Univerzitetska misao. Časopis za nauku, kulturu i umjetnost. Internacionalni Univerzitet u Novom Pazaru GODINA 2014, BROJ 13 (2)

Size: px
Start display at page:

Download "Univerzitetska misao. Časopis za nauku, kulturu i umjetnost. Internacionalni Univerzitet u Novom Pazaru GODINA 2014, BROJ 13 (2)"

Transcription

1 Internacionalni Univerzitet u Novom Pazaru Univerzitetska misao Časopis za nauku, kulturu i umjetnost GODINA 2014, BROJ 13 (2) Novi Pazar, mart godine

2 UNIVERZITETSKA MISAO Časopis za nauku, kulturu i umjetnost Internacionalni - Univerzitet u Novom Pazaru Izdavač: Za izdavača: Redakcija: Uređivački odbor: Izdavački savjet: Lektor: Korice: Tiraž: Štampa: Internacionalni - Univerzitet u Novom Pazaru Suad Bećirović, Rektor IUNP Suad Bećirović, glavni i odgovorni urednik Amela Lukač Zoranić, zamjenik glavnog i odgovornog urednika Edin Korićanin, sekretar redakcije i tehnički urednik Muzafer Saračević, Internacionalni - Univerzitet u Novom Pazaru Bećir Kalač, Internacionalni - Univerzitet u Novom Pazaru Mustafa Fetić, Internacionalni - Univerzitet u Novom Pazaru Jahja Fehratović, Internacionalni - Univerzitet u Novom Pazaru Elma Elfić-Zukorlić, Internacionalni - Univerzitet u Novom Pazaru Fehim Husković, Internacionalni - Univerzitet u Novom Pazaru Aleksandar Ivanović, Internacionalni - Univerzitet u Novom Pazaru Samina Dazdarević, Internacionalni - Univerzitet u Novom Pazaru Šefket Krcić, Internacionalni - Univerzitet u Novom Pazaru Tarik Obralić, Univerzitet u Travniku Ćamil Sukić, Internacionalni - Univerzitet u Novom Pazaru Marija Knežević, Univerzitet Crne Gore Tibor Petreš, University of Szeged Julijana Vučo, Univerzitet u Beogradu, Tomaž Onažić, Univerzitet u Mariboru, Dragana Mašović, Univerzitet u Nišu, Miodrag Jović, Internacionalni - Univerzitet u Novom Pazaru Halid Kurtović, Univerzitet u Zenici Sanjin Kodrić, Univerzitet U Sarajevu, Lars Petter Soltvedt, Buskerud University Šemsudin Plojović, Internacionalni - Univerzitet u Novom Pazaru Enes Osmančević, Univerzitet u Tuzli Emina Avdić, Univerzitet Cirilo i Metodije Senad Bušatlić, Internacionalni Univerzitet u Sarajevu Adnan Hasanović, Internacionalni - Univerzitet u Novom Pazaru Elvis Nokić, Internacionalni - Univerzitet u Novom Pazaru 200 primjeraka GrafiColor, Kraljevo ISSN:

3 Adresa redakcije: Sajt časopisa: Univerzitet u Novom Pazaru Ul. Dimitrija Tucovića bb Novi Pazar Telefon: um@uninp.edu.rs Bibliografska baza: - Repozitorijum NBS - Kobson - Spisak časopisa iz Srbije dostupnih u e-formi - Central and Eastern European Online Library (CEEOL) - University Library of Regensburg 3

4 UNIVERZITETSKA MISAO Časopis za nauku, kulturu i umjetnost Internacionalni - Univerzitet u Novom Pazaru SADRŽAJ Ibro Skenderović Mustafa Fetić Porodica kao faktor u obrazovanju 5 Enver Halilović Društveni i pravno politički kontekst obrazovanja u integrisanoj Evropi i dezintegrisanoj BiH 25 Đoko G. Marković Kakva je metodika nastave matematike potrebna III milenijumu 39 Semrija Smailović Melida Aljović Povezanost rеgiоnаlnog idеnтiтeta i vaspitnog stila roditelja 56 Esad R. Kurejšepi Adopting the facts about objective rality in family by the thought way 70 Ergin Hakić Maloletnici kao žrtve seksualnih delikata 84 Muradif Hajder Pol nastavnika i opći stav o uvođenju inovacija u nastavu 100 Rejhana Selmanović Meditativnost u esejima Jovana Dučića 122 Semrija Smailović Nevzeta Murić Osobine ličnosti i stres na poslu kod nastavnika 132 Belma Talović Senadin Plojović Mogućnosti uticaja ergonomske analize i primene rezulata na pokazatelje proizvodnog procesa 156 Besim Redžepagić Relacije razvojnih potencijala sportskog tržišta i potreba opšte Šemsudin Plojović javnosti za sportskim proizvodima 174 Amina Šemsović Nivo ekvivalentnosti prijevoda gerunda i participa na sintaksičkoj Samina Dazdarević i morfološkoj osnovi Fahreta Fijuljanin 198 Almasa Župljanin Upotreba budućih vremena i njihova značenja u sevdalinkama 212 Dragana Ranđelović Rezultati i problemi denacionalizacije u zemljama članicama bivše SFRJ 222 Eldar Šaljić Uloga antiterorističkih jedinica u borbi protiv terorizma 232 Suad Bećirović Analysing the concept of islamic banking 250 PRILOG 1: Šefket Krcić, Prva monografija o bošnjacima u turskoj (Amir Hodžić i Mirsad Kalajdžič «bošnjaci u turskoj» El-kalem, sarajevo, G.) 267 PRILOG 2: Šefket Krcić, Povijesna dimenzija znanstvenog djela akademika dr. Miomira Dašića 278 4

5 Vol. 13, str. 5-24, 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: Ibro Skenderović Internacionalni Univerzitet u Novom Pazaru, Novi Pazar, Srbija ibro.skenderovic@os-mpecanin.edu.me Mustafa Fetić Internacionalni Univerzitet u Novom Pazaru, Novi Pazar, Srbija mustafafetic@gmail.com PORODICA KAO FAKTOR U OBRAZOVANJU FAMILY AS A FACTOR IN EDUCATION Apstrakt Kroz rasprave o porodici, a posebno u onima u kojima se izlaže stanje u toj oblasti, autori se žale na nedostatak sistematičnijeg znanja o porodici u prošlosti. Jedan dio odgovornosti za postojeće stanje može se prepisati osobini porodice koja bi se mogla nazvati " socijalnom nevidljivošću". Porodica se uvijek povezuje s onim što je suprotno, ili bar odvojeno od javnog života - s intimnim životom i odnosima između pojedinca. Smatramo da je ovo područje vaspitanja od velikog, možda i najvećeg značaja za čovjeka. Mada se ne može reći da su ostala manje važna, a i činjenica je da su sva međusobno povezana i da se uslovljavaju, ali od saradnje porodice i vaspitno-obrazovnih ustanova zavisi u kojoj mjeri će se ostvariti zadaci iz područja vaspitanja. Ključne reči porodica, faktor, obrazovanje. Abstract - Through discussions about family, and especially in those in which is described the situation in the field, the authors repent on the lack of systematic knowledge about the family in the past. One part of the responsibility for the current situation can be ascribed to a family trait that 5

6 Vol. 13, str. 5-24, 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: could be entitled "social invisibility". The family is always associated with what is opposite, or at least separate from public life - with intimate life and relationships between individuals. We believe that this area of upringing is of great, perhaps the greatest importance to humankind. Although it can not be said that the remaining are less important, and the fact is that they are all interrelated and conditioned, but from the cooperation of the family and educational institutions depends the extent to which objectives will be achieved in the field of education.. Key words family, factor, education. UVOD Porodica je izuzetno važna i neophodna društvena grupa i ustanova za svako društvo i za svakog pojedinca. Ovim radom ćemo pokušati da iznesemo i približimo shvatanje porodice kao odgojnog faktora. S obzirom da živimo u vremenu duboke krize, vremenu u kome je poremećen sistem vrijednosti i narušeni osnovni temelji društva. Potrebno je istaći vrijednosti braka, porodice i vaspitanja kao jedan od mogućih putokaza za izlazak iz ovakve situacije. Činjenica je da brak doživljava krizu, o čemu svjedoči ogroman broj razvoda, kao i ogroman broj onih bračnih parova koji se nisu razveli ili u braku ne doživljavaju sreću, radost. Jedinstvo porodice treba da bude osnovni cilj kroz život, a osnovni preduslov jedinstva porodice je uzajamna ljubav. To znači da u porodici treba čuvati vjernost, međusobno se voljeti i pravilno vaspitavati djecu. Savremena porodica se u vaspitanju djeteta orijentiše na pomoć društva, odnosno ustanova. Uz pomoć dječje u stanove djete potpunije, organizovanije i celishodnije zadovoljava svoje potrebe i stiče uslove za intenzivniji razvitak. Danas već možemo sa sigurnošću da tvrdimo da je očigledna razlika u tempu i intenzitetu razvitka između djece istog uzrasta koja su uključena u dječju ustanovu i one koja, i uz najbolje materijalne uslove provode istu fazu razvitka samo u porodici. Te razlike svakako govore u korist djece uključene u dječje ustanove. Jasno je da će rezultati biti još i mnogo veći ako se roditelji i dječje ustanove pravilno postave jedni prema drugima i ako se ostvari potrebna saradnja kako bi djelovanje porodice i dečje ustanove bilo usklađeno u smislu uzajamne podrške, pomaganja i dopunjavanja. 1 1 Mulahalilović E.: Savremena porodica i vaspitanje dece, Beograd, god, str. 3 6

7 Vol. 13, str. 5-24, 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: Porodica je naziv za instituciju koja je stara koliko i sam ljudski rod. Postojala je kroz vjekove, mijenjajući oblik, uvijek ista (sa istim funkcijama), ali i različita. Preobražaj porodice kroz vjekove zavisio je od određenog društvenog uredženja i vremena. Uvijek je bila karakteristična njena sposobnost prilagođavanja, zato je i ostala važna i neophodna društvena grupa i institucija koja posreduje između društva i pojedinca. Kroz rasprave o porodici, a posebno u onima u kojima se izlaže stanje u toj oblasti, autori se žale na nedostatak sistematičnijeg znanja o porodici u prošlosti. Jedan dio odgovornosti za postojeće stanje može se prepisati osobini porodice koja bi se mogla nazvati " socijalnom nevidljivošću". Porodica se uvijek povezuje s onim što je suprotno, ili bar odvojeno od javnog života - s intimnim životom i odnosima između pojedinca. Smatramo da je ovo područje vaspitanja od velikog, možda i najvećeg značaja za čovjeka. Mada se ne može reći da su ostala manje važna, a i činjenica je da su sva međusobno povezana i da se uslovljavaju, ali od saradnje porodice i vaspitno-obrazovnih ustanova zavisi u kojoj mjeri će se ostvariti zadaci iz područja vaspitanja. Jer kako kaže jedan pedagog : Bez usvajanja naučnih znanja i razvitka intelekta nema pravog vaspitanja i obrazovanja, niti se mogu ostvariti zadaci bilo kojeg vaspitanja. Intelektualno vaspitanje ima višestruki značaj za formiranje ličnosti, za njen bogatiji i lepši život u društvu PORODICA - OSNOVNA KARIKA U VASPITNOM SISTEMU Veliki broj autora je obrađivao ovu temu sa raznih aspekata (sociološkog, pedagoškog, psihološkog ) tako da nijesmo imali problema pri nalaženju literature. Mislimo da ovaj rad zaista predstavlja skup smjernica za kretanje ka formiranju pozitivnih vaspitnih uticaja porodice na formiranje ličnosti djeteta. Na osnovu već navedenog može se uvidjeti pedagoški značaj ove teme koja sadržajem daje primjere kako vaspitavati djecu i spremati ih za život koji je pred njima. Iz pedagoškog značaja ove teme proizilazi i društveni značaj a to je da svestrano razvijena ličnost vaspitana u prvom okruženju tj. porodici odgovoriće zahtjevima društva i biće više poštovana od strane istog. Porodica spada u red osnovnih i najtrajnijih društvenih grupa. Ona je funkcionalna zajednica sa ciljem zadovoljavanja bioloških, socijalno-ekonomskih i kulturnih veza i odnosa. Ona je, prije svega biološka i edukativna grupa i to je njena osnovna društvena sadržina od postanka do najnovijeg doba. 2 Radenko S. Krulj, Sait Kačapor, Radivoje Kulić, Pedagogija, Svet knjige, Beograd, str. 93 7

8 Vol. 13, str. 5-24, 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: Porodica je podložna promjenama. Promjene koje su se dešavale u evolutivnom razvoju porodice, uticale su na porodično pravo. Veoma su važna prava djeteta i odnosi roditelja i djece. Dužnosti roditelja prema djetetu su, prije svega, čuvanje i vaspitanje djeteta, obrazovanje, zastupanje i naravno izdržavanje djeteta. Međutim, dolazi do promjena u vršenju roditeljskog prava i potrebno je preduzeti neke mjere za zaštitu djeteta. Dijete može mnogo da nauči od roditelja. Sve što mu pokazuju radosno i s uživanjem, ono će s radošću i uživanjem prihvatiti. Roditelji trebaju uvijek pokazivati djetetu da vjeruju da je njihovo dijete u suštni dobro. Trebaju pokazivati koliko su ponosni na njega i da su sretni što im dijete dozvoljava da dijele njegov svijet 1.1. ISTORIJSKI PREGLED RAZVOJA PORODICE Naučnici koji su se posebno bavili položajem savremene porodice i njenim uticajem na formiranje ličnosti bili su Michael Young i Peter Willmott. U knjizi "Simetrična porodica" oni prate razvoj savremene porodice od predindustrijskog doba do danas. Dijele porodicu u četiri faze. Prvu fazu predstavlja predindustrijska porodica. Porodica je proizvodna jedinica u kojoj muž, žena i neudata i neoženjena djeca rade kao ekipa, najčešće u proizvodnji tekstila ili poljoprivredi. Taj je tip porodice industrijska revolucija potpuno istisnula. Međutim, trajala je još u dobrom dijelu devetnaestog vijeka. Porodica druge faze započela je s industrijskom revolucijom, razvijala se u toku čitavog devetnaestog vijeka i dosegla vrhunac u početku dvadesetog. U takvom okruženju temeljna je spona postojala između majke i njene neudane kćeri, dok je u poređenju s njom, supružnička veza bila slaba. Za porodicu treće faze Young i Willmott upotrebljavaju naziv "simetrična porodica". Karakteristika te porodice je odvajanje nuklearne od proširene porodice. Za ovu porodicu karakteristično je smanjenje broja djece, od prosječnih pet ili šest na nešto više od dvoje. Četvrta faza je moguća slika buduće porodice u kojoj je muž više orijentisan na posao, nego na dom, a sa razvitkom tehnologije veći broj ljudi će obavljati zanimljivije poslove, a i ukućani će imati više vremena koje mogu posvetiti jedni drugima. Još početkom ovog vijeka pisala je E. Key: "Najjači konstruktivni moment u vaspitanju čovjeka jeste odlučan, miran poredak u domu, njegov mir i ljepota. Srdačnost, rad, prirodnost u domu razvijaju dobrotu, volju za radom i jednostavnost kod djeteta." 3 U porodici se kriju mnogi odgovori za odgajanikovo ponašanje, za uspjehe i promašaje u vaspitanju. Brojna pedagoška i psihološka ispitivanja pokazala su da je vaspitni uticaj porodice na dijete izuzetno važan i neretko presudan. U jednom istraživanju koje je provedeno u Francuskoj 80 posto anketiranih osoba izjavljuje da svoj uspjeh, sreću i zadovoljstvo duguju porodičnoj atmosferi i da je upravo porodično vaspitanje, ukupna porodična klima, najviše pridonijela onome što su u životu postigli. U prilog tvrdnji o važnosti porodičnog vaspitanja i gotovo presudnom uticaju na ličnost odgajanika, mogli bismo navesti još mnogo dokaza. "Porodica očito raspolaže specifičnim mogućnostima 3 Grupa autora: Pedagogija, Zagreb, str

9 Vol. 13, str. 5-24, 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: vaspitnog uticaja koji se ne može nadomestiti ostalim vaspitnim sredinama i vaspitnim djelovanjem koje se ostvaruje u drugim sredinama." DINAMIČNOST PROMJENA PORODIČNE SREDINE I porodica se mijenja. Te su promjene brze i neočekivane baš kao i promjene u cijelom društvu. Zbog toga priroda promjena u porodici i porodičnim odnosima nosi pečat opštih društvenih promjena, ali i određene posebnosti jer porodica,,prerađuje te promjene na svoj osobit način. Mnoge promjene u organizaciji porodičnog života, uslovljene i izazvane spoljašnim činiocima, predstavljaju i za porodicu pravu traumu i onemogućuju joj unutrašnju koheziju. Za primjer je dovoljno istaknuti naglu urbanizaciju poslednjih godina. Hiljade seoskih porodica dolazi u grad, donose sa sobom kriterije seoskog života i način organizacije porodičnog življenja koji odudara od nove situacije. S nostalgijom se govori o,,zavičaju, djeca su izgubila livade i proplanke, više nema prostora za nesmetanu igru, veze i poznanstva su prekinuta, a nova se teško uspostavljaju. Smještaj je krajnje ograničen, pa čak i kad se posjeduje stan. Ljudi se osjećaju izgubljenima, veze među članovima porodice popuštaju, pa je nekad mnogobrojna porodica sada samo mala porodica (roditelji i poneko dijete), vaspitni uticaj porodice slabi. Potrošački mentalitet naglo se razvija i u našim uslovima. Strast za posjedovanjem stvari koje postaju smisao života i osnovni sadržaj porodične aktivnosti zahvata sve veći broj porodica. Kako se statusni simboli prestiža neprekidno mijenjaju (počelo je s televizorom, pa automobilom, putovanjima...), nema se vremena za predah i neprekidno smo na početku. Strast za posjedovanjem stvari materijalizirala je čitav život pa i porodično vaspitanje. Vaspitanje se svelo na osiguranje materijalne ugodnosti i bezbrižnosti, na ispunjavanje želja za posjedovanjem stvari. U okruženju sredstvima standarda gleda se povoljnost vaspitnog uticaja,,,kupuje se ljubav i pažnja koja je u toj trci izostala. Još je davno pisao J. J. Rousseau: "Znate li koje je najsigurnije sredstvo da svoje dijete učinite nesretnim? Dopustite mu sve što bude zatražilo!." 5 Danas smo već pošli i korak dalje - pogađamo čak unaprijed šta bi dijete moglo poželjeti! Trka za standardom čini porodični dom hladnim. On je postao mjesto gdje se samo svraća na kratki predah između dva posla ili zaduženja, a svaki razgovor svodi se samo na najnužnije komuniciranje ili čitanje poruka s papira što dočekuje člana porodice. Dijete se budi samo, dolazi u kuću bez roditelja, čeka roditelje da se vrate s posla ili ga dotle netko pričuva. Roditelji dolaze s posla umorni, s hrpom problema s radnog mjesta i gotovo da nijesu u stanju uspostaviti emocionalni kontakt s djetetom. 4 Danilović, M.: Perspektive savremene nastave, Prosvetni pregled,beograd,1971., str Popović B., Uvod u psiohologiju morala, Naučna knjiga, Beograd, str., 34 9

10 Vol. 13, str. 5-24, 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: Razočaranja s rezultatima takvog,,odgajanja već su vrlo evidentna i gotovo da najveći broj vaspitnih problema, najveći broj nezadovoljnih i,,praznih ličnosti dolazi iz tih,,visokostandardnih porodica koje,,kupuju ljubav ili pak stvarima nadoknađuju manjak istinske roditeljske brige i ljubavi. No, do promjena u porodičnoj sredini došlo je i namjernim društvenim djelovanjem, kao posljedicom izgradnje novih društvenih odnosa. Demokratičnost cijeloga našeg društvenog sistema, izuzetno progresivno zakonodavstvo, ekonomski i društveni napredak cijelog društva, ostavlja duboke tragove i u našoj porodici. Patrijarhalna porodica brzo nestaje i zadržava se samo u našim najnerazvijenim krajevima. Doduše, ostaci patrijarhalnog mentaliteta u porodičnim odnosima još su uvijek žilavi i ne daju se tako lako iskorijeniti: otac je glava porodice, njegova riječ je poslednja, on odlučuje o sudbinama članova porodice i nepogrešivi je roditeljski autoritet. No, izmijenjeni društveni odnosi mijenjaju i porodičnu sredinu. Danas već možemo govoriti o ravnopravnim odnosima i u porodici: majka je redovito zaposlena kao i otac, o djeci se jednako brinu, zavisno o rasporedu rada ili opterećenosti na radnom mjestu, sve se više gube oznake ženskih i muških poslova u porodici i svakog se posla prihvata onaj roditelj koji je kod kuće ili dolazi kući ranije. Briga o djetetu jednaka je i svijest o jednakim pravima i obavezama sve više postaje regulativ organizacije porodičnog života. Zahvaljujući sve višem standardu, sve većem obrazovnom nivou, mogućnostima koje pruža zdravstveno obrazovanje i koncepcija, djeca se više ne pojavljuju kao neželjeni članovi porodice, koji nisu došli na svijet u pravo vrijeme pa ta neželjenost izaziva konflikte. Upravo je obratno. Djeca su sve željenija, ali roditelji planiraju njihov dolazak. Tako se javlja i novi emocionalni odnos prema djetetu koje je željeno, koje je dobrodošlo, o kojem će se svi brinuti, za koje se porodica i ekonomski pripremila SPECIFIČNOST UTICAJA PORODICE NA VASPITANJE Specifičnost vaspitnog miljea u porodici ogleda se u porodične sredine nekim posebnostima koje ostale sredine nemaju. Porodica je prvi mali svijet djeteta, sasvim dovoljan za njegovu moć socijalnog komuniciranja i prilično dugo dijete neće osjećati potrebu za širenjem socijalnog miljea. U porodici dijete stiče prva socijalna iskustva, postaje svjesno sebe i svoga,,ja, tu,,isprobava svoj status, osluškuje reakciju na svoje ponašanje, redovno nailazi na razumijevanje, shvaćanje, pomoć, zaštitu, sigurnost i na prvom mjestu ljubav koja je prirodan odnos u toj sredini i koja učvršćuje vezu između djeteta, roditelja i drugih članova porodice. Ljubav je onaj specifičan sadržaj što povezuje članove porodice, pruža članu porodice osjećaj sigurnosti, zaštićenosti i više razumijevanja i za ono što bi u drugim sredinama dovelo do sukoba i raskida veza. 10

11 Vol. 13, str. 5-24, 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: Dijete živi u porodici upravo u vrijeme kad je najviše podložno uticajima, kada mu se u svijest urezuju doživljaji iz porodičnog života kao trajan,,miraz njegove ličnosti. U to najranije doba, do treće godine života, majka i otac su uzor, njih dijete oponaša, oni su najbolji, najpametniji, najdivniji njih jednostavno voli. Proučavanja ličnosti djece koja su u najranijem djetinjstvu živjela bez roditeljske ljubavi pokazuju da su ta djeca traumatizirana za cijeli život, da su emocionalno oštećena, nerijetko sklona različitim oblicima asocijalnog ponašanja; da se u ličnosti takvog djeteta mogu pojaviti poremećaji, da intelektualno usporeno napreduju i mnogo teže uspostavljaju nove socijalne kontakte. No ta je situacija istovremeno izvor i mogućih ozbiljnih problema kao što je nekritičnost prema roditeljima, oponašanje i njihovoga asocijalnog ponašanja, poremećenih odnosa između članova porodice i porodice prema društvu. U porodici počinje socijalno,,naukovanje djeteta. Tu ono stiče prva iskustva o prihvaćanju ili odbijanju vlastitih postupaka, upoznaje životne teškoće i načine na koje ih porodica rješava, oponaša postupke roditelja, braće, sestara i ostalih članova porodica, provjerava svoje mjesto, protestuje ako se osjeća ugroženim, obavlja određene poslove koji mu pripadaju prema raspodjeli poslova između članova porodice, tuguje i raduje se, formira osjećaj pripadanja porodici, razvija osjećaj solidarnosti, međusobnog pomaganja, podržavanja i dr. Porodica je čuvar tradicije. U generacijskom susretu članova porodice ukrštaju se elementi prošlog, onog što je prisutno, što je odraz vremena u kojem se živi i onog što bi trebalo biti, što dolazi. Sve je to sadržano u porodičnim ambicijama, željama i planovima i već se računa s onim što treba ostvariti najmlađi član porodice. Međutim, pretjerana ambicioznost roditelja, neprimjerena stvarnim psihofizičkim sposobnostima i mogućnostima odgajanika može i,,slomiti ličnost djeteta. Nerijetko roditelji prebacuju na djecu ostvarenje svih svojih ambicija i velike zahtjeve opravdavaju time što dijete ima mogućnosti o kojima oni nisu ni sanjali. Tako se u povoljnosti porodične situacije, iskazane najčešće u materijalnom standardu porodice, zaključuje i na povoljnost vaspitne klime, opravdavajući nametnute obaveze članu kojega porodica podiže i odgaja. 2. SAVREMENI PROBLEMI U PORODICI Porodična vaspitna situacija ne raspolaže samo s povoljnostima vaspitnog formiranja. Dinamičnost savremenog života donosi i brojne teškoće, iako one nisu karakteristične samo za ovo vrijeme, već ih možemo posmatrati kao trajno porodično obeležje. Ima porodica samo s jednim roditeljem (majkom ili ocem), pa jedan mora osigurati dodatnim radom potrebna sredstva za 11

12 Vol. 13, str. 5-24, 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: život. Ima porodica gdje roditelji imaju niske lične dohotke, nedovoljne prihode za rastuće potrebe porodice, pa moraju zarađivati izvan radnog vremena ili u slobodno vrijeme sticati dopunske kvalifikacije. Nadalje ima roditelja koji rade u smjenama kada se gotovo ne susreću s djetetom kroz cijelu nedelju. Ima i takvih kojima otac zastarjelih shvatanja smatra da je rad u domaćinstvu samo briga majke, pa ona, radeći savjesno u svojoj struci, preopterećena još i domaćinstvom, ne dospije posvetiti dovoljno vremena vaspitanju djeteta. No bez obzira na razloge zbog kojih je sve više djece s,,ključem oko vrata, djece koja samuju u praznim stanovima, koja vire kroz prorez na vratima stana, vaspitne posljedice za dijete su slične: ono je samo, prepušteno sebi najviše vremena, nema ga ko usmjeravati, posticati, pomoći, savjetovati, pružiti mu ljubav. Ni najbolja baka, ni najbolji djed, ni najbolje organizovan dječji vrtić ili dobra teta dadilja djeteta, ne može zamijeniti i nadoknaditi odsutnost roditeljske pažnje i ljubavi. Naravno, riječ je uvijek o sređenim porodičnim prilikama. Sasvim je druga situacija kod nesređenih porodica. U tom slučaju bolja su sva druga rješenja nego,,pakao razorene porodice. Nerijetko smo svjedoci užasno teške porodične klime kad se roditelji razilaze i povedu borbu za dijete ako ocijene da će tom akcijom još više napakostiti bračnom partneru. Tada se ne biraju sredstva u obračunu, a posljedice ispašta upravo dijete. Isto tako nerijetko se opravdava zajednički život u već razorenoj porodici s potrebom brige za dijete. Ako je već porodica razorena, onda će biti povoljnija vaspitna klima u deficijentnoj porodici nego u nesnošljivom i mržnjom ispunjenim brakom. Problemi u porodičnom vaspitanju mogu se još i više komplikovati. Već smo ranije istakli da promijenjeni društveni odnosi nijesu ni porodicu poštedjeli od tih promjena. I u njoj ima nesnalaženja u novoj situaciji pa i izvjesnog otpora nastalim promjenama. Brojni su slučajevi u kojima je porodica čitavim svojim djelovanjem negativno određena prema ukupnom društvu i djeluje sasvim suprotno društvenom vaspitnom nastojanju. Tada su problemi mnogo ozbiljniji upravo za odgajanika. Umjesto da mu porodica pomogne i olakša uključivanje u socijalni kontakt izvan porodice, ona ga izoluje, zatvara, usmjerava u izolaciju. No nerijetko je i porodica izložena stresu jer se od nje zahtijeva više nego što ona može činiti. Tada se traži i pomoć sa strane, od onih službi i ustanova koje su i društveno zadužene za pomoć porodici: socijalna služba, dečji vrtić, škola i dr. Ova pomoć, na žalost, nije još uvijek dovoljna, a ni efikasna pa se teškoće množe OPASNOST PRETJERANE VASPITNE ZAŠTIĆENOSTI Isticanjem značaja prihvaćenosti djeteta u porodici za cijeli njegov kasniji razvoj, ne zalažemo se za prenaglašenu i nametljivu brigu o djetetu koja može sputati normalan razvoj djetetove ličnosti na putu osamostaljivanja. I pretjerana briga za dijete, prevelika zavisnost od majke, oca ili drugih članova porodice, ima isto tako neželjene posljedice. Nemali broj teškoća u prilagođavanju djeteta na novu sredinu, na novi kolektiv, javlja se zbog prevelike zavisnosti od roditelja i uopšte od roditeljskog doma. To su one dobro poznate,,mamine i tatine maze, a kasnije,,mamini i tatini sinovi ili kćeri koji će se cijelog života hvatati za majčinu suknju, 12

13 Vol. 13, str. 5-24, 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: uvijek pitati za savjet i mišljenje i nikada neće odrasti kao samostalni ljudi. Jer koliko god je ta prisnost bila neophodna u ranom i srednjem djetinjstvu, toliko se ona mora smanjivati kako dijete raste i postaje sposobno za samostalniji život. Ma koliko voljeli vlastito dijete, roditelji moraju razumno shvatiti tu potrebu za samostalnošću i sami podsticati dječje osamostaljivanje. Roditelji moraju osjećati sreću i zadovoljstvo što više nisu potrebni vlastitom djetetu. E. Fromm ističe zanimljivu misao o tom vječitom problemu odnosa roditelja i djece kad kaže: "Da voljeti djecu znači željeti da što prije odu, jer to znači i mogućnost njihova ranijeg osamostaljivanja" SMANJUJU SE GRANICE I MOĆ PORODIČNOG UTICAJA Uvid u ukupnu društvenu situaciju i rezultate porodičnog vaspitnog uticaja pokazuje da se granice porodičnog vaspitnog uticaja danas ozbiljno smanjuju jer se osjetno širi radijus vaspitnih uticaja izvan porodice: televizija, knjige, slikovnice, dječji časopisi, vrtić, a posebno škola. Zanimljivo je posmatrati ovu pojavu u svakodnevnom životu. Neprihvatljivo ponašanje djeteta predškolskg doba redovno se komentariše riječima:,,lijepo li te uče otac i majka, ili,,zar te tako uče kod kuće. Kod djeteta školskog uzrasta manje se spominju roditelji, a mnogo više škola:,,zar vas tako uče u školi?,,,lijepo te uče tvoji nastavnici i sl. Tako je u svakodnevnom vrednovanju vaspitne moći pojedine sredine već uočeno da na određenom stenu razvoja moć jedne sredine slabi ili da je, u najmanju ruku, podijeljena s uticajem druge sredine. Iako se, naročito u posljednje vrijeme, širi broj vrtića, a djeca se ranije uključuju u osnovnu školu f porodica je i dalje ostala najvažniji činilac vaspitnog formiranja djeteta. To nije samo zbog toga što dijete još uvijek provodi najveći dio vremena u porodici nego i zbog toga što se i dalje zadržava prisna veza između djeteta i roditelja, što i dalje djeluju svi oni specifični vaspitni uticaji porodice koji su bili presudni u ranom djetinjstvu. Doduše, dijeteučenik počinje se kritičnije odnositi prema roditeljima, oni mu nisu više jedini uzor, spoznaje da imaju i dosta nedostataka, identifikacija s roditeljima slabi, ali potreba za ljubavlju, za zaštitom i sigurnošću ostaje i dalje. Hoće li ta veza u pojavi novih vaspitnih sredina jačati ili slabiti, zavisit će o mnogim činiocima: kako je dijete prihvaćeno izvan porodice, kakav mu je status u dječjoj ili školskoj grupi, postiže li uspjeh ili doživljava trajni neuspjeh, koliko je bilo zavisno od roditelja, kakvi su odnosi u porodici (svađe, nebriga, pijanstvo, prostitucija i sl.), je li porodica devijantna, kakvi su odnosi rastavljenog roditelja s roditeljem kojem je pripalo dijete i dr. 6 Osovska M., Psihologija morala, Zavod za udebenike, Sarajevo,

14 Vol. 13, str. 5-24, 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: UTICAJ PORODIČNE SREDINE NA USPJEH U ŠKOLI I PROFESIONALNU DJELATNOST Porodična situacija značajan je činilac uspjeha u školi, pogotovo u mlađim razredima osnovne škole. Jednim dijelom to se objašnjava većom porodičnom zainteresiranošću za uspjeh djeteta u školi, mogućnostima pružanja pomoći u učenju, većom zavisnošću djece od roditelja. Već u starijim razredima osnovne škole djeca su samostalnija, više su uključena u školski kolektiv, na saradnju sa svojim drugovima, na učeničke organizacije, a i roditelji mogu sve manje pomoći kao,,instruktori u svladavanju nastavnog gradiva. Međutim, porodična situacija značajno utiče i na odabir škole i zanimanja, na uspjeh u školskom radu i na status učenika u školi i učeničkom kolektivu. Istraživanja u SAD pokazala su visok stepen korelacije između socijalnoekonomskog položaja porodice učenika i njegovog uspjeha u školi. Ispitivanje u Ljubljani takođe pokazuje da porodični standard i obrazovanosti roditelja znatno utiču na uspjeh učenika u školi: učenici bolje iskorišćavaju svoje dispozicije, odlučuju se na nastavak školovanja, studiraju i brže napreduju na socijalnoj ljestvici. Djeci iz porodica s nižim standardom i nižim stepnom obrazovanosti roditelja često je onemogućeno napredovanje baš zbog ovih razloga: manje su motivisana za intelektualni rad, usmjeravaju se prema ranijem zapošljavanju, malo kad studiraju, sporije napreduju. Ovu dimenziju porodičnog uticaja potrebno je posmatrati u sklopu ukupnih društvenih odnosa koji vladaju u određenom društvu, pa i u našem. Nemoguće je posmatrati društveno-ekonomski položaj roditelja i njihov uticaj na,,socijalnu promociju vlastite djece izvan ukupnosti društvenih odnosa. Tako se u porodicama rukovodilaca, intelektualaca, radnika i drugih vrši svojevrsna reprodukcija istih statusnih odnosa. Djeca iz tzv.,,viših slojeva redovito završavaju visoko obrazovanje i od njih će se regrutovati rukovodeći sloj stručnjaka i visokih činovnika, dok će djeca radnika biti više usmjerena prema radničkim i uopšte proizvodnim zanimanjima. Slična će se situacija ponoviti i pri zapošljavanju. Analiza porodičnog uticaja na izbor škole i uspjeh u školovanju pokazuje da ovaj uticaj porodica nasljeđuje iz klasnih društvenih odnosa i da će se taj uticaj smanjivati demokratizacijom obrazovanja i demokratizacijom cijeloga društva. 14

15 Vol. 13, str. 5-24, 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: MOGUĆNOSTI OSTVARIVANJA VASPITNIH SADRŽAJA U PORODIČNOM VASPITANJU Svi vaspitni sadržaji, koji pridonose formiranju cjelovite ličnosti, mogu se ostvarivati u uslovima porodičnog vaspitanja već od najranije dobi. Tako će se zadaci tjelesnog i zdravstvenog vaspitanja ostvarivati brigom o pravilnoj ishrani djeteta, održavanjem higijene, izmjenom odmora i aktivnosti, uređenjem dječjeg prostora, boravkom na suncu i vazduhu, redovnim ljekarskim pregledima, zaštitom protiv zaraznih bolesti, čuvanjem od fizičkih povreda, podsticanjem tjelesnog razvoja, stvaranjem higijenskih navika. Zadatke spoznajnih sadržaja porodice ostvaruje već vrlo rano: potiče razvoj čula, skreće pažnju na pojave oko sebe, izlaže ga uticaju predmeta i pojava koji će izazvati dječji interes, potstiču razvoj govora, razvoj mašte, pamćenja, percepcije, interesa i mišljenja. Dolaskom djeteta u školu porodične su obaveze za razvoj spoznaje još veće. Od uređenja prostora za učenje, dnevnog reda, pa do pružanja pomoći i podsticaja na samostalan intelektualni rad. Na ovom području vaspitanja porodica vrlo često pravi ozbiljne greške. Gotovo vječna tema brojnih karikaturista je otac koji izrađuje pogrešne zadatke svom djetetu, pa ga sin, nakon povratka iz škole, kori zbog loše izrađenog domaćeg zadatka. Nisu malobrojne majke, posebno u mlađim razredima osnovne škole, koje izrađuju gotovo sve zadatke svoga djeteta dok se ono igra ili ga pak drže na krilu dok ono rješava svoje obaveze. Kada, međutim, dijete pređe u starije razrede i roditelji više nisu u stanju,,učiti za njega, kriza je na pomolu. Očito je da ovakav odnos roditelja prema obavezama djeteta s vaspitnog stajališta nije u redu. "Djetetu valja pomoći, protumačiti mu ono što nije shvatilo, razumjelo, ali onda zahtijevati da ono izvrši svoj zadatak. Najgora je»pomoć«raditi za njega. Ako takav odnos i zabavlja roditelje u početku, kada je dijete malo, kasnije to sasvim sigurno neće biti više zabavno. " 7 Etički sadržaji zauzimaju istaknuto mjesto u porodičnom vaspitanju. Već od ranije se zna koliko je porodica važna za vaspitanje ličnosti i formiranje socijabiliteta djeteta. Porodica je u prednosti što ne mora,,angažovati posebne edukativne situacije iz kojih će dijete crpjeti moralno iskustvo i prihvatati norme zajedničkog življenja. Čitav porodični život, njegova unutrašnja organizacija, odnosi među članovima porodice, red i rad, poštovanje, vedra i ugodna atmosfera sve to postiče djetetov moralni rast i sazrijevanje u moralnu ličnost. Upravo je porodica ona sredina gdje se govorenje o tome šta smije, a što ne smije, šta je moralno, a šta nije, šta je prihvatljivo, a šta se protivi normi življenja može svesti na najmanju mjeru, samo toliko koliko pomaže moralnom rastu djeteta, i to tek na stepenu kad dijete može shvatiti moralnu pouku. Mnogo je bolje moralno djelovati čitavim življenjem porodice, i to je 7 Grupa autora: Pedagogija, Zagreb, str

16 Vol. 13, str. 5-24, 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: najuspješniji vaspitni uticaj. Razvijajući socijabilitet djeteta, razvijajući potrebu za uključivanjem u društveni život izvan porodice, usvajajući norme društvenog života u kojem živi i porodica ispunjava i svoj društveni zadatak vaspitanja buduće ličnosti. Estetske sadržaje dijete usvaja na najizravniji način u porodici. Ako je izloženo uticaju muzike, ako mu se postiče mašta, razvija osjećaj za lijepo; ako se to lijepo ogleda u čitavoj atmosferi koja ga okružuje od prostora, odjevnih predmeta, uređenog radnog mjesta, mogućnosti bavljenja estetskim sadržajima, pa do vedre i prijatne atmosfere u porodici, onda porodica uspješno djeluje na izvršavanju zadataka estetskog vaspitanja. I radno-tehnički sadržaji mogu se uspješno ostvarivati u porodici. Dijete već odmalena mora osjetiti da ne može biti lišeno obaveza u porodici. Ono ima takođe svoje obaveze koje su primjerene njegovim mogućnostima. Može držati svoje stvari u redu, pospremati odjevne predmete, uredno obavljati domaće zadatke, pomagati u lakšim poslovima i sl. U velikom broju porodica mali gotovan kao da je,,zadužen za pravljenje nereda, a svi ostali ukućani moraju mu neprekidno biti pri ruci i pospremati predmete koje je razbacao po stanu. Kada dođe u školu, onda opet mora biti lišen obaveza u kući jer,,on uči! Ima, doduše i takvih situacija gdje je dijete opet preopterećeno, čak mnogo više nego što dopuštaju njegove mogućnosti. Pogotovo to vrijedi za dijete školske dobi koje dobar dio vremena provodi u iscrpljujućem radu. Koliko treba raditi i kako se treba odnositi prema radu najbolje će vidjeti na primjeru roditelja. Dijete treba naučiti da radi, izvršava svoje obaveze, raduje se kad je posao uspješno obavljen, a sve to primjereno njegovim moćima i sposobnostima. No dijete je potrebno učiti i da se odmara. Posebno to važi za organizaciju djetetova slobodnog vremena, kada je pozavršavalo svoje obaveze. To je mogućnost da se dijete potvrdi u svojoj kreativnosti, da mu se postiču interesi, da se navikava na aktivno provođenje slobodnog vremena. Ovamo pripadaju šetnje po svježem vazduhu, boravak na vazduhu i igri s drugovima, učestvovanje u dječjim organizacijama, klubovima i zabavama što i organizuju dječje i omladinske organizacije i sl. Naravno, roditelji moraju znati koliki je opseg tih aktivnosti, brinuti se i o korišćenju slobodnog vremena VASPITNE METODE I POSTUPCI Porodica se u svojoj vaspitnoj djelatnosti služi metodama i postupcima kao i druge sredine. Očigledno je da i porodična situacija neće biti sama po sebi vaspitna, ako se sve prepusti spontanitetu odgajanja. Zavisno od posebnosti porodične situacije javlja se i specifična primjena metoda i postupaka vaspitnog formiranja. Primjer je sigurno najuspješnija metoda porodičnog vaspitanja. Već sam red u porodici, organizacija života i rada, raspored poslova, prećutni dogovor o mjestu i ulozi svakog člana porodice djeluje na dijete. Oponašajući roditelje i ostale ukućane, dijete se povodi za primjerom i tako usvaja stil i način porodičnog života. No primjer je isto tako uspješna metoda 16

17 Vol. 13, str. 5-24, 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: odgajanja i za neprihvatljive oblike ponašanja: nerad, nered, svađe, psovke, mržnja među članovima porodice, prema širem društvu, posticanje na krađu, pijanstvo itd. Zbog toga je porodica odgovorna za vaspitne promašaje i po zakonu, posebno kod maloljetnih osoba. Primjenjujući određene vaspitne metode i postupke moramo misliti i na uzrast odgajanika. Sasvim malom djetetu suvišno je držati,,moralnu pridiku kad je ne može razumjeti niti shvatiti. Za takvo dijete, koje još nema uvida u svoje ponašanje i njegove posljedice, bit će korisna zabrana, posticanje, pa sve do kazne. Za starije dijete upotrijebiti ćemo razgovor, opomenu, nagradu i kaznu. Već se ranije govorilo o čulnosti i afektivnosti djeteta. Ovdje samo napominjemo da to ne smijemo zanemariti pri odmjeravanju i izboru metoda i sredstava vaspitnog utjicanja. Kao kazna to može biti i podignut ton glasa, izrečena prijetnja, zabrana određene igre, uskraćivanje neke voljene igračke i sl. Specifičnost primjene ovih metoda i sredstava u porodičnoj situaciji ogleda se, prije svega, u činjenici da se ti postupci mogu do kraja individualizovati i da je moguće vrlo fleksibilno modernizovati stepen izrečenih mjera u zavisnosti od procjena efekta njihovog djelovanja. Vaspitač i nastavnik ne može toliko pažnje posvetiti samo jednom djetetu, jer ima brojnu grupu. Osim toga, njegova veza s djetetom nije ista kao veza djeteta i roditelja. Otuda i drugačiji odnos djeteta prema kazni i zabrani koju izrekne roditelj ili ako to učini netko izvan porodičnog kruga MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA PORODIČNOG VASPITANJA Zadatak porodičnom vaspitanju je da se od djeteta traži da nešto uradi (da opere ruke pre jela, zube posle jela, da ostavi uredno svoju odjeću i obuću...). Izvršavanje zahtjeva, zavisno od njihove prirode, podrazumijeva da postoji određena porodična organizacija, režim života, dinamika i vremenski raspored aktivnosti (vrijeme hranjenja, vrijeme za radne obaveze, vrijeme odmora, čišćenje, održavanje higijene, odmor, zabava). Sama porodična organizacija i režim života nameću određene obaveze na koje se djeca navikavaju tako da one postepeno prelaze u automatizam kao kad se kaže,,dobar dan i,,hvala lepo. 8 Izvršavanje zahtjeva više je nego verbalni ili fizički čin. U osnovi zahtjeva su dva elementa: moralna norma koje obavezuje na odgovarajuće ponašanje i sama realizacija zahtjeva. Roditelji moraju znati i da zahjev mora da ispunjava određene zahtjeve. Prvo, zahtjev mora biti jasan i precizno iskazan. Prije nego što od djeteta traži da ispuni određeni zahtjev, roditelj treba da se uvjeri da li je dijete shvatilo šta se od njega traži. Ako nije, 8 Zvačko Pehar L., Razvojni problemi i vaspitanje predškolske dece, Kultura, Beograd, 1990., str

18 Vol. 13, str. 5-24, 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: trebalo bi da slijedi objašnjenje, uputstvo. Znači, dijete mora da zna i šta i kako. Nije dovoljno samo reći djetetu da treba posle jela da opere zube nego mu treba i pokazati kako se to radi. Drugo, zahtjev mora biti prilagođen mogućnostima djeteta. Besmisleno je postavljati mu zadatak koji premašuje njegove snage. Ono se time obeshrabruje, gubi samopouzdanje. Isto tako, pogrešno je djetetu davati samo lake zadatke koje ono bez ikakvih teškoća, misaonih ili tjelesnih, može da ispuni. Ako je ono neku aktivnost savladalo do određenog nivoa (na primjer, brojne odnose, telesnu vježbu, crtanje nekog predmeta), onda u zahtjevima treba ići korak dalje, do gornje granice detetovih mogućnosti jer se time podstiče i ubrzava njegov razvoj. Dakle, u zahtjevu mora da postoji teškoća ali savladiva. Dopuštena je podsticajna pomoć roditelja, ali ne da on izvrši zahtjev umjesto djeteta. Treće, zahtjeve treba postepeno povećavati po složenosti i obimu i to planski i sistematično. Prvo se moraju davati jednostavniji i lakši zadaci pa, kad se oni savladaju, prelaziti na složenije i teže. Stvaranje većih teškoća, po teoriji Lava Vigotskogje,,polazna tačka za mišljenje. Neka se dijete malo pomuči dok ga ispuni (treba od njega tražiti da samo izvuče pouku iz basne koju smo mu pročitali). Četvrto, dijete mora samostalno da ispuni zahtjev. Treba mu na početku objasniti šta i kako da radi, odgovoriti na njegova prethodna pitanja i pustiti ga da se,,rve sa zadatom obavezom. Nije preporučljivo odmah mu priteći u pomoć. Ako realizacija ozbiljno zapne, treba mu pomoći samo toliko da može samo da nastavi dalje. Peto, izvršenje zadatka treba kontrolisati. Ako je roditelj nešto zahtijevao od djeteta pa zaboravio na to, može se dogoditi da dijete svoju obavezu i ne ispuni. Sem toga, kontrola je neophodna da bi se utvrdilo kako je dijete ispunilo obavezu, da li je sve uradilo kako valja. Ako se od njega tražilo da od lego-kockica napravi kulu, treba na kraju videti kakva je to kula i pohvaliti dijete istovremeno mu ukazujući i na druge mogućnosti. Kontrolom izvršavanja zahtjeva utiče se na ustaljivanje određene vrste ponašanja (poželjnog). Načini postavljanja zahtjeva mogu biti vrlo različiti. Stručnjaci za porodično vaspitanje ukazuju na sljedeće tipove: 9 Naredba. Roditelj namršteno i grubo naređuje djetetu šta treba da uradi. Prijeti mu kaznom ako tačno i na vrijeme ne završi zadatu obavezu. Njegovi savjeti i podsticaji izostaju. Ovakav način ophođenja izaziva strah kod djeteta, vrijeđa njegovo samoljublje, ono se oseća poniženim. Od djeteta treba maksimalno zahtijevati, ali uz puno povjerenje i poštovanje njegove ličnosti. 9 Piaget J., Inhelder B.: Intelektualni razvoj deteta, 1978., str

19 Vol. 13, str. 5-24, 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: Preniski (suviše laki) zahjtevi. Roditelj polazi od toga da dijete ne treba mnogo opterećivati pa mu daje zadatke koje ono može vrlo lako bez ikakvog napora i većeg utroška vremena da uradi. Efekti ovakvog pristupa su nepovoljni. Izostaju razvojne teškoće, izostaju odgovarajuće pripreme djeteta za izlazak u okruženje. Potpuna sloboda djeci. Roditelji polaze od postavke da djecu treba pustiti da se slobodno razvijaju, da sama rade ono što žele i što ih interesuje i da se u to ne treba miješati. Takav stav obično zastupaju roditelji koji su zauzeti sami sobom, koji su zaokupljeni stvaranjem poslovne ili neke druge karijere, stvaranjem ugleda u javnosti. Kooperativan odnos. Roditelji pristupaju djeci saradnički vodeći računa o njihovoj emocionalnoj ravnoteži. Ton kojim oni od djeteta nešto zahtijevaju je odmjeren i nenametljiv. Oni ukazuju djetetu povjerenje, ističu da ono to može uraditi i tako podgrijevaju njegovo samouvjerenje. Nema straha, nema prijetnji, kazni, ali ima djetetove odgovornosti. Ne treba posebno isticati koji je od ovih pristupa najprihvatljiviji i najučinkovitiji. Djetetu je neophodna pozitivna stimulacija, podrška njegovim snagama. Dijete teži da se dokaže, da roditeljima pokaže da može, umije i hoće. Ta njegova htjenja su pozitivna i ne treba ih nekim grubim postupcima uništavati. A ona se uništavaju negativnom stimulacijom koja i nije stimulacija nego destimulacija. Roditelji strepe nad svakim pokretom djeteta. Ne daju mu da potrči jer,,pašće i razbiće nos, ne dozvoljavaju mu da natoči vode jer,,ispustiće čašu, sami mu zapertlavaju cipelice jer ono to,,ne umije. Rezultat svih ovih zabrana i sumnji je da i dijete počne da sumnja u sebe i svoje mogućnosti. 10 Malo je značajnijih mjesta u Dirkemovoj naučnoj i nastavničkoj zaostavštini iz kojih bi se pouzdano moglo vidjeti kako je sagledavao problem porodičnog vaspitanja. U onom djelu njegovih radova i predavanja, koji je uglavnom pedagoški, Dirkem je sasvim uzgred i na jednom mjestu to učinio u već pomenutom radu L' Education, sa nature et son role i to onda kada vrlo detaljno razrađuje mjesto i ulogu države u vaspitanju. U onom djelu radova i predavanja. koja su uglavnom sociološka, takođe, ima malo stavova o porodici, a zaključnih nema, što inače nije svojstveno Dirkemu. Sve to začuđuje i dovodi u nevjericu iz jednostavnog razloga što je Dirkem tokom više godina u Bordou držao predavanja i iz sociologije porodice. O tome danas sudimo samo po malobrojnim sačuvanim i objavljenim predavanjima. Od ukupno sedamnaest sačuvano je samo prvo (uvodno) i poslednje (zaključno). Prvo predavanje je štampano pod naslovom Introduction a la sociologie de la famille (1888; Uvod u sociologiju porodice) i u njemu se razrađuju polazne postavke, određuje predmet izučavanja i nabrajaju osnovne teme koje će se obrađivati, a posebno se razrađuje metod kojim će ispitivati porodicu. On se opredijelio u skladu sa cjelinom svoje metodologije za indukciju. Iz programa se ne vidi da je predvidio posebne teme o vaspitanju ili o 10 Popović B.: Uvod u psiohologiju morala, Naučna knjiga, Beograd, 1977., str

20 Vol. 13, str. 5-24, 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: karakteristikama vaspitanja po pojedinim tipovima porodice. Rad otuda ima značaja za sociologiju porodice ali ne i za sociologiju vaspitanja i obrazovanja, odnosno, za shvatanje mogućnosti vaspitanja u porodici. Poslednje, zaključno predavanje pod naslovom La famille conjugale: conclusion du cours sur la famille (1921; Bračna porodica: zaključak predavanja o porodici), objavljeno je poslije Dirkemove smrti, a priredio ga je i za štampu redigovao njegov učenik, naslednik u nauci i sestrić po porodičnoj lozi, Marsel Mos. U tekstu postoji nekoliko napomena o zadacima porodice u vaspitanju djece a iz propratnih komentara se ne može vidjeti da li Dirkem u toku kursa, u prethodnih petnaest predavanja, više o tome govori. Iz navedenih izvora se vidi da je Dirkem bračnu porodicu uzimao za najsavremeniji tip porodice. Ona je nastala sužavanjem očinske porodice i u njenom okviru ostali su samo muž, žena i maloljetna djeca, kao i punoljetna koja još nijesu osnovala svoju bračnu zajednicu. U njoj postoje sasvim specifični rođački odnosi koji moraju da variraju zavisno od jačine očinske vlasti. Otac je dužan, kaže Dirkem, da dijete hrani i da se brine o njegovom vaspitanju sve dok dijete ne postane punoljetno. S druge strane, dijete je zavisno od oca; ono ne raspolaže ni sobom ni svojim imetkom; njime raspolaže otac. Ono što ovaj tip porodice razlikuje od ostalih je sve veća intervencija države u unutrašnji život porodice. Država je postala važan faktor u porodičnom životu, a to je sve regulisano zakonima. Ovo Dirkemovo saznanje uticaće na zauzimanje stava po kome dolazi do miješanja kompetencija države i porodice u vaspitanju. U savremenom tipu porodice, bračnoj porodici, došlo je do promjena i u porodičnoj solidarnosti. Dirkem nije siguran da li je ona ojačala ili oslabila, ali je siguran da se porodična solidarnost izmijenila. Te izmjene su u pravcu koji upućuje na saznanje da se u njoj na prvo mjesto stavljaju ličnosti, a u drugi plan se stavlja imovina porodice, porodično dobro. Vezani smo za porodicu zato što smo vezani za oca, majku, ženu, djecu, a imovina je sve manje vezivno tkivo unutar porodične zajednice. Takva porodica sve manje postaje izvor trajne egzistencije za članove koji nailaze, za djecu. Ona sve više gubi mogućnosti prava nasleđivanja, nasleđivanja profesije i rada, kakvo je nekada bilo. Bogatstvo se sve manje nasledno prenosi, pa se čovjek sve više vezuje za rad i u njemu vidi mogućnost da poveća blagostanje svoje djece. Ali, po Dirkemu, za rad bi trebalo da budemo stimulisani i nekim drugim interesima, sem ličnim i porodičnim. Otuda je potrebno da čovjek pripada i nekoj drugoj grupi, užoj i njemu bližoj od pomenute zajednice. Koja bj to grupa bila? "Bračna zajednica to ne bi mogla da bude, ali će to biti»profesionalna grupa«.»osim nje piše Dirkem ne vidim ni jednu drugu koja bi mogla da zamijeni porodicu u svim ekonomskim i moralnim funkcijama koje je današnja porodica sve manje u stanju da ispunjava. Potrebno je 20

21 Vol. 13, str. 5-24, 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: postepeno vezivati ljude za njihov profesionalni život i oformiti čvrste grupe ove vrste«. Takve grupe, u stvari, treba da budu podstrekači roditeljima u odgajanju i vaspitanju svoje djece." 11 Proces razvoja porodice, po Dirkemovom mišljenju, odvija se u smislu njenog koncentrisanja i personalizovanja. To njeno sužavanje nastavlja se i danas. Što se porodičnih relacija tiče one, usled naglog iščezavanja porodičnog komunizma, dobijaju sve izrazitiji lični karakter i dok porodica slabi, brak, nasuprot tome jača. Po Dirkemovom mišljenju prava porodice i države u vaspitanju se suprotstavljaju. Ali to je samo na prvi pogled i isključivo u shvatanjima koja pogrešno vaspitanje uzimaju kao isključivo privatnu porodičnu stvar. Shvati li se vaspitanje onako kako treba, jasno ovde po Dirkemovom konceptu, porodica mora da vaspitava u cilju u kome će djelovati i društvo. 12 Porodica je prvi organizovani dio društva koji prihvata dijete po njegovom dolasku na svijet. Otuda i ona mora da radi, a to joj je i osnovni zadatak, na transformaciji biološke jedinke u socijalno biće i to onako kako društvo želi, jer uzaludno je misliti da našu djecu možemo vaspitavati onako kako to sami želimo: postoji u svakom trenutku vremena jedan važeći tip vaspitanja koji ne možemo odbaciti. Porodica u vaspitanju djece ima do određenog uzrasta istu ulogu kao i škola. Otuda i zahtjev da i roditelji treba da imaju snagu i autoritet i da i oni mora da govore djeci imperativnim tonom, kao što to čini i vaspitač. Porodica kao specifična društvena sredina ima naglašeniju ulogu u moralnom vaspitanju. Dirkem primećuje da djeca odrasla u tim sredinama (vanbračna i nemoralna porodica) imaju tako veliki broj moralnih mana. Prije svega, zato što ih nije podigla moralna sredina. Moralna sredina podrazumijeva, prije svega, "da svi članovi osećaju jedni prema drugima obaveze, jer ako toga nema, nema ni moralnosti" 13. To je nekoliko škrtih podataka o Dirkemovom učenju o mjestu i ulozi porodice u vaspitanju. Na osnovu njih, a naročito iz činjenice da o njenom značaju u procesu socijalizacije i vaspitanja ne raspravlja u radovima koji su više pedagoški, može se zaključiti da je Dirkem neopravdano umanjio značaj i ulogu koju porodica stvarno ima u vaspitanju. "Psihoanalitičari, a prije drugih S. Frojd (Freud, S., 1937), koji kaže da je,,funkcija vaspitanja da inhibira, zabrani i potisne, u porodici vidi jezgro socijalizacije i razvitka ličnosti. Ona je, istorijski gledano, izvor društvenog života, jer iskustvo u ranom djetinjstvu ima primarnu važnost za razvoj ličnosti. Razvitak ličnosti završava se sa petom godinom, a sve što dolazi kasnije je samo 11 Grupa autora: Pedagoška enciklopedija, str Vučić L., Pedagoška psihologija, Beograd, 2000., str Grupa autora: Pedagoška enciklopedija, str

22 Vol. 13, str. 5-24, 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: modifikovanje već formirane ličnosti. Tih prvih pet godina, u normalnim slučajevima, dijete provodi u porodici. " 14 U savremenoj sociološkoj, pedagoškoj i psihološkoj teoriji, u porodici se određuje daleko značajnije mjesto od onoga koje joj je Dirkem odredio. Pri tom, ne vrši se suprotstavljanje porodice i društva ili države. Naglašava se, ne poričući značaj ni načina ishrane ni načina navikavanja na čistoću, da je za razvitak buduće ličnosti djeteta najvažniji momenat osjećanje sigurnosti, osjećanje da ga roditelji vole i da brinu o njemu. Učenje, navikavanje i kažnjavanje u njoj povezano je sa porodičnim osjećanjima bliskosti, solidarnosti i ljubavi. Zato je opšta atmostera u porodici važnija od pojedinih vrsta postupaka. Porodica je nezamenljiva pri razvoju društvenih osjećanja djeteta, što Dirkem prepušta uglavnom školi kao organizovanoj društvenoj grupi. Dirkem u ovim karakteristikama porodičnih odnosa i porodične atmosfere neopravdano vidi njenu slabost. On u emocionalnoj vezi roditelja i djece, kao što će se produbljenije vidjeti kada budemo razmatrali moralno vaspitanje, vidi smetnje za punu i pravu efikasnost kažnjavanja i nagrađivanja. Sve se to, naglašavao je Dirkem, na bolji način odvija u školi. Mnogobrojni primjeri djece koja su sticajem okolnosti bila van porodične sredine, međutim, ukazuju na njenu suštinsku nezamenljivost u ranom djetinjstvu, li procesu primarne socijalizacije, za dječji fizički, psihički i društveni razvoj. U stručnoj literaturi mnogo je raspravljano o tome koji je tip porodice pogodniji za pravilniji dječji razvoj. Polazi se od toga da postoje dva tipa porodice patrijarhalna i demokratska. Opravdano se smatra da je u ovoj drugoj daleko povoljnija klima za pravilan dečji razvoj i vaspitanje. Smatra se i da je najbolje ako se u njoj naizmenično manifestuju ljubav prema djetetu i uskraćivanje manifestovanja takve ljubavi. Dijete treba da vidi da ga vole, ali i da osjeti, kad postupi na neodgovarajući način, da mu se ljubav uskraćuje. Treba reći i to da se na razvitak ličnosti i na socijalizaciju porodica ne utiče samo u periodu ranog djetinjstva, već da su i kasniji periodi života, a posebno adolescencije, važna razdoblja u kojima je ovaj uticaj vrlo važan. Dirkem porodici određuje mjesto u procesu socijalizacije i vaspitanja kao određenoj posebnoj društvenoj grupi kao što su i profesionalne grupe ili školski kolektivi. Ničim je ne izdvaja, osim specifičnošću koja proizilazi iz činjenice da je ona prvi organizovani dio društva koji prihvata dijete po rođenju. Nema ona značajniju funkciju ni kada je riječ o moralnom vaspitanju, iako je to najnaglašenija vaspitna funkcija porodice u Dirkemovoj teoriji. I kada je riječ o razvoju moralnih osjećanja i formiranju moralnosti, sve se to bolje i uspješnije radi u drugim društvenim grupama, najprije u školi, a zatim i u profesionalnim grupama. 14 Grupa autora: Pedagoška enciklopedija, str

23 Vol. 13, str. 5-24, 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: ZAKLJUČAK Na velikom broju primjera pokušali smo istaknuti specifičnost porodične klime i njen uticaj na vaspitni razvoj ličnosti. I taj specifični odgojni milje nije moguće nadoknaditi drugim sredinama. I porodica se mijenja, i o tome smo govorili vrlo opširno, i sve te promjene takođe utiču na mjesto djeteta u porodici i na vaspitni razvoj njegove ličnosti. Porodica ne pruža samo dobar vaspitni razvoj ličnosti djeteta već nekad možemo primijetiti primjere negativnog uticaja porodice na dijete. Trka za standardom, ali i osiguranjem najnužnijih uslova za život u sadašnjem društveno ekonomskom okruženju preokupira u toku dana veliki broj roditelja. Njihovi susreti sa djecom svedu se na brigu o ishrani i spavanju. Roditelji tada pribjegavaju stvaranju materijalnih povoljnosti (moje dijete ima i ono o čemu sam ja samo sanjao). Tada se dijete prepušta drugima da od njega stvore ličnost i da ga vaspitavaju a porodica od svih svojih funkcija zadržava samo pružanje egzistencije i može se reći da prestaje svaki uticaj na vaspitanje djeteta. Interes za obrazovanje za život u porodici je dvostruko motivisan: prvo, obrazovanje za život u porodici je zamišljeno i organizovano kao odgovor na različite psihološke i kulturne posljedice postmodernog društva, i drugo, potrebom da se ovo obrazovno područje usmjeri na porodice i grupe koje su "strukturalne žrtve" ubrzane modernizacije. U takvim okolnostima obrazovanje za život u porodici zaista varira u zavisnosti od prostora i vremena, ali je neizostavno u funkciji pomoći odraslima da steknu znanja, vještine i vrijednosti, koje su im potrebne kao sadašnjim i budućim članovima porodice, kako bi što uspješnije rješavali brojne probleme povezane sa njihovim porodičnim ulogama. No izmijenjeni društveni odnosi mijenjaju i porodičnu sredinu. Danas već možemo govoriti o ravnopravnim odnosima i u porodici: majka je redovito zaposlena kao i otac, o djeci se jednako brinu, zavisno od rasporedu rada ili opterećenosti na radnom mjestu, sve se više gube oznake ženskih i muških poslova u porodici i svakog se posla prihvata onaj roditelj koji je kod kuće ili dolazi kući ranije. Briga o djetetu jednaka je i svijest o jednakim pravima i obavezama sve više postaje regulativ organizacije porodičnog života. 23

24 Vol. 13, str. 5-24, 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: LITERATURA 1. Danilović, M.: Perspektive savremene nastave, Prosvetni pregled,beograd, Grupa autora: Pedagogija, Zagreb, Grupa autora: Pedagoška enciklopedija, Kačapor S.: Vilotijević N., Školska i porodična pedagogija,učiteljski fakultet, Beograd, Kamenov E.: Predškolska pedagogija, ZUNS, Beograd, Krulj R., Kačapor S., Kulić R.: Pedagogija, Svet knjige, Beograd, Mulahalilović E.: Savremena porodica i vaspitanje dece, Beograd, Osovska M., Psihologija morala, Zavod za udebenike, Sarajevo, Piaget J., Inhelder B.: Intelektualni razvoj deteta, Naučna knjiga, Beograd, Popović B., Uvod u psiohologiju morala, Naučna knjiga, Beograd, Stanojlić B.: Porodica i vaspitanje dece, Beograd, Vučić L., Pedagoška psihologija, Beograd, Zvačko Pehar L., Razvojni problemi i vaspitanje predškolske dece, Kultura, Beograd,

25 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Obrazovanje Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: (497.6) :37 Enver Halilović Univerzitet u Tuzli, BiH DRUŠTVENI I PRAVNO POLITIČKI KONTEKST OBRAZOVANJA U INTEGRISANOJ EVROPI I DEZINTEGRISANOJ BIH SOCIAL AND POLITICAL CONTEXT OF LEGAL EDUCATION IN INTEGRATED EUROPE AND DISINTEGRATED BIH Apstrakt Živimo u društvu promjena. Bolonjski proces visokog obrazovanja u Evropi je odgovor na današnji sadržaj kapitalizma, jednako kao što je model Humboldtovog univerziteta bio odgovor na kraj feudalizma i društvene promjene koje su se desile u Europi krajem 18. i početkom 19. stoljeća. On je kompatibilan UNESCO-vom određenju četiriju temelja ili temeljna cilja svakog obrazovnog sistema: učenje radi znanja, učenje radi djelovanja, učenje za zajednički život i učenje da bih bio. U državama Zapadnog Balkana Bolonjski proces odvija se u veoma otežanim društvenim, ekonomskim, političkim, ideološkim okolnostima. U politički dezintegrisanoj BiH on ima dodatna obilježja. Ključne reči obrazovanje, integrisana Evropa, dezintegrisana BiH, Humboltova i bolonjska reforma univerziteta, neoliberalizam, društvo znanja Abstract - We live in a society of changes. The Bologna Process of higher education in Europe is the answer to today's capitalism content, as well as the model of the Humboldt University was a response to the end of feudalism and social changes that have occurred in Europe in the late 18th and early 19th centuries. It is compatible to the UNESCO s definition of the four foundations or 25

26 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Obrazovanje Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: (497.6) :37 fundamental goals of any education system: learning for knowledge, learning for action, learning for common life and learning to be. In the Western Balkans countries, the Bologna process takes place in a very difficult social, economic, political, ideological circumstances. In the politically disintegrated BiH it has additional features. Key words - education, integrated Europe, disintegrated BiH, the Humboldt and Bologna university reform, neoliberalism, " the society of knowledge " DRUŠTVENI I PRAVNO POLITIČKI KONTEKST OBRAZOVANJA U INTEGRISANOJ EVROPI I DEZINTEGRISANOJ BIH Živimo u vremenu globalnih promjena. Nauka i tehnologija se razvijaju takvom brzinom da te promjene svako može osjetiti u svakodnevnom životu i radu. Istraživanje američkog Stanford Univerziteta pokazalo je da je ukupno ljudsko znanje nastalo od postanka svijeta do godine udvostručeno do godine. Od tada se cjelokupno ljudsko znanje udvostručava svakih 5 8 godina. a) Osim razvoja nauke i tehnologije, činjenica je da se mijenja i društveni sistem. Kapitalizam u obliku s početka 19. stoljeća danas više ne postoji i on je evoluirao. Činjenica da smo imali mirnu revoluciju i da se društveni sistem promijenio sam od sebe, da je nastavljen razvoj demokracije, razvoj nauke i tehnologije, možda otežava da vidimo ono što je očigledno: da živimo drugačije nego prije i da je globalni koncept upravljanja društvom također promjenjen. Naravno, do tih promjena je i doveo napredak tehnologije, ali je činjenica da društvom sve manje upravljaju tradicionalni vlasnici sredstava za proizvodnju. Sredstva za proizvodnju se mijenjaju, tako da se etablira klasa menadžera, naučnika, ljudi koji izumljuju i primjenjuju nove tehnologije. Sve je sigurnije da znanje postaje ključni parametar privređivanja, ali i faktor koji društvo dijeli na bogate i siromašne. Te globalne promjene su dovele do revolucije u privređivanju. Svijet se potpuno otvorio, granice se brišu, komunicira se brže i jednostavnije. Tržišta se razvijaju i otvaraju. Vrlo je logično da promjena 26

27 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Obrazovanje Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: (497.6) :37 u konceptu ljudskog rada ima refleksiju na obrazovanje. I u onoj mjeri u kojoj je promjena društvenog sistema tektonska, u istoj toj mjeri je i reforma obrazovanja sveobuhvatna i ona zapravo podrazumijeva promjenu obrazovne doktrine. Dakle, odgovor na pitanje: zašto reforma obrazovanja ovako dugo traje naša društva su u reformama već više od 15 godina ne krije se samo u poznatoj premisi da promjene u obrazovanju ne mogu biti brze, već naprosto u činjenici da ove reforme jesu tektonske. Naravno, obrazovanje je prilično tradicionalno i konzervativno, pa se promjene ne mogu uvoditi brzo. No, potrebe za promjenama u obrazovanju, kao odgovor na društvene promjene su izuzetno visoke. Ako znamo da su reforme obrazovanja duboko povezane s promjenama društvenog sistema, to nama, koji radimo u visokom obrazovanju, značajno pojednostavljuje odgovor na pitanje: Bolonja da ili ne? Nema nikakve dvojbe da je bolonjski proces odgovor na ovaj sadraj kapitalizma, jednako kao što je model Humboldtovog univerziteta bio odgovor na kraj feudalizma i društvene promjene koje su se desile u Europi krajem 18. i početkom 19. stoljeća. Znači, bolonjske reforme se mogu zaustaviti u onoj mjeri u kojoj se mogu zaustaviti globalne društvene promjene. Naravno, to nipošto ne znači da mi ne trebamo imati kritički otklon prema promjenama koje uvodimo u sistem, i ta kritika bi se trebala usmjeriti na način provedbe bolonjskog procesa, na stepen razumijevanja političkih organa i na podjelu uloga između državne vlasti, tržišta rada i akademske zajednice. No, suština je da će obrazovni sistem biti promjenjen, jednako kao što će i društvo biti promjenjeno, odnosno kao što već jeste promijenjeno. Odličan pokazatelj koliko je obrazovanje tradicionalno je da smo od nastanka univerziteta, dakle od pojave prvog univerziteta u ranom srednjem vijeku, Univerziteta u Bolonji osnovan je godine, do danas imali dvije velike reforme. Prva je Humboltova reforma veže se za Alexandera fon Humbolta koji je pokrenuo Univerzitet u Berlinu godine i koji je na univerzitete uveo nauku, stavljajući fokus na univerzitetskog nastavnika naučnika koji studentima prenosi znanje zasnovano na naučnim istinama. Druga reforma je bolonjski proces započeo Deklaracijom europskih ministara obrazovanja u Bolonji godine. Bolonjski proces je skup reformi, no njegova suština je da se fokus pomjera s nastavnika na studenta, na njegove potrebe da bude spreman za tržište rada. 27

28 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Obrazovanje Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: (497.6) :37 Osim promjene društvenog sistema, bolonjski proces je značajno kataliziran i procesom ujedinjenja Europe, koji je također povezan s društvenim promjenama. Danas su u bolonjskom procesu praktički sve europske države ukupno njih 47, bez obzira na članstvo u EU i fazu pristupanja. To nam je još jedna potvrda da trebamo biti u njemu, posebno mi na Zapadnom Balkanu. Velike države koje diktiraju trendove mogu kako hoće, no male države, kojima je stalo do prepoznatljivosti njihovog obrazovnog sistema i konzekvetno prepoznatljivosti diploma na europskom tržištu, nemaju alternativu. Jedinstven Europski prostor visokog obrazovanja našim građanima poboljšava mogućnosti u čak 47 država. Dakle, kao što je bolonjski proces ključna reforma i ključna europska politika za visoko obrazovanje, paralelno se vodi i lisabonski proces koji podrazumijeva stvaranje jedinstvenog Evropskog prostora istraživanja. Naravno, i ostali segmenti obrazovanja su pokriveni adekvatnim politikama i reformama. Suština svih reformi je da obrazovanje postaje cjeloživotno. Naprosto, ako bismo našim studentima davali samo znanja i samo kroz sistem formalnog obrazovanja, ta znanja bi zastarila. Prosječna karijera traje 40 godina, a znanje se udvostruči svakih 5 do 8 godina. Suština učenja podrazumijeva učenje ljudi da misle, a ne da samo akumuliraju činjenice. Znači, uz obrazovanje moramo davati i kompetencije. Jedna od ključnih kompetencija je učenje učenja. Naši studenti kroz univerzitete moraju nuačiti kako se uči i kako se znanje, vještine i kompetencije upotpunjavaju cijeli život. Priča o kompetencijama za cjeloživotno učenje, dakle o stvaranju kompetencija koje se postižu kroz formalno, neformalno i informalno obrazovanje započela je još godine, kada je UNESCO objavio izvještaj Učenje: blago u nama, u kojem su definirana četiri temelja ili temeljna cilja svakog obrazovnog sistema: učenje radi znanja, učenje radi djelovanja, učenje za zajednički život i učenje da bih bio. EU je sedam godina nakon toga, dakle godine, definirala okvir ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje preporukom Europskog parlamenta. U tom dokumentu kompetencije se definiraju kao znanje (deklarativno i proceduralno), vještina i sposobnost da se riješe kompleksni zadaci kroz mobiliziranje psihosocijalnih resursa (uključujući vještine i stavove) u određenom kontekstu. Ključne kompetencije su one kompetencije koje trebaju sve osobe kako bi postigle svoj 28

29 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Obrazovanje Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: (497.6) :37 lični rast i razvoj, te koje vode ka aktivnom građanskom ponašanju, socijalnom uključivanju i zapošljavanju a koje treba razviti do kraja obaveznog obrazovanja. Definirano je osam ključnih kompetencija: 1. komunikacija na maternjem jeziku/pismenost, 2. komunikacija na stranim jezicima, 3. matematičke kompetencije i osnovne kompetencije u nauci i tehnologiji, 4. digitalne kompetencije, 5. učenje kako učiti ili metakognitivne kompetencije, 6. socijalne i građanske kompetencije, 7. samoinicijativnost i poduzetničke kompetencije, 8. te kulturna osviještenost i kulturno izražavanje. Europska unija, kao politička organizacija 28 država je od godine do danas razvila brojne dokumente i politike kako bi unaprijedila obrazovanje u državama članicama i onima koje se za to spremaju. U osnovi svih tih politika je stvaranje konkuretnije i dinamičnije privrede, privrede utemeljene na znanju, sposobne za održivi ekonomski rast sa sve više boljih radnih mjesta i većom socijalnom kohezijom. Predstaviti sve te politike, od Lisabonske deklaracije, preko Evropskog kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje, pa sve do integracije ključnih kompetencija u obrazovne sisteme, nije cilj ovog rada. Cilj je ukazati na suštinu, a to je da su sve savremene reforme obrazovanja usmjerene ka otklonu od pukog znanja baziranog na akumuliranju činjenica prema vještinama i kompetencijama za cjeloživotno učenje. b) Sagledajmo nakratko uzi i siri politički okvir za provođenje reformi. Siri politicki okvir obrazovanja u EU i u BiH je liberalni kapitalizam; uzi politicki obrazovanja su pravne politike svake drzave EU i BiH. Problem posebne vrste predstavlja politička, pravna, društvena, privredna tranzicija BiH iz socijalističkog političkog sistema u neooliberalni političko pravni sistem. 29

30 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Obrazovanje Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: (497.6) :37 Proces tranzicije iz bivšeg u novi sistem zahtijeva vrlo radikalne, ne samo pravne, već i sveukupne društvene i političke promjene, klasne promjene, promjene svijesti, društvenih i individualnih navika i praksi u svim sferama ljudskog individualnog i kolektivnog života i rada. U spomenuta dva politička sistema, socijalizam i neoliberalizam, država ima radikalno različit društveni i politički smisao. Ovom prilikom ja ne mogu ulaziti u suptilnu analizu razlika društvenih funkcija i ciljeva socijalističke i neoliberalne države. Sve ono što ću neposredno sada navesti kao ključne funkcije i ciljeve neoliberalne države potpuno su u suprotnosti sa društvenim ciljevima i funkcijama bivše nam socijalističke države. Neoliberalna država favorizira, između ostalih, sljedeće političke principe: snažna individualna prava privatne svojine, vladavinu prava, slobodnu trgovinu, vladavinu institucija slobodno funkcionalnih tržišta, od privrede, preko zdravstva, obrazovanja, svih komunalnih djelatnosti do sigurnosnih alužbi i agencija. Mi malo stariji sjećamo se vremena i sistema, a ovi mlađi možete pročitati: kada je gradnja vikendica od najviše 250 m prostora predstavljao najveći državni, politički, moralni i društveni problem, kada se donosila presuda po prijekom postupku, tj.kada se sudilo bez sudskog, po partijskom postupku tzv. državnim, partijskim, socijalističkim neprijateljima. Parafraziranjem jednog poslanika Parlamenta Federacije BiH (Sasa Magazinovic SDP) koji je kazao da Parlament FBiH nema vremena da čeka da se provodi dugotrajna procedura izbora članova UO Federalne TV, već da ih Parlament FBiH, kao osnivač FTV, treba neposredno imenovati, mi za ondašnje partijske presude umjesto sudskih možemo kazati da za Savez komunista Jugoslavije tada nije bilo vremena da se provede zakonit postupak suđenja. Država BiH u pravno političkom smislu nema samo ovaj oblik konflikta, konflikt svoje prošlosti i sadašnjosti, već ima i sve druge oblike konfliktnosti savremene krhke, institucionalno nedemokratizirane i nestabilne neoliberalne države. Prema Dejvidu Harviu neoliberalna država uopće ima čitav niz izrazito specifičnih kontradikcija koje treba rasvijetliti. Prvo, Neoliberalna država, s jedne strane, treba da bude u pozadini i da prosto postavi scenu za 30

31 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Obrazovanje Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: (497.6) :37 tržišne funkcije u svim oblastima života na njenom prostoru; s druge strane, ona treba da bude proaktivna u stvaranju povoljne poslovne klime 1 na globalnom, međunarodnom planu, kao konkurentan entitet. Njena međunarodna konkurentnost proizvodi i uzrokuje njenu nacionalističku međunarodnu poziciju. Državni nacionalizam je državni odgovor na potrebu opstanka države na konkurentnoj međunarodnoj političkoj sceni, što je u suprotnosti sa projektom neoloberalne države. Drugo, državni autoritarizam neoliberalne države u nametanju tržišta na svom prostoru u suprotnosti je sa idealom ličnih sloboda neoliberalizma. Što se neoliberalna država okreće više tržištu to joj je teže obezbijediti ljudska prava. Na privrednom tržištu neoliberalne države proizvodi se nesrazmjer, pa i neka vrsta suprotnosti, između moći korporativnih kompanija i pojedinaca. Moć korporativnih kompanija umanjuje i oduzima našu ličnu slobodu. Individualne slobode i korporativne moći su u međusobno obrnutoj srazmjeri. To je zakonomjernost njihovog odnosa kako na radnom mjestu tako i u našem životnom prostoru. Treće, konflikt vlastitog pravnog i finansijskog integriteta neoliberalne države, s jedne strane, i međunarodnih pravnih, finansijskih, trgovinskih pravila, s druge strane. Međunarodna slobodna trgovina, finansijski sistem, pravni, politički, sigurnosni sistem, ekologija itd. zahtijevaju neka globalna pravila trgovine, finansija, vladavine zakona, političkih sloboda, ljudskih individualnih i kolektivnih prava, sigurnosti, zahtijevaju neku vrstu globalnog upravljanja, s jedne strane, i ograničenja svih sadržaja državnog suvereniteta, s druge strane. To ograničava autoritet države u implementaciji i zaštiti neoliberalni političkih principa. Četvrto, neoliberalna država potiče i veliča vrline konkurencije, s jedne strane, dok u praksi ujedinjuje oligopolističke, monopolističke i transnacionalne moći; na globalnom planu, u svim oblastima nastaju nekolike centralizirane multinacionalne korporacije; svijetom dominiraju: dvije kompanije bezalkoholnih pića, pet transnacionalnih kompanija energetike; nekoliko 1 Dejvid Harvi, Kratka istorija neoliberalizma, Mediteran, Novi Sad, str

32 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Obrazovanje Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: (497.6) :37 medijskih kompanija kontroliše većinu informativnih programa. Peto, favoriziranje neobuzdanog tržišnog individualizma vrlo ozbiljno destruira svaku vrstu društvene solidarnosti, pa čak, kako je tačerova sugerisala, i same ideje društva kao takvog. U takvim globalnim političkim okolnostima imaju povoljno globalno društveno tle antidruštvena ponašanja poput kriminala, pornografije ili klasičnog porobljavanja drugih ljudi. Individualni makijavelizam ima tendenciju da nadvlada moral, pravdu, istinu, slobodu. Nasuprot tzv. pozitivnim slobodama bujaju tzv. negativne slobode." Zbog naprijed navedenog, neoliberalnoj državi prijete razni vidovi političkog neokonzervativizma, autoritarnog populizma, nacionalizam, lokalizam, pa čak i fašizam. Ne nastaju slučajno danas u svijetu razne vrste političkih neokonzervativizama, neokonzervativnih režima, kao reakcije na izazove nerazvijenih i krhkih oblika neoliberalnih država, koje razvijene neoliberalne države, nažalost, najčešće moraju rješavati nedemokratski, tj. nasilno. Prevazilaženje i rješavanje političkih, finansijskih, pravnih i svih drugih vrsta i oblika društvenih i historijskih protivurječnosti neoliberalnih država nije ni jednostavno ni jednoobrazno. Naprotiv. Širenje neokonzervativne, nekada više nekada manje otvorene autoritarne moći različitih sadržaja, od lokalizma do nacionalizma i fašizma, koja može imati vrlo različite društvene, historijske, kulturne, političke i druge osnove i uzroke je ozbiljna opasnost u svakom momentu. Otuda da bi smo izbjegli katastrofalne ishode protivurječnosti krhke i nerazvijene neoliberalne države nužno je razvijati svijest o katastrofalnim opasnostima svake pojave neokonzervativizma, bez obzira na njen intenzitet i sadržaj. c) Između društva i visokog obrazovanja vladaju: (a) strukturalni, (b) funkcionalni i (c) uzajamni uzročno-posljedični odnosi. Visoko obrazovanje je jedna od činjenica društva, jedna društvena pojava, ma koliko bila značajna i specifična. Kao društvena pojava, visoko obrazovanje je veoma slično ili identično njegovom društvu, kako strukturalno, tako i funkcionalno. To znači, ono ima 32

33 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Obrazovanje Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: (497.6) :37 onakvu strukturu i onakvu funkcionalnost koju i kakvu ima njegovo društvo. Većina karakteristika društva su, u isto vrijeme, i karakteristike visokog obrazovanja, i obrnuto. Zbog toga je veoma štetna, pa čak i opasna, tvrdnja da je naše obrazovanje u cjelini, uključujući i visoko, veoma kvaklitetno. Takva tvrdnja je sociološki netačna, jer sociološka istina je da su sve društvene pojave jednog društva, manje više, takve kakvo im je društvo. Mogu postojati svijetle tačke, ali ako je kontekst i pozadina svijetlih tačaka tama, svijetle tačke su svijetle, ne zato što su svijetle po sebi, već zato što su u tami. Autistički pogled na visoko obrazovanje isključuje iz svog horizonta sagledavanja stvari međusobnu povezanost razvoja društva i školskog obrazovanja, odnosno privrede i školstva. U BiH, kao i u širem okruženju u toku je sveopći proces globalizacije. Države bivšeg socijalizma uz proces globalizacije zahvaćene su i procesom tranzicije. BiH u tim procesima ima još dosta vrlo nepovoljnih činjenica, među kojima su: da je nedavno izišla je iz veoma teškog rata; da je još veoma podijeljena politički, etnički, administrativno, privredno, obrazovno itd.; da ima vrlo nizak nivo društveno-ekonomskog razvoja; da ima vrlo visok stepen nepismenosti; da ima vrlo nizak nivo izdvajanja za visoko obrazovanje, nauku, kulturu i sport po glavi stanovnika kao i u odnosu na JDP; da ima nizak nivo integracije u svjetske i evropske privredne i političke tokove; da je u evropskom okruženju, u BiH posebno, na sceni finansijska recesija; da je nizak nivo demokratskih odnosa i uvažavanja različitih interesa i potreba u društvu i u svakoj instituciji, uključujući i univerzitet; da su snažni ostaci tradicionalne svijesti koji neadekvatno tretiraju mjesto studenta u obrazovnom procesu; 33

34 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Obrazovanje Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: (497.6) :37 da dominiraju socijalne potrebe svakodnevnog života nad ostalim; da su politički nestabilni svi nivoi političke vlasti; da je snažna korumptivna svijest; da je neafirmirana i društveno nepriznata svijest o značaju znanja i kvalitete rada svih vrsta društvene afirmacije i ugodnog života itd. Odgovori na globalnu financijsku krizu u svijetu su različiti; u nekim državama ekonomski i društveno razvijenog svijeta rješenje se traži u jakom državnom intervencionizmu, državnoj pomoći posrnulim nacionalnim bankama i nacionalnim privrednim granama, što u teorijsko-političkom smislu znači nekim oblikom relativiziranja i socijalizacije liberalizma. d) Evropska Unija izgradila je konceptom društva znanja 2. Ona je osmislila društveni program izlaska iz krize poznat pod imenom 3T (timely - pravovremeno, temporarly - privremeno, targeted - ciljano). U tom konceptu poseban značaj dat je ulozi znanja, a time i univerziteta u društvu. Stoga je u osnovi evropske politike danas, ne samo s obzirom na politiku integracije Evrope u jedan vrijednosno civilizacijski prostor reforma visokog obrazovanja poznata pod imenom Bolonjski process. On ima svoje osnove i poticaje u filozofiji uspjeha američkih univerziteta i predstavlja svojevrstan oblik amerikanizacije evropskog prostora visokog obrazovanja. Kao što BiH ne može izbjeći opće procese globalizacije i tranzicije, tako ni univerziteti u njoj ne mogu biti izvan tih tokova i sadržaja. Prilagođavanje visokog obrazovanja zahtjevima politički, privredno, radno, obrazovno integrirane Evrope ostvaruje se kroz Bolonjski process reforme univerziteta u BiH. Nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH i EU godine BiH je postala dio, ne samo ekonomskog, već i pravnog, političkog, obrazovnog i svakog drugog prostora EU. To znači, BiH se opredijelila za ulazak u EU u svakom pogledu. 2 Konrad Paul Liessmann dao je je polemičnu i sjajno artikulisanu kritiku pojma društvo znanja u svojoj knjizi Teorija neobrazovanosti, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb,

35 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Obrazovanje Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: (497.6) :37 Budući da je EU prostor društva znanja to je pretpostavka svih oblika uključenja BiH u EU obrazovanje. BiH je prije potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju potpisala sporazum o pristupanju Bolonjskom procesu godine. Politika obrazovanja u BiH je integracija obrazovanja u BiH u jedinstven obrazovni i naučno-istraživački prostor EU. Društvena paradigma razvijenog svijeta 21. stoljeća je poznata kao ekonomija znanja ili ekonomija inovacija. Njegova strategija je ulaganje u ljudske resurse. Mjesto i prostor ne samo realizacije, već i kreacije ekonomije znanja je sistem visokog obrazovanja, naučnog i umjetničkog istraživanja i inovacija. U ovu Evropsku paradigmu društvenog usmjerenja ne uklapa se BiH. Njen koncept razvoja nije baziran na razvoju ljudskog kapitala, ljudskih resursa. Npr. za razliku od BiH, Slovenija je od 5 izabranih prioriteta 3 fokusirala na faktore nove ekonomije znanja: povećanje konkurentnosti privrede, ulaganje u istraživanje i razvoj. Preovladavajuća razvojna paradigma u BiH je bazirana na kapitalna ulaganja u infrastrastrukturu. 3 Zračak nade univerzitetima u BiH pruža činjenica da je BiH potpisala sporazum o Procesu stabilizacije i pridruživanja (2007.), čime je stekla mogućnost da pristupi IPA programu, programu pod nazivom Instrument predpristupne pomoći usvojen u EU godine, iako BiH kao zemlja potencijalni kandidat može koristiti fondove samo kroz prve dvije komponente IPA programa ( Pomoć u tranziciji i institucionalnoj izgradnji; Prekogranična saradnja). Veoma loša politička činjenica po razvoj visokog obrazovanja u BiH, a samim tim i po Univerzitet bio bi ne ulazak BiH u program Erasmus +. Nažalost institucije visokog obrazovanje u BiH ne koristi dovoljno ni ove mogućnosti, te time ne doprinose dovoljno niti svom niti razvoju ekonomije BiH. Ekonomija BiH posmatrana s obzirom na visoko obrazovanje pokazuje: 3 FBiH za poticaj naučno-istraživačkom radu i razvoju poduzetništva izdvaja ispod 2%, dok su kapitalna ulaganja u infrastrukturu oko 70%, ulaganja u poticaj povrataku od 10%. 35

36 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Obrazovanje Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: (497.6) :37 1) da su proizvodi izvoza iz BiH robe intenzivnih resursa, niskih radnih vještina. Svega 4% ukupnog izvoza BiH čine proizvodi visokokvalificirane radne snage, ostalo je roba niske kvalifikacione strukture radne snage. 2) da je veoma visoka javna potrošnja, što s obzirom na način finansiranja univerzitet dovodi u nepovoljan položaj. U vrijeme izrade Strategije srednjoročnog razvoja BiH za period udio javnog troška bio je 50,4%, daleko viši nego u drugim tranzicijskim zemljama. Iz toga je izveden vrlo nepovoljan zaključak za obrazovanje. Rečeno je, visok nivo potrošnje i neefikasnost pokazuju da povećanje trošenja na obrazovanje u minimalnom smislu ne bi trebalo biti dozvoljeno, nego umjesto toga, trebalo bi biti smanjeno, naročito u FBiH. Na toj osnovi Univerzitet kao tzv. budžetski korisnik ima restrikciju novih zapošljavanja čak i nastavnika, što znači da ima društveni tretman potrošača. Razvojna politika i strategija stvaranja novih radnih mjesta zahtijeva permanentno podizanje stručnih sposobnosti, znanja i vještina radne snage i menadžmenta firmi. 4 Svaki univerzitet ima veoma veoma značajnu ulogu u podizanju i razvoju vještina i savremenih znanja radne snage i menadžmenta u svom drustvenom okruzenju. Konkurencija izazvana globalizacijom, kako na lokalnom tako i širem tržištu, zahtijeva stalno poboljšanje sposobnosti radne snage i menadžmenta. Stoga univerzitet, uz učešće drustvene zajednice, posebno privrede, treba da razvije program stručnog usavršavanja svih zanimanja, a ne samo nastavničkog kadra u osnovnim i srednjim školama, u cilju jačanja, osavremenjavanja i podizanja radne snage na viši nivo znanja i vještina potrebnih za rad na sredstvima novih tehnologija. Uporedo i zajedno s transferom i razvojem tih novih 4 Naprimjer, Tuzlanski kanton u razvojnom smislu ima tri ekonomsko-geografske grupacije: a) subregija Tuzlanskog industijskog basena, ( Tuzla, Lukavac, Živinice, Banovići) b) poljoprivredno-poduzetnička subregija, (Gračanica, Srebrenik, Gradačac) i c) spoljoprivredno ruralna subregija (Sapna, Teočak, Čelić, Doboj-Istok, Kalesija, Kladanj). Na ovom prostoru prema procjeni živi blizu stanovnika, što čini preko jedne petine stanovništva Federacije BiH (21,3%).TK je veći od države Luxemburg, kao i od 23 od ukupno 26 švicarskih kantona, najgušće naseljeno područja BiH (187,6 stanovnika po km²), 13,0% ukupnog stanovništva BiH. TK bilježi negativnu stopu rasta stanovništva, od 0,7% prosječno godišnje u periodu od do 2007.godine. Od 373 naselja na području TK njih 315 je ruralnog karaktera na kome živi 35,6% ukupnog stanovništva Kantona. Urbana područja čine 14,6% ukupne površine i 64,4% ukupnog stanovništva TK. Sve od godine pa na ovamo u kontinuitetu je krajnje negativan trend odnosa zaposlenih i nezaposlenih u TK. Stopa nezaposlenosti npr. u 2007.godini bila je 53,1%, među najvećim stopama registrirane nezaposlenosti u BiH. Broj zaposlenih TK u je osoba, što čini 16,1% ukupnog broja stanovništva, 23,4% radno aktivnog stanovništva i 47,2% radne snage u Kantonu. 36

37 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Obrazovanje Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: (497.6) :37 znanja i savremenih vještina potrebno je i stručno usavršavanje i osavremenjavanje svih vrsta menadžmenta: privrednog, bankarskog, školskog, zdravstvenog, industrijskog, javne uprave, malih, srednjih, velikih preduzeća itd. s novim oblicima i tehnologijama upravljanja, standardima proizvoda, marketing/prodajnim sposobnostima, što je izvorna dužnost Univerziteta. Poznata je činjenica da ekonomiju baziranu na opisanoj razvojnoj paradigmi, poduzetništvu, inovacijama, znanju i kreativnosti nije moguće realizirati u netolerantnom, zatvorenom/ksenofobičnom društvu 5. Univerzitet je idealno mjesto uspostave demokratskih društvenih odnosa. Europska Unija nema nadležnost u obrazovanju. Obrazovanje je isključiva nadležnost država članica, što je i razumljivo, s obzirom na reazličite jezike, tradicije i korijene. Tako iz cijelog sektora obrazovanja nećemo pronaći niti jednu EU direktivu (obvezujući pravni akt za sve države članice ima supremaciju nad nacionalnim zakonodavstvima). Postoji samo jedna direktiva koja se odnosi na tzv. regulirane profesije. Ali, to uoće ne znači da se Europska unija ne bavi obrazovanjem. Ona ima komesara i generalni direktorat za obrazovanje (poput ministra i ministarstva). Budžet Unije za obrazovanje za tekući sedmogodišnji period Iznosi 17 milijardi eura. Na stotine preporuka Europskog parlamenta i vijeća, policy papera, komjnuikea Europske komisije je doneseno iz oblasti obrazovanja. Jednako je i u nauci, s tim što je spomenuti budžet pet puta veći i iznosi približno 80 milijardi eura. Ovo je vrlo relevatno za nas u Bosni i Hercegovini, gdje su obrazovanje i nauka u Federaciji BiH svedeni na kantone. Činjenica je da taj ustavni okvir nije adekvatan za tako prominentne sektore, a istodobno se i Federaciji i Državi osporava da se bave obrazovanjem i naukom. Kada bismo tu analogiju Bosne i Hercegovine primjenili na Europsku uniju, Unija bi imala dva komesara manje i nekih 100 milijardi eura u sedmogodišnjem budžetu manje. Dio tih sredstava završi i na našim institucijama i kada bi nam sada neko ukinuo Tempuse, Erasmuse, ostali bismo praktički bez internacionalizacije i uključenosti u moderne tokove. 5 Vidi : (1) knjigu Richard Florida: The rise of creative class and how it s transforming work, lessure and everyday life, Basic Books i (2). knjigu Karla Popera: Oatvoreno društvo i njegovi neprijatelji, Pravni centar Otvoreno društvo, Sarajevo,

38 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Obrazovanje Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: (497.6) :37 Dakle, politički okvir, a konzekventno i same nadležnosti za obrazovanje, ne treba shvatati kruto. To nužno dovodi do zatvaranja i izolacije. A to ne samo da je suprotno ideji obrazovanja, već je suprotno i ideji novoga doba i društvenih promjena koje su potaknule obrazovne reforme. Da zaključim: obrazovne reforme su potrebne i nužne. U njih se trebamo uključiti. One se provode uz razne koordinacijske mehanizme, ali svaki pristup lišen tolerancije, saradnje i dijaloga je osuđen na nesupjeh. Zbog toga se trebamo otvoriti, kako bismo našim studentima pružili što bolje šanse. Oni će živjeti i raditi u vremenima i okolnostima koje mi danas ne možemo predvidjeti. Naša misija je jasna trebamo dati sve od sebe da ih spremimo za život i rad u novom dobu. 38

39 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Prirodne nauke / podoblast: Matematika Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: 371.3:: "20" Đoko G. Marković Univerzitet Crne Gore, Filozofski fakultet, Nikšić djokogm@hotmail.com KAKVA JE METODIKA NASTAVE MATEMATIKE POTREBNA III MILENIJUMU WHAT KIND OF MATHEMATICS TEACHING METHODOLOGY IS REQUIRED IN THE III MILLENIUM? Apstrakt Predmet istraživanja je indukovan konkretnim potrebama za kvalitetnim matematičkometodičkim znanjima (u smislu modernih taksonomija znanja) i njihova primjena u nastavi matematike osnovne i srednje škole. Ovo je pokušaj da se da odgovor na pitanje: Da li je savremenu metodiku nastave matematike moguće oplemeniti novom - univerzalnom nastavnom metodom? Ključne reči Univerzalna nastavna metoda, moderne taksonomije znanja, inovacije, razbijanje formalizma u nastavi matematike. Abstract - The research subject is induced by specific needs for high-quality mathematics and methodological knowledge (in terms of modern knowledge taxonomy) and their use in teaching mathematics in primary and secondary schools. This is an attempt to answer the question: Is it possible to enrich the modern method of teaching mathematics with a new one - a universal teaching method? Key words - universal teaching method, modern knowledge taxonomy, innovation, breaking formalism in teaching mathematics. 39

40 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Prirodne nauke / podoblast: Matematika Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: 371.3:: "20" UVOD Iniciran člankom poznatog ruskog matematičara i metodičara nastave matematike, Igora F. Šarigina ( g) koji traga za odgovorom na pitanje: 1. Da li je geometrija potrebna školi 21. vijeka? i koji počinje natpisom na ulazu u Platonovu akademiju: Zabranjen je ulaz ljudima koji ne znaju dobro geometriju, kanio sam da ovaj moj tekst počnem u šariginovskom stilu, zamišljajući prikladan natpis na modernim akademijama, i nijesam mogao naći bolji citat od navedenog. Ipak, odlučio sam da umjesto toga postavim i pokušam da dam odgovor na pitanja poput: 2. Da li je metodika nastave matematike pedagoška umjetnost? 3. Da li je savremenu metodike nastave matematike moguće oplemeniti novom, univerzalnom nastavnom metodom i ako jeste kako to učiniti? 1. DA LI JE GEOMETRIJA POTREBNA ŠKOLI 21. VIJEKA? Zabrinut za sudbinu nastave geometrije, koju sve više skraćuju programima i reforama sa tendencijom potpunog ukidanja, tekst I. F. Šarigana mi liči na vapaj žednog u pustinji. Početkom XX vijeka Henri Poenkare je izrekao čuvenu misao Kad ne bi bilo čvrstih tijela ne bi bilo ni geometrije. Razvijajući tu misao, dovodeći je u nekom smislu do apsurda krajem tog istog stoljeća, Vladimir Arnold govori Matematika je dio fizike. Slažući se sa tom formulacijom i činjenicom, da kada se čvrstom tijelu zanemare sva njegova fizička svojstva ono postaje geometrijsko, I. F. Šarigin nastavlja: A fizika je dio geometrije. I sve se ponovo vraća na početak prošlog vijeka. Veliki francuski arhitekta Korbizije jednom je uzviknuo: Sve unaokolo je geometrija! I zaista danas početkom 21. stoljeća mi opet uviđamo sa još većim čuđenjem da je geometrija svuda oko nas. Po autoru ovoga teksta: Savremena civilizacija je civilizacija geometrije. Geometrijska znanja i vještine, geometrijska kultura i razvoj su profesionalno značajni za mnoge struke za dizajnere i konstruktore, za radnike i naučnike. I to je već dovoljno da se odgovori na pitanje: Da li je geometrija potrebna školi 21.vijeka?. Nažalost, u većini zemalja planove i programe nastave matematike sve više kreiraju oni koji zagovaraju ideju, da se značajno skrati ako ne i potpuno izbaci geometrija iz školskih programa. 40

41 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Prirodne nauke / podoblast: Matematika Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: 371.3:: "20" Šarigin je zapanjen činjenicom da se najvećem skraćenju podvrgavaju programi iz stereometrije, koja je u potpunosti protjerana i sa međunarodnih matematičkih takmičenja. Ono što mene impresionira u daljem tekstu nijesu te riječi osude i upozorenja opravdano upućene onima, koji snose krivicu za takvo stanje geometrije na početku 21. vijeka, već misli zaljubljenika matematike o geometriji. Po njemu, geometrija je moćno sredstvo u razvitku ličnosti u najširem pogledu. Ona razvija osobine ličnosti (stvaralački razvoj, moralno vaspitanje, nezavisnost u mišljenju, sudovima, ponašanju). Čak se i među matematičkim disciplinama geometrija izdvaja svojim slobodoumljem, nekakvom naročitom slobodoljubljivom osobinom, odsustvom želje potčinjavanja standardima, normama, algoritmima, pa čak i logici. Iako je cilj proučavanja geometrije, naravno, znanje, taj cilj je od drugorazrednog značaja u odnosu na njene vaspitne uticaje, pošto se većina školskih geometrijskih znanja ne traži u životu, pa čak ni u naučnim djelatnostima. Važnije je da je geometrija fenomen opšte kulture čovječanstva. Neke njene teoreme su jedne od najdrevnijih spomenika svjetske kulture. Čovjek ne može kako treba da se razvija kulturno i duhovno, ako nije učio u školi geometriju. Po njemu, Istoriju čovječanstva čine tri knjige. Istorija države, koju uokviruju Istorija neprijateljstava, Istorija ratova, ustanaka, revolucija i buna. Drugi tom sačinjava Istorija ljubavi, koju piše umjetnost. Treći tom predstavlja Istoriju ljudske misli u čijoj osnovi je Istorija geometrije, koja ne odražava samo razvitak ljudske misli, već koja predstavlja geometriju kao jedan od najsnažnijih motora koji je pokretao i pokreće tu misao. Ako se ima na umu da je geometrija efikasno sredstvo za moralno čovjekovo stanje, kao jedini školski predmet, uključujući čak predmete matematičkog ciklusa, koji je u potpunosti zasnovan na logičkom zaključivanju svih tvrdnji, onda je jasno zašto je ona jedan od najvažnijih školskih predmeta i zbog čega je ljudima, koji shvataju šta je dokaz, teško čak i nemoguće manipulisati. Zato izgleda bezpredmetno i smiješno pitanje na početku ovoga teksta. Vjerovatno bi ga trebalo zamijeniti pitanjem: Kakva treba da izgleda nastava geometrije škole 21. stoljeća? U daljem tekstu članka Igor Fjodorovič Šarigin pokušava da objasni kakva ona ne treba da bude, parafrazirajući Tolstojevo mišljenje izvodi zaključak, da dobri kursevi geometrije mogu biti napravljeni na različite načine, a loši uglavnom liče jedan na drugi. Njegova priča kakva treba da bude geometrija 21. vijeka počinje prikazom kakva ona ne treba da bude. Ta tri osnovna tipa anti geometrija o kojima kazuje praćena su tipologijom loših udžbenika. Dakle, odgovarajući udžbenici koji opslužuju pseudo geometrije prijete da iskorijene dobre kurseve geometrije. Dobra geometrija treba da bude komplementarna tim lošim interpretacijama geometrije. 41

42 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Prirodne nauke / podoblast: Matematika Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: 371.3:: "20" Geometrija treba da bude geometrijska, a ne analitička ili algebarska. Glavni junak te priče treba da bude figura pri čemu na njenoj površini treba da bude trougao i kružnica (krug), a glavno sredstvo učenja treba da bude crtež i slika. Dakle, pravilan crtež i lijepa slika treba da budu dominantna sredstva geometrije. Udžbenici u kojima dominiraju geometrijski sadržaji ne treba da se svode samo na pravljenje geometrijskih teorija. Proces učenja tih sadržaja uključuje najraznovrsnije oblike rada. U prvom redu tu se misli na rješavanje zadataka. Zadatak nije samo vještina, to je elemenat znanja. Učenik treba da se upozna sa određenim ciklusom dovoljno teških geometrijskih zadataka povodeći se za poznatim modelima. Uzgred budi rečeno, u tome se u suštini sastoji proces učenja algebre. Mi učeniku pokazujemo metode, saopštavamo algoritme, koje je teško, skoro nemoguće naći samostalno. U geometriji, za razliku od algebre, sličnih algoritama je vrlo malo, skoro da ih nema. Skoro svaki geometrijski zadatak je nestandardan. Zbog toga prilikom nastave raste značaj ključnih zadataka, koji objašnjavaju korisne činjenice ili ilustruju metodu. Matematički zadatak podrazumjeva samostalno misaono prevođenje preblemske situacije, tj. njeno modelovanje ili transponovanje, odnosno svođenje na rješavanje korespodentnih jednačina ili nejednačina. Glavni zadatak nastavnika matematike je da učenike zainteresuje za predmet njenog proučavanja, a tu mu dobro kreirana nastava geometrije može biti od značajne koristi. Ovdje prije svega mislim na geometriju čije glavne instrumente predstavljaju lijepe slike, dobar zadatak i živi jezik. Kada god se u nastavi matematike pruža prilika da se neki problemi geometrijski prikažu, to odmah treba koristiti, jer mišljenje u slikama ima osobinu integralnosti, a i zato što slike stabilizuju naše unutrašnje predstave. To pomaže pojednostavljenju i razumijevanju algebarskih ili analitičkih problema i doprinosi razbijanju formalizma u nastavi matematike. Tekst I. F. Šarigina potvrdio je moje uvjerenje da priča o razbijanju formalizma u nastavi geometrije, samim tim i matematike treba da bude neobična, različita od uobičajenih fabula pseudo geometrija. Razbijanje formalizma u nastavi matematike (geometrije) podrazumijeva istovremeno dejstvo više činilaca. Kada su u pitanju časovi uvježbavanja gradiva onda je nesumnjivo jedan od najbitnijih faktora koji direktno utiču da nastava postane zanimljivija, prihvatljivija i jasnija izbor zadataka i odgovarajućih različitih metodskih pristupa i inovacija u okviru metodskog oblika rješavanja zadataka. Na tim časovima pružaju se velike mogućnosti za realizovanje aktivnog originalnog i kreativnog mišljenja učenika. Zato ma koji pogled na razbijanje formalizma u nastavi matematike treba biti centralno usredsređen uglavnom na geometrijske sadržaje, koji omogućavaju raznovrsni izbor 42

43 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Prirodne nauke / podoblast: Matematika Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: 371.3:: "20" metodičkih pristupa pri njihovom i rješavanju drugih zanimljivih matematičkih problema, u cilju indukovanja otvaranja tih čarobnih vrata učeničke originalnosti. 2. DA LI JE METODIKA NASTAVE MATEMATIKE PEDAGOŠKA UMJETNOST? Tradicionalna didaktika, kao i tradicionalna pedagogija koje se bave opštim ciljevima, opštim metodologijama i opštim klasifikacijama više nijesu u stanju odgovoriti sadašnjim potrebama savremene nastave u vidu razrješavanja aktuelnih pitanja kako postupati u svim njihovim pojedinačnim vaspitno-obrazovnim sučajevima. Didaktika je odavno konstruisana kao posebna naučna oblast, a danas je vjerovatno i najrazvijenija pedagoška disciplina. Ipak, ne samo po mojem uvjerenju, već i po mišljenu većine poznatih pedagoga, na polju nastave i didaktike predstoje u sadašnjosti i bliskoj budućnosti mnoga temeljna preispitivanja. U odnosu na većinu drugih, nasleđenih ili novih komponenti škole i mnogih odnosa i veza koje postoje unutar školskog sistema, nastava se suštinski veoma malo mijenjala, iako je ona stalno unapređivana, usavršavana, modernizovana itd. Mijenjani su sadržaji, razvijane metode i oblici rada, korišćena nova nastavna sredstva, ali je nastava ipak i dalje ostajala u nasljeđenim okvirima. Upravo takvo današnje stanje pedagogije i didaktike indukuje potrebu, da se na novi način posmatra i metodika nastave matematike, koja u savremenoj konstelaciji vaspitno-obrazovnog procesa i relacija dobija novi smisao i značenje, prosto zbog toga što je u mogućnosti da odgovori na to značajno pitanje kako neka metodička pitanja realizovati, ali ne uopšteno kao u tradicionalnoj pedagoiji i njenim disciplinama, već potpuno konkretno, usklađeno sa ciljevima i sadržajima svakog pojedinačnog zadatka, pri realizovanju nastave. Metodika matematike je uvijek postojala kao pedagoška umjetnost, na nivou praktične primjene vaspitno-obrazovnih programa. Pod dobrim nastavnikom matematike podrazumjevao se upravo dobar pedagog praktičar, tj. metodičar. O metodici, kao pedagoškoj umjetnosti, možemo govoriti samo na nivou praktične realizacije vaspitno-obrazovnog procesa u nekom smislu tzv. pedagoškog pozorišta, koje nastavu upotpunjuje aktivnošću ispunjenom dinamizmom. Ovo pak, indukuje potrebu terminološkog preciziranja. Možemo li uopšte govoriti o metodici nastave matematike kao o nekoj pedagoško-didaktičkoj umjetnosti u naučnom smislu, vodeći računa o tome da umjetnost kao posebna ljudska djelatnost zahtijeva orginalnost, tj. kreativnost i emocionalnu angažovanost. Posmatrano sa stanovišta pedagoške kreativnosti, tj. njenog metodičkog dijela, a posebno ako sve to gledamo semantički, čini se da prikladnije zvuči kada umjesto o metodici matematike kao pedagoško-didaktičkoj umjetnosti, govorimo o didaktičkoj umješnosti ili umjeću. 43

44 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Prirodne nauke / podoblast: Matematika Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: 371.3:: "20" Danas pouzdano možemo kazati da je metodika matematike sintetička naučna disciplina koja ima sopstveni predmet proučavanja, čiju supstanciju čine komponente, matematike kao nauke, njen istorijski razvoj u smislu razvoja matematičkih ideja i pedagoški, tj. didaktičko-psihološki dio, koji se odnosi na konkretne metodičke transpozicije pojedinih matematičkih tema ili njihovih djelova. Stanovište da pod metodikom treba podrazumijevati pedagošku umjetnost, kao i stav da je metodika isključivo pedagoška disciplina ili pak komplementarno tome, da je ona samo posebna matematička oblast, uslovio je stagniranje metodike nastave matematike i njeno egzistiranje na nivou pedagoških tehnika ili prosto matematičko bitisanje metodike, kao jednog sistema umješnih depedagogiziranja pri rješavanju, u najvećem broju slučajeva, neodmjerenih problemskih zadataka. Povezivanje metodike matematike sa matematikom kao naukom, istorijom razvoja ljudskih ideja, psihologijom i komunikologijom predstavljalo je ne samo temeljnu pretpostavku njenog prirodnog konstituisanja kao upotrebljive posebne matematičko-pedagoške discipline i sintetičke naučne oblasti, već i kao čudesni povratni zamajac koji utiče na formiranje novih didaktičkih ideja i orijentacija, prema kojima je ranije pedagogija bila zatvorena. Pored toga, metodika matematike kao kreacija, tj. pedagoško umjeće, dobija upravo od matematičko-metodičke naučnosti motivacione impulse razvitka i modernizovanja vlastitih polifomnih metodoloških postupaka. Metodika nastave matematike posmatrana kroz prizmu pedagoške kreativnosti, sposobnosti i vještina je u specifičnoj kohezionoj vezi sa psihologijom. Bazična pretpostavku pedagoškodidaktičke umjetnosti, podrazumijeva i proučavanje pedagoško-metodičke darovitosti, što treba imati na umu, kad je riječ o kriterijumima kod selektiranja prosvijetnog kadra. U naučnom smislu metodiku matematike, kao pedagoško-didaktičku umjetnost, treba razlikovati od metodike matematike kao naučne discipline, baš kao što razlikujemo praksu koja se angažovano, dinamički sa emotivnim nabojem izvodi u službi jasne i potpune učeničke spoznaje od teoretisanja koje uključuje i proučavanje pedagoškog umjeća. 3. DA LI JE SAVREMENU METODIKU NASTAVE MATEMATIKE MOGUĆE OPLEMENITI NOVOM - UNIVERZALNOM NASTAVNOM METODOM? Pitanje nastavnih metoda postavlja se onoga trenutka kada želimo da pređemo na rješavanja konkretnih pitanja nastave u smislu afirmisanja osnovnih zakonitosti i principa kao značajnih katalizatorskih komponenti, podsticanja učenika na aktivno učenje. Prije nego navedem nekoliko najčešćih mišljenja i definisanja nastavnih metoda odgovoriću na pitanje: Šta je to metoda? Sama riječ metoda nastala je od grčke riječi methodes i znači način, postupak pomoću kojega se realizuje postavljeni zadatak. 44

45 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Prirodne nauke / podoblast: Matematika Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: 371.3:: "20" Didaktičke metode predstavljaju najcjelishodnije i najefikasnije puteve kojima se ostvaruju materijalno-obrazovni, funkcionalno obrazovni i vaspitni zadaci nastave. Nastavne metode podrazumjevaju naučno verifikovane nastavne postupke kojima nastavnik zajedno sa učenicima, obradom planiranih sadržaja, procesom kojim učenici stiču adekvatna znanja, vještine i navike i maksimalno razvijaju svoje psiho-fizičke sposobnosti, ostvaruje obrazovnovaspitne ciljeve i zadatke nastave. V. Penavin. Izbor nastavnih metoda prvenstveno zavisi od sljedećih činilaca: obrazovno-vaspitnih zadataka časa, strukture časa, specifičnosti gradiva, sastava odjeljenja, tj. učeničkih intelektualnih potencijala i nivoa njihovih predznanja i osposobljenosti za samostalni, kreativni rad, kao i komparativnih prednosti ili mana nastavnih metoda, tj metodskih oblika i posebno od sposobnosti, afiniteta i stila rada samog nastavnika. Prvi pisani trag o jedinstvenoj univerzalnoj metodi je onaj iz Platonove Države 1 o Sokratovoj heurističkoj metodi. O ovoj metodi saznajemo iz Platonovih djela, u kojima je najčešći lik upravo Sokrat. Ovdje je značajno pomenuti mjesto gdje, Platon opisuje kako Sokrat zadaje zadatak Menonovom robu da udvostruči kvadrat. To je priča koja govori kako su matematiku, heurističkom metodom, podučavali Stari Grci. Tu se govori o tome, kako je Sokrat pitao tog roba: Kako će, ako mu je zadat kvadrat stranice a, odrediti kvadrat stranice a 1, tako da njegova površina P 1 bude dva puta veća od površine polaznog kvadrata, tj. 2P. Rob je nacrtao kvadrat duplo veće stranice, što Slika 1. očigledno nije bilo rješenje toga problema, jer je novokonstruisani kvadrat u tom slučaju četiri puta veće površine od polaznog. Nakon tih početnih neuspjelih pokušaja rješavanja ovoga zadatka rob je nastavio sa novim, ali nijedan od njih nije predstavljao rješenje problema. Taj metod koji je Sokrat primjenio, da Menonovog roba nauči rješavanju tog problema danas se zove metodom učenja otkrivanjem. Postavljajući robu niz pomoćnih pitanja ovaj dolazi do zaključka da veličine stranica tih kvadrata nijesu samjerljive veličine, ali da odnos njihovih P površina jeste samjerljiv i jednak 2, tj.: 1 a 2, dok je: 1 2 a 1 P a (vidi slike 1 i 2). Ovaj metod je ušao u opštu didaktiku i to je prvi slučaj onoga što zovemo učenjem otkrivanjem, tj. heurističkim metodom a a 1 1 Milo Marjanović, Beleške iz Metodike matematike, Specijalističke studije metodike matematike, Podgorica, a 2a Slika 2. 45

46 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Prirodne nauke / podoblast: Matematika Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: 371.3:: "20" učenja. Inače taj čuveni metod, poznat pod imenom majautika sastojao se u tome, da se sabesjedniku pokaže da nešto ne zna, pa da se tek tada nizom pomoćnih pitanja vodi korak po korak do konačnog rješenja problema, pri čemu sopstvenim rezonovanjem otkriva taj niz postupaka. Nakon 23 vijeka poslije Sokrata čuveni mađarsko-američki metodičar George Polya uspijeva da vaskrsne tu antičku heurističku metodu, dajući tako veliki doprinos savremenoj metodici matematike. U Didactica Magna Jan Komenski početkom XVII vijeka uvodi jedinstvenu prirodnu metodu, smatrajući da njeno primjenjivanje mora olakšati proces usvajanja znanja od strane učenika. Za jednu univerzalnu metodu koja bi bila pogodna, tj. u funkciji izobrazbe ljudskoga uma zalagao se i sam Pestaloci. I sada, kada u skoro svakom iole ozbiljnijem pedagoškom ili metodičkom udženiku ili priručniku srećemo cio spektar raznovrsnih metoda nastave sa tendencijom usvajanja aksiome o potrebi obogaćenja nastavnog procesa raznovrsnošću didaktičkih metoda, postoje i takvi pojedinci koji poput slavnih uzora Sokrata, Komenskog i Pestalocija pokušavaju da nađu i formulišu jednu jedinstvenu univerzalnu metodu. Na području ljudskog obrazovanja i vaspitanja postoje određeni zakoni psihološki, logički i društveni, pa zato vaspitna (nastavna) metoda mora biti određena njima, zasnivati se jedino na njima, a to znači: mora se sastojati iz određenih jedinstvenih elemenata. Drugim rečima, nastavna metoda mora biti u suštini jedinstvena, univerzalna. 2 Kao što jasno potvrđuje ovaj tekst pedagoga Blagoja Stefanovića traganje za nekom jedinstvenom univerzalnom metodom još uvijek traje i aktuelno je baš kao u doba Komenskog ili Pestalocija. Ako bismo potražili odgovor na pitanje: Koji je nastavnik najbolji metodičar? Najbliži istini bio bi odgovor da je to onaj nastavnik koji veoma brzo uspijeva da svoje učenike potpuno osamostali. Iako većina vodećih savremenih pedagoga smatra da takva jedinstvena metoda nikada neće biti pronađena i da se ni za jednu određenu metodu ne može tvrditi da je najbolja, već da je u nekoj datoj situaciji bolje upotrebiti jednu metodu, a u nekoj drugoj prigodi neku drugu, izgleda da još uvijek ne gube nadu oni koji, komplementarno njima, razmišljaju poput Blagoja Stefanovića. Slika 3. 2 Penavin Velimir, Struktura i klasifikacijametoda u nastavi aritmetike i algebre, vidjeti na stranicamaod 20 do

47 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Prirodne nauke / podoblast: Matematika Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: 371.3:: "20" Sokratova heuristička metoda vaskrsla radovima čuvenog matematičara i metodičara matematike Georga Polye je, u izvjesnom smislu, sredinom XX stoljeća bila Polyina težnja i jedan pozitivan pokušaj traganja za univerzalnošću. Osnovu našeg ukupnog saznanja svijeta u kojem živimo stičemo putem čula. Po opšte priznatoj Aristotelovoj klasifikaciji to su čula vida, sluha, dodira, mirisa i ukusa. Psiholozi su došli do spoznaja da više od dvije trećine saznanja stičemo posredstvom čula vida, a manje od jedne trećine korišćenjem ostalih čula. Zato se očinji vid smatra najdragocenijim. Oko vidi objekte koji emituju i reflektuju svjetlost. Ono vidi veliki broj detalja istovremeno, ali naša pažnja je usmjerena na samo neke od njih i tu prestaje sličnost funkcije oka sa efektom foto aparata ili filmske kamere. Opažanje nije samo puko viđenje, nego nerazdvojivo od toga teče selekcija nekih detalja i njihovo poimanje. Dakle, percipiranje opažanje je proces putem kojega čulne utiske interpretiramo i tako im dajemo značenje. Zato prilikom opažanja imamo čestu pojavu tzv. backround-a, gdje se jedan objekat izdavaja, a sve ostalo ostaje u pozadini. Na primjeru sa slike 3 izdvajamo samo jedan od dva malteška krsta ili onaj osjenčeni ili neosjenčeni, pri tome mi našu pažnju koncentrišemo, tj. usmjeravamo na objekte, formu, boju itd. Tendenciju da loše oblike prikazujemo kao dobre, predstavlja osnovni princip percepcije. Interpretacija zavisi od toga kako izvesne objekte dovodimo u vezu sa našim unutrašnjim predstavama. Tako primjer sa slike 4. možemo percipirati poliformno, kao šestougao, kocku ili trijedar. Sve ovo zavisi od interpretacije. Ako posmatramo da je objekat u ravni table, onda je to šestougao, ali ako centralnu tačku zamišljamo ispred table, onda je crtežom predstavljena kocka, dok u slučaju ako tu tačku guramo iza ravni table dobijamo primjer trijedra. Ovdje treba imati u vidu i to da pri refleksnom mišljenju uglavnom operišemo pojmovima, koji su uvijek trokomponentni. 3 Pojmove sačinjavaju 1.) primjeri (najniži stepen apstraktnosti) 2.) naziv (nalazi se u okviru sistema koji je jezik kojim govorimo dopunjen matematičkom simbolikom, tj. konvencionalnim simbolima) i 3.) mentalna slika (unutrašnja predstava obično Slika 4. 3 Milosav Marjanović, Metodika matematike - I deo, Učitelčjski fakultet, Beograd, 1996, vidjeti na stranicama

48 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Prirodne nauke / podoblast: Matematika Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: 371.3:: "20" data u formi pojednostavljene ikonice ideograma, koja je u našoj imaginaciji trajnija od pojedinačnih utiska). Ukoliko ne možemo sagledati bilo koju od navedenih komponenti pojam ostaje nejasan i nerazumljiv. U procesu sticanja znanja, najbolji rezultati se postižu ako se do tih znanja dolazi posredstvom svih navedenih čula ili uključenjem većine od njih. Primjenom verbalnih, tj. monološke i dijaloške metode, znanja dominantno usvajamo posredstvom čula sluha. Kada je u pitanju primjena tekstualne metode znanja uglavnom prihvatamo putem čula vida. Međutim, primjenjivanjem kombinovanja Ilustrativno-demonstrativne i Verbalno-tekstualne metode, znanja stičemo posredstvom svih čula, pa lakše dolazimo do integralnog otkrivanja svih komponenti pojma. Poliformnost takvog percipiranja predstavlja glavni razlog efikasnijeg dejstva ove kombinacije metoda, izražene ubrzavanjem procesa usvajanja i formiranja pojmova od strane učenika u odnosu na put sticanja spoznaja izolovanim verbalno-tekstualnom metodom ili samom ilustrativnodemonstrativnom metodom. Zato u modernoj nastavi matematike ove dvije metode treba primjenjvati kombinovano u vidu poliformnog jedinstva njihovih metodskih oblika. Na osnovu analize R.Arnhajmovi' 4 stavova o vizuelnom mišljenju i proučavanja ideja L.Vigodskog 5 o vezi mišljenja i govora, posmatranih u smislu integralnosti M. Marjanovićeve sinteze o trokomponentnosti pojma, a na osnovu ličnog trodecenijskog iskustva u neposrednoj nastavi matematike srednje škole i savremenih didaktičkih tendencija, utemeljenih na zakonima dijalektike, došao sam do spoznaje da ilustrativno-demonstrativna metoda u kombinaciji sa verbaqlno-tekstualnom metodom pruža neslućene mogućnosti za najefikasnu primjenu principa poliformnosti 6. Ovo posebno treba naglasiti 4 Rudolf Arnhajm, Vizuelno mišljenje (jedinstvo slike i pojma), Univerzitet umetnosti, Beograd, Lav Vigodski, Mišljenje i govor, Nolit, Beograd, Didaktički princip poliformnosti, po onome što sam uspio tokom tridesetogodišnjeg bavljenja nastavom matematike srednje škole vidjeti u matematičko-metodičkoj literaturi se uopšte ne sreće kao neka didaktička posebnost, a ako se ponegdje primjenjuje, onda je to veoma rijetko, intuitivno, stihijski, singularno i slučajno u nastavi matematike osmogodišnje i srednje škole. Osnova načela poliformnosti, za razliku od principa permanencije, sastoji se u dvostrukoj ili višestrukoj primjeni zakona negcacije negacije na istim fenomenima, tj. polaznom problemima ili poznatim teorijama. Suština ovoga značajnog didaktičkog principa ogleda se u permanentnom insistiranju na integralnom sagledavanju raznovrsnih pristupa razumjevanja i poimanja proučavanih nastavnih fenomena. Negovo eksploatisanje u praksi iziskuje od nastavnika odlično poznavanje i vještinu primjenjivanja najraznovrsnijih stručnio-didaktičko-metodičkih mogućnosti, a indukuje intezivnu misaonu aktivnost učenika izraženu kvalitetnim samopregalačkim radom i većom motivacijom. Efikasnost principa poliformnosti zasniva se na evidentnoj psihološkoj činjenici da promjene i raznovrsnost u radu osvježavaju nastavu, a monotonija uglavnom indukuje slabljenje interesovanja i pojavu pasivnosti i dosade. Zato u nastavi matematike princip poliformnosti treba da ima univerzalnu ulogu, koja bi bila prezentovana oplemenjivanjem nastave raznovrsnim sadržajima, sredstvima, postupcima i metodama. Kada je riječ o sadržajima misli se na izbor takvih zadataka koji omogućavaju veći broj raznolikih pristupa pri njihovom rješavanju i korišćenju očiglednih sredstava. Međutim, organizovanje takvih časova zahtijeva, adekvatnu primjenu poliformnosti metodskih oblika i metodskih pojedinosti nastave, tj. njihovih varijacija na istom nastavnom času. Metodski oblici i metodske pojedinosti koje nastavnik planira i primjenjuje tokom nastave 48

49 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Prirodne nauke / podoblast: Matematika Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: 371.3:: "20" kada se radi o njegovoj primjeni u vidu sadržajnih komponenti nastave, tačnije geometrijskom poliformizmu šariginovskog tipa. 7 Odgovor na pitanje: Zašto je to tako? leži u prethodno navedenim činjenicama, kao i tome da vizuelno mišljenje (mišljenje u slikama) ima osobinu sveobuhvatnosti, tj. integralnosti koja izaziva poznate efekte aha doživljaja, koji se ubrzavaju različitim prikazivanjima istog primjera odgovarajućim metodskim pojedinostima ilustrativnodemonstrativne metode. Na taj način se najjednostavnije prikazuju dati problemi, npr. piktogramskim 8 zapisima, što stvara lakše formiranje ideogramskih predstava mentalnih slika, rekao bih aha uočavanjem trokomponentne strukture pojma, vrstama svojevrsnih poliformnosti principa očiglednosti. Zbog svega navedenog, skoro nevjerovatno zvuči činjenica da poliformna kombinovanja ilustrativno-demonstrativne metode i verbalno tekstualne metode nijesu našla dovoljno mjesta u okviru metodika nastave matematike osnovne i srednje škole, pa samim tim ni u praktičnoj primjeni u učionici. Univerzalna metoda trebala bi da, u procesu percipiranja matematičkih sadržaja, aktivira svih pet čula učenika (vid, sluh, dodir, ukus, miris). Dakle, ta metoda mora u sebi integralno objedinjavati kombinacije klasičnih verbalno-tekstualne i ilustrativno-demonstrativne nastavne metode. Ovo je jasno ako imamo na umu da je svaki matematički pojam, sam po sebi, manjeg ili većeg stepena apstraktnosti, trokomponentan, tako da ilustrovanjem i demonstriranjem uz odgovarajuće verbalna metodska interpretiranja lako dolazimo do nivoa mentalnih slika, tj. ikonica kao dominantnih nosioca informacija, što zajedno sa nivoom simbola - riječi i nivoom primjera, učenicima omogućava jasna poimanja proučavanih matematičkih fenomena. Evo primjera metodskog prikaza rješavanja jednog konstruktivnog zadatka modernizovanom Sokratovom metodom i pokušaja da se samospoznajnom heuristikom u jednom poliformnom geometrijskom, konfučijansko-sokratovskom stilu različitih poimanja riješi taj isti zadatak godine u Erlangenu dvadesettrogodišnji Feliks Klajn objavio je rad pod nazivom Erlangenski program. To je klasifikacija geometrija na ideji grupa transformacija (čiji su generatori translacije, simetrija, homotetija), koja je značajno uticala na razvoj matematičke i metodičke misli krajem XIX i početkom XX vijeka. Nadahnut Klajnovim idejama Walter Lietzmann je prije Prvog svjetskog rata objavio prvu metodiku matematike, koja je do sada doživjela četiri izdanja. baziraju se na pravovremenom pulsiranju didaktičkih principa, što se ispoljava u njihovom istovremenom poliformno - kohezionom dejstvu, tj. integralnom dijalektičkom jedinstvu. 7 Poliformizmi šariginovskog tipa odnose se na raznovrsna rješavanja geometrijskih zadataka u kojima se koriste crtež i geometrijske slike jedostavnih, što je moguće pravilnijih oblika, kao npr. trougla, kvadrata, kruga itd. 8 Piktogram je ikonički znak kojim se obilježavaju pojednostavljene predstave, tj. to je znak zapisivanja slikom, a ideogrami su ikonički znakci koji prikazuju mentalne slike. 49

50 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Prirodne nauke / podoblast: Matematika Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: 371.3:: "20" Lietzmannov stav: Nije cilj i svrha nastave matematike poznavanje nekog matematičkog stava, već uviđanje njegove istinitosti, nije poznavanje zaključaka u nekom dokazu već sposobnosti da se to zaključivanje slijedi i otkrije, ne rješavanje nekog zadatka po utvrđenoj shemi, već samostalno otkrivanje puta ka rješenju i danas djeluje moderno. Vođeni njegovim primjerom mnogi matematičari krenuli su u potragu za metodama i oblicima koji bi im omogućili da matematičke sadržaje što ljepše, jednostavnije i lakše didaktički transponuju, tj. da ih izlože na način prilagođen lakšem učenju. Jedan od najpoznatijih Lietzmannovih nasljednika, zagovornik modernizovane heurističke metode, profesor Stanford univerziteta (SAD) George Polya posebnu pažnju poklanjao je proučavanju metodskog oblika: Kako riješiti matematički zadatak? Rješavanje zadataka, po njemu, kao i po I. F. Šariginu, predstavlja jedno od najznačajnijih mjesta metodike nastave matematike. Na sljedećem primjeru rješavanja odredbenog geometrijskog zadatka prikazaću primjenu modernizovane Sokratove metode riječima čuvenog Georga Polye. 1) U zadani trougao upiši kvadrat. Dva njegova tjemena leže na osnovici trougla, a ostala dva na drugim dvijema stranicama toga trougla. Šta je nepoznato? Kvardat. Šta je zadano? Zadan je torugao, inače ništa. Kako glasi uslov? Četiri temena kvadrata treba da se nalaze na stranicama trougla, i to dva temena na bazi, a po jedno na svakoj od ostalih dviju stranica. Da li je moguće zadovoljiti uslov? Mislim da je moguće. No, nijesam siguran. Čini se da ti zadatak baš nije lak. Ne možeš li riješiti postavljeni zadatak, pokušaj najprije riješiti neki srodni zadatak! Bi li mogao ispuniti jedan dio uslova? Što mislite pod jednim dijelom uslova? Ti shvataš da se uslov odnosi na sva temena kvadrata. Koliko ima temena? 50

51 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Prirodne nauke / podoblast: Matematika Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: 371.3:: "20" Četiri. Dio uslova odnosio bi se na broj koji bi bio manji od četiri. Zadrži samo jedan dio, a odbaci drugi dio! Koji se dio uslova može lako zadovoljiti? Lako je nacrtati kvadrat kome dva temena na stranama trougla zapravo mogu biti i tri! Učenik crta sliku br.5. Slika 5. Zadržao si samo jedan dio uslova, a odbacio drugi dio. Da li je ovim zadatak riješen? Dokle je sada nepoznanica određena? Kvadrat nije određen ako su mu samo tri temena na stranama trougla. Dobro nacrtaj! Pojavljuje se slika 6. Kako si malo prije kazao, kvadrat nije određen onim dijelom uslova, koje si zadržao. Kako se on može mijenjati?... Tri su temena na stranicama trougla, no četvrto još nije tamo, gdje bi moralo biti. Tvoj je kvadrat, kako si rekao, neodređen, on se može mijenjati?... Ako hoćeš, pokušaj eksperimentalno! Crtaj daljnje kvadrate, kojima su tri temena na stranicama trougla, kao što si nacrtao prva dva takva kvadrata! Crtaj manje i veće kvadrate! Što ti se čini da će biti geometrijsko mjesto četvrtih temena tih kvadrata? Kakva je promjena moguća? Nastavnik je doveo učenika vrlo blizu ideji rješenja. Ako je učenik sposoban da pogodi da je to geometrijsko mjesto tačaka prava, on ima ideju. Tada je lako primjenom homotetije konstruisati to četvrto tjeme, samim tim i kvadrat i dokazati da Slika 6. 51

52 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Prirodne nauke / podoblast: Matematika Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: 371.3:: "20" smo zaista polazeći od početnih uslova dobili ono što je traženo. Vidjeli smo kako Georg Polya, modernizovanim heurističkim metodom, vodi učenika pomoćnim pitanjima do skoro same ideje rješenja problema. Ovako vođeni postupak kao primjer heurističkog vođenja časa vjerovatno bi zadovoljio većinu metodičara matematike. Inteligentnom učeniku, naviknutom na raznovrsne pristupe kod rješavanja problema, lako je otkriti da se prethodni zadatak mogao riješiti i na drugačije načine. Očigledno da Polya nije imao za cilj da konfučijanskom samospoznajom rješava zadatak na različite načine, već da na jednom konkretnom primjeru prikaže heuristički pristup vođenja časa. Pogledajmo neke od mogućih rješenja ovoga zadatka. Zadatak 1. U dati trougao ABC konstruisati kvadrat tako da mu dva tjemena pripadjau stranici AB, a ostala dva tjemena da budu na stranicama AC i BC. I. način: C Analiza: Pretpostavimo da je zadatak riješen i da je četvorougao MNPQ traženi kvadrat upisan u trougao ABC (sl.7). Ako povučemo pravu AM, onda se traženi kvadrat AM ' homotetijom H A, preslikava u kvadrat P'Q'M'N'. AM A to znači da se i kvadrat 'Q'M'N' homotetijom H AM A, preslikava u traženi kvadrat. AM ' A N N M P Q P Slika 7. Q M B Konstrukcija: Uzmemo bilo gdje na stranici AB datog trougla tačku P' i konstruišemo kvadrat P'Q'M'N'. Zatim povučemo pravu AM', koja na stranici BC određuje tačku M kao tjeme traženog kvadrata. Dalji postupak je trivijalan. Dokaz direktno slijedi iz Talesove teoreme. Zadatak uvijek ima samo jedno rješenje, bez obzira na položaj izabrane tačke P' na polupravoj AB, jer prave AM' i BC imaju samo jednu zajedničku tačku. 52

53 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Prirodne nauke / podoblast: Matematika Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: 371.3:: "20" II. način: Analiza: Neka je kvadrat PQMN već konstruisan i neka je MN = m stranica tog kvadrata, a CM = x rastojanje njegovog tjemena M od tjemena C trougla. Konstrukcija traženog kvadrata sastoji se u određivanju položaja tačke M na stranici BC, tj. da se odredi dužina MC = x. Kako je ABC NMC, to je c:m = h: (h m) tj. c:m = a:x. Ako prvu od te dvije proporcije prikažemo u obliku c:m = (c+h):h i uporedimo je sa drugom dobićemo proporciju a:x = (c+h) :h iz koje slijedi da je DM EB (posljedica Talesove teoreme), gdje je DE = c = AB, a CD=h, jer (CD AB). Na osnovu ove analize lako se izvodi konstrukcija traženog kvadrata. Konstrukcija: Prvo konstruišemo visinu CD = h trougla ABC, gdje D AB, nakon toga na polupravoj CD odredimo tačku E, tako da je DE = AB = c i spojimo tačke E i B. Prava, koja prolazi tačkom D i paralelna je sa pravom EB, siječe stranicu BC trougla u traženom tjemenu M kvadrata čiju konstrukciju C izvodimo. Dalja konstrukcija kvadrata je očigledna (vidi sliku 8), jer je MQ = MN = m stranica traženog kvadrata. Dokaz slijedi iz konstrukcije. Zadatak ima samo jedno rješenje. N M III. način: Analiza: Neka je ABC dati trougao, četvorougao PQMN traženi kvadrat, i neka je AB = c, CD = h (CD AB) i PQ = x (sl.9). Iz ABC NMC slijedi proporcija c:x = h: (h ch x), odakle je x. c h A N A P D Q B c c E P D C x m h c h c Q M x a Slika 8. a B E y G Slika 9. F 53 z

54 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Prirodne nauke / podoblast: Matematika Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: 371.3:: "20" Da bi konstruisali kvadrat PQMN treba konsturkcijom odrediti nepoznatu duž x. Pošto je NM AB, iz ABC NMC slijedi proporcija CA : CN = CB : CM = k (1), gdje je k realan broj. Neka je poluprava Ay AB, a poluprava Bz AB i neka prava CP siječe polupravu Ay u tački E, a prava CQ neka siječe polupravu Bz u tački F. Kako su Ay NP i Bz MQ (vidi sl.9) prema Talesovoj teoremi je: CE : CP = CA : CN = k i CF:CQ = CB:CM = k (2) Odavde je lako zaključiti da je četvorougao ABFE homotetičan sa kvadratom NPQM. Konstrukcija: U poluravni ravni crteža određenoj pravom AB, kojoj ne pripada dati trougao ABC, konsturišemo nad AB = c, kao nad stranicom kvadrat ABFE. Prave CE i CF sijeku stranicu AB trougla u tačkama P i Q, tako da je PQ = x. Dalja konstrukcija slijedi iz analize. Dokaz slijedi iz konstrukcije, a zadatak ima samo jedno rješenje. Sva ova tri načina rješavanja prethodnog zadatka su elegantna i njihovo rješavanje i razumijevanje predstavlja lijep primjer koji omogućava učenicima da shvate kako ih često do rješenja jednog te istog problema vode različite staze. Na taj način učenici samospoznajnom heuristikom u jednom konfučijansko-sokratovskom stilu različitih poimanja dolaze do trajnih, primenljivih, tzv. procesnih zananja, što je u skladu sa gledištima savremeno definisanih vaspitno - obrazovnih ciljeva. Jasno je da takva univerzalna - modernizovana konfučijansko-sokrazovska metoda treba kod učenika da obezbjedi lako, po mogućnosti poliformno, usvajanje trokomponentnih matematičkih apstrakcija. Geometrijske poliformne i poliformne kombinovane interpretacije, integralno objedinjene kombinovanjem klasičnih verbalno-tekstualne i ilustrativno-demonstrativne nastavne metode, i njihovim pravovremenim raznovrsnim pulsiranjima odgovarajućim metodskim oblicima i metodskim pojedinostima, su veoma važne pri slikovitom mišljenju učenika. zbog nesporne visoke pozitivne korelativnosti ikoničkog poimanja osnovnih matematičkih pojmova sa bržim, aktivnijim i savremenijim procesom usvajanja trajnih, primenljivih znanja u smislu modernih klasifikacija znanja, npr. Marazanove i dr. Takođe je poznato da su takva prezentovanja u direktnoj funkcionalnoj vezi sa razbijanjem formalizma u nastavi matematike, zato što te interpretacije značajno utiču da učenici lako formiraju mentalne slike apstraktnih matematičkih pojmova, što kod njih rađa aha doživljaje, tj. u jednom trenutku bljesak kompletne jasnoće. Da li smo na pragu rađanja - vaskrsnuća modernizovane konfučijansko-sokratovske, samospoznajno-heurističke metode? 54

55 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Prirodne nauke / podoblast: Matematika Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: 371.3:: "20" Na bazi sopstvenog tridesetogodišnjeg iskustva, tj. rada u neposrednoj nastavi, a koje ima snagu bar jednog ozbiljnog eksperimenta, tvrdim da je moderna konfučijansko-sokratovska metoda, tj. samospoznajno-heuristička metoda, upravo ona metoda koja je neophodna savremenoj nastavi i koju će otkriti i afirmisati škola 21. vijeka. Ubjeđen sam da će ona kroz praktična otkrovenja i vaskrsenja konačno ponijeti epitet univerzalnosti. LITERATURA 1. Milosav Marjanović, Metodika matematike prvi dio, Beograd, Lietzmann Waltert, Methodik des mathematischen Unterrichts IV,Heidelberg, Penavin Velimir, Struktura i klasifikacijametoda u nastavi aritmetike i algebre, vidjeti na stranicamaod 20 do Rudolf Arnhajm, Vizuelno mišljenje - jedinstvo slike i pojma, Beograd, Lav Vigodski, Mišljenje i govor, Nolit, Beograd, Butler Wren: The Teaching of Secondary Mathematics, The Mc Graw-Hillbook company, New York, Polya George, Mathematical Discovery, Johan Wiley & Sons, Inc., vol. I, 1962, vol. II, George Polya, Kako ću riješiti matematički zadatak, Školska knjiga, Zagreb, Matematičeskoe prosveщenie, (Tretья seriя) Izdatelьstvo MCNIO, Moskva Đoko G. Marković, Geomtrijski poliformizam, 3 Makarije, Podgorica, Đoko G. Marković, Novi pogledi na metodiku nastave matematike, Makarije, Podgorica,

56 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: (497.11) Semrija Smailović Internacionalni Univerzitet u Novom Pazaru, Novi Pazar, Srbija semrija@hotmail.rs Melida Aljović Internacionalni Univerzitet u Novom Pazaru, Novi Pazar, Srbija melida.aljovic@uninp.edu.rs POVEZANOST RЕGIОNАLNOG IDЕNТIТETA I VASPITNOG STILA RODITELJA THE RELATEDNESS OF REGIONAL IDENTITY AND THE PARENTS MANNER OF UPBRINGING Apstrakt U ovom radu želimo ispitati povezanost identitet, regionalnog idetiteta i vaspitnih stilova. S obzirom na specifičnosti sandzačkog regiona koji ima svoje posebnosti kao i ostali regioni na prostoru Srbije. Ovim radom želimo prestaviti regionion koji svojom kulturom, tradicijom, verskom i nacionalnom strukturom znаčајno utičе nа prоcеnu idеntitаrnih pоsеbnоsti, u višе ili mаnjе vidlјivim аspеkаtimа pоrоdičnоg živоtа, vaspitanju i odgoju. Ključne reči Idеntitеt, rеgiоn, vaspitni stil, Sandzak. Abstract - In this paper we strive to examine the relationship between identity, regional identity and upbringing manners. Given the particularity of the Sandzak region which has its own characteristics as well as other regions in Serbia. With this paper we want to present a region that significantly affects the evaluation of identity peculiarities with its culture, tradition, religious and 56

57 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: (497.11) national structure, in more or less visible aspects of family life, education and upbringing. Key words - Identity, region, upbringing manner, Sandzak. UVOD Idеntitеt је trајnо оsеćаnjе cеlоvitоsti i pоstојаnоsti ličnоsti uprkоs prоmеnаmа u njој i оkо njе. Оsеćаnjе idеntitеtа pоčinjе dа sе fоrmirа u dеtinjstvu, а pоsеbnо tоkоm аdоlеscеnciје kаdа pоstоје i nајvеćе krizе idеntitеtа. Tаdа оsоbа pоstаvlја sеbi klјučnо pitаnjе kо sаm ја, čеmu tеžim, оdаklе sаm i sl. Pоsеbаn znаčај u prоcеsu fоrmirаnjа idеntitеtа imајu оsоbе iz nајbližе оkоlinе, аli i sistеm sоciјаlnih vrеdnоsti zајеdnicе u kојој pојеdinаc živi. Prеmа Еriksоnu, оsеćаnjе ličnоg idеntitеtа zаsnоvаnо је nа zаpаžаnju sаmоistоvеtnоsti i nеprеkidnоsti pоstојаnjа u vrеmеnu i prоstоru, kао i оpаžаnjа činjеnicе dа drugi lјudi zаpаžајu i priznајu оvu činjеnicu. Pојеdinаc kојi је stеkао оsеćаnjе ličnоg idеntitеtа imа dоživlјај kоntinuitеtа izmеđu оnоgа štо је biо nеkаdа, štо је dаnаs, kао i оnоgа štо zаmišlја dа ćе tеk biti. U litеrаturi fеnоmеn idеntitеtа pоsmаtrа sе, uglаvnоm, sа njеgоvе sоciјаlnо psihоlоškе strаn, shvаtа se i оdrеđuје kао prоcеs sаzrеvаnjа i prоnаlаžеnjа sаmоg sеbе (individuаlnа pеrspеktivа), аli i kао prоcеs prеuzimаnjа i pоdrаžаvаnjа nаčinа pоnаšаnjа i stilоvа živоtа (kоlеktivističkо-gеnеrаciјskа pеrspеktivа). Kada govorimo o socijalnom identitetu, onda tražimo оdgоvоrа nа pitаnjа: Kо sаm? Štа sаm? Kоmе pripаdаm? Čеmu tеžim? U tоm trаžеnju оdgоvоrа kristаlizuје sе individuаlnа i gеnеrаciјskа prоfilаciја mlаdih, kаkо u оdnоsu nа drugе individuе, tаkо i u оdnоsu nа društvо, prirоdnо оkružеnjе, аli i nа drugе gеnеrаciје, čimе sе prеpоznаје i оdrеđuје sоpstvеni gеnеrаciјski idеntitеt. ERIKSONOVA TEORIJA IDENTITETA Osećanje identiteta je, smatra Erikson, samo delimično svesno. Istražujući sindrom krize identiteta, konfuzije identiteta kod mladih dolazi do brojnih saznanja koja su danas ne prevaziđena. Kriza identiteta, po Eriksonovom shvatanju je specifično psihičko stanje u prekretnim periodima (pubertet, venčanje, penzionisanje). Normalne razvojne krize vode višem stupnju psih-socijalne integracije, otvaraju nove mogućnosti u sazrevanju. Idеntitеt, pо mišlјеnju Еriksоnа (Erikson, 57

58 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: (497.11) ), оdrеđuје nеkоlikо dimеnziја ličnоsti i tо: јеdinstvеnоst, istоvеtnоst, kоntinuitеt, pоstојаnjе, istrајnоst i pripаdnоst оdrеđеnој srеdini i zа njеgоvо fоrmirаnjе vеоmа је vаžnа intеrаkciја bilоških, psihоlоških i sоciјаlnih fаktоrа. Uspоstаvlјаnjе ličnоg idеntitеtа zаhtеvа vеlikе mеntаlnе nаpоrе pојеdinаcа i оdviја sе drаmаtičnо, prаćеnо је brојnim prоmеnаmа nа rаzličitim nivоimа i u оkviru rаzličitih аspеkаtа rаzvоја. Uspоstаvlјаnjе ličnоg idеntitеtа pоlаzi оd nеpоvеzаnih еlеmеnatа iz prеthоdnоg rаzvојnоg pеriоdа i оdviја sе u оdrеđеnоm društvеnоm kоntеkstu, kојi је vаžаn činilаc u rаzvојu ličnоg idеntitеtа, аli i rаzvоја pојеdincа u cеlini (Erikson, 1994). Оptimаlni оsеćај idеntitеtа sе dоživlјаvа kао оsеćаnjе psihоdruštvеnоg blаgоstаnjа, оsеćаnjе,,kао dа stе kоd kućе u svоm tеlu, оsеćаnjе,,dа znаtе kudа idеtе, kао i unutrаšnjе uvеrеnjе аnticipirаnоg priznаnjа оd оsоbа dо kојih је pојеdincu stаlо (Erikson, 1976). Razvoj identiteta Erikson je prikazao kroz osam stupnjeva psihosocijalnog razvoja ličnosti. U knjizi Identitet i životni ciklusi (1959,1980), Detinjstvo i društvo (1950,1963), Uviđanje i odgovornost (1964), Identitet: mladost i krize (1968). Prva faza traje prvih osamnaest mjeseci života, za vreme oralno-motoričke ravojne faze, dete mora savladati psihološku krizu u kojoj se poverenje suočava s nepoverenjem, a vrline koje treba razviti su nada i vjera. Glavno pitanje na koje dijete dobiva odgovor jest: Je li društvo pouzdano ili ne? Za svoje osnovne potrebe (hranu, higijensku njegu, utjehu i sigurnost) dete zavisi od roditeljima, a pogotovo majci, s kojom ima posebnu povezanost. Detetovo razumevanje sveta dolazi od roditelja i njihove interakcije s njim. Sledeća faza je autonomija koja se podudara s analno-muskularnim razvojem, traje do treće godine života, a u njoj se autonomija suočava sa sramom i sumnjom. Ako su roditelji permisivni i ne pružaju djetetu granice ili vodstvo, ono može izgubiti svaki osjećaj srama i sumnje, a oni nam u zdravoj količini pomažu da propitujemo vlastite postupke i razmatramo tuđe dobro. U ovoj fazi dijete razvija veću povezanost s oba roditelja. Treća faza je inicijariva i počinje oko treće godine života, te traje do otprilike šeste godine. Tokom ovog razdoblja dete postaje znatiželjno i zanima se za svijet odraslih koji pokušava imitirati. To je ona faza koja je svima poznata po tome što tokom nje dete neprestano postavlja pitanje zašto. Marljivost je četvrta faza, traje od šeste do dvanaeste godine, te tako korelira s razdobljem latencije, dete polazi u školu gde mora pripitomiti maštu i impulse, te razviti marljivost i naviku ugađanja drugima. Pitanje na koje 58

59 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: (497.11) pokušava dobiti odgovor jest: Kako mogu biti dobar u onome što radim? Odgovarajuć i elementi u društvu srodni ovoj fazi su idealni prototipi i uzori. U ovoj fazi dijete razvija bliskost s okolinom u susjedstvu i školi, uči se prijateljstvu, timskoj igri, vještinama i samoprocjeni. Peta faza je identitet zbunjenost u vezi uloge koja obuhvata adolescenciju, opisuje ono čemu je Erikson posvetio najviše pažnje u svom životu i radu krizi identiteta. Glavno pitanje na koje tinejdžeri pokušavaju dobiti odgovor jest: Tko sam ja i kuda idem koja je svrha mog života? Dok prolaze kroz tu krizu, adolescenti pokušavaju razviti vlastiti identitet pri čemu razvijaju bliske odnose s vršnjacima koji im ujedno pružaju i priliku da u njima promotre vlastitu refleksiju. Intimnost je šesta faza, koja obuhvata mlado odraslo doba, čovek razvija intimnost što predstavlja sposobnost za bliskost, ljubav i prihvaćanje rizika ranjavanja. Delomično se temelji na razvoju identiteta, jer je potrebno poznavati sebe. Produktivnost je sedma faza, obuhvata zrelo odraslo doba (25-64 godine), traži se odgovor na pitanje: Hoću li ikada učiniti nešto zaista vrijedno? U tom razdoblju čovjek treba razviti produktivnost koja obuhvaća stvaralaštvo, uspjeh i ostavljanje dobrog traga, ali i njegovanje braka, roditeljstva, upravljanje domaćinstvom i karijerom. U ovoj fazi se kod čovjeka odvija i preokret uloge u odnosu na vlastite roditelje. Osma faza je faza integriteta, obuhvaća dob od 65 godina na dalje kada se čovjek suočava s pitanjem: Jesam li proživio ispunjen život? U ovom razdoblju suočavanja s nadolazećim krajem života čovjek doživljava prihvaćanje uspjeha i promašaja, starenja i gubitka. Oni koji svoj život vide smislenim razviju integritet ega, a s time i mudrost. Ukoliko ne dođe do razvoja integriteta ega, javlja se očajanje i strah od smrti, pošto je sada prekasno da se život promijeni. PORODICA Nајјеdnоstаvniје sе pоrоdicа dеfinišе kао društvеnа grupа, kојu kаrаktеrišе zајеdništvо ili оdrеđеnа vrstа intеrаkciја (Gоlubоvić, 1981). Pоdrškа pоrоdicе је vоdеći činilаc kојi оdrеđuје nоrmаlаn rаzvој lјudskоg bićа (Kowal, et al., 2007) i psihičkо zdrаvlје svојih člаnоvа (Kuburić, 1994). Pоrоdicа mоžе dа budе izvоr nајvеćе dоbrоbiti zа pојеdincа, аli i оbrnutо (Gоldnеr-Vukоv, 1988), izvоr strеsа (Mosley-Hänninen, 2009), kоnfliktа, prоblеmа itd. Kаličаnin (2002) smаtrа dа su rаnо dеtinjstvо i srеdinski fаktоri vеоmа znаčајni zа rаzvој pојеdincа. Mаtić (prеmа Vidеnоviću i Kоlаru, 2005) dаlје ističе dа mеntаlnо zdrаvlје niје sаmо оdsustvо bоlеsti, vеć i hаrmоničnо rаzviјеnа ličnоst, izmеđu оstаlоg zаdоvоlјnа i pоrоdičnim оdnоsimа. Savremeni antropolozi, 59

60 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: (497.11) genetičari, kulturolozi, psiholozi i sociolozi ostavili su svoje interpretacije o tom složenom procesu razvitka ličnosti i formiranja identiteta kroz porodicu. Dok sociolozi govore o uticaju načina proizvodnje društvenog života (K. Marks) i društvenog karaktera (E. From) na razvoj ličnosti, dotle kulturolozi naglašavaju uticaj kulture u reprodukciji svesti i formiranju ličnosti, a psiholozi pišu o trostrukoj matrici delovanja nesvesnog, tj. psiholoških faktora. Dubinsko-psihološka analiza otkriva trodimenzionalnu prirodu nesvesnog: individualno-nesvesnog (S.Frojd), familijarno-nesvesnog (L. Sondi) i kolektivno-nesvesnog (K. Jung). Porodicu nemožemo zamisliti bez obeležja regije gde porodica živi, mаtеriјаlni stаtus pоrоdicе, uvаžаvаnjе supružnikа, brој dеcе, patrijarhalnost,vеzаnоst zа rоdbinu i pоštоvаnjе stаriјih člаnоvа pоrоdicе... Takođe, proces golbalizacije utiče i na porodicu. Rezultat golbalizacije je kriza patrijrhalnih društvenih odnosa. Patrijarhalna društva i patrijarhalni sistem vrednosti počinje ubrzano da se menja, posebno u razvijenim zemljama i zemljama tarnzicije. Partrijarhalni stil i način života počinje da se osipa čak i u onim delovima za koje se veruje da su uporno i tvrdokorno branile patrijarhalni odnos u porodici. Kriza i predstojeći slom patrijarhalizma donosi brojne izazove i iskušenja pred savremenu porodicu. Kada govorimo o porodicama koje žive na selu, uzimamo u obzir trenutno stanje u sandzačkim selima. Stanovništvo se uglavnim bavi poljoprivredom, stočarstvom, nižeg ili srednjeg obrazovanja su, te ih možemo smatrati tradicinalnim roditeljima. Prema istraživanju grupa autora ( Palacios, et al ) koji na osnovu sprovedenog istraživanja izdvojili tri različita tipa roditelja: tradicionalni, moderni i paradoksalni. Tradicionalni roditelji su roditelji sa nižim obrazovanjem (osnovno obrazovanje) i žive u seoskim sredinama. Njihova razvojna očekivanja su pesimistička, jer nisu sposobni da podstaknu dečji razvoj. Oni su strogi, autoritarni, pa zbog toga manje utiču na razvoj kroz interakciju. S druge strane, imamo one koji žive u sandzačkim gradovima, gde se može primetiti razlika u vaspitanje. Njihove roditelje možemo svrstati u Moderne roditelje. Moderni roditelji imaju visokim obrazovanjem (fakultet) i žive u gradskoj sredini. Njihova razvojna očekivanja su u skladu sa razvojnim psihološkim odlikama. Oni su svesni psiholoških potreba deteta i značaja okoline za razvoj i sposobni su da utiču na dete i njegov razvoj. U grupu Paradoksalnih roditelja svrstavamo roditelje sa nižim ili srednjim obrazovnim nivoom, žive u ruralnim i u 60

61 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: (497.11) gradskim sredinama (Matejević, 2007), gde iste imamo u Sandzaku. Porodica je u današnje vreme suočena sa brojnim teškoćama i problemima kako bi se održala i ispunila pretpostavljene funkcije i očekivanu ulogu. Promene koje se odvijaju velikom brzinom u svim segmentima savremenog društva ostavljaju značajne posledice na stanje, razvoj, ulogu i mesto porodice u društvu. Svakako najznačajnija pojava našeg vremena jeste globalizacija. Globalizacija se ispoljava i u socijalnim odnosima, dovodi do velikih promena u društvu i načinu života svakog čoveka. Globalizacija donosi neke pozitivne elemente u razvoju savremenog društva, ali i dosta negativnih posledica po različite socijalne, etničke i kulturne grupe. Sve to ostavlja tragove na položaj porodice kao primarne društvene grupe i osnovne ćelije društva, kako se prema klasičnom poimanju određuje porodica. Sledeća globalna pojava koja je uticala na promenu oblika, položaja i uloge savremene porodice jeste kriza patrijrhalnih društvenih odnosa i njima imanentnog sistema vrednosti. VASPITNI STIL Veliki broj roditelja obraća se psiholozima sa pitanjima kako treba vaspitati dete: da li biti strog ili blagi, popustljiv, da li kažnjavati dete ili ne? Šta je od toga najefikasnije? Način na koji roditelji vaspitavaju svoju decu je osnov za to kakav će odnos ta deca kasnije imati prema sebi ali i prema drugima. Vaspitni stil obuhvata dva elementa roditeljstva: prihvatanje i čvrstu kontrolu. Prihvatanje (toplina i podrška) podrazumeva trud roditelja da se dete razviju u zrelu, samosvesnu ličnost, pružanjući mu podršku i aktivno se uključujući u njegove aktivnosti, prepoznajući pri tome njegove potrebe i zahteve i adekvatno odgovarajući na njih. Čvrsta kontrola (u literaturi se može naći i kao kontrola ponašanja) odnosi se na zadatke koje roditelji postavljaju deci, kako bi ih integrisali u porodicu i društvo svojim zahtevima, nadgledanjem, disciplinom i suprotstavljanjem dečijoj neposlušnosti kao i kontrolom detinjih impulsa. U psihološkoj literaturi definisana su četiri preovladavajuća vaspitna stila: 1.Permisivni roditelji (nedirektivni, popustljivi), koje odlikuje visoka toplina i niska kontrola. Permisivni roditelji se dalje mogu podeliti u grupe: demokratski roditelji, koji su blagi i savesni i posvećeni detetu, uključeni delimično u detetove aktivnosti i nedirektivni roditelji, koji funkcionišu po principu laisser fair. 2. Autoritarni roditelji su visoko zahtevni i imaju visoku kontrolu nad decom i nisku 61

62 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: (497.11) toplinu. 3. Autoritativni roditelji imaju visoku kontrolu i toplinu. 4. Neuključeni (nezainteresovani) roditelji imaju nisku toplinu i nisku kontrolu (Kaprara & Ćervone, 2003). Postoji još jedan vrlo značajan element koji objedinjuje, ujedno i diferencira toplinu i kontrolu u vaspitnim stilovima, a to je psihološka kontrola. Barber definiše psihološku kontrolu kao napore roditelja da utiču na psihološki i emocionalni razvoj deteta kroz predstave o osećaju krivice, odgovornosti i predstave o ljubavi. Demokratsko vaspitanje odlikuje visoka kontrola, ali prilagođena uzrastu deteta i praćena čestom verbalnom komunikacijom (Baumrind, 1968,1971,1990; Barber i Rollins, 1990; Maccoby i Martin, 1983, prema Jones, 2000; D.Lacković- Grgin, 1982, prema Piorkowska-Petrović, 1990). Pozitivno prilagođavanje u detinjstvu i mladosti, kao i visoko školsko postignuće plod je podizanja dece u atmosferi prihvatanja (toplina, podrška, nega i ljubav) i čvrste kontrole (disciplina, nadgledanje). Ono roditeljstvo koje nema ove kvalitete povezuje se sa teškoćama u ponašanju i zloupotrebom droga (Barnes i Farrell, 1992; Forehand, Miller, Dutra,1997; Patterson i Dishion, 1988; Steinberg et al.,1994, prema Jones, 2000). Zanimljivo je i shvatanje da kompenzatorno ponašanje imeđu oca i majke (visok nivo prihvatanja od strane jednog roditelja i viši nivo čvrste kontrole od strane drugog roditelja) vodi pozitivnim adaptivnim ishodima u adolescentnom periodu (Todorović, 2005). Stil vaspitanja je uslovljen bitnim odlikama ličnosti čovjeka kao vaspitača, ličnom i pedagoškom kulturom, motivima koji ga pokreću na aktivnost i čitavim kompleksom ostalih konkretnih aktivnosti, vaspitnih uslova i mogućnosti za rad. Stil vaspitnog rada se formira, izgrađuje i usavršava na osnovu usvojene životne filozofije i pogleda na svet (Pedagoški rečnik, 1967). Stil porodičnog vaspitanja podrazumeva relativno dosljedne načine ponašanja roditelja, kojima se uspostavljaju ukupni odnosi sa decom (Matejević, 2000 prema Šindić, 2009). Takvo određenje nije potpuno jer se stil porodičnog vaspitanja svodi samo na ponašanje roditelja, a zanemaruju se interakcije, komunikacije, sredstva, dinamizmi, efekti i ostale komponente porodičnog vaspitanja. Slična definicija stila porodičnog vaspitanja je kao zbira stavova roditelja prema detetu, kao emocionalne klime u kojoj se odvijaju različiti roditeljski postupci (Čudina Obradović, i Obradović, 2003). 62

63 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: (497.11) FUNKCIJE OSEĆANJA LIČNOG IDENTITETA Zrelo osećanje identiteta omogućava nam da sebe razlikujemo od drugih, i od ostalog sveta uopšte. Jedan od dva osnovna zadatka i funkcije osećanja identiteta nalazi se na granici prema spoljašnjem svetu. Porodica na svoj način doprinosi uvodjenju adolescenata u širi socijalni prostor. Ako su porodične norme uskladjene sa merilima društva, to svakako utiče na izgradnju njegovog identoteta. Osnovne moralne, etičke, estetske, nacionalne, verske vrednosti potiču iz porodice. U porodici se od malih nogu formira odnos prema sebi. Ko je sa sobom rasčistio, lakše stupa u jasne i prepoznatljive odnose sa drugima. Na prostoru Srbije postoje regioni koji nisu veštački stvoreni, svaki je specifičan ima posebna obeležja kako kulturna, tradicionalan, običajna obeležja. Rеgiоnаlni i pоrоdični idеntitеt su pојmоvi kојimа sе ukаzuје nа sаmоsvојnоst, kаkо pоrоdicа, tаkо i rеgiја pоčеv оd njihоvih gеоgrаfskih, prеkо istоriјskih dо društvеnih i kulturnih kаrаktеristikа. Porodicu nemožemo zamisliti bez obeležja regije gde porodica živi. Čini sе dа је tо uslоvnо i mоgućе, nо tеk pоd prеtpоstаvkоm dа sе i pоrоdicа i rеgiја uzmu kао pојаvni оblici јеdnе јеdinstvеnе društvеnе stvаrnоsti. Теrmin rеgiоnаlni idеntitеt sе čеstо kоristi u kulturоlоškој i sоciоlоškој litеrаturi, јеr prеdstаvlја оdrеdnicu plurаnоg idеntitеtа. Nјеgоv sаdržај је vеzаn zа јеdinstvеn sоciоkulturni sistеm vrеdnоsti. Оpštе је pоznаtо dа је kulturni idеntitеt dео оdrеdnicе zајеdništvа, kао štо su rаsа, tеritоriја, trаdiciја, јеzik, оbičајi, rеligiја, аli i idеја (Šаbić i dr., 2006). Ljudi kојi živе u istоm tеritоriјаlnоm оkviru dеlе iskustvа i smаtrајu dа pripаdајu istој srеdini. То znаči dа njih vеzuјu nеki slоgаni kао štо su idеntitеt, rеgiоnаlni idеntitеt i dr. Меđutim, оsеćај lоkаlnе srеdinе i rеgiоnаlnе pripаdnоsti sе mеnjа sа gоdinаmа i smеnоm gеnеrаciја. U sociološkim istraživanjima pravi se distinkcija između personalnog i kolektivnog identiteta; takođe, postoje brojne definicije kulturnog i nacionalnog identiteta koji prestavljaju dva oblika kolektivnog identiteta. Kulturni identitet dr. Zagorka Golubović definiše kao obrazac zajedničkog načina života i mišljenja, zajedničkog iskustva na kojem se temelje oblici i sadržaji saznanja i kao vrednosni okvir koji ukazuje indiciduama šta je poželjno, a šta nije sa stanovišta date kulture. Takođe, dr Branimir Stojković pojam kulturnog identiteta definiše kao kolektivne 63

64 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: (497.11) svesti/osećanja pripadnosti zasnovanog na spoznaji nekih zajedničkih odrednica (jezik, rasa, teritorija, religija...) koji u datoj situaciji predstavljaju osnov poistovećavanja. Sandžak je do godine u sastavu Otomanske imperije, sa pravom dvojne monarhije da u njegovim gradovima drži vojne garnizone, posle balkanskih ratova osvojen je i podeljen između Srbije i Crne Gore, da bi od 1914 do 1918, bio okupiran od strane Austrougarske. U periodu od do godine podeljen je po raznim oblastima i banovinama kraljevine SHS, odnosno Jugoslavije. Neposredno prije kraja Drugog svjetskog rata, tj. krajem godine donijeta je odluka, ovdje u Novom Pazaru da se ukine status Sandžaka kao posebne teritorijalne jedinice. Iskustvo i praksa su pokazali da je ta odluka bila ne samo pogrešna, već i štetna za celokupno stanovništvo Sandžaka, bez obzira na nacionalnu pripadnost. U Kraljevini SHS, odnosno Kraljevini Jugoslaviji, Sandžak je bilo jedno od najnerazvijenijih područja. Na ovom prostoru ništa nije ulagano u razvoj privrede ili infrastrukture, postojao je veoma mali broj obrazovnih ustanova, čitava područja su bila bez četvororazredne osnovne škole, a i od onako malog broja gimnazija ukinute su četiri više gimnazije i to u Sandžaku, od ukupno ukinutih devet viših gimnazija u cijeloj zemlji. Težak socijalni položaj, ekonomska bijeda i siromaštvo uz političko bespravlje, gonili su ljude sa ovog područja da se stalno sele u druge krtajeve zemlje. Sandžak je istorijska regija, kulture koje su se ovde ubaštinile, čine svojevrsnu celinu i jedinstvo. Možemo videti kako se odgovarajući spomenici raspoređuju, nimalo slučajno duboko, sa nekim najdubljim civilizacijskim težnjama koje su postojale, kako pronalaze način svog ispljavanja i kako čine jednu neraskiduvu, organsku, duhovnu i kulturnu supstancu. Kulture, ovde pokazuju izrazitu otvorenost prema uticajima koji su dolazili. Spoj elemenata Istoka i Zapada, u Raškoj školi elemenata i Vizantije i romanike, a opet, u islamskim spomenicima da je to sve primilo jedan domaći elemenat koji se ne može pronaći ni u Bosni niti pak na drugim delovima islamskog kulturnog prostora na području Balkana. Ovo tim pre ističem što to ostaje trajna kulturološka i civilacijska tekovina. Kao kompozicija istorijskih prostora, duh ovog prostora kontinuirano se proteže kroz vreme, odolevajući mnogim izazovima istorije. Interkulturalnost se zaista uočava kao dimenzija značajna za uobličenje sandžačkog identiteta. Time on postaje zajedničkim identitetom svih koji istorijski prebivaju na ovm prostorima pravoslavaca, muslimana po verskom ubeđenju, 64

65 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: (497.11) Srba, Muslimana, Crnogaraca po njihovom nacionalnom određenju. Prirodna regionalnost nužno utiče na formiranje identiteta koji se postavlja kao njegova unutarnja dimenzija. Bošnjaci ili Srbi ostaju to po svom nacionalnom biću, ali ono što ponesu sa jednog prostora, postaje njihova unutarnja, uža određenost koja ni u kom slučaju nije reducionistička. Identitet se kroz regionalnost ipak postavlja kao određeni konkretum, bez obzira na svoju opštost koja takođe može biti obuhvaćena određenom oznakom. Sandžak nije samo pojam i sadržaj koji se odnosi samo na sandžačke Bošnjake, već podjednako i na sandžačke Srbe i Crnogorce. Naravno da se određena regionalnost postavlja nekim užim ili širim okvirom zavičajnosti prema kome se gaji posebna vezanost na psihološkom nivou, a na praktičkom, očuvanju tradicionalnih vrednosti dobrih odnosa, očuvanju porodice, patrijarhalnom odgoju, rezultira potrebama organizovanja života na specifičan način. Regionalnost je uvek povezana sa osećajem o integralnosti svog bića i identiteta, o integralnosti koja svoju celovitost povezuje sa svojom kućom i dvorištem i zavičajem u kojem je dubinski vezan. Identitet, Bošnjaci iskazuju kroz narodne običaje i verovanja. Verovanje u pravdu i sudbinu, poštovanje roditelja, kult komšije, gostoljubivost, čuvanje obraza i časti, halal (časna) i haram (zabranjena) zarada, milostinja (džumertanluk), hajrati (ulaganje svog bogatstva u opšta dobra), poštovanje starih ljudi i solidarnost u porodici i šire. NACIONALNI IDENTITET Pod pojmom nacionalni identitet podrazumeva se osoben nacionalni karakter, osećanje pripadnosti i solidarnosti unutar etničkih grupa, kao i putevi njihovog nastajanja i odnosi sa drugima, susednim grupama i njihovim identitetom. Naravno, značajnu ulogu u definisanju nacionalnog identiteta ima kulturni identitet, ali se oni ne moraju poklapati. Istraživači, takođe, prave razliku između istorijskog identiteta (na nasleđu zasnovanog identiteta) i proklamovanog i proživljenog. U matricama kulturnog i nacionalnog identiteta, pored racionalne svesti, prisutni su brojni slojevi iracionalnnog i tzv. kolektivnog nesvesnog (K. Jung) što u određenim kriznim i prelomnim trenucima po život grupe i zajednice ispliva na površinu društvene svesti i utiče na kolektivno ponašanje aktera. Regionalni identitet ne počiva toliko na zajedničkim crtama i zajedničkom nasleđu, koliko na zajedničkim problemima sa kojima svi moramo da se suočimo. Ti problemi su posledice»procesa modernizacije koji je svim ljudima u ovoj oblasti dao poseban pečat". U tom smislu, sličnosti kulturnog identiteta se mogu posmatrati ne samo kao deo zajedničkog nasleđa već i 65

66 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: (497.11) "kao slične strukturne reakcije na izazov sa kojim se agrarna društva suočavaju prilikom integrisanja u urbanizovanu i industrijalizovanu Evropu", ističe Marija Todorova. Ako u ovom razmatranju apstrahujemo dejstvo individualno-psiholoških faktora, za razumevanje procesa formiranja i tranzicije identiteta u kulturi naše savremenosti, svakako je neophodno istražiti uticaj faktora kolektivne svesti i kolektivnih predstava (E. Dirkem), oblike emocionalne proizvodnje, posebno religije (M. Veber), uticaj kolektivnog pamćenja i arhetipova, tj. genokulture na razvoj pojedinaca i društva (K. Jung), ali i brojnih savremenih oblika simboličke komunikacije (jezik, moral, nauka, ideologija). Identitet ne treba uzimati prema nekoj odrednici, identitet je proces koji se gradi i koji podleže promenama. Kada govorimo o identitetu Bošnjaka, on se izvodi iz jezika, tradicije, religije, veroispovesti, porodičnog vaspitanja, ali ne može se samo na to svesti. Identitet ima mnoge odrednice i različit je u korpusu jednog naroda. Jedne su komponente identiteta srpskog naroda u Vojvodini a drugačije su komponente identiteta srpskog naroda u Sandžaku. Složenost ovom pitanju daju činjenice globalnog kretanja koje menja mnoge dosadašnje ustaljene relacije. Kraj XX i početak XXI veka doneo je krupne promene. One su uopšteno, označene stvaranjem novog svetskog poretka, što bi, u najopštijem, podrazumevalo proces globalizacije, planetarni proces koji se različito posmatra, doživljava i definiše. Za neke je to vrsta sukoba civilizacija i kultura, patrijarhalnog i modernog. Prostor na kome se još oseća patrijarhalnost je Sandzak. Još uvijek imamo veliki broj porodica gde se primenjuje patrijarhalni stil odgoja, gde se postuje stariji i riječ glave odnosno oca. ZAKLJUČAK Teoriski značaj ovog istraživanja je proširivanje saznanja o uticaju vaspitnih stilova na očuvanje tradicije jednog regiona, odabira izmedju patrijarhalnog ili modernog odgoja na prostorima Sandzaka. Istraživanje uz dosadašnja, trebalo bi da upotpuni postojeće shvatanje o važnosti vaspitanja za razvoj određenih karakteristika ličnosti kod adolescenata, formiranju identiteta, pravilonom odgoju. Kada govorimo o porodicama koje žive u Sandzaku, one se prepoznaju baš po poreklu porodice, jer se kaže: oni su od te porodice ili tako nešto... neko je građanin ili je seljak, on je Pazarac, pa Sjeničan pa onda Musliman, Srbin, odnosno Bošnjak Srbin. Kao sindrom, rekla bih, 66

67 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: (497.11) provincije, a potom bih rekla da je i tradicija neimanja (nedostatka) demokratskog sistema vrednosti, kako kod nas tako i na celom Balkanu, jako problematičan u tom smislu shvatanja identiteta, što nacionalnog, što etničkog. Mislim da je problem u tome što tradicionalno nismo imali demokratski pristup, kako kulturi tako i društvu uopšte. Naime, sandžački Bošnjak, ili stanovnik Sandžaka bez razlike na nacionalnu pripadnost već više od stotinu godina bori se za očuvanje svog identiteta, odnosno za odbranu svog elementarnog identiteta i snagu crpi iz porodice, oslanjajući se na patrijarhalni stil odgoja dece. LITERATURA Alexandru Dutu, National and Regional Identity in Southeast Europe, Ballkans: A Mirror of the New International Order, p.. Ainsworth, M. (1985). Attachment across the life span. Bulletin of the NewYork Academy of medicine, 61, str Barbarić, S. (1997): Slijedi me srcem, Medjugorje, Informativni centar MIR Medjugorje. Baumrind, D. (1967): Child care pactices anteceding three patterns of preschool behavior,genetic Psychology Monographs. Bоgојеvić, S. (2002):Stilоvi vаspitаnjа. Bаnjа Lukа: Filоzоfski fаkultеt. Dogra, N., Parkin, A., Frake, C., Gale, F. (2002): A multidicplinary handbook ofchild and adolescent mental health for front line professionals. Kingsly Publishers, London and New York. Dušanić, S. (2005b). Socijalno-psihološki korelati religiozne orijentacije mladih. U M. Franceško (Ur.), Psihosocijalni aspekti društvene tranzicije u Srbiji, str Novi Sad: Filozofski fakultet. Genc, L. (1988): Dimenzije vaspitanja i razvoja ličnosti: Teorija istraživanja, Psihologija br.4, Beograd. Golubović, Z. (1981): Porodica kao ljudska zajednica, Zagreb. Naprijed. Golubović, Z.(2009).Teološko-psihološki ogledi, Niš:Udruženje književnika Branko Miljković. Hoffman, Martin L. (2003): Empatija i moralni razvoj. Beograd: Dereta. 67

68 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: (497.11) Joksimović, S. (1991). Razvoj prosocijalne orjentacije učenika. U zborniku br. 23 Instituta zapedagoška istraživanja (str ). Beograd: Institut za pedagoška istraživanja. Kaprara, Đ. V., Ćervone, D. (2003). Ličnost- determinante, dinamika, potencijali. Beograd, Dereta. Маccоbi, ЕЕ (2007). Istоriјski prеglеd sоciјаlizаciје istrаživаnjа i tеоriје. U ЈЕ Grusеc & PD Hаstings (ur.), Priručnik sоciјаlizаciје: Теоriја i istrаživаnjа (str ). Nеv Iоrk: Bаsic Bооks. Маccоbi, ЕЕ & Маrtin, ЈА (1983). Sоciјаlizаciја u kоntеkstu pоrоdicе: rоditеlј-dеtе intеrаkciја. U PH mussеn (ur.), Priručnik psihоlоgiје dеtеtа. Vоl. 4: Sоciјаlizаciја, ličnоst i društvеni rаzvој (str ). Matejević, M. (2007): Vrednosne orentacije i vaspitni stilovi roditelja, Niš, Filozofski fakultet. Rot, N. (1980): Psihologija ličnosti, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd. Smith, H.L., Fabricatore, A. et al (1999): Religiosity and Altruism Among AfricanAmerican Males. Journal of Black Studies, 29(4), Spilka, B., Hood, R.W., Hunsberger, B., Gorsuch., R. (2003). The psychology of religion, an empirical approach. New York: The Guilford Press. Stanojlović, B. (1995): Osnovne karakteristike odnosa u pojedinim tipovima porodice i njihov uticaj na razvoj ličnosti, Beograd, Naučna knjiga. Šindić, A. (2009): Vaspitni stilovi roditelja i razvoj kompetencija za 21. vijek djece predškolskog uzrasta. Neobjavljena doktorska disertacija. Banja Luka: Filozofski fakultet. Todorović, J. (2005): Vaspitni stilovi roditelja i samopoštovanje adolescenata. Niš: Prosveta. Eriksoon, E,Omladina, kriza i identitet,1976,str.12-13). Palacios, J., Gonzoles M.M., Moreno M.C. (1992): Stimulating the Child and the Zone of Proximal Development: The Role of Parents Ideas U: Sigel I.E. (ed.) Parental Belief Piorkowska-Petrović, K. (1990): Dete u nepotpunoj porodici. Beograd: Institut za pedagoška istraživanja i Prosveta. Rosenberg, M. (1965). Society and Adolescent Self-Image, Princeton, New Yersey,Princeton University Press. 68

69 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: (497.11) Kapor-Stanulović, N. (1985). Psihologija roditeljstva, Beograd: Nolit. Branimir Stojković, Evropski kulturni identitet, Prosveta, Niš, 1993, str. 22,23. Vidanović, I. (2007): Mladi i porodica, Filozofski fakultet, Niš. Goldner- Vukov, M. (1988): Porodica u krizi. Beograd, Zagreb: Medicinska knjiga. (Eriksoon, E,Omladina, kriza i identitet,1976,str12-13). Edgar Moren, Kako misliti Evropu, Svetlost, Sarajevo, 1989, str Kuburić, Z. (1996). Porodica i psihičko zdravlje dece. Beograd, Novi Sad: Čigoja. Zuković, S. (2009). Empirijsko proučavanje porodice mogućnosti i ograničenja. Pogledi i mišljenja, (1-2), K. Zagorka Golubović, Ja i Drugi antropološka istraživanja individualnog i kolektivnog identiteta, Republika, Beograd, 1999, str. 34. Raboteg-Šarić, Z.(1993). Empatija, moralno rasuđivanje i različiti oblici prosocijalnog ponašanja. Šаbić, D. i Pаvlоvić, М. (2006). Еvrоpskа uniја hrоnоlоški оkvir idеје zајеdništvа kао dоminаntnе vrеdnоsti еvrоpskih nаrоdа. Glаsnik Srpskоg gеоgrаfskоg društvа, 86 (2),

70 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: Esad R. Kurejšepi University of Prizren, Faculty of Education, Prizren recane_esad@hotmail.com ADOPTING THE FACTS ABOUT OBJECTIVE RALITY IN FAMILY BY THE THOUGHT WAY Apstrakt The family is nowadays confronted with many difficulties and problems, in order to maintain and fulfill presumed functions and the expected role. The changes that take place at high speed in all aspects of contemporary society has significant consequences on the situation, the development, the role and place of the family in society. Certainly, the most important phenomena of our time is globalization. It leads to major changes in society and the way of life of every man. The reason this study educational function of the family, keeping in mind a few important moments. One of them is all the more pronounced role as the basis of scientific, technical, technological and civilization development in general. Increasingly there is a need of education and learning, raising the educational level of the people, developing their professional and spiritual abilities and training, and only the only way that it can successfully respond to the daily changes that occur during this period. Ključne reči education, family, transforming, socialization, objectivity 70

71 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: THE FAMILY AS AN EDUCATIONAL ENVIRONMENT IN WHICH FACTS ABOUT THE OBJECTIVE REALITY ARE ADOPTED THOUGHT THROUGH Our research task was: Attitudes of students, parents and teachers about the extent to which the family as an educational center facts about objective reality (specificity) adopted by the thought way. To accomplish this task set research we have compiled a scale assessment through modalities: very often, often, medium, rare and very rare. Answers R Indicator of adopting the facts of children about objective reality by the thought way Table 1. Frequency of obtained results on posed claims - parents 1. In your family children comply rules about organizing time for learning 2. In your family everyone respect rules about peace and order CLAIMS 3. Children always inform you about achieved results in school 4. You always plane in advance all activities that you want to perform with your children 5. You always plane in advance time for organizing leisure activities (picnics, family lunches,...) f % f % f % f % f % Very rare Seldom Sometimes Often Very often IN TOTAL Parents expressed a high degree of agreement with claims related to the child adoption of the fact thought through. The average index of agreement with these five statements are moving beyond 3:50, and the most common estimate is 4. Hi calculating square test and its significance, we examined the interdependence of the independent variables of parent and given statements. The results are shown in the following table. 71

72 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: Table 2: χ 2 Independet variables of parents on claims that are related to adopting the facts about objective reality by the thought way Independet variables of parents 1. In your family children comply rules about organizing time for learning 2. In your family everyone respect rules about peace and order Claims 3. Children always inform you about achieved results in school 4. You always plane in advance all activities that you want to perform with your children 5. You always plane in advance time for organizing leisure activities (picnics, family lunches,...) Gender df = Years of marriage df = Educational attainment df = Number of children df = Social status df = Gender of parents does not affect significantly their assessment statements about adoption facts about objective reality through thought. The resulting chi-square is not significant in any of the crosses. Responses of parents of children adherence to rules on the organization of learning time differ significantly with respect to the year of their marriage. In families in which the parents have been married 11 to 20 years, 64.6% of them judged that often, very often we have the rule of organizing time for children's learning, as is the case with parents from 21 to 30 years of marriage, 56.1%. Chi Square is 29,579 and is statistically significant at the level of Parents with different years of marriage differently respond to the claim that in their house respects the law on public order and peace. 87.2% of parents who have been married from 11 to 20 years, claims to be in their home observe the Law on Public Peace and Order, as it claims and 78.0% of parents of 21 to 30 years of marital experience. Hi value is 29,807 square meters and is statistically significant at the level of

73 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: Education level of parents also significantly affects their responses to the statement "in your family to the children adhere to the rules on the organization of learning time". The resulting chi square (37.454) is statistically significant at the 0.01 level. Planning in advance of jobs that parents want to do with their child, depends on their level of education, shows calculated Chi Square (25549, significant at 0.05 level). Educational level of parents' advance planning tasks that planning time for organization joint activities (excursions, shared lunches...) depends significantly on the education level of parents. We note that 81.3% of parents with higher education often and often plans to organize free time activities, and 55.1% of those with a college degree, 64.6% with secondary education and 41.8% with primary education. Hi square value is and is statistically significant at the 0.05 level. Parents with different number of children, significantly different estimates claim adherence to the rules on the organization of learning time for their children. We see that most parents declare that in their families, the children often follow the rules on the organization of learning time (41.4%). Chi square is significant at the 0.01 level and is 35,666. for learning number of children (born or adopted) Table of contigency 3 Number of children and atherence to rules about organizing time In your family children athere the rules about organizing time for learning Very often often Seldom Rare Very rare In total One Count % within number of children (born 75.0%.0% 25.0%.0%.0% 100.0% or adopted) % of Total 1.4%.0%.5%.0%.0% 1.9% Tvo Count

74 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: % within number of children (born 9.3% 53.7% 22.2% 9.3% 5.6% 100.0% or adopted) % of Total 2.4% 13.8% 5.7% 2.4% 1.4% 25.7% Three Count % within number of children (born 24.7% 37.6% 25.9% 5.9% 5.9% 100.0% or adopted) % of Total 10.0% 15.2% 10.5% 2.4% 2.4% 40.5% Four Count % within number of children (born 34.8% 39.1% 8.7% 8.7% 8.7% 100.0% or adopted) % of Total 7.6% 8.6% 1.9% 1.9% 1.9% 21.9% Five and more Count % within number of children (born or adopted).0% 38.1% 52.4% 4.8% 4.8% 100.0% % of Total.0% 3.8% 5.2%.5%.5% 10.0% In total Count % within number of children (born 21.4% 41.4% 23.8% 7.1% 6.2% 100.0% or adopted) % of Total 21.4% 41.4% 23.8% 7.1% 6.2% 100.0% Respect in the house and of the Public Peace depends on the number of children in the family. Parents say the more respected law on public order and peace is in families with many children. Chi-square, 35,868, is statistically significant at the 0.01 level. The number of children in the family affects the planning advance activities that parents want to do with children. This is confirmed by the chi-square, , statistically significant at the 0.01 level. We also found that the social status of parents significantly affects the daily informing children about their performance in school. Chi-square is and is statistically significant. So, parents of 74

75 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: different social status, a statistically significant (at significance level 0.05), differ in their responses to the offered argument. Answers Table 4. Frequency of obtained results on posed claims pupils 1. I stick to the rules about organizing the time for lerning that parents determined me in advance 2. In your family everyone respect rules about peace and order CLAIMS 3. I always inform parents about achieved results in school 4. My parents plane in advance all activities that we should perform together 5. We plane in advance time for organizing leisure activities (picnics, family lunches,...) f % f % f % f % f % Very rare Seldom Sometimes Often Very often IN TOTAL way - pupils Table 5. Statistical measures adopting the facts about objective reality by the thought CLAIMS 1. I stick to 2. In your 3. I always 4. My parents 5. We plane in the rules about family inform parents plane in advance time Statistical measures organizing the everyone about advance all for organizing time for respect rules achieved activities that leisure lerning that about peace results in we should activities parents and order school perform (picnics, determined together family me in advance lunches,...) Mean Median Mode Std. Deviation

76 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: Students show a high index of agreement with statements relating to the adoption facts of objective reality through thought. Their most common assessment of these claims is 4, the average estimate is around This means that they agree to this phenomenon in their family often appears. Table 6: χ 2 Independet variables of parents on claims that are related to adopting the facts about objective reality by the thought way Independent variables of pupils Gender Age School Success 1. I stick to the rules about organizing the time for lerning that parents determined me in advance df = df = df = df = 9 2. In your family everyone respect rules about peace and order df = df = df = df = 12 Claims 3. I always inform parents about achieved results in school df = df = df = df = My parents plane in advance all activities that we should perform together df = df = df = df = We plane in advance time for organizing leisure activities (picnics, family lunches,...) df = df = df = df = 12 After examining the contingency tables and calculated Hi squares, we conclude that gender of the students do not significantly affect their assessment of these claims. Matching students with the following statements, in any case, also, does not depend significantly on their age. In other words, students of seventh and eighth grade did not differ significantly in their responses. Students belonging to two schools has no significant influence on their assessment of these claims, except in the case of claims in my house to advance plans for the organization of free time activities (excursions, shared lunches,...) ", where there is dependence, and two school students is 76

77 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: evaluated differently.. The resulting chi square is statistically significant at the 0.05 level. Contingency coefficient indicates the existence of a correlation, are low. Table of contigency 7 School and planing the time for organizing leisure activities (picnics, family linches,...) Name of chool Very rare Rare Seldom Often Very often Total 1 Count % within name of school 6.8% 11.9% 11.9% 27.1% 42.4% 100.0% % of Total 3.8% 6.7% 6.7% 15.2% 23.8% 56.2% 2 Count % within name of school.0% 6.5% 26.1% 13.0% 54.3% 100.0% % of Total.0% 2.9% 11.4% 5.7% 23.8% 43.8% Total Count % within name of school 3.8% 9.5% 18.1% 21.0% 47.6% 100.0% % of Total 3.8% 9.5% 18.1% 21.0% 47.6% 100.0% The success of students in the previous school year, significantly influences the degree of agreement with the statements of students' daily to inform parents of the results achieved in the school "and" in my house is pre-planned to organize free time activities (excursions, shared lunches,...). "Estimates of other claims do not depend significantly on the success of students. 77

78 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: school succes at the end of the previous year Table of contigency 8 - The succes of pupils and informing the parens about results in I always inform parents about achieved results in school Very rare Rare Seldom Often Very often Total Sufficent Count % within succes at the end of the.0% 40.0%.0% 20.0% 40.0% 100.0% previous year % of Total.0% 1.9%.0% 1.0% 1.9% 4.8% Good Count % within succes at the end of the 6.7% 10.0% 13.3% 36.7% 33.3% 100.0% previous year % of Total 1.9% 2.9% 3.8% 10.5% 9.5% 28.6% Very good Count % within succes at the end of the previous year.0% 6.1% 15.2% 21.2% 57.6% 100.0% % of Total.0% 1.9% 4.8% 6.7% 18.1% 31.4% Exelent Count % within succes at the end of the.0% 2.7% 13.5% 13.5% 70.3% 100.0% previous year % of Total.0% 1.0% 4.8% 4.8% 24.8% 35.2% Total Count % within succes at the end of the 1.9% 7.6% 13.3% 22.9% 54.3% 100.0% previous year % of Total 1.9% 7.6% 13.3% 22.9% 54.3% 100.0% In the chart, we see that even 83.8% of students with excellent grades often and very often inform parents about the results achieved in school, while doing the same, and 78.8% of students with very 78

79 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: good success. Hi square value is and is significant at the 0.05 level. Kandall tau, 0257, suggests the existence of a low correlation between the two variables. Table of contigency 9: The success of pupils and planning the time for organizing leisure activities succes at the end of the previous year We plane in advance time for organizing leisure activities (picnics, family lunches,...) Very rare Rare Seldom Often Very often Total sufficent Count % within succes at the end of the.0% 40.0% 20.0% 20.0% 20.0% 100.0% previous year % of Total.0% 1.9% 1.0% 1.0% 1.0% 4.8% good Count % within succes at the end of the 6.7% 13.3% 6.7% 40.0% 33.3% 100.0% previous year % of Total 1.9% 3.8% 1.9% 11.4% 9.5% 28.6% Very good Count % within succes at the end of the previous year 3.0% 6.1% 33.3% 15.2% 42.4% 100.0% % of Total 1.0% 1.9% 10.5% 4.8% 13.3% 31.4% Exelent Count % within succes at the end of the 2.7% 5.4% 13.5% 10.8% 67.6% 100.0% previous year % of Total 1.0% 1.9% 4.8% 3.8% 23.8% 35.2% Total Count % within succes at the end of the 3.8% 9.5% 18.1% 21.0% 47.6% 100.0% previous year % of Total 3.8% 9.5% 18.1% 21.0% 47.6% 100.0% 79

80 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: We note that 40.0% of students with limited success estimated to be in their family rarely advance planning time to organize free activities. That such a phenomenon is very rare and rare in their home claims and 20.0% of students with good grades, 9.1% with very good and 8.1% as excellent. We see that the percentage declines as students grow success. Chi square was 27,161 and significant at the level of The correlation coefficient, Kandall tau, is 0226, which indicates a low correlation of these variables. way -teachers Table 10. Statistical measures adopting the facts about objective reality by the thought Statistical measures 1. Parents 2. In your stick to the school rules about everyone organizing the respect the time for rule about learning that peace and you order. determined together. CLAIMS 3. I always inforn parents about their children s results. 4. Parents 5. Parents consult you in consult you advance about about the time organizing the which they activitis which plane with they want to their children perform with for laisure their children. activities. Mean Median Mode Std. Deviation Teachers estimate that parents often adhere to the rules on the organization of learning time which together define them with M ). The situation is similar at almost all levels except for daily informing parents about the results that stands out to a level very often M While the claims of their consultation by parents in planning the activities that should be determined together with their children frequently estimate "moderate" (M ). That their parents often and very often consulted regarding the planning time to organize free activities thought 12 teachers. 80

81 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: As in previous cases, and here we investigated the effect of independent variables on teachers' agreement with statements. Table 11: Comparative statistical measures all groups (parents, pupils,teachers) Mean Statistical measures Atherance to the rules about organizing the time for learning. Respecting the rules about peace and order. TVRDNJE Always informing about achieved children s results in school. Consulting in advance about planing the activities with children. Consulting about the time for laisure activities. R U N R U N R U N R U N R U N Median Mode Std. Deviation As with the first set of claims, and here the degree of agreement of parents and students, with claims relating to the adoption of indicators facts about objective reality through thought, quite 81

82 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: coincide. The claims teachers are, we note, differ in their attitudes about respecting the Law on Public Peace and Order, for notification of the results achieved in school, planning joint operations with the children and organizing extracurricular activities. Table 12: The avarage index of agreement Target groups Parents Pupils Teachers The avarage index of agreement (all claims all target groups) The avarage index of agreement Parents believe that the claims related to the occurrence of indicators of the adoption of facts about objective reality through thought often occur in their family, the students evaluated the same, and the teachers are of the same opinion. After examining all the previous results and their analysis, we can safely conclude that the family of one of the most important factors of adoption facts for children of objective reality through thought. We can certainly confirm this hypothesis. CONCLUSION Attitude of parents of primary school students about the extent to which children in the family to learn the knowledge of objective reality adopted by the thought, also showed the scale of assessment results and the views of all three groups of respondents, their agreement or disagreement on the set claims, which tested knowledge of objective reality through though, gave affirmative attitudes, as the data analysis showed the same, and we are therefore confident that the family is one of the most important factors that are the objective facts, reality, adopting thought through. According to this hypothesis is confirmed. 82

83 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: REFERENCES 1. Baumrind, D., (1971)Current Patterns of ParentalAutority, Developmental Psychology, 2. Bergant,M.,(1979) Vaspitni zadaci porodice nekad i danas, časopis pedagogija, 1-2, 3. Demarin O., (1954), Odnos roditelja prema deci, Zagreb, 4. Filipović N., (1959) Neki problemi porodičnog vaspitanja, Pedagoška stvarnost,, Novi Sad. 5. Fočo S., (2003), Sociologija odgoja i obrazovanja, Doma štampe Zenica, Satajevo, 6. Jakšić S., (1985), Dete i porodica, Beogradska knjiga, Beograd, 7. Kačapor S.,Vilotijević N., (2005), Školska i porodična pedagogija, Učiteljski fakultet Beograd, Pančevo, 8. Kon I.S., (1988), Dete i kultura, Beograd, 9. Kundačina M., Brkić M., (2004), Pedagoška statistika, Užice, 10. Kuccnika M.Sh., (2001), Kids, Parents and Power Stggles Winning for a life time, Quill, 11. Lekić Đ., (1979), Metodologija pedagoškog istraživanja i stvaralaštva, Beograd, 12. Milošević Lj.,Porodica i neke dimenzije vaspitne moći porodice, Andragogija, 10-12,/ Waller and Hill, (1951), The family, a Dinamic Interpretation, New York, 83

84 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pravo Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: Ergin Hakić Univerzitet u Novom Pazaru e.hakic@uninp.edu.rs MALOLETNICI KAO ŽRTVE SEKSUALNIH DELIKATA MINORS AS VICTIMS OF SEXUAL OFFENSES Apstrakt U ovom radu su prikazani rezultati brojnih istraživanja o učiniocima i žrtvama seksualnih delikata, gde su kao žrtve istih uključena deca. Kako bi se razumelo ko su zapravo počinioci seksualnih delikata na štetu dece, dali se razlikuju od ostale populacije, na koji način čine seksualne delikte, gde su žrtve tih delikata deca. Takođe su u radu prikazani novi pojavni oblici seksualnog iskorištavanja (zavođenja dece), korišćenjem interneta i mobilnih telefona koji su, sa obzirom na ponašanje učinioca, u ovom radu detaljno prikazani kroz četiri faze: prva faza - upoznavanje, druga faza - zaljubljenost, treća faza - slanje fotografija i video zapisa, četvrta faza - emocionalne ucene i pretnje. Cilj ovog rada je da detaljnim opisivanjem načina izvršenja seksualnog iskorišćavanja dece upotrebom interneta i mobilnih telefona upoznati i upozoriti, kako stručnjake tako i decu, roditelje, kao i celokupnu društvenu javnost, na ovu negativnu društvenu pojavu, koja je sve više dešava kako kod nas, tako i u regionu. Cilj je da se kroz upoznavanje i upozoravanje doprinese podizanju nivoa samozaštitnog ponašanja, kao dece tako i njihovih roditelja. Ključne reči maloletnici, žrtve, seksualni delikt, Abstract - In this paper are presented results of numerous researches on perpetrators and victims of sexual offences where the children as victims are excluded. In order to understand who actually are the perpetrators of sexual offences to the detriment of children, whether they differ from the rest of the population and in which manner they commit sexual offences over children. We have also 84

85 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pravo Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: presented the new phenomen of sexual abuse (seducing children) by using Internet and mobile phones, which, in regard to the behaviour of perpetrators, are described in details through four phases: the first phase-getting acquainted, the second phase-falling in love, the third phase-sending photos and video clips, the fourth phase-emotional blackmails and threats. The purpose of this paper is to get acquainted and warn, through detailed description of a manner of perpetration of sexual abuse over children by using the Internet and mobile phones, the experts and children, parents and the publicity about this negative social phenomenon more and more spreading in the country and the region. Our wish is to raise awareness of self-protective behaviour through getting acquainted and warning the children as well as their parents. Key words minors, victims, sexual offences. UVOD Mnoga istraživanja o učiniocima seksualnih delikata nas decom, viktimizaciji žrtve i načinu izvršnjenja seksualnih delikata su uticali na veću osetljivost društva u neprihvatljivosti seksualnog nasilja. Takva istraživanja značajno su doprinijela uspešnijem otkrivanju učinioca, prikupljanju dokaza i otkrivanju načina seksualnog iskorišćavanja dece, načinima obavljanja informativnih razgovora sa učiniocima, te boljem razumijevanju: Ko su zapravo učinioci seksualnih delikata. Mnogi su donedavno zamišljali zlostavljača dece kao nepoznatog stranca koji se mota oko školskih igrališta sa slatkišima, čekajući da privuče i namami malu decu. Nikada nisu zamišljali da bi taj počinitelj mogao biti otac, prijatelji, poznanik, komšija ili radni kolega, međutim, istraživanja su pokazala da zlostavljači dece čine prilično široki deo muške populacije. Groth, A. N., jedan od vodećih stručnjaka na području istraživanja seksualnih delikata na štetu dece, razlikuje ne nasilne zlostavljače dece koji nagovaranjem ili pritiskom navode dete na bludne radnje i nasilne zlostavljače koji decu fizički savladaju ili ih pretnjama povređivanjem prisiljavaju na bludne radnje. U svom radu sa učiniocima seksualnih delikata nad decom, FBI koristi dva termina: 85

86 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pravo Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: zlostavljač dece i pedofil 1. Međutim mnogima su i ti termini postali sinonimi. Postavlja se pitanje koja je razlika između ta dva termina. Zlostavljač dece je osoba koja seksualno zlostavlja decu, a osoba koja ima seksualne fantazije koje su usmerene prema deci je pedofil. Ali ako ne deluje onda nije zlostavljač dece. Neki pedofili mogu zadovoljavati svoje fantazije na legalan način, tako da jednostavno razgovaraju ili gledaju decu. Prema tome može se zaključiti da svi zlostavljači dece nisu nužno pedofili niti su svi pedofili nužno zlostavljači dece. Kada govorimo o pedofilima uvek nam se nameće jedno pitanje: "Razlikuju li se pedofili od ostale populacije?" Ukoliko gledamo socijalne ili demografske karakteristike, sa sigurnošću možemo reći da se pedofili ne razlikuju od ostale populacije, oni mogu biti bilo kojeg zanimanja, obrazovanja, socio-ekonomskog statusa, vere, nacionalnosti i dr. Iako još uvek u SR Nemačkoj nije napravljen psihološki profil tipičnog učinioca, budući da su pedofili vrlo naglašena heterogena grupa čiji se članovi mnogo razlikuju u prirodi krivičnog dela kojeg su počinili, ipak, profil osoba i karaktera koji je izolovan pokazuje da su učinioci seksualnih delikata nad decom najčešće muškarci sa 90% udelom pa prema tome čine glavne učinioce, iako i žene sve češće izvršavaju ovaj delikt. Učinioci su najčešće između dvadesetšeste i četrdesete godine, dok je udeo maloletnih učinioca 11,6%. 2 Istraživanje sprovedeno na Severnoj Floridi u Centru za tretman i evaluaciju, metodom ličnog iskaza učinioca seksualnih delikata nad decom, pokazalo je da 44% učinioca dolazi iz dezorganizovanih i na drugi način depriviranih porodica, gde su bili prisutni sukobi i nasilje izmemeđu svih članovima u porodicii, 50% ih je u detinjstvu bežalo od kuće, zbog čega je 20% bilo smešteno u popravni dom i druge institucije, 40% ih je svedočilo da su ih roditelji telesno 1 Pedofilija (grč. παιδοφιλία (παις, dete) i (φιλία, ljubav, prijateljstvo) je sociopatološka pojava, gde se ispoljava seksualna nastranost koja se ogleda u seksualnoj privlačnosti prema deci istog, suprotnog, ili oba pola. Zbog težine posledica, ovakva nastranost je strogo zakonski kažnjiva u svim zemljama. Izraz pedofil se takođe kolokvijalno koristi za označavanje odrasle osobe koga seksualno privlače adolescenti ili osobe ispod mlađe od zakonskog ograničenja seksualne zrelosti, kao i osobe koje su optužene ili osuđene za krivična dela koja se vezuju uz seksualno zlostavljanje dece ili dečju pornografiju. 2 Burger, E., Reiter, K..: Seksualno zlostavljanje dece i mladeži. Stuttgart, Berlin, 1993., str

87 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pravo Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: zlostavljali, zbog čega je više od polovine svih učinioca izjavilo da su imali loše i površne odnose sa roditeljima. Uprkos tome njih 83% je izjavilo da su bili bliski sa svojim majkama, dok su očevi imali vrlo malu ili nikakvu ulogu u porodici, a samo njih 23% je izjavilo d aje majka u njihovom detinjstvu i adolescenciji bila osoba sa kojom su mogli raspravljati samo o manje važnim ličnim problemima. Emocionalna usamljenost i izolacija je bila prisutna kod 72% učinioca, što i nije čudno jer ih je većina izjavila da u detinjstvu nisu imali ni jednog ili samo jednog prijatelja. Veliki deo učinioca je izjavio da su bili najmlađi od troje ili više dece u porodici, što je negativno uticalo na njih, na način da su bili zapostavljani i u kući i u školi, a isto tako i u socijalnom životu. Kao najmlađa deca često su bili žrtve seksualnog zlostavljanja od strane starije braće i sestara, što ih je vodilo do odraslog učinioca seksualnih delikata. Samo 40% ih se videlo kao "dobri momci". 3 Rezultati jednog od najboljih istraživanja sprovedenog nad pedofilima koji su priznali počinjeno krivično delo, (podeljeni u tri kategorije: 1. pedofili usmereni prema devojčicama, 2. pedofili usmereni na dečake i 3. pedofili koji su počinili incest), pokazali su u čemu se razlikuju pedofili od ostale populacije. U detinjstvu pedofila je bio prisutn visok nivo porodične i roditeljske patologije, uključujući nasilje, iskustvo fizičkog i psihičkog zlostavljanja, zanemarivanje, kao i seksualno zlostavljanje. Polovina od svih učinioca su seksualno zlostavljali, trećina ih je bila fizički zlostavljana, a 1/5 do 2/5 svih učinioca je bila i fizički i seksualno zlostavljana. 4 Lang i Legevin su prikupljene podatke obradili metodom diskriminativne analize, sa obzirom na to da ih je pored navedenog zanimalo koji su to kriterijumi po kojima se može predvideti koji će pedofil prilikom činjenja krivičnog dela upotrebiti silu, a koji ne. Istraživanje je pokazalo da su pedofili, koji su bili agresivni prema ocu i čija je majka bila jako stroga, krivična dela činili primenjujući silu. Temeljem navedenih rezultata Lang i Langevin su zaključili: "Poremećeni odnosi u porodici utiču samo na učiniteljovo seksualno opredeljenje, ali ne i na primenu sile prilikom činjenja krivičnog dela." 3 Howitt, D.: Paedophiles and Sexual Offences Against Children. Loughborough University, UK. John Wiley & Sons , str Lang, R. A., Langevin, R:. Parent-childrelations in offenders who commit violent sexual crimes against children. Behavioral Sciences and the Law, 9, str

88 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pravo Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: Učinioci se međusobno razlikuju i po izboru žrtve. Jedni su skloniji devojčicama, drugi dečacima, a neki ne prave razlike između polovia žrtvi. Elliott je kao primer pokazao da je 30% prijavljenih učinioca u Velikoj Britaniji počinilo krivično delo i na štetu devojčica i na štetu dečaka (od kojih je trećina u intervjuu izjavila da su svoj seksualni interes za decom otkrili i pokazali još pre 16. godine svog života). 5 Bradford navodi da su približno 20% do 30% zlostavljači dece homoseksualci. 6 Kod pedofila koji seksualno zlostavljaju dečake i devojčice, veća je i verojatnost da će doći do ponavljanja delikta (recidivizam), nego kod onih koji zlostavljaju samo devojčice. 7 Međutim to nije ne promenjiva činjenica. Jedna studija je pokazala da oni koji su skloni i dečacima i devojčicama poseduju najveći rizik povratništvu 8, dok druga pokazuje da pol žrtve nije povezana sa povratništvom. Većina se učinioca i žrtava (oko 70-90%) poznaju od ranije. Učinioci su velikim delom članovi porodice (otac, deda, staratelj, očuh, majčin ljubavnik), rođaci (ujak, stric), komšije, podstanari, porodični prijatelji, dadilje, odnosno osobe zadužene za odgoj i obrazovanje (nastavnik, svešteno lice, lekar). Incest između braće i sestara, posebno incest između starijeg brata i mlađe sestre najčešći je oblik seksualnog zlostavljanja dece unutar porodice. U poređenju sa prijateljima i poznancima, stranci, koji detetu prilaze na igralištu u parku ili u automobilu, čine svega 10-30% učinioca. 9 5 Elliot, M.: Images of children in the media: "soft kiddie porn". In C. Itzin (Ed.). Pornography: Women, Violence and Civil Liberties: A Radical New View. Oxford: Oxford University Press, 1992., str Bradford, J. M. W., Bloomberg, D., Boulet, J. R. : The heterogenity/homogenity of pedophilia. Psychiatric Journal of the University of Ottawa, 13(4), 1988., str Hanson, R. K., Scott, H., Steffy, R. A. A comparasion of child molesters and non-sexual criminals: Risk predictors and long-term recidivism. Journal of Research in Crime and Delinquency, 32, 1995., str Abel, G. G., Becker, J. V., Cunningham-Rathner, J., Mittelman, M. S., Rouleau, J. L.: Multiple paraphilic diagnoses among sex offenders. Bulletin of the American Academy of Psychiatry and the Law 16, 1988., str Finkelhor, D., Hotaling, I. A., Lewis, C., Smith, C.: Sexual Abuse in a National Survey of Adult Men and Women. Prevalence, Characteristics and Risk Factor. U: Child Abuse and Neglect, 14, 1995., str

89 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pravo Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: Mnoga istraživanja su pokazala da su učinioci seksualnih delikata nad decom na neki način društveno deficijentni, imaju mali broj prijatelja i uopšte mali broj socijalnih kontakata. Posebno pate od nedostatka socijalnih veština, pokazuju visok nivo povučenosti, nedostaje im sposobnost procenjivanja, a imaju i nizak nivo samopouzdanja. Po ovim obeležjima postoji stvarna razlika između ucinilaca. Istraživanje koje je sproveo Ward je pokazalo da su učinioci koji seksualno zlostavljaju decu emocionalno nezrele osobe, pojedinci, čije ponašanje služi kao kompenzacija za njegovu ili njenu relativnu bespomoćnost u zadovoljavanju vlastitih biopsihosocijalnih životnih zahteva. Deca koja su manje zahtevna i lakša za kontrolisanje, služe im u nameri da zadovolje svoju potrebu za intimnošću, za prepoznavanjem, prihvatanjem, potvrđivanjem, povezanošću, moći i kontrolom. 10 VRSTE KRIVIČNIH DELA I NAČINI IZVRŠENJA Radnja izvršenja seksualnog iskorištavanja obuhvata čitav niz seksualnih aktivnosti, unutar i izvan porodice, sa telesnim kontaktom i bez njega. Istraživači su utvrdili da je vrlo korisno praviti razlike između tri oblika zlostavljanja ili izvršenja krivičnih dela: 1. zlostavljanje bez kontakta (nepristojne priče, pokazivanje pornografskih slika, pokazivanje polnih organa, onanisanje pred žrtvom), 2. seksualno maltretiranje koje podrazumijeva čitav niz deliktnih radnji koje su na štetu deteta, a obuhvaćaju i telesni kontakt (različiti oblici polnog dodirivanja, npr. bludne radnje) i 3. najteži oblik seksualnog iskorištavanja kada dođe do vaginalnog ili analnog spolnog odnosa (silovanje, seksualni odnos). Naime, koje će krivično delo učinilac seksualnog delikta počiniti nad decom zavisi od njegovog seksualnog opredjeljenja i tipa pedofila. Neki će samo milovati i dirati dete, neki onanisati pred detetom, a neki će hteti da ima genitalni polni odnos sa detetom. PROCES ZAVOĐENJA Najcešći način na koji su učinioci pridobivali decu je podmićivanje, retko se radilo o prijetnji. U skladu sa izjavama učinioca nanošenje fizičkih povreda je relativno retko. Većina učinioca je tokom vršenja krivičnog dela bila obučena, dok se oni u porodicii češće skidaju i 10 Ward, T., Hudson, S. M., Marshall, W. L., Seigert, R. : Attachment style andntimacy deficits in sex offenders. Sexual Abuse: A Journal of Research and Treatment 7, 1995., str

90 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pravo Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: pokazuju detetu svoje golo telo. Najčešće zlostavljaju jednu žrtvu, iako ima slučajeva kada istovremeno zlostavljaju više žrtava. Kad učinioc istovremeno zlostavlja više žrtava obično se radi o muškim adolescentima. U istraživanju koje su proveli Budin i Johnson u kaznenom zavodu u Ohiju, SAD, uzimajući izjave učinioca, došli su do rezultata da se prosečno zlostavljaju tri dečaka, a dve devojčice. Učinioci su nastojali doći do onog deteta koje je imalo sve one osobine koje su oni preferirali. Tu se pokazala velika razlika od učinioca do učinioca. Skoro polovina ispitanih učinioca je odgovorila da preferiraju svoju vlastitu decu ili onu decu koju su opisali kao pasivnu, tihu, uznemirenu, usamljenu ili koja dolaze iz porodica u kojoj su roditelji razvedeni. Dve petine učinioca su naveli decu koju odgajaju samohrani roditelji. Neka vrsta suosećanja se uočava kroz činjenicu da ih 45% navedene dece podseća na njih same. Karakteristično je to da su učinioci polovinu svojih žrtava pronalazili u blizini svoje kuće, trećinu u susedstvu, petinu na porodičnim zabavama i osminu na dečijim igralištima. Samo je petina zlostavljanih žrtava pronađena daleko od kuće učinioca 11. U procesu zavođenja u 90% slučajeva poverenje deteta je zadobiveno prijateljstvom. Ostali načini zavođenja uključuju igranje 55%, davanje novca 45% i biranje dece koja su ranije bila zlostavljana od drugih zlostavljača. Vidljivi pokloni poput igračaka, slatkiša, cigareta, alkoholnih pića i droge su puno ređi, nisu uobičajeni. Manje od četvrtine je izjavilo da su primenjivali pretnju kako bi dete podstakli na saradnju i ćutnju. Oni koji su koristili pretnje najčešće su pretili batinama, iako manje od 50%. Navedene su i pretnje uništavanja voljenih stvari i članova porodice kao i pretnje samoj žrtvi nožem i oružjem (pištoljem). Na programu za lečenje pedofila u Sietlu, pacijenti koji su pokazali bitne promene nakon terapije koju su prošli, dali su podatke o karakteristikama njihovih krivičnih dela. Muškarci su uglavnom imali iskustvo u zlostavljanju prosečno 7 žrtava, iako je raspon žrtava bio od 1 do Budin, L. E., Johnson, C. F.: Sex abuse prevention programs: offenders attitudes about their efficacy. Child Abuse and Neglect, 13, 1989., str

91 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pravo Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: Takođe se od njih zatražilo da napišu "priručnik" o tome kako seksualno zlostavljati dete. 12 Među primerima koji su naveli bili su i ovi: Način da privolite i pridobijete dete da živi sa vama. Kada dete dovedete u kuću imajte pornografske časopise koji će vam biti razbacani po kući. Pričajte o seksu i gledajte reakciju deteta. Kada ode na spavanje provirite kroz vrata njegove spavaće sobe. Ponašajte se kao da je sve to normalno i prirodno. Budite osećajni i dajte mu puno komplimenata. Slučajno ga dodirnite. Budite prijatelj sa nekim u čijoj blizini se nalaze deca koja imaju problema sa alkoholom i drogama. Zatim sa nekim ko ima čvrstu kontrolu nad decom, koja će biti oštro kažnjena ako se loše ponašaju. Takvoj deci uvek možete pružiti posebnu pažnju. Deca će biti oduševljena time i vrlo lako će pasti pod vašu kontrolu i moći ćete sa njima da manipulišete. Takođe možete iskoristiti poverenje roditelja i biti dadilja. Bićete sami sa detetom. 13 Većina učinilaca j izjavila takođe da pored određenog psihičkog stanja i ponašanja, deca moraju imati, uglavnom glatku tamnoputu kožu, dugu i tamnu kosu, tanko telo i slatko lice. Žrtva treba biti raspoložena i otvorena. Nakon što pronađu potencijalnu žrtvu, većina učinioca pomisli na to da će biti uhvaćeni, tako da taj strah utiče na njihovu odluku kada i kako počiniti krivično delo: "Birao sam žrtve za koje sam smatrao da me neće prijaviti." Dosta učinioca je opisalo kako su uspostavili vezu sa detetom pre nego su započeli polni odnos: "Prvo smo se igrali, zatim pričali, ja sam mu pružao neizmerno puno pažnje. Ono što je važno navesti je da dete se oseća sigurno pričajući sa mnom. Onda bi ga započeo na različite načine dodirivati po leđima i glavi. Važno je proveriti na šta je sve dete spremno pre nego što se povuče." PRIPREME ZA SEKSUALNO ZLOSTAVLJANJE "Mogao bih pripremati dečaka i zamišljati da sam ga već pripremio u svojoj mašti, i tako nastaviti. To je skoro, kao upotreba priručnika korak po korak pripremiti dečaka, a umesto napisanog teksta koji je ispred mene, ja sam sve to imao u glavi i pripremao dečaka na jedan način i činio stvari o 12 Conte, J. R., Wolf, S., Smith, T.: What sexual offenders tell us about prevention strategies. Child Abuse and Neglect, 13, 1989., str Ibid. 91

92 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pravo Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: kojima sam već razmišljao, a kada bi se približavao presudan trenutak, započeo bih držeći dete u krilu i ako nije ništa primetio o mojoj fantaziji, znao bih da mogu preći na sljdeći nivo, što može biti fotografiranje dečaka u njegovom kupaćem šorcu. Tad bih ga mogao još malo milovati i dobiti erekciju i ako je to u redu, možda bih pričekao dok se on ne presvuče iz jednih kupaćeg šoca u drugi i onda bih napravio još nekoliko fotografija. 14 Wyre je opisao proces zlostavljanja kao krug ponašanja koji se ponavlja, ali sa drugom decom. Wyre napominje da se proces zlostavljanja od strane pedofila izvan porodičnog kruga sastoji od tri glavna stepena. 1. Stepen: Učinioc ovaj stepen započinje masturbacijom i maštanjem o pređašnjim seksualnim iskustvima koje vodi do maštanja o mogućim budućim odnosima. Dečaka upoznaje, verojatno u klubu, na ulici, pokazuje želju da se upozna sa njegovim roditeljima i na taj način pridobija njegovo poverenje. Odlaze u bioskop, pozorišta, utakmice ili bilo gde drugde gde može osigurati što veći stepen intimnosti i socijalnog kontakta. Ova izgradnja poverenja se nastavlja još neko vreme. 2. Stepen: Daljnjim druženjem, dečak mu govori o svojim problemima u porodici i školi. To mu omogućava da razvije ulogu "savetnika", što dovodi do "prijateljstva". 3. Stepen: Sada već dečak učinioca posećuje u njegovom stanu. Dečak se ohrabruje i govori roditeljima o tome. Telesni kontakt koji je na prvi pogled prividno neseksualan uskoro počinje biti takav, npr. rvanje, gledanje televizije zajedno. Na taj način učinioc sebi omogućava da stavi ruku na dečaka, da ga zagrli. Bilo kakav otpor vodi do trenutnog prekida fizičkog kontakta, ali samo da bi to pokušao ponovno u budućnosti. Učinioc pojačava maštu i masturbira razmišljajući o svom uskoro mogućem seksualnom poduhvatu. Seksualni dodiri započinju, iako su još uvek obojica obučeni, dok na idućim sastancima učinioc pokušava igranjem doći do dečakovih genitalija. Sva upozorenja su usmerena prema tome da se nikome ništa ne govori. Nakon čega može slediti uzajamna masturbacija i ejakulacije. Kasnije, oralni seks, analni snošaj nad dečakom, zatim oralni snošaj nad počiniteljem čime se zatvara ciklus zlostavljanja. 14 Wyre, R. (1987). Working with Sex Offenders. Oxford: Perry Publications, 1987., str

93 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pravo Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: Poteškoća sa ovakvim prikazivanjem kruga zlostavljanja jeste da se zlostavljanje može činiti kao relativno kratkotrajan i ponavljani proces. To može biti slučaj sa pojedinim učiniocima i pojedinim krivičnim delima, ali ostali pokazuju dugotrajnu nastranost u svom ponašanju koje može započeti u detinjstvu ili adolescenciji. Kod krivičnih dela kod kojih nije prisutan telesni kontakt, na primer kod krivičnog dela Navođenje maloletnog lica na prisustvovanje polnim radnjama (Član 185a KZ-a) 15, nije prisutna takva postojanost kruga zlostavljanja, sa obzirom na to da nema nikakvog odnosa (kontakta). Međusobno delovanje "zavođenja" i "pripreme" nije bilo potrebno. Niti je bilo potrebno da se osigura detetova ćutnja jer se učinioc i žrtva ne poznaju. Međutim činjenje toga krivičnog dela ipak u sebi sadrži neke elemente kruga zlostavljanja. Većina učinioca ipak traži određene žrtve koje su same, bez nadzora, koje se igraju na ulici, u napuštenim zgradama, parkovima itd., što znači da učinilac ipak planira vršenje krivičnog dela pre nego što ga počini. Znači da ulaže znatni napor u planiranju, iz čega proizlazi da je jako malo spontanosti u svemu učinjenom. NOVI POJAVNI OBLICI SEKSUALNOG ISKORIŠTAVANJA (ZAVOĐENJA) DECE U REPUBLICI SRBIJI U poslednjih nekoliko godina u našoj zemlji otkriveni su novi pojavni oblici seksualnog iskorištavanja dece korišćenjem internet, mobilnih telefona i društvenih mreža, koji su sa obzirom na ponašanje učinioca, podeljeni u četiri stadijuma: Učinilac upoznaje oštećenu decu tako da dolazi do brojeva njihovih mobilnih telefona putem muzičkih emisija na lokalnim televizijskim stanicama, koje su navedene brojeve emitovale za vreme trajanja muzičkih emisija. Drugi način upoznavanjaje preko Internet portal, društvenih mreža 16 namenjenih 15 Krivični zakonik Republike Srbije, (Sl. glasnik RS br. 85/05, 88/05, 107/05, 72/09, 111/09, 121/12, 104/13 ) 16 Društvene mreže sve su populaniji način za komunikaciju putem interneta, i u sve većoj meri zamenjuju pisanje imejlova i sms poruka. Druženje, sticanje novih poznanstava u 21. veku, zahvaljujući internetu, nikada 93

94 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pravo Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: međusobnom upoznavanju punoletnih osoba te učinioc na taj nacin dolazi do broja mobilnog telefona oštećene osobe. Nakon što je učinioc pribavio broj mobilnog telefona kreće komunikacija (odnosno proces zavođenja). Učinioc u anonimnosti svoga doma koja mu omogućava lažno predstavljanje govori za sebe da ima 15, 16, ili 17 godina te da je mladić ili devojka, pa zavisno od toga šalje poruku na kojoj se nalazi zgodan mladić ili devojka koju predstavlja kao svoju. Dalju komunikaciju nastavlja slanjem poruka (na Facebook-u, Google+, Viber-u, Whatsapp-u i dr.), u kojima govori o sebi, svojim interesima, koju muziku voli, kojim sportom se bavi, o svojim problemima sa roditeljima i prijateljima. Na taj način nastoji uspostaviti poverenje žrtve, prijateljstvo, a onda i osećaj zaljubljenosti. Zrtva zaista počinje osećati poverenje, zaljubljenost u osobu sa fotografije koja je tako dobro razume i ima iste probleme kao i ona ili on. Sa vremenom se dovodi u uverenje da je sa istim u vezi, odnosno da "izlaze". Dalje, učinilac polako u komunikaciju ubacuje poruke seksualnog sadržaja, posebno nakon što od oštećene primi poruku sa fotografijom lica ili stasa. Daje komplimente o izgledu i komentariše šta bi u seksualnom smislu voleo i želeo raditi sa njom/njim. Govori o tome koliko je zaljubljen u nju/njega. Nakon toga učinioc šalje žrtvi kredit za dopunu računa mobilnog telefona, kako bi mogla nesmetano komunicirati, sa obzirom na to da se dnevno radilo o velikom broju poruka (ponekad i po nekoliko stotina poruka u jednom danu). Nakon uplate kredita za dopunu računa kod žrtve se pojavljuje osećaj obaveze na dalju komunikaciju. Učinioc, kada je uveren da je žrtva zaljubljena u njega, traži poruke sa fotografijama njenog golog tela i u međuvremenu on njoj šalje fotografije delova tela koje je dobio od drugih oštećenih osoba ili ih je "skinuo" sa interneta pa ih prikazuje kao svoje. nije bilo jednostavnije i brže. Čak iako ste stidljiva i introvertna osoba, to znate samo vi, ali ne i neko sa druge strane ekrana i to je jedna od glavnih prednosti društvenih mreža. 94

95 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pravo Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: Nakon primanja prvih poruka sa fotografijama golih delova tela žrtve, učinioc postaje sve agresivniji i uporniji u svojim zahtevima za porukama sa fotografijama i videoklipovima pri čemu žrtvi tačno daje uputstva koje radnje i na koji način treba raditi tokom snimanja (na taj način je uvlači u izvođenju pornografske predstave), po primanju traženih poruka iskazuje svoje ushićenje i oduševljenje izgledom žrtve i navodi je na slanje još takvih materijala. Kada žrtva odbije dalje da šalje fotografije, učinioc kreće sa emocionalnim ucenama: - da me voliš ti bi to učinila/o - ima drugih koje hoće ako ti nećeš, itd. Nakon toga prelazi na pretnje - ako to ne učiniš objaviću tvoje fotografije na internetu, sve ću reći tvojim roditeljima, oblepiću zidove škole u koju ideš, zgradu u kojoj živiš, itd. U većini slučajeva učinioci su dobijene fotografije distribuisali po celoj Srbiji, prikazujući te slike kao svoje. Važno je napomenuti da se ni jedna oštećena maloletna osoba nije poverila roditeljima ili drugoj odrasloj osobi u koju ima poverenje, iako su želele prekinuti takvu komunikaciju, međutim, bilo ih je strah da učinioc ne realizuje svoje pretnje. ODGOVORNOST UČINIOCA Kad je zlostavljanje razotkriveno i učinioc otkriven, dolazi do vrlo predvidljivih reakcija sa njegove strane. To se posebno odnosi na pedofile. Uobičajena prva reakcija pedofila je potpuno osporavanje učinjenog dela. On pri tome, najčešće, glumi šokiranost, čuđenje, ili potpunu distanciranost u vezi sa optužbom o seksualnim aktivnostima sa decom. Dalje tvrdi da ništa ne zna ili da se ne seća. Može i potvrditi jedan događaj, ali pri tome poriče da je namera bila seksualne prirode, sa izgovorom "Zar je zločin zagrliti dete?" Tvrdi da su njegovi postupci krivo protumačeni i da je napravljena greška. Njegovo poricanje mogu podržati njegovi rođaci, kolege, prijatelji ili komšije. Ako dokazi protiv njega onemogućuju totalno poricanje, učinioc će nastojati umanjiti ono ža šta se tereti i u kvalitetu i u kvantitetu. Obično će tvrditi da se to dogodilo u jednom slučaju ili 95

96 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pravo Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: dva samostalna slučaja ili da je on samo grlio žrtvu. Često prizna neka dela, ali odbija njihovu povezanost sa seksualnim zadovoljavanjem. Mnogi pedofili nastoje uveriti sami sebe da nisu nemoralni niti seksualno devijantni niti kriminalci. Draže im je verovati da su hiperinteligentni, osećajni i posebne individue čije je ponašanje ne shvaćeno ili društveno ne prihvaćeno u vremenu u kojem žive. Učinioc obično nastoji opravdati policiji svoje ponašanje, uveravajući sebe i druge da se on o detetu brine više nego njegovi roditelji i daje to što radi za detetovo dobro. Ako je učinioc otac deteta, događa se da tvrdi da je za dete bolje da o seksu nauči od njega ili pak da je bio pod velikim stresom ili da je imao problema sa alkoholom. Pedofil može tvrditi da nije bio svestan kojeg uzrasta je bila žrtva. Njegovi napori u opravdavanju svog ponašanja, često se svode na okrivljavanje žrtve. To je najčešća racionalizacija svih pedofila. Tvrditi da ih je žrtva zavela i započela seksualne aktivnosti ili da je žrtva promiskuitetnog ponašanja. U nekim slučajevima to može biti i istina. Takvo opravdavanje nema značaja jer je krivično delo svejedno počinjeno. Glavna razlika između učinioca seksualnih delikata izvršenih nad decom i onih izvršenih nad odraslima jeste u tome što pristanak deteta nema nikakvog značaja. Neki pedofili dolaze sa fantastičnim pričama koje objašnjavaju njihovo ponašanje. Jedan od njih je bio lekar koji je tvrdio da je radio istraživanje o muškoj prostituciji mladih. Nastavnik je tvrdio daje istraživanje pedofilije i distribuicija dečje pornografije koristio u naučne svrhe. Profesor je rekao da njegovi studenti imaju očajničku potrebu za pažnjom jer su prepušteni sami sebi i da je njegova naklonost pogrešno protumačena kao seksualna namera. Mnogi učinioci incesta tvrde da su samo pružali seksualnu edukaciju svojoj deci. Jedan otac je rekao da je svojoj ćerki objašnjavao razliku između lepog i ružnog dodira: "Ja je učim o svemu, zašto je ne bih poučio i o seksu, a i bolje je zlostavljati vlastito dete nego počiniti neveru". 17 U drugom slučaju školski bolničar koji je imao zbirku od hiljadu fotografija gole ili polugole dece za koju se morao brinuti, poricao je svaku seksualnu nameru jer je on samo proučavao anatomiju te dece. Jedan optuženi je sadističko- 17 Jenkins-Hall, K. D., Marlatt, G. A..: Apparently irrelevant decisions in the relaps process. In D.R. Iaws (Ed.). Relapse Prevention with Sex Offenders. New York. Guilford Press, 1989., str

97 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pravo Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: mazohističke fotografije tumačio kao deo disciplinskog programa. Jedan je tvrdio da je samo brižno čuvao dete u toplom krevetu jer je bilo hladno. Neki su se predstavljali kao umetnici čije su zbirke zaštićene kao umetnička dela. Ovakve priče česte su kod profesionalaca, kao što su lekar, nastavnik, terapeut. Kada ostale taktike "padnu u vodu" učiniocu ostaje glumljenje mentalnog oboljenja. Zanimljivo je da mnogi pedofili priznaju mentalnu bolest nakon što su otkriveni ili uhvaćeni. Kao što je pre rečeno, svi pedofili nisu nužno učinioci seksualnih delikata nad decom tako da sama pedofilija ne može biti opravdanje za zlostavljanje dece. Pedofili se mogu odlučiti i za izjavu tipa "dobar dečko". U tom slučaju učinioc izražava duboko žaljenje i pokajanje, nastoji se prikazati kao uzoran član društva, odan porodični čovek, versko lice, nenasilan, bez pređašnjih optužbi i žrtva nekih ličnih problema. Obzirom na činjenicu da mnogi ljudi veruju u mit da su učinioci seksualnih delikata nad decom neprilagođeni društvu ova taktika može ne očekivano dobro proći. Učinioc može navesti mnoga dela kao dokaz svog dobrog karaktera (volonterski poslovi, posvećenost deci i sl.), koja su mu omogućila pristup i zavođenje dece. Važno je biti svestan da pedofil može maltretirati, pretiti ili podmićivati žrtve ili očevidce, napadati lični život ili ugrožavati karijeru pripadnika policije koji učestvuju u istrazi, iznositi i navoditi da se radi o ugrožavanju prava homoseksualaca (homofobiji), ako je žrtva istog pola kao učinilac i pri tome tražiti podršku raznih udruženja i nevladinih organizacija. Velika je zabluda za svakog, verovati da su pedofili pasivne osobe koje je lako dovesti u stanje da se osećaju posramljenima. Postoje i slučajevi u SAD-u gde su učinioci ubijali svoje žrtve, uključujući i svoju vlastitu decu, kako se ne bi otkrili njihovi seksualni delikti. Dvojica od kojih je svaki ubio po nekoliko dece, su tvrdili da je jedini način da se spreči ubijanje dece legalizovanje seksa između odraslih i dece. Govorili su da su ubili svoje žrtve iz jednog jedinog razloga, a to je da se izbegne otkrivanje seksualnih delikata i njih kao učinioca. U jednom drugom slučaju, učinioc je ubio majku svoje žrtve koja je nastojala sprečiti njegov odnos sa svojim sinom Federal Bureau of lnvestigation. Police Handbook. Washington: FBI, 1994., str

98 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pravo Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: ZAKLJUČAK Svakako, imajući u vidu kompleksnost ove vrste kriminaliteta,kao i specifičnosti učinioca i žrtava, teško je pronaći takav model zaštite koji će istovremeno obezbediti adekvatnu zaštitu žrtava i tretman izvršilaca ne povređujući prava ni jednih, ni drugih. Ipak, analize ove vrste, odnosno iskustva drugih zemalja mogu biti od koristi pri nekim budućim reformama domaćeg zakonodavstva, a pre svega krivičnog materijalnog i procesnog zakonodavstva. Postojeća rešenja nisu adekvatna. U tom smislu, doprinos unapređenju pravne zaštite dece i maloletnika od seksualne zloupotrebe ogledaće se u daljoj analizi propisa koji uređuju ovu oblast na međunarodnom, regionalnom i nacionalnom planu, uz davanje odgovarajući kaznenopravnih i drugih predloga za pozitivno-pravne promene. Nesumljivo je da delikti koji se čine nad decom na takav način toliko užasan, da svi učinioci i potencijalni učinioci moraju da znaju da će uvek biti gonjeni od strane države. Na taj način pruža i preventivnu i svaku drugu zaštitu pre svega deci i, naravno, ohrabriti roditelje koji su bili često u nemogućnosti da reaguju. Dete ne može da svedoči, a traume koje ostaju za čitav život su više nego užasne. Zato se treba predložiti i usvojiti izmenu Krivičnog zakonika kako bi se dobila podrška in a taj način pošalje snažan signal da deca moraju biti apsolutno zaštićena. LITERATURA Abel, G. G., Becker, J. V., Cunningham-Rathner, J., Mittelman, M. S., Rouleau, J. L.: Multiple paraphilic diagnoses among sex offenders. Bulletin of the American Academy of Psychiatry andthe Law 16, Bradford, J. M. W., Bloomberg, D., Boulet, J. R. : The heterogenity/homogenity of pedophilia. Psychiatric Journal of the University of Ottawa, 13(4), Budin, L. E., Johnson, C. F.: Sex abuse prevention programs: offenders attitudes about their efficacy. Child Abuse and Neglect, 13, Burger, E., Reiter, K..: Seksualno zlostavljanje dece i mladeži. Stuttgart, Berlin,

99 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pravo Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: Conte, J. R., Wolf, S., Smith, T.: What sexual offenders tell us about prevention strategies. Child Abuse and Neglect, 13, Elliot, M.: Images of children in the media: "soft kiddie porn". In C. Itzin (Ed.). Pornography: Women, Violence and Civil Liberties: A Radical New View. Oxford: Oxford University Press, Federal Bureau of lnvestigation. Police Handbook. Washington: FBI, Finkelhor, D., Hotaling, I. A., Lewis, C., Smith, C.: Sexual Abuse in a National Survey of Adult Men and Women. Prevalence, Characteristics and Risk Factor. U: Child Abuse and Neglect, 14, Hanson, R. K., Scott, H., Steffy, R. A. A comparasion of child molesters and non-sexual criminals: Riskpredictors and long-term recidivism. Journal of Research in Crime and Delinquency, 32, Howitt, D.: Paedophiles and Sexual Offences Against Children. Loughborough University, UK. John Wiley & Sons Jenkins-Hall, K. D., Marlatt, G. A.: Apparently irrelevant decisions in the relaps process. In D.R. Iaws (Ed.). Relapse Prevention with Sex Offenders. New York. Guilford Press, Lang, R. A., Langevin, R:. Parent-childrelations in offenders who commit violent sexual crimes against children. Behavioral Sciences and the Law. Ward, T., Hudson, S. M., Marshall, W. L., Seigert, R.: Attachment style andntimacy deficits in sex offenders. Sexual Abuse: A Journal of Research and Treatment 7, Wyre, R. (1987). Working with Sex Offenders. Oxford: Perry Publications, Krivični zakonik Republike Srbije,(Sl. glasnik RS br. 85/05, 88/05, 107/05, 72/09, 111/09, 121/12, 104/13 ) 99

100 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: 305:371.12(497.6) Muradif Hajder Internacionalni Univerzitet u Novom Pazaru, Novi Pazar, Srbija m.hajder@uninp.edu.rs POL NASTAVNIKA I OPĆI STAV O UVOĐENJU INOVACIJA U NASTAVU TEACHER S GENDER AND GENERAL POSITION ON THE INTRODUCTION OF INNOVATIONS IN THE EDUCATION PROCESS Abstract - The aim of this empirical - transversal study was to determine the basic relations and relationship between teachers of different sexes (independent variable) and their general attitudes towards introducing innovations in teaching (dependent variable). The research has confirmed the first starting hypothesis and it has been found that teachers in primary and secondary schools have significant differences in the outspread of general attitudes towards introducing innovations in teaching, and the result of these differences are psychological characteristics of the personality of teachers and gender characteristics. The research has not confirmed the second starting hypothesis in which we assume that there are no significant differences in the general attitudes on the possible introduction of innovations in teaching considering the gender of teachers. The results showed that considering the gender, there are significant differences in their general attitudes towards introducing innovations in teaching and accurate indicators of the nature of these differences we have determined with the discriminant analysis. With the discriminant analysis were discovered some items of first and second order differentiation which clearly separate or discriminate teachers by gender in the general attitude to the introduction of innovations in teaching, and this was 100

101 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: 305:371.12(497.6) confirmed by determining the position of the value and the sign of the centroid. The sign of the value of centroid for male teachers is negative, while for the female teachers it is half positive. This may explain the tendency that between female teachers there is more of those with a strong positive attitude towards the introduction of innovation in education and much less those with extremely negative attitude towards the innovation of teaching work compared to male teachers.. Key words - instruction, paper, form UVOD U ovom empirijsko - transverzalnom istraživanju zanimalo nas je da li se nastavnici različitog pola u osnovnim i srednjim školama razlikuju u općim stavovima prema inoviranju nastavnog procesa. Cilj ovog istraživačkog projekta je usmjeren na analizu odnosa i relacija između nastavnika različitog pola (nezavisna varijabla) i njihovih općih stavova prema uvođenju inovacija u nastavu. Istražujući ovu otkrili smo, da je ova tema u psihološkoj literaturi veoma malo istražena i da joj treba posvetiti veću pažnju. Naša istraživačka radoznalost vodila nas je u istraživanje odnosa nastavnika različitih po polu prema uvođenju inovacija u nastavu i zanimalo nas je da li su ti opći stavovi prema inovacijama u nastavi slični ili različiti kod nastavnika različitog pola. Novo vrijeme donosi nove, brze i dinamične promjene u tehnici i komunikaciji i zadatak je savremene škole i savremenog nastavnika da prati te promjene i da ih implementira u nastavni proces kako bi škola bila u trendu savremenih zbivanja, kako bi učenje i razvoj bili u korak sa vremenom i novim tehnologijama u učenju, radu i razvoju. Neinoviranjem nastavnog procesa škola bi brzo zaostala u svom razvojnom, edukacijskom i odgojnom radu i ne bi mogla biti značajan faktor razvoja ličnosti učenika, razvoja društva i općenito društvene zajednice. Naprotiv, savremena i razvojna škola mora biti generator razvoja promjena u društvu i zajednice u cjelini. To znači da je inoviranje nastave neophodan proces koji treba biti dinamičan, kontinuiran i stalno usavršavan kako bi se nastava i nastavna metodologija prilagodila aktuelnom vremenu i dinamičnim promjenama koje se dešavaju i koje traže stalno učenje, razvoj ii usavršavanje. Nastavnik i razvoj ličnost nastavnika u tom procesu mora biti u prvom planu, jer je nastavnik organizator, strateg, kreator i progamer u organizaciji savremenog, interaktivnog i otkrivačkog učenja. Njegov je zadatak da u novim okolnostima i tržišnom obrazovanju stalno uči i razvija 101

102 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: 305:371.12(497.6) svoje stručne, komunikacijske, psihološke i didatičko-metodičke potencijale i da tako bude kvalitetan i cijenjen nastavnik na tržištu obrazovanja. R.B.Katel (1978.) u svojoj faktorsko-analitičkoj teoriji ličnosti - iznosi 16 primarnih faktora ličnosti i pet općih faktora ličnosti. Mary T. Russell i Darcie L. Karol (2000.)- u Priručniku za primjenu - 16 PF-peto izdanje iznose podatak da se žene u odnosu na muškarce razlikuju u tri primarna faktora ličnosti, a to su faktor A (emocionalna toplina), faktor E (dominacija) i faktor I (osjetljivost). Analizirajući artimetičke sredine i standardne devijacije sten rezultata - otkriveno je da su žene u odnosu na muškarce više tople, manje dominantne i više osjetljive. Nije otkriveno da se žene razlikuju od muškaraca u ostalih 13 primarnih faktora ličnosti kao i na pet općih faktora ličnosti koji opisuju ličnost. Naše istraživanje polazi od pretpostavke da nema značajnih razlika u općem stavu nastavnika u odnosu na pol - prema uvođenju inovacija u nastavu jer logično je - da su nastavnici oba pola - profesionalci, da su stručno, psihološki i pedagoški osposobljeni za izvođenje nastave i da nastoje da što stručnije i inovativno što kompetentnije izvoditi nastavu kako bi njihov nastavni rad bio u trendu sa novim vremenom i novim nastavnim i metodološkim tehnologijama. 1. OSNOVNI POJMOVI U ISTRAŽIVANJU Osnovni pojmovi u ovom istraživanju su pol nastavnika kao nezavisna varijabla i opći stav o uvođenju inovacija u nastavu (zavisna varijabla) Pol nastavnika Osnovni zadatak u ovom istraživanju je usmjeren da se utvrdi da li nastavnici različitog pola imaju slične ili različite stavove o inoviranju nastave i uvođenju savremene nastavne tehnologije u nastavu. Cilj je, dakle, istražiti odnose i relacije između nastavnika različitog pola i njihovih općih stavova prema uvođenju savremenih metoda, oblika i nastavnih tehnologija u nastavni rad - kako bi se inovirao nastavni proces i kako bi se nastava prilagodila razvojnim potrebama učenika i aktuelnim tehničko-tehnološkim inovacijama koje dinamično i intenzivno obilježavaju ovo novo vrijeme. Kako bi to izgledalo kad nastavnici ne bi bili educirani i osposobljeni da koriste ove nove tehnlogije i kad nebi u svom radu koristili nove metode, oblike i novu nastavnu 102

103 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: 305:371.12(497.6) tehnologiju. Takvi nastavnici ne bi mogli razumijeti dijete ni novo vrijeme u kojem se dijete razvija i uči, niti bi mogli shvatiti u kojoj mjeri te nove tehničke mogućnosti pozitivno i negativno djeluju na razvoj. Ovim istraživačkim projektom utvrditi ćemo da li postoje sličnosti ili značajne razlike između nastavnika različitog pola prema inovacijama u nastavi i novoj nastavnoj tehnologiji. Poznata je činjenica da je u obrazovnom procesu u Bosni i Hercegovini znatno veći broj nastavnika ženskog pola i da je taj trend posebno izražen u predškolskim ustanovama i u osnovnim školama, što je važno, jer smo već naveli Katelova otkrića, da su osobe ženskog pola emotivno toplije, a ta toplina je izuzetno važna za sveukupni razvoj ličnosti djeteta, posebno u mlađem periodu razvoja. Isto tako osobe ženskog pola su u odnosu na muški pol - više osjetljive i senzitivne na poteškoće u razvoju i djece i one sa više takta i senzitivnosti pomažu djeci da lakše savladaju te razvojne poteškoće ili određene razvojne frustracije. Isto tako osobe ženskog pola su manje dominantne u odnosu na muški pol i to je dobra karakteristika ženskog pola u nastavi, jer se tako u nastavi više razvija humana, partnerska i demokratska atmosfera koja pogoduje kvalitetnijem radu i razvoju ličnosti učenika. Humana, partnerska i demokratska atmosfera razvija kreativnost, kooperativnost i toleranciju u učenju i istraživanju. Kakvi su odnosi nastavnika prema inovacijama u nastavi - prema polu otkrićemo u ovom istraživanju. Nojgarten (1974:593) navodi istraživački nalaz da žene cijeli period odraslog doba dijele na vrijeme - prije četredesete i na vrijeme - poslije četredesete godine života, a ovo predstavlja značajan faktor za naše istražovanje, jer je značajno veći broj osoba ženskog pola u izvođenju nastave. Isti autor ukazuje da pripadnice viših socijalnih slojeva (boljeg materijalnog statusa) imaju drugačije opažanje vremena u odnosu na pripadnike nižih društvenih slojeva. Za siromašne žene, 40 godina života je prihvatanje starosti - što dovodi do pada efikasnosti, što ide ka većoj bijedi, narušavanju zdravlja, padu samopoštovanja i depresiji, dok za pripadnice srednje i više klase to je vrijeme poslovnih uspjeha i uspona. I ova spoznaja nam govori koliko je značajan socio-ekonomski i kulturološki faktor u razvoju obrazovanja i zajednice u cjelini Inovacija u nastavi Dinamične društvene i tehničko-tehnološke promjene u društvu uslovile su i promjene u obrazovanju, kako bi obrazovne institucije bile u trendu novog vremena i kako bi pratile taj trend i bile generator razvoja zajednice u cjelini. Nema nauke bez 103

104 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: 305:371.12(497.6) obrazovanja, niti razvoja društva i tehničkih dostignuća bez učenja i naučnih otkrića. Obrazovne institucije u novom dinamičnom vremenu razvoja i tehničko-tehnoloških dostignuća moraju se prilagoditi novim okolnostima dinamičnog razvoja kako bi bile u dinamici tog razvoja i kako ne bi bile van života i tehničko-tehnološkog realiteta. Da bi obrazovne institucije bile u koraku sa novim vremenom, nužno je da obrazovne institucije - sa svojim ljudskim i tehničko-tehnološkim resursima - prate taj novi trend i dinamične, tehničko-tehnološke novine. Glavni ljudski resursi u obrazovnim institucijama su nastavnici i stručni saradnici koji trebaju da vode i kreiraju nastavni proces i da u vođenju tog procesa koriste savremene metode, oblike i sredstva rada kako bi učili i osposobljavali učenike da brže i kvalitetnije uče i istražuju, koristeći različite metode i načine spoznaje. Informatizacija, razvoj interneta i novih izvora znanja, nastavnika stavlja u novu funkciju i on je sada sve manje predavač, a sve više kreator odgojno-obrazovnih i istraživačkih aktivnosti učenika. Učenici su sada u situaciji da uče iz različitih izvora spoznaje, da se služe informatičkim tehnologijama i da uče na interaktivan način - istražujući probleme na različite načine - i otkrivajući spoznaje iz različitih izvora znanja. Sve istraženo učenici trebaju da kritički, kreativno i multimedijalno kreiraju i prezentiraju pred nastavnikom i odjeljenjem, te da sa argumentima i prikazanim materijalima odbrane istraženo i otkriveno. Tako učenici uče kako da uče i kako da istražuju, pišu, citiraju, prezentiraju i i brane prezentirano. Kreativnost i otkrivačko i primijenjeno znanje izgrauju novi stil učenja i razvoja ličnosti. Ovaj istraživački stil učenika postaje sastavni stil njihovog života i razvoja. Na ovaj način učenici razvijaju svoju radoznalost i spoznajne i istraživačke sposobnosti koje su ogromni iskustveni potencijal u daljnjem razvoju. Pojam inovacija je latinskog porijekla i označava novinu (novus-nov; inovatio-novina), što bi značilo inovirati rad, u rad unijeti nešto novo, unaprijditi rad. Uz pojam inovacija u nastavi vežu se pojmovi unapređenje, osavremenjavanje nastave. Dragutin Franković (1988) pojmovno određuje inovacije u nastavi kao namjernu i plansku promjenu rada u svim fazama nastavnog rada, da bi se unaprijedio nastavni proces i postigao veći kvalitet. Sličnu definiciju inovacijama u nastavi (1972) daje i Petar Mandić. Navedeni autori definiraju inovacije u nastavi kroz tradicionalni koncept inoviranja nastave. U ovo novo vrijeme ne možemo zaobići činjenicu da je savremena tehnologija donijela novu dimenziju u odgoj i obrazovanje, a to je virtuelni prostor kao novi faktor odgoja i obrazovanja djece od predškolskog nivoa, mlađeg školskog uzrasta i sve do kraja formalnog obrazovanja i cjeloživotnog učenja i razvoja. Otkrićem interneta i digitalne tehnike računari i druga komunikacijska tehnologija postaju jak izvor radoznalosti, igre i spoznaje i važno sredstvo aktivacije u virtuelnom prostoru. Isto tako, virtuelne igre u odgoju i obrazovanju postaju novi trend i novi stil života predškolske djece i djece mlađeg 104

105 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: 305:371.12(497.6) školskog uzrasta i tu nastaje osnovno jezgro u novom životnom stilu razvoja. Posebno je važno razmatrati funkciju i odnos tradicionalne igre i igre u virtuelnoj stvarnosti, a igra je izuzetna važna razvojna aktivnost djece i mladih. Vigotski ističe da igra predstavlja zonu narednog razvoja i zbog toga u njoj su sadržane razvojne mogućnosti djeteta koje se moraju maksimalno iskoristiti u razvoju i učenju. Nije nam cilj da ovdje analiziramo i da kritički opisujemo odnose između virtuelne i klasične igre, ali ono što je neminovno treba istaći - da su igrice na računaru, mobitelu, tabletu i sl. sastavni dio života djece, da ih te igrice mnogo privlače i da ih oni rado igraju. Te virtuelne igre postaju sastavni dio njihovog života, razvoja i učenja i postaju jezgro njihovog budućeg stila života. Djeca vole šarenilo boja, slike i jednostavne manuelne aktivnosti u kojima mogu da zadovolje svoju potrebu za napredovanjem u igri, što ih motivira da uče i da se bore kako da ostvare što bolji rezultat. Bilo bi jako neodgovorno ne prihvatiti ovu novu realnost koju je donijela tehnologija i koja je sastavni dio života nove generacije. I ovaj vid inovacija moramo stvaralački i pozitivistički ugraditi u razvojne potencijale odgoja i obrazovanja. Inovacije u klasičnoj (tradicionalnoj) nastavi vežu se isključivo za određeni čas, blok čas i školu i obuhvataju kognitivistički cilj učenja. Ove inovacije imaju za cilj da pojačaju aktivnost učenika u spoznaji i vežu se za klasično kognitivističko shvatanje pojma učenja, odnosno shvatanje učenja u užem smislu, a po toj definiciji učenje je svjesna, namjerna i cilju usmjerena aktivnost radi sticanja znanja i vještina, a što se postiže vježbom i ponavljanjem gradiva. Savremeniju, definiciju inovacija u nastavi daje Vilotijević i po ovom autoru inovacija je po svom kvalitetu uvijek progresivna razvojna promjena (Vilotijević, 2001:270). Hajder, M., (2012) ističe da razvojne inovacije u savremenom, razvojnom sistemu obrazovanja - imaju cjeloživotnu, razvojnu i istraživačku funkciju i kao takve izgrađuju istraživački stil ličnosti tokom cjeloživotnog učenja i razvoja. Razvojne inovacije u nastavi ne vežu samo za školski čas, blok čas ili školu, one se vežu za istraživačkorazvojne i spoznajne projekte koji se interaktivno istražuju na terenu, koristeći različite izvore spoznaje (terenke izvore znanja, internet, znanje i iskustva stručnjaka na terenu, oglede, vlastita iskustva, opservacije i sl.). Savremene (razvojne) inovacije OBUHVATAJU JEDNU POTPUNO MODERNU DEFINICIJU UČENJA, odnosno RAZVOJNU DEFINICIJU UČENJA po kojoj je učenje relativno trajna i progresivna promena ponašanja individue koja je rezultat prethodne aktivnosti individue (Radonjić, 2004: 18). Ova definicija učenja učenju i razvoju učenika pridaje nove razvojne funkcije, jer učenje postaje relativno trajna i progresivna promjena u ponašanju ličnosti, a učenja i razvoja 105

106 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: 305:371.12(497.6) ličnosti nema bez istraživačkih aktivnosti koje akumuliraju i bogate iskustvo individue koje je ključno za daljnje učenje i razvoj. Takvo učenje, po Baltesu i saradnicima, ide ka relativnoj maksimizaciji dobitaka u razvoju i minimizaciji gubitaka što predstavlja put ka uspješnom razvoju. Takvo učenje postaje sastavni dio života i razvoja. Istražujući interaktivno problem na terenu u paru ili maloj grupi - učenik stiče iskustvo za rad u timu, služeći se savremenim izvorima spoznaje - on uči kako da koristi savremenu tehnologiju u istraživačke i spoznajne svrhe. Praveći kreativne - multimedijalne prezentacije - on uči da izlaže, objašnjava, piše, citira, prezentuje i da javno brani naučeno ili otkriveno. Na taj načim on uči kako da uči, kako da istražuje i da izgrađuje istraživački stil spoznaje u svom životu, a to je dobro i za njega i za zajednicu. U ovom istraživačkom projektu analizirat ćemo opći stav nastavnika - razvrstanih po polu - prema uvođenju inovacija u nastavu, pri čemu imamo jedan kontinuum na čijem jednom kraju se nalaze nastavnici koji imaju negativan stav prema inovacijama u nastavi, dok su na drugom kraju nastavnici koji imaju pozitivan stav prema inoviranju nastavnoog procesa. Između ta dva krajnja stava nalaze se nastavnici koji imaju umjeren ili kolebljiv opći stav prema inovacijama u nastavi, a u zavisnosti od njihovih psiholoških karakteristika i informiranosti - ovisit će da li će oni više težiti ka inoviranju nastave ili će ispoljavati otpor prema inovacijama. Na osnovu uvida u distribuciju rezultata općeg stava prema inovacijama, na kontinuumu otvorenost-zatvorenost prema inoviranju nastavnog procesa- moguće je kod nastavnika - utvrditi relacije prema uvođenju inovacija u nastavu. Nas posebno zanima odnos polnih obilježja nastavnika i njihovih stavova prema inoviranju nastavnog procesa. Postoji više definicija stavova, a navešćemo samo neke. Stavovi su trajno stečena dispozicija da se na dosledan način ponaša prema nekoj grupi objekata. (English & English, 1958, prema: Rot, 1994). Stav je psihološka tendencija izražena vrijednostima nekog objekta s određenim stepenom odobravanja ili neodobravanja. (Eagly & Chaiken, 1998, prema: Hewstone, Stroebe, 2004). Stavovi su relativno trajni sistemi pozitivnog ili negativnog ocjenjivanja, osjećanja i tendencije da se preuzme akcija za ili protiv, a u odnosu na različite objekte. (Kreč, Krečfild, Balaki, 1972, prema: Hewstone, Stroebe, 2003). Za naše istraživanje odabrat ćemo definiciju da je stav mentalno i neuralno stanje spremnosti, stečeno iskustvo, koje ima direktan dinamički uticaj na reakcije individue prema objektima i situacijama sa kojima dolazi u dodir (Zvonarević, 1981). Prema trokomponentnim teorijama stavova,a koji su ugrađeni u definiciju općeg stava u našem istraživanju, stavovi predstavljaju integraciju tri osnovne funkcije stava, a to su: 106

107 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: 305:371.12(497.6) a) Kognitivna komponenta stava koja obuhvata informiranost, znanje i shvatanje o određenom problemu o kojem treba zauzeti stav. U našem istraživanju to je informiranost, znanje o inovacijama u nastavi. b) Afektivna ili emocionalna komponenta stava koja obuhvata emocionalni odnos individue prema određenom objektu ili pojavi, a povezana je sa saznanjem o toj pojavi. U našem istraživanju to je emocionalni odnos nastavnika prema inovacijama u nastavi, a koji je povezan sa saznanjima i educiranošću nastavnika o inovacijama u nastavi. Svako nepoznavanje, needuciranost donosi nesigurnost, strah i odbojnost prema inovacijama. To bi značilo da nastavnike moramo kontinuirano uvoditi u situacije da uče i da se profesionalno izgrađuju kako bi prihvatali inovacije kao novi trend u razvoju obrazovanja. c) Konativnaili voljna komponenta stava koja obuhvata spremnost individue da se uključi u realizaciju određenih inovativnih promjena u obrazovanju i da postane aktivni faktor u realizaciji tih promjena. 2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA 1.3. Predmet i cilj istraživanja Predmet ovog istraživanja su odnosi i relacije između pola nastavnika i uvođenje inovacija u nastavni proces. Teorijski cilj ovog istraživanja je utvrditi odnose i relacije između pola nastavnika i njihovih stavova o uvođenju inovacija u nastavu. Praktični cilj ovog istraživanja je utvrditi relacijske odnose između pola nastavnika koji rade u nastavnoj praksi i njihovog općeg stava prema uvođenju inovacija u nastavu. Inoviranje i unapređenje nastavnog rada značajan je segment prilagođavanja metodologije nastavnog rada dinamičnim tehničko-tehnološkim promjenama u društvu, ponajviše u oblasti telekomunikacija i digitalne tehnike Varijable u istraživanju U ovom empirijskom i transverzalnom istraživanju nezavisna varijabla je pol nastavnika, a zavisna varijabla je njihov opći stav o uvođenju inovacija u nastavu i vannastavne aktivnosti Hipoteze u istraživanju 107

108 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: 305:371.12(497.6) Prva polazna hipoteza u ovom istraživanju glasi: Kod nastavnika u osnovnoj i srednjoj školi postoje značajne razlike u raširenosti njihovih općih stavova prema uvođenju inovacija u nastavu, a rezultat su njihovih psiholoških karakteristika. Druga polazna hipoteza u ovom istraživanju glasi: Opća je pretpostavka da se ne očekuju značajne razlike u općem stavu prema uvođenju inovacija u nastavu s obzirom na pol nastavnika. Ovakva hipoteza zasnovana je na polazištu da nema ni logičke, ni metodološke opravdanosti za razlike u općem stavu nastavnika prema inoviranju nastave- s obzirom na polne karakteristike. U slučaju da otkrijemo suprotne nalaze, odnosno ako otkrijemo značajne razlike u stavovima nastavnika prema inoviranju nastave u odnosu na pol nastavnika - tada ćemo postaviti alternativnu hipotezu, s kojom ćemo preciznije utvrditi te razlike u stavovima o inovacijama u nastavi i detaljnije utvrditi pokazatelje koji govore o prirodi tih razlika u stavovima kod nastavnika različitog pola i tad ćemo koristiti diskriminativnu analizu kao složeniji statistički postupak Metode i tehnike u istraživanju U ovom empiriskom, transverzalnom istraživanju, koristili smo servej metodu s kojom smo u školama širom BiH - pomoću pouzdanih mjernih instrumenata - prikupili relevantne podatke za obradu i analizu - kako bismo utvrdili opravdanost polaznih hipoteza u ovom istraživanju. U istraživanju je korištena i metoda teorijske analize kako bi se istražile različite teorijske komparacije vezane za ovo predmetno istraživanje Instrumenti u istraživanju Nezavisna varijabla u ovom istraživanju je pol nastavnika, a zavisna varijabla je opći stav nastavnika o uvođenju inovacija u nastavu, a koji se mjeri Likertovom sumacionom skalom za ispitivanje općih stavova nastavnika o uvođenju inovacija u nastavu Likertova sumaciona skala za ispitivanje općih stavova nastavnika o uvođenju inovacija Za ispitivanje općeg odnosa prema inovacijama korištena je skala stavova Likertovog tipa koju je koristio i prof. dr. Ratko Dunđerović u svojim istraživanjima, a koja je prilagođena našem istraživanju, a priložena u knjizi Osnovi psihologije menadžmenta (Dunđerović, 2004:332). Skala sadrži 10 tvrdnji, šest stavki formulirano je sa pozitivnim, četiri stavke sa negativnim odnosom, a od ispitanika je traženo da iskažu u kojoj mjeri se slažu, odnosno ne slažu sa svakom od tih stavki. Tvrdnje su konstruisane na razne načine. U nekim tvrdnjama se iskazuje pozitivan, a u nekim negativan odnos prema inovacijama. Nastavnik je mogao da bira stepen prihvatanja određene tvrdnje vezane za stav o uvođenju inovacija, 108

109 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: 305:371.12(497.6) koji je ponuđen na skali za svaku tvrdnju. Za pozitivnu tvrdnju, za potpuno se slažem, mogao je usvojiti 5 bodova, za uglavnom se slažem - 4 boda, za i slažem se i ne slažem mogao je osvojiti 3 boda, za uglavnom se ne slažem - 2 boda i za uopće se ne slažem mogao je osvojiti 1 bod. U pojedinim tvrdnjama iskazuje se negativan odnos prema inovacijama kao npr. Inovacije u nastavi su samo moda i uvijek negativan fenomen, dok se u nekim tvrdnjama iskazuje pozitivan odnos, kao npr. Nastavnici koji uvode su kreativni. Za negativne tvrdnje koje se odnose na stavove o inovacijama za potpuno se slažem mogao je osvojiti 1 bod, za uglavnom se slažem - 2 boda, za i slažem se i ne slažem - 3 boda, za uglavnom se ne slažem - 4 boda i za uopće se ne slažem moga je osvojiti 5 bodova. Osvojen veći broj bodova na skali ukazuje na pojedinca da ima pozitivniji opći stav o uvođenju inovacija u nastavu, dok niži ukupan rezultat ukazuje na negativniji stav prema uvođenju inovacija u nastavni proces. Nakon obrađenih podataka ispitanici će biti razvrstani u pet kategorija po stepenu osvojenih bodova i stepena izrazitosti stava: Ispitanici sa izrazito negativnim stavom (skalna vrijednost do 1,5); sa umjereno negativnim stavom (1,6 do 2,5); sa kolebljivim stavom (2,6 do 3,5); sa umjereno - pozitivnim stavnom (3,6 do 4,5); sa izrazito pozitivnim stavom (4,6 do 5,0). Metrijske karakteristike (validnost, relijabilnost, diskriminativnost) ove skale provjeravane su u nekoliko različitih istraživanja na ovim prostorima u posljednih nekoliko godina i imaju zadovoljavajuće vrijednosti (Dunđerović, 2005), pa se rezultati dobijeni primjenom ove skale mogu smatrati naučno pouzdanim, relevantnim i objektivnim UZORAK U ISTRAŽIVANJU Uzorkom za istraživanje obuhvaćena su 789 nastavnika i profesora iz osnovnih i srednjih škola iz BiH, od čega je 233 muških i 556 ženskih nastavnika. Istraživanjem su obuhvaćene sljedeće škole iz Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine: Republika Srpska: Petar Petrović Njegoš Istočno Sarajevo; Osnovna škola Ivo Andrić Banja Luka; Osnovna škola Petar Petrović Njegoš - Banja Luka; Gimnazija i stručna škola Istočna Ilidža; Gimnazija Banja Luka; Ugostiteljsko trgovinsko turistička škola Banja Luka; Osnovna škola Sveti Sava Doboj; Osnovna škola Dositej Obradović Doboj; Gimnazija Jovan Dučić Doboj; Srednja tehnička škola Doboj; Osnovna škola Petar Kočić Mrkonjić Grad; Gimnazija Mašinska škola Mrkonjić Grad. Federacija Bosne i Hercegovine: Osnovna škola Čengić Vila Sarajevo; Treća osnovna škola Ilidža Sarajevo; Šesta osnovna škola Mostar; Osnovna škola Zalik Mostar; Treća gimnazija Sarajevo; Željeznički školski centar Sarajevo; Gimnazija fra Grge Martića Mostar; Druga gimnazija Mostar; Elektrotehnička škola Mostar; Osnovna škola Mak Dizdar Zenica; Osnovna škola Travnik Travnik; Prva osnovna škola Jaklić Bugojno; Treća osnovna škola Bugojno; Osnovna škola 13 rujan Jajce; Osnovna škola Stijena Cazin. Ekonomska škola - Zenica; Mješovita srednja škola Travnik; Srednja tehnička škola Bugojno; Srednja stručna škola Bugojno; Srednja škola Nikola Šop Jajce; Osnovna škola Uskoplje G. Vakuf Uskoplje; Prva osnovna škola Donji Vakuf; Osnovna škola Novi 109

110 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: 305:371.12(497.6) Travnik Novi Travnik; Osnovna škola Dubravica Vitez; Osnovna škola Marka Marulića Prozor Rama; Osnovna škola Ključ Ključ; Mješovita srednja škola Gornji Vakuf Gornji Vakuf Uskoplje; Mješovita srednja škola Donji Vakuf Donji Vakuf; Srednja škola Novi Travnik Novi Travnik; Mješovita srednja škola Vitez Vitez; Druga srednja škola Velika Kladuša; Srednja škola Prozor Prozor Rama; Mješovita srednja škola Ključ Ključ; 2.7. POSTUPCI ZA OBRADU PODATAKA Za statističku obradu dobijenih rezultata su korišteni različiti statistički postupci. 1 U prvoj fazi obrade podataka korištene su mjere za utvrđivanje raspršenja dobijenih odgovora nastavnika, odnosno obrađene su frekvencije i procenti za sva istraživačka pitanja i za sve varijable, zatim su utvrđene mjere srednjih vrijednosti (aritmetička sredina i skalne vrijednosti) i mjere odstupanja od srednjih vrijednosti (standardna devijacija). Također su primjenjeni statistički podaci za rekodiranje dobijenih odgovora i utvrđivanje individualnih brojevnih vrjednosti za opći stav nastavnika u primjenjenim skalama. Od složenijih statističkih podataka primjenjeni su postupci za utvrđivanje statističke značajnosti razlika među segmentima ukrštenih varijabli i mjere koje pokazuju njihovu povezanost. Tako je primjenjen Pearson Chi-square (Hi-kvadrat test) kao pokazatelj prirode (smjera i intenziteta) povezanosti između proučavanih varijabli, ali i vjerovatnoću njihove povezanosti. U istraživanju je korištena i diskriminativna analiza, kao složeniji statistički postupak, kako bi smo utvrdili da li dobijena diskriminativna funkcija statistički značajno razlikuje nastavnike različitog pola u njihovim općim stavovima prema uvođenju inovacija u nastavu. 3. ANALIZA I INTERPRETACIJA REZULTATA ISTRAŽIVANJA 3.1. DISTRIBUCIJA OPĆEG STAVA NASTAVNIKA O UVOĐENJU INOVACIJA U NASTAVU Uvođenje inovacija u nastavu bitan je faktor unapređenja nastave. Novo tehničkotehnološko doba i dinamične promjene na tom planu, stavljaju školu i nastavnika u novu situaciju u kojoj se oni moraju stalno educirati i permanentno inovativno usavršavati kako bi bili u korak sa novim vremenom i novim trendom. U tradicionalnoj nastavi dominiraju predavačke metode, jednosmjerna komunikacija i knjiga kao izvor spoznaje. Stoga se takvoj nastavi prigovara da je "formalizovana, verbalizovana i nedovoljno 1 Svi korišteni postupci za statističku obradu podataka izračunati su na personalnom računaru (IBM PC), primjenom programa SPSS for MS WINDOWS Release

111 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: 305:371.12(497.6) očigledna, što smanjuje trajnost znanja i povezivanje teorije sa realnim životom" (Mandić, D., 2000). Posljednjih godina, posebno u peridu tranzicije, intenzivirane su aktivnosti na uvođenju inovacija u vaspitno-obrazovni proces. Osim krupnih promjena u sistemu obrazovanja u BiH (devetogodišnje opće osnovno obrazovanje, uvedene su trijade i inkluzivno obrazovanje) uvode se promjene i u organizaciji nastave preko novih inovativnih - nastavnih sredstava, savremenijih oblika nastavnog rada i inoviranih nastavnih metoda. U vaspitno-obrazovnom radu intenzivno se radi na inoviranju cjelokupnog nastavnog rada. Inoviranjem nastavnog rada nastavnici podižu nivo kvaliteta nastavnog rada, a samim tim i nivo ukupnog postignuća svakog učenika. Kako je uvođenje inovacija u školi veoma kompleksan proces (na koji utiče veći broj faktora) nužno je analizirati djelovanje svakog faktora posebno, a mi ćemo ukazati na važnost pola nastavnika nastavnika kao faktor inoviranja nastavnog rada. Stoga su stavovi nastavnika o uvođenju inovacija u nastavu važna pitanja, jer značajno utiču na efikasnost i kvalitet rada nastavnika. U tom kontekstu prvi i osnovni zadatak istraživanja je da se ispitaju opći stavovi nastavnika o uvođenju inovacija u nastavu u funkciji unapređivanja vaspitno-obrazovnog rada u cjelini. Za te svrhe konstruirana je Likertova sumaciona skala za ispitivanje općih stavova nastavnika o uvođenju inovacija u nastavu - koja sadrži deset tvrdnji - i koju smo prethodno opisali kao instrument u mjerenju općih stavova nastavnika prema inovacijama. Sabiranjem odgovora za svakog ispitanika na svim tvrdnjama bilo je moguće ustanoviti i kumulativnu brojčanu vrijednost za skalu u cjelini, kao individualni bruto rezultat za svakog nastavnika u cijeloj skali, te na taj način utvrditi smjer i intenzitet općeg stava o uvođenju inovacija u nastavu. Zatim je statističkim putem ustanovljena ne samo distribucija odgovora svih nastavnika za svaku tvrdnju posebno, nego i individualni bruto rezultat, kao kumulativna vrijednost intenziteta stava za svakog nastavnika posebno i za skalu stavova u cjelini. Veći bruto rezultat pokazuje pozitivniji odnos ili pozitivniji opći stav prema uvođenju inovacija u nastavni rad, a niži rezultat pokazuje negativniji opći stav prema uvođenju inovacija u nastavni rad. Na tako konstruiranoj skali mogući raspon individualnih rezultata kreće se na kontinuumu od 10 koji opisuje izrazito negativan opći stav - do 50 koji opisuje izrazito pozitivan opći stav nastavnika prema uvođenju inovacija u nastavni proces. Tako dobijeni individualni rezultati klasificirani su u kategorije intenziteta općeg stava prema uvođenju inovacija u nastavni rad i to: izrazito negativan, umjereno negativan, kolebljiv, umjereno pozitivan i izrazito pozitivan. Tako obrađeni rezultati predstavljeni su u tabelama i i grafikonu

112 Vol. 13, str , 2014 god., web lokacija gde se nalazi rad: Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene nauke / podoblast: Pedagogija Datum prijema rada: Datum prihvatanja rada: UDK: 305:371.12(497.6) Tabela 3.1.1: Opći stav nastavnika o uvođenju inovacija u nastavu Intenzitet opšteg stava o uvodjenju inovacija u nastavu skalna vrijednost X broj % izrazito negativan do 1, umjereno negativan od 1,6 do 2, kolebljiv od 2,6 do 3, umjereno pozitivan od 3,6 do 4, izrazito pozitivan od 4,6 do 5, Grafikon 3.1.1: Opći stav nastavnika o uvođenju inovacija u nastavu izrazito negativan umjereno negativan kolebljiv umjereno pozitivan izrazito pozitivan Predstavljeni rezultati pokazuju da su opći stavovi nastavnika osnovnih i srednjih škola prema uvođenju inovacija u nastavu distribuirani tako da su na prvom mjestu stavovi nastavnika koji su umjereno pozitivni, zašto se izjasnilo 56,53% anketiranih nastavnika, na drugom mjestu su nastavnici sa izrazito pozitivnim stavovima(zašto se izjasnilo 24,74% anketiranih nastavnika), na trećem mjestu su kolebljivi stavovi nastavnika (zašto se izjasnilo se 14,57% nastavnika). S druge strane, među anketiranim nastavnicima svega je samo 4,14% nastavnika sa negativnim općim stavom prema uvođenju inovacija u nastavni rad, od čega samo 2,26% sa izrazito negativnim općim stavom prema inoviranju nastave što je jako dobro i pozitivno u nastavnoj praksi. Očito da nastavnici osjećaju da se nastavni rad treba inovirati da bi on bio u skladu sa dinamičnim tehničko-tehnološkim promjenama u društvu. Dobijeni rezultati pokazuju da opći stavovi nastavnika prema prema uvođenju inovacija u nastavu nisu normalno distribuirani i da se značajno razlikuju, jer je evidentno da je mnogo veći procenat nastavnika sa pozitivnim nego sa kolebljivim i negativnim stavovima, kako pokazuju dobijeni skjunis (Skewness)i kurtozis (Kurtosis) za svaku tvrdnju posebno i skalu u cjelini. 112

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako

More information

JU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br

JU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br Općina Sedmica obilježavanja ljudskih prava ( 05.12. 10.12.2016.godine ) Analiza aktivnosti Sedmica ljudskih prava u našoj školi obilježena je kroz nekoliko aktivnosti a u organizaciji i realizaciji članova

More information

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces

More information

Port Community System

Port Community System Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS

More information

Podešavanje za eduroam ios

Podešavanje za eduroam ios Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja

More information

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017 PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,

More information

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant

More information

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam

More information

Nejednakosti s faktorijelima

Nejednakosti s faktorijelima Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih

More information

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri. Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.

More information

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene

More information

PROJEKTNI PRORAČUN 1

PROJEKTNI PRORAČUN 1 PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja

More information

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović

More information

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel

More information

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj

More information

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual

More information

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za

More information

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog

More information

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum.

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Postoje dvije jednostavne metode za upload slika na forum. Prva metoda: Otvoriti nova tema ili odgovori ili citiraj već prema želji. U donjem dijelu obrasca

More information

Iskustva video konferencija u školskim projektima

Iskustva video konferencija u školskim projektima Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar www.medskolazd.hr Iskustva video konferencija u školskim projektima Edin Kadić, profesor mentor Ante-Kuzmanic@medskolazd.hr Kreiranje ideje 2003. Administracija Učionice

More information

Uvod u relacione baze podataka

Uvod u relacione baze podataka Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako

More information

BENCHMARKING HOSTELA

BENCHMARKING HOSTELA BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991

More information

Mogudnosti za prilagođavanje

Mogudnosti za prilagođavanje Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti

More information

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet

More information

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB. 9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98

More information

WWF. Jahorina

WWF. Jahorina WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation

More information

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010. DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, 03. - 07. listopad 2010. ZBORNIK SAŽETAKA Geološki lokalitet i poucne staze u Nacionalnom parku

More information

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:

More information

Bušilice nove generacije. ImpactDrill

Bušilice nove generacije. ImpactDrill NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza

More information

SAS On Demand. Video: Upute za registraciju:

SAS On Demand. Video:  Upute za registraciju: SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U

More information

CRNA GORA

CRNA GORA HOTEL PARK 4* POLOŽAJ: uz more u Boki kotorskoj, 12 km od Herceg-Novog. SADRŽAJI: 252 sobe, recepcija, bar, restoran, besplatno parkiralište, unutarnji i vanjski bazen s terasom za sunčanje, fitnes i SPA

More information

PERSONAL INFORMATION. Name: Fields of interest: Teaching courses:

PERSONAL INFORMATION. Name:   Fields of interest: Teaching courses: PERSONAL INFORMATION Name: E-mail: Fields of interest: Teaching courses: Almira Arnaut Berilo almira.arnaut@efsa.unsa.ba Quantitative Methods in Economy Quantitative Methods in Economy and Management Operations

More information

CILJ UEFA PRO EDUKACIJE

CILJ UEFA PRO EDUKACIJE CILJ UEFA PRO EDUKACIJE Ciljevi programa UEFA PRO M s - Omogućiti trenerima potrebnu edukaciju, kako bi mogli uspešno raditi na PRO nivou. - Utvrdjenim programskim sadržajem, omogućiti im kredibilitet.

More information

1. Instalacija programske podrške

1. Instalacija programske podrške U ovom dokumentu opisana je instalacija PBZ USB PKI uređaja na računala korisnika PBZCOM@NET internetskog bankarstva. Uputa je podijeljena na sljedeće cjeline: 1. Instalacija programske podrške 2. Promjena

More information

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)

More information

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET!

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA DNEVNA KARTA DAILY TICKET 35 BAM / 3h / person RADNO VRIJEME OPENING HOURS 08:00-21:00 Besplatno za djecu do 6 godina

More information

Upravljanje kvalitetom usluga. doc.dr.sc. Ines Dužević

Upravljanje kvalitetom usluga. doc.dr.sc. Ines Dužević Upravljanje kvalitetom usluga doc.dr.sc. Ines Dužević Specifičnosti usluga Odnos prema korisnicima U prosjeku, lojalan korisnik vrijedi deset puta više nego što je vrijedio u trenutku prve kupnje. Koncept

More information

Bear management in Croatia

Bear management in Croatia Bear management in Croatia Djuro Huber Josip Kusak Aleksandra Majić-Skrbinšek Improving coexistence of large carnivores and agriculture in S. Europe Gorski kotar Slavonija Lika Dalmatia Land & islands

More information

DEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES

DEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES Zijad Džafić UDK 334.71.02(497-15) Adnan Rovčanin Preliminary paper Muamer Halilbašić Prethodno priopćenje DEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES ABSTRACT The shortage of large markets

More information

Windows Easy Transfer

Windows Easy Transfer čet, 2014-04-17 12:21 - Goran Šljivić U članku o skorom isteku Windows XP podrške [1] koja prestaje 8. travnja 2014. spomenuli smo PCmover Express i PCmover Professional kao rješenja za preseljenje korisničkih

More information

Struktura indeksa: B-stablo. ls/swd/btree/btree.html

Struktura indeksa: B-stablo.   ls/swd/btree/btree.html Struktura indeksa: B-stablo http://cis.stvincent.edu/html/tutoria ls/swd/btree/btree.html Uvod ISAM (Index-Sequential Access Method, IBM sredina 60-tih godina 20. veka) Nedostaci: sekvencijalno pretraživanje

More information

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a NIS PETROL Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a Beograd, 2018. Copyright Belit Sadržaj Disable... 2 Komentar na PHP kod... 4 Prava pristupa... 6

More information

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA

More information

Otpremanje video snimka na YouTube

Otpremanje video snimka na YouTube Otpremanje video snimka na YouTube Korak br. 1 priprema snimka za otpremanje Da biste mogli da otpremite video snimak na YouTube, potrebno je da imate kreiran nalog na gmailu i da video snimak bude u nekom

More information

Univerzitetska misao Časopis za nauku, kulturu i umjetnost

Univerzitetska misao Časopis za nauku, kulturu i umjetnost Internacionalni Univerzitet u Novom Pazaru Univerzitetska misao Časopis za nauku, kulturu i umjetnost GODINA 2016, BROJ 15 Novi Pazar, 2016. godine UNIVERZITETSKA MISAO Časopis za nauku, kulturu i umjetnost

More information

MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE

MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE 3309 Pursuant to Article 1021 paragraph 3 subparagraph 5 of the Maritime Code ("Official Gazette" No. 181/04 and 76/07) the Minister of the Sea, Transport

More information

Prof. dr Radovan Grandić Milena Letić Filozofski fakultet UDK: Novi Sad ISSN , 14 (2008), p

Prof. dr Radovan Grandić Milena Letić Filozofski fakultet UDK: Novi Sad ISSN , 14 (2008), p Prof. dr Radovan Grandić Milena Letić Filozofski fakultet UDK: 371.95 Novi Sad ISSN 1820-1911, 14 (2008), p. 184-197 PORODICA KAO FAKTOR PODSTICANJA DAROVITOSTI Rezime: Porodica je bila i ostala prva i

More information

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU UČITELJSKI FAKULTET ODSJEK ZA ODGOJITELJSKI STUDIJ PREDMET: RAZVOJNA PSIHOLOGIJA ALENKA JURIĆ PEJNOVIĆ ZAVRŠNI RAD

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU UČITELJSKI FAKULTET ODSJEK ZA ODGOJITELJSKI STUDIJ PREDMET: RAZVOJNA PSIHOLOGIJA ALENKA JURIĆ PEJNOVIĆ ZAVRŠNI RAD SVEUČILIŠTE U ZAGREBU UČITELJSKI FAKULTET ODSJEK ZA ODGOJITELJSKI STUDIJ PREDMET: RAZVOJNA PSIHOLOGIJA ALENKA JURIĆ PEJNOVIĆ ZAVRŠNI RAD ZRELOST ZA ŠKOLU Petrinja, prosinac 2015. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

More information

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti SARA BADURINA UTJECAJ RASTAVE BRAKA NA DIJETE Završni rad Pula, 28. lipnja 2017. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet za odgojne

More information

STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI

STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI Bosna i Hercegovina Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Bosnia and Herzegovina Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI Jahorina, 05.07.2011

More information

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti VALENTINA VUKIN PARTNERSKI ODNOS ODGOJNO-OBRAZOVNE USTANOVE I OBITELJI Završni rad Pula, studeni 2016. Sveučilište Jurja Dobrile

More information

OBAVEZNOST KONVENCIJE UN O PRAVIMA DJETETA

OBAVEZNOST KONVENCIJE UN O PRAVIMA DJETETA UDK 341.231.14-053.2 Mr Nada Grahovac Ombudsman za djecu Republike Srpske OBAVEZNOST KONVENCIJE UN O PRAVIMA DJETETA Konvencija UN o pravima djeteta je pravni akt i obavezuje države koje su je prihvatile

More information

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02

More information

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair

More information

Mišljenja. i stavovi. djece i mladih u Hrvatskoj

Mišljenja. i stavovi. djece i mladih u Hrvatskoj Mišljenja i stavovi djece i mladih u Hrvatskoj Mišljenja i stavovi djece i mladih u Hrvatskoj 2 Mišljenja i stavovi djece i mladih u Hrvatskoj Ured UNICEF-a za Hrvatsku zahvaljuje svim građanima i tvrtkama

More information

СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ

СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ 1 СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ 2 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 3 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 4 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ Edwards Deming Не морате то чинити, преживљавање фирми

More information

Univerzitetska misao. Časopis za nauku, kulturu i umjetnost. Internacionalni Univerzitet u Novom Pazaru GODINA 2014, BROJ 13 (1)

Univerzitetska misao. Časopis za nauku, kulturu i umjetnost. Internacionalni Univerzitet u Novom Pazaru GODINA 2014, BROJ 13 (1) Internacionalni Univerzitet u Novom Pazaru Univerzitetska misao Časopis za nauku, kulturu i umjetnost GODINA 2014, BROJ 13 (1) Novi Pazar, mart 2015. godine UNIVERZITETSKA MISAO Časopis za nauku, kulturu

More information

KONFIGURACIJA MODEMA. ZyXEL Prestige 660RU

KONFIGURACIJA MODEMA. ZyXEL Prestige 660RU KONFIGURACIJA MODEMA ZyXEL Prestige 660RU Sadržaj Funkcionalnost lampica... 3 Priključci na stražnjoj strani modema... 4 Proces konfiguracije... 5 Vraćanje modema na tvorničke postavke... 5 Konfiguracija

More information

ODNOSI S JAVNOŠĆU KAO PROFESIJA U PREDUZEĆIMA U BIH

ODNOSI S JAVNOŠĆU KAO PROFESIJA U PREDUZEĆIMA U BIH Časopis,,Poslovne studije, 2015, 13 14: UDK 32.019.5:658(497.6) Rad primljen: 19.03.2015. DOI: 10.7251/POS1514475J Rad odobren: 15.04.2015. Pregledni rad Đervida Lekanić, mr Ružica 1 ODNOSI S JAVNOŠĆU

More information

Nastava glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole u Hrvatskoj

Nastava glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole u Hrvatskoj Nastava glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole u Hrvatskoj Music Teaching in the First Three Grades of Primary School in the Republic of Croatia Jasna Šulentić Begić Učiteljski fakultet u Osijeku

More information

IZVEDBENI PLAN NASTAVE OPIS KOLEGIJA

IZVEDBENI PLAN NASTAVE OPIS KOLEGIJA VELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU IZVEDBENI PLAN NASTAVE Oznaka: PK-10 Datum: 22.01.2014. Stranica: 1 od 4 Revizija: 01 Studij: Spec.dipl.str.stu.Menadžment Studijska godina: 2 Akad. godina: 2013/2014 Smjer: Semestar:

More information

11 Analiza i dizajn informacionih sistema

11 Analiza i dizajn informacionih sistema 11 Analiza i dizajn informacionih sistema Informatika V.Prof.dr Kemal Hajdarević dipl.ing.el 25.4.2014 11:58:28 1 1. Kompjuter, Internet, i mrežne osnove 2. Kompjuterska industrija Informatika u stomatologiji

More information

Val serija poglavlje 08

Val serija poglavlje 08 Val serija poglavlje 08 Kamo god da gledaš, svugdje je lice Boga Prije nego odemo dalje sa materijalom "Vala", postoje neke važne stvari iz prošlog dijela koje želim staviti bliže u fokus. Čini se, iz

More information

PSIHOPATOLOGIJA. Autor: Dr Radojka Praštalo. Psihopatologija

PSIHOPATOLOGIJA. Autor: Dr Radojka Praštalo. Psihopatologija 4 PSIHOPATOLOGIJA Autor: Dr Radojka Praštalo Psihopatologija 4.1. Psihopate U svijetu je 2008. nastupila velika kriza koja se svakim danom samo produbljuje i ne vidi joj se kraj. Kažu-ekonomska! Međutim,

More information

24th International FIG Congress

24th International FIG Congress Conferences and Exhibitions KiG 2010, 13 24th International FIG Congress Sydney, April 11 16, 2010 116 The largest congress of the International Federation of Surveyors (FIG) was held in Sydney, Australia,

More information

Advertising on the Web

Advertising on the Web Advertising on the Web On-line algoritmi Off-line algoritam: ulazni podaci su dostupni na početku, algoritam može pristupati podacima u bilo kom redosljedu, na kraju se saopštava rezultat obrade On-line

More information

ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP

ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP M. Mitreski, A. Korubin-Aleksoska, J. Trajkoski, R. Mavroski ABSTRACT In general every agricultural

More information

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Trening: Obzor 2020. - financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Ana Ključarić, Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja PROGRAM DOGAĐANJA (9:30-15:00) 9:30 10:00 Registracija

More information

Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa

Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa Mindomo je online aplikacija za izradu umnih mapa (vrsta dijagrama specifične forme koji prikazuje ideje ili razmišljanja na svojevrstan način) koja omogućuje

More information

Upotreba selektora. June 04

Upotreba selektora. June 04 Upotreba selektora programa KRONOS 1 Kronos sistem - razina 1 Podešavanje vremena LAMPEGGIANTI 1. Kada je pećnica uključena prvi put, ili u slučaju kvara ili prekida u napajanju, simbol SATA i odgovarajuća

More information

Copyright by Maida Cakić smjer religijska pedagogija - Džeparac. Novembar,2007.

Copyright by Maida Cakić smjer religijska pedagogija - Džeparac. Novembar,2007. Džeparac Novembar,2007. UVOD Tema džeparac je prisutna u svim porodicama. O toj temi se još više govori i diskutuje sa starosnom dobi djeteta, premda pedagozi predlažu da djeca svoj džeparac počinju dobivati

More information

KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500

KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500 KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500 kabuplast - dvoslojne rebraste cijevi iz polietilena visoke gustoće (PEHD) za kabelsku zaštitu - proizvedene u skladu sa ÖVE/ÖNORM EN 61386-24:2011 - stijenka izvana

More information

KAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA:

KAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA: Past simple uporabljamo, ko želimo opisati dogodke, ki so se zgodili v preteklosti. Dogodki so se zaključili v preteklosti in nič več ne trajajo. Dogodki so se zgodili enkrat in se ne ponavljajo, čas dogodkov

More information

CRNA GORA / MONTENEGRO ZAVOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, god.

CRNA GORA / MONTENEGRO ZAVOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, god. CRNA GORA / MONTENEGRO ZAOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, 23.6.211.god. Prilikom korišćenja ovih podataka navestii zvor Name the source when

More information

Third International Scientific Symposium "Agrosym Jahorina 2012"

Third International Scientific Symposium Agrosym Jahorina 2012 10.7251/AGSY1203656N UDK 635.1/.8 (497.6 Republika Srpska) TENDENCY OF VEGETABLES DEVELOPMENT IN REPUBLIC OF SRPSKA Nebojsa NOVKOVIC 1*, Beba MUTAVDZIC 2, Ljiljana DRINIC 3, Aleksandar ОSTOJIC 3, Gordana

More information

SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA. Ivan Pukšar, UNPAH

SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA. Ivan Pukšar, UNPAH SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA Ivan Pukšar, UNPAH DMK destinacijska menadžment kompanija tvrtka koja koristi svoje opsežno poznavanje turističkih resursa, raspolaže sa stručnim djelatnicima te

More information

HIPERAKTIVNI POREMEĆAJ DJECE PREDŠKOLSKE DOBI

HIPERAKTIVNI POREMEĆAJ DJECE PREDŠKOLSKE DOBI SVEUČILIŠTE U ZAGREBU UČITELJSKI FAKULTET ODSJEK ZA ODGOJITELJSKI STUDIJ PREDMET: PROBLEMI U PONAŠANJU DJECE TAJANA MANJKAS ZAVRŠNI RAD HIPERAKTIVNI POREMEĆAJ DJECE PREDŠKOLSKE DOBI Petrinja SVEUČILIŠTE

More information

Engineering Design Center LECAD Group Engineering Design Laboratory LECAD II Zenica

Engineering Design Center LECAD Group Engineering Design Laboratory LECAD II Zenica Engineering Design Center Engineering Design Laboratory Mašinski fakultet Univerziteta u Tuzli Dizajn sa mehatroničkom podrškom mentor prof.dr. Jože Duhovnik doc.dr. Senad Balić Tuzla, decembar 2006. god.

More information

STRUKTURNO KABLIRANJE

STRUKTURNO KABLIRANJE STRUKTURNO KABLIRANJE Sistematski pristup kabliranju Kreiranje hijerarhijski organizirane kabelske infrastrukture Za strukturno kabliranje potrebno je ispuniti: Generalnost ožičenja Zasidenost radnog područja

More information

NEKI KRITIČNI TRENUCI U PSIHIČKOM RAZVOJU

NEKI KRITIČNI TRENUCI U PSIHIČKOM RAZVOJU studije Mihalj Szentmartoni NEKI KRITIČNI TRENUCI U PSIHIČKOM RAZVOJU Uvod Ljubav je trajna čovjekova potreba: ako i nismo toga svjesni, mi zapravo živimo od ljubavi jer u onom času kad netko misli da

More information

Val serija 8. dio. Mnogi ljudi su pisali i pitali o "želji za znanjem." Njima se čini da je sticanje i prikupljanje znanja jedna OPS aktivnost.

Val serija 8. dio. Mnogi ljudi su pisali i pitali o želji za znanjem. Njima se čini da je sticanje i prikupljanje znanja jedna OPS aktivnost. Val serija 8. dio Kamo god da gledaš, svugdje je lice Boga Prije nego odemo dalje sa materijalom "Vala", postoje neke važne stvari iz prošlog dijela koje želim staviti bliže u fokus. Čini se, iz onoga

More information

Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku. Filozofski fakultet. Odsjek za psihologiju

Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku. Filozofski fakultet. Odsjek za psihologiju Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Odsjek za psihologiju Tajana Juraković Socioemocionalni razvoj djece u jednoroditeljskim obiteljima ZAVRŠNI RAD Mentorica doc. dr. sc. Daniela

More information

Automatske Maske za zavarivanje. Stella, black carbon. chain and skull. clown. blue carbon

Automatske Maske za zavarivanje. Stella, black carbon. chain and skull. clown. blue carbon Automatske Maske za zavarivanje Stella Podešavanje DIN: 9-13 Brzina senzora: 1/30.000s Vidno polje : 98x55mm Četiri optička senzora Napajanje : Solarne ćelije + dve litijumske neizmenjive baterije. Vek

More information

OSIGURANJE DJEČJIH PRAVA

OSIGURANJE DJEČJIH PRAVA OSIGURANJE DJEČJIH PRAVA Vodič za stručne djelatnike u sustavu alternativne skrbi www.coe.int/children Gradimo Europu za djecu i s djecom Preface Stranica 1 OSIGURANJE DJEČJIH PRAVA Vodič za stručne djelatnike

More information

Slobodni softver za digitalne arhive: EPrints u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Slobodni softver za digitalne arhive: EPrints u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu Slobodni softver za digitalne arhive: EPrints u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu Marijana Glavica Dobrica Pavlinušić http://bit.ly/ffzg-eprints Definicija

More information

JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE. Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka. (Opera preglednik)

JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE. Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka. (Opera preglednik) JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka (Opera preglednik) V1 OPERA PREGLEDNIK Opera preglednik s verzijom 32 na dalje ima tehnološke promjene zbog kojih nije moguće

More information

LJUDSKI RESURSI ULJANIKA

LJUDSKI RESURSI ULJANIKA LJUDSKI RESURSI ULJANIKA PROFIL DRUŠTVA NAJUSPJEŠNIJE NIJE HRVATSKO BRODOGRADILIŠTE GRADIMO BRODOVE I PROIZVODIMO BRODSKE DIZEL MOTORE KNJIGA NARUDŽBI DOBRO I KVALITETNO POPUNJENA 1856-2008 TEHNOLOŠKA

More information

RODITELJSKA PRAVA I ZAKONOM PROPISANI POSTUPAK

RODITELJSKA PRAVA I ZAKONOM PROPISANI POSTUPAK OBJAVLJENO U: THE JOURNAL OF LAW AND FAMILY STUDIES VOL. 1, BR. 2 (1999.), STR. 123-150 SVEUČILIŠTE UTAH, PRAVNI FAKULTET RODITELJSKA PRAVA I ZAKONOM PROPISANI POSTUPAK Donald C. Hubin Katedra za filozofiju

More information

JEZGRO KURIKULUMA ZA PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJA

JEZGRO KURIKULUMA ZA PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJA Republika e Kosovës Republika Kosova - Republic of Kosovo Qeveria Vlada Government Ministria earsimit, e Shkencës dhe e Teknologjisë Ministarstva Obrazovanja Nauke i Tehnologije Ministry of Education Science

More information

Naslov originala: Prevod: Distribucija:

Naslov originala: Prevod: Distribucija: Košer seks Naslov originala: Kosher Sex: A Recipe for Passion and Intimacy by Shmuley Boteach Prevod: Brane Popović Izdavač: Sinaj u saradnji sa bibliotekom Ner Micva Distribucija: 064/919-1478 (Srbija)

More information

ZAŠTITA I PROMOCIJA PRAVA STARIH LJUDI

ZAŠTITA I PROMOCIJA PRAVA STARIH LJUDI UDK 343.211.3-053.88(094.5) Ljubomir Sandić Ombudsman za ljudska prava Bosne i Hercegovine ZAŠTITA I PROMOCIJA PRAVA STARIH LJUDI Demografske statistike o trendu starenja društva ukazuju na aktuelnost

More information

Rad na području razvoja zajednice Teorija i praksa ZBORNIK RADOVA

Rad na području razvoja zajednice Teorija i praksa ZBORNIK RADOVA Rad na području razvoja zajednice Teorija i praksa ZBORNIK RADOVA Rad na području razvoja zajednice Teorija i praksa ZBORNIK RADOVA Rad na području razvoja zajednice Teorija i praksa ZBORNIK RADOVA 3 Nakladnik:

More information

H Marie Skłodowska-Curie Actions (MSCA)

H Marie Skłodowska-Curie Actions (MSCA) H2020 Key facts and figures (2014-2020) Number of RS researchers funded by MSCA: EU budget awarded to RS organisations (EUR million): Number of RS organisations in MSCA: 143 4.24 35 In detail, the number

More information

RESEARCH INTEREST EDUCATION

RESEARCH INTEREST EDUCATION Prof. dr sc. Aleksa Š. Vučetić Associate Professor UNIVERSITY OF MONTENEGRO FACULTY OF TOURISM AND HOSPITALITY Stari Grad 320-85330 Kotor - Montenegro aleksavucetic@gmail.com - www.ucg.ac.me RESEARCH INTEREST

More information

POSTUPAK IZRADE DIPLOMSKOG RADA NA OSNOVNIM AKADEMSKIM STUDIJAMA FAKULTETA ZA MENADŽMENT U ZAJEČARU

POSTUPAK IZRADE DIPLOMSKOG RADA NA OSNOVNIM AKADEMSKIM STUDIJAMA FAKULTETA ZA MENADŽMENT U ZAJEČARU POSTUPAK IZRADE DIPLOMSKOG RADA NA OSNOVNIM AKADEMSKIM STUDIJAMA FAKULTETA ZA MENADŽMENT U ZAJEČARU (Usaglašeno sa procedurom S.3.04 sistema kvaliteta Megatrend univerziteta u Beogradu) Uvodne napomene

More information

Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu

Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu Drago Pupavac Polytehnic of Rijeka Rijeka e-mail: drago.pupavac@veleri.hr Veljko

More information

POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA

POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA Master akademske studije Modul za logistiku 1 (MLO1) POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA angažovani su: 1. Prof. dr Momčilo Miljuš, dipl.inž., kab 303, mmiljus@sf.bg.ac.rs,

More information

Roditeljski Priručnik za Učenikov Individualni Izvještaj. Ocjenjivanje zavšnih predmeta Osnovne i Osmogodišnje Škole

Roditeljski Priručnik za Učenikov Individualni Izvještaj. Ocjenjivanje zavšnih predmeta Osnovne i Osmogodišnje Škole Roditeljski Priručnik za Učenikov Individualni Izvještaj Ocjenjivanje zavšnih predmeta Osnovne i Osmogodišnje Škole Ovo je treće ljeto da učenici Gwinnett Kantona su se pridružili učenicima u državi Georgia

More information

IDENTIFYING THE FACTORS OF TOURISM COMPETITIVENESS LEVEL IN THE SOUTHEASTERN EUROPEAN COUNTRIES UDC : (4-12)

IDENTIFYING THE FACTORS OF TOURISM COMPETITIVENESS LEVEL IN THE SOUTHEASTERN EUROPEAN COUNTRIES UDC : (4-12) FACTA UNIVERSITATIS Series: Economics and Organization Vol. 10, N o 2, 2013, pp. 117-127 Review paper IDENTIFYING THE FACTORS OF TOURISM COMPETITIVENESS LEVEL IN THE SOUTHEASTERN EUROPEAN COUNTRIES UDC

More information

VLADAN MARTIĆ PhD. Montenegro Business School, MEDITERAN UNIVERSITY. Institute of Accountants and Auditors of Montenegro

VLADAN MARTIĆ PhD. Montenegro Business School, MEDITERAN UNIVERSITY. Institute of Accountants and Auditors of Montenegro Personal data Address E-mail Linkedln VLADAN MARTIĆ PhD No 28 Admirala Zmajevica Street, Podgorica, Montenegro Cell +382 67 280 211 vladan.martic@unimediteran.net https://www.linkedin.com/in/vladan-martic-4b651833

More information