Sagorevanje-Količina SO2 koja se emitije iz procesa sagorevanja zavisi od S u tečnom gorivu. pokazuju da je prosečan SO2 sadržaj u otpadnom gasu iz sagorevanja gasa/ulja je 1350mg/m3, dok je u 55% otpadnog gasa koncentracija manja od 1000mg/m3. (Concawe) Gve za So2 iz velikih postrojenja za sagorevanje na tečna goriva -1700mg-400 mg/nm3 u zavisnosti od snage (MWTh) Gasovita: 35mg/Nm3 gasovita goriva generalno 5 mg/nm3 TNG Gasovi niske toplotne moći iz procesa gasifikacije rafinerijskih ostataka, gas iz koksnih peći, gas visokih peći 800mg/Nm3 Gve za So2 iz srednja postrojenja za sagorevanje Za teška ulja 1300mg/Nm3 Ostala tečna goriva 850mg/Nm3
66 Sadržaj sumpora u naftama različitog porekla
67 Jedinica za regeneraciju S-SRU Podrazumeva uklanjanje vodonik-sulfida (H 2 S) otrovnog i korozivnog gasa neprijatnog mirisa) sagorevanjem Klausov proces: 2H 2 S +O 2 2S +2H 2 O Iako SRU smanjuje emisiju SO2, može doći do povećanja emisije CO2 usled povećane potrošnje energije Što je veći broj klausovih reaktora % konverzija H2S u S je veća
68 SO2 distribucija SO2 u okviru instalacija u okviru rafinerije : Pocesna jedinica Gorivo sagoreno i pećima i kotlovima Emitovana količina SO2 izražena kao S (kt/god) % u ukupnoj emisiji iz rafinerije FCC jedinica SRU Baklja Ostalo Ukupno 432 Concawe -istraživanje na 70 rafinerija u EU
69 Opseg godišnjih emisija je od 49 do 10000t/god ili 30 do 6000 t SO2/milion t prerađene sirove nafte.
70 VOC-lako isparljiva orhanska jedinjenja Lako isparljiva organska jedinjenja (volatile organic compounds VOC) je izraz koji se odnosi na sva jedinjenja koja sadrže organski C i koja isparavaju na ambijentalnoj teperaturi doprinoseći stvaranju "letnjeg smoga" i neprijatnog mirisa. VOC emisije zajedno sa NOx i pod dejstvom sunčeve svetlosti utiču na formiranje prizemnog ozona. VOC mogu da prouzrokuju probleme sa mirisom. Osnovni izvori VOC su isparavanja ugljovodoične frakcije tokom skladištenja i distribucije. Gubici VOC-a se mogi izračunati ili direktno meriti. Osnovni uzvori VOC u rafinerijama su ventili, fugativne emsije iz sitema cevovoda, sistema za tretman voda, rezervoara za skladištenje... Difuzna emisija pojedinačnih izovra kao što su entili, konektori, pumpe... doprinose sa 20-50% ukupnoj emsiji. Opseg emsija u EU rafinerijama (uključujući i tank farme) je od 600 do t VOC /godini ili 50 do 6 000t/milion t prerađene sirove nafte. POSEDO PREDAVANJE FUGATIVNE EMSIJE IZ RAFINERIJE
71 EMISIJE U VODE
72 Voda se u rafineriji koristi kao procesna voda ili kao rashladna voda Upotreba vode može dovesti do kontaminacije najčešće sa uljnim produktima što dovodi do povećane potrošnje kiseonika u efluentu. Rafinerije najšečće ispuštaju vodu iz:
73 Emisije u vodu Procesna voda-ove vode su najčešće bile u kontaktu sa procesnim fluidima i pored velike količine ulja one mogu da sadrže i H2S, NH3 i fenole (što je proces rafinacije kompleksniji otpadna voda će sadržati više H2S i NH3). Rashladna voda bilo da se jednokratno koristi ili recirkuliše u rashladnom sistemu, teoretski ne bi trebala da sadrži ulje, medjutim uvek su mogući kontakti sa procesnim fluidima usled nekih curenja u sistemu što dovodi do kontaminacije vode Atmosferska voda sa površina u krugu fabrike koja su potencijalno zauljena.
74 Ulje i drugi ugljovodonicu su osnovni polutanti koji se mogu naći u otpadnim vodama iz procesa rafinacije ulja. Ostali polutansti su: H2S, NH3, fenoli, Benzen, cijanidi, suspendovane materija koje sadrže metale i druga neorganska jedinjenja.
75 Koncentracije polutanata u otpadnoj vodi u tipičnoj rafineriji pre tretmana (CONCAWE, 1999) Koncentracije polutanata u otpadnoj vodi u tipičnoj rafineriji pre tretmana (CONCAWE, 1999) ulje H 2 S (HSR) NH 3 Fenoli BOD COD TOC CN - (CNS - ) TSS Destilacija xx xx xx x xx xx Visbreking xx xx xx xx xx x x Katalitičko xx xxx xxx xx xx x x krekovanje Hidrokreking xx xxx xxx - x - - Ulje za xx x x - xx - - podmazivanje Atmosferska voda x x - -
76 Uobičajeni koncept potrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u rafinerijama nafte Sistem za sakupljanje Separacija ulja Flotacija Egalizacija Aeracija Ulaz procesnih voda Rezervoar separisanog ulja Mulj na tretman ili odlaganje Bistrenje Nazad u preradu sirovog ulja Finalno prečišćavanje Otpuštanje
77 Otpad Količina otpada koje produkuje jedna rafinerija je relativno mali u odnosu na količinu sirovina i produkata. Tipična tipovi otpada iz rafinerije su: Muljevi sa uljem (iz rezervoara) i bez ulja iz PPOV Drugi rafinerijski otpad: razne tečnosti ili čvrst otpad (kontaminirano zemlja, potrošeni katalizatori, zauljeni otpad, pepeo iz baklji, potrošene baze, gline, hemikalije,+...) Otpad koji nije nastao u procesu rafinacije (kancelarijski, komunalni...)
78 Rafinerije mineralnih ulja i gasa II DEO- DIFUZNE I FUGATIVNE EMISIJE
79 Emisije u vazduh a) Izvori emisije prilikom rafinacije b) Procesi sagorevanja c) Fugativne emisije iz procesa d) Fugativne emisije iz rezervoara, transporta I pretakanja
80 Fugativna i difuzna emisije (DFE) Ova dva tipa emisije je teško definisati i precizno kvantifikovati. Postoje tehnike merenja, ali su one znatno komplikovanije i skuplje u poređenu sa tehnikama koje se primenjuju u monitoringu emisije iz izvora. Veoma je važno razjasniti neke definicije priikom razmatranja DFE: Fugativna emisija - emisija u životnu sredinu nastaje zbog postepenog gubitka zaptivenosti određenog dela opreme koja je predviđena da drži fluid u zatvorenom. Primer ove emisije uključuje curenje kroz prirubnice, pumpe ili određene zaptivne delova opreme. Difuzna emisija može biti iz tačkastih, linearnih, površinskih ili zapreminskih izvora. Primeri difuzne emisije uključuju otvaranje filtera ili sudova; Difuziju preko otvorenih površina; Emisiji isparljivih jedinjenja iz kanalizacije; Utovar/istovar bez hvatanja isparljivih jedinjenja; Prašina iz velikih skladišta.
81 c) Fugativne emisije iz procesa Fugativne emisije iz procesa rafinerije obično dolaze iz posuda, prirubnica, pumpi, konektora, kompresora i drenažnog sistema. Iako emisije iz svakog pojedinačnog izvora mogu biti veoma male, zbog velikog broja ovakvih izvora difuzne emisije mogu značajno doprineti ukupnoj emisiji. Neke rafinerije imaju razvijene svoje interne tehnike za izračunavanje fugativnih emisija iz procesa.
82 spojnica ventil
83
84 ventil prirubnica prirubnica
85 d) fugativne emisije iz rezervoara Sve rafinerije imaju područje za skladištenje produkata proizvodnje, tzv tank farma velikih kapaciteta (u rangu od 160m 3 do više od 79500m 3 ) radi obezbeđivanja nesmetane i kontinualne proizvodnje nafte i derivate. Tabela. Emisija isparljivih organskih jedinjenja pri preradi nafte usled manjih tehničkih neispravnosti koje su prihvatljive Izvor Emisija kg/dan po izvoru Slavine 0.27 Spojnice Zaptivači na pumpama 0.6 Zaptivači na kompresorima 7.14 Sigurnosno ventili 2 Drenaža 0.7 Rashladni tornjevi 730 Vodeno-uljni separatori
86 Rezervoar sa fiksnim krovom Sastoji se od cilindričnog čeličnog suda sa konusnim krovom koji je fiksiran za posudu. Uglavnom su dizajnirani tako da se u njima može držati proizvod u tečnom i proizvod u gasnom stanju. Odušni ventili su uglavnom fiksirani na vrhu rezervoara i omogućavaju da rezervoar radi pod svojim internim pritiskom ili vakuumom. Odušni ventili su obično podešeni na 0.19kPa. Obzirom da odušni ventili služe za otpust pare i pri malim varijacijama temperature, pritiska ili nivoa tečnosti, ovaj tip rezervoara može da emituje primetne količine polutanta. Ovaj tip rezervoara je prikazan na slici (sledeći slajd).
87 Rezervoar sa fiksnim krovom Odušni ventil
88 Rezervoar sa plivajućim krovom Tipični rezervoar sa plivajućim krovom se sastoji od cilindrične posude koja je opremljena na vrhu ima fiksirani krov, ali unutar rezervoara ima plutajuća membrana koji se potiže i spušta u zavisnosti od nivoa tečnosti u samom rezervoaru. Unutrašnja plutajuća membrana fizički zauzima određenu zapreminu prostora što smanjuje zapreminu rezervoara raspoloživu za fluid, odnosno efektivnu visinu rezervoara za čak m. Kada je rezervoar pun, membrana dodiruje fiksni krov. Odušni ventili koji se nalaze na vrhu fiksnog krova služe za sprečavanje nagomilavanja para ugljovodonika u koncentracijama koji mogu da dovedu do paljenja.
89 rezervoar sa plivajućim krovom
90 Emisija iz rezervoara sa fiksnim krovom LT i = (Z i,v)(lt) LT = ukupni gubici za tankove sa fiksinim krovom Emisija iz rezervoara sa plutajućim krovom LT i = (Z i,v) (LR + LF + LD) + (Z i,l) (LWD) LR, LF, LD, LWD = gubici za tankove sa plutajućim krovom kroz prirubnice, šavove... Zi,V = yimi/mv yi = Pi/PVA Pi = (P)(xi) xi = (Zi,L) (ML) / (Mi) Zi,V = težinski udeo komponente i u pari, prema Raulovom zakonu (kg/kg) yi = molska frakcija pare supstance i (kg/kg-mol) Mi = molekulska masa supstance i (kg/kg-mol); MV = moleukska masa gasa koji je u rezervoaru (kg/kg-mol). yi = molska frakcija pare supstance i (kg-mole/kg-mol); Pi = parcijalni pritisak supstance i (kpa(a)); PVA = ukupan mapon pare tečne smeše (kpa(a)). Pi = parcijalni pritisak supstance i (kpa(a)); P = napon pare čiste supstance i na prosečnoj dnevnoj temperaturi površine tečnosti (kpa(a)); xi = molski ude supstance u tečnosti (kg-mole/kgmole). xi = molski ude supstance u tečnosti (kg-mole/kg-mol). ML = molekulska masa tečnosti u rezervoaru (kg/kg-mole);
91 Fugativne emisije iz pretakanja i transporta nafte
92 Fugativne emisije iz pretakanja i transporta nafte Transport i prodaja petrohemijskih proizvoda uključuje mnogo različitih i posebnih operacija od kojih svaka ponosob predstavlja izvor emisija nastale isparavanjem tečnosti. Sirovo ulje se transportuje do rafinerije, a kasnije kao gotov proizvod se distribuira do prodajnih mesta različitim prevoznim sredstvima koje predstavlaju uglavnom cistern ili se transport vrši naftovodom. U zavisnosti od načina skladišta i transporta, gubici nastali prilikom transporta I pretovara mogu se svrstati u nekoliko kategorija. U daljem tekstu će biti razmatrani gubici nastali prilikom: pretovara iz prevoznog sredstva u podzemne rezrevoare i obrnuto transporta/tranzita pretakanja iz podemnih rezervoara u prevozna sredstva na benzinskim pumpama
93 Prilikom pretovara iz cisterne za transport u podzemne tankove koji se nalaze na benzinskim pumpama dolazi do značajne emisije VOC-a. Količina emitovanih VOC-a zavisi od metode punjenja podzemnog rezervoara, oblika podzemnog rezervoara, temeprature tečnosti, napona pare tečnosti i sastava tečnosti.
94 Sistem pretovara sa rasprskavanjem Emisija pare Cev za punjenje Poklopac Pare Produkt Tank Cev kroz koju se puni tank je samo svojim delom u rezervoaru zbog čega se javlja turbulencija i dolazi do kontakta para/tečnost tokom rasprkavanja i velikog gubitka pare. Ukoliko je turbulencija dovoljno velika, kapi tečnosti će biti zarobljene i izlaziće zajedno sa parom iz tanka.
95 Emisija pare cev za punjenje poklopac Odušni ventil u atmosferu Poklopac-zatvoren Pare Tank Produkt Metoda sa potpuno potoljenom cevi Produkt Pare Tank Metoda da permanentnom cevi za punjenje na dnu tanka cev za punjenje Druga metoda pretovara je kada je cev za punjenje potpuno potopljena u tečnost. Postoje dve vrste ove metode: 1. Metoda sa potpuno potoljenom cevi i 2. Metoda da permanentnom cevi za punjenje na dnu tanka. U prvoj metodi, cev je potopljena skoro do dna tanka, dok u drugoj metodi cev za punjenje se nalazi na dnu tanka, u oba slučaja cev je potpuno potovljena u tečnost i nalazi se ispod nivoa tečnosti čime je postiže da je turbulencija znatno manja, a samim tim i se manje generiše para u odnosu na pretovar sa rasprkavanjem.
96 Prosečna emisija prilikom pretovara sa potupno potopljenom cevi je 880 mg/l trasnportovane tečnosti, dok je emisija prilikom punjenja podzemnog rezervoara sa rasprskavanjem oko 1380l/l transportovane tečnosti.
97 Pretakanje- servis sa balansom pare
98 Jedna od tehnika za kontrolu emisije pare tokom pretovara odnosno pražnjenja rezervoara naziva se servis sa balansom pare gde vozilo za transport i pretovar ima sistem za preuzimanje nastale pare i vraća je nazad u tank odnosno na terminal gde se tank puni. Nedostaci ovog sistema su u tome što je cela zapremina cisterne koja se vraća prazna na terminal zasićena organskim parama, koje prilikom pretovara sa potpuno potopljenom cevi teže da izazlaze van izazivajući znatno veće gubitke nego prilikom drugih tipova pretovara.
99 Pretovar-cisterne sa rekuperacijom organskih para
100 Pretovar nafte I naftnih derivata iz cisterne sa rekuperacijom organskih para ima potpuno drugi pristup. Naime, mere za kontrolu emisije para prilikom pretovara svode se na to sa se pare sakupljaju i uvode u sistem za regeneraciju koji radi na principu hlađenja, adsorpcije ili kompresije, prilikom čega se deo regenerisane pare vrača u pozemni tank, a ostatak može da otpusti u atmosferu. Takođe, pare koje se sakupe mogu bez regeneracije da se spaljuju na baklji. Na Slici(prethodni slajd) prikazana je cisterna sa sistemom za rekuperaciju organskih para.
101 Pretakanje benzina iz pozemnog rezrevoara u prevozno sredstvo Emisija prilikom ovog tipa aktivnosti zavisi od razlike temperature goriva u samomo rezervoaru auta I temperature goriva koje se puni (ΔT), zatim od same temperature goriva koje se puni (Td) I napon pare (P). Er=264.2[(-5,909)-0,0949(ΔT)+0,0884(Td)+0,485(P)]
102 Metode za kontrolu emisije prilikom ove aktivnosti su prikazane zasniva se na prenošenju para iz rezervoara nazad u podzemni rezervoar, upotrebom posebnih creva i mlaznica. Generalno sistem za rekuperaciju para može se zasnivati na razlici pritisaka koja se stvori priliko pretakanja ili pomoću vakuum pumpi. Testovi koji su sprovedeni na nekoliko sistema odnosno benzinskih pumpi pokazali su da efikasnost rekuperacije iznosi od 88 do 92%.
103 Princip rada ncc F8
104 Procena emisije ukupnih VOC iz procesa pretovara može se izračunati sa određenim greškama u opsegu od ±30%, uporebom sledeće jednačine (USEPA, 1997a): Lp = 0.12 x SPM/T (14) Gde je: Lp = Gubitak VOC pretovarom (kg/m3 utovarene tečnosti); S = faktor zasićenja (Tabela 18); P = pravi napon pare tečnosti koja se pretovara (kpa); M = molekulska masa pare (kg/kg-mol); T = temperatura tečnosti koja se pretovara (K /( C + 273)).
105 Transport Emisije koje nastaju priliko transporta naftnih derivata mogu se izračunati na osnovu sledeće jednačine : Lt=0.1PW Na osnovu gornje jednačine se vidi da gubici VOC-a koji nastaju prilikom transporta naftnih derivata zavise od sistema kojim je cisterna za transport opremljena, odnosno do kog stepena je obezbeđena ventilacija što opet zavisi od gustine para (W) I napona para transportovane tečnosti (P).
106 Pitanja 1. Sastav nafte i Tehnološki postupak prerade-navesti i grupe procesa u rafinaciji nafte i objasniti procese 2. Navesti izvore i polutante koji se emituj u vazduh iz procesa rafinacije 3. Emisije u vodu 4. Fugativne emisije iz procesa rafinacije, skladištenja, transporta i pretakanja nafte ( objasniti sisteme, prednosti i manemedjusobno poređenje)
107 Literatura: Emission Factor Documentation for AP-42 Section 7.1 Organic Liquid Storage Tanks, Final ReportFor U. S. Environmental Protection Agency, Office of Air Quality Planning and Standards Emission Factor and Inventory Group. September 2006 Emission Factor Documentation for AP-42 Section Section 5.2-Transportation And Marketing Of Petroleum Liquids, Final Report For U. S. Environmental Protection Agency, Office of Air Quality Planning and Standards Emission Factor and Inventory Group. September 2006 Emission Factor Documentation for AP-42 Section Section 5.1-Petroleum Refining, Final Report For U. S. Environmental Protection Agency, Office of Air Quality Planning and Standards Emission Factor and Inventory Group September 2006 Approved Calculation Methods and Practices (ApendixA)-USE EPA Dr dragomir vitorović hemijska tehnologija, naučna knjiga Beograd Emission Estimation Technique Manual for Petroleum Refining, Integrated Pollution Prevention and Control (IPPC), Reference Document on Best Available Techniques for Mineral Oil and Gas Refineries, February 2003
Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije
Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant
More informationPodešavanje za eduroam ios
Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja
More informationSIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.
SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako
More informationCJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA
KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces
More informationGUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević
GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel
More informationZBIRKA ZADATAKA IZ TEHNIČKIH MATERIJALA POGONSKE MATERIJE
Univerzitet u Nišu, Mašinski fakultet u Nišu ZBIRKA ZADATAKA IZ TEHNIČKIH MATERIJALA POGONSKE MATERIJE Ljubica R. Ćojbašić Gordana M. Stefanović Mirko M. Stojiljković ZBIRKA ZADATAKA IZ TEHNIČKIH MATERIJALA
More informationRAZMATRANJE MOGUĆNOSTI UPOTREBE OTPADNOG MULJA U INDUSTRIJI CEMENTA ANALYZING OF USAGE OF WASTE SLUDGE IN CEMENT INDUSTRY
RAZMATRANJE MOGUĆNOSTI UPOTREBE OTPADNOG MULJA U INDUSTRIJI CEMENTA ANALYZING OF USAGE OF WASTE SLUDGE IN CEMENT INDUSTRY STOJAN SIMIĆ, RAFINERIJA ULJA A.D. MODRIČA, BIH MIROSLAV STANOJEVIĆ, MAŠINSKI FAKULTET,
More informationDEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE
DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović
More informationAMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,
AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam
More informationSTRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13
MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog
More informationUlazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.
Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.
More information47. Međunarodni Kongres KGH
47. Međunarodni Kongres KGH PRIMER DOBRE INŽENJERSKE PRAKSE PRI REKONSTRUKCIJI SISTEMA KLIMATIZACIJE I VENTILACIJE BIOSKOPA FONTANA NA NOVOM BEOGRADU Nebojša Žakula, Dipl.-Ing. nzakula@gmail.com 1 Tržni
More informationBENCHMARKING HOSTELA
BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991
More informationANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA
ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)
More informationIZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI
IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj
More informationDC MILIAMPERSKA MERNA KLJESTA,Procesna merna kljesta KEW KYORITSU ELECTRICAL INSTRUMENTS WORKS, LTD. All rights reserved.
DC MILIAMPERSKA MERNA KLJESTA,Procesna merna kljesta KEW 2500 KYORITSU ELECTRICAL INSTRUMENTS WORKS,LTD Funkcije DC Miliamperska Procesna merna kljesta Kew2500 Za merenja nivoa signala (od 4 do 20mA) bez
More informationKAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.
9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98
More informationUNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine
UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:
More informationUvod u relacione baze podataka
Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako
More informationSVEUČILIŠTE U ZAGREBU METALURŠKI FAKULTET. Monika Knežević ZAVRŠNI RAD. Sisak, srpanj 2015.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU METALURŠKI FAKULTET Monika Knežević ZAVRŠNI RAD Sisak, srpanj 2015. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU METALURŠKI FAKULTET Monika Knežević Primjena najbolje raspoloživih tehnika u procesu krekiranja
More informationRadoslav D. Mićić, doc. PhD, Hemija nafte i gasa. Presentation 8.
Radoslav D. Mićić, doc. PhD, Hemija nafte i gasa Presentation 8. FIZIČKO-HEMIJSKA SVOJSTVA NAFTE Određivanje i poznavanje fizičko-hemijskih svojstava nafte je značajno za njenu preradu i korišćenje proizvoda
More informationPROIZVODNJA ČELIKA PART 5
..: Proizvodnja gvožďa i čelika..: Rude željeza..: Proizvodnja sirovog željeza, Visoka peć..: Hemijski procesi kod proizvodnje čelika..: Postupci kod proizvodnje čelika..: Bessemer, 1856...: BOH, 1867...:
More informationMogudnosti za prilagođavanje
Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti
More informationPort Community System
Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS
More informationTRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT
TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02
More informationMonitoring kvaliteta vazduha na teritoriji grada Užica za 2016.godinu
Strana 1 od 18 Grad Užice, Gradska uprava za urbanizam,izgradnju i imovinsko pravne poslove Monitoring kvaliteta vazduha na teritoriji grada Užica za 2016.godinu Godišnji izveštaj Uvod Zavod za javno zdravlje
More informationEduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings
Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za
More informationBušilice nove generacije. ImpactDrill
NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza
More informationCJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE
CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet
More informationOTAL Pumpa za pretakanje tečnosti
OTAL Pumpa za pretakanje tečnosti Pretače tečnost bezbedno, brzo i čisto, na ručni i nožni pogon, različiti modeli Program OTAL pumpi je prisutan na tržištu već 50 godina. Pumpe su poznate i cenjene zbog
More information1.7 Predstavljanje negativnih brojeva u binarnom sistemu
.7 Predstavljanje negativnih brojeva u binarnom sistemu U decimalnom brojnom sistemu pozitivni brojevi se predstavljaju znakom + napisanim ispred cifara koje definišu apsolutnu vrednost broja, odnosno
More informationIZVEŠTAJ JUL GRAD ZRENJANIN. Trg Slobode 10 Zrenjanin. o kvalitetu vazduha u gradu ZRENJANINU i naseljenom mestu ELEMIR za
23000 ZRENJANIN Dr Emila Gavrila 15 Matični broj 08169454 Registarski broj 8215047344 Šifra delatnosti 8690 PIB 100655222 Žiro račun 840-358661-69 Telefon 023/566-345 Fax 023/560-156 E-mail kabinet_direktora@zastitazdravlja.rs
More informationNejednakosti s faktorijelima
Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih
More informationWELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET!
WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA DNEVNA KARTA DAILY TICKET 35 BAM / 3h / person RADNO VRIJEME OPENING HOURS 08:00-21:00 Besplatno za djecu do 6 godina
More informationIZVEŠTAJ AVGUST GRAD ZRENJANIN. Trg Slobode 10 Zrenjanin. o kvalitetu vazduha u gradu ZRENJANINU i naseljenom mestu ELEMIR za
ZRENJANIN Dr Emila Gavrila Matični broj Registarski broj Šifra delatnosti PIB Žiro račun -- Telefon /- Fax /- E-mail kabinet_direktora@zastitazdravlja.rs Web www.zastitazdravlja.rs GRAD ZRENJANIN ODELJENJE
More informationEMISIJA AZOTNIH OKSIDA IZ TERMOELEKTRANA JP EPS I MOGUĆNOSTI NJENOG SMANJENJA
EMISIJA AZOTNIH OKSIDA IZ TERMOELEKTRANA JP EPS I MOGUĆNOSTI NJENOG SMANJENJA Vladimir V. Jovanović *, Dragoslava D. Stojiljković *, Nebojša Manić *, Aleksandar Jovović * Univerzitet u Beogradu, Mašinski
More informationECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP
ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP M. Mitreski, A. Korubin-Aleksoska, J. Trajkoski, R. Mavroski ABSTRACT In general every agricultural
More informationNIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a
NIS PETROL Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a Beograd, 2018. Copyright Belit Sadržaj Disable... 2 Komentar na PHP kod... 4 Prava pristupa... 6
More informationFINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVO TROMJESEČJE GODINE
FINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVO TROMJESEČJE 2018. GODINE Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Korporativne komunikacije, Zagreb Služba za odnose s javnošću E-mail: PR@ina.hr Press centar na www.ina.hr CH95
More informationDocent dr Milena Dalmacija Prirodno matematički fakultet Departman za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine Novi Sad, Trg Dositeja Obradovića 3
GVE ZA VODE IZ SEKORA PREHRAMBENE INDUSTRIJE Docent dr Milena Dalmacija Prirodno matematički fakultet Departman za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine Novi Sad, Trg Dositeja Obradovića 3 milena.dalmacija@dh.uns.ac.rs
More informationENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION
VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA
More informationIZVEŠTAJ GRAD ZRENJANIN. Trg Slobode 10 Zrenjanin. o kvalitetu vazduha u gradu ZRENJANINU i naseljenom mestu ELEMIR za
200 ZRENJANIN Dr Emila Gavrila 15 Matični broj 0819454 Registarski broj 8215047344 Šifra delatnosti 890 PIB 055222 Žiro račun 840-3581-9 Telefon 023/5-345 Fax 023/50-15 E-mail kabinet_direktora@zastitazdravlja.rs
More informationNacrt Nacionalnog plana smanjenja emisija (National Emission Reduction Plan NERP) za Bosnu i Hercegovinu
Nacrt Nacionalnog plana smanjenja emisija (National Emission Reduction Plan NERP) za Bosnu i Hercegovinu November, 2015 1 SADRŽAJ Lista tabela... 3 Rječnik kratica i akronima... 4 Sažetak... 5 1. Uvod...
More informationAutomatske Maske za zavarivanje. Stella, black carbon. chain and skull. clown. blue carbon
Automatske Maske za zavarivanje Stella Podešavanje DIN: 9-13 Brzina senzora: 1/30.000s Vidno polje : 98x55mm Četiri optička senzora Napajanje : Solarne ćelije + dve litijumske neizmenjive baterije. Vek
More informationFAKULTET TEHNIČKIH NAUKA
UNIVERZITET U NOVOM SADU FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA Nastavni predmet: Vežba br 6: Automatizacija projektovanja tehnoloških procesa izrade alata za brizganje plastike primenom ekspertnih sistema Doc. dr Dejan
More informationOTPADNE VODE TERMOENERGETSKIH POSTROJENJA PRIMER: TE KOSTOLAC
OTPADNE VODE TERMOENERGETSKIH POSTROJENJA PRIMER: TE KOSTOLAC Dr Branislava Jovanović*, Dr Vladana Rajaković-Ognjanović*, Dr Ljubinka Rajaković** Univerzitet u Beogradu, Građevinski fakultet * Univerzitet
More informationTEHNIĈKO VELEUĈILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIĈKI ODJEL Prof.dr.sc.KREŠIMIR MEŠTROVIĆ POUZDANOST VISOKONAPONSKIH PREKIDAĈA
TEHNIĈKO VELEUĈILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIĈKI ODJEL Prof.dr.sc.KREŠIMIR MEŠTROVIĆ POUZDANOST VISOKONAPONSKIH PREKIDAĈA SF6 PREKIDAĈ 420 kv PREKIDNA KOMORA POTPORNI IZOLATORI POGONSKI MEHANIZAM UPRAVLJAĈKI
More informationANALIZA UTICAJA UVOĐENJA STANDARDA ISO NA EMISIJE POLUTANATA U ORGANIZACIJI METALSKOG SEKTORA
10. Naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem QUALITY 2017, Neum, B&H, 17. - 20 maj 2017. ANALIZA UTICAJA UVOĐENJA STANDARDA ISO 14001 NA EMISIJE POLUTANATA U ORGANIZACIJI METALSKOG SEKTORA ANALYSIS
More informationTEHNO SISTEM d.o.o. PRODUCT CATALOGUE KATALOG PROIZVODA TOPLOSKUPLJAJUĆI KABLOVSKI PRIBOR HEAT-SHRINKABLE CABLE ACCESSORIES
TOPOSKUPJAJUĆI KABOVSKI PRIBOR HEAT-SHRINKABE CABE ACCESSORIES KATAOG PROIZVODA PRODUCT CATAOGUE 8 TEHNO SISTEM d.o.o. NISKONAPONSKI TOPOSKUPJAJUĆI KABOVSKI PRIBOR TOPOSKUPJAJUĆE KABOVSKE SPOJNICE kv OW
More informationISTRAŽIVANJE TERMIČKE DEZINTEGRACIJE TEŠKIH TEČNIH GORIVA U FLUIDIZOVANOM SLOJU
ISTRAŽIVANJE TERMIČKE DEZINTEGRACIJE TEŠKIH TEČNIH GORIVA U FLUIDIZOVANOM SLOJU RESEARCH OF THERMAL DESINTEGRATION OF HEAVY LIQUID FUEL IN FLUIDISED BED Milica Mladenović, Dragoljub Dakić, Stevan Nemoda,
More informationKABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500
KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500 kabuplast - dvoslojne rebraste cijevi iz polietilena visoke gustoće (PEHD) za kabelsku zaštitu - proizvedene u skladu sa ÖVE/ÖNORM EN 61386-24:2011 - stijenka izvana
More informationPRIMJENA ALTERNATIVNIH GORIVA U MOTORNIM VOZILIMA - SVJETSKI TREND WORLDWIDE TREND OF ALTERNATIVE FUELS AND VEHICLES
PRIMJENA ALTERNATIVNIH GORIVA U MOTORNIM VOZILIMA - SVJETSKI TREND WORLDWIDE TREND OF ALTERNATIVE FUELS AND VEHICLES Danilo Nikolić* i Radoje Vujadinović* Univerzitet Crne Gore, Mašinski fakultet, Cetinjski
More informationIdejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.
Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual
More information1.UVOD HEMIJSKI SASTAV NAFTE... 10
1.UVOD... 5 Kratak istorijski razvoj organske hemije... 6 Ĉime se bavi organska hemija?... 7 Strukturna teorija... 7 Vrsta veze... 7 2. EMIJSKI SASTAV NAFTE... 10 2.1. Ugljovodonici... 10 2.1.1.Podela
More informationTRANSPORT NAFTE I GASA. .Uvod
TRANSPORT NAFTE I GASA Naftno polje raspolaže veoma velikim brojem objekata, koji se prema svojoj nameni mogu podeliti na osnovne i pomoćne objekte. U osnovne objekte spadaju eksploatacione bušotine sa
More informationOtpremanje video snimka na YouTube
Otpremanje video snimka na YouTube Korak br. 1 priprema snimka za otpremanje Da biste mogli da otpremite video snimak na YouTube, potrebno je da imate kreiran nalog na gmailu i da video snimak bude u nekom
More informationRESULTS OF INVESTIGATING LIQUID FUEL COMBUSTION IN A SEMI-INDUSTRIAL EXPERIMENTAL FLUIDIZED BED FACILITY IN LONG-TERM STEADY OPERATING CONDITIONS
1 od 8 REZULTATI ISPITIVANJA SAGOREVANJA TEČNOG GORIVA NA POLUINDUSTRIJSKOJ EKSPERIMENTALNOJ INSTALACIJI SA FLUIDIZOVANIM SLOJEM U DUGOTRAJNIM STACIONARNIM REŽIMIMA RESULTS OF INVESTIGATING LIQUID FUEL
More informationANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.)
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD
More informationPROJEKTNI PRORAČUN 1
PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja
More informationRASHLADNI FLUIDI: TRAJNA REŠENJA ILI DUGOTRAJNE OBAVEZE? LONG-TERM SOLUTIONS OR LONG-TERM OBLIGATIONS?
RASHLADNI FLUIDI: TRAJNA REŠENJA ILI DUGOTRAJNE OBAVEZE? REFRIGERANTS: LONG-TERM SOLUTIONS OR LONG-TERM OBLIGATIONS? Prof. Dr. Risto Ciconkov, dipl. ing. Mašinski fakultet, Universitet Sv. Kiril i Metodij
More informationR J E Š E NJ E O IZDAVANJU INTEGRISANE DOZVOLE
Crna Gora Ministarstvo održivog razvoja i turizma AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE Broj: UPI-101/2-02-2231/28 Podgorica, 22.03.2018. godine Na osnovu člana 14 stav 4 Zakona o integrisanom
More informationIZRADA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE
1 Zaglavlje (JUS M.A0.040) Šta je zaglavlje? - Posebno uokvireni deo koji služi za upisivanje podataka potrebnih za označavanje, razvrstavanje i upotrebu crteža Mesto zaglavlja: donji desni ugao raspoložive
More informationVIŠEKRITERIJUMSKA OPTIMIZACIJA ZAŠTITE U OKVIRU EKO- BEZBEDNSTI URBANE SREDINE
VIŠEKRITERIJUMSKA OPTIMIZACIJA ZAŠTITE U OKVIRU EKO- BEZBEDNSTI URBANE SREDINE MULTI CRITERIA OF OPTIMIZATION OF PROTECTION IN THE BOUNDARIES OF ECO-SECURITY IN THE SUBURBAN AREAS Prof. dr Rade Biočanin
More informationEKOLOŠKI ASPEKTI TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE
ekologija EKOLOŠKI ASPEKTI TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE Branislav Radonjić This paper is a short overview of the potential environmental aspects of potential technologies for sustainable
More informationSTUDIJA O MOGUĆNOSTI UVOĐENJA ALTERNATIVNIH GORIVA U SEKTOR SAOBRAĆAJA U CRNOJ GORI. Finalni nacrt
STUDIJA O MOGUĆNOSTI UVOĐENJA ALTERNATIVNIH GORIVA U SEKTOR SAOBRAĆAJA U CRNOJ GORI Finalni nacrt 1 Naziv dokumenta Studija o mogućnosti uvođenja alternativnih goriva u sector saobraćaja u Crnoj Gori Dio
More informationPossibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture of the Republic of Srpska
Original scientific paper Originalan naučni rad UDK: 633.11:572.21/.22(497.6RS) DOI: 10.7251/AGREN1204645M Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture
More informationRANI BOOKING TURSKA LJETO 2017
PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,
More informationStruktura indeksa: B-stablo. ls/swd/btree/btree.html
Struktura indeksa: B-stablo http://cis.stvincent.edu/html/tutoria ls/swd/btree/btree.html Uvod ISAM (Index-Sequential Access Method, IBM sredina 60-tih godina 20. veka) Nedostaci: sekvencijalno pretraživanje
More informationZANIMLJIVOSTI. goriva i maziva, 51, 2 : ,
Porasla potrošnja benzina u SAD-u Isporuke motornih goriva u SAD-u su u veljači porasle na 8,7 milijuna barela dnevno ili 0,9 %. Potrošnja goriva, uključujući, osim benzina, i dizel i loživo ulje, iznosila
More information49th International HVAC&R Congress Belgrade 2018
49th International HVAC&R Congress Belgrade 2018 Multifunkcionalne toplotne pumpe voda-voda koje jednovremeno ali nezavisno zadovoljavaju potrebe za grejanjem STV i zahteve za grejanjem ili hlađenjem objekta
More information«END OF PIPE» TEHNIKA
Škola za zaštitu životne sredine, Water Workshop - Kvalitet voda Novi Sad, 2-5. septembar, 2014. 1 OKRUGLI STO: ZNAČAJ KONTROLE OTPADNIH VODA NA IZVORU ZAGAĐENJA «END OF PIPE» TEHNIKA TRETMANA OTPADNIH
More informationEMISIJA CO 2 I NO X KOD SAGORIJEVANJA UGLJA I ZEMNOG PLINA U SVIJETLU KYOTO - PROTOKOLA
4. Naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem KVALITET 2005, Fojnica, B&H, 09.-12. novembra 2005 EMISIJA CO 2 I NO X KOD SAGORIJEVANJA UGLJA I ZEMNOG PLINA U SVIJETLU KYOTO - PROTOKOLA EMISION OF CO 2
More informationTRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ
TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene
More informationprese presses proizvedene u kija-inoxu made by kija-inox
prese proizvedene u kija-inoxu presses made by kija-inox NAŠE PRESE SU PATENTIRANE. BR. PATENTNE PRIJAVE: 2017/0571 OUR PRESSES IS PATENTED. Nr. PATENT APPLICATIONS: 2017/0571 Dobrodošli u Kija-Inox, mi
More informationPOVEĆANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI TOPLOTNIH PUMPI PRIMENOM GASNOG MOTORA ZA POGON RASHLADNIH KOMPRESORA PRIMERI IZ PRAKSE
POVEĆANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI TOPLOTNIH PUMPI PRIMENOM GASNOG MOTORA ZA POGON RASHLADNIH KOMPRESORA PRIMERI IZ PRAKSE Slobodan PEJKOVIĆ - Vladimir ŽIVANOVIĆ Filter Frigo d.o.o., Beograd Abstract Jedan
More informationRAZVOJ NGA MREŽA U CRNOJ GORI
RAZVOJ NGA MREŽA U CRNOJ GORI INFOFEST 2017 SLJEDEĆA GENERACIJA REGULACIJE, 25 26 Septembar 2017 Budva, Crna Gora Vitomir Dragaš, Manadžer za interkonekciju i sisteme prenosa Sadržaj 2 Digitalna transformacija
More informationgoriva u TITAN Cementari Kosjerić
Decembar 2017 SPECIJALNI DODATAK Pitanja i dileme sugrađana planovi upotrebe alternativnih goriva u TITAN Cementari Kosjerić Poštovani čitaoci građani opštine Kosjerić, Tokom prethodnih nekoliko nedelja
More informationBIOGAS TEHNOLOGIJA. Mađarska Srbija IPA prekogranični program. M. Martinov, K. Kovacs, Đ. Đatkov. Novi Sad, avgusta Biogas tehnologija I
Mađarska Srbija IPA prekogranični program Projekat sufinansira Evropska unija M. Martinov, K. Kovacs, Đ. Đatkov BIOGAS TEHNOLOGIJA Novi Sad, avgusta 2012. Biogas tehnologija I Ova publikacija je rezultat
More informationNAUČ NI Č LANCI POREĐENJE SNAGE ZA JEDNU I DVE KONTRAROTIRAJUĆE HIDRO TURBINE U VENTURIJEVOJ CEVI DRUGI DEO
NAUČ NI Č LANCI POREĐENJE SNAGE ZA JEDNU I DVE KONTRAROTIRAJUĆE HIDRO TURBINE U VENTURIJEVOJ CEVI DRUGI DEO Kozić S. Mirko, Vojnotehnički institut Sektor za vazduhoplove, Beograd Sažetak: U prvom delu
More informationGORIVE ĆELIJE EFIKASNA I OKOLINSKI PRIHVATLJIVA KONVERZIJA ENERGIJE
GORIVE ĆELIJE EFIKASNA I OKOLINSKI PRIHVATLJIVA KONVERZIJA ENERGIJE Saša Zeljković 1, Jelena Penavin Škundrić 1, Toni Ivas 2, Goran Krummenacher 3 1 PMF, Univerzitet u Banjoj Luci, Banja Luka, BiH 2 ETH
More informationPERSPEKTIVE I SPECIFIKACIJE KVALITETA TEČNIH NAFTNIH GORIVA U EVROPI, TE STANJE I TRENDOVI U BIH
4. Naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem "KVALITET 2005", Fojnica B&H, 09, - 12 novembar 2005. PERSPEKTIVE I SPECIFIKACIJE KVALITETA TEČNIH NAFTNIH GORIVA 2005. U EVROPI, TE STANJE I TRENDOVI U BIH
More informationMogućnosti iskorišćenja otpadne toplote iz fabrike sumporne kiseline
MILOŠ B. RAJKOVIĆ 1, ČASLAV M. LAČNJEVAC 1 DRAGAN V. TOŠKOVIĆ 2, DUŠAN D. STANOJEVIĆ 2 Stručni rad UDC:661.25.002.012.32=861 Mogućnosti iskorišćenja otpadne toplote iz fabrike sumporne kiseline Sumporna
More informationMašinski fakultet u Nišu, A. Medvedeva 14, Niš
EMISIJA CO 2 U REGIONU ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA CO 2 EMISSION IN THE REGION OF THE WESTERN BALKAN COUNTRIES G.M.Stefanović, Lj.R.Ćojbašić, G.D.Vučković, M.M.Stojiljković Mašinski fakultet u Nišu, A. Medvedeva
More information1. Instalacija programske podrške
U ovom dokumentu opisana je instalacija PBZ USB PKI uređaja na računala korisnika PBZCOM@NET internetskog bankarstva. Uputa je podijeljena na sljedeće cjeline: 1. Instalacija programske podrške 2. Promjena
More information- Italy. UNIVERZALNA STANICA ZA ZAVARIVANJE, SPOTER - sa pneumatskim pištoljem sa kontrolnom jedinicom TE95-10 KVA - šifra 3450
- Italy UNIVERZALNA STANICA ZA ZAVARIVANJE, SPOTER - sa pneumatskim pištoljem sa kontrolnom jedinicom TE95-10 KVA - šifra 3450 ALATISTHERM D.O.O Koče Kapetana 25 35230 Ćuprija, Srbija Tel/fax : + 381 (0)
More informationUpute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair
More informationTrening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze
Trening: Obzor 2020. - financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Ana Ključarić, Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja PROGRAM DOGAĐANJA (9:30-15:00) 9:30 10:00 Registracija
More informationSCR TEHNOLOGIJA I ADBLUE KAO NJEN GLAVNI ČIMBENIK SCR TECHNOLOGY AND ADBLUE ITS MAIN FACTOR
4. Konferencija ODRŽAVANJE 2016 Zenica, B&H, 02. 04. juni 2016. SCR TEHNOLOGIJA I ADBLUE KAO NJEN GLAVNI ČIMBENIK SCR TECHNOLOGY AND ADBLUE ITS MAIN FACTOR Adnan Dedović dipl. ing. Olma d.d. Ljubljana
More informationCRNA GORA
HOTEL PARK 4* POLOŽAJ: uz more u Boki kotorskoj, 12 km od Herceg-Novog. SADRŽAJI: 252 sobe, recepcija, bar, restoran, besplatno parkiralište, unutarnji i vanjski bazen s terasom za sunčanje, fitnes i SPA
More informationPrimena reaktora na bazi dielektričnog barijernog pražnjenja za dekolorizaciju reaktivnih tekstilnih boja
UNIVERZITET U BEOGRADU HEMIJSKI FAKULTET Biljana P. Dojčinović Primena reaktora na bazi dielektričnog barijernog pražnjenja za dekolorizaciju reaktivnih tekstilnih boja Doktorska disertacija Beograd, 2011.
More informationUpravljanje korišćenim gumama, dometi u svetu i stanje u Srbiji
Upravljanje korišćenim gumama, dometi u svetu i stanje u Srbiji Dušan D. Stanojević 1, Miloš B. Rajković 2, Dragan V. Tošković 1 1 Univerzitet u istočnom Sarajevu, Istočno Sarajevo, Tehnološki fakultet
More informationMINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE
MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE 3309 Pursuant to Article 1021 paragraph 3 subparagraph 5 of the Maritime Code ("Official Gazette" No. 181/04 and 76/07) the Minister of the Sea, Transport
More informationKAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA:
Past simple uporabljamo, ko želimo opisati dogodke, ki so se zgodili v preteklosti. Dogodki so se zaključili v preteklosti in nič več ne trajajo. Dogodki so se zgodili enkrat in se ne ponavljajo, čas dogodkov
More information3D GRAFIKA I ANIMACIJA
1 3D GRAFIKA I ANIMACIJA Uvod u Flash CS3 Šta će se raditi? 2 Upoznavanje interfejsa Osnovne osobine Definisanje osnovnih entiteta Rad sa bojama Rad sa linijama Definisanje i podešavanje ispuna Pregled
More informationBIOMASA IZ POLJOPRIVREDE KAO POTENCIJANI IZVOR ALTERNATIVNIH GORIVA POGONSKIH AGREGATA
POLJOPRIVREDNA TEHNIKA Godina XXXV Broj 4, decembar 2010. Strane: 47-62 Poljoprivredni fakultet Institut za poljoprivrednu tehniku UDK: 631.3 BIOMASA IZ POLJOPRIVREDE KAO POTENCIJANI IZVOR ALTERNATIVNIH
More informationOSNOVI UPRAVLJANJA PODRŠKE
Univerzitet u Novom Sadu Prirodno matematički fakultet Departman za hemiju, biohemiju izaštituživotnesredine Udruženje za unapređenjeđ zaštite ši životne sredine Novi Sad OSNOVI UPRAVLJANJA OTPADNIM VODAMA
More informationZAHTJEV ZA UTVRðIVANJE OBJEDINJENIH UVJETA ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTROJENJE LIPOVICA d.o.o. U POPOVAČI S A Ž E T A K. Listopad 2012.
ZAHTJEV ZA UTVRðIVANJE OBJEDINJENIH UVJETA ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTROJENJE LIPOVICA d.o.o. U POPOVAČI S A Ž E T A K Listopad 2012. Naručitelj: Lipovica d.o.o. Lipovečka 22, 44317 Popovača Objekt: Postrojenje
More informationPREPROJEKTOVANJE POSTOJEĆEG SISTEMA GREJANJA U SKLADU SA POBOLJŠANJEM ENERGETSKOG RAZREDA OBJEKTA
PREPROJEKTOVANJE POSTOJEĆEG SISTEMA GREJANJA U SKLADU SA POBOLJŠANJEM ENERGETSKOG RAZREDA OBJEKTA REDESIGN OF THE EXISTING HEATING SYSTEM IN ACCORDANCE WITH IMPROVEMENTES IN ENERGY CLASS OBJECT Uvod Na
More informationTRETMAN OTPADNIH VODA
TRETMAN OTPADNIH VODA Ranđel N. Kitanović a, Vanja M. Šušteršič b a Univerzitet odbrane u Beogradu, Vojna akademija, Odeljenje logistike, Beograd b Fakultet inženjerskih nauka, Kragujevac Sažetak: Kvalitet
More informationRIZIK EMISIJE SUMPORNIH OKSIDA
RIZIK EMISIJE SUMPORNIH OKSIDA Slobodan Radosavljević 1, Milan Radosavljević 2 1-RB "", 2-GO Lazarevac Sadržaj: Usvajanje seta zakonskih regulativa iz oblasti zaštite životne sredine za očekivati je da
More information