DERIVATIVNI UGOVORI KAO ALTERNATIVNI NAČINI IZRAVNAVANJA RIZIKA
|
|
- Barrie Parker
- 6 years ago
- Views:
Transcription
1 Revjja za pravo psigurarija Mr Jasmina Labudović* DERIVATIVNI UGOVORI KAO ALTERNATIVNI NAČINI IZRAVNAVANJA RIZIKA 1.UVOD Rizik je prisutan u celokupnoj privredi, ali nigde kao u osiguranju nema toliki značaj. Problem rizika naročito dobija na značaju sa liberalizacijom privrede, tj. sa dominacijom privatne svojine i konkurencije. Intenziviranje međunarodne razmene, ratni i politički rizici i prirodne katastrofe dale su delatnosti osiguranja jednu novu dimenziju. Veliki rizici i opasnosti prouzrokuju velike štete. S druge strane, mnoge rizike tržište osiguranja ne može da pokrije jer ne postoje tačne osnove za određivanje premije i ne postoji mogućnost za disperziju rizika. "Nauka o verovatnoći progresivno postaje netačna kako ima sve manje rizika sa kojim se bavi, a oni postaju sve veći." 1 Problem koji donose velike štete tiče se nedovoljnosti kapaciteta osiguranja. Suština problema leži u fluktuaciji ukupnih šteta u odnosu na očekivani iznos šteta. Velike štete i njihov spiralni efekut ozbiljno ugrožavaju solventnost osiguravača. To stvara problem i za tržište reosiguranja. Nije tajna da postoji manjak kapaciteta za najveće i najkompleksnije rizike. Iz tog razloga, život i privredna praksa nameću potrebu da se veliki rizici izravnavaju i na druge načine, a ne samo kroz osiguranje, tako otvarajući vrata novim metodama upavljanja rizikom. U tome veliku ulogu ima razvijeno finansijsko tržište koje svojim ogromnim potencijalom obezbeđuje dodatni kapacitet osiguranju. 2 Alternativni načini izravnavanja rizika su brojni: opcije i fjučersi, svop aranžmani sekuritizacija, kaptive, kreditiranje od strane banaka, garancije države i banaka, samoosiguranje itd. Mi ćemo se u ovom radu fokusirati na opcije (eng. option), fjučerse (eng. futures) i svopove (eng. szuaps) kao derivativne ugovore preko kojih se rizik može smanjiti (eliminisati). Prvo ćemo ukazati na krug subjekata koji pribegavaju alternativnim načinima izravnavanja rizika, razloge zbog čega to čine, a zatim ćemo objasniti njihov mehanizam funkcionisanja i uporediti ih sa ugovorom o osiguranju. 2. SUBJEKTI KOJI PRIBEGAVAJU ALTERNATIVNIM NAČINIMA IZRAVNAVANJA RIZIKA Najveći korisnici alternativnih načina izravnavanja rizika su veliki privredni subjekti (korporacije, banke). Alternativni načini smanjenja i eliminacije rizika, na koje se oslanjaju privredni subjekti, ne ograničavaju zaključivanje komercijalnih osiguranja. 3 S druge strane, ovi subjekti često zadržavaju veliki deo novčanih sredstava u svojim fondovima kako bi pokrili eventualne gubitke na koje računaju. Privredni subjekti pokazuju mnogo veću sklonost ka kvalitativnim i kvantitativnim analizama prilikom donošenja odluke o najadekvatnijem načinu zaštite od rizika nego mala preduzeća i pojedinci (fizička lica). 4 Oni zahtevaju detaljnu specifikaciju troškova, obima pokrića i sl. kako bi imali jasniju sliku o načinu smanjenja (eliminisanja) rizika, odnosno o tome šta je za njih isplativije i pogodnije. Veliki privredni subjekti (korporacije) imaju veću pregovaračku moć od malih preduzeća i fizičkih lica, pa mogu biti ravnopravan partner osiguravačima. Oni poseduju potrebna stručna znanja i iskustvo prilikom pregovora oko premijske stope i drugih uslova ugovora i zato osiguravači nekada moraju pružiti mnogo fleksibilnije uslove ugovora o osiguranju i udovoljiti specijalnim zahtevima osiguranika (njihovi rizici su često kompleksni i veoma raznovrsni), kako bi ovaj način pokrića rizika učinili atraktivnijim u odnosu na alternativne načine. 5 Mnogi rizici se ne mogu pokriti osiguranjem, kao što je rizik od promene cene, promena ukusa potrošača i sl. (tzv. tržišni rizici), pa kompanijama ne preostaje ništa drugo nego da zaključe opcijski ili fjučers ugo- * Pravni fakultet Kragujevac. ' Dobrivoje Ogrizović: Ekonomika osiguranja, Grafičar, Sarajevo, 1985, str Dr Nebojša Žarković: Uloga finansijskih tržišta u transferu rizika osiguranja, Anali Ekonomskog fakulteta u Subotici, 1997, br. 2, str Naknade nezaposlenima, osiguranje od odgovornosti, osiguranje imovine. 4 Ako je reč o osiguranju, privredni subjekti razmatraju: sadašnju vrednost očekivanih troškova, ukupan iznos premija koje treba platiti, strukturu premije, dinamiku uplate premija, poreski tretman premija, iznos naknade koja će im biti isplaćena u slučaju realizacije štetnog dogadaja, rok u kome će šteta biti nadoknađena, iznos i vrste franšize, prednost smanjene premije, mogućnost isplate dividendi ako se firma suoči sa gubicima, prethodno iskustvo sa osiguravaćem, osiguravačevu reputaciju i finansijsku snagu. 5 Scott E. Harrington, Gregory R. Niehaus: Risk Management & Insurance, McGravv Hill, Singapore, 2004, str. 523, 38 Revija za pravo osiguranja & Broj 3/
2 vor i tako se zaštite od takvih rizika. Moramo ukazati na to da osiguranje ne prihvata špekulativne rizike zbog njihove dvojne prirode/ već samo čiste, pa je to još jedan od razloga zašto se poseže za alternativnim oblicima zaštite od rizika. Pored toga, za neke rizike, osiguranje ne može pružiti potpuno pokriće, već samo delimično jer im to kapacitet ne dozvoljava, što neminovno "primorava" kompanije da potraže druge, odnosno dopunske načine zaštite. Na ovom mestu moramo naglasiti da se kao korisnici opcija, fjučersa i svopova, kao alternativnih načina zaštite od rizika, mogu pojaviti i društva za osiguranje. Postoji više razloga zbog čega to čine: izbegavanje rizika kamatne stope, rizika promene deviznog kursa i rizika neizvršenja obaveza. Društva za osiguranje se mogu pojaviti i u ulozi korisnika finansijskih derivata (fjučersa, opcija, svop aranžmana) i u ulozi dilera, premda se u ovoj drugoj ulozi najčešće pojavljuju banke i kompanije koje trguju hartijama od vrednosti. Međutim, mnogo je veći broj društava za osiguranje u ulozi korisnika derivata. Društva za osiguranje su veliki korisnici finansijskih derivata jer na ovaj način mogu da ostvare ravnotežu između plasiranih sredstava i obaveza koje treba da izmire. Pored ovog razloga, u osnovi svakog korišćenja finansijskih derivata je maksimizacija vrednosti kompanije, smanjenje troškova, a često to mogu biti i poreski razlozi.' Za društva za osiguranje treba da bude primarno to da koriste finansijske derivate kako bi se zaštitili od rizika sa kojima se susreću u poslovanju i da bi odgovorili svojim osnovnim obavezama iz ugovora o osiguranju, a ne da bi ostvarivali profit u takvim transakcijama. Ovaj postulat je upravo u skladu sa osnovnim načelima investiranja sredstava osiguranja - načelom sigurnosti i načelom likvidnosti. 3. OPCIJE ZA KATASTROFALNE RIZIKE Opcija predstavlja ugovor o terminskoj prodaji tržišnog materijala, kojim jedna ugovorna strana stiče pravo da kupi ili proda predmet opcije na dan dospeća utvrđen ugovorom, a druga se obavezuje da na zahtev prve bezuslovno preda ili preuzme i plati ugovoreni predmet opcije. 8 Postoje kupovne ili pozivne (eng. call option) i prodajne opcije (eng. put option). Opcije predstavljaju vrstu finansijskih derivata. Kao i ostali derivati (fjučersi, svopovi) svoju vrednost izvode iz vrednosti osnovne aktive (robe, hartija od vrednosti, deviza, kamata). Reč je o standardizovanim finansijskim instrumentima. Standardizovanost se odnosi na cenu izvršenja, datum do kog važi opcija, tip osnovne aktive i sl. Za razliku od opcija na indekse koje svoju vrednost baziraju na berzanskim indeksima,/opcije za katastrofalne rizike (eng. catastrophe options) svoju vrednost baziraju na indeksu katastrofalnih šteta. Pozivne opcije za katastrofalne rizike obezbeđuju kupcu pravo na isplatu unapred utvrdenog iznosa sredstava za tačno određen period, ukoliko indeks katastrofalnih šteta pređe limit koji je unapred definisan uslovima ugovora. Osiguravač koji želi da se zaštiti od rizika kupuje opcije od investitora. Ako ukupan iznos šteta bude veći od cene izvršenja opcije, investitor će morati da osiguravaču isplati unapred ugovoreni iznos. S obzirom da je reč o standardizovanim finansijskim instrumentima, njima se može trgovati sa manjim troškovima. Prodajne opcije za katastrofalne rizike (eng. catastrophe equity puts) su takve opcije koje prodavcu (osiguravaču) daju pravo da proda određeni broj akcija investitoru po unapred određenoj ceni kada katastrofalne štete pređu limit određen u opciji. Osiguravači će novac dobijen od prodaje akcija iskoristiti za isplatu odštetnih zahteva. Investitori u put opcije će primiti isplatu od osiguravača kada cena po kojoj su se saglasili da kupe akcije bude viša nego tržišna cena akcija. Ako gubici ne dostignu određeni nivo tokom perioda važenja opcije, prodajna opcija se neće realizovati. Npr. osiguravač plaća investitoru 2,7 miliona dolara godišnje (tzv. premija) da bi stekao pravo da mu proda preferencijalne akcije u vrednosti od 120 miliona dolara. Ovo pravo osiguravača će se realizovati ako gubici po pojedinačnom događaju prelaze 220 miliona dolara ili ako ukupni gubici u jednoj godini predu 290 miliona dolara. Dividende koje treba da se isplate na preferencijalne akcije zavise od zbira kamate na londonskom međubankarskom tržištu (London Interbank Offered Rate - LIBOR) i marže koja zavisi od kreditnog rejtinga osiguravača u vreme izdavanja akcija. 9 Opcije za katastrofalne rizike podsećaju na reosiguranje viška šteta (eng. excess ofloss reinsurance). I opcije za katastrofalne rizike i reosiguranje viška šteta 6 Špekulativni rizik može rezultirati ili dobitkom ili gubitkom, za razliku od čistog čiji je rezultat uvek gubitak. EmmettVaughan, Therese Vaughan: Osnove osiguranja - upravljatije rizicima, Mate, Zagreb, 2000, str Kenneth Black, Jr Harold D. Skipper, Jr: Life & Health Insurance, thirteenth edition, Prentice Hall, New Jersey, 2000, str " Miodrag Mićović: Berzanski poslovi i hartije od vrednosti, Pravni fakultet u Kragujevcu - Institut za pravne i društvene nauke, Kragujevac, 2003, str. 55. ' A Congressional Budget Office study, Federal Reinsurance for Disaster, USA, September Revija za pravo osiguranja & Broj 3/
3 Revija za pravojpsiguranja štite osiguravača od katastrofalnih šteta i kumulativnih šteta. Kod reosiguranja viška šteta reosiguravač nadoknađuje višak preko određene granice štete (reosiguranje viška šteta na riziko osnovi), odnosno nadoknađuje sve štete koje prelaze određeni iznos iz više osiguranja pod uslovom da su nastale ostvarenjem istog događaja (čisto reosiguranje viška šteta). 10 Opcijama za katastrofalne rizike je trgovano na Cikaškoj berzi (Chicago Board oftrade - CBOT) do decembra i na Bermudskoj robnoj berzi (Bermuda Commodities Exchange) od do kada je prekinuto zbog malog obima trgovine. Na ovaj način bila je obezbeđena zaštita osiguravačima u iznosu od 50 milijardi dolara. 11 U SAD-u opcije za katastrofalne rizike se razlikuju od tradicionalnog reosiguranja zbog toga što se zasnivaju na indeksu šteta u jednom od devet regiona koliko ih ima u SAD-u, a ne na indeksu šteta osiguravača. Korišćenje indeksa katastrofalnih šteta značajno smanjuje moralni hazard i negativnu selekciju, ali s druge strane stvara veći bazni rizik za osiguravače. Gubici mogu biti više prisutni u jednom nego u drugom regionu, pa za osiguravače mogu nastati veće obaveze po osnovu ugovora o osiguranju (veće isplate). Kombinacija metoda zaštite ne može biti ista za sve osiguravače jer ih mogu karakterisati velike razlike. Distribucija šteta jednog osiguravača može biti približna indeksu na kome se zasnivaju opcije, dok kod drugog osiguravača može značajno odstupati. Tako dolazimo do baznog rizika. To je rizik koji podrazumeva da opcije neće biti dovoljno efiksano sredstvo zaštite od katastrofalnih gubitaka jer indeks na kome počivaju opcije ne odgovara osiguravačevom iskustvu u pogledu visine šteta. Koliko će opcije biti efikasno sredstvo zaštite od rizika zavisi od osiguravačevog iskustva u poređenju sa indeksom katastrofalnih šteta na kojima počivaju opcije. Odsustvo visoke korelacije između osiguravačevog iskustva i indeksa katastrofalnih šteta (bazni rizik) može smanjiti efikasnost opcija kao zaštite od katastrofalnih gubitaka. Sto osiguravačeva distribucija šteta više odgovara indeksu katastrofalnih šteta, to je veća verovatnoća da će opcije obezbediti neophodna sredstva kada nastane štetni događaj kako bi osiguravač nadoknadio nastale štete. Samim tim, manji je i bazni rizik. Istraživanja su pokazala da je zaštita od katastrofalnih šteta putem opcija za katastrofalne rizike efikasna, na prvom mestu, za velike osiguravače i za male osiguravače koji imaju visoko diverzifikovan portfelj. Stvaranje unutardžavnog indeksa šteta (umesto medudržavnog) na teritoriji SAD-a, deobom nacionalnog tržišta osiguranja na regionalne zone i određivanje indeksa šteta za svaki region posebno, smanjuje bazni rizik. Međutim, takve podele povećavaju transakcione troškove. Uvek kada se vrednost neke kompanije smanjuje kada raste vrednost osnovne aktive (cena, devizni kurs, indeksi), zaštita se obezbeđuje kol opcijama. U suprotnom, kada se vrednost kompanije smanjuje kada se smanjuje vrednost osnovne aktive, zaštita se postiže preko prodajnih opcija. Treba imati u vidu da je ulaganje u opcije visokorizična investicija. Opcije donose velike profite, ali isto tako i velike gubitke. Svaka kupovina opcija znači privremeno odricanje od velikih sredstava da bi se njihov kupac zaštitio od rizika u budućnosti kada štete nastanu i da bi ostvario ekstra profit. Zakonska regulativa koja se odnosi na solventnost, računovodstvene tehnike i poreski propisi imaju velikog uticaja na odluke o obliku zaštite od katastrofalnih rizika. Npr. u SAD-u računovodstvena tehnika je različita u zavisnosti od toga da li se radi o reosiguranju, kao načinu upravljanja rizikom, ili se pribegava alternativnim metodama zaštite (obveznice za katastrofalne štete, opcije za katastrofalne štete i sl.). Po pravilu, računovodstveni propisi obeshrabruju alternativne metode zaštite. Veliki nedostatak korišćenja opcija za katastrofalne rizike kao zaštite od rizika je u tome što osiguravači ne mogu troškove koji nastaju u vezi sa opcijama odbiti od prihoda dok ne istekne period važenja opcije. Nasuprot tome, premije koje plaćaju reosiguravaču mogu odmah odbiti od bruto premije. Takode, osiguravači mogu odbiti premije reosiguranja od oporezivog prihoda smanjujući tako poreske obaveze. Međutim, osiguravači ne mogu odbiti troškove kupovine opcija za katastrofalne rizike dok ne obračunaju kapitalnu dobit ili gubitak onda kada se izvrše isplate po osnovu opcija. Tako su, sa stanovišta poreske tehnike, opcije za katastrofalne rizike mnogo manje atraktivne u odnosu na tradicionalno reosiguranje. 4. FJUČERSI Kao i opcije, fjučersi se koriste da bi se umanjio rizik u poslovanju. Fjučers predstavlja prenosiv i standardizovan ugovor o prodaji određene aktive, kod koga se isporuka i plaćanje vrši u budućnosti, po kursu koji je utvrđen u vreme sklapanja ugovora. 12 Ovaj ugo- 10 Predrag Šulejic: Pravo osiguranja, Centar za publikacije Pravnog fakulteta u Beogradu, Beograd, 2005, str " A Congressional Budget Office study, Federal Reinsurance for Disaster, USA, September Miodrag Mićović: isto, str Revija za pravo osiguranja & Broj 3/
4 CLANCi vor obezbeđuje zaradu na osnovu razlike između ugovorene i promptne (trenutne) cene. Bitno obeležje fjučers ugovora je standardizovanost, prenosivost i prisustvo klirinške kuće koja garantuje izvršenje posla što uliva poverenje stranama u poslu. Za razliku od opcija kod kojih kupac opcije (osiguravač) plaća prodavcu opcije premiju unapred, kod fjučersa se cena plaća istekom ugovora. Prilikom zaključenja ugovora, plaća se samo inicijalna marža, tj. garantni depozit kao sredstvo obezbedenja izvršenja obaveza iz ugovora. 13 Finansijski fjučersi služe da bi se preneo rizik od fluktuacija kamatnih stopa sa onih koji ne žele da ga nose (kompanije za osiguranje) na špekulante koji na taj način nastoje da ostvare visoke profite. 14 Cest korisnik fjučersa, kao načina zaštite od gubitaka su finansijske institucije, a medu njima, posebno, kompanije za osiguranje. Osiguravači ih najčešće koriste da bi se zaštitili od rizika promene kamatne stope i promene deviznog kursa. Npr. rast kamatnih stopa dovodi do opadanja vrednosti obveznica kojima raspolaže kompanija i to je jedan od razloga zbog čega se mora potražiti zaštita. S druge strane, pad kamatnih stopa dovodi do rasta cena (vrednosti) obveznica koje jedna kompanija namerava da kupi. To povećava njene troškove, pa ona mora pronaći efikasan način zaštite. Zaštita putem fjučersa treba da se osmisli i ugovori tako da donosi dobit od fjučers transakcija kako bi se pokrili gubici u bilansu stanja nastali zbog fluktuacija kamatnih stopa. 15 Kompanije za osiguranje života nastoje da kroz kupovinu fjučersa obezbede stabilnost svog portfelja. Ovu vrstu finansijskih derivata uglavnom koriste osiguravači koji u svom portfelju imaju: veliki deo sredstava plasiranih u nekretnine, komercijalne obveznice, hipotekarne obveznice, neameričke i nekanadske obveznice SVOPOVI (UGOVORI O ZAMENI PORTFEUA) Svop je ugovor o istovremenoj promptnoj i terminskoj prodaji berzanskog materijala, kao i o zameni jedne bilansne aktive drugom bilansnom aktivom ili jedne bilansne pasive dugom bilansnom pasivom. 17 Kompanije za osiguranje vrlo često koriste kamatne i valutne svopove. Akteri svop transakcije vrše razmenu fiksne za fluktuirajuću kamatnu stopu ili fluktuirajuće za fiksnu kamatnu stopu. Takođe, putem svopa se može obezbediti bolja usklađenost dospeća pasive sa dospećem aktive. 18 Svopovi dozvoljavaju osiguravaču da trguje izloženošću riziku i diverzifikuje svoj portfelj (holding), tako smanjujući rizik zbog kog bi mogao da postane insolventan posle katastrofe. Svopovi ne menjaju osiguravačev gotovinski tok. Svopovima se može trgovati van berze (Over the Counter - OTC) ili na berzi za katastrofalne rizike (Catastrophe Risk Exchange), preko elektronskog listinga, koja je počela sa radom oktobra kao specijalizovana berza za osiguravače i reosiguravače. Najveći svopovi se ugovaraju direktno između kompanija. Npr. Svviss Re i Tokio Marine & Fire Insurance, dve najveće svetske kompanije za reosiguranje, sporazumeli su se o svopu u vrednosti od 450 miliona dolara. Izvršene su tri zamene rizika od prirodnih katastrofa. Izvršena je zamena zemljotresa u Japanu za zemljotres u Kaliforniji, tajfuna u Japanu za orkan na Floridi i tajfuna u Japanu za oluju u Francuskoj. 15 Da bismo objasnili kako funkcioniše svop transakcija poslužićemo se jednim primerom. Kompanija za osiguranje A je investirala 100 miliona dolara u korporativne obveznice sa rokom dospeća od 4 godine. Ove obveznice nose profit određen prema LI- BOR-u, kao najšire korišćenoj fluktuirajućoj kamatnoj stopi na tržištu kamatnih svopova. Druga kompanija B želi da konvertuje (zameni) svoju investiciju koja nosi fiksni prinos (fiksnu kamatnu stopu) za varijabilnu kamatnu stopu. Iz tog razloga ova kompanija dolazi u kontakt sa dilerom i ugovara se svop. Kompanija A plaća fiksnu kamatnu stopu kompaniji B, a kompanija B plaća fluktuirajuću kamatnu stopu (LIBOR) kompaniji A. Važno je ukazati da se plaća samo neto iznos dospele kamate jednoj, odnosno drugoj kompaniji u svop transakciji, zavisno od kretanja kamatnih stopa na svaki datum dospeća kamate. Razlog za ovakvu svop transakciju može biti poboljšanje strukture portfelja jedne i druge kompanije i postizanje bolje ravnoteže između aktive i pasive. " Isto, str Najpoznatije svetske berze finansijskih fjučersa i opcija su: Chicago Board oftrade, New York Futures Exchange, Singapore Exchange, Chicago Mercantile Exchange, Marche a Terme lnternational De France, London Intemational Financial Futures Exchatige, Sydney Futures Exchange i Toronto Futnres Exchange. 15 Peter S. Rose, Sylvia C. Hudgins: Bankarski menadžmetit ifitiansijske ushige, Data status, Beograd, 2005, str Kenneth Black, Jr Harold D. Skipper Jr: Isto, str Miodrag Mićović: Isto, str «Peter S. Rose, Sylvia C. Hudgins: Isto, str Revija za pravo osiguranja & Broj 3/
5 Revija za pravojosiguranja. :::...:" : Iako su se fjučersi pojavili mnogo pre nego svopovi, 20 svop transakcije se danas mnogo češće koriste za zaštitu od rizika od strane kompanija za osiguranje. Razlog zbog čega je to tako je u brojnim prednostima svopova u odnosu na fjučerse. Jedan od glavnih nedostataka fjučersa je u tome što imaju stroge datume dospeća (obično dospevaju u roku od nekoliko nedelja ili meseci). Međutim, svopovi mogu da pokriju bilo koji vremenski period. Svop se obično ugovara za period od 3 do 10 godina. Da bi se transakcije ubrzale, na berzama na kojima se trguje svopovima, pojavili su se ugovori o svopovima sa već utvđenim pravima i obavezama ugovornih strana što poboljšava likvidnost na tržištu i olakšava pregovaranje. Nedostatak svopova je u tome što ih karakterišu visoke brokerske provizije, za razliku od tržišta fjučersa, gde su te provizije, uglavnom, niske. 21 Učesnici svop transakcija imaju, uglavnom, visok rejting. Međutim, da bi se obezbedila zaštita i od onih sa nižim kreditnim rejtingom, ugovaraju se različite klauzule, kao što je tzv. klauzula "okidač". 22 Saldiranje predstavlja dodatni element obezbeđenja od neizvršenja obaveza iz svop ugovora jer se na svaki datum dospeća razmenjuje samo neto razlika između plaćanja kamate koju oni jedan drugom duguju. j Forvardi su terminski ugovori koji, za razliku od opcija i fjučersa, nisu standardizovani i nisu prenosivi što umanjuje njihovu atraktivnost i korišćenje od strane kompanija za osiguranje. Ono što je važno u procesu zaštite od raznovrsnih rizika je, upravo, prenosivost koja obezbeđuje laku i brzu trgovinu između zainteresovanih strana i visoku likvidnost takvih finansijskih instrumenata. Iz tog razloga, svopovi, opcije i fjučersi su najčešće korišćeni derivativni ugovori. Osiguravač često traga za optimalnom kombinacijom metoda zaštite od rizika (zadržavanje, reosiguranje, opcije za katastrofalne rizike). Prilikom donošenja odluke na koji način se zaštititi od najvećih i najkompleksnijih rizika, osiguravač mora detaljno ispitati prednosti i nedostatke svakog metoda zaštite posebno i izabrati onaj koji najviše odgovara njegovim potrebama i kapacitetu. U tome veliki značaj imaju i troškovi. Obračun troškova za svaki oblik zaštite vrši se na osnovu matematičkih modela (algoritama, kompjuterskih metoda). Interesantno je objasniti zbog čega su investitori zainteresovani da uđu u transakcije preko derivativnih ugovora i praktično, preuzmu rizik osiguravača na sebe. Na prvom mestu, preko derivativnih ugovora se postiže veća diverzifikacija rizika, što je primarni cilj svakog investitora^ Stete koje nastaju usled prirodnih katastrofa najčesće nisu povezane sa fluktuacijama na tržištu akcija i obveznica što ide u prilog investitorima, ali ima i izuzetaka. 23 Investitori će nastojati da se informišu o verovatnoći nastanka štetnog događaja i o ceni opcija za katastrofalne rizike, pa će, na osnovu takvih informacija obračunati i stopu prinosa koju očekuju od prodaje opcija osiguravaču. Ulaganje u opcije i druge finansijske derivate, kao način zaštite od katastrofalnih rizika, može poboljšati strukturu portfelja, umanjiti rizik i obezbediti veći profit investitorima. 6. SLIČNOSTI I RAZUKE IZMEĐU DERIVATIVNIH UGOVORA I UGOVORA O OSIGURANJU Sličnost između derivativnih ugovora i ugovora o osiguranju ogleda se u tome što je svrha i jednih i drugih u zaštiti od rizika. Obe vrste ugovora obezbeduju privrednom subjektu potrebna novčana sredstva kada pretrpi određeni gubitak. Ta novčana sredstva će se iskoristiti za pokriće troškova i gubitaka koji nastaju usled realizovanog rizika. U tekstu koji sledi, navešćemo razlike između ove dve vrste ugovora. 1. Derivativni ugovori (fjučersi, opcije, svopovi) se prvenstveno koriste da bi se privredni subjekti zaštitili od rizika promene cena, promene kamatne stope, promene deviznog kursa i promene indeksa. Reč je uglavnom o kratkoročnim rizicima. Ovi ugovori ne pokrivaju štete koje nastaju protekom više godina. Nasuprot tome, u osiguranju se pruža zaštita od posebnih vrsta rizika - čistih, a ne špekulativnih, premda ni svi čisti rizici ne mogu biti pokriveni osiguranjem zbog ograničenog kapaciteta društava za osiguranje. Društva za osiguranje obezbeđuju zaštitu ne samo od kratkoročnih rizika, već i od dugoročnih. 2. Kod derivativnih ugovora cena je, uglavnom, kategorija koju određuju tržišni zakoni. " A Congessional Budget Office study, Federal Reinsurance for Disaster, USA, September Fjučersi su se pojavili u 17. veku u Japanu, a svopovi 80-ih godina dvadesetog veka. 21 Peter S. Rose, Sylvia C. Hudgins: Isto, str Ova klauzula podrazumeva pravo jedne ugovorne strane da raskine ugovor ukoliko dođe do pada kreditnog rejtinga druge ugovorne strane koja inače ima niži kreditni rejting. 23 Teroristicki napad 12. septembra na Svetski trgovinski centar je imao uticaj na kratkoročni pad cena akcija. 42 Revija za pravo osiguranja & Broj 3/
6 CLANCI Cenu u osiguranju definišu zakoni statistike i matematike - račun verovatnoće i zakon velikih brojeva. U osiguranju je pravilo da se premija plaća unapred prilikom zaključenja ugovora za tekući period trajanja osiguranja. Može se plaćati sukcesivno (po pravilu u dugoročnim osiguranjima), a može i jednokratno (obično kod kratkoročnih osiguranja). Izuzetno, može se plaćati unazad i u takvom slučaju osiguranik duguje kamatu, a ako zakasni sa redovnom kamatom plaća i zateznu kamatu. 3. Ugovore o osiguranju, koji odražavaju specifičnosti određene kompanije čiji rizik preuzimaju, karakteriše manji bazni rizik 24 u odnosu na derivativne ugovore. Pošto derivativni ugovori ne polaze od specifičnosti kompanije, imaju veći bazni rizik. Da bi se umanjio bazni rizik, trebalo bi prilikom zaključivanja derivativnih ugovora precizirati elemente od kojih ovaj rizik zavisi (npr. kvalitet robe iz čije vrednosti se izvodi derivativni ugovor, period kada se nabavlja, poreklo robe). Važno obeležje ugovora o osiguranju i premije kao cene osiguranja je individualizacija. To podrazumeva da se premija prilagođava specifičnostima svakog osiguranika posebno jer zavisi od veličine rizika, prethodnog iskustva, vrednosti osigurane stvari, maksimalno moguće štete i sl. To nije slučaj kod cena derivativnih ugovora. Finansijski derivati su, uglavnom, standardizovani proizvodi, a za osnovu imaju prosečan portfelj Ukupni troškovi u osiguranju mogu biti veći nego kod derivativnih ugovora zbog moralnog hazarda, asimetričnih informacija i negativne selekcije. Ovi problemi doprinose da osiguravač odmeri premiju koja ne odgovara pravoj veličini rizika jer ne raspolažu svim činjenicama odlučujućim za ocenu rizika. To povećava samu premiju čineći osiguranje skupljim oblikom zaštite od rizika. Troškovi prikupljanja dodatnih informacija i nadgledanje (monitoring) dodatno uvećavaju cenu osiguranja. Pošto se kod derivativnih ugovora najčešće govori o ceni kao rezultanti tržišnih kretanja na koje firme ne mogu da utiču, troškovi nadgledanja i prikupljanja informacija su niži. M 5. Promena cena, deviznog kursa, kamatne stope i berzanskih indeksa mogu dovesti pojedine privredne subjekte do gubitaka a druge do dobitaka. Derivatnim ugovorima se postiže neutralisanje efekata promene cena kod ugovornih strana. Međutim, gubici koje pretrpi osiguranik, ne znače istovremeni dobitak za nekog drugog (npr. imovina nastradala u požaru, odgovornost). 6. Zbog promene cena i drugih rizika može biti pogođen veći broj subjekata. Zato su oni zainteresovani za kupovinu ugovora koji će ih zaštiti od takvih opasnosti. Derivativnim ugovorima se lako može trgovati, pa se zato za njih kaže da pokazuju veću likvidnost od ugovora o osiguranju. Dogovor o ceni se relativno brzo postiže. Brže se može obezbediti zaštita od rizika (eng. hedge) i brzo se ta zaštita može "prodati" uz relativno male troškove. 27 S druge strane, izmena ugovora o osiguranju da bi se obezbedilo veće ili manje pokriće može da oduzme više vremena i troškova. Kupovina i prodaja opcionog ugovora koristi svim kompanijama koje su izložene istom riziku, dok se ugovor o osiguranju (npr. od odgovornosti) odnosi samo na osiguranika i ne može pružiti zaštitu nekom drugom. Opcija to može i zato njom trguju špekulanti, jer mogu mnogo zaraditi prilikom transakcija. 7. Brzina transakcija predstavlja još jednu razliku između derivativnih ugovora i ugovora o osiguranju. Na berzama se vrši dnevno prilagođavanje nastalim promenama, što govori u prilog toga da su opcije, fjučersi i svopovi mnogo fleksibilniji instrumenti zaštite, za razliku od tržišta osiguranja i reosiguranja. Npr. promene u reosiguranju se obično vrše godišnje, prilikom obnove ugovora 28 Na berzanskom tržištu prisustvo brojnih subjekata, posebno špekulanata, doprinosi da ono bude kontinuirano, dinamično i da se brzo uparuju nalozi za kupovinu i prodaju. 8. Za razliku od derivativnih ugovora koji pružaju samo jednu uslugu - zaštitu od rizika, osiguranje ne samo da pruža zaštitu od rizika, već pruža i jednu dodatnu uslugu koja se odnosi na prenos rizika u reosiguranje, što predstavlja jedan od načina upravljanja rizikom. 29 ZAKUUČAK Alternativni metodi zaštite od rizika postali su danas veoma važni, s jedne strane, zbog toga što kompanije za osiguranje imaju manjak kapaciteta za najveće " Scott E. Harrington, Gregory R. Niehaus: Isto, str Dr Nebojša Žarković: Isto, str M Isto, str Isto, str Dr Nebojša Žarković: Isto, str " Isto. Revija za pravo osiguranja * Broj 3/2006 i
7 Revijaza pravoosiguranja 5M828 w rizike, a s druge strane, zato što se kompanije za osiguranje u poslovanju suočavaju sa svim onim rizicima kao i ostali privredni subjekti (rizik promene kamatne stope, deviznog kursa, neizvršenja obaveza, likvidnosti). Zahvaljujući kapacitetu tržišta kapitala i karakteristikama opcija, fjučersa i svopova, putem derivativnih ugovora može se obezbediti efikasna zaštita od ovih rizika. Alternativni načini izravnavanja rizika doprinose da tržište osiguranja i reosiguranja postane mnogo konkurentnije. To će usporiti rast cena zaštite od budućih orkana i zemljotresa. Međutim, važno je primetiti da, barem do sada, tržište kapitala nije apsorbovalo nijedan rizik od terorizma. Zbog sve učestalijih prirodnih katastrofa i problema koji izazivaju kumulativne štete, može se očekivati da će se derivativni ugovori sve više koristiti kao način obezbeđenja od rizika. Preko derivativnih ugovora se postiže i bolje upravljanje imovinom i obavezama. Međutim, alternativne načine zaštite treba shvatiti, na prvom mestu, kao dopunu tradicionalnom načinu zaštite od rizika i nikako ga ne mogu u potpunosti zameniti. Rezime Osnovni cilj ovog članka je da ukaže na krug subjekata koji koriste alternativne načine zaštite od rizika, razloge zbog čega to čine, mehanizam funkcionisanja derivativnih ugovora kao alternativnih načina zaštite od rizika i prednosti i nedostatke derivativnih ugovora u poređenju sa ugovorom o osiguranju, kao tradicionalnim metodom zaštite. Kao najveći korisnici alternativnih načina zaštite od rizika pojavljuju se veliki privredni subjekti (korporacije, banke, kompanije za osiguranje). Postoji više razloga zbog čega to čine: nedovoljnost kapaciteta osiguravača; neki rizici uopšte ne mogu biti pokriveni osiguranjem (tzv. tržišni rizici - promena ukusa potrošača, rizik promene cena); izbegavanje rizika kamatne stope, rizika deviznog kursa, likvidnosti; bolja struktura portfelja, bolja ravnoteža između plasiranih sredstava i obaveza iz zaključenih ugovora i sl. Autor daje pojmovno određenje opcija, fjučersa i svopova, a zatim objašnjava i analizira način funkcionisanja opcija za katastrofalne rizike, fjučersa i svopova. Radi lakšeg objašnjenja, autor navodi primere za svaki od ovih derivativnih ugovora. U tekstu se ukazuje na sličnosti i razlike između derivativnih ugovora i ugovora o osiguranju. Naglašava se da optimalna kombinacija metoda zaštite ne može biti ista za sve osiguravače jer između njih mogu postojati velike razlike. Svaka odluka zahteva detaljnu analizu prednosti i nedostataka takvog metoda zaštite i korišćenje matematičkih metoda kako bi se došlo do najisplativijeg, najefikasnijeg i najjeftinijeg metoda zaštite. Derivativne ugovore treba posmatrati kao dopunu tradicionalnih oblika zaštite i ne mogu zameniti osiguranje kao tradicionalni metod zaštite od rizika. DERIVATIVE CONTRACTS AS ALTERNATIVE METHOD FOR RISK TRANSFER Summary The main goal of this article is to point out the following: the circle of subjects who use alternative ways of risk protection, their reasons for doing it, the function mechanisms of derivative contracts as alternative ways of risk transfer and advantages and disadvantages of derivative contracts compared to insurance contract, as traditional method of protection. The greatest users of alternative methods of risk transfer are big industrial subject (corporation, banks, insurance companies). There are many reasons why they do that: insufficient insurance capacity; some risks could not be covered by insurance (market risks - change of customers' interests, price risk); escaping interest rate risk, currency risk, liquidity; better portfolio structure; balance between invested funds and commitments etc. The author gives definitions of options, futures and swaps, explains and analizies functions of catastrophe options, futures and swaps. For better understanding, the author cites examples for each of these derivative contracts. The text shows similarities and differences between derivative contracts and insurance contracts. The fact that optimal combination of methods of protection cannot be the same for all insurers is emphasized, because there might be many differences amnog them. Emphasis is that optimal combination of protection methods could not be same for all insurers because they have large differencies. Every decision requires detailed analysis of advantages and drawbacks of such method of protection and the use of mathematical methods in order to get to the most profitable, efficient and cheapest method of protection. Derivative contracts should be seen as a supplement to traditional ways of protection and they cannot replace insurance as traditional method of risk protection. Revija za pravo osiguranja * Broj 3/2006 i
SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.
SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako
More informationAMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,
AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam
More informationINTEGRISANI KONCEPT UPRAVLJANJA RIZICIMA KOMPANIJA ZA OSIGURANJE KAO NAČIN KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA
Doc. dr Jasmina LABUDOVIĆ-STANKOVIĆ* INTEGRISANI KONCEPT UPRAVLJANJA RIZICIMA KOMPANIJA ZA OSIGURANJE KAO NAČIN KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA Apstrakt Cilj autora ovog rada bio je da čitaoce upozna sa novim
More informationUvod u relacione baze podataka
Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako
More informationPodešavanje za eduroam ios
Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja
More informationBiznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije
Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant
More informationUPRAVLJANJE RIZIKOM KAMATNE STOPE 1
UDK: 336.781.5 ; 005.334 UPRAVLJANJE RIZIKOM KAMATNE STOPE 1 Šerif Šabović Ekonomski fakultet Priština u K.Mitrovici Rezime: Kamatni rizik je jedan od najvećih i najopasnijih rizika kojem je banka izložena.
More informationKAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.
9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98
More informationHrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir. Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik
Hrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik ACI Hrvatska (www.forexcroatia.hr) je neprofitna udruga građana Republike Hrvatske koji su profesionalno uključeni
More informationIZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI
IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj
More informationGUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević
GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel
More informationULOGA I ZNAČAJ KOMPANIJA ZA OSIGURANJE ŽIVOTA KAO INSTITUCIONALNIH INVESTITORA NA FINANSIJSKOM TRŽIŠTU
Revija za pravo osiguranja Mr Jasmina LABUDOVIĆ* ULOGA I ZNAČAJ KOMPANIJA ZA OSIGURANJE ŽIVOTA KAO INSTITUCIONALNIH INVESTITORA NA FINANSIJSKOM TRŽIŠTU UVOD Centralne kategorije savremene post-kejnzijanske
More informationTRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ
TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene
More informationBušilice nove generacije. ImpactDrill
NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza
More informationPrvi koraci u razvoju bankarskog on-line sistema u Japanu napravljeni su sredinom 60-tih godina prošlog veka i to najpre za on-line, real-time obradu
JAPAN Japan, kao zemlja napredne tehnologije, elektronike i telekomunikacija, je zemlja koja je u samom svetskom vrhu po razvoju i usavršavanju bankarskog poslovanja i spada među vodećim zemljama sveta
More informationAnaliza berzanskog poslovanja
Ekonomski fakultet u Podgorici Analiza berzanskog poslovanja P8: Fundamentalna analiza cijena akcija Dr Saša Popovic Fundamentalna analiza Fundamentalna analiza predstavlja metod koji se koristi za odredivanje
More informationCJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA
KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces
More informationTRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT
TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02
More informationPROJEKTNI PRORAČUN 1
PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja
More informationUGOVORI O OSIGURANJU ŽIVOTA I NJIHOV UTICAJ NA POLITIKU PLASMANA SREDSTAVA
Revija za pravo osiguranja Dr Jasmina LABUDOVIĆ* UGOVORI O OSIGURANJU ŽIVOTA I NJIHOV UTICAJ NA POLITIKU PLASMANA SREDSTAVA U ovom radu cilj nam je da utvrdimo kakav je uticaj pojedinih ugovora o osiguranju
More informationMogudnosti za prilagođavanje
Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti
More informationULOGA I ZNAČAJ KOMPANIJA ZA OSIGURANJE ŽIVOTA KAO INSTITUCIONALNIH INVESTITORA NA FINANSIJSKOM TRŽIŠTU UVOD
Mr Jasmina LABUDOVIĆ ULOGA I ZNAČAJ KOMPANIJA ZA OSIGURANJE ŽIVOTA KAO INSTITUCIONALNIH INVESTITORA NA FINANSIJSKOM TRŽIŠTU UVOD Centralne kategorije savremene post-kejnzijanske makroekonomske teorije
More informationUlazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.
Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.
More informationStrategy of bank s liquidity management
Socioeconomica The Scientific Journal for Theory and Practice of Socio-economic Development 2015, 4(7): 243-248 Stručni članak Professional Paper UDC: 658.153:005.21 DOI : dx.doi.org/10.12803/sjseco.4711215
More informationDEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE
DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović
More informationEduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings
Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za
More informationPort Community System
Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS
More informationUNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine
UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:
More informationNIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a
NIS PETROL Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a Beograd, 2018. Copyright Belit Sadržaj Disable... 2 Komentar na PHP kod... 4 Prava pristupa... 6
More informationregulatore Računovodstvena i regulatorna pitanja
Seminar na temu MSFI-ja za REPARIS A REGIONAL PROGRAM regulatore Računovodstvena i regulatorna pitanja 2. segment u okviru Globalne razvojne mreže za učenje (GDLN): MRS 39 Financijski instrumenti: priznavanje
More informationRANI BOOKING TURSKA LJETO 2017
PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,
More informationUNIVERZITET SINGIDUNUM
UNIVERZITET SINGIDUNUM POSLOVNI FAKULTET BEOGRAD DIPLOMSKI RAD Tema: FUNDAMENTALNA I TEHNIČKA ANALIZA 10 NAJLIKVIDNIJIH AKCIJA NA BEOGRADSKOJ BERZI Mentor: Doc. dr Zoran Jović Student: Željka Milisavljević,
More informationSTRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13
MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog
More informationOSIGURAVAJUĆA DRUŠTVA U ULOZI INSTITUCIONALNIH INVESTITORA
26.susret osiguravača i reosiguravača Sarajevo PROF. DR. SC. BORIS MAROVIĆ*, Fakultet za pravne i poslovne studije, Novi Sad; Nezavisni univerzitet Banja Luka; Ekonomski fakultet, Podgorica DR. SC. VLADIMIR
More informationNejednakosti s faktorijelima
Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih
More informationBENCHMARKING HOSTELA
BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991
More informationUpravljanje rizikom i osiguranje **
Svetlana Ivanović* Upravljanje rizikom i osiguranje ** Rezime: Ovaj rad sagledava pitanja menadžmenta rizika i osiguranja. Definisan je pojam upravljanja rizikom, predstavljeni su najvažniji ciljevi ovog
More informationPoslovanje banke na berzi
UNIVERZITET SINGIDUNUM BEOGRAD Departman za poslediplomske studije Studijski program Poslovna ekonomija MASTER RAD MENTOR: STUDENT: Prof. Dr Milorad Unković Ana Divac 400053/2009 Beograd, novembar 2010.
More informationZ A K O N O DOPUNI ZAKONA O AGENCIJI ZA OSIGURANJE DEPOZITA
Z A K O N PREDLOG O DOPUNI ZAKONA O AGENCIJI ZA OSIGURANJE DEPOZITA Član 1. U Zakonu o Agenciji za osiguranje depozita ( Službeni glasnik RS, broj 1415), u članu 8. dodaje se stav 3, koji glasi: Izuzetno,
More informationOsiguranje kredita značaj, osobenost, odnos prema srodnim pravnim institutima s naglaskom na EU
78 ČLANCI 3/2012 Doc. dr Jasmina LABUDOVIĆ STANKOVIĆ * Osiguranje kredita značaj, osobenost, odnos prema srodnim pravnim institutima s naglaskom na EU UDK: 368:336.71(4-672EU) Dostavljen: 6. 8. 2012. Prihvaćen:
More informationŠta posle Solventnosti II? - IFRS 17 sledeći veliki izazov za osiguravače
Branko Pavlović, dipl. ing. el. Generali osiguranje Srbija Šta posle Solventnosti II? - IFRS 17 sledeći veliki izazov za osiguravače SAŽETAK Početkom 2016. godine, posle nekoliko odlaganja, evropski osiguravači
More informationCJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE
CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet
More informationOtpremanje video snimka na YouTube
Otpremanje video snimka na YouTube Korak br. 1 priprema snimka za otpremanje Da biste mogli da otpremite video snimak na YouTube, potrebno je da imate kreiran nalog na gmailu i da video snimak bude u nekom
More informationUNAPREĐENJE POSLOVNIH PERFORMANSI OSIGURAVAČA OPTIMIZACIJOM PROGRAMA REOSIGURANJA 1
Dr. sc. Boris Marović Dr. sc. Vladimir Njegomir 25.susret osiguravača i reosiguravača Sarajevo UNAPREĐENJE POSLOVNIH PERFORMANSI OSIGURAVAČA OPTIMIZACIJOM PROGRAMA REOSIGURANJA 1 Rezime: Reosiguranje predstavlja
More informationLIKVIDNOST I BONITET BANAKA
Dr Nikola Orlić 1 LIKVIDNOST I BONITET BANAKA 1. Uvod Suština istraživanja ovog rada je izučavanje razloga zbog kojih su banke često suočene sa velikom potražnjom sredstava koja mogu odmah da se troše,
More informationBroj zahteva: Strana 1 od 18
ЗАХТЕВ ЗА РЕГИСТРАЦИЈУ ФИНАНСИЈСКОГ ИЗВЕШТАЈА ПОДАЦИ О ОБВЕЗНИКУ Пословно име JKP Gradske pijace Beograd Матични број 07034628 ПИБ 101721046 Општина Zvezdara Место Beograd ПТТ број 11000 Улица Živka Karabiberovića
More informationTrening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze
Trening: Obzor 2020. - financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Ana Ključarić, Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja PROGRAM DOGAĐANJA (9:30-15:00) 9:30 10:00 Registracija
More informationINVESTICIONA PONUDA*
INVESTICIONA PONUDA* Hotel sa 4 ili 5 zvezdica i stambeni objekti na Ohridskom jezeru, Makedonija *slika je upotrebljena samo za potrebe prezentacije Company Profile, October 2014 Ključne informacije Glavna
More informationDOSTAVUANJE PONUDA ZA WIMAX MONTENEGRO DOO PODGORICA
CRNA GORA (1}(02.17&r/4 Ver. O;:, fjr}/ ~ AGENCUA ZA ELEKTRONSKE KOM~~IKACUE J.O.O "\\ L\lax Montenegro" BrOJ o/-lj Podoor'ca.d:ioL 20/1g0d I POSTANSKU DEJATELNOST DOSTAVUANJE PONUDA ZA WIMAX MONTENEGRO
More informationPERSONAL INFORMATION. Name: Fields of interest: Teaching courses:
PERSONAL INFORMATION Name: E-mail: Fields of interest: Teaching courses: Almira Arnaut Berilo almira.arnaut@efsa.unsa.ba Quantitative Methods in Economy Quantitative Methods in Economy and Management Operations
More informationENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION
VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA
More informationOSIGURANJE PROFESIONALNE ODGOVORNOSTI U DRŽAVAMA COMMON LAW SISTEMA I KONTINENTALNOG SISTEMA PRAVA
Mr Dimitra KOURMATZIS OSIGURANJE PROFESIQjyALNE ODGOVORNOSTI U DRŽAVAMA... 32-401 Mr Dimitra KOURMATZIS* OSIGURANJE PROFESIONALNE ODGOVORNOSTI U DRŽAVAMA COMMON LAW SISTEMA I KONTINENTALNOG SISTEMA PRAVA
More informationUPRAVLJANJE INVESTICIONIM PORTFOLIOM BANKE
DOI: 10.7251/EMC1201135B Datum prijema rada: 19. januar 2012. Datum prihvatanja rada: 4. juni 2012. STRUČNI RAD UDK: 336.763.1:005.96 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije Godina II broj I str. 119-131
More informationANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA
ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)
More informationOPŠTI USLOVI UGOVORA O FINANSIJSKOM LIZINGU-KORISNICI FINANSIJSKIH USLUGA br. 3/16. OPŠTI USLOVI UGOVORA O FINANSIJSKOM LIZINGU br.
OPŠTI USLOVI UGOVORA O FINANSIJSKOM LIZINGU br. 3/16 Ovi Opšti uslovi čine sastavni deo Ugovora o finansijskom lizingu između INTESA LEASING d.o.o. Beograd kao Davaoca lizinga i Primaoca Pojmovi definisani
More informationStruktura indeksa: B-stablo. ls/swd/btree/btree.html
Struktura indeksa: B-stablo http://cis.stvincent.edu/html/tutoria ls/swd/btree/btree.html Uvod ISAM (Index-Sequential Access Method, IBM sredina 60-tih godina 20. veka) Nedostaci: sekvencijalno pretraživanje
More informationEKONOMSKI MODEL VREDNOSTI. Dr Đorđe Kaličanin Ekonomski fakultet u Beogradu
EKONOMSKI MODEL VREDNOSTI Dr Đorđe Kaličanin Ekonomski fakultet u Beogradu 1 PORODIČNO STABLO MENADŽMENTA ZASNOVANOG NA VREDNOSTI 2 NASTANAK I RAZVOJ MERENJA I MENADŽMENTA ZASNOVANOG NA VREDNOSTI Merenje
More informationMASTER RAD LIZING: FINANSIJSKI I OPERATIVNI I REVIZIJA DUGOROČNIH OBAVEZA
UNIVERZITET SINGIDUNUM DEPARTMAN ZA POSLEDIPLOMSKE STUDIJE MASTER RAD LIZING: FINANSIJSKI I OPERATIVNI I REVIZIJA DUGOROČNIH OBAVEZA Mentor: Prof. dr Milovan Stanišić Student: Dušanka Bodiroga 400778/2012
More informationUNIVERZITET ZA POSLOVNI INŽENJERING I MENADŽMENT BANJA LUKA EKONOMSKI FAKULTET Magistarski studijski program: Finansije i bankarstvo
UNIVERZITET ZA POSLOVNI INŽENJERING I MENADŽMENT BANJA LUKA EKONOMSKI FAKULTET Magistarski studijski program: Finansije i bankarstvo Magistarski rad UTICAJ VAR (VALUE AT RISK) KAO MJERE TRŽIŠNOG RIZIKA
More informationSavremene tendencije u procesima integracije organizatora poslovanja i turističkih agencija
Savremene tendencije u procesima integracije organizatora poslovanja i turističkih agencija 2 faze u razvoju turizma Faza masovnog turizma ili faza fordizma turistički proizvod se karakteriše standardizacijom
More informationSavez računovođa i revizora Republike Srpske Procena vrednosti Studija slučaja
Savez računovođa i revizora Republike Srpske Procena vrednosti Studija slučaja Darko Stanisavić, Deloitte, direktor sektora za procene za Adria region Banja Luka, 12.-13. novembar 2010. Svrha procene Svrha
More informationTutorijal za Štefice za upload slika na forum.
Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Postoje dvije jednostavne metode za upload slika na forum. Prva metoda: Otvoriti nova tema ili odgovori ili citiraj već prema želji. U donjem dijelu obrasca
More informationRevija za pravojosiguranja KAKO REGULISATI POSREDNIKE REOSIGURANJA - SADAŠNJOST I BUDUCNOST DIREKTIVE 2002/92/EC
Revija za pravojosiguranja Prof. dr. Pierpaolo MARANO* KAKO REGULISATI POSREDNIKE REOSIGURANJA - SADAŠNJOST I BUDUCNOST DIREKTIVE 2002/92/EC APSTRAKT U radu se istražuju brojne posledice neregulisanosti
More informationMASTER RAD. Finansijska tržišta sa posebnim osvrtom na devizno tržište
UNIVERZITET SINGIDUNUM DEPARTMAN ZA POSLEDIPLOMSKE MASTER STUDIJE Studijski program: Poslovna ekonomija MASTER RAD Finansijska tržišta sa posebnim osvrtom na devizno tržište Mentor: Prof. dr Budimir Stakić
More information«LUKOIL» - STRATEŠKI PARTNER BEOPETROLA ZA 210 MILIONA EURA
«LUKOIL» - STRATEŠKI PARTNER BEOPETROLA ZA 210 MILIONA EURA Tenderska komisija za preduzeće «Beopetrol» a.d. Beograd odobrila je Odluku Agencije o rangiranju ponuda (tender listu) i proglasila «LUKOIL»
More informationPRIMENA VaR METODOLOGIJE NA PRIMERU UPRAVLJANJA VALUTNIM RIZIKOM
Stručni rad Škola biznisa Broj 2/2017 UDC 336.748:005.334 DOI 10.5937/skolbiz2-16047 PRIMENA VaR METODOLOGIJE NA PRIMERU UPRAVLJANJA VALUTNIM RIZIKOM Željko Račić *, Visoka poslovna škola strukovnih studija,
More informationSadržaj. Finansijska tržišta 5. Učesnici na tržištu kapitala 23. Finansijski instrumenti 59. Osnove investiranja 101
Sadržaj Finansijska tržišta 5 Učesnici na tržištu kapitala 23 Finansijski instrumenti 59 Osnove investiranja 101 Uvod Tržišni model privređivanja nije efikasan bez razvijenih finansijskih tržišta koja
More informationAKTIVNI UČESNICI NA TRŽIŠTU KAPITALA ACTIVE PARTICIPANTS IN THE CAPITAL MARKET
AKTIVNI UČESNICI NA TRŽIŠTU KAPITALA UDC 336.76 ACTIVE PARTICIPANTS IN THE CAPITAL MARKET Dragan Božić Tomislav M. Todorović 2 Sažetak: Jedna od osnovnih, ako ne i najbitnija funkcija tržišta kapitala
More informationAleksandar Simić* Stručni rad. Škola biznisa Broj 3/2011 UDC (497.11) :347.23(497.11)
Stručni rad Aleksandar Simić* Broj 3/2011 UDC 347.72.031(497.11) 336.763:347.23(497.11) UTICAJ LISTIRANJA VELIKIH JAVNIH KOMPANIJA NA NIVO LIKVIDNOSTI TRŽIŠTA AKCIJA U REPUBLICI SRBIJI Sažetak: Nivo likvidnosti
More informationO D L U K A O ADEKVATNOSTI KAPITALA BANAKA ("Sl. list Crne Gore", br. 38/11 od , 55/12 od , 82/17 od
NESLUŽBENI PREČIŠĆENI TEKST O D L U K A O ADEKVATNOSTI KAPITALA BANAKA ("Sl. list Crne Gore", br. 38/11 od 02.08.2011, 55/12 od 02.11.2012, 82/17 od 08.12.2017.) I. OPŠTE ODREDBE Predmet odluke Član 1
More informationDonosnost zavarovanj v omejeni izdaji
Donosnost zavarovanj v omejeni izdaji informacije za stranke, ki investirajo v enega izmed produktov v omejeni izdaji ter kratek opis vsakega posameznega produkta na dan 31.03.2014. Omejena izdaja Simfonija
More informationRezultati poslovanja društava za osiguranje u osiguranju od autoodgovornosti u Srbiji u godini
Dr Milan CEROVIĆ * 85 Rezultati poslovanja društava za osiguranje u osiguranju od autoodgovornosti u Srbiji u 2015. godini Apstrakt U radu se analiziraju ostvareni rezultati obaveznog osiguranja vlasnika
More informationEKONOMSKI HORIZONTI ECONOMIC HORIZONS
EKONOMSKI HORIZONTI ECONOMIC HORIZONS 2009. Broj 1 EKONOMSKI FAKULTET UNIVERZITETA U KRAGUJEVCU YU ISSN 1450-863 X EKONOMSKI HORIZONTI - ECONOMIC HORIZONS Naučno-stručni časopis Ekonomskog fakulteta Univerziteta
More informationFinancijska tržišta II. Organizacija financijskih tržišta
Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva Inženjerska ekonomika (41251) Zagreb, 14. svibnja 2013. Financijska tržišta II. Organizacija financijskih tržišta Bilješke s predavanja Dubravko
More informationOPEN SOURCE PROJECT :: BAST Business Account Software Technology 1/21 CSYSTEMS PROGRAMSKI PAKET ZA KNJIGOVODSTVO ZARADA I NAKNADA ZARADE
OPEN SOURCE PROJECT :: BAST Business Account Software Technology 1/21 CSYSTEMS PROGRAMSKI PAKET ZA KNJIGOVODSTVO COBA Systems ZARADA I NAKNADA ZARADE OBRAČUN ZARADE NA TRI NAČINA: BRUTO-NETO (propisano
More informationKako do boljih finansijskih izveštaja? Dileme i izazovi u primeni MSFI za MSP
Kako do boljih finansijskih izveštaja? Dileme i izazovi u primeni MSFI za MSP Danica Jeknić Jugoslav Bursać Beograd, 15-16.10.2015. Sadržaj 1. Nematerijalna imovina sa neograničenim vekom trajanja 2. Vrednovanje
More informationManje poznati investicioni instrumenti u bankarskom poslovanju
mr Marija Jovanović Visoka škola za računovodstvo i berzansko poslovanje Manje poznati investicioni instrumenti u bankarskom poslovanju Apstrakt Uporedna praksa raspolaže sa širokim spektrom investicionih
More informationZNANJE ČINI RAZLIKU!!!!
ZNANJE ČINI RAZLIKU!!!! www.ricotrainingcentre.co.rs RICo Training Centre ATI Beograd, Republika Srbija ZNAČAJ OBUKE ZA DRUMSKU BEZBEDNOST? Drumska bezbednost je zajednička obaveza - preventivno delovati
More informationOSIGURANJE POLJOPRIVREDE U USLOVIMA SOLVENTNOSTI II I KLIMATSKIH PROMENA ****
Prof. dr. sc. Boris Marović * Prof. dr. sc. Vladimir Njegomir ** Mr. sc. Tamara Bikicki *** 28.susret osiguravača i reosiguravača Sarajevo OSIGURANJE POLJOPRIVREDE U USLOVIMA SOLVENTNOSTI II I KLIMATSKIH
More informationOSIGURANJE U VANJSKOJ TRGOVINI
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET ŽELJKA JELIĆ OSIGURANJE U VANJSKOJ TRGOVINI DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2014. SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET OSIGURANJE U VANJSKOJ TRGOVINI DIPLOMSKI RAD Predmet:
More informationTretman rizika u obračunu obezvređenja po IFRS 9 dr Miloš Božović Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu i Centar za investicije i finansije,
Tretman rizika u obračunu obezvređenja po IFRS 9 dr Miloš Božović Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu i Centar za investicije i finansije, Beograd 2 Obezvređenje (impairment) Sadržaj prezentacije
More information* Profesor Univerziteta u Novom Sadu; predsednik Udruženja za pravo osiguranja Srbije (AIDA Serbia)
Revija za pravg psiguranja Prof. dr Jovan SLAVNIĆ* OSIGURANJE PROFESIONALNE ODGOVORNOSTI LEKARA POKRIĆE OSIGURANJEM ODGOVORNOSTI LEKARA U DRŽAVAMA EVROPSKE UNIJE IZMEĐU MANJINSKOG OBAVEZNOG LVEĆINSKOG
More informationOsiguranje mašina od loma, upravljanje rizicima i preventiva u Srbiji
Dr Zoran ILKIĆ Osiguranje mašina od loma, upravljanje rizicima i preventiva u Srbiji ČLANCI 45 UDK: 368.187 Primljen: 2. 3. 2015. Prihvaćen: 3. 4. 2015. Stručni rad Apstrakt U ovom radu analizira se osiguranje
More informationAutomatske Maske za zavarivanje. Stella, black carbon. chain and skull. clown. blue carbon
Automatske Maske za zavarivanje Stella Podešavanje DIN: 9-13 Brzina senzora: 1/30.000s Vidno polje : 98x55mm Četiri optička senzora Napajanje : Solarne ćelije + dve litijumske neizmenjive baterije. Vek
More informationInterest rate risk management is necessary for the success of overall bank performance. Banks can use financial derivatives to hedge interest rate
Sunčana Slijepčević UDK 336.71:336.781:336.763.1 Igor Živko Prethodno priopćenje Preliminary paper UPRAVLJANJE KAMATNIM RIZIKOM I FINANCIJSKE IZVEDENICE ZA UPRAVLJANJE RIZIKOM U HRVATSKIM BANKAMA INTEREST
More informationODREĐIVANJE DISKOTNE STOPE METODOM ''ZIDANJA'' KAO JEDAN OD KORAKA METODE DISKONTOVANJA NOVČANIH TOKOVA
, 2006, 8, (1 2) str. 133 149 Dragomir Dimitrijević * ODREĐIVANJE DISKOTNE STOPE METODOM ''ZIDANJA'' KAO JEDAN OD KORAKA METODE DISKONTOVANJA NOVČANIH TOKOVA Apstrakt: U radu je razmatran proces utvrđivanja
More informationSADRŽAJ. Besplatna registracija. Odabir platforme za trgovanje. Čime želimo trgovati? Trgovanje
SADRŽAJ 1 Besplatna registracija 2 Odabir platforme za trgovanje 3 Čime želimo trgovati? 4 Trgovanje 5 Određivanje potencijalne zarade i sprječavanje gubitaka BESPLATNA REGISTRACIJA Možete registrirati
More informationINTEGRISANI PRISTUP VREDNOVANJU AKCIJA ZASNOVAN NA REALNIM OPCIJAMA
UNIVERZITET U BEOGRADU FAKULTET ORGANIZACIONIH NAUKA Milica M. Latinović INTEGRISANI PRISTUP VREDNOVANJU AKCIJA ZASNOVAN NA REALNIM OPCIJAMA doktorska disertacija Beograd, 2016. UNIVERSITY OF BELGRADE
More informationPREPRODAJNA CENA KAO METODA ZA PROVERU TRANSFERNIH CENA 47
Letopis naučnih radova Godina 38 (2014), Broj I, strana 136 UDC 338.517:001.8:303.833.8 Orginalni naučni rad Original scientific paper PREPRODAJNA CENA KAO METODA ZA PROVERU TRANSFERNIH CENA 47 Nedeljko
More informationOSIGURANJE KAO DETERMINANTA ODRŽIVOG RAZVOJA DRUŠTVA
STRUČNI ČLANAK UDK: 368.91 ; 005.334:368 ; 005.334:336.7 Datum prijema: 03. 02. 2011. Boris Marović Profesor emeritus Savez ekonomista Srbije Marijana Lemić-Saramandić Sarcons konsalting Srbija OSIGURANJE
More informationSAS On Demand. Video: Upute za registraciju:
SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U
More information2017 SEE NPL FORUM. Preliminarni program
2017 SEE NPL FORUM Preliminarni program 1 Sa reči na dela Rešavanje pitanja problematičnih potraživanja u Jugoistočnoj Evropi NAPOMENA: Organizator zadržava pravo da u bilo koje vreme, iz opravdanih razloga,
More informationUpravljanje kvalitetom usluga. doc.dr.sc. Ines Dužević
Upravljanje kvalitetom usluga doc.dr.sc. Ines Dužević Specifičnosti usluga Odnos prema korisnicima U prosjeku, lojalan korisnik vrijedi deset puta više nego što je vrijedio u trenutku prve kupnje. Koncept
More informationffi bpot noflaut/ o nhuv olrobophom 3A cactabrbarbe o1/hahci/jckot- r/3beuttaja Mecro 2abalj
L l'+r6;urr:r {lpdrrio r in rth ja ;:l rtplr npe,qrc pi*rftt!- Petrer.lp iprlit n"rr,as+::t *J4e*lf:;= x i:+pe:ari o ti+-,::err ililililililtilililililililr noaaqr/ o o5be3hilky llocnoeho ilr\re A.D. Fabrika
More informationKAMATNA POLITIKA BANAKA U FUNKCIJI PLASMANA KREDITA (SA PRIMEROM ERSTE BANKE A.D. NOVI SAD)
Pregledni rad Škola biznisa Broj 4/2012 UDC 336.781.5 336.77 Jelena Obradović * KAMATNA POLITIKA BANAKA U FUNKCIJI PLASMANA KREDITA (SA PRIMEROM ERSTE BANKE A.D. NOVI SAD) Sažetak: U ovom radu pažnja je
More informationGodišnji izveštaj VARNOST FITEP AD BEOGRAD za godinu
Godišnji izveštaj VARNOST FITEP AD BEOGRAD za 2014. godinu Beograd, April 2015. U skladu sa članom 50. i 51. Zakona o tržištu kapitala ("Službeni glasnik RS" broj 31/2011) i Pravilnika o sadržini, formi
More informationVERZIJA Okvirni ugovor i Aneks I od. Dodatak o osiguranju u formi varijabilne marže od
ACI Hrvatska Hrvatsko financijsko tržišno udruženje www.forexcroatia.hr Gospodarsko interesno udruženje Hrvatska udruga banaka www.hub.hr Okvirni ugovor i Aneks I od VERZIJA 2017 Dodatak o osiguranju u
More information1. OPIS POSLOVNE AKTIVNOSTIIORGANIZACIONE STRUKTURE
1. OPIS POSLOVNE AKTIVNOSTIIORGANIZACIONE STRUKTURE 1.1. OPIS POSLOVNE AKTIVNOSTI Osnovna aktivnost Železare Smederevo d.o.o. Smederevo (u nastavku Društvo ) je proizvodnja i promet proizvoda crne metalurgije,
More informationFINANCIJSKE INOVACIJE I STABILNOST BANKOVNOG SUSTAVA
SVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET ZAVRŠNI RAD FINANCIJSKE INOVACIJE I STABILNOST BANKOVNOG SUSTAVA Mentorica: Doc. dr. sc. Ana Kundid Novokmet Studentica: Mirela Žanetić, bacc. oec. Broj indeksa:
More informationMeđubankarsko plaćanje i berzansko trgovanje. Modeli plaćanja. Podela sistema plaćanja
Međubankarsko plaćanje i berzansko trgovanje Bankarska plaćanja u najopštijem slučaju, plaćanje je moguće izvršiti putem bilateralnih korespodentskih aranžmana i preko posebne obračunske institucije prvi
More information