Tema broja: ICT trgovac

Size: px
Start display at page:

Download "Tema broja: ICT trgovac"

Transcription

1 ICT Informaticka ˇ tehnologija u poslovanju Broj 181 7/2010. CIJENA: 32 kn 4,5 8,5 KM Nino Malinarić Elektromaterijal, Rijeka Predsjednik Uprave Tema broja: ICT trgovac od društva znanosti PREDNOST INTEGRIRANIH RJEŠENJA NOVI Trendovi u razvoju softvera Prekretnica za elektroničku upravu do društva rizika Poseban prilog: TOP50

2

3 info Uvodnik Nino Malinarić Elektromaterijal, Rijeka Predsjednik Uprave INFOTREND Prvi hrvatski časopis za informatiku u poslovanju Nakladnik: INFO PRESS d.o.o. stručne publikacije, grafičke i prigodne usluge Rockfellerova 47, Zagreb Tel. 01/ ; Faks 01/ e-pošta: redakcije@trend.hr Infotrend online: Direktor: Branko Kosec Tel. 01/ Zamjenica direktora: Suzana Hostnjak e-pošta: admin@trend.hr Glavni i odgovorni urednik: Branko Kosec e-pošta: redakcije@trend.hr Izvršni urednik: Petar Bukovac e-pošta: redakcije@trend.hr Stručni urednici: Marijan Prević Tomislav Žganec e-pošta: redakcije@trend.hr Dopisnik iz BiH: Haris Hamidović Jezična obrada: Anđelko Kovačević Marketing: Nataša Bolješić e-pošta: marketing@trend.hr Odjel pretplate: Tel. 01/ Faks 01/ e-pošta: pretplata@trend.hr Pretplata (poštarina uključena): HRVATSKA: 12 brojeva 320 kn INOZEMSTVO: 12 brojeva 70 Žiro-račun: Privredna banka Zagreb d.d OIB Grafičko oblikovanje i prepres: HARD-3D45 d.o.o., Zagreb Foto: Tisak: Vjesnik d.d. Izrada i održavanje web portala: Novena d.o.o., Zagreb Prilozi u InfoTrendu pripremaju se pomno i stručno, no izdavač ne može odgovarati za posljedice njihove primjene. Članci izražavaju mišljenje autora i ne poklapaju se nužno sa stajalištem redakcije. Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se sa zahvalnošću i bit će im posvećena puna pozornost, a za možebitnu suradnju potreban je prethodni pismeni ili telefonski dogovor. Rukopisi, slike i crteži ne vraćaju se ako to nije izričito unaprijed dogovoreno. Autorska prava su zaštićena. Nije dopušteno prenošenje tekstova u cijelosti ili djelomično bez pismenog odobrenja izdavača. Lažu li naše brojke? Koliko su pouzdani podatci naših gospodarskih statistika, baza i pregleda? Koliko povjerenja možemo imati u brojke različitih analiza kao što je, primjerice, i naša TOP50 analiza hrvatskoga telekomunikacijskoga tržišta? Ovisno o kutu gledanja, dobroj volji ili lošim namjerama, jedna se tvrtka na osnovi istih financijskih rezultata može naći na prvom ili posljednjem mjestu neke tablice. Ili ući...ili iz nje ispasti. To se najbolje može vidjeti iz ovogodišnjega pregleda TOP50 TELEKOMUNIKACIJE gdje u popratnome tekstu možete pročitati i sljedeće: Posljednjega je dana prošle godine u Hrvatskoj bilo registrirano 288 tvrtki koje su se bavile nekim od poslova iz telekomunikacijskoga područja. U usporedbi s prethodnom godinom, kada se spomenuta brojka zaustavila na 203, bilježimo povećanje od čak 41,9%! Pomalo proturječno, ali to znatno povećanje u odnosu na prijašnju godinu također je moguće objasniti krizom. Naime, dobar dio novoregistriranih tvrtki uključuje one koje se bave stvaranjem različitih sadržaja i njihovom prodajom putem telekomunikacijskih mreža, točnije, brojeva s prefiksom 060. Sadržaji koji se nude uključuju, primjerice, izradbu horoskopa, proricanje sudbine, tarot, spajanje partnera, erotske kontakte i ostale sadržaje koji su popularni u recesijskim vremenima. Također bilježimo znatan porast broja tvrtki koje se bave poslovima izgradnje i održavanja telekomunikacijskih mreža. Neupitna su novost na hrvatskome tržištu tvrtke čija djelatnost uključuje pružanje IP TV usluga hotelskim kućama ili prodajom sustava za nadzor telefonskih komunikacija osoba lišenih slobode. Mogu li se citirane 060 tvrtke zaista ubrojiti u telekomunikacijsku industriju? Jesu li nepravedno izostale tvrtke koje imaju manji prihod ili dobit, ali doista pružaju telekomunikacijske usluge i proizvode? Mišljenja su različita, ali je činjenica da 060 generira velike prihode i dobit. Za sada su tu i ostat će dok ih klasifikacija djelatnosti ne smjesti u neku posebnu nišu. Vaš urednik Pogriješili smo U prilogu TOP100 (InfoTrend 180) tvrtku Asseco smjestili smo na 13. mjesto u tablici Sistem integratora, kamo sigurno ne spada. Tvrtki Asseco je mjesto među Lokalnim proizvođačima softvera gdje bi, po ukupnome prihodu u 2009., zauzela 4. mjesto. Ispričavamo se tvrtki i čitateljima. 181/7/2010 InfoTrend

4 U ovom broju ICT u maloprodaji Kao bitan čimbenik gospodarstva Hrvatske i EU-a, maloprodajne tvrtke jednostavno moraju prihvatiti novosti informacijske tehnologije ako žele opstati TOP50: Kretanja na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu u godini Krajem svjetska se ekonomska kriza polako ušuljala i u naše dvorište. Sa sobom je donijela bitne promjene koje su se odrazile na živote pojedinaca, tvrtki, gospodarskih sektora i, naravno, cjelokupne nacionalne ekonomije. Svima onima koji već godinama s dosadom čitaju o jednoznamenkastome rastu prihoda hrvatskih telekomunikacijskih tvrtki, istome takvome rastu dobiti te blagome opadanju broja zaposlenih kriza je donijela osvježenje Naša vizija su zadovoljni korisnici D.A.M. d.o.o. je tvrtka osnovana u Zagrebu prije dvadeset godina. O njoj, njezinim zaposlenicima, proizvodima i načinu rada razgovaramo s vlasnikom i direktorom, diplomiranim inženjerom Milanom Čortanom ICT u maloprodaji Godina konsolidacije i restrukturiranja Ako u stvarnome vremenu ne znate gdje je roba, koja je nabavna cijena ili razlika u cijeni robe, jednostavno ne možete normalno poslovati. Praksa je pokazala da su trgovci, koji se nisu tako organizirali, imali daleko većih poteškoća nego oni koji su implementirali i koriste dobar informatički sustav 6-8 Društvo rizika Osobno nemam ništa protiv tehnoloških dostignuća ni protiv napretka. Međutim, kada se govori o ideji napretka u tehnološkim dostignućima, onda valja voditi računa i o činjenici da svaki napredak i svako osuvremenjivanje generira različite vrste rizika Trendovi u razvoju softvera U Zagrebu je, u Hypo centru, održana 22. konferencija o metodama i alatima za razvoj poslovnih i informatičkih sustava - CASE Prekretnica razvoja elektroničke uprave Uspostavljanje je interoperabilnosti jedan od najbitnijih projekata u provedbi Strategije razvoja elektroničke uprave koju je Vlada Republike Hrvatske prihvatila u siječnju 2009., a odnosi se na primjenu zajedničkih načela razvoja i primjene informatičkih rješenja u državnoj upravi 5-8 e-vijesti 9 Treba pročitati Osvrt: ITI Odjeci: 5 pitanja za MIPRO Ugledne smo sudionike zamolili da ukratko pojasne razloge svojega sudjelovanja i zadovoljstvo 33. konferencijom MIPRO odgovorima na naša pitanja 18 Najava: SmartCard Vijesti BiroTrend 37 Kompanije (2) Pojedine tvrtke mogu imati sreće živjeti, a zatim i umrijeti u stabilnim uvjetima poslovanja. Međutim, u roku od nekoliko desetaka godina, a danas i mnogo brže, svijet će se zasigurno promijeniti 39 Istarske toplice Sardinija VAŠ POSAO VAŠE OBRAZOVANJE VAŠ ODMOR VAŠE ZDRAVLJE InfoTrend 181/7/2010

5 Intervju Pouke 2009 i predviđanja IDC Adriaticsa Tržište kupca Uredništvo časopisa InfoTrend često se u svojim prikazima, s punim povjerenjem, oslanja na procjene analitičke kuće IDC Adriatics i njezinih analitičara. IDC Adriatics je do sada objavio dva od pet redovnih godišnjih izvješća za 2009., kojima prati, analizira i predviđa kretanja na hrvatskome informatičkome tržištu. U svibnju je izašlo izvješće o tržištu IT usluga, a prošli mjesec sumarna studija koja daje pregled ukupne IT potrošnje u zemlji. Preostala izvješća, ERP (integrirani poslovni softver), Verticals (analiza strukture kupaca informatičke opreme i usluga) i HCP (ispisni uređaji) bit će objavljeni uskoro. Prilika je to da porazgovaramo s Borisom Žitnikom, direktorom i glavnim analitičarem, o nalazima istraživanja, o sadašnjem trenutku hrvatskoga informatičkoga trišta i najnovijim predviđanjima. IT: InfoTrend je upravo objavio numeričke preglede hrvatskoga ICT tržišta u kroz rezultate najjačih tvrti u strukovnim granama. Možete li nam pružiti širi uvid u stanje tržišta u tome razdoblju? U kojoj su se mjeri očekivanja ostvarila? Žitnik: Kao što znate, u našem smo prošlogodišnjem IT izvješću iz svibnja predvidjeli pad IT potrošnje u zemlji u od približno 7 posto. U studenome smo, a na osnovi bitno pogoršanih makroekonomskih okvira, rebalansa državnoga proračuna (manjih državnih izdvajanja za IT) i daljnjega pada konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, revidirali predviđanja na dole i rekli da očekujemo pad između 12 i 15 posto. Konačni su rezultati sljedeći: IT je tržište prošloj godini opalo za 16,9 posto izraženo u američkim dolarima, odnosno 11,1 posto mjereno u kunama. E sad, ocjenu koliko smo bili uspješni u predviđanju ostavljamo korisnicima naših podataka. IT: To su ukupni rezultati. Kako je bilo prema tehnologijama? Žitnik: Očekivano, najviše je bila pogođena prodaja hardvera. Strmoglavila se za nešto više od 25 posto (sve izraženo u dolarima), pri čem je vrijednost prodanih osobnih računala opala za 39 posto i pisača za preko 40 posto. Isporuke softvera i IT usluga opale su znatno blaže, svaka za oko 7 posto. IT: Očito, IT strukovnoj grani u takvim okvirima nije bilo lako. Uostalom, bili smo svjedoci teških trenutaka nekih od istaknutih IT poduzeća. Žitnik: Gledajte, mi smo pokušali kvantificirati učinak krize na IT tržište i došli smo do iznosa od preko 12 milijardi kuna, koliko će iznositi izgubljen prihod IT poduzeća u razdoblju Kada uzmemo u obzir da je ukupno IT tržite u bilo 5,9 milijardi kuna, jasno je da je poremećaj velik. U takvim je okvirima IT tržište bilo tržište kupca, konkurentsko se natjecanje zaoštravalo, cijene su padale i brojna su poduzeća bila prisiljena na bolne rezove pa tako i otpuštanja radnika. IT: Je li bilo sve baš tako crno? Je li bilo i svjetlijih primjera? Žitnik: Kriza je i prilika, nerijetko smo čuli u posljednje vrijeme. Ima nešto u tome. U brojnim kontaktima koje imam s IT poduzećima dosta sam puta čuo da su se sad, kada je manje posla, više okrenuli sebi; preispitali poslovnu strategiju, proizvodni i uslužni portfelj, razvijali novi softver, učili činili mnogo toga da kvalitetnije dočekaju sređivanje tržišta i oporavak. A za sve to, u doba konjunkture, bilo je mnogo manje vremena. Međutim, treba istaknuti da je i u takvim nemirnim vremenima bilo poduzeća koja su zabilježila dojmljive rezultate. Pogledajte samo podatke u vašem Top 100 za recimo In2 Grupu, Gisdatu, SAP, CROZ, Adactu, B4b.. i još neke koji su imali sasvim uspješnu godinu. IT: Prva polovina je iza nas, što nas očekuje do kraja godine? Žitnik: Za smo predvidjeli zastoj, odnosno blagi pad IT tržišta. Bilo je to prije dvatri mjeseca. Naime, unatoč nastavku krize u zemlji, našli smo i neke čimbenike koji su nagovješćivali da bi mogli biti pokretači IT potrošnje. Na primjer, veliki Oracle RETEK projekt za Konzum, drugi najveći projekt u hrvatskoj informatici ikad, najavljivano povećanje IT ulaganja države koje bi moglo poslužiti i kao antirecesijska mjera (slično je, recimo, radila makedonska pa i slovenska Vlada), pretpostavka je da se veliki informacijsko-intenzivni korisnici kao banke i telekomi ne će moći suzdržavati u IT ulaganjima dvije godine zaredom, i drugo. Međutim, tijek nas događaja sve više razuvjerava u opravdanost spomenutih pretpostavki. Sagledat ćemo devetomjesečne financijske rezultate, i sva je prilika da ćemo opet izmijeniti predviđanja na dolje. IT: Možemo li tu očekivati svjetlo na kraju tunela u razdoblju ? Žitnik: Na žalost, karakter i intenzitet poduzimanih mjera za gospodarski oporavak ne daje povoda optimizmu. Naprotiv, nigdje se ne vidi oporavak domaće i posebno izvozne potražnje, porast dohotka a time i izdvajanja za informatiku. S druge strane, zaprjeke su izvozu naše informatičke industrije takve da o njezinome ozbiljnijeme plasmanu na strana tržišta nema ni govora. IT: Nadajmo se da će tu doći do promjena. No da Vas pitamo o projektu analize hrvatske informatičke industrije na kojem, čujemo, napokon radite. Žitnik: Da. Naručitelji su projekta Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora i Središnji državni ured za e-hrvatsku. Projekt je nastavak analize koju smo radili za razdoblje , dakle nastavljamo s razdobljem od do Drago nam je i ponosni smo da radimo na tome projektu nadajući se da će nalazi studije zaista poslužiti kao polazište za stvaranje strategije razvitka ICT industrije i odgovarajuće industrijske politike. Da će konačno pridonijeti i prepoznavanju mjesta i uloge te industrije i njezinomu pozicioniranju kao ključnomu katalizatoru razvitka zemlje. IT: I, na kraju, ako dobro pratimo, ovo je jubilarna godina za IDC Adriatics. Čestitamo i želimo uspješan budući rad i nadamo se da smo prvi čestitari... Žitnik: Da, imate pravo, zahvaljujem Vam. IDC Hrvatska zasnovan je u jesen 2001., tako da ćemo pred kraj godine proslaviti naših prvih 10 godina. U promijenili smo ime u IDC Adriatics, odražavajući time činjenicu da smo započeli praćenje IT tržišta i industrije u svih osam zemalja Adriatics regije. 181/7/2010 InfoTrend

6 Intervju Pr. dr. sc. Anđelko Milardović Društvo rizika Osobno nemam ništa protiv tehnoloških dostignuća ni protiv napretka. Međutim, kada se govori o ideji napretka u tehnološkim dostignućima, onda valja voditi računa i o činjenici da svaki napredak i svako osuvremenjivanje generira različite vrste rizika. U tome se smislu može govoriti o društvu rizika InfoTrend: Na konferenciji MIPRO 2010 moglo se zapaziti nepodijeljeno oduševljenje tehnološkim ICT dostignućima i vrtoglavim mogućnostima daljnjega razvoja. U kojoj mjeri takva atmosfera odražava opća stajališta tehnološkke sredine i kulture? Uočava li se izostanak za psihološke i društvene osjetljivosti za poslijedice silovitoga napretka tehnologije? Anđelko Milardović: Uvijek se mora voditi računa o tome jesu li ta tehnološka dostignuća u funkciji čovjeka i društva ili se mogu okrenuti protiv njih. Konačno, taj nepregledni optimizam koji je bio započeo s humanizmom i renesansom i trajao negdje skoro četiri stoljeća u znanosti, tehnologiji itd. svoj je vrhunac u negativnome smislu doživio u prvome svjetskome ratu, pa u drugome u Auschwitzu i Hiroshimi i to je bio kraj prve moderne i vjere u napredak i u svjetlo razuma. O razdoblju poslije drugoga svjetskoga rata može se govoriti o konceptu druge moderne i o napretku tehnologije novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija koje zahtijevaju racionalan pristup.. IT: Kako možemo objasniti da znanost nepopustljivo i bezobzirno raščlanjuje svaki aspekt postojanja materije, ne mareći za poslijedice i sve dalje odmiče od sadašnjega stupnja ljudskoga razvoja? Milardović: Na to bismo pitanje mogli odgovoriti da ni znanost ni primijenjena znanost - u ovome slučaju tehnologija nisu više sami sebi svrhom, nego da moraju biti u funkciji čovjeka i društva. Tu razlikujemo dvije vrste mišljenja. Mišljenja čistih znanstvenika u prirodnim i tehničkim znanostima koje slijedi tu ideju neprekidnoga napretka i razvoja, vodeći računa samo o tehnološkim potrebama. S druge strane postoje i kritička stajališta i kritičko razmišljanje unutar društveno humanističke zajednice koja znanost, tehniku i tehnologiju stavlja u taj antropološki i sociološki koncept. Meni se čini da dio prirodnih znanstvenika, tehničara i inženjera skoro pa da ne nazire taj antropološki ni sociološki koncept da znanost i tehnologi- InfoTrend 181/7/2010

7 U pripremi je knjiga autora Anđelka Milardovića: Globalno selo Informacijsko-komunikacijska dimenzija globalizacije sociologija informacijskoga društva Riječ je o knjizi koju autor priprema više godina i koja treba izaći u jesen ove godine: U naslovu sam želio problematizirati svima poznatu metaforu globalno selo koja na najbolji način pojašnjava tu informacijsko-komunikacijsku dimenziju globalizacije. Kako se desetak godina bavim sustavnom teorijom globalizacije, tako mi je bio zadatak da u toj knjizi pojasnim baš tu informacijsko-komunikacijsku dimenziju. Prema tomu knjiga se u prvome dijelu bavi metaforom i značenjem izraza globalno selo, a u drugome se dijelu bavi odnosima tehnologije i društva jer je riječ o informacijsko-komunikacijskoj globalizaciji, dok u trećem dijelu baš govorim o toj informacijsko-komunikacijskoj dimenziji i kako se uz pomoć tih tehnologija preobražavaju društvene arene - gospodarska, kulturna, politička, zabavna, znanstvena itd. Osvrćem se na, recimo tako, markere toga globalnoga sela kao što su mediji, stari i novi kao jedan problem, religija kao drugi program te seksualnost. To su sociološki problemi novoga svijeta u kontekstu novoga informacijskoga društva. Treće se poglavlje bavi i fenomenologijom rizika, odnosno globalnim informacijskim društvom rizika, a do toga sam došao studirajući klasičnu teoriju refleksivne modernizacije gdje se onda postulati te teorije primjenjuju na informacijsko društvo rizika. To je poglavlje bitno da bi se pokazalo da je svaki napredak kroz povijest ljudskoga društva generirao rizike. Jedino su tradicionalna društva bila društva bez rizika jer se ništa nije mijenjalo. Modrernizirana su društva po definiciji društva rizika i, kako imamo posla s informacijskim društvom kao novim povijesnim oblikom, istražujem tu fenomenologiju, od cyber špijunaže, cyber trgovine, pedofilije itd., sa više ne mogu nositi ni države ni korporacije zaključkom da se s tim problemima u smislu upravljanja i zato ja zagovaram jedan koncept koji se zove globalno upravljanja(global governance) Znači to su rizici s kojima se jedino može suočiti više aktera na globalnoj razini zato što je riječ o globalnome društvu rizika i globalizaciji rizika. Ti su akteri prije svega države, vlade, kompanije, specijalizirane ustanove za zašitu od rizika, osiguravajuća društva. Na svjetskome su se tržištu pojavila specijalizirana osiguravajuća društva, ali isto tako i ona koja u ponudu osiguranja od rizika stavljaju i te cyber rizike, što je velik biznis. Postoje i specijalizirane ustanove za analitiku tih rizika koje su više zaštitne kao, primjerice, Cisco, pa izdavačka tzv. Symanetic izvješća o rizicima na globalnoj razini. Zaključak je da fenomenima informacijskoga društva rizika, zapravo informacijskoga društva rizika, ne mogu upravljati države jer one više nisu jedini akteri nego se pojavljuju spomenuti akteri i to je ono globalno. Knjiga završava razmatranjem koliko ta tehnologija i njezina druga strana koja se počinje otimati nadzoru postaje problematična za čovjeka i društvo. Tehnokrati, tehnolozi i inženjeri ne razmišljaju na takav način i to je njihova zakonit položaj. Kao što je moj zakonit položaj izražavati možebitne rizike koji bi se zasnivali na pokušaju potpunoga nadzora ljudskoga društva. Mi smo imali posla sa starim tipom totalitarizma gdje se na primitivan način nadziralo ljudsko ponašanje, a sada se, uz pomoć tih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, ta mogućnost nadzora daleko povećava i moguća je preko različitih tehnoloških sredstava, od mobitela i nadzornih kamera pa sve do čipiranja čovjeka. I sve to pod izgovorom da bi se uspostavila navodna sigurnost. Čija sigurnost i od čega? Poslije 1989., dakle nakon završetka hladnoga rata, stvoren je terorizam i to bi trebalo biti opravdanjem za smanjenje demokratskih sloboda onih koje se snižavaju postavljanjem kamera na svakome uglu počevši od zrakoplovnih luka pa sve do mjesne prodavaonice. Svaki put kada podignete telefonsku slušalicu postoji mogućnost da se taj razgovor snima i to automat kaže i to nikoga ne zabrinjava. A trebalo bi zabrinjavati kao i to da su takozvane društvene mreže zapravo nedruštvene mreže, i ne zabrinjava nas da je Facebook postao vlasnik svih naših podataka koji se mogu upotrijebiti za nadzor, manipulaciju, marketing i ono što još ne znamo... Eto to vam je to. ja kao primijenjena znanost nisu izvan društva nego u njegovoj funkciji. IT: Služe li koristi koje su u nekim područjima neupitne, primjerice, u medicini, samo kao izgovor za prelazak preko svih razumnih granica? Milardović: Kada onim oblicima tehnologije, koji će promijeniti život i utjecati na kakvoću života koristi, primjerice, u smislu liječenja nekih teških bolesti velike su i znatne. Bitno je samo da se te koristi ne pretvore u neke štete u smislu manipuliranja rezultatima istraživanja i njihovom primjenom protiv čovjeka i društva. Zato, kada se danas govori o tome genetičkome inženjeringu, to jest o manipulacijama gdje se u kontekstu kulture govori o kategoriji pola čovjek pola stroj, čovjek treba biti vrlo oprezan. E sad, možda su znanstvenici, tehnolozi i inženjeri oduševljeni tako nečim, što je već u korelaciji sa znanstvenom fantastikom, ali moramo biti oprezni i voditi računa da smo ljudska bića i da ne možemo biti kiborzi. Na stranu to da nam računalna tehnologija sada služi kao jedan tip produljenja u komunikacijskome smislu, da preko te tehnologije mi imamo osjećaj protežnosti i planetarne prisutnosti. Međutim i ta tehnologija ima svoje naličje jer se nerijetko, pogotovo unutar ICT-a, promiče jedan koncept tehnološkoga fundamentalizma i tehnokratskoga dokumentarizma. IT: Postoji li koliko-toliko ujednačen stav znanosti i politike prema takvim najavama? Može li se očekivati organizirana analiza i pokušaj usmjeravanja napretka u nekome, čovječanstvu prihvatljivome smjeru? Milardović: Znanost i tehnologija su prije svega proizvod racionalnosti. Ali motivi su koji potiču njihov razvoj zapravo normativi moći. Tako da svi ozbiljniji teoretičari, koji govore o tehnologijama, zapravo govore o tehnologijama na tragu ideje moći. I onda kada imamo koncept moći, svaka tehnologija, pa i ova najnovija, dakle ICT, također se instrumentalizira, stavlja u funkciju moći. Ona je potekla iz industrijskoga kompleksa, a u smislu primjena prvenstveno iz područja istraživanja za vojno-industrijski kompleks i obavještajno-vojno-policijski kompleks. Kritičar medija i tehnologija, francuski filozof, Paul Virilio smatra da tehnologija instrument moći i u funkciji rata. U kontekstu informacijsko komunikacijskih tehnologija,rat na Kosovu., po Viriliju, bio telemanski, orbitalni rat. Po prvi se put vojske nisu klasično sukobljavale nego je rat vođen daljinskim upravljačem. Bespilotne letjelice s točno programiranim funkcijama i ulogama koje su trebale ratovati na tim područjima, a vojnici su bili u svojim sloništima i vodile su rat kao virtualnu igru. I zato on govori o funkciji tehnoznanosti ne više kao o vojno-inudstrijskome nego o vojno-znanstvenome kompleksu. IT: Uvodno je predavanje na konferencije MIPRO najavilo pomicanje granica opstanka jedinke, u razdoblju od nekoliko desetaka godina pa čak do besmrtnosti. Ako u tome ima imalo stvarnosti, nije li to najozbiljniji znak da napuštamo granice stvarnosti i srljamo u katastrofu? Milardović: Što se tiče te teze o besmrtnosti, a slušamo je od različitih autora uključujući i akademika Miroslava Radmana, to je svakomu čovjeku koji živi vrlo zanimljiva informacija. O tomu je pisao i Francis Fukuyama, američ- 181/7/2010 InfoTrend 7

8 Intervju ki politolog japanskog podrijetla, u knjizi Kraj čovjeka - naša postljudska budućnost, na temu biotehnološke revolucije i njizinih rizika za čovjeka. No ako uklonimo biološke, ostaju preprjeke u socijalnome smislu, kako organizirati društvo u kojem će ljudi biti besmrtni. Istraživači iz prirodnih znanosti, biomedicine, ne vode računa o demografiji, ne vode računa da će na Zemlji uskoro biti 9 milijardi stanovnika. Bude li čovjek besmrtan, kako će se organizirati društva, kako će funkcionirati socijalna država, mirovinski sustav itd. niz je nepoznanica u sociološkome smislu koje donosi i postojeće produljenje životnoga vijeka pa je to, o čem govorimo, na granici znanstvene fantastike i nema veze s ovim oblikom društva. Jedina je postojeća racionalna kritika toj tehnologiji već zastarjela s obzirom na to da ono što je sada aktualno u razvoju tehnologije još uopće nije priopćeno javnosti. Dakle i svaka kritika tehnologije bila ona racionalna, pesimistična ili optimistična kaska za stvarnim razvojem tehnologije. Jer ovo što sada govorim za deset će godina biti smiješno, ali percepciju o potrebi jednoga kritičkoga razgovora o tehnologiji očito imamo već sada. Međutim mi ne znamo što se već događa na određenim područjima, nemamo pojma što se već sada radi na informacijsko-komunikacijskim ni biotehnološkim razinama. To će se jednostavno dogoditi. Dok to ne dođe do naše svijesti, dok to ljudi ne zapaze i ne počnu kritički razmišljati, proći će vrijeme. Govorimo o usklađenosti te kritike tehnologije s novonadolazećim tehnologijama. Dakle naša je kritika teza u zakašnjenju. Što se politike tiče, postoji koliko-toliko ujednačen stav prema takvim najavama. I barem što se tiče društva, jedan dio društveno-znanstvenih humanista koji imaju kritičko stajalište spram tehnologije, izjašnjavaju oprez i sumnju prema lakomomu konceptu napretka, prema mogućnosti nadziranja tehnologije i u kojem će pravcu stvari ići. Stajalište je da je normalno da se ta tehnologija razvija, ali da tehnološka zajednica bude osjetljiva i na taj tip informacija, da se pokaže što se zapravo događa i koje bi bile posljedice zlouporabe tehnologije u doba informacijskoga društva. Ako se vratimo na koncept moći, odnosno koncept politike, a kad se kaže politika, kaže se država, onda država postavlja odnos prema znanosti i tehnologijama na način da oblikuje znanstvene politike. Vodeći znanstvenu politiku, država preko nje nastoji postići određene ciljeve, a to su opet ciljevi u funkciji razvoja moći i prevlasti. Visoka se znanost financira dijelom od strane države, a dijelom od korporacije. Prema tomu sloboda znanosti u apsolutnome smislu ne postoji jer je oslonjena na državu i politiku pa se tu ne može govoriti o nekakvoj potpunoj slobodi istraživanja kad onaj tko plaća traži rezultat. Pogotovo to vrijedi u primijenjenome istraživanju. Prema tomu na ovome bi se pitanju moglo govoriti o sinergičnoj strukturi znanosti i politike u odnosu na tehnologiju i u odnosu na definirane ciljeve. Ti bi ciljevi morali biti podudarni u političkim i ekonomskim ciljevima. Najava međunarodnoga znanstvenoga skupa: Informacijsko društvo i globalizacija: transformacija političkoga Naslov je toga skupa izveden iz djelovanja Centra za politološka istraživanja. U centru se bavimo tranzicijom i globalizacijom, a konferencijom želimo problematizirati tu informacijsko-komunikacijsku dimeziju globalizacije koja se odražava na polje politike i političkoga. Uradak je djelovanja te dimenzije na polje politike u praksi digitalna demokracija i treba vidjeti kakvi su sindromi u polju politike ulaskom novih medija u političko polje. Je li to doprinos demokraciji, izravnoj demokraciji, kakve su promjene nastale unutar političkih ustanova, političkih sustava, koje su prednosti i nedostatci i tako dalje. Valja najaviti da će na tome skupu biti vodeći nizozemski teoretičar Van Ajk. Radit će se dva dana u obliku malih konferencija od 15 do 20 sudionika. Najprije idu uvodni referati, slijede rasprave, a nakon rasprava slijedi zbornik na engleskome jeziku. To je način djelovanja Centra za politološka istraživanja na međunarodnim konferencijama. Zbornik se objavljuje na engleskome jeziku da imamo dokaz da smo to odradili i u papirnatome i online obliku koji stavljamo na portal Centra za politološka istraživanja koji ima 2,3 milijuna ulaza. Na taj način koristimo novi medij kako bismo širili informacije o tome i prethodnim skupovima i, kada to objavimo na Internetu, to postaje planetarna informacija. Dakle svi ljudi koji se bave tim segmentom, budu li pretraživali, naći će te materijale. Sudionici su uglavnom iz humanističkih znanosti pa se nadamo da će netko doći i iz IT zajednice jer smo pozive poslali na različite adrese. Obavijest i poziv nalaze se na našem portalu već godinu dana i svatko se mogao prijaviti. IT: Što se u tome smislu događa u Hrvatskoj, a što u Europi? Srljamo li bezglavo ili se u tome razvoju nazire neki red i pozitivne namjere? Ne možemo reći pozitivan cilj jer cilj, kao nešto konačno, ne postoji? Milardović: S obzirom na to da mi jesmo dio svijeta, iako još nismo dio EU-a, znanost, politika i korporacije igraju istu ulogu kako ovdje u Hrvatskoj tako i u drugim makroregijama svijeta. Ovdje postoji Ministarstvo znanosti, baš kao što u Njemačkoj postoji Ministarstvo znanosti i tehnologije, postoje projekti koje financira država jednako kao u Njemačkoj. No bitna je razlika da se u razvijenijim društvima govori o konceptu održivoga razvoja koji je rezultat društvene osviještenosti odnosa čovjeka prema prirodi, prema tehnologiji itd. Kulturološki je čimbenik onaj koji izdvaja razvijene države s razvijenom sviješću u odnosu na ove koje su manje razvijene, jer neke se bave preživljavanjem, a neke razmišljaju o održivosti. To su bitne činjenice. Najbliži bi nam uzor mogle biti skandinavske zemlje. Smisao je znanosti, tehnologije, ekologije i ekonomije da se postigne kvaliteta života, zadovoljstvo života, a čini se da najveće zadovoljstvo životom pokazuju Danci i taj skandinavski svijet. Ali, to je rezultat stabilnosti postignute razvojem ustanova društva, bez povijesnih prekida. A kod nas ih je bilo nekoliko. Na žalost, demokratska konstitucija vlasti nema nikakve regulacijske mehanizme tko će se natjecati za vodeća mjesta u društvu. Svi koji imaju napunjenih 18 god. imaju se pravo natjecati. Gdje je ta selekcija koja se ostvaruje na samim izborima? Tu je i fenomen političkoga marketinga uz pomoć kojega se, posebno preko novih medija, stvara simulirana politička zbilja. Naravno, u društvu kao što je naše u kojem je samo jedan dio ljudi osviješten, simulacija može imati velik učinak. Prije desetak godina ovo o čem govorimo nije bila neka javna tema. No u proteklom je desetljeću ta tema i sustav razmišljanja i vrijednosti ušao u akademske rasprave i medije i postao je tema civilnoga društva, a to je prva pretpostavka da se taj koncept može dalje razvijati preko obrazovnoga sustava i preko medija. Za sada nema velikih društvenih promjena, tu su samo individualne promjene, promjene na razini svjesti do kojih se dolazi jedino obrazovanjem. Nema drugoga načina. Informatička industrija koja prodaje tu tehnologiju, upravo tu može dati svoj prilog društvu, može se uključiti s tehnologijom učenja na daljinu, ali samo kao sredstvom. Ona ne može biti tvorac sadržaja, nego samo medij. Preko toga medija idu poruke aktera civilnoga društva koji se bave tom problematikom. I u tome smislu taj tip novoga medija može biti koristan za širenje društvene svijesti. 8 InfoTrend 181/7/2010

9 Treba pročitati Operacijski sustavi Leo Budin, Marin Golub, Domagoj Jakobović, Leonardo Jelenković Operacijski je sustav sastavni dio svakoga današnjega računala. Pojednostavnjeno rečeno, operacijski je sustav skup programskih proširenja računalnoga sklopovlja koji potpomaže izvođenje raznovrsnih operacija potrebnih za izvođenje korisničkih programa Pri prvome susretu s računalom upoznajemo se, u pravilu, samo sa sučeljem operacijskoga sustava. Ako želimo koristiti računalo samo za jednostavne poslove, ne moramo ni znati mnogo više od toga. Upravo je i prednost prikladnoga korisničkoga sučelja i jednostavnosti operacija to što čak i povremenomu korisniku omogućuje jednostavno pokretanje i uporabu računala. Za takvo je upoznavanje operacijskih sustava dovoljno dobro proučiti neki dobar priručnik. Međutim, za naprednije i zahtjevnije korisnike bitno je podrobnije poznavanje djelovanja računalnih sustava i operacija primjenom kojih je moguće djelovati na ponašanje sustava. Korisnici koji pripremaju, održavaju i prilagođavaju programe, ili žele s postojećim programima postići njihovo učinkovitije djelovanje, moći će to bolje činiti ako poznaju osnove na kojima počiva izgradnja današnjih operacijskih sustava. Za takve je čitatelje pripremljena ova knjiga. Sadržaj je knjige oblikovan na osnovi dugogodišnjega nastavnoga iskustva autora koji su predmet Operacijski sustavi predavali na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, Prirodoslovno-matematičkome fakultetu u Zagrebu (matematički odsjek i fizički odsjek) te na Odjelu za primijenjeno računarstvo Sveučilišta u Dubrovniku. Knjiga je od Senata Sveučilišta u Zagrebu odobrena kao udžbenik u nizu Manualia Universitatis Studiorom Zagrebiensis, međutim, ona će biti vrijedno štivo svim stručnjacima koji aktivno djeluju u području računarstva te informacijske i komunikacijske tehnologije. Udžbenik su ocijenili prof. dr. sc. Ignac Lovrek (FER), prof. dr. Siniša Srbljić (FER) i prof. dr. sc. Goran Martinović (ETF Osijek). Sadržaj je knjige moguće naslutiti iz naziva pojedinih poglavlja: Model jednostavnoga računala; Obavljanje ulazno-izlaznih operacija, prekidni rad; Međusobno isključivanje u višedretvenim sustavima; Jezgra operacijskoga sustava; Međudretvena komunikacija i koncepcija monitora; Analiza vremenskih svojstava računalnoga sustava; Gospodarenje spremničkim prostorom; Datotečni podsustav; Komunikacija između procesa; Sigurnost računalnih sustava; Višediskovni zalihosni spremnici. Knjiga je zamišljena kao podloga za podrobnije izučavanje dokumentacije pojedinih konkretnih operacijskih sustava. Usvojeno će gradivo iz ove knjige omogućiti čitatelju da s razumijevanjem upotrebljava operacije koje mu pojedini operacijski sustav nudi te da odabere one mogućnosti operacijskih sustava koje će poboljšati ponašanje i djelotvornost njegovih konkretnih primjenskih programa. Onim čitateljima koji će pripremati vlastite Predstavljanje knjige Operacijski sustavi na ovogodišnjem skupu MIPRO. Slijeva: prof. dr. sc. Neven Elezović, prof. dr. Ignac Lovrek, Sandra Gračan (urednica), prof. dr. sc. Leo Budin i doc. dr. sc. Marin Golub Logo Elementa Nakladnik: Element d.o.o., Zagreb, 418. stranica, crno-bijeli tisak, format 19x24 cm, cijena u knjižarama 132,00 kn) programe omogućit će da s mnogo više sigurnosti odaberu funkcije koje operacijski sustav nudi kroz svoje sučelje primjenskih programa (Application Programming Interface API). U knjizi se za ilustraciju koriste primjeri iz nekih inačica operacijskih sustava tipa UNIX organiziranih oko mikrojezgri te iz operacijskoga sustava Windows. Autori su u pripremi ove knjige posebice vodili računa o tome da je pri kraju razdoblje napretka mikroelektroničke tehnologije u kojem se brzina rada procesora udvostručavala svakih 18 do 24 mjeseci. Daljnje je povećavanje svojstva moguće postići isključivo umnogostručavanjem računalnoga sklopovlja. Budući da se u današnjim računalima sve više upotrebljavaju višestruki procesori na istome čipu, u knjizi se osobita pozornost posvećuje upravo paralelizmu i problemima koji s tim u vezi nastaju. Knjiga će čitateljima olakšati razumijevanje novih trendova u izgradnji operacijskih sustava za takva računala, a nekima da i aktivno sudjeluju u njihovoj izgradnji i naprednoj primjeni. Prof. dr. Siniša Srbljić 181/7/2010 InfoTrend

10 Osvrt Čestitke organizatoru Interdisciplinarnost, internacionalnost i izvrsnost tri su riječi koje opisuju međunarodnu konferenciju Information Technology Interfaces (ITI). Konferencija ITI 2010 koju je već po 32. puta organizirao Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu održana je od 21.do 24. lipnja u Cavtatu. Registrirano je 132 sudionika iz 25 zemalja svijeta sa 7 kontinenata od čega je 55 sudionika bilo iz Hrvatske, a 77 iz inozemstva. Information Technology Interfaces je konferencija koja se prvi put održala sada već daleke Tradicionalno, od samoga početka održavanja, konferencija ima jednu posebnu temu. Ovogodišnja je posebna tema bila Jezične tehnologije: Infrastruktura za informacijsko društvo. Dok je prošlogodišnja posebna tema, Medicinska Informatika isticala aspekte korištenja računala u medicini, ove smo se godine odlučili za dubinsko ispitivanje sučelja informacijskih tehnologija, u mediju jezičnih tehnologija. Internetsko pretraživanje 22. svibnja za upit jezična tehnologija (Language Technology) vratilo je 402 milijuna pogodaka (u 0,21 sekundi), ali samo oko 9,92 milijuna rezultata (u 0.07 sekundi) za upit jezične tehnologije (Language Technologies). Popularna online enciklopedija, Wikipedija, nudi sljedeće: Jezične tehnologije često se nazivaju ljudskim jezičnim tehnologijama (Human Language Technology - HLT) ili obradom prirodnoga jezika (Natural Language Processing) i sastoje se od računalnog jezikoslovlja (ili Computational Lingvistics) i tehnologije govora u svojoj biti, ali uključuje i brojne na njih orijentirane aplikacijske aspekte. Jezične tehnologije usko su vezane za računarstvo i opću lingvistiku. (Wikipedija, Slobodna enciklopedija). Kratak tehnički pregled konferencije Tradicionalno, konferencija ITI je interdisciplinarna, a njezina se interdisciplinarnost odražava u nizu tema. Uz posebnu temu vezanu uz jezične tehnologije, znatan dio konferencije čine i tradicionalne teme koje pokrivaju široko područje informacijskih tehnologija: Networking, Grids, Middleware and Distributed Platforms, Business Intelligence, Information Systems and Databases, Knowledge Management and Collaboration Systems, Human Computer Interaction, Technology Enhanced Learning, Information Technology in Business and Government, Data Mining, Statistics and Biometrics, Modeling, Simulation and Optimization, i Theory of Computing, Computing Methodologies and Software Engineering. Utoliko ITI ostaje konferencija koja okuplja znanstvenike i stručnjake iz različitih područja informacijskih tehnologija omogućavajući njihove interakcije i razmjene ideja. Tradicionalno, nekoliko istaknutih pozvanih predavača prenijelo je svoja znanja i donijelo nam uvide u svoja istraživanja, a to su bili: profesor Daniel Gianola, Departments of Animal Sciences and Biostatistics & Medical Informatics, University of Wisconsin- Madison, SAD, stručnjak u području kvantitativne genetike i biometrike koji je održao predavanje pod nazivom: A Two-step Method for Detecting Selection Signatures Using Genetic Markers profesor Michael Goul, predstojnik Department of Information Systems, W.P. Carey School of Business, Arizona State University, SAD, stručnjak u području sustava za potporu odlučivanju, upravljanja znanjem i podatcima te analize i dizajna informacijskih sustava, podijelio je s nama svoje znanje, iskustva i očekivanja za budućnost poslovne inteligencije. profesor Harold Thimbleby, Royal Society- Leverhulme Senior Research Fellow, Future Interaction Technology Laboratory, Swansea University, VB, stručnjak u području međudjelovanja čovjeka i računala te dizajna korisničkih sučelja, predstavio je svoje zamisli o pitanjima vezanima uz potrebe za interaktivne sustave i trebaju li ti sustavi imati sigurnosne brave. Njegovo je predavanje nosilo naziv Interactive Systems Need Safety Locks. dr.sc. Michael Witbrock, podpredsjednik za istraživanja, Cycorp, Inc., Austin, Texas, SAD, stručnjak u području neuralnih mreža, računalne lingvistike te multimedijalnoga pretraživanja informacija, održao je predavanje pod nazivom: Acquiring and Using Large Scale Knowledge u kojem je govorio o tome kako steći i podijeliti znanje velikih razmjera dr.sc. Peter Wittenburg, voditelj tehničke grupe, Max Planck Institute for Psycholinguistics, Nijmegen, Nizozemska, voditelj tehničkih infrastruktura u projektu CLARIN i stručnjak u području jezičnih tehnologija, održao je predavanje: Culture Change in Data Management. Ove smo godine zaprimili 150 radova i postera koje je napisalo 325 autora. Od tih 325 autora, 227 došlo je iz 35 zemalja: Alžir, Argentina, Australija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Kanada, Hrvatska, Češka Republika, Egipat, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Indija, Iran, Irska, Italija, Japan, Litva, Malezija, Filipini, Portugal, Makedonija, R. Kosova, Rumunjska, Rusija, Srbija, Slovačka, Slovenija, Tunis, Turska, Velika Britanija, SAD, Vijetnam, a 98 ih je iz Hrvatske. Konferenciju podržava devet međunarodnih 10 InfoTrend 181/7/2010

11 i šest hrvatskih ustanova. Sve su radove ocijenila najmanje dva neovisna ocjenjivača. U postupak je ocjenjivanja ove godine bilo uključeno 175 međunarodnih ocjenjivača (39 iz Hrvatske i 136 iz inozemstva), koji su napisali ukupno 295 ocjena. Zbornik radova sadržava 110 prihvaćenih radova: 37 iz Hrvatske, a 73 iz inozemstva. U skladu s dosadašnjom praksom odabrani će radovi iz Zbornika radova biti objavljeni u međunarodnome časopisu CIT (časopis za računalstvo i informacijske tehnologije) u izdanju Sveučilišnoga računskoga centra. Ovogodišnji su događaji uključivali panel raspravu o jezičnim tehnologijama s naslovom Make Your Wish List for the Forthcoming 10 Years, a moderirali su je dr. sc. Dunja Mladenić s Instituta Jožef Stefan iz Slovenije i prof. dr. sc. Marko Tadić, s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Panelisti okrugloga stola bili su Marko Grobelnik s Instituta Jožef Stefan, Slovenija, Erhard Hinrichs, Tübingen University, Njemačka, Michael Witbrock, Cycorp, Inc., SAD i Peter Wittenburg, Max Planck Institute for Psycholinguistics, Nizozemska. Posebno predavanje i ove je godine održao dr.sc. Ray J. Paul, profesor emeritus sa Sveučilišta Brunel iz Velike Britanije, ugledni stručnjak u području informacijskih sustava i simulacijskoga modeliranja diskretnih događaja. Radionicu Text Mining and Link Analysis for Web and Semantic Web vodili su dr. sc. Dunja Mladenić i Marko Grobelnik s Instituta Jožef Stefan, Slovenija. Demonstracijsku radionicu iz obrazovne primjene različitih Web 2.0 alata vodili su profesor Goran Bubaš, Igor Balaban i Tihomir Orehovački s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu. BIOSTAT SYMPOSIUM 2010, 17. susret istraživača u biometrici /statistici ponovno se održao u sklopu konferencije ITI 2010 u suradnji s Hrvatskim biometrijskim društvom. Biometrijsku školu, koja se po petnaesti put održavala u sklopu susreta BIOSTAT 2010, vodio je Daniel Gianola sa Sveučilišta Wisconsin-Madison iz SAD-a. Tema ovogodišnje škole bila je Introduction to Bayesian Inference and McMC: A 3-hour Minitour. Sva su se predavanja iz glavne konferencijske dvorane mogla pratiti i putem konferencijskoga weba na gdje će uskoro biti dostupna i sva predavanja pozvanih predavača s ovogodišnje konferencije. Na konferencijskom se webu mogu naći i pozvana predavanja prethodnih godina. I ove se godine održalo natjecanje ITI Young Scholar Best Paper Award za studente i postdiplomante. U konkurenciju za nagradu (Acer netbook) ušlo je 18 studentskih radova (iz 9 različitih zemalja). Najbolji je rad i najbolje predstavljanje održao Serhiy L. Morozov, Department of Electrical Engineering and Computer Science, University of Kansas, Lawrence KS, SAD, a njegov je rad nosio naslov A New Model of Selecting Most Relevant Ratings in Recommender Systems. Posebne su pohvale za dva od tri najbolja rada/predstavljanja dobili Katarina Trojačanec s Fakulteta za elektrotehniku i informacijske tehnologije Sveučilišta sv. Ćirila i Metoda u Skopju (Makedonija) i Željko Agić s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Konferencija nastavlja s praksom održavanja predstavljanja postera koje autorima pružaju priliku predstaviti preliminarne rezultate svojih istraživanja, izvješća nekih vrlo specijaliziranih tehničkih aspekata istraživanja i omogućuju raspravu o rezultatima i iskustvima s kolegama. Prošireni se sažetci postera nalaze na konferencijskome CD-u. Razmjerno novo događanje na konferenciji koje nosi naziv Kava (coffee) with Keynote ( K & K ) Speakers, održavalo se i ove godine i ponudilo je dodatno vrijeme za raspravu i postavljanje pitanja pozvanim predavačima. Svake godine sudionicima ITI konferencije organiziramo izlet u Dubrovnik i njegovu okolicu kako bismo potaknuli neformalnu raspravu i druženje, a također sudionicima nastojimo približiti ljepote Hrvatske te ih potaknuti na ponovni dolazak. Ove smo godine isplanirali izlet brodom na otok Lokrum šumoviti rezervat pod zaštitom UNESCO-a s kojega se pruža prekrasan pogled na stari grad Dubrovnik. Ostatci benediktinskoga samostana i crkvice, ljetnikovac Maksimilijana Habsburškoga, francuska tvrđava, jezero Mrtvo more, botanički vrt s kolekcijom eukaliptusa i kaktusa, dio su prirodnih ljepota koje pruža Lokrum. Nakon šetnje Lokrumom, posjetili smo Dubrovnik, gdje su sudionici konferencije mogli prošetati starom jezgrom grada i osjetiti njegov duh. Konferencijska je večera organizirana u restoranu Arsenal, s pogledom na staru gradsku luku. Ugodnu je atmosferu u restoranu upotpunila živa glazba uz koju su se sudionici konferencije opustili i zaplesali te tako dodali još jednu lijepu uspomenu koju će ponijeti s konferencije ITI Jedna je od mjera uspješnosti konferencije svakako i broj sudionika koji se vraća iz godine u godinu. Prema ovogodišnjemu anketnomu istraživanju, više od polovine sudionika ITI konferencije čine oni koji su već sudjelovali na konferenciji prijašnjih godina. Da je konferencija mjesto na kojem se započinje nova međunarodna suradnja, vidi se iz podatka da 70 % sudionika navodi da je tijekom konferencije potaknulo interdisciplinarnu međunarodnu znanstvenu suradnju. Iako teme konferencije obuhvaćaju prilično širok raspon interesa, one su uvijek prilagođene promjenama informacijskih tehnologija, te su stoga izgrađivale naša stajališta svih ovih godina. Upravo je zbog toga cilj konferencije bio i ostao premošćivanje tehnologijskoga jaza pružajući nadahnjujuću atmosferu za interdisciplinarnu komunikaciju među istraživačima, studentima i stručnjacima iz različitih područja znanosti, industrije, biznisa i obrazovanja. Zadovoljstvo je ovogodišnjih sudionika vidljivo iz mnogobrojnih zahvala i čestitki pristiglih tijekom i nakon konferencije. Navodimo elektroničku poruku skupine sudionika iz Portugala: Čestitke na organizaciji konferencije ITI Sve je teklo glatko, svi djelatnici su bili vrlo ljubazni i zaključak konferencije je bio savršen. Također čestitamo svima koji su doprinijeli ugodnoj i prijateljskoj atmosferi susreta s tako mnogo znanstvenog doprinosa. Nadamo se da je svim sudionicima ovogodišnje konferencije bilo produktivno i ugodno pa potičemo sve da prihvatite naš poziv i sljedeće godine te sudjelujete na našoj 33. konferenciji ITI 2011 koja će se održati od 27.do 30. lipnja u Cavtatu. Vesna Lužar-Stiffler i Iva Jarec 181/7/2010 InfoTrend 11

12 Osvrt CASE 22 Trendovi u razvoju softvera U Zagrebu je, u Hypo centru, održana 22. konferencija o metodama i alatima za razvoj poslovnih i informatičkih sustava - CASE 22 Po 22. put okupili su se brojni IT stručnjaci i korisnici, kako iz gospodarstva i javnih djelatnosti tako i iz znanosti, da bi na godišnjoj konferenciji o metodama i alatima za razvoj poslovnih i informatičkih sustava čuli i vidjeli što je novo na području razvoja IT. Ovogodišnja je konferencija osobita po činjenici da je, nakon što je 21 godinu održavana u Opatiji, po prvi put održana u Zagrebu, i to u Hypo centru, od 7. do 9. lipnja. Organizatori su konferencije bili Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i tvrtka Case d.o.o. Program je konferencije najavio tajnik Ante Polonijo, a konferen- ciju je otvorio održavši uvodno predavanje na temu Smjernice razvoja informacijskih sustava za državnu upravu državni tajnik Središnjega državnoga ureda za e-hrvatsku Igor Lučić. Izlaganje se zasnivalo na prikazu Strategije razvitka e-uprave i četiri projektna okvira u kojima treba razvijati pojedine segmente. Tematski pristup Svakoga su dana autorska predavanja grupirana prema temama. Prvoga je dana, u ponedjeljak, tema bila Informatizacija poslovnih procesa, metodologije, modeliranja i arhitekture (SOA, SaaS). O mogućnostima i tekućim stremljenjima na području servisno Sudionici Marin jedne Bezić, od dok brojnih su u radionica sljedećim usmjerenih arhitektura (SOA, Service Oriented Architecture) govorili su Darije Ramljak (IBM Hrvatska), Sandro Gerić (FOI), Tomislav Vidačić (Floxia), Duško Vukmanović (Oracle) te Zdravko Dragičević (Apis IT). U predavanjima je SOA obrađena s aspekta velikih IT dobavljača poput IBM-a i Oracle, s aspekta pripravnosti tvrtke da ostvari taj zahtjevni pristup arhitekturi IS te s aspekta konkretne domaće realizacije SOA okruženja koju je za potrebe tijela državne uprave izgradio Apis IT d.o.o. Kako djelotvorno razvijati softver govorio je pozvani predavač trima predavanjima obrađene još neke teme o razvoju IT sustava. Damir Vuk govorio je o položaju relacijskih baza podataka i pokretu uvođenja novih Non-SQL rješenja za baze podataka, a dr. sc. Kornelije Rabuzin o aktivnim bazama podataka, tj. o normalnim bazama podataka koje su sposobne reagirati na određene događaje, dok je dr. Dragan Kovač u svojem radu izložio postupak dobivanja dijagnostike o poslovnim rezultatima radne organizacije koji se zasniva na analizi atributa u bazi podataka koji su istovjetni za većinu sustava. U sljedećem je predavanju, koje su zajedno izradili Alen Jakupović i dr. sc. Mile Pavlić, Jakupović predstavio zanimljivu metodu procjene veličine poslovnih djelatnosti koje su podržane ERP rješenjima. U posljednjem je predavanju Daniel Pavlić prikazao budućnost rješenja koje će se zasnivati na SW-u kao servisnoj usluzi prema potrebama i s plaćanjem servisa koji vam trebaju za pokrivanje pojedinih segmenata poslovanja, a bez početnih ulaganja u vlastiti informatički odjel. Na putu k mrežnoj upravi - OIB sustav U programu drugoga dana najprije su održane dvije radionice istodobno, a potom i dva seminara. Darko Gulija, Hrvoje Staneković i Mario Karaj govorili su o korporacijskoj servisnoj sabirnici (Enterprise Service Bus, ESB) i njezinoj ulozi u e-poslovanju te o integraciji SOA arhitekture korištenjem ESB-a. Druga je radionica bila ona Ivana Magdalenića i Darka Andročeca, u kojoj je pokazano rješenje izgrađeno za po- 12 InfoTrend 181/7/2010

13 trebe MINGORP-a. U sklopu je projekta izrađen generički model tvrtke, definirani su poslovni procesi u kojima je moguće uvesti elektroničko poslovanje i napravljena je programska podrška otvorenoga koda, sve kao okvir potreban za pokretanje e-račun aplikacija. Kao nadopunu svojemu predavanju Marin je Bezić podrobno objasnio sustav uspješnoga razvoja, testiranja, timskoga rada i sl. Velika šteta što seminar nije bio baš previše posjećen jer se ne može baš često čuti tako kvalitetan prijenos znanja i iskustva. Dobriša Adamec i Vedran Kaldi pokazali su osnove izradbe bogatih internetskih aplikacija. Sonntagbauer Bezić Jakišić U utorak je tema bila Razvoj rješenja, a njome su obuvaćeni i cloud computing (računalstvo u oblaku) te mobilne aplikacije i poslovna inteligencija. Miho Pitarević i Luka Rister predstavili su tu tehnologiju kroz dvije cjeline. Nakon što je Rister pokazao zašto je ta nova paradigma korisna, Pitarević je iznio mišljenje skupine europskih IT stručnjaka o položaju i težnjama Europe na tome području. Zanimljivo je da su tijekom izlaganja iz publike izrečene primjedbe da cloud computing još ne zaslužuje takvu pozornost poslovnih krugova zbog prevelikih opasnosti za poslovanje, no upozoreno je na mogućnost korištenja privatnih ili regionalnih oblaka. U četiri je sljedeća rada bilo govora o poslovnoj inteligenciji i njezinoj nadgradnji i upravljanju učincima poslovanja. Opći je pregled i trendove pokazao Marijan Prević, a Boris Draženović sustav BI koji je vlastitim snagama razvijen u IT grupi Heliosa, hrvatske podružnice VIG-a. To je predavanje, po mišljenju sudionika koji su ispunili anketu koju organizatori uvijek provode, ujedno i najbolje predavanje u sva tri dana. Katarina Ćurko, Vesna Bosilj Vukšić i Matija Poljanec obradili su općenitu temu o sustavima za upravljanuje poslovnim učinkom - skup upravljačkih i analitičkih procesa i metoda koji omogućuje upravljanje učincima kroz ostvarivanje postavljenih ciljeva. Slijedilo je predavanje o Microsof Visual Studio 2010 razvojnomu rješenju koji su pripremili Dobriša Adamec i Tomislav Bronzin. Fakultet organizacije i informatike iz Varaždina aktivno potiče rad studenata u različitim izvannastavnim aktivnostima. Jedna je od takvih aktivnosti i svjetsko natjecanje u razvoju programskih proizvoda pod nazivom Imagine Cup koje organizira Microsoft u svrhu promicanja novih tehnologija i ideja. Četvoricu je nagrađivanih studenata predstavio njihov mentor Zlatko Stapić. Zlatko Stapić i Neven Vrček (FOI) autori su rada u kojem je obrađen problem odabira najprikladnijega načina sinkroniziranja podataka između mobilnih i stacionarnih sustava uzimajući u obzir sve bitne parametre, kao što su smjer, brzina i učestalost sinkronizacije, količina podataka koju je potrebno sinkronizirati, ali i druge funkcionalne zahtjeve kao što su mogućnost nepovezanoga rada i slično. O odabiru je tehnologija za razvoj mobilnih aplikacija govorio Tomislav Car. Oracle EPM sustav za upravljanje poslovnim učinkom Autori su trećega predavanja u toj skupini bili Tomislav Bronzin i Dobriša Adamec (Citus). Predavanje se odnosi na poslovni primjer uspješne mobilne aplikacije. U njem je predstavljen nagrađivani proizvod tvrtke Citus, Protect@Work. Riječ je o distribuiranome mobilnome rješenju za djelotvorno upravljanje zaštitom na radu u zaštiti zaposlenika radno intenzivnih tvrtki. Rješenje posebno pomaže tvrtkama čiji zaposlenici rade na terenu, odnosno koji su razmješteni na udaljenim lokacijama. Održane su i dvije radionice. Prva već dobro poznata (a uvijek zanimljiva) radionica bila je ona dr. 181/7/2010 InfoTrend 13

14 Osvrt sc. Mile Pavlića Vještina modeliranja baza podataka, a druga dvojice autora Adamec Bronzin i to na temu razvoja mobilnih aplikacija za Windows Phone 7 Series. Održan je i jedan seminar, onaj gosta iz Austrije, Jakova Jakišića, u kojem je obrađen način bildanja našega mozga kao nosioca kreativnosti. Prikazana je vještina koja se može naučiti. Kreativnost i inovativnost jedine su sile koje će pokretati trajan globalni uspjeh. Trećega je dana predavanje obuhvatilo veći broj tema. Prikazana su praktična rješenja pa je, u skladu s time, bilo govora o testiranju, kvaliteti i upravljanju te o sigurnosti. Vedran Kaldi i Tomislav Bronzin predstavili su rad o potencijalu i uporabi pojedinih svojstava socijalnih mreža u poslovnim programskim rješenjima. Zlatko Sirotić u svojem je radu obradio vrijednost, sigurnost i potrebnu reviziju informatičkih sustava, a dr. sc. Miroslav Baća održao je također rad iz područja sigurnosti, a pokazao je današnji trenutak u razvoju otkazivih biometrijskih značajki. Dr. sc. Dragutin Kermek i Marko Jurišić predstavili su trenutačno najzastupljenije formate i tehnologije za bogate internetske aplikacije s naglaskom na mogućnosti integracije s drugim sustavima.. O Oracle JDeveloper razvojnome okruženju rad su izradili Boris Denona i Ivan Andrić. Ivan Voras, Svebor Prstačić i Krešimir Kroflin čine dio razvojnoga tima novoga FER-ova portala koji sadržava implementacije ideja kojima se mogu iskoristiti novi načini interakcije s webom prenesenim iz socijalnih mreža, rad s većim brojem pod portala koji se samostalno administriraju. Drugi je pozvani predavač-gost iz Austrije, Peter Sonntagbauer, s University of Vienna, obradio temu elektroničkoga poslovanja u EU. Najprije je predstavio trendove koji su aktualni, da bi govorio o zakonskim smjernicama i, na kraju, o značenju europskoga e-poslovanja za Hrvatsku. Dr. sc. Mladen Varga obradio je mjerenje kvalitete informacija koje se može koristiti za poduzimanje mjera povećanja kvalitete informacija. Dijana Plantak Vukovac i Tihomir Orehovački također su bili na tragu metoda vrjednovanja, ali za web-upotrebljivost. Posljednje je predavanje na temu mjerenja i vrjednovanja bilo ono Davora Banovića. On je pozornost obratio na testiranje upotrebljivosti korisničkih sučelja, i to heurističkim vrjednovanjem. Savjetovanje je, svojom radionicom o automatizaciji testova za web-aplikacije, završio Željko Filipin. Središnja je tema konferencije bila mobilne aplikacije te okrugli stol na tu temu. OKRUGLI STOL - HYPER- LINK Razvoj mobilnih aplikacija nova razvojna prilika? Pod tim je nazivom održan vrlo kvalitetan okrugli stol. Moderator je rasprave bio Viktor Marohnić, a pozvani su sudionici bili Andrej Radinger, Aleš Smokvina, Ivan Lupić, Davor Soldo i Tomislav Car. Nazočilo je i četrdesetak sudionika konferencije. Informatika za mobilnost sada se natječe u popularnosti s informatikom za poslovanje. Iako je i informatika za mobilnost usmjerena poslovanju, ipak je golem broj mobilnih aplikacija namijenjen ljudskim aktivnostima izvan radne sredine. Njemački i austrijski telekomunikacijski operatori koji pod imenima T-HT i Vipnet djeluju u nas, raspisali su javne natječaje za mobilne aplikacije. Pod temom se mobilnih aplikacija krije veći broj podtema, koje su sve na neki način i dotaknute u raspravi. Na tome području participiraju mobilni operatori, korisnici mobilnih usluga i dobavljači mobilnih aplikacija. Tu se susreću mreže koje mobilni promet omogućuju, mobilni uređaji koje imaju korisnici, operativni JDeveloper - podržane tehnologije i arhitektura sustavi koji tim uređajima upravljaju te aplikacije koje se na njima vrte. Jedan je od trendova danas bez sumnje usmjerenost na pojedinca-korisnika i ponuda aplikacija u bescjenje, ali uz očekivanje da će takve, vrlo jeftine aplikacije, kupiti milijuni korisnika. No dio je sudionika istaknuo da, osim aplikacija osobne naravi, veće su područje poslovne mobilne aplikacije. Rasprava je bila vrlo konstruktivna te se zaključci okrugloga stola mogu smatrati optimističnima. Zaključak o konferenciji Kada je sve započelo prije 22 godine, tada je iza CASE akronima stajalo Computer Aided Software Engineering, računalom podržana izradba softvera. Dio se sudionika netom završene CA- SE konferencije tada još nije ni rodio, ili je, u najboljem slučaju, pohađao naprednu vrtićku grupu. Tada je 1/4 pa i 1/3 zaposlenih u nekome ERC-u pisalo programe. Njima je CASE konferencija pomagala doći do odgovora na pitanje KAKO. Već desetak godina informatika živi i djeluje u tranzicijskome okruženju. S prijestolja poslovne funkcije silazi među svakodnevne djelatnosti. Plemenita je umjetnost pisanja programa preseljena na neke druge zemljopisne dužine. Pa čemu onda CASE konferencija? Odgovor je vrlo jednostavan - ovdje doznajemo odgovore na pitanje ŠTO je Servisima usmjerena arhitektura, softver kao servis i računalstvo u oblaku. To su tri čimbenika koji doprinose jednostavnijemu IT-u. Sva se tri čimbenika odlikuju povećanom mogućnošću izbora, manjom cijenom i vrlo velikom prilagodljivošću. Slobodan od veza s jednim i samo jednim isporučiteljem IT rješenja, korisnik može birati na novooblikovanome tržištu softvera kao usluge. Virtualna računala kao poslužitelji iznimne snage i promjenjivoga vijeka trajanja omogućuju posezanje za velikom procesorskom snagom u trenutcima kada je ona potrebna. Takvo se povećanje treba platiti samo dok je potrebno jer, kada gužva prođe, uspostavljeni se virtualni poslužitelji gase. Dolazi val mobilnih aplikacija, i to ne samo onih za igranje. Sve to, a i mnogo toga drugoga, dotaknuto je i na ovoj konferenciji. Visoka kvaliteta predavanja i top teme jamstvo su njezine opstojnosti i u sljedećim godinama. Već je spomenuta anketa otvorila i jedan problem, a to je mjesto održavanja 23. konferencije. Naime, određeni je broj sudionika zavapio za Opatijom pa organizatori trebaju o tome odlučiti (i to na vrijeme!), dakle barem 2-3 mjeseca prije 6. lipnja treba odlučiti o mjestu održavanja! 14 InfoTrend 181/7/2010

15 Odjeci Ugledne smo sudionike zamolili da ukratko pojasne razloge svojega sudjelovanja i zadovoljstvo 33. konferencijom MIPRO 2010 odgovorima na naša pitanja: Dubravko Babić, Group4Labs, Menio Park, California, USA Razlog sudjelovanja: Prvo, sviđa mi se to što MIPRO predstavljanja pokrivaju i znanstveni i komercijalni razvoj i da s time postoji interakcija između sudionika u privredi i znanstvenim ustanovama. Drugo je to što je MIPRO internacionalna konferencija i razmjena se znanja zbiva sa širim krugom stručnjaka. I konačno, MIPRO meni daje forum u kojem mogu predstaviti radove poluvodičke i mikroelektroničke tematike s kojom se bavim u SAD-u, te raspravljati o tim iskustvima sa stručnjacima u Hrvatskoj. Planiram doći i sljedeće godine. Poželjno proširenje tematike?: Da, to će biti korisno i znanstvenicima i poduzetnicima u Hrvatskoj. No takodjer mislim da bi se značaj/ ugled MIPRO-a u svijetu trebao povećati i da bi se time dobio veći broj stranih sudionika i predstavljanja. To bi se moglo postići tako da se MI- PRO više usredotoči na neka određena, danas kjučna tehnološka područja. Najveća vrijednost Konferencije: Mislim da MIPRO jako doprinosi interakciji između znanstvenoga i komercijalnoga područja unutar Hrvatske i između Hrvatske i Europe/Svijeta. Ta je razmjena znanja i iskustava između znanstvenika i primjene u privredi iznimno bitna za razvoj hrvatskoga poduzetništva i znanosti. Prijedlozi organizatoru: Skup je vrlo dobro organiziran: ima zanimljiva uvodna predavanja, veliku raznolikost tema i drži se na lijepome mjestu. Ako će se područja širiti, predložio bih više hardware tehnologijâ i njihovih primjena. Primjerice, optoelektronika, nanotehnologija, mikrovalne tehnologije te koliko je solarna tehnologija vezana za elektroniku i optiku itd. Nadam se da će MIPRO publikacije moći uskoro tražiti pomoću IEEE Xplore. Veljko Radeka, Brookhaven National Laboratory, Upton, New York, USA Razlog sudjelovanja: Sudjelovao sam na konferenciji MIPRO 2010 zahvaljujući pozivu profesora Petra Biljanovića. Proširenje je tematike poželjno da se poveća suradnja znanosti i tehnologijâ. 5 pitanja za 1. Koji je osnovni razlog Vašega sudjelovanja na konferenciji MIPRO 2010? 2. Smatrate li da je proširenje tematike Konferencije poželjno i sukladno suvremenomu stapanju znanosti i tehnologijâ? 3. U čemu vidite najveću vrijednost konferencija MIPRO u ukupnosti 33-godišnje tradicije? 4. Razlozi za Vašu buduću nazočnost na konferenciji? 5. Prijedlozi organizatoru. Poželjno proširenje tematike?: Korisno je da se uspostavi dugogodišnja tradicija takve konferencije. Primjer je IEEE. Nuclear Science Symposium s tradicijom duljom od 40 godina čiji se program proširio na Medical Imaging. Najveća vrijednost Konferencije: Doprinos tradiciji i upoznavanje s radom mnogih drugih Razlog za ponovni dolazak: Organizacija je bila iznimno dobra (da ne spominjem lokaciju!). Prijedlozi organizatoru: Prijedlog: Nastojati i dalje povećavati sudjelovanje mlađih suradnika iz što više stranih zemalja. Dr. Uroš Stanič, Kosezi d.o.o., Ljubljana, Slovenija Razlog sudjelovanja: Prije svega poziv prof. dr. Petra Biljanovića je motiv da se s veseljem prijavim na svakogodišnju konferenciju MIPRO-a. Najmanje četiri stoljeća strukovno sudjelujemo na organiziranju konferencije MIPRO-a, a kasnije konferencije industrijske robotike Yurob. Prijedlog: Organiziranje konferencije robotike za znanstveni i poslovni prostor (države nastale na području bivše Jugoslavije i susjeda, EU i ostali svijet), koji MIPRO obuhvaća svojim međunarodnim karakterom. Drugi razlog za moje sudjelovanje svakako su ponovni susreti sa svim ostalim sudionicima i vizionarima MIPRO-a, koji su konferenciju strpljivo provodili kroz burno 33-godišnje razdoblje. To je izvrstan potez ovogodišnjih organizatora, a također bi bilo dobro te seniore okupiti u radnu skupinu koja bi svakako dovela do utvrđivanja problema starije generacije i potrebnih svježih tema MIPRO-a. Poželjno proširenje tematike?: Prije svega sama ICT i procesorska tehnologija lako nudi potrebnu tehnološku infrastrukturu pri osiguranju stabilnoga razvoja država i društva. Potencijal je golem, a još više ga je neiskorištenoga. U Sloveniji se, primjerice, 25% godišnjega proračuna troši za zdravstvo i socijalnu skrb, premda telemedicina i teleopskrba s kojom lako dosežemo s lakoćom svega 10% prihoda na godišnjoj razini. Prijedlog: MIPRO za TELEMEDICINU I TELEOPSKRBU - prioritet. Najveća vrijednost Konferencije: MIPRO je rukovodeća konferencija menadžera, političara, župana, profesora, međunarodnih i domaćih stručnjaka već 33 godine. Više se ne može doseći. Razlog za ponovni dolazak: Aktivno sudjelovanje u organizaciji navedenih prijedloga, ako bih bio pozvan u stručne inicijativne radne skupine. Prijedlog organizatoru: Tehnologiju i stručnost MIPRO konferencije treba upotrijebiti bolje nego do sada za unaprjeđivanje i ostvarenje inovacijskih i razvojnih strategija određenih država i međunarodno sudjelovanje prije svega u sklopu EU-a. Ivan Vidaković, Microsoft Hrvatska, Zagreb, Hrvatska Razlog sudjelovanja: Poziv organizatora za održavanjem plenarnoga predstavljanja. Poželjno proširenje tematike?: Proširenje tematike Konferencije je ne samo poželjno nego i potrebno. U doba fenomenalno brzoga razvoja tehnologije tematika konferencije mora pratiti utjecaj te iste tehnologije, ali i znanosti na naš svakodnevni život. Najveća vrijednost Konferencije: U svakome slučaju u kontinuitetu (33 godine!) i činjenici da konferencija polako prelazi iz ex cathedra pristupa u interaktivni, s pogledom na društvene implikacije nadolazećih tehnologija. Posebno mi se sviđa što svaki MIPRO ima veliku usredotočenost na obrazovanje. Kvalitetno je obrazovanje, koje će stvarati velik broj inovativnih, kreativnih i tehnološki osposobljenih budućih nositelja hrvatskoga razvoja, ključan preduvjet hrvatskoga uspjeha u budućnosti. Razlog za ponovni dolazak: Mogući doprinos sadržaju, razmjena zamisli i iskustava te umrežavanje. Prijedlozi organizatoru: Skratiti pozdravni dio svečanoga otvaranja u korist sadržajnoga. 181/7/2010 InfoTrend 15

16 ICT u proizvodnji Naša vizija su zadovoljni korisnici D.A.M. d.o.o. je tvrtka osnovana u Zagrebu prije dvadeset godina. O njoj, njezinim zaposlenicima, proizvodima i načinu rada razgovaramo s vlasnikom i direktorom, diplomiranim inženjerom Milanom Čortanom koji nam je objasnio kako je sve počelo, kako funkcioniraju njegovi zaposlenici i kakva rješenja nude svojim korisnicima kojih ima više stotina InfoTrend: Kada i zbog čega ste došli na ideju osnovati vlastitu tvrtku za proizvodnju softvera za praćenje i planiranje proizvodnje? Milan Čortan: Ideja o stvaranju aplikacije MPC sustava koji bi radio na PC-ima pojavila se negdje 1984., odnosno Tada sam radio u Končaru u kojem je bila skupina ljudi koja je znala koliko se u njem izdvajalo za takve skupe sustave koji su bili kupljeni od svjetskih poznatih tvrtki. Skupina je mladih informatičara, kojoj sam i ja pripadao, došla na ideju da i sama razvije nešto takvo. Do slične je zamisli došao i moj kum koji je tada radio u GOSTU u Novoj Gorici. Mi u Zagrebu nismo naišli na plodno tlo, no direktor je mojega kuma dao zeleno svjetlo da se to može razvijati i nas smo dvojica krenuli u tome smjeru. Ono što je možda bitna stvar za sve takve projekte, jest to što mi nismo išli s ciljem napraviti nešto, izaći na tržište pa onda to dograđivati. Odmah smo odlučili napraviti cjelovitu aplikaciju koja će se zasnivati na nekoj poznatoj teoriji. Tako smo odlučili da to bude MRP II. Mi i dan-danas s tvrtkom iz Slovenije GEINFO radimo zajedno na razvoju toga paketa. Na njegovu razvoju u ovome trenutku radi oko pedesetak ljudi. Znači, mi smo na tržište izašli s cjelovitim rješenjem tek onda kad je proizvod bio gotov. Naša ciljana skupina korisnika su proizvodne tvrtke, proizvođači te srednje i velike tvrtke. To su naši korisnici pa se sukladno tomu i ponašamo. Dakle tih su 90- tih godina prošloga stoljeća, čim smo izašli na tržište, naši prvi kupci bili Končareve tvrtke koje su proizašle iz SOUR-a Končar. Danas brojimo nekoliko stotina korisnika. Najstariji je korisnik Končar električni aparati srednjega napona s Borongaja, a najmlađi IKOM. IT: Radite li neke prilagodbe za korisnika i kako on prihvaća vaše rješenje? Čortan: Naravno, moguće su i određene sitne prilagodbe, ali u pravilu dolazimo s gotovim rješenjem. Nastaju problemi kada korisnik kaže kako ima svoju vlastitu metodu planiranja. Međutim, takvi u pravilu za nekoliko godina dođu do jednoga zida kad se moraju vratiti na teoriju, a teorija ih vraća na početak. Zato smo mi dobrim dijelom uspjeli što smo prihvatili poznatu teoriju i što ništa nismo radili napamet. Druga je bitna stvar ta što smo u samim početcima planirali multijezično tržište. Naša su rješenja na makedonskome, hrvatskome, slovenskome i engleskome jeziku. Kada dođete na najnoviju inačicu naše aplikacije, možete izabrati jezik kojim se želite služiti. Taj je strateški pristup bio očito dobro postavljen te zato danas i imamo više stotina korisnika. IT: Kako ste došli do tolikoga broja korisnika, odnosno kako ste ih nagovorili da potpišu s vama poslovne ugovore? Čortan: Budući da su nam korisnici najbitniji, u sve aktivnosti prije potpisivanja ugovora ulazimo zajedno s njima. Većina je poslova u posljednjih pet godina ugovorena po preporuci. No da bismo do toga došli, trebalo 16 InfoTrend 181/7/2010

17 je prijeći dug i mukotrpan put. Mi trenutačno imamo pet ugovora na stolu i vjerojatno ih ne ćemo sve potpisati. Kako to izgleda u praksi? Prva je stvar da mi nastojimo doći do naših korisnika ili oni dođu do nas. Sljedeća stvar koja se događa jest ta da mi kod njih organiziramo predstavljanje. U pravilu nastojimo izbjeći priče o njihovu rješenju. Zašto? Po mojem je mišljenju bitnije da korisnik nakon tri sata predstavljanja sam uvidi da nam nije imao što pokazati nego da je naše rješenje bolje. Nakon toga predstavljanja nastojimo budućega korisnika poslati da ode kod nekoga našega korisnika kojega poznaje i da se uvjeri svojim očima kako to funkcionira. Sljedeća je bitna stvar ta što mi već 10-tak godina radimo s ciljem da korisniku otklonimo sav rizik. Mi mu kažemo ovako: ako vi trebate nešto što mi nemamo, mi smo spremni to napraviti prije ugovaranja, a vi, ako ste nezadovoljni, ne morate potpisati ugovori. Vaš je rizik nikakav. IT: Recite, tko osposobljava osobe za rad s vašom aplikacijom kod korisnika? Čortan: Naši stručnjaci na lokacijama mogućega korisnika utvrđuju činjenično stanje nakon čega se pristupa stvaranju projektnoga tima. Projektni tim mora voditi netko od strane kupca, a bitno je da to bude osoba s poslovnim ovlastima. To načelo postavljanja projektnoga tima nije naš izum. Projektni je tim osnova svakoga pothvata u kojem se kroz suradnju više sudionika dolazi do najboljega rješenja. Od strane kupca u projektnome su timu angažirani i korisnici koji će koristiti softver. Tijekom rada, isti moraju shvatiti što će se kupiti i kako će se to koristiti. Kupac treba sebe jasno definirati, da bi sve funkcionalnosti koje kupuje doista i radile. Kroz taj će isti postupak možda nešto u sebe i promijeniti pa se može pretpostaviti da će u ovoj početnoj fazi obaviti i neku vrstu izmjena. Znači, kad dolazimo u neku tvrtku, onda to Mišljenje korisnika S Gosoftom smo se sreli prvi put kad smo ušli u vlasničku strukturu CROATA PUMPE. Nakon toga uveli smo ga i u ostala proizvodna poduzeća iz našeg portfelja: NOVA TKL d.o.o., VULKAN Nova d.o.o., RAM d.o.o.. Sljedeći korak bilo je uvođenje i u sam Strojopromet gdje smo za područje trgovine imali određenih specifičnosti izvještavanja u trgovačkoj djelatnosti. Danas ga koristimo i u našim poduzećima na području B i H i Srbije. Stjepan Kraljić, Strojopromet Zagreb nije brzopleta izobrazba. Onoga časa kad se uvodi takav sustav koji ima planiranje proizvodnje, onda ta priprema treba manje ljudi jer to umjesto njih izračunava softver. Ali zato treba više ljudi u projektiranju u projektnoj konstrukciji i tehnologiji koji moraju normative propisati kako treba da bi se iz njih dobio točan plan. I tu je naša velika snaga zato što kod nas od tih nekoliko stotina korisnika njih 60% radi planiranje. Ako nema projektnoga tima, mi ne sklapamo ugovor. To je naš uvjet. Izobrazimo projektni tim, napravimo plan u kojem su određeni rokovi i provoditelji. Onda ti rokovi i provoditelji odgovaraju rukovodstvu. Naravno da tu često dolazi do problema, ali ako vlasnik, uprava ili direktor imaju jasne ciljeve, onda problem ne postoji. IT: Tko je zadužen za održavanje aplikacije? Čortan: Većina naših korisnika ima s nama ugovor o održavanju aplikacije. U tome je ugovoru održavanje koje je usklađeno sa zakonskim propisima i druga je stvar u tome ugovoru održavanje ako nešto u aplikaciji ne radi kako treba. Najčešći je problem taj da korisnik nešto napravi što nije po propisima ni uputama. On toga nije svjestan i dobije neki netočan rezultat. Mi to provjerimo, upozorimo na pogrješku i uvjerimo korisnika kako je program ispravan. IT: Vi imate poseban odnos sa svojim zaposlenicima. O čem je riječ? Čortan: Naši zaposlenici od samih početaka osnivanja D.A.M.- a mogu raditi posao kod kuće. Svaki je čovjek osoba za sebe, sa svakim se posebno dogovaraju njegovi uvjeti rada, zapošljavanje itd. Kod nas nema radnoga vremena od 8 do 16 sati. Nema prekovremenih, nema subote ni nedjelje, to kod nas ne postoji. Osim ako nismo neki rok nekomu obećali pa ga se onda moramo pridržavati, neovisno o tome koliko, kad i dokle treba raditi da se on ispuni. Druga je stvar što mi u uredu imamo pikado, vreću za boksanje, stol za stolni tenis gdje se zaposlenici opuštaju kad žele. Isto tako mi svake godine naše ljude organizirano ljeti vodimo u posjet rijekama. Sljedeće što treba reći jest to da mi svake jeseni posjećujemo planine. Drugi smo vikend u rujnu na planinama. Mi smo obišli Zavižan, Risnjak, Triglav itd. Kad sam tvrtku počeo tako ustrojavati, nisam doslovce razmišljao tako. Meni je to bilo normalno da tako radim i živim. Svake godine u drugome mjesecu idemo skupa na skijanje i svake godine pokušavamo ići na drugo mjesta da ih što bolje upoznamo. Isto tako u uredu imamo organiziran i engleski za sve zaposlenike. Kod nas je normalna stvar da netko tko treba neku stručnu knjigu, ništa ne pita nego se ona odmah kupuje. IT: Recite na koji bi se način još više mogla unaprijediti proizvodnja pomoću vaših novih rješenja? Čortan: Što se tiče toga stvari su vrlo jasne i to ću vam objasniti na nekoliko primjera. Prvo, mi smo imali generaciju koja je bila DOS aplikacija, nakon toga išli smo na windovs aplikaciju. Ovoga trenutka mi radimo na webaplikaciji. Znači ovoga trenutka sve su naše snage uprte u razvoj web-aplikacije koja je pri kraju. Gdje je sad vizija? Vizija je da pratimo trendove i teorije u svijetu i zajedno s njima napredujemo i idemo dalje. Mi nismo toliko jaki razviti vlastitu teoriju. Danas smo otišli toliko daleko da imamo web-aplikaciju u kojoj je pokriveno cijelo poduzeće. Od popisivanja nazočnosti kad netko dolazi s karticom i prijavi se pa sve do evidencije normi da radnik zna koliko je on zapravo zaradio. Dakle mi imamo danas cjelovit sustav koji ima apsolutno sve module potrebne za poslovanje. I, na kraju, naša je najbitnija vizija da imamo zadovoljne korisnike, da oni imaju ono što trebaju i da im to besprijekorno radi. To su ključne stvari gdje mi želimo uspjeti. 181/7/2010 InfoTrend 17

18 Najava Tvrtka Case d.o.o. i tradicionalni suorganizatori HGK i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa najavljuju 11. međunarodnu konferenciju SmartCard2010 Konferencija Sa svečanog pokriva otvorenja područje najnovijih konferencije tehnologija, MIPRO normi, razvoja i primjene smart kartica (čip kartica) u financijama, trgovini, javnoj upravi, transportu i ostalim područjima. Želimo predstaviti nova suvremena rješenja za bankovne poslovnice, samouslužna rješenja za usluge banaka, mobilno bankarstvo, ali i trgovine, benzinske crpke, upravu, transport i slično. Zanimljiva su nova sigurnosna rješenja za osiguranje više razine sigurnosti. Nadiru rješenja s pretplatnim karticama, beskontaktne NFC kartice, mobilna rješenja čija tehnologija čitanja otvara nove perspektive njezine primjene (osobito za male iznose). Sve je više projekata primjene kartica na novim područjima (zdravstvene i osobne iskaznice, putovnice, plaćanje u transportu, trgovini i sl.). Želimo prikazati projekte iz sigurnosti (npr. proaktivna rješenja), sa samouslužnim primjenama, uvođenjem e-računa, prepaid karticama, rješenjima za mala plaćanja i praćenje lojalnosti (i druge aplikacije u različitim djelatnostima). Na konferenciji bit će predstavljena najnovija rješenja i projekti za banke, ali i posebno za neka nova područja (transport, sigurnost, trgovina i sl.). Dobar dio predavača i predstavljača dolazi iz inozemstva. Konferencija se sastoji od stručnih predavanja, predstavljanja, radionica, seminara i izložbe. Konferencija o smart karticama okupit će najbitnije svjetske proizvođače opreme, kartica i rješenja za kartice (Austriacard, Asecco SEE, Bull, ACI Worlwide, Atos Worldline, CRIF, Collis, Datacard, EPCI, Gemalto, Mastercard, Oberthur Card, Printec, SSB Software, Todos data System, Vasco, VISA, itd.), ali i domaće (ECS, Etranet, Karpos, Infigo IS, Mack IT, ZMS Info, Vestigo itd.) te banke i slične ustanove (Zagrebačka banka, Privredna banka itd.). Posebno su prisutne i ustanove (HGK, FER) koje promiču nove tehnologije i norme te domaći proizvođač kartica AKD. U središtu će ovogodišnje konferencije biti nove tehnologije izdavanja čip kartica te njihova korištenja u mobilnoj okolini, u izvedbi sa i bez kontakata i s primjerenom novom infrastrukturom za njihov prihvat. Provjera podobnosti za beskontaktno čitanje i nadzor i upravljanje infrastrukturom radi povećanja sigurnosti. No to, kao i novi uvjeti i pravila za plaćanje u eurima u Euro zoni SEPA, novi Zakon o platnome prometu koji će znatno utjecati i na kartično poslovanje. Posebno će biti obrađeni novi kartični proizvodi i prepaid kartice te pogodnosti primjene EMV čip kartica u višekanalnome bankarstvu. Sigurnost e-poslovanja, primjena sigurnosnih pravila (PCI DSS) i arhitektura za e-commerce i autentifikacija nezaobilazne su teme. Sve je to, zajedno s novim pristupima u poslovanju s bankomatima i u plaćanju na EFTPOS attended i unattended terminalima, nezaobilazna tema za bankare i trgovce. Kada se tomu pridodaju nove aplikacije čip kartice kao mediji za osobnu, vozačku ili putnu ispravu, ova konferencija postaje sve zanimljivija i za brojne druge ustanove i njihove stratege i planere. Ističemo radionice jer polaznicima pružaju mogućnost uživo osjetiti mogućnosti i način rada novih tehnologija i rješenja kao što su: instant izdavanje kartica u poslovnicama, potencijali prepaid kartica, novi pristupi u ostvarivanju suvremenih kanala prodaje i prihvaćanja kartica, primjeri korištenja beskontaktnih kartica, plaćanja u javnome prijevozu, uloga čip kartica u višekanalnome platnome sustavu, izazovi mobilnoga bankarstva, kao i ostale aplikacije. Skrećemo posebnu pozornost na korisne seminare koje želimo organizirati o kartičnim prijevarama i prevencijama, o upravljanju sigurnosti, o mobilnim rješenjima te seminar o upravljanju rizicima. Osim za sve korisnike kartica ti su seminari od velikoga značenja za izdavatelje i primatelje kartica (banke, ali i trgovce). Poslovni uspjeh trgovaca ovisi o poštovanju strogih pravila sigurnosti (PCI DSS) i o uspješnome sprječavanju zlouporaba u poslovanju s karticama. Rokovi primjene tih pravila dospijevaju koncem rujna te će o tome biti još izlaganja. Pozivamo sve zainteresirane na aktivno sudjelovanje na konferenciji gdje će imati priliku prenijeti svoja znanja i rješenja i razmijeniti iskustva s uglednim stručnjacima svjetskih i europskih organizacija. Prijave za aktivno sudjelovanje on-line na ili tajniku konferencije (Ante Polonijo 098/ , 091/ ). Konferencija je namijenjena svim profilima (planiranje, projektiranje, implementacija, prodaja) zaposlenih u bankama, financijskim i drugim ustanovama, gospodarstvu, trgovini, zdravstvu, javnoj i državnoj upravi, kao i organizacijama koje se bave proizvodnjom ili dobavom opreme i rješenja za kartično poslovanje. Ove godine očekujemo sličan broj sudionika kao 2009., kada ih je bilo InfoTrend 181/7/2010

19 Preliminarni popis predavača 11. MEĐUNARODNE KONFERENCIJE SMARTCARD2010 Hrvatska, Opatija Preliminary List of Presenters on 11th INTERNATIONAL CONFERENCE SMARTCARD2010 Croatia, Opatija Organiser: CASE Ltd. Co-organisers: Croatian Chamber of Economy, Ministry of Science Structure: Lectures &presentations (09:00-13:30 20/30 min.), Workshops (14:30-16:00 parallel: 90 min.), Seminars (16:00-19:30, paralell: 210 min.) Sponsors: Platinum: WEBTEH Gold: BULL, GEMALTO, Silver: Austria Card, ZMS Info, Bronze: Infigo IS, Asecco SEE, SBS Software, Mack IT,, Ponedjeljak (27.09.) Nove kartične tehnologije i trendovi Monday (27.09.) New Cards Technologies&Trends 1) CASE, Organiser, Opening speech, Ante Polonijo: 11 Years of SmartCard Conferences 2) Croatian Chamber of Economy, Mirjana Kovačić, Banking and Finance Department, Managing Director, Coorganiser, Opening 3) Croatian Chamber of Economy, Vanja Dominović, Lecture: Card Business in Croatia ) Austria Card, Austria, Silver Sponsor, Robert Kajić, Presentation: Austria Card- new solutions for the Region 5) Key note speaker To be confirmed 6) AKD, Croatia, Gordana Mrković, Presentation: New functionalities of the chip cards 7) Key note speaker To be confirmed 8) Etranet group, Dubravko Kovačić, Seminar, NFC 9) Gemalto(Todos), Andreas Eliasson, Presentation: e-commerce & e-banking Security 10) Visa International UK, Andrei Aleikin, Presentation: The New technologies from Visa 11) MasterCard, Gabriel Ghita: 12) Collis, Steve Hudson, Presentation: New solutions for Instant Issuing 13) Visa International UK, Seminar: The Risk Strategies Utorak(28.09.) Standardi i smjernice / Tuesday (28.09.) Standards&Directives 1) Bull Croatia, Sponsor, : Key note speaker To be confirmed 2) Asecco CEE, Sponsor, Dražen Pehar, Presentation: Advanced Solutions ASECCO, 3) Atos Worldline-Banksys Belgium, William White: Lecture: Contactless payment transactions & Interfaces 4) AKD, Croatia, Gordana Mrković, Presentation: the Multifunctional debit cards, 5) FER Croatia, Mario Kovač, Lecture: The European smartcards projects... 6) ZMS Info, Croatia, Silver Sponsor, Hrvoje Bišćan, Presentation: ZMS Antifraud solutions-advantages and Challenges 7) Vestigo, Igor Railić: Vestigo Card Management System for Diners Italy Integration project (DINIT) 8) Crif, Italy, Presentation and/or Workshop: 9) Infigo IS Croatia, Bronze Sponsor, Hrvoje Šegudović, Workshop: PCI DSS compliance program 10) Zagrebačka banka Croatia, Slavenka Došen: e-invoice Project... 11) Etranet, Presentation: Etranet NFC products & services 12) ECS, Siniša Lukač: Presentation: PCI DSS... 13) Webteh, Igor Grčman, Presentation: To be confirmed 14) Oberthur Card Systems Hungary, Hrvoje Vinceković, Presentation & Workshop: NFC... 15) Infigo IS,Croatia, Ivana Marijanović, Seminar: Risk Management and regulatory requirements 16) Trustway, Presentation: Portal TrustKeeper Srijeda (29.09.) Rješenja i sigurnost / Wednesday (29.09.) Applications&Security 1) Vasco Belgium, Giovanni Verhaeghe: Vasco s multiple platform for authentication, 2) Oberthur Card Systems Hungary, Hrvoje Vinceković, Presentation: NFC mobile payment &SIM integration... 3) Infigo IS Croatia, Bronse Sponsor, Bojan Ždrnja, Presentation: Outsourcing security services 4) Thales ncipher, Burke Mark: Thales-nCipher securing the World 5) Mack IT, Neven Barbalić, presentation: Security tools: Aladin SafeNet... 6) SBS Software Austria, Robert Böhm: GreenIT with KIXOperator: Solutions, integration IZLOŽBA/EXHIBITION: AKD, Austria Card, BULL/Ingenico, CCE Croatia, Dino Color/Collis, Etranet, Gemalto, Infigo IS Croatia, Asseco SEE, Printec Croatia, Muehlbauer, Vasco, SBS Software, ZMS Info Croatia... Aditional activities: :00 Welcome Cocktail :00 Cocktail Sponsor: Asecco CEE Croatia 23:00 After Dinner program Sponsor: :00 Cocktail Sponsor: Austria Card 23:00 After Dinner program Sponsor: BULL :30 Lunch (Excursion +Special program) Sponsor: The Promotion possibilities for sponsors: Sponsoring of Coffee breaks & Lunch s, Participant welcome materials & Bag, Participant badge, Pencils, T-shirts... Vijesti Najava Ana Blažinić na čelu Cisco Hrvatska Hrvatska podružnica tvrtke Cisco objavljuje imenovanje Ane Blažinić za novu generalnu direktoricu tvrtke Cisco Hrvatska. Ana Blažinić je prije dolaska u tvrtku dvadeset godina radila u Diners Clubu Adriatic na menadžmentu franšiza u jugoistočnoj Europi i Rusiji, a u Cisco dolazi Karijeru u Ciscu započinje kao voditelj ključnih korisnika, zadužena za segment malih i srednje velikih tvrtki dok na novome položaju najavljuje nastavak suradnje s partnerima te unaprjeđenje zajedničkoga poslovanja na naprednome tržištu ICT opreme i usluga. Tomislav Hrisoho novi predsjednik Uprave RECRO-NETa Odlukom osnivača tvrtke i dosadašnjega predsjednika Uprave Radovana Rusana za novoga predsjednika Uprave postavljen je Tomislav Hrisoho. Tomislav Hrisoho rođen je u Zagrebu, no životni ga put odvodi u Francusku. Tamo se obrazuje na jednome od najpriznatijih fakulteta u Parizu, fakultetu elektrotehnike Suplec. Tomislav Hrisoho ima 22 godine radnoga staža u IT tvrtkama. Svoju je poslovnu karijeru započeo u IBM-u gdje u nekoliko godina napreduje od početnoga položaja Voditelja ključnih kupaca prvo na mjesto Direktora prodaje te kasnije na mjesto Business Unit Managera. Nakon sedam godina u IBM-u svoju karijeru nastavlja u tvrtki Compuware u Francuskoj kao Direktor prodaje. Zavidna je poslovna karijera Tomislava Hisoha napredovala i dalje te dolazi na čelo vodeće sistem integratorske tvrtke na području Francuske i Švicarske Cross Systems koja zapošljava 480 ljudi. Kao član izvršnoga odbora uspješno je integrirao 3 akvizirane tvrtke i postavio strategiju budućega rasta tvrtke. U daljnjem je nastavku svoje karijere svojim znanjem i stručnošću dosegao mjesto Izvršnoga direktora tvrtke Compuware zadužen za razvoj i širenje tvrtke na području sjeverne i istočne Europe; te Izvršnoga direktora tvrtke OpenTrust za tržišta u razvoju (Istočna Europa, Rusija, Afrika, Indija i Bliski Istok). 181/7/2010 InfoTrend 19

20 Vijesti Pad Nokie Prema tvrdnjama analitičke kuće IDC, Nokia je izgubila velik dio europskoga tržišta mobitela. Početkom držala je 39% tržišta, da bi ove godine pala na 32,8%. Za razliku od Nokie, Samsung bilježi rast. Korejski je div u istome razdoblju zabilježio rast s 26,8% na 29,3% te bi, prema procjenama, u kratkome vremenu mogao ugroziti dosad nedodirljivu Nokiu. LG drži 9,6%, dok je Sony Ericsson najveći gubitnik, a udio je pao s 14,9 na 8,7%. Appleov je udio uvećan s 2,3 na 7%, dok je RIM ugrabio 5,6%. Na tržištu smartphonea udio je Nokie pao s 57,1% na 40,8%, a Apple je na drugome mjestu uvećao udio s 11,7% na čak 25%. RIM je pao na treće mjesto s 20%, a HTC i Motorola imaju 7,5%, odnosno 1,7%. Samsung također loše kotira na europskome tržištu smartphonea sa svega 2,5%. ipad u Hrvatsku dolazi u rujnu Zbog prašine oko novoga iphonea ipad je pao u drugi plan. Ipak, mi ga nismo zaboravili. Nestrpljivo iščekivanje da stigne u Hrvatsku završit će krajem ljeta: ipad stiže u rujnu po paprenoj cijeni od 4500 kuna. Uređaj će distribuirati nekoliko trgovaca, a jedini je potvrđen HG Spot. Regionalna je direktorica Applea Nina Bulovec za medije izjavila kako tvrtka ne komentira buduće proizvode, te dodala kako prodaja ipada u Hrvatskoj još nije najavljena. Savjetnik je uprave HG Spota Hrvoje Prpić bio rječitiji pa je za Poslovni.hr potvrdio da je tvrtka potpisala ugovor s Appleom o distribuciji ipada. Nije htio komentirati datum dolaska uređaja, kao ni njegovu cijenu, no obavijestio je kupce da slobodno mogu isprobati ipad u njihovoj trgovini u zagrebačkim Utrinama. Neimenovani su izvori izjavili kako će ipad biti dostupan u rujnu, a očekivana cijena najjeftinije inačice ipada bit će oko kuna. To odgovara stanju u domaćim oglasnicima, u kojem se najslabiji model bez jamstva nudi za do kuna. WiFi modeli od 32 i 64 GB stoje i kuna, a uređaji s istim kapacitetom i s 3G-om prodaju se za još tisuću do dvije tisuće kuna više. Chome pretekao Safari Istraživačka je tvrtka StatCounter priopćila najnovije rezultate svojega istraživanja koji pokazuju da je Googleov čitač Weba Chrome pretekao Appleov Safari i zauzeo treće mjesto po popularnosti među korisnicima Interneta u SAD, odmah iza Microsoftovoga Internet Explorera i Mozillinoga Firefoxa. Najpopularniji je čitač Weba na američkome tržištu Microsoftov Internet Explorer (52 posto), dok Mozillin Firefox koristi 28,5 posto korisnika Interneta u SAD. Chrome koristi 8,97 posto, a Safari 8,88 posto korisnika Interneta u SAD. Što se tiče svjetskoga tržišta čitača Weba, Chrome je još prije nego u SAD pretekao Safari; Googleov čitač koristi 9,4 posto korisnika Interneta, a Appleov 4 posto. Pojedini analitičari smatraju da je to posljedica bolje lokalizacije - Safari je trenutačno dostupan na 16 svjetskih jezika, a Chrome na tri puta više. Prodano 150 milijuna Windovsa 7 Prema pisanju Microsoftovaca Brandona LeBlanca Windowsi 7 na tržištu su manje od godinu dana, a prodaja im je još uvijek izvrsna. Prema njegovu je kazivanju do sada prodano 150 milijuna licenci za taj operacijski sustav, koji je i najbrže prodavani OS u povijesti. Velik je dio klijenata među tvrtkama 75 posto tvrtki već osuvremenjuje svoju opremu novim računalima ili o tome ozbiljno razmišlja. LeBlanc navodi i dobru integraciju Windowsa 7 s uslugom Windows Live te najavljuje dostupnost bete novih inačica aplikacija Messenger, Photo Gallery, Movie Maker i Sync. 20 InfoTrend 181/7/2010

21 Vijesti Milijardu korisnika korporativno upravljanje - poslovni procesi normirani sustavi upravljanja Rubesi 87a, Kastav, Tel: , robert.komen@kontakt-konzalting.hr Silicijska dolina u Rusiji Rusija se oduvijek ponosila svojim znanstvenim i tehnološkim otkrićima pa ne čudi odluka ruskoga predsjednika Dimitrija Medvedeva da osnuje rusku Silicijsku dolinu koja će okupiti najbolje inženjere i programere. U sljedeće će tri godine vlada izgraditi urede, stanove i laboratorije u inovacijskome centru Skolkovo zapadno od Moskve na prostoru koji se trenutačno sastoji od zapuštenih polja u blizini jedine privatne poslovne škole u Rusiji. Za ostvarenje je projekta zadužen poduzetnik Viktor Vekselberg. On želi sagraditi rusku varijantu Silicijske doline suvremenu inačicu ruskih naukogradova, gdje su u SSSR-u slali najbolje znanstvenike. Tvrtke koje presele urede u Skolkovo imat će niske cijene unajmljivanja ureda, porezne olakšice, nižu cijenu zdravstvenoga osiguranja i minimalnu gnjavažu s birokracijom. Zauzvrat će zaposlenici morati razvijati nove tehnologije koje Rusija može prodavati drugim državama. Kritičari toga projekta podsjećaju kako je tehnološka inovacija u Americi napredovala tek nakon raspada i raščlanjivanja velikih tvrtki, dok Rusija posljednjih deset godina potiče svoje tvrtke na konsolidaciju. Vekelsberg će raspisati arhitektonski natječaj za nove zgrade, a nada se da će izgradnja centra početi u siječnju sljedeće godine. Tvrtke će se u Skolkovo moći preseliti tek za dvije do tri godine, no mnoge su američke i europske tvrtke pokazale interes za sudjelovanje u projektu. Nokia i Cisco trenutačno pregovaraju s vladom, a Motorola, Boeing i Intel već imaju centre za istraživanje u Rusiji. Amazon Snizuje cijenu Amazon.com nastavlja provoditi pritisak na svoje konkurente na tržištu elektroničkih knjiga tako što će 7. srpnja objaviti novu inačicu svojega uređaja Kindle DX koja će imati bolji ekran i cijenu nižu za 110 dolara od sadašnjega modela. Novi Kindle DX imaće i dalje zaslon od 24,6 cm (9,7 inča), ali s 50% boljim kontrastom od postojećega modela. To znači da će imati još bolju razliku između crnih i bijelih područja na zaslonu, što će dodatno olakšavati čitanje. Stajat će 380 dolara i imat će 3G vezu. Niža cijena stvara veći jaz između toga uređaja i nedavno objavljenoga ipad tvrtke Apple čija najjeftinija inačica stoji 500 dolara, i istodobno smanjuje razliku u odnosu na Sonyjev Reader Daily Edition koji stoji 350 dolara, ali ima manji ekran (18 cm, odnosno 7,1 inča ). Tržišno je nadmetanje u proteklih nekoliko tjedana natjeralo Amazon i neke od njegovih konkurenata da snize cijene svojih čitača e-knjiga s manjim ekranima. Potkraj lipnja Barnes & Noble je snizio cijenu svojega modela Nook s 260 na 200 dolara i uveo nov model od 150 dolara. Amazon je odgovorio istoga dana tako što je cijenu svojega modela Kindle 2 snizio za 70 dolara, tako da sada stoji 190 dolara. Slično su učinili i drugi proizvođači tako da su, primjera radi, e-čitači Kobo maloprodajnoga lanca Borders i Sonyjeva modeli Reader Pocket Edition i Touch Edition također pojeftinili. Mark Zuckerberg, izvršni direktor Facebooka, izjavio je da će do godine ta društvena mreža imati milijardu korisnika. Facebook trenutačno ima oko 500 milijuna korisnika. Prema Zukebergovim se riječima u sljedećem razdoblju najveći porast broja korisnika Facebooka očekuje u Kini, Japanu, Rusiji i Južnoj Koreji. U tim zemljama Facebook nije najpopularnija društvena mreža, ali iz mjeseca u mjesec bilježi sve veći rast broja korisnika i sustiže svoje konkurente. Primjera radi, Facebook trenutačno ima samo milijun korisnika u Rusiji, ali se njihov broj svakih šest mjeseci udvostručava. Tvrtka je u travnju ove godine otvorila ured u Moskvi i počela pregovore s tamošnjim operatorima mobilne telefonije u namjeri da korisnicima ponudi nove zanimljive usluge i privući nove korisnike svoje mreže. Što se tiče financijske strane poslovanja, Zuckerberg je izjavio da će tvrtka Facebook u ostvariti prihod između 1 i 1,1 milijarde dolara. Prema podatcima istraživačke tvrtke ComScore, Facebook je u svibnju ove godine nadmašio tvrtku Yahoo! I postao najveći internetski oglašivač u SAD-u. U prva je tri mjeseca ove godine na Facebooku objavljeno 176,3 milijarde oglasa, a društvena je mreža zauzela 16,2 posto tržišta internetskoga oglašavanja u SAD-u, što je više nego dvostruko više u odnosu na 2009., kada je njezin tržišni udio iznosio 7,5 posto. Dugogodišnji lider na tome tržištu, tvrtka Yahoo, pala je na drugo mjesto s 131,5 milijardi oglasa, odnosno 12,1 posto tržišnoga udjela, dok je na trećem mjestu Microsoft s 60,2 milijarde oglasa, odnosno 5,5 posto udjela na tržištu. Iako je Facebook nadmašio Yahoo! Prema broju objavljenih oglasa, procjenjuje se da Yahoo! još uvijek bilježi veći prihod od oglašavanja zbog toga što su cijene oglasnoga prostora na društvenim mrežama znatno niže. 181/7/2010 InfoTrend 21

22 Vijesti Struja i krumpir Izraelska tvrtka Yissum Research Development Company, u vlasništvu Hebrew University iz Jeruzalema, predstavila je jeftine i jednostavne baterije namijenjene zemljama u razvoju. Glavni je materijal za izradbu tih baterija običan krumpir, a njihova robusnost i jednostavnost mogli bi biti od velike koristi u područjima sa slabije razvijenom električkom infrastrukturom. Profesor Haim D. Rabinowitch i istraživač Alex Goldberg u suradnji s profesorom Borisom Rubinsky s kalifornijskoga Berkeleya, radili su na istraživanju električnih procesa u živoj tvari za različite primjene. Zamijetili su da upotrebom elektroda od cinka i bakra mogu od krumpira napraviti bateriju, čija se snaga poveća i do 10 puta ako je taj krumpir prije upotrebe skuhan. Prema njihovim riječima takva baterija može trajati danima i tjednima, a do 50 je puta jeftinija od komercijalnih D baterija napona 1,5 V. Rad je objavljen u lipanjskome broju časopisa Journal of Renewable and Sustainable Energy te tjednome izdanju uglednoga Naturea. Dvije milijarde za Firefox Mozilla je objavila kako je do danas skinuto preko dvije milijarde dodataka za Firefox. Sličnu je objavu Mozilla imala u studenom kada su se pohvalili s milijardom skinutih ekstenzija. Kako tvrde, rast je popularnosti ekstenzija za Firefox tekao brže nego je prije bilo očekivano. Naime, u Mozilli su prethodno predviđali kako će im biti potrebne tri godine da dostignu sljedeću milijardu. Svakodnevno se u svijetu koristi preko 150 milijuna ekstenzija za Firefox. HT ova eko akcija Hrvatski je Telekom posljednjim danom lipnja završio akciju ekološkoga zbrinjavanja rabljenih mobitela, koja je počela 3. svibnja ove godine. Tijekom akcije prikupljeno je preko starih mobitela i baterija, a vlasnici su donošenjem starih uređaja mogli ostvarivati popuste pri kupovini novih Sony Ericssona u Simpa paketima. To je bila četvrta HT-ova akcija takvoga tipa, a od (od kada je prvi put organizirano prikupljanje) vlasnici su predali preko uređaja koji su ekološki zbrinuti u skladu sa standardom ISO i drugim ekološkim smjernicama. T-Mobile raspolaže certificiranim sustavom upravljanja okolišem (ISO 14001) još od 2002., a ove je godine isti certifikat dodijeljen Hrvatskomu Telekomu, koji je sada jedini domaći telekomunikacijski operator s navedenim certifikatom. Ekološka osviještenost T-HT grupe ne staje samo na mobitelima od do prikupljeno je 375 tona otpadnoga papira, 252 tone plastike te 406 tona metalnoga otpada, koji su na primjeren način zbrinuti. Prodaja će računala porasti za 20% Isporuke su računala na globalnoj razini u prva tri mjeseca ove godine porasle za 27,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2009., navodi IDC. Predstavnici su te tvrtke dodali da očekuju veliki rast - iako manji nego u prvome tromjesečju - i tijekom cijele godine, tako da će isporuke za cijelu godinu biti za 19,8 posto veće u odnosu na Analitičari su IDC-a istaknuli da ublažavanje ekonomske krize, zajedno s obnovljenom kupnjom računala od strane kućnih i poslovnih korisnika, pozitivno utječe na računalnu industriju. Iako nekada brzorastuće tržište internetskih računala zaostaje, tržište je stolnih računala zaživjelo, i po prvi put od drugoga tromjesečja zabilježilo rast prodaje, navodi IDC. Osim nastavka oporavka tržišta, u će biti zapaženi i novi uređaji, kao što su e-čitači i tablična računala koja će se natjecati sa standardnim modelima. Osim čiste računalne snage, vrijednost će se računala sve više mjeriti prilagodljivošću s kojom se može zadovoljiti potražnja za stvaranjem sadržaja i njegovom potrošnjom kao i postizanje optimalne prenosivosti. Tvrtka IDC nije jedina koja daje optimistična predviđanja za I analitička je tvrtka Gartner u svojem prošlomjesečnom izvješću navela da očekuje da će u na svjetskome tržištu biti isporučeno 376,6 milijuna uređaja, što je povećanje od 22 posto u odnosu na 308,3 milijuna uređaja koliko je isporučeno u Gartnerovi istraživači očekuju da će u na svjetskome tržištu na kupnju računala biti potrošeno 245,5 milijardi dolara, što je povećanje od 12 posto u odnosu na U IDC-ovoj se analizi navodi da će prijenosna računala zauzimati najveći tržišni udio u potrošačkome i u kompanijskom segmentu. IDC predviđa da će do prodaja prenosivih računala činiti 70 posto prodaje svih računala. Slične je analize početkom ovoga mjeseca objavila i tvrtka isuppli, koja navodi da je zbog dobre prodaje na azijskome tržištu prodaja računala na svjetskome tržištu u prvome tromjesečju porasla za 22,7 posto, što je najveći rast u svakome tromjesečju otkako isuppli prati kretanja na tržištu. Distribucija LG-a u regiji M SAN Grupa novim je ugovorom proširila suradnju s tvrtkom LG Electronics na distribuciji proizvoda iz segmenta računalstva i poslovnih rješenja. M SAN je do sada distribuirao LG-jeve proizvode iz audio i videoprograma, bijele tehnike i malih kućanskih aparata, a sada je ponuda proširena i na monitore, optičke pogone, diskove i projektore. Distribucija se odnosi na područje Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije. 22 InfoTrend 181/7/2010

23 Trgovina TEMA BROJA - ICT u maloprodaji Najbolji izbor Kao bitan čimbenik gospodarstva Hrvatske i EU-a, maloprodajne tvrtke jednostavno moraju prihvatiti novosti informacijske tehnologije ako žele opstati Autorica Lucija Crljenko Perković diplomirala je na ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci na temi Intranet u poslovanju Croatia osiguranja gdje upisuje poslijediplomski stručni studij Inteligentno elektroničko poslovanje a magistrirala je na temi Važnost sustava za poslovno odlučivanje na primjeru sustava a poslovne inteligencije Cognos. Od radi u tvrtki Konzum d.d. gdje se svakodnevno služi sustavima poslovne inteligencije i sustavima za potporu odlučivanju, rudarenjem podataka i izradom analiza te ostalim informacijskim sustavima koji će pripomoći boljem odlučivanje tvrtke. Od stručni je suradnik na Ekonomskom fakultetu u Rijeci iz predmeta Informacijski sustavi za potporu odlučivanju a područja interesa su joj rudarenje podataka, baze i skladišta podataka, poslovni informacijski sustavi i drugo. Informacijski bi sustav u maloprodaji trebao na najbolji mogući način organizirati ljude, opremu i metode oblikovanja da bi se proizvele točne, neprekidne, pravodobne i pouzdane informacije nužne za rješavanje svakodnevnih poslovnih problema, ali i za donošenje kako operativnih, tako i strateških odluka. Zašto je potrebno tako pozorno prikupljanje i obrađivanje različitih informacija? Kako mali trgovci, tako i veliki trgovački lanci moraju u svakome trenutku raspolagati dovoljnom količinom informacija za uspješan nadzor i usklađivanje poslovanja. Kvalitetnim se IS-om maloprodaje želi postići prikupljanje, obradba i distribucija podataka iz obaju smjerova - od vrha prema dnu i obratno. Maloprodaja je vrlo nesmiljena industrija, i uspjeh ovisi o tome koliko će se dobro pojedina tvrtka boriti s konkurencijom. Od menadžera se očekuje mnogo te oni moraju biti upoznati s tehnologijom koja će im omogućiti bolje rezultate. Stručnjaci u maloprodaji moraju biti upoznati s novim dostignućima u maloprodajnoj tehnologiji. Trgovina je jedna od najstarijih privrednih djelatnosti u kojoj pojedinci i poduzeća posreduju između proizvodnje i potrošnje kao kupci i prodavatelji roba i usluga i organizatori tržišta. Glavna je funkcija maloprodaje ponuditi dobra i usluge izravno krajnjim potrošačima. Poslovna je okolina maloprodajnih lanaca i malih trgovina izrazito konkurentna. Na tržištu maloprodaje danas u Hrvatskoj postoji velik broj domaćih lanaca, inozemna konkurencija te još uz to i male trgovine koje teško odolijevaju postojećoj i nadolazećoj konkurenciji. Kupci raspolažu određenim dohotkom koji moraju rasporediti kako najbolje znaju. Stoga se može reći da je maloprodajnoj kući konkurent svatko komu njegov kupac daje dio svojega dohotka, a ne samo oni koji se bave istom vrstom posla kao i dotična trgovina i trgovačka kuća. Koliko je bitna trgovina za gospodarstvo vidljivo je putem njezinoga doprinosa u ostvare- 181/7/2010 InfoTrend 23

24 Trgovina nju nekih makroekonomskih pokazatelja. Riječ je o sljedećim pokazateljima: a) značajno doprinose stvaranju bruto domaćega proizvoda b) značajno doprinose zapošljavanju c) također imaju veliki udjel u ukupnome broju poduzeća d) doprinosu stvaranju dodatne vrijednosti e) to je mjesto prikupljanja poreza i f) trgovina sudjeluje u ukupnoj potrošnji stanovništva. U strukturi je ukupnoga broja poduzeća u Hrvatskoj čak 1/3 tvrtki trgovačkoga karaktera. U veleprodaji je zaposleno oko 30 % od ukupnoga broja zaposlenih u trgovini, a u maloprodaji čak 46%. Trgovina je drugi po veličini poslodavac te jedan od najvećih generatora novih radnih mjesta Kao bitan čimbenik gospodarstva i Hrvatske, ali i EU-a, maloprodajne tvrtke jednostavno moraju prihvatiti novosti informacijske tehnologije ako žele ostati konkurenti na tržištu i opstati. Današnji uvjeti poslovanja zahtijevaju brzinu u cijelome procesu poslovanja, a razvoj tehnologije i informacijsko-komunikacijskih sustava to i omogućuje. Informacijsko-komunikacijska tehnologija nužan je preduvjet za kvalitetno prikupljanje, obradbu i distribuciju podataka i informacija. Praksa je potvrdila da su uspješni trgovci oni koji posjeduju najbolje informacijske sustave, a ujedno ih znaju i koristiti. Dobro zamišljen i izveden maloprodajni lanac uključuje i razvijen informacijski podsustav maloprodaje koji određuju širina, modularnost i sustavnost podrške za unaprjeđenje maloprodajnoga poslovanja. Složenost se u maloprodaji povećava s brojem artikala koji se nude na policama. Potrebno je nadasve optimizirati nabavu da uvijek bude dovoljno proizvoda, a zaliha minimalna. Maloprodajnoj je kući konkurent svatko komu njegov kupac daje dio svojega dohotka Maloprodajni informacijski sustav Maloprodajni se informacijski sustav sastoji od više razina kao što su: analiza zaliha, prihoda i troškova, izvješća o prometu, elektronička razmjena podataka s dobavljačima, računalni modeli upravljanja zalihama. Bez informacijskih sustava pocesuiranje bi velikoga broja transakcija i podataka koji se svakodnevno pojavljuju u trgovini bilo praktički nemoguće, a i nezamislivo. Strukturalne i evolucijske promjene daju elektroničkomu poslovanju vrlo veliku vrijednost. Organizacija jednoga takvoga sustava zahtijeva povezanost i s dobavljačima i s kupcima, što će omogućiti prikupljanje različitih informacija zbog donošenja što kvalitetnijih odluka. Maloprodajni informacijski sustav (Retail Information System RIS) potreban je da bi trgovci dobivali informacije koje su skrojene točno prema njihovim potrebama, odnosno da trgovac raspolaže dovoljnom količinom informacija kako bi uspješno donosio odluke nužne za unaprjeđenje poslovanja tvrtke. Krajnji je cilj povećanje profitne marže i općenito djelotvornosti. Praksa je u više navrata pokazala da su najuspješniji oni trgovci koji posjeduju i uspješno upotrebljavaju informacijske sustave koji su za njih najbolji. Kupci se žele u trgovini osjećati ugodno, dok je vrijeme omiljenih trgovina u susjedstvu, kada je prodavačica unaprijed znala što kupac želi, prošlost. Da bi veliki trgovački lanci postigli isti takav učinak ugode i privlačnosti, neizbježna je uporaba informacijske tehnologije sa sustavima poslovne inteligencije i metodama rudarenja podataka (Data Mining). Nepobitna je činjenica da se bez kvalitetnih informacija i znanja ne može upravljati tvrtkama u takvome okruženju gdje vlada žestoka konkurencija, a u tijeku je još uvijek kriza pa tvrtke jednostavno ne će moći opstati. Povećana konkurencija, oslabljena kupovna moć građana, operativni troškovi koji stalno rastu te imaju za posljedicu pad kupovnih bruto-marži. Došlo je vrijeme da bez kvalitetnoga informacijskoga sustava nije potrebno ni razmišljati o budućem poslovanju. Odabir informatičkoga sustava Jedna je od najznačajnijih sastavnica središnjega poslovno-upravljačkoga sustava tvrtke svakako informacijski sustav, odnosno središnji integralni aplikacijski sustav (poznatiji pod kraticom ERP od Enterprise Resource Planning). Pri tome se misli na središnji aplikativni softver oko kojega se integriraju moguće dodatne poslovne aplikacije namijenjene pojedinim poslovnim cjelinama ili procesima. Odabir je pravoga informacijskoga sustava složen i dugotrajan posao. Svaki taj sustav ima svoje prednosti i nedostatke te je potrebno pozorno odabrati onaj koji je tvrtki doista potreban, te koji bi im omogućio rast i razvoj zahvaljujući informacijama i znanju koje se iz njega mogu dobiti. Više će kvalitetnih i potrebnih informacija rezultirati boljim odlukama. Informacijski su sustavi okosnica maloprodajnoga poslovanja, a sama složenost maloprodaje čini zadatak implementacije, praćenja i prilagođavanja promjenama tih istih sustava vrlo zahtjevnim. Tvrtke se susreću s četiri ključna problema: Troškovi IT sektora rastu brže i više nego prihod tvrtke Kod velikih i složenih sustava pojavljuje se nedostatak standardizacije Troškovi održavanja su visoki i Integracija podataka je slaba Dobro koncipiran informacijski podsustav maloprodaje mora osigurati: pouzdan, brz i jednostavan rad samoga maloprodajnoga mjesta (POS) pouzdan i vremenski neuvjetovan prijenos informacija (ulaznih i izlaznih) s maloprodajnoga mjesta do mjesta središnje obradbe i obratno jednostavne, ali sigurne i zaštićene provjere i obradbe prodajnih podataka koncepcijski sličnu implementaciju bez obzira na vrstu maloprodajnih jedinica modularnu proširivost u softverskome dijelu i primjenu različitih hardverskih rješenja u unosnome, naplatnome i komunikacijskome dijelu podsustava jednostavnu i brzu izobrazbu korisnika podsustava jednostavno i brzo održavanje Kako je za trgovinu, pogotovo ako govorimo o velikim trgovačkim lancima, potreban jak i kvalitetan informacijski sustav, potrebno je prije odluke o kupnji novoga informacijskoga sustava ili promjeni postojećega sustava odgovoriti na određena pitanja i napraviti popis onoga što se smatra bitnim za tvrtku. Informacijski su sustavi u trgovini vrlo složeni i sastoje se od više podsustava. Maloprodajni lanci zbog velike količina podataka moraju osigurati baze i skladišta dovoljno velikih kapaciteta, zatim sustave kojima se pristupa tim podatcima poput sustava poslovne inteligencije, upravljanja dobavnim lancem (Supply Chain Managementa - SCM), upravljanja odnosa s kupcima (Customer Relationship Management - CRM) itd. POS (enl: point of sale) sustavi obuhvaćaju potrebne funkcije za rad blagajne u svim vrstama maloprodajnih objekata. POS tehnologija koristi se uglavnom u maloprodajnim lokacijama kao što su trgovine, supermarketi, restorani, itd. Da bi sve uspješno funkcioniralo, svi sustavi u maloprodaji moraju biti povezani. Kada vlasnik ima tek jednu ili nekoliko trgovina vjerojatno će biti dovoljan tek jedan in- 24 InfoTrend 181/7/2010

25 formacijski sustav, a veliki će trgovački lanci koji raspolažu golemim količinama podataka morati koristiti više različitih informacijskih sustava. Dakako, svi se ti sustavi na kraju povezuju da bi se dobila prava slika poslovanja. Nabava potrebnoga softvera Informatika mora biti zamišljena na način da ne slijedi samo poslovne potrebe koje određuje vodstvo nego da ih i podupire. Nije moguće postaviti ispravne ciljeve bez sudjelovanja vodećega menadžmenta. Koji su ciljevi strateškoga planiranja informatike? Ponuditi djelotvorno upravljanje dragocjenim i kritičnim sredstvima poduzeća Razumijevanje između vodstva poduzeća i informatičara treba poboljšati Razvoj informatike mora biti u skladu sa strateškim planom tvrtke Planiranje toka procesa i informacija u poduzeću Upotrebi resursa poduzeća mora biti djelotvorna i uspješna Također je poželjno skratiti vrijeme i smanjiti troškove izvođenja planiranih informacijskih projekata Displej za kupca Monitor Trgovačke tvrtke mogu opstati samo ako se prilagođavaju zahtjevima tržišta, a informacijski sustavi tomu moraju biti potpora, a ne ograničenje. To znači da se informacijski sustav mora cijelo vrijeme razvijati, ali tako da se krajnji korisnici mogu brzo naučiti raditi na takvim sustavima. Naravno, kvalitetna je izobrazba zaposlenih pri tome ključna. Kada dolazi do promjene u poduzeću ili okolini, potrebno je ponoviti postupak strateškoga planiranja i pripremiti novi ili obnovljeni strateški plan razvoja informatike. Dobro koncipiran informacijski podsustav maloprodaje mora osigurati: pouzdan, brz i jednostavan rad samoga maloprodajnoga mjesta (POS) pouzdan i neprekidan prijenos informacija s maloprodajnoga mjesta do lokacije središnje obradbe i obratno jednostavne, ali sigurne i zaštićene provjere i obradbe prodajnih podataka modularnu proširivost u softverskome dijelu i primjenu različitih hardverskih rješenja u unosnome, naplatnome i komunikacijskome dijelu jednostavnu i brzu izobrazbu korisnika jednostavno i brzo održavanje Čitač kreditnih kartica Programabilna tipkovnica Bar-kod čitač Uvođenje takvoga integriranoga, skalabilnoga i prilagodljivoga programskoga sustava u konačnici rezultira sljedećim bitnim unaprjeđenjima: 1Osiguranje cjelovitog i trajnog praćenja lanca maloprodaje na bilo kojoj željenoj razini (od prodajnoga mjesta pa preko pojedinih poslovnica i podružnica do centrale) sa stalnim uvidom u rezultate poslovanja. 2Trajno praćenje stanja osigurati će bolje i točnije vođenje zaliha čime se osigurava jednostavno i brzo naručivanje koje je moguće automatizirati. 3Analitika postavljena kroz niz parametara (regija, poslovnica, prodajno mjesto, blagajna, datum, vrijeme, smjena, prodavač, artikl...) osigurava sve analize i iscrpne podloge za BI sustav, odnosno daljnje kvalitetnije poslovno odlučivanje. 4Sustav mora potpuno podržavati ambulantnu dostavu, trenutačni unos i mogućnost naknadnoga usklađivanja dokumenata s dokumentima dobavljača kroz druge dijelove poslovnoga sustava čime je moguće povezati čitav lanac nabave i maloprodaje i djelovati u smjeru bržega i točnijega odnosa s dobavljačem. 5Osigurano je praćenje rezultata prodaje po pojedinim prodavačima kao podloga za kvalitetnije stimuliranje i nagrađivanje, odnosno podizanje ukupne djelotvornosti u lancu maloprodaje. 6Sustav osigurava mogućnost naplate bilo kojim podržanim sredstvom plaćanja, izdavanja R1 računa, upravljanje akcijskim cijenama, popustima na stavke ili cijele račune, kao i mogućnost uvođenja karticama lojalnosti. 7Točno praćenje povratnih naknada (PET ambalaža, staklo,). 8Integrirano programsko rješenje osigurava daljnje modularne dopune i proširenja sustava, u cilju praćenja i podrške daljnjim organizacijskim i poslovnim unaprjeđenjima tvrtke. Prilikom kupnje informacijskih sustava u trgovini bitno je da takvo ulaganje bude isplativo, tj. da taj sustav ne bude samo šminka nego da, kao rezultat kupnje ili proširenja sustava, što prije vrati uloženo. POS pisač za račune Ladica za novac Prodajno mjesto (Point of Sale POS) Nekada su se, što se događa i danas, računi izdavali u obliku paragon-bloka. Kupci danas zahtijevaju brzinu usluge, što omogućuju POS sustavi koji olakšavaju prodaju povezujući prodajna mjesta u računalnu mrežu, pružajući tako brzu uslugu i ažurne informacije. Osim toga omogućuju i praćenje zaliha, pro- 181/7/2010 InfoTrend 25

26 Trgovina daje i transakcija, brz pristup informacijama i podatcima. To je modularno rješenje koje omogućava korištenje blagajničkoga sustava. Takav je sustav potreban svima koji posluju s krajnjim kupcem, ako prodaja ima veći opseg, na više blagajni ili lokacija, s uvijek ažurnim podacima. POS zahtjeva minimalno računalo i program. Računalo je najčešće povezano s POS pisačem, bar-kod čitačem, ladicom za novac, displejom za kupca, a može imati ostale stvari koje trgovci smatraju potrebnim. Veći i napredniji POS sustavi imaju i prijenosna računala koja se koriste npr. za inventure, preuzimanje narudžbi i sl. Jedan od trendova koji se javljanju u posljednje vrijeme, i to više u Europi nego kod nas, su tzv. Self checkout blagajne gdje kupci sami skeniraju artikle i plaćaju kupljene proizvode. Pozitivne strane toga su: Skraćeno vrijeme čekanja na blagajni, što će potaknuti kupce da se vraćaju natrag. Ušteda jer više nije potrebno po jedan radnik na blagajni, nego npr. jedan radnik na četiri blagajne. Jedna od tvrtki koja je to uvela u Hrvatsku je Mercator. Sustavi za podršku poslovnomu odlučivanju Osnovna je namjena sustava pružiti poslovodstvu informacije potrebne za donošenje poslovnih odluka u stvarnome vremenu. S obzirom na to da je riječ o golemoj količini podataka i transakcija bilo bi nemoguće dovoljno brzo obraditi te podatke i na vrijeme pružiti povratnu informaciju bitnu za donošenje poslovnih odluka. Stoga se koriste posebni, specijalistički aplikacijski sustavi koji su razvijeni tehnikama i alatima za podršku poslovnomu odlučivanju. Postoji cijeli niz poslovnih programskih rješenja koja se u svijetu koriste, a neka od njih su: CRM (Customer Relationship Management) sustavi za upravljanje odnosima s kupcima SRM (Supplier Relationship Management) sustavi za upravljanje odnosima s dobavljačima CPM (Corporate Performance Management) sustav koji olakšava strateško upravljanje i pomaže menadžmentu usredotočiti se na strateške ciljeve i izazove i to praćenjem ključnih pokazatelja poslovanja SCM (Supply Chain Management) upravljanje lancem nabave Uspješni su oni trgovci koji imaju najbolje informacijske sustave, a znaju ih i koristiti Upravljanje lancem nabave Trgovci su suočeni sa sljedećim poslovnim zahtjevima: povećanje opsega prodaje (naturalno i vrijednosno) minimiziranje troškova nabave roba i usluga minimiziranje troškova izvođenja poslovnih procesa, privlačenje novih i zadržavanje postojećih kupaca. Sustav upravljanja nabavnim lancima obuhvaća sve sudionike nabavnoga lanca uključujući kupca i dobavljače pa sve do vozača. Povezani su robnim, informacijskim i financijskim tokovima. Razmjena je podataka i informacija zasnovana na otvorenim standardima, Internetu te web-tehnologiji, a to omogućava predviđanje i praćenje robnih tokova između i uzduž čvorova nabavnoga lanca. Uravljati lancem nabave znači uskladiti materijalne, financijske i informacijske tokove između svih sudionika u procesu. Materijalni se tokovi odnose na fizičko kretanje proizvoda od proizvođača preko dobavljača i trgovca pa sve do krajnjega kupca i obratno kada, primjerice, postoji povrat robe. Informacijski tokovi uključuju predviđanje potražnje, slanje narudžbi i izvješćivanje o isporuci. Financijski tokovi označavaju informacije o kreditnim karticama, uvjetima kreditiranja itd. Glavna je svrha toga sustava ostvarenje tako željene konkurentske prednosti jer se smanjuje vrijeme potrebno od proizvodnje do pojavljivanja na polici te smanjenjem troškova distribucije, što će u konačnici rezultirati prihvatljivijom cijenom za kupca. Taj sustav omogućuje dostavu roba i usluga kupcima u pravo vrijeme i na pravo mjesto. SCM je proces planiranja, organiziranja, provedbe i nadzora poslovanja opskrbnoga lanca u svrhu što djelotvornijega zadovoljavanja potrebe korisnika. SCM je odgovoran za sve skladištenje i kretanja sirovina, workin-proces inventarizacije, inventara i dopreme gotovih proizvoda iz točke podrijetla na mjesto potrošnje. SCM obuhvaća pet osnovnih djelatnosti: planiranje i strategije, izvor, proces preobrazbe, dostava i, na kraju, rješavanja pritužbi klijenata te višak zaliha. Sustavi za upravljanje lancem nabave imaju ključnu ulogu u poslovanju jer oni omogućuju dostavu pravoga artikla u pravo vrijeme na pravo mjesto. Sustavi za upravljanje odnosima s dobavljačima - SRM dio su sustava upravljanja lancem nabave. Da bi tvrtke održale profitabilnost, neprekidno traže nove načine nabave. Prebacivanjem troškova na dobavljača te pokušajem smanjivanja troškova naručenih roba i usluga trgovac može, bez povećanja prodaje ili žrtvovanja razine kvalitete, povećati profitabilnost. SRM automatizira procese između ponude i nabave unutar organizacije te između nabavnih baza. Omogućuje nadzor cijeloga ciklusa nabave, od strategije do provedbe, da bi mogli optimizirati izbor dobavljača, smanjiti vrijeme ciklusa i izgraditi održive i moguće odnose s dobavljačima. Koliko je dobra koordinaci- 26 InfoTrend 181/7/2010

27 ja trgovca na malo i dobavljača može se ocijeniti analizom ovih pet čimbenika: raznolikost ponude robe na policama u odnosu na konkurenciju raspoloživost robe na policama visina trgovačke marže i maloprodajne cijene robe rokovi plaćanja robe obrtaj zaliha. Sustavi za upravljanje odnosa s kupcima - CRM Ako se zna da je vrlo lako izgubiti postojećega kupca, a novoga jako teško pridobiti, postavlja se pitanje što učiniti da bismo zadovoljili kupca, a pritom još i profitirali. U svakome slučaju treba staviti kupca u središte poslovanja. Glavna je svrha upravljanja odnosima s kupcima omogućiti tvrtkama bolje upravljanje kroz uvođenje pouzdanih sustava, procesa i procedura, što će pomoći zadržati postojeće kupce te dovesti nove. Upravljanje odnosima s kupcima strategija je poduzeća koja je u središte postavila potrošača, tj. partnera. Zasniva se na integriranome upravljanju tržištem, prodaji i izvođenju usluga za klijente kao ključnim funkcijama tvrtki koje se svakodnevno susreću s klijentima i strankama. Osigurava djelotvorno i mjerljivo pridobivanje novih klijenata te pospješuje vjernost i zadovoljstvo postojećih. Zašto je maloprodaji bitno imati kvalitetan sustav uspravljanja odnosa s kupcima? Kupci su ono što trgovcima donosi dobit te je potrebno znati njihove potrebe i želje da bismo ih mogli zadovoljiti Samo i isključivo znanjem o kupčevim potrebama i željama može se opstati na tržištu i napredovati Sveobuhvatan pogled na kupca omogućuje vezu s njim, a pritom može privući i nove kupce U krajnjem je slučaju taj sustav potreban maloprodajnim lancima da bi zadržali postojeće kupce i privukli nove U današnje vrijeme, kada kupci mogu vrlo brzo doći do novih informacija, potrebno ih je zadovoljiti na više razina. Na prodajnome mjestu kupci žele ostvariti sve svoje potrebe i, po mogućnosti, ostvariti kupnju na jednome mjestu. Globalno nas je gospodarstvo i razvoj Interneta dovelo do toga da se kupac prije posjeta prodajnomu mjestu već raspitao o dotičnome poduzeću, o proizvodima i cijenama konkurenata, a pročitao je i iskustva (i dobra i loša) Došlo je vrijeme da bez kvalitetnoga informacijskoga sustava nije potrebno ni razmišljati o budućem poslovanju drugih klijenata o usluzi koje poduzeće pruža. Poslijedica je toga da upravljanje odnosima s klijentima više nije samo pitanje racionalizacije prodaje, servisa i marketinga. S obzirom na to da su informacije svakomu dostupne klikom miša te da proizvodi brzo postaju robom široke potrošnje i da se povećavaju pritisci na cijene i marže, ključ je uspjeha u diferencijaciji. Danas, u vremenima gospodarske krize, diferencijacija je ključni razlikovni čimbenik u odnosu na konkurente i osigurat će neprekidan uspjeh pružanja usluga na tržištu. No upravljanje odnosima s kupcima daje očekivane rezultate samo ako je potpuno integrirano u poslovanje tvrtke i sustav poslovne informatike. Rudarenje podataka u trgovini Razvoj informacijske tehnologije pridonosi lakšemu organiziranju podataka, ali te su velike količine podataka neupotrebljive ako se ne pretvore u informacije i znanje. Baze podataka u tvrtkama mogu biti goleme i bogate podatcima, a da su ujedno siromašne informacijama. Rudarenje podataka otkriva informacije i znanja koja se nalaze u tim podatcima te tako pridonosi procesu donošenju odluka. Termin rudarenja često se poistovjećuje s 2 različita procesa: otkrivanje i predviđanje znanja. Proces otkrivanja znanja implicira korisnikovo razumijevanje eksplicitnih informacija za koje je bitno da su u čitljivome obliku. Predviđanje se odnosi na buduće događaje i u nekim pristupima može biti čitljivo i prozirno dok u drugim neprovidno. U ovome ubrzanome životnome ritmu nitko nema vremena pročešljavati velike količine podataka, pa će to učiniti pomoću Bi sustava, tj. rudarenjem podataka. Ipak, u tome procesu otkrivanja znanja iz podataka prevladavajuću ulogu ima analitičar koji, na kraju krajeva, razvija strategiju i stvara modele. Tu je, dakako, potreban visok stupanj stručnosti, a to znači dubinsko poznavanje metoda data mininga. Čišćenje baza, i samim time djelotvorno rudarenje podataka, osnova je da se odluke donose na osnovi točnih i pravodobnih informacija. Koraci u procesu otkrivanja znanja iz podataka su: 1identifikacija cilja sa stajališta potrošača, razvoj razumijevanja o aplikacijskoj domeni odgovarajućem prethodnom znanju 2stvaranje ciljne skupine podataka nad kojima će se provesti proces otkrivanja; odabir baza varijabli i uzoraka 3čišćenje i pretprocesuiranje podataka redukcija i projekcije podataka: traženje 4 korisnih svojstava za predstavljanje podataka ovisnosti o cilju rudarenja podataka uparivanje ciljeva s određenom metodom 5 za rudarenje podataka (npr. sažimanje, klasifikacija regresija, klasteriranje itd.) istraživačka analiza, odabiranje metode i 6 hipoteze rudarenje podataka: traženje zanimljivih 7 oblika interpretacija oblika dobivenih rudarenjem, povratak na korake 1-7 i vizualiza- 8 cija. Loyalty Card Loyalty Card, tj. kartica lojalnosti je ne samo način da se privuku kupci u određeni trgovački lanac, nego i način prikupljanja podataka i informacija o kupcima, njihovim navikama i potrebama da bi im se mogli ponuditi artikli za koje je on pokazao interes, što trgovac može vidjeti iz povijesti prodaje. Različitim se pogodnostima, popustima i sniženjima stvara lojalnost trgovcu, koji istodobno dobiva informacije koje će mu biti od koristi. Kartice lojalnosti mogu omogućiti ostvarenje dobiti, rasta, veliku vrijednost i za kupce i za poduzeće te prednost pred konkurencijom. Ali isto tako donose i trošak razvoja programa IT infrastrukture, izradbe kartica, održavanja i analize baze podataka, nagrada, popusta... Ako se program lojalnosti ne stvara s jasnim poslovnim ciljem i svrhom, i ako se ne vodi kako treba, može izazvati ozbiljne probleme i štete. Razlozi zbog kojih kartice lojalnosti NE valja stvarati: - To svi rade - Slabo razumijevanje mehanizma lojalnosti, uzroka i posljedica. Potrebno je znati koji su potrošači bitni za tvrtku, koji su kupci lojalni i zašto, koju nagradu žele Ako se iz sustava vidi što kupci kupuju, razmjerno je lako otkriti, primjerice, mlade roditelje kojima se mogu ponuditi pelene, odjeća i hrana za djecu, igračke i slično Program lojalnosti treba smatrati dugoročnim procesom, a ne jednokratnom ili višemjesečnom ponudom za kupca. Osobe koje su zadužene za stvaranje i rezultate od programa lojalnosti moraju imati kvalitetan sustav pokazatelja kojima mogu pratiti i upravljati programom. Troškovi se uvijek moraju moći jednostavno odrediti, a koristi možda i neće biti tako vidljive. 181/7/2010 InfoTrend 27

28 Trgovina Razlozi ZA uvođenje kartica lojalnosti: Sada, kada smo naveli rizike, potrebno je navesti i njihove koristi jer, unatoč mogućim opasnostima, pravilan će pristup ipak donijeti koristi tvrtkama. Dobar program lojalnosti ne će kupcima nuditi samo nagrade i popuste, nego će postići i to da kupci osjećaju da u tome i sami sudjeluju, a pritom će se smanjiti broj onih koji odlaze konkurenciji (poznata je činjenica da je jednoga izgubljenoga kupca jako teško vratiti). Kupci će biti skloniji kupovanju skupljih ili dodatnih proizvoda jer su tvrtke upoznate s njihovim potrebama i željama. Pritom je jako bitno da poznavanje adrese kupaca ne služi za slanje spama i junk maila, nego za to da se kupcima šalju ponude koje su jedva čekali primjerice, bonova 3+1 gratis i popuste na cijenama njima potrebnih i poželjnih artikala. Programom lojalnosti možemo privući i nove kupce. Program lojalnosti može dati podatke koji kupci i u kojim okolnostima žele od vas kupovati i cijene vašu ponudu više od konkurentske. Zadovoljni kupci mogu služiti i kao svojevrsni promicatelji. Konačna je korist svakoga programa lojalnosti povećanje vrijednosti svih kupaca, ali i pojedinačnih kupaca radi kojih je i stvoren vaš program lojalnosti, kupaca koje želite jer na njima zarađujete, ali i koji žele vas jer im isporučujete više vrijednosti za njihove novce nego što to može ili želi činiti vaša konkurencija. Iznenađujuće je da se najvećom koristi provedbe programa lojalnosti smatra bolje upoznavanje kupaca i korištenje informacija o kupcima u unaprjeđivanju poslovanja. Tek se Primjer tablice za izračun praga isplativosti programa lojalnosti 1 % prodaje na karicu Upisati % 80,0% 80,0% 80,0% 2 % bodova koji se otkupljuju Upisati % 80,0% 80,0% 80,0% 3 Vrijednost/trošak Upisati % 1,0% 1,0% 4,0% 4 Bruto dobit prije oporezivanja/ukupna prodaja Upisati % 4,0% 8,0% 8,0% 5 Bruto marža kod robe iz povedane prodaje Upisati % 20,0% 20,0% 40,0% Rezultati na temelju pretpostavki 6 Potrebno povećanje prodaje za break even % 3,31% 3,31% 6,84% 7 Originalna bruto dobit (prije bodova)/prodaja =4 % 4,00% 8,00% 8,00% 8 Nova bruto dobit (prije bodova)/prodaja = 21/24 % 4,51% 8,38% 10,05% 9 Nova bruto dobit (nakon bodova)/prodaja = 23/24 % 3,87% 7,74% 7,49% 10 Trošak bodova/prodaja = 22/24 % 0,64% 0,64% 2,56% Izračun gornjih rezultata 11 Početna visina prodaje Upisati kn Bruto dobit prije Bodova = 4*11 kn Trošak po bodu po 1 kn ukupne prodaje = 1*2*3 kn 0,0064 0,0064 0, Bod/Ukupna prodaja = 13/1kn % 0,64% 0,64% 2,56% 15 Trošak bodova početne visine prodaje = 11*14 kn 6,4 6,4 25,6 16 Dobit (nakon troška bodova) iz početne prodaje = kn 33,6 73,6 54,4 17 Povedanje prodaje potrebno za nadoknadu troška = 15/(5-14) kn 33,06 33,06 68,38 18 Dobit iz nove prodaje = 17*5 kn 6,61 6,61 27,35 19 Trošak bodova povedanja prodaje = 13*17 kn 0,21 0,21 1,75 20 Dobit (nakon bodova) iz povedanja prodaje = kn 6,40 6,40 25,60 21 Nova ukupna dobit prije troška bodova = kn 46,61 86,61 107,35 22 Ukupan trošak bodova = kn 6,61 6,61 27,35 23 Nova ukupna dobit nakon troška bodova = kn 40,00 80,00 80,00 24 Nova ukupna prodaja = kn 1033, , ,38 25 Potrebno povedanje prodaje za break even = % 3,31% 3,31% 6,84% Osnovni izračun isplativosti programa lojalnosti jest funkcija: udjela prodaje na karticu lojalnosti, odnosno kupcima odobrenih bodova, udjela bodova koje kupci stvarno otkupe u ukupno dodijeljenim bodovima omjera dosadašnje bruto-dobiti i ukupne prodaje kao pokazatelja ukupne bruto-marže, odnosno proporcionalnih i fiksnih troškova bruto-marže kod zbog programa lojalnosti, dodatno prodanih proizvoda ili usluga neopterećenih fiksnim troškovima poslovanja nakon toga vrjednuju bolji poslovni rezultati. Neki od hrvatskih maloprodajnih lanaca koji nude kartice lojalnosti su: Konzum d.d., DM, Getro, Mercator... Upravljanje robnim grupama (Category Management) Maloprodajne tvrtke moraju odgovoriti na sljedeća pitanja žele li zadržati i povećati broj kupaca: Kako potrošači biraju prodavaonice za kupnju? Kako potrošači biraju proizvode unutar trgovine? Kako mjesto na policama i/ili predstavljanje utječe na potrošačev izbor? Što treba učiniti maloprodaja da bi ostvarila veću dobit? Category Management je poslovni proces u kojem maloprodajna tvrtka u suradnji s dobavljačima i korištenjem adekvatnog informacijskog sustav pokušava pružiti najbolje moguće vrijednosti kupcima da bi od njih stvorila lojalne potrošače te povećala profit i sebi i dobavljačima. Tako se ujedinjuju: proizvođačevo/dobavljačevo poznavanje i proizvoda i potrošača dotične kategorije poznavanje kupaca maloprodajne tvrtke profila, interesa, strukture, navika proces zahtijeva upravljanje kategorijama kao strateškim poslovnim jedinicama Upravljanje robnim grupama koristi potrošačima kroz odgovarajući asortiman, prihvatljive cijene kvalitetnih proizvoda, optimirane zalihe maloprodajne tvrtke te olakšanu kupnju potrošača. Razina i širina primjene Category Managementa prvenstveno ovisi o organizacijskim i informatičkim mogućnostima tvrtke, raspoloživim ljudskim mogućnostima, podatcima. U praksi se počinje od najjednostavnijega tzv. Upravljanja prostorom - Space Managementa kojim se određuje asortiman i izgled police u kategoriji pa sve do ozbiljnoga i sveobuhvatnoga Category Managementa koji tretira sve aspekte upravljanja svakom pojedinom kategorijom. Trgovci mogu utjecati na kupnju potrošača kroz četiri taktike: 1) Prostor dan kategoriji, prostor dan određenom artiklu, prepoznatljiv proizvod u kategoriji te smještaju toga proizvoda na adekvatno mjesto (gornji dio police, donji...) 2) Ponuđenim asortimanom - dodavanje ili izbacivanje artikala koji imaju bolju tj. lošiju prodavanost 28 InfoTrend 181/7/2010

29 U strukturi je ukupnoga broja poduzeća u Hrvatskoj čak 1/3 tvrtki trgovačkoga karaktera. U veleprodaji je zaposleno oko 30 % od ukupnoga broja zaposlenih u trgovini, a u maloprodaji čak 46%. Trgovina je drugi po veličini poslodavac te jedan od najvećih generatora novih radnih mjesta. Primjer upravljanja prostorom razmještajem robe na policama 3) Odlukama o cijenama 4) Odlukama o promociji S obzirom na veliku količinu informacija koja je potrebna za upravljanje robnim grupama (trošak kupnje, udio na tržištu, segmentiranje potrošača, podatci o ponašanju kupaca...) iznimna je uloga podrške informacijskoga sustava Category Managementu. Trgovci trebaju točne informacije koje će dobiti u stvarnome vremenu, velike količine podataka treba preraditi u informacije i onda te informacije iskoristiti i pretvoriti ih u znanje. Informatička podrška tu mora odigrati ključnu ulogu u razvijanju i nadgledanju poslovnih planova kategorije, upravljanju asortimanom, cijenama, predstavljanjima, prostorom... Sveobuhvatan Category Management nemoguće je primjenjivati bez odgovarajućega informacijskoga sustava. Uloga poslovne inteligencije u smanjenju rizika Cilj svih tvrtki jest ostvariti profit s minimalnim operativnim troškovima. Poslovno je okruženje jako nesigurno, vrlo se brzo mijenjaju uvjeti na tržištu, a konkurencija je svakim danom sve veća. Potrošači raspolažu određenom količinom novaca koje imaju te ih sukladno tomu moraju rasporediti na najbolji mogući način. U trgovinu se ide češće, ali se kupuje manje. Budućnost pripada onima koji vide mogućnost prije nego one postanu očite. Upravo ta rečenica ocrtava smisao bilo kojega sustava poslovne inteligencije. Tvrtka danas može uspješno poslovati jedino ako ima pouzdane, točne i pravodobne informacije. Informacije se mogu prikupljati na različite načine. Između 80 i 90 posto svih poslovnih informacija javno je dostupno. Samo ih treba znati pronaći i koristiti. U današnje je doba do podataka i informacije zaista lako doći iz internih i vanjskih izvora podataka. Kako maloprodajni centri imaju jako dubok i širok asortiman, a lanci i velik broj prodavaonica te poslovne promjene u trgovini su svakodnevne, nije potrebno ni govoriti s kojom količinom podataka raspolažu. Smisao je, dakle, ponajprije u očitavanju neočitog, nepoznatog i sakrivenog na temelju obrade velikih količina internih podataka poduzeća te eksternih, javno dostupnih podataka. U tako koncipiranim sustavima, skladišta podataka, OLAP i sustavi kojima je osnova skladište podataka samo su dio onog što nazivamo poslovna inteligencija. (Goran Klepac i Leo Mršić: Poslovna inteligencija kroz poslovne slučajeve). Znanje o potrošačima trgovcima je od iznimne vrijednosti. Da bi mogli ostvariti prodaju, profit i održati se na tržištu, ponajprije moraju pratiti i poštivati želje i potrebe kupaca. Menadžeri moraju moći odgovoriti na sljedeća pitanja: Kakav je profil njihovih kupaca Koje su preferencije kupci Kakav je tipičan kupac u njihovome prodajnome mjestu Kako privući kupca koji kupnju obavlja u konkurentskome trgovačkome lancu Kako prepoznati rane znakove težnje prekida kupnje Mora se također znati na koje su artikle kupci cjenovno više osjetljivi, a na koje su manje osjetljivi. To će im omogućiti upravo jedan kvalitetan sustav poslovne inteligencije. Sustave je poslovne inteligencije prvenstveno potrebno promatrati kao alat za prepoznavanje želja i potreba kupaca te, sukladno tomu, prilagođavati proizvode i usluge s ciljem stvaranja lojalnosti kupaca. Bitan je svaki pojedinačni klijent, iako i kupce možemo kategorizirati u više skupina: jesu li to domaćice, tinejdžeri, školarci, obiteljski ljudi itd. U uvjetima zasićenosti tržišta, a upravo se to događa maloprodaji, velika je mogućnost odlazak kupaca. Poslovna inteligencija može trgovcima pomoći da pravodobno primijete navedenu opasnost, utvrde problem i traže uzroke da bi ih mogli riješiti. Upravo u tome od velike pa čak i ključne pomoći može biti i rudarenje podataka. Najbolji trgovački lanci koriste Poslovnu inteligenciju s ciljem poboljšanja sprječavanja gubitaka ujedno koristeći podatke iz transakcijskih baza podataka da bi otkrili, kvantificirali i karakterizirali razloge gubitaka koristeći integrirane informacije tvrtke, kao što je točka prodaje i lanac nabave. Integracijom poslovne inteligencije i ostalih tehnika koje služe prevenciji gubitaka omogućava se: Pravodoban pristup informacijama Povećava sigurnost i nadzor nad podatcima Ponovo korištenje integriranih podataka ostalih timova unutar organizacije Bolje integrirani podatci maloprodajnih lanaca Lakša analiza uz pomoć različitih predstavljanja Korištenje referentnih točki da bi se automatski analizirali ključni događaji. Informatička je tehnologija jedan od uvjeta koju trgovci moraju imati da bi uopće mogli poslovati. Kvalitetni informatički sustavi kao što su ERP, SCM, CRM itd. samo su sredstvo kojim želimo privući i zadržati kupca. Tržište je zasićeno trgovinama, maloprodajni se lanci i dalje šire, a svako će novootvoreno prodajno mjesto privući pokojega kupca, a možda ga i uzeti. Trgovci žive od kupaca i nipošto ne žele da oni odlaze konkurenciji. Stoga je potrebno učiniti sve kako bi ga zadržali. Upravo zahvaljujući podatcima i informacijama koje ćemo dobiti iz različitih sustava poslovne inteligencije, možemo napraviti akcije da zadržimo kupca, zaštitimo imovinu, povećamo prihod i u krajnjoj liniji ostvarimo dobit i konkurentsku prednost. Lucija Crljenko Perković 181/7/2010 InfoTrend 29

30 ICT u maloprodaji Iskustva tvrtke Elektromaterijal d.d. Rijeka Godina konsolidacije i restrukturiranja Ako u stvarnome vremenu ne znate gdje je roba, koja je nabavna cijena ili razlika u cijeni robe, jednostavno ne možete normalno poslovati. Praksa je pokazala da su trgovci, koji se nisu tako organizirali, imali daleko većih poteškoća nego oni koji su implementirali i koriste dobar informatički sustav Tvrtka Elektromaterijal osnovana je godine. Mala prodavaonica u središtu Rijeke, u kojoj su prodavani kućanski aparati i elektroinstalacijski materijal za obrtnike, bila je začetkom razvoja današnjega velikoga i snažnoga poduzeća s mrežom prodavaonica širom zemlje i velikim asortimanom ponude. O tome putu, o pametnome praćenju i prilagođavanju gospodarskim prilikama te o korištenju suvremenih tehnologija za rješavanje novih tržišnih zahtjeva razgovaramo s Ninom Malinarićem, predsjednikom Uprave Elektromaterijala d.d. Rijeka. Naš sugovornik Nino Malinarić, predsjednik Uprave Elektromaterijala 30 InfoTrend 181/7/2010

31 Do Elektromaterijal se razvija kao trgovačko društvo u društvenome vlasništu koje posluje pretežno u veleprodaji, a djelomično i u maloprodaji tehničkih roba po cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Raspadom zajedničkoga tržišta 90-tih godina, tvrtka je pretvorena u dioničko društvo čiji su većinski vlasnici zaposlenici, a nekadašnji menadžment i sad, ali u smanjenome opsegu, upravlja tvrtkom. Bila je to jedna od malobrojnih tvrtki koje su uspješno, bez primjedbi, prošle reviziju reforme i privatizacije. Za teških ratnih godina Elektromaterijal znatno razvija maloprodaju potrošne elektronike i kućanskih aparata. Prvi u Hrvatskoj razvijamo franšizing sustav, a u jednome smo trenutku, sredinom 90-ih, imali čak 70 prodavaonica od čega preko polovine u franšizingu. Pokrili smo praktički svako selo u Hrvatskoj i to nam je tada osiguralo opstanak. U teškim smo vremenima uspijevali osigurati stalan prihod i nismo morali ljude otpuštati ni slati ih na čekanje. No, na prelasku tisućljeća, dolaskom strane konkurencije i razvojem tržišta maloprodaje tehničke robe, prvi smo koji izlaze iz franšizing sustava jer on postaje opterećenjem u smislu održavanja zaliha, neatraktivoga prodajnoga prostora, ukratko, zbog Maloprodajnu smo mrežu restrukturirali zatvarajući neke prostore ovisno o profitabilnosti svakoga pojedinoga centra Raspored Elektromaterijalovih prodavaonica i prodajnih centara nemogućnosti malih franšizera da prate ulaganja konkurencije u veličinu i uređenje prostora... U tome se razdoblju mijenjaju i zahtjevi potrošača pa Elektromaterijal započinje restrukturiranje prodajne mreže te znatno smanjuje broj franšiza i ulaže u vlastite prodavaonice. Otvaraju se dva velika prodajna središta - jedan u Rijeci na Martinkovcima veličine 2400 kvadratnih metara, a drugi u Zadru na 1500 kvadrata. Pristup se asortimanu također mijenja u kombinaciju robâ koje se inače nude u veleprodaji za obrtnike i montažere, s mainstream segmentom kućanskih aparata i potrošne elektronike namijenjene široj populaciji. Kupci su prepoznali i odlučnost Elektromaterijala da nudi samo kvalitetne prozvode pa spomenuta središta, kojima se pridružio još jedan na Krku, vrlo uspješno rade i nose se s konkurencijom iako su svi predviđali da će biti teže. Bili smo dosta konzervativni u zaduživanju, nismo srljali u rast pod svaku cijenu financirajući se povećanim kreditnim zaduživanjem. Naša je orijentacija uvijek vodila računa o profitablnosti i zato smo restrukturirali maloprodajnu mrežu zatvarajući neke prostore koji u uvjetima krize nisu mogli pokrivati troškove. Mislim da neki trgovci u branši o tome nisu vodili dovoljno računa i da se danas pokazuje ispravnost naše orijentacije. Sredinom 2000-ih dolazi do promjene vlasničke strukture u koju ulaze novi dioničari kupujući dionice na tržištu. U odnosima s kupcima, s bankama i slijedom promjena na tržištu pojavljuje se nužnost okrupnjavanja Elektromaterijal je organiziran u četiri profitna centra: Profitni centar Energetika, s visokonaponskom i srednjonaponskom opremom, usmjeren je k energetskim postrojenjima i sl. Profitni centar Elektrika i elektroinstalacijski materijali i rasvjeta nudi materijale namijenjene montažerima, instalaterima, opremanju objekata, adaptacijama, novogradnjama, kojima može ponuditi potpuna rješenja u tome segmentu poslovanja. Profitni centar Metali bavi se i veleprodajom metalurgije i metalsko-tehničkih roba te vodoinstalacijama za opremanje objekata, a ima prevladavajuću ulogu na tržištu metalurgije koje napuštaju neki veliki igrači. Tu se otvaraju prostori prvenstveno u materijalima za proizvodnju pa je na neki način to sinergija trgovine i domaće proizvodnje. Profitni centar Konzumna elektronika, kućanski aparati i maloprodaja ima i maloprodaju elektroinstalacijskih asortimana i rasvjete, tako da na neki način imamo sinergiju tih materijala zajedno s kućanskim aparatima koje smo najbolje uklopili u ta dva naša najveća prodajna centra u Rijeci i u Zadru. Elektromaterijal je član Euronics grupe, najveće takve grupe u Europi, koja objedinjuje srednje i manje trgovce potrošnom elektronikom, kućanskim apartima i IP telefonijom. vlasničke strukture da bi se omogućio novi razvoj poduzeća u ovim kriznim uvjetima kada je generalno tržište tehničkih roba u velikome padu. Potražnja za robama koje nudi Elektromaterijal pala je zbog smanjenja ulaganja u građevinarstu, u opremanju novih stanova, a i zbog pada osobne potrošnje jer se stanovništvo, u strahu od budućnosti, suzdržava od kupnje, što cijelu trgovinu, pogotovo u segmentu trajnih dobara, dovodi u velike probleme. Mi smo na vrijeme uočili krizu i započeli s operativnim restrukturiranjem, u smislu štednje, smanjenja broja zaposlenih, restrukturiranja maloprodajne i skladišne mreže, izlaska iz skupih najmova i useljenja u vlastite prostore - vodeći računa da se pod svaku cijenu postigne što jeftinije poslovanje. To smo uspješno i na vrijeme proveli pa smo, primjerice, u napravili nešto više od 460 milijuna kuna ukupnoga prihoda, što je doduše pad od nekih 19% u odnosu na 2008., ali kako smo unatoč krizi i operativne rashode smanjili za više od 20%, poslovali smo pozitivno i to s malom, simboličnom dobiti. Na žalost, u razdoblju od do sredine morali smo, usporedno sa sužavanjem maloprodajne mreže, smanjiti broj zaposlenih za gotovo stotinu ljudi, ali nam je to omogućilo da i uz smanjene prihode zadržimo osnovnu stabilnost poslovanja. U tijeku je još jedna teška godina u kojoj se u prvih pet mjeseci nastavlja pad osobne potrošnje i to, ako se ne varam, nekih 5 do 6% pri čem je tehnička roba ugroženija od prehrane i drugih osnovnih ži- 181/7/2010 InfoTrend 31

32 ICT u maloprodaji Nužno je okrupnjavanje vlasničke strukture da bi se omogućio novi razvoj poduzeća u uvjetima kada je tržište tehničkih roba u velikome padu votnih potrepština. U takvim je prilikama otežano financiranje, a dostupnost eksternome bankarskomu kapitalu postaje sve teža jer je cijela strukovna grana u ovome trenutku niskoakumulativna i niskoprofitabilna. I za Elektromaterijal ovo je godina preživljavanja, konsolidacije i dovršetka operativnoga restrukturiranja. Tvrtka sada posjeduje maloprodajnu mrežu od 13 prodavaonica koje osiguravaju pozitivno i stabilno poslovanje. Cilj je preživjeti i i započeti s razvojem ako se do tada i tržište počne blago oporavljati. Naše su projekcije da bi tržište u trebalo započeti s blagim oporavkom 5-6% koji bismo pratili osnivajući još 3 do 4 središta u onim dijelovima zemlje gdje nas još nema. Za sada izbjegavamo trgovačke centre zbog previsokih najamnina koje ugrožavaju i onemogućavaju stvarnu isplativost tehničke trgovine. Zato planiramo neku drugu koncepciju ako ne dođe do znatnijega pada cijena najma, što nije isključeno s obzirom na poteškoće u kojima su se našli pojedini centri. I prezasićenost tržišta može uzrokovati taj pad i omogućiti nam da se uključimo u neke postojeće ili nove trgovačke centre. Elektromaterijal je od član Euronics grupe, najveće takve grupe u Europi. Euronics je neka vrsta udruge srednjih i manjih trgovaca konzumnom elektronikom i kućanskim apartima i IP telefonijom. U Europi ima preko 14,4 milijardi eura prihoda u u kojem i mi sudjelujemo sa svojim manjim dijelom. Odatle crpimo jedan know how, znanje uređenja prostora, koncepta i formata prodavaonica i određene prednosti tzv. Core ranga, što znači da se dogovaraju pojedini asortimani po posebnim cijenama na europskoj razini. S predstavnicima se velikih korporacija, od kojih kupujemo robu u Hrvatskoj, dogovaraju neki pogodni uvjeti i bonusi ako se ostvare planirane razine prodaje. Dakle tu postoje dvije koristi, jedna je čisto materijalna jer je cilj da bonusi budu veći od doprinosa grupi, što svih ovih godina i postižemo. A druga je korist spomenuti know how. Elektromaterijal danas pokriva područja Rijeke, Zagreba, Zadra, zatim otok Krk, Šibenik, Umag, Đakovo i Slatina, a u Osijeku ima jednu manju franšizu. Nedostaje prava nazočnost u Slavoniji, u Splitu, a ni Istra još nije odgovarajuće zastupljena. Uprava smatra da je jačanje položaja tvrtke u Zagrebu poželjno i provedivo jer se u Stupniku nalazi komercijala tvrtke koja se bavi veleprodajom i prodavaonica koja će se proširiti i preurediti. Elektromaterijal ima i tvrtku-kćer Elira d.o.o koja se bavi projektiranjem rasvjete i vjerojatno će biti pripojena Elektromaterijalu. U našem razvojnom konceptu nije predviđena proizvodnja, što ne znači da se to ne će promijeniti. Generalno gledano, poduzeće se nalazi na prekretnici kako vlasnički tako i organizacijski, a i tržište će, prvenstveno veleprodajno, doživjeti velike promjene s obzirom na to da su smanjene građevinske aktivnosti, a očekuju se i veća ulaganja u energetiku. Tu se otvaraju Klijenti Elektromaterijala u maloprodaji su građani, a u veleprodaji širok raspon tvrtki - javna poduzeća, građevinske tvrtke, tvrtke koje se bave montažom, elektro i vodoinstalacijama, hotele, dakle jedan vrlo širok raspon kupaca gdje je god potrebna tehnička roba u bilo kojem obliku. Prilagođavanje je tržištu dovelo do toga da više nema velikih i malih, nego samo dobrih i loših poslova. Građevina i montažeri nekad su bili jako dobri kupci, a sada je to daleko slabije. Najveći kupci dolaze iz grana kao što su energetika, građevina, elektromontaža, elektroinstalateri i monteri vodoinstalacija i turizam, to je recimo u veleprodaji i proizvodnja, pogotovo u dijelu metalurgije gdje imamo suradnju s domaćim proizvođačima kojima isporučujemo repromaterijal, a proizvode plasiramo kroz maloprodajni kanal i tu ostvarujemo neku sinergiju domaće proizvodnje i trgovine. Centri i trgovine Elektromaterijala zadovoljavaju sve uvjete suvremenih prodajnih mjesta U strahu od budućnosti stanovništvo se suzdržava od kupnje, što cijelu trgovinu, pogotovo u segmentu trajnih dobara, dovodi u velike probleme prostori za jedno drukčije promišljanje i možda ulazak u područja gdje do sada nismo bili. Analizom ćemo potencijalnih mogućnosti sadašnjega stanja napraviti strategiju u kojem će se pravcu tvrtka razvijati u jednom srednjoročnom razdoblju, gdje je optimalno locirati resurse s obzirom na sve ono što će se dogoditi na tržištu i promjenama koje očekujemo ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, čime će se jako izmijeniti uvjeti poslovanja. U svemu tome treba pronaći jedan održiv razvoj, ciljano utvrditi razvojnu strategiju, zatim strategiju financiranja i započeti s rastom prihoda. Operativno je i troškovno restrukturiranje provedeno pa u idućem razdoblju treba generirati rast prihoda, što znači da možebitno neka nova strategija može promijeniti razvojne ciljeve. A znači i to da retail ne mora ostati primaran iako ga, u ovome trenutku, planiramo zadržati i razvijati. Pojedinačna mala trgovina jako teško može opstati, smatraju u Elektromaterijalu zbog premaloga opsega poslovanja. Tehnička je roba nisko profitabilna, marže su u nas uvijek ispod prosječnih europskih marži, a troškovi veliki jer je maloprodaja radno intenzivna djelatnost. Postoje pravila minimuma zaposlenih u nekom prodajnom prostoru, ispod kojega se ne može ići, a tu su i troškovi marketinga, održavanja i svega ostaloga što marže ne mogu pokriti pa, generalno gledano, male pojedinačne trgovine nemaju budućnost. A prava svjetska konkurencija još k nama nije ni došla. Lanci kao što su Media Markt i Dixons još 32 InfoTrend 181/7/2010

33 se nisu pojavili, Hrvatska je razmjerno malo tržište pa su možda do sada imali zanimljivije projekte. Ovdje se razvilo nekoliko solidnih tvrtki, više ili manje uspješnih s kojima se i mi nosimo, iako nas se često izostavlja u popisima maloprodaja potrošne elektronike i kućanskih aparata. U svakome slučaju postoji neka specijalistička konkurencija dok jedni izlaze iz toga posla, dolazi i poneko nov, dosta prodorno i s dosta velikim širenjem. Promjena ima, no u tome je specijalističkome dijelu konkurencija stabilna. Dakako s razlikama jer netko ima bolju godinu, drugi stagnira, ali je i u maloprodaji potrošne elektronike i kućanskih aparata slika tržišta stabilna.. Širenje izvan Hrvatske u ovome trenutku nije predviđeno. Sve ovisi o strategiji koju ćemo zacrtati za idućih pet godina, gdje planiramo koristiti i usluge savjetnika ako se pokažu potrebnima. Međutim, danas nam je primarni cilj stabilnost i preživaljavanje u Tek nakon pokrivanja hrvatskoga tržišta u zadovoljavajućem opsegu, možemo razmišljati o inozemstvu. Ali upustiti se u tu pustolovinu bez razrađene strategije u ovome je trenutku jako teško, pogotovo osigurati izvor financiranja bez obzira u kojem je obliku. Ako si izašao na tržište kapitala, onda taj projekt mora biti isplativ, moraš ući u nešto što će sigurno vraćati ulagačima njihov novac, tako da u načelu o razvojnoj strategiji ovisi strategija financiranja, a o njima dvjema ovisi treba li ići prema inozemstvu ili ne. Dugoročna je perspektiva sigurno prelazak na druga tržišta, ali to treba napraviti ciljano i ne žuriti. Imamo primjere gdje su s brzim izlaskom na inozemno tržište samo produbljeni problemi pojedinih tvrtki. O ulozi informatike u poslovnim procesima Elektromaterijala U posljednjim smo dvjema godinama implementirali informatički sustav potpuno rješenje za uključenje veleprodaje i maloprodaje u financijsku funkciju poduzeća jer je, pogotovo maloprodajno poslovanje, nemoguće bez informatičkoga nadzora. Cilje je bio osigurati robno praćenje svih prodavaonica da znamo podatke o robi, koeficijente obrtaja, razliku cijene svakoga artikla i da se time može upravljati iz jednoga mjesta. To smo mogli ostvariti s obzirom na to da je funkcija same nabave u maloprodaji kod nas centralizirana. Dakle naša ekipa u Rijeci upravlja asortimanima svih prodavaonica u mreži, tako da je uloga informatike u tome dijelu poslovanja nezaobilazna. Što se tiče odnosa s kupcima, s obzirom na to da imamo certifikat ISO900, stalno obavljamo preventivne i korektivne radnje i tu nam informatika daje podatke o broju reklmacija, najčešćim uzrocima reklamacija i sl. Koristeći tu tehnologiju ispravljamo uočene propuste tako da imamo jedan blizak i korektan odnos s kupcima. To nam je pogotovo bitno u B2B segmentu veleprodaje profesionalnih roba. U maloprodaji, odnos prema kupcu, susretljivost i slično već je ustaljena praksa, a imamo i povremene provjere nekih parametara. Otpor informatici uvijek postoji, ali mi smo ga sveli na najmanju mjeru. Kako smo stara tvrtka, što je u početku prednost jer imaš infrastrukturu i iskustvo,dok kasnije to postaje problem. Međutim mi smo dosta promijenili kadrovsku strukturu, odnosno pomladili osoblje tako da su svi direktori projektnih centara ljudi uglavnom ispod 40-te, visokoobrazovani i koriste informatiku u svakodnevnome poslovanju. Pokušali smo razviti vlastiti softver, ali to nije dalo dobre rezultate jer ljudi imaju sklonost da u novi sustav prenesu stare radne navike i metode. No stjecajem smo okolnosti preuzeli jednu tvrtku s gotovim sustavom, koji smo prihvatili i implementirali i ljudi su mu se prilagodili. Mislim da treba ići s gotovim sustavom i onda ga u nekim, zaista nužnim stvarima prilagoditi vlastitomu poslovanju, a tamo gdje je to korisno poslovanje prilagoditi sustavu. To je bolje nego stvarati potpuno nov sustav jer su onda ljudi najčešće skloni u njega preslikavati stare pogrješke. Ukratko, smatram da danas, pogotovo maloprodajno poslovanje bez informatike, nije moguće. Ako u stvarnome vremenu ne znate gdje je roba, koja je nabavna cijena ili razlika u cijeni robe, jednostavno ne možete normalno poslovati. Praksa je pokazala da su trgovci, koji se nisu tako organizirali, imali daleko većih poteškoća nego oni koji su implementirali i koriste dobar informatički sustav. Dakle ta je informacijska priprema danas nešto što je svakako neminovno, dakle bez toga se ne može. Za održavanje redovitoga lincenciranoga programa koristimo vanjske usluge. Ali imamo tri naša informatičara koji također u svakome trenutku održavaju hardver i brinu se za to da sve funkcionira, da su stalne veze maloprodaje, naših skladišta i prodajnih centara. Informatička je povezanost jednako tako ključna i u komunikaciji s pravnim osobama, našim klijentima i partnerima. Tu smo napravili jedan informatički mix outsourcinga koji je prevladavajući i vlastitoga, onoga što morate sami voditi jer je od životnoga značenja za opstanak tvrtke. Bitnost informatike posebno dolazi do izražaja u financijskome poslovanju. Likvidnost je golem problem kako nama tako i našim partnerima, i tu je informatika vrlo bitan segment. Upravo smo kroz održavanje limita kupcima, kroz stalan nadzor po šiframa zaduženja, pomoću informatike nadzirali naša potraživanja. Svaki je komercijalist, odnosno šef poslovnice zadužen i odgovoran za određen broj kupaca i u tome je informatika nezamjenjiva. Praktički cijelo restrukturiranje koje smo mi napravili zasniva se na pokazateljima poslovnih aktivnosti. Znači povećavanje koeficijenta obrtaja, smanjivanje zaliha, upravljanje zalihama, upravljanje potraživanjima jer to je nužnost za preživaljavanje u ovim kriznim uvijetima. Uvjetno rečeno, to je dio kriznoga menadžmenta i operativnoga restrukturiranja koji je bez podrške informatike neizvediv. Iako još nismo u javnoj kotaciji, sustav izvješćivanja menadžmenta u smislu isplativosti, znači operativnoga rezultata, imamo razvijen tako da u svakome trenutku znamo kako smo radili taj mjesec,dakle praktički pratimo troškove, operativne rashode, prihode, razliku u cijeni i sve ono što dioničko društvo u javnoj kotaciji mora imati i zbog sebe nastojimo to primjenjivati. Jedino što nemamo obvezu davati sva ona izvješća koja dionička društva koja su u kotaciji moraju, što ne znači da se ne ponašamo prema tomu i ne pratimo interno naše poslovanje. 181/7/2010 InfoTrend 33

34 ICT rješenja za bolje poslovanje Za uspješno uvođenje novih poslovnih rješenja nužno je dobro poznavanje poslovnih procesa u područjima koja poslovna rješenja pokrivaju, a upravo je to jedna od velikih prednosti KONČARA integrirana sveobuhvatna rješenja U današnjem trenutku razvoja i uporabe informacijsko-komunikacijskih tehnologija, implementacija specijaliziranih standalone rješenja ne zadovoljava potrebe većine korporativnih korisnika. Korisnici se okreću sveobuhvatnim integriranim rješenjima, koja se implementiraju cjelovito ili modularno, ovisno o potrebi pojedinoga korisnika. Integrirani portfolio usluga i sveobuhvatna Glavni je cilj cjelokupnoga procesa isporuke vrijednosti osigurati visokokvalitetnu uslugu. Kroz taj se proces korisniku isporučuje integrirana usluga na sljedeći način: Kombinacijom domenskoga znanja u koncepciji i projektiranju novih poslovnih rješenja sa znanjem i iskustvom iz područja poslovnih procesa, aplikacija i infrastrukture Poslovima vođenja projekata i sistem integracije implementiraju/uvode se i integriraju različiti dijelovi sustava u funkcionalnu cjelinu Outsourcing-om se upravlja korisnikovom potpunom informacijskom infrastrukturom pomažući im da se usredotoče na svoje core poslovanje Osiguranjem održavanja, korektivne i preventivne podrške na 24-satnoj bazi Vođenje brige o neprekidnosti poslovanja korisnika S obzirom na položaj KONČARA na (energetskome) tržištu, cjelovito modularno rješenje koje se može prilagoditi potrebama pojedinoga korisnika, prikazano na način kako ga vidimo, nalazi se na sljedećoj slici. Tijekom dugogodišnjega iskustva u razvoju i implementaciji složenih informacijskih sustava naši su specijalisti stekli visoku razinu poznavanja poslovno-proizvodnih procesa unutar grupe KONČAR, ali i šire. Stalno osluškujući potrebe korisnika i svjetske trendove u mogućnosti smo zajedno s korisnikom prepoznati i definirati skalabilna i optimalna te u praksi provediva rješenja u od- govarajućoj dinamici implementacije. Model integrirane usluge, od snimke procesa do implementacije, podrške i stalnoga savjetovanja korisnika omogućuje prepoznavanje poslovne vrijednosti novih područja kroz koje će korisnici zadovoljiti svoje tržišne i konkurentne zahtjeve svojega core poslovanja. Usredotočenošću na ICT rješenja (aplikacije i usluge te proizvode) iz područja poslovanja u energetskome, javnome i korporativnome sektoru mogu se pokriti strateške smjernice korisnika. Iskorištavanjem maksimalnih benefita svakoga rješenja te vođenjem korisnika kroz tehnološke trendove može se upozoriti na najbolje strateške smjerove i poslovna rješenja bez obzira na tehnologiju. Upozoravanjem na poslovne rizike i vodeći računa o raspoloživosti i sigurnosti informacija vodi se računa i o vremenskome planu implementacije/uvođenja istih u produkcijsku okolinu te o optimalnome trenutku pokretanja projekta. Cijeli KONČAR ICT portfolio zaokružuje inženjering, što uključuje vođenje projekata, oblikovanje i optimizaciju poslovnih procesa te integraciju rješenja, usluga i tehnologija. Rješenja za energetski sektor Kao prvi primjer rješenja za energetski sektor izdvajamo velik broj implementacija SCA- DA sustava za prikupljanje procesnih podataka te upravljanje industrijskim postrojenjima. Svaki SCADA sustav mora moći prikupljati podatke, pružati mogućnost upravljanja, praćenja lista s bitnim događajima u sustavu, praćenje trendova, održavanje povijesne baze podataka te održavanje vizualnoga i topološkoga modela. U ponudi imamo i vlastito rješenje SCADA sustava. Prozanet je suvremen SCADA sustav zasnovan na Microsoftovim tehnologijama. Najveća je prednost da je riječ o vrlo prilagodljivom sustavu koji je moguće instalirati u okruženjima različite složenosti. Praktično pokriva instalacije reda veličine pod-stanice do nadzornoga centra. Dodatno, riječ je o sustavu koji je primjenjiv u različitim industrijama (katodna zaštita, vodovod i kanalizacija, trafostanice) te podržava velik broj komunikacijskih protokola. Do sada spomenute aplikacije pripadaju više u svijet procesnih aplikacija. Međutim, razvojem tržišta energije pojavljuje se potreba za drukčijim tipom aplikacija, odnosno potpora procesima koji su više poslovnoga karaktera. Kao sistem integrator i implementator našli smo se u ulozi spajanja tih dvaju svjetova. Osnovni korak jest tzv. integracija podataka. Naime, tvrtka u svojem životnome vijeku često prikupi niz različitih aplikacija, koje se često preklapaju u manjem ili većem dijelu podataka. Naše rješenje u obliku skladišta podataka služi tomu da se izvješćivanje digne na višu razinu, KONČAR je odnosno da centralizira i ujednači podatke te omogući dodatnu analizu i praćenje. U kontekstu poslovnih rješenja za energetski sektor svakako treba spomenuti i sustav za upravljanje tržištem (MMS Market Management System). Sa stajališta funkcija potrebnih operatoru prijenosnoga elektroenergetskoga sustava, sustav MMS pokriva planiranje rada sustava, upravljanje pomoćnim uslugama sustava i energijom uravnoteženja, upravljanje prekograničnim prijenosnim kapacitetima te obračun i naplatu. S druge strane MMS rješenje za funkcije operatora transporta plina obuhvaća ugovaranje transporta, nominacije/renominacije, alokaciju količinâ, uravnoteženje i obračunavanje. Ono što se provlači kroz većinu naših rješenja jesu usluge integracije aplikacija, odnosno uvođenja prilagodljive osnove koja omogućuje spajanje aplikacija rađenih u različitim tehnologijama koje koriste čak i različite komunikacijske protokole. Integracija se vodi načelima uslugama usmjerene arhitekture stavljajući u središte pojam usluge. U tome kontekstu odabir tehnologije postaje manje bitan. Jamstvo za kvalitetu implementacije jest u kvalitetnoj pripremi. Preduvjet je izradba snimke postojećih poslovnih procesa. Dokumentirani opis poslovnoga procesa i modela savršen partner jer nudi cjelovita rješenja (skrojena po mjeri Korisnika/ Partnera) 34 InfoTrend 181/7/2010

35 Kupac nam je uvijek na prvome mjestu te smo mu osigurali i kvalitetnu podršku. Dobra organizacija odjela podrške te primijenjena Help desk aplikacija vlastitoga razvoja daje kupcu sigurnost i povjerenje u implementirana rješenja te u tvrtku KONČAR kao partnera. Nudimo usluge vezane uz ICT infrastrukturu, a jedan je od primjera i Cloud Computing s trima modelima (Software as a Service (SaaS), Infrastructure as a Service (IaaS), Platform as a Service (PaaS)) gdje primjenjujemo naša znanja iz područja virtualizacije, konfiguriranja i održavanja backup sustava te iskustva pri primjeni High Availability (HA) i Disaster Recovery (DR) rješenja. Vlastitom ICT opremom dajemo cjelovitost rješenja kupcu gdje širina proizvoda (prijenosna računala, stolna računala, grafičke stanice, serveri te industrijska računala) zadovoljava i najzahtjevnije kupce. poslovnoga procesa osigurava opis organizacije u čijem se kontekstu poslovni procesi zbivaju, jednoznačno utvrđene poslovne procese, točno utvrđene odgovornosti za izvođenje procesa, isto shvaćanje svih strana o tome što se radi i kako se radi, jednostavniji postupak definiranja poslovnih zahtjeva prilikom izradbe novih poslovnih aplikacija ili izmjene postojećih. Bitna je pretpostavka za uspješno uvođenje novih poslovnih rješenja dobro poznavanje poslovnih procesa u područjima koja poslovna rješenja pokrivaju, a upravo je to jedna od velikih prednosti KONČARA. Standardna poslovna rješenja Poslovni je informacijski sustav ključni informacijski sustav za poslovanje svakoga poduzeća i središnje je mjesto na kojem se unose, prate, raščlanjuju i čuvaju podatci o poslovanju svakoga poduzeća. Sva rješenja koja se koriste u Hrvatskoj moraju biti lokalizirana i u skladu s hrvatskim zakonskim normama. Prilagodba pojedinoga rješenja potrebama korisnika te možebitne nadogradnje dio su svake implementacije, a korisniku je nužno osigurati bezbolan prijelaz iz staroga u novi sustav. Kako bi se upravljačkim strukturama omogućila primjerena i pravodobna obaviještenost te mogućnost kvalitetnoga donošenja odluka na osnovi kvalitetnih podataka, sustav mora imati niz izvješća i aplikacija namijenjenih kako operativnomu korištenju tako i izvješćivanju menadžmenta (pregled Bitna je pretpostavka za uspješno uvođenje novih poslovnih rješenja dobro poznavanje procesa, a upravo je to jedna od velikih prednosti KONČARA poslovanja, praćenje ugovora i slično). S obzirom na bitnost informacija koje se pohranjuju na sustavu iznimno je bitno osigurati kvalitetno upravljanje sigurnošću informacija ISMS. Na kraju, kupcu je nužno osigurati pouzdano korištenje aplikacija u svakodnevnome radu (održavanje aplikacija), što uključuje usklađivanje sa zakonskom regulativom, usklađivanje s tehnološkim razvojem korištenih osnova (HW, OS, baza) te funkcionalnu nadogradnju. Poslovni je informacijski sustav (KONERP) razvijen od strane končarevih stručnjaka zadržava dobra svojstva i robusnost ERP-a prvenstveno namijenjenoga proizvodnim poduzećima, ali ujedno pruža i znatno veću fleksibilnost i prilagodljivost ostalim funkcijama u poduzeću, prvenstveno menadžmentu i funkcijama usmjerenomu tržištu. Kako jedno sveobuhvatno rješenje mora imati i niz specijalističkih modula, za potrebe korisnika razvijeni su i više puta implementirani: sustav za upravljanje ljudskim resursima (HRM), sustav za upravljanje pravnim poslovima, sustav za izvješćivanje Management Information System (MIS), sustav za suradnju (portal), sustav za upravljanje sadržajem (CM) i sustav za upravljanje dokumentacijom (DM). Nakon implementacije nudimo i cjelokupno održavanje sustava (HW i SW), a cijelim sustavom, promjenama i informacijama u njem se upravlja najvišim sigurnosnim standardima. Uvođenje sveobuhvatnoga rješenja Usluge, rješenja i proizvodi iz područja informatike i komunikacije (ICT) predstavljaju jednu od strateških poslovnih odrednica KONČARA. Tradicija, znanje i odgovornost u području informacijske tehnologije čine osnovu sveobuhvatnih rješenja. Održavanje i razvoj implementiranoga rješenja zahtijeva stalnu izobrazbu tijekom čega se znanje i iskustvo prenosi na kupce, odnosno partnere. Uvođenjem sveobuhvatnoga ICT rješenja kod kupca, s kojim je presudno razviti partnerski odnos, stvara se IT infrastrukturu koja omogućava integraciju poslovnih procesa, donosi povećanje vrijednosti postojećih IT ulaganja, povećava prilagodljivost poslovanja i smanjuje IT složenost te poboljšava upravljanje IT infrastrukturom. Korisnik traži stabilnoga, pouzdanoga i stručnoga partnera, a dugoročno je partnerstvo ujedno ključ našega pristupa, povjerenja i uspješnih poslovnih odnosa. Stvaramo i povećavamo poslovne vrijednosti za naše korisnike koordinacijom na svim razinama poslovanja. Zadovoljenjem korisničkih zahtjeva poput brzoga povrata ulaganja, sniženjem troškova, povećanjem proizvodnosti, raspoloživošću i sigurnošću osiguravamo da naša poslovna rješenja postanu ključem uspjeha naših korisnika. Osobnim pristupom svakomu korisniku isporučujemo dodatne vrijednosti kroz naše projekte. Ono što želimo također istaknuti je inovacija, istraživanje i razvoj koje provlačimo u svim fazama projekta, tj. našega rada s korisnikom. Pripremili: Ivana Bilać, Denijel Bolfan i Ivan Janeš Pripremljeno u suradnji s tvrtkom 181/7/2010 InfoTrend 35

36 Novosti Srbija ICT tržišta Dokumenti Predsjednik je Vlade Republike Srbije Mirko Cvetković izjavio kako će privreda i građani na internetskome portalu E-uprave Republike Srbije, koji je 11. lipnja započeo s radom, elektronskim putem moći dobiti 50 dokumenata iz ovlasti državne uprave. Ministrica je za telekomunikacije i informaciono društvo Jasna Matić navela da je taj portal napravljen u suradnji s Narodnom bankom Srbije i Ministarstvom finansija u dijelu koji se odnosi na elektronska plaćanja. Ona je uputila poziv svim lokalnim samoupravama i tijelima da druge svoje usluge na taj način učine dostupnim građanima. Plaćanje je moguće Dina karticama, klasičnim uplatnicama i uobičajenim e-banking servisom. Dividenda U Beogradu je 16. i 17. lipnja u organizaciji Ministarstva za telekomunikacije i informaciono društvo Republike Srbije održan ministarski samit pod nazivom Usaglašavanje digitalne dividende u jugoistočnoj Europi. Konferenciji su nazočili predstavnici vlada i regulatornih tijela iz država jugoistočne Europe uključujući Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Hrvatsku, Grčku, Mađarsku, Makedoniju, Poljsku, Rumunjsku, Sloveniju i Tursku. Cilj je skupa bio prihvatiti jedinstven pristup dodjeli spektra digitalne dividende - spektra frekvencija koji će biti oslobođen prijelazom s analogne na digitalnu televiziju. Na početku nove dekade, digitalna dividenda pruža jedinstvenu priliku da što većemu broju ljudi osiguramo što jeftiniji pristup najsuvremenijim uslugama i servisima, čime će se smanjiti jaz između korisnika digitalnih servisa koji trenutačno postoji. Korištenje dijela digitalne dividende za širokopojasni pristup Internetu povećat će upotrebu Interneta i znatno doprinijeti ekonomskomu rastu uvođenjem inovacija, stvaranjem novih radnih mesta, kao i povećanjem proizvodnosti i konkurentnosti. Usklađivanje namjene spektra na nacionalnoj razini smanjit će troškove nabave mrežne opreme, a, što je najbitnije, omogućit će da korištenje širokopojasnoga Interneta bude dostupno svim građanima. Telenor Telekomunikacijski je operator Telenor najavio da će u Srbiji otpustiti 120 radnika, odnosno oko 10% od ukupnoga broja zaposlenih. Ta se mjera poduzima u okviru reorganizacije kompanije zbog ekonomske krize. Generalni je direktor Telenora, Ćel-Morten Jonsen, istaknuo da je kompanija odlučila reorganizirati se i smanjiti broj zaposlenih jer je u Srbiji ekonomska kriza otežala uvjete poslovanja, a dodatno je opterećenje i uvođenje poreza na upotrebu mobilnoga telefona od 10%. Infotech U Vrnjačkoj je Banji od 1. do 3. lipnja održan tradicionalni stručni skup i izložba INFOTECH Na skupu je podneseno oko 60 priopćenja i 40 je kompanija izložilo svoju opremu i rješenja. Skup je otvorio mr. Nebojša Vasiljević, pomoćnik ministra za telekomunikacije i informaciono društvo. On je govorio o nedavno prihvaćenoj Digitalnoj agendi EU i osnovnim ciljevima nove Strategije razvoja informacionoga društva u Srbiji. Održana su predavanja: Umrežavanje MUP-a s ostalim državnim organima, E-uprava i Poreska uprava, Portal e-uprava, Uzdignite poslovanje do oblaka, Iskustva S&T Srbija u egovernmentu, Sertifikaciono telo PKJ i dr. U tome je, ali i u nizu drugih predavanja iz područja e-uprave, bio uočljiv napredak ostvaren u posljednjih godinu dana u razvoju pojedinih segmenata e-uprave. U ostalim su predavanjima predstavljeni novi proizvodi i rješenja pojedinih IT kompanija, kao što su: MFC Mikrokomerc, Belit, OBJECT DATA, YUTRO COM, SAGA, ASSECO, E-SMART, JPPPT, Špica i dr. U okviru su skupa održana i 2 okrugla stola. Organizator je skupa bio JURIT. Bisec U Beogradu je 25. svibnja održan Forum BISEC 2010 koji je bio posvećen sigurnosti informacijskih sustava i računalnih mreža. U okviru osnovne teme skupa razmatrani su: metodologija za implementaciju ISMS prema standardu ISO 27001:2005., stanje visokotehnološkoga kriminala u Srbiji, praktični aspekti zloupotreba platnih kartica, digitalna forenzika, kvazi privatnost, (ne)sigurnost banaka u Srbiji, vojska u cyber prostoru, kriptologija, praktična iskustva u razvoju sigurnosti informacijskih sustava i dr. Na Forumu je rečeno da je čovjek najslabija karika u održavanju informacijske sigurnosti i da zato treba razvijati sigurnosnu kulturu. Čovjek stvara, koristi i zloupotrebljava informacijske sustave. Biometrija Prvi je potpredsjednik-zamjenik predsjednika Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić uručio 1. lipnja studentici Marini Simić (20) dvomilijuntu biometrijsku putovnicu i najavio poduzimanje mjera u cilju smanjenja gužvi za izdavanje novih putnih isprava. Dačić je u prostorijama Policijske stanice Novi Beograd podsjetio na to da je u posljednje dvije godine u Srbiji izdano više putovnica nego u prethodnih deset godina. Od 7. srpnja 2008., kada je počelo izdavanje novih putovnica, do sada je podneseno više od 2,1 milijun zahtjeva. On je potvrdio da je od jeseni moguća i suradnja s JP Pošte Srbije na izdavanju osobnih dokumenata, kao i da će uskoro biti testiran sustav za zakazivanje termina za podizanje novih putovnica putem SMS-a. Orion ORION telekom počeo je s radom 26. svibnja 2010., a kompanija je nastala tako što je skupina ulagača predvođena EBRD-om kupila SezamPro, Neobee.Net i Media Works. Spajanjem tih triju kompanija nastao je novi telekomunikacijski operator. Media Works je dobio licencu za bežičnu fiksnu telefoniju i licencu unio u novu kompaniju. ORION telekom će korisnicima pružati usluge fiksnoga i mobilnoga Interneta i bežične fiksne telefonije. Slobodan Đinović, generalni direktor kompanije ORION telekom, rekao je da će ta kompanija na suvremenoj infrastrukturi ponuditi korisnicima tehnički unaprijeđenu razinu usluga po povoljnim cijenama. Pripremio: Nikola Marković

37 Birotrend Poseban prilog Infotrenda VAŠ POSAO VAŠ NOVAC PUTOVANJA VAŠ ODMOR Kompanije: Tko su one zapravo? (2) U suradnji i s dopuštenjem Quantum21.net prenosimo vam drugi dio predavanja Arie de Geusa na Royal Society of Arts u Londonu Razmotrimo li brojne promjene portfelja koje su uspješne živuće organizacije provele tijekom vremena, teško je ne primijetiti očitu proturječnost da su, ne tako davno, tijekom 70-ih godina prošloga stoljeća, mnoge tvrtke naučile kako je proces diversifikacije zapravo iznimno opasan. Pouke su bile veoma bolne, toliko da ih još i danas osjećamo. Sve nas je to dovelo do promjene filozofije poslovanja koja danas glasi: Vrati se osnovama i usredotoči se na svoj osnovni posao. Pa ipak, postoje jasni pokazatelji da za preživljavanje velikih tehnoloških, političkih ili društvenih potresa u svijetu, kompanije moraju razviti sposobnost da u cijelosti promijene svoj osnovni poslovni portfelj. Objašnjenje je za tu očitu proturječnost u načinu promjene portfelja u korporacijama koje su uspjele opstati tijekom svih ovih stoljeća. Promjene su uglavnom bile postupne, napredne te za njih možemo reći da su uspješno predmnijevale potrebe klijenata. Novi posao nije morao biti povezan s osnovnim te, što je još bitnije, nije postojao središnji nadzor nad diversifikacijom. Naravno, treba još dodati kako proces diversifikacije nije bio potaknut iz središnjega nadzornoga centra, što je, kako se čini, upravo bio slučaj s mnogim primjerima iz 70-ih godina prošloga stoljeća. Prije sam, u govoru, menadžersku praksu koja koristi nisku razinu upravljanja i nadzora s vrha nazvao tolerantnom prema aktivnostima na margini organizacije. Tolerancija je mjera otvorenosti sustava. Ona je mjera do koje je tvrtka otvorena, tolerantna prema novim ljudima i zamislima (Oxfordov rječnik to navodi kao: strpljivost kada je riječ o mišljenju ili praksi drugih ). Razina se tolerancije u tvrtkama razlikuje. Neke su tvrtke iznimno tolerantne prema novim ljudima, novim zamislima i novim praksama, a druge, pak, to definitivno nisu. I niska i visoka razina tolerancije pronalaze svoje mjesto u poslovanju, ovisno o količini nadzora koji tvrtka posjeduje u odnosu na svoju okolinu. Niska razina tolerancije Menadžerska praksa niske tolerancije zahtijeva ispunjenje dvaju osnovnih uvjeta: 1Tvrtka bi trebala do neke mjere nadzirati svijet u kojem posluje, 2Taj bi svijet trebao biti razmjerno stabilan. Stabilnost je poželjna kako bi se osiguralo potrebno vrijeme za pronalazak ravnoteže između unutarnje djelotvornosti kompanije i vanjskoga svijeta. U takvome svijetu kompanija može težiti najvećim rezultatima s najmanjim resursima. Kako bi omogućio ostvarenje cilja poslovanja uz najmanje resurse, menadžment se mora koristiti visokim stupnjem nadzora nad svim internim operacijama. U takvim kompanijama ne ostaje mnogo prostora za prijenos ovlasti ni slobodu djelovanja. Pojedine tvrtke mogu imati sreće živjeti, a zatim i umrijeti u stabilnim uvjetima poslovanja. Međutim, u razdoblju od nekoliko desetaka godina (a danas i mnogo brže) svijet će se zasigurno promijeniti. Kada se to dogodi, kompanija ima sljedeći izbor: Može vratiti situaciju u prijašnje stanje ili ju učiniti pri- 1 hvatljivom za poslovanje. Na žalost, privatne tvrtke nisu u mogućnosti odabrati taj izbor. To mogu učiniti samo državni monopolisti koji posjeduju moć utjecaja na pravila i propise te tako mogu vanjski svijet držati više ili manje pod nadzorom. Privatne tvrtke se moraju, ako žele opstati, osloniti na drugi oblik odgovora, a to je: Promijeniti se i prilagoditi 2 svijetu u stalnoj mijeni. S obzirom na napore oblikovanja unutarnjih strukturalnih promjena te uz dovoljnu razinu moći koja će omogućiti da se vanjski svijet ukalupi prema željama kompanije, iskušenje će, da se izabere prvo, biti veliko. Europske pošte, te do određene mjere i europske nacionalne zrakoplovne kompanije, nam još i danas redovito pokazuju takvo ponašanje. No ne samo oni nego i privatna poduzeća u mnogim zemljama žive u ugodnome okruženju različitih dogovora, udru- 181/7/2010 InfoTrend 37

38 Birotrend ženja, klubova itd. stvarajući lagodnu, toplu sredinu u kojoj te tvrtke posluju. Bankari i osiguravatelji u većini europskih zemalja bili su, ne tako davno, također primjeri za takvo ponašanje. U posljednje su vrijeme određena politička i tehnološka kretanja te želja za rastom utjecali na mnoge kompanije da se pokrenu i napuste svoj prvotni prostor. Stvaranje je Europske unije jedan od takvih oblika političkih promjena koje su znatno utjecale na sva poduzeća u tome prostoru. Tehnologija pak utječe na tvrtke iz telekomunikacijske industrije da se natječu na prostoru cijeloga svijeta. Pošte počinju razmišljati o međunarodnome poslovanju. Lokalne banke i osiguravajuća društva polako shvaćaju da moraju ili same krenuti na strana tržišta ili se pripremiti za dolazak stranaca na njihov prostor, što će zasigurno rezultirati uništavanjem lokalnih dogovora. Nakon što kompanije dođu na novi, strani prostor ili, obratno, kada vide da stranci dolaze na njihov prostor, obično zaključuju kako stari, prokušani sustavi utjecanja na okruženje radi ostvarenja osobne koristi više jednostavno ne postoje. Kada sve to shvate, dodatno uviđaju da je svijet oko njih postao nepredvidiv, težak i stalno promjenjiv. U svijetu stalnih promjena koje se ne mogu nadzirati, svaka tvrtka koja želi opstati kroz dulje vremensko razdoblje ne smije se oslanjati na menadžersku praksu visoke razine internoga i eksternoga nadzora. Shellova je studija pokazala kako su preživjele kompanije uspješno oblikovale slobodni interni prostor koji im je zatim omogućio nositi se s promjenjivim nekontrolabilnim okruženjem. Njihova je menadžerska praksa bila prožeta visokom razinom tolerancije prema ljudima i zamislima, kako izvana tako i iznutra. Visoka razina tolerancije Iako visoka razina tolerancije rasipa resurse, pozitivno utječe na prilagodbu okruženju u stalnoj promjeni nad kojim tvrtka nema nadzor. Štoviše, visoka razina tolerancije pomaže u postupnome obnavljanju poslovnoga portfelja bez korištenja diktata s vrha. Način na koji sve to funkcionira može se lijepo ilustrirati primjerom koji mnogi od nas iskuse svake godine: svako proljeće moramo odlučiti između niske i visoke razine tolerancije kada moramo, primjerice, podrezati ruže. Naš konačni izbor ovisi o rezultatu koji želimo postići na ljeto. Ako vrtlar želi uzgojiti najveće i najveličanstvenije ruže u susjedstvu, jače će ih podrezati. Svaki će ružin grm svesti na jednu, najviše tri grane, od kojih će svaku reducirati na dva ili tri pupoljka. Biljka je prisiljena uložiti sve svoje resurse u svoj osnovni posao. U lipnju se tada mogu očekivati prekrasni primjerci koji će zadiviti sve susjede. Doduše, ako vremenske prilike ne budu dobre, ako se u travnju ili ranome svibnju pojavi oštar mraz, mali bi broj preostalih izdanaka na ružinome grmu mogao pretrpjeti veliku štetu. Još gore, budu li mraz, posjet divljači ili iznenadni nalet zelene muhe doista velikih razmjera, može nam se dogoditi da potpuno ostanemo bez ruža, da nam se grane, ili pak cijeli grm, potpuno unište! Stoga zaključujemo kako je jako podrezivanje u nepredvidivoj okolini zapravo vrlo opasna strategija. Ako znamo da živimo na prostoru gdje je klima ćudljiva, te posebice ako želimo imati ruže svake godine, tada ćemo svakako ostaviti više grana na jednome grmu i više pupoljaka na jednoj grani. Tada vjerojatno ne ćemo imati najveće ruže u susjedstvu, no zasigurno ćemo uvećati vjerojatnost da će ruže i dogodine cvasti u našem vrtu. No to nije sve što želim reći o menadžerskoj praksi visoke razine tolerancije. Slabije podrezivanje utječe na postupno obnavljanje portfolija. Ako na grmu ostavimo mlade, slabije izdanke, dajemo im priliku narasti i ojačati te kroz nekoliko godina preuzeti zadaću i ulogu sadašnjih glavnih izdanaka. Tolerantnom politikom podrezivanja postižemo dva cilja: 1Borimo se s nepredvidivim promjenama u okolini, 2Postupno restrukturiramo ružin grm. Strategija visoke razine tolerancije rasipa resurse budući da novi, mladi pupoljci oduzimaju resurse osnovnoj grani. Međutim, smatram da je ona svakako bolja u uvjetima stalno promjenjivoga i nekontrolabilnoga okruženja. Povijesno gledano, diversifikacijom do koje dolazimo tolerancijom prema aktivnostima na margini postižu se mnogo bolji rezultati nego diversifikacijom putem naredbi iz središnjega centra! Stvaranje i oblikovanje ljudske zajednice Ovo je treće područje u kojem se ponašanje menadžera ekonomskih kompanija znatno razlikuje od menadžerske prakse organizacija koje sebe vide živućim sustavima jer one nastoje opstati mnogo dulje od životnoga vijeka pojedinca. Pojedine se tvrtke tako mogu usporediti s lokvama: kišne kapi zajednički teku u istu udubinu. S vremena na vrijeme još se pokoja kap pridodaje lokvi, no kad sunce zasja i temperatura poraste, sva voda ispari. Lokve ne podnose vrućinu. One su simbol razmjerno stabilnoga okruženja. Kapi kiše sve vrijeme ostaju na istome mjestu i nikada ne napuštaju lokvu. Kapi zapravo jesu lokva. Druge se tvrtke mogu bolje usporediti s rijekom. Rijeka je stalan obris u krajoliku. S dolaskom kišnih ili sunčanih razdoblja, rijeka nabuja ili se povuče. No da bi rijeka potpuno nestala, potrebna je doista duga i teška suša. Ključna je razlika između rijeke i lokve u kapima vode; u rijeci su one svakoga trena drukčije. Postojane tvrtke nastoje osigurati uvijek nove kapi koje lokvu pretvaraju u rijeku. Rijeka je, u odnosu na lokvu, turbulentna. Vodene kapi stalno mijenjaju svoj položaj da bi, na posljetku, dospjele u more. Rijeka je trajniji entitet od kapi vode koje ju prvotno oblikuju. Načela kontinuiteta u poslovanju Načela se kontinuiteta odnose u najvećoj mjeri na kadrovsku politiku koja u svakome trenutku osigurava prisutnost primjerenoga ljudskoga talenta u kompaniji. Broj je tih ljudi određen definicijom (ili redefinicijom) tvrtke: nastavak na 42. stranici 38 InfoTrend 181/7/2010

39 VAŠE ZDRAVLJE Turistički cvijet kvaliteta za Hrvatsku 2009 Istarske toplice Časopis InfoTrend namijenjen je menadžerskim i informatičkim krugovima, u pravilu osobama stresnoga zanimanja, predugoga radnoga vremena u lošim ergonomskim uvjetima i s još gorim prehrambenim navikama. Stoga nije čudno da često slušamo pritužbe o različitim tegobama koje pripisuju takvomu načinu života i rada. Ima li tomu lijeka, pitali smo doktoricu Sandru Rusac-Kukić, specijalisticu fizikalne medicine i rehabilitacije lječilišta Istarske toplice? InfoTrend: U tehnološki razvijenome društvu ljudi provode velik dio dana sjedeći, dakle za pisaćim stolom, u automobilu ili pred televizorom. Kakve se sve posljedice mogu očekivati od takva načina života? Dr. Sandra Rusac-Kukić: Kao posljedica neaktivnosti, tj. svakodnevnoga tempa života koji u većini slučajeva ograničava slobodno vrijeme pojedinca, a time i bavljenje sportskim aktivnostima, dolazi do smanjenja mišićne mase gubitka snage i tonusa mišića. Posljedično se zbog mišićne slabosti pojavljuju bolesti u vratnome i lumbalnom segmentu sa ili bez propagacije u donje i gornje ekstremitete i to sve više kod osoba mlađe životne dobi. IT: Ostavlja li dugotrajni rad na računalu dodatne posljedice i kakve? Dr. Rusac-Kukić: Rad na računalu je monoton za cijeli organizam jer ne uključuje većinu mišićnih skupina, a dolazi i do ponavljanja stalno istih pokreta. S vremenom se zbog toga može pojaviti bol u vratu sa širenjem u aktivnu ruku, uz takozvanu kompjutorsku šaku, tj. sindrom karpalnoga kanala (gubitak snage u šaci, trnjenje prva tri prsta ). Takvim dugogodišnjim radom dolazi i do koštanih promjena koje se na rendgenskim snimkama vide kao degerativne promjene (artroza, spondiloza, spondiloartoza te unkartoza). U biti dolazi do razvoja cervikalnog i cervikobrahialnog sindroma, bolovi u vratu, a kao posljedica sjedenja i do bolova u križima. Bilo bi se poželjno tijekom radnoga vremena u nekoliko navrata odmoriti (napraviti stanku od 5 min te prošetati, istegnuti mišiće i napraviti nekoliko ciljanih vježbi za vratni i lumbalni segment te šaku i uz to koristiti ergonomske uvjete za rad na računalu - dobra anatomska stolica). IT: Bez obzira na sve to, zahvaljujući napretku medicine, životni se vijek produljuje. Možemo li u tome smislu očekivati dodatne komplikacije? Dr. Rusac-Kukić: Da, životni vijek se produljuje koliko zbog napretka medicine toliko i zbog većega ulaganja svakoga pojedinaca u održavanje svojega zdravlja putem preventive te fizikalne medicine i rehabilitacije, što rezultira usporavanjem degenerativnih procesa i zadržavanja mogućnosti obavljanja aktivnosti svakodnevnoga života bez obzira na pomicanje dobne granice. IT: Postoji li mogućnost da se izbjegnu, ublaže ili izliječe poslijedice takvoga načina života kvalitetnom terapijom? Pojavljuju li se slične smetnje i kod ostalih zanimanja pa čak i kod djece? Kakve su suvremeni terapijski tretmani i što se može njima postići? Dr. Rusac-Kukić: Mogućnost da se izbjegnu, ublaže ili izliječe posljedice takvoga načina života postoji redovitom provedbom sportske aktivnosti, i to one koje pojedincu najbolje odgovara. Svako zanimanje koje ne iziskuje neprirodan položaj tjela ili kod kojega dolazi do stalnoga ponavljanja istih pokreta može izazvati smetnje kako kod odraslih tako i kod djece koja su još u razvoju, kod koje je sportska aktivnost nužna u smislu optimalnoga razvoja lokomotornoga aparata. Suvremenim se terapijskim tretmanom može usporiti napredovanje degerativnih promjena kod odraslih te omogućiti djeci pravilan rast i razvoj. IT: Kako je opremljena i koje usluge u tome smislu pruža vaša poliklinika i lječilište? Dr. Sandra Rusac-Kukić specijalisti-ca fizikalne medicine i rehabilitacije Lječilišta Dr. Rusac-Kukić: Naša poliklinika i Lječilište Istarske toplice opremljene su dijagnostičkom i terapijskom opremom namijenjenoj prevenciji i liječenju ne samo bolesti lokomotornoga aparata nego i svih ostalih organskih sustava. Tako se u Poliklinici redovito provode otorinolaringološki pregledi i terapije, a u što spada i inhalacija termalnom mineralnom vodom. Provode se i internistički, ginekološki, dermatološki, ortopedski i neurološki pregledi, ultrazvučna dijagnostika doppler krvnih žila, estetska kirurgija, laser, kirurška i terapijska intervencija te dezintometrija. Bolest suvremenoga čovjeka i poslovnoga čovjeka današnjice jest alergijski rinitis, što znatno smanjuje mogućnost rada i koncentracije, a u poliklinici se uspješno liječi. Osnovno je bogatstvo lječilišta termalna voda i fango koji svojim toplinskim učinkom i mineralizacijom duboko ulazi u organizam i povoljno utječe na metabolizam, kosti, zglobove i mišiće. Da bi se upotpunilo liječenje, koristimo i medicinsku gimnastiku, elektroterapiju te različite vrste masaža u cilju dobivanja što boljega učinka kod naših gostiju. 181/7/2010 InfoTrend 39

40 Birotrend Cagliari i južna Sardinija Sardinija je jedno od najljepših mjesta Sredozemlja, poznata po svojim dugim pješčanim plažama, netaknutom prirodom. Neobičnost su plitke bare, nastale uz samu obalu, tik do nekih plaža, koje su prepune različitih ptica močvarica, a posebno ružičastih plamenaca - flaminga To je po veličini drugi mediteranski otok (cca. 240km x 120 km). Pripada Italiji. Sa zapada ga zapljuskuje Sardinijsko more, a s istoka Tirensko. Nešto je sjevernije (12 km) francuska Korzika, a 160 km južno je Tunis. Ima stanovnika. Veoma je brdovita, a najviši je vrh Punta Marmola s 1834 m. Oko otoka je i nešto manjih otočića. Mnogobrojni kameni predmeti i objekti svjedoče o čovjekovoj nazočnosti još iz prapovijesnoga doba. Na raskrižju mnogih putova često je bila metom mnogih osvajača, o čem govore ostatci građevina i ruševina iz različitih razdoblja. Malo naših agencija ima aranžmane za Sardinijju. Uglavnom su to autobusne ture, gdje na otok dolazite trajektom. Čarter tura iz Hrvatske nema jer Sardiniju smatraju skupim vrhunskim turističkim odredištem. Naselja su uglavnom nekoliko kilometara od mora, u brdima. Ima nešto privatnoga smje- štaja, uglavnom vila za iznajmljivanje, a najviše je apartmanskih naselja, iznimno lijepo sređenih, sa zelenim travnjacima te palmama. Najpoznatija je Costa Smeralda, jet-set odredište, ali svako je područje posebno za sebe i vrijedi ga posjetiti. Ipak, gledajući cijene smještaja, ne mogu se oteti dojmu da je sve to preskupo za ono što se nudi. Kada je Ryanair počeo letjeti iz Trsta za Cagliari, odmah sam rezervirao zrakoplovne karte. Povratna je zrakoplovna karta sa svim pristojbama stajala samo 20. Rayanair ima letove iz 25 europskih gradova na svako uzletište i po nekoliko puta tjedno. Cagliari Glavni se grad Cagliari smjestio duž velikoga zaljeva na jugu otoka. Prostire se na devet brežuljaka. U mnogome me podsjeća na Rijeku. Ima stanovnika. Osnovali su ga Feničani između VII. i VI. stoljeća pr.n.e. Potom su se na vlasti smjenjivali Kartaga, Rim, Vandali, Bizant, Pisa, Aragonci, Pijemont. Naša Rijeka ima Morčića, crnca koji je simbol grada, a Sardinija ih ima četvoricu, kao simbol borbe protiv Saracena i Arapa. Nalaze se i na zastavi s povezom preko čela, premda neke imaju povez preko očiju. Grad se diči poznatom plažom Poetto, dugom 7 km, koja se zbog blizine grada ipak razlikuje od ostalih sardinijskih plaža. Prepuna je različitih zabavnih sadržaja, restorana, kafića i diskoteka, pa je u sezoni velika gužva. Skoro cijelom dužinom iza plaže pruža se jedinstveni prirodni ekosustav. Plitka laguna i bara, iz koje se dobiva sol. Iza se nastavljaju još veće bare (močvare), koje su ujedno i dom preko 200 vrsta ptica, posebno velikoj koloniji plamenaca. Zapadno od grada je osam puta veća laguna S. Gilla, također prepuna ptica, a u kojoj se obavlja i ribolov i uzgoj školjki. Jednodnevni obilazak U dijelu Marina, odmah na obali uz luku, smjestio se autobusni i željeznički kolodvor. Tu počinje i Via Roma. Odmah je na početku jedan od simbola grada Pallazzo Civico, građena u aragonsko-gotičkome stilu, karakterističnom za XIV. i XV. stoljeće. Unutrašnjost su uredili poznati domaći majstori, a posebne su dvorane za vjenčanja i vijećnica. Duž obale smjenjuju se prekrasne palače s kolonadama, ispod kojih je omiljena šetnica s kafićima i trgovinama. Na kraju dolazimo do parka s nevjerojatno velikim i čudnim stablima magnolija i tu skrećemo u ulicu Bonaria, prepunoj suvremenih zgrada banaka. Cilj je na vrhu brda Santuario e Basilica Signora di Bonaria. Za one koji ne vole pješačiti pola sata, dobro je uzeti autobus broj 5 i to odmah s via Roma. Samostan je nastao , a prekrasna je bazilika od bijeloga kamena započeta pa mijenjana 1778., da bi konačan izgled dobila nakon obnove prije pedesetak godina. Inače je u sve crkve u gradu ulaz besplatan. U podnožju je veliko groblje koje se također smatra spomenikom. Mi idemo duž njegovoga zida s Via Cimitero do ostataka najstarije crkve San Saturnino iz VI. stoljeća, koja je obnovljena u XI. stoljeću. Posvećena je mučeniku iz Cagliaria, kojemu je 304. godine Dioklecijan dao odrubiti glavu u vrijeme progona kršćana. Castello Istim putem dolazimo do Piazza Costituzione i tvrđave Saint Remy i njezinih poznatih račvastih stuba s natkrivenom šetnicom i velikom terasom na vrhu. Postoji i nekoliko dizala s različitih ulica kojima se može popeti također na plato. Odozgo je pogled prekrasan. Penjući se lagano uzbrdo, prvo prolazimo pokraj stare Palazzo Civico, nekadašnje uprave gra- 40 InfoTrend 181/7/2010

41 Osvrt PUTOVANJA da i izbijamo na trg Piazza Palazzo ispred katedrale Santa Maria, sadrađene početkom XII. stoljeća. Unutrašnjost je zaista opčinjujuća i po sjaju se može nositi s velikim rimskim crkvama. Sva je u raznobojnome mramoru s pozlaćenim oltarima i zidovima, prepuna slika i fresaka majstora, koji su ju ukrašavali tijekom njezine povijesti. Unutra su i mauzoleji i grobnice kraljeva i kraljica. Idući dalje uzbrdo, dolazimo do maloga čudnoga trga s kamenim vratima sa svih četiriju strana i s jednom od visokih pizanskih kula (Torre pisana di San Pancrazio). Tu je nekada bila mala utvrda i zgrada arsenala, a danas su tu muzeji (etnografski, arheološki i Pinacoteca). Turistučka kupnja Piazza Yenne središnja je točka Cagliaria. To je trg s nekoliko restorana i slastičarnica i uvijek je veoma živo. Skoro od samoga trga počinju zidine Castella. S trga vode i dvije najvrjednije trgovačke ulice u gradu. K moru se spušta na Via Roma avenija largo Carlo Felice s drvoredima i trgovinama. U večernjim satima ulični trgovci na pločniku prodaju lažnjake odjeće poznatih marki, ženskih torbica, satova, parfema, bižuteriju i slično. Za razliku od drugih krajeva Italije, ovdje ih policija baš i ne progoni. Druga ulica vodi ispod zidina prema već opisanome glavnome ulazu sa stubama tvrđave Sant Remy. To je pješačka zona s trgovinama uglavnom odjeće, obuće i kozmetike. S nje vode strme i uske uličice prema obali u kojima su se između nekoliko crkvi ugurali restorani i kafići. Villasimius Nakon trodnevnoga boravka u Cagliariu, željeli smo otići u neko ljetovalište i prepustiti se kupanju na prekrasnim plažama. Oko Cagliaria se nalaze dva veća mjesta s hotelima i uglavnom bungalovima. Zapadno na km je Pula i Santa Margherita di Pula s ostatcima rimskoga hrama Nora i najskupljim odmaralištem Forte village, gdje je cijena dvokrevetne sobe 1000 dnevno. 50 km istočno je Villasimius i nešto sjevernije od njega Costa Rei obala. Izabrali smo Villasimius jer nam se mjesto učinilo dovoljno velikim da se odmor ne svede samo na kupanje i ležanje na suncu. Željeli smo izaći uvečer, prošetati, nešto pojesti i popiti, a ne kuhati u svojem apartmanu. Osim toga priroda i plaže izgledale su senzacionalno na Internetu. Samo mjesto je 2-4 kilometra od mora i plažâ, koje su smještene s obje strane na jednome uskome poluotočiću ili, bolje reći, rtu. Uz to tu se nalazi i morski nacionalni park i marina. Na rtu prevladava promatračka kulautvrda, kojih je svuda po otoku i služile su za obranu od Saracena, a u podnožju je plaža i tik do nje bara Noteri s ružičastim plamencima. Plaže su zaista prekrasne. Bijeli pijesak te kristalno čista voda temperature 27-28oC. Postoje dva veća i skupocjenija hotela i apartmanska naselja na samoj obali, ali većina su onih bliže gradu manja i imaju tri zvjezdice. U pravilu imaju apartmana, svoje bazene i lijepo uređen okoliš te na plažama svoje ležaljke i suncobrane. Sve je uračunato u cijenu i ne možete ne uzeti, pa se cijena apartmana udvostruči kada se dodaju čišćenja, troškovi struje, vode, plina, korištenja bazena, suncobrana i ležaljki. Mi smo bili početkom rujna i sve je bilo puno pa smo bili sretni da dobijemo uopće smještaj na svega 5 dana. Cijena je studio apartmana za 2-3 osobe bila 110 dnevno. Uz plaže se uglavnom ne nalazi ništa, nego samo ograđeni, zapušteni tereni, koji očito čekaju nekoga ulagača za novo apartmansko naselje. Noćni je život čudan. U zatvara se promet kroz centar i ulični prodavači postavljaju svoje štandove za prodaju i to uglavnom bižuterije. Restorani se pune, ali sve se svodi na jelo. Čak kada u kafiću naručite pivo, dobijete tanjur s prepečenim kruhom, zdjelicom umaka od rajčice i nekoliko kolutića salame. Glazbe uživo nigdje nema. Potpuna suprotnost od Riminija. Nedjeljom pola kafića ne radi. Trgovine rade do ponoći, ali neke prave stanku za večeru od do Gastronomija Sardinija je prvenstveno poljoprivredni kraj. Turizam je samo nadogradnja. Južni dijelovi ipak turistički dosta zaostaju za nama i nude samo sunce, more i suncobrane s ležaljkama. Njezini su stanovnici stoljećima živjeli od obrade zemlje i stočarstva, što je i danas slučaj. Najbolje se iz zraka vide desetci tisuća parcela, kamenih terasa, plantaža voća i povrća. Lokalna je kuhinja specifična i razlikuje se u pojedinim područjima. Jelo je obred u kojem se uživa i odmara. Stoga pronađite vremena za to. Najviše je picerija i restorana s morskim specijalitetima. Restorani serviraju ručak isključivo između i 14.00, a večeru nakon Iznenadili smo se što su praktično prazni sve do 21.00, a tada počinje najezda. Večera se i nakon ponoći. Okolne su vode veoma bogate ribom i plodovima mora pa se riblji specijaliteti podrazumijevaju u kombinaciji s različitim vrstama tjestenine ili na žaru. Specijalitet je mladi odojak pečen na ražnju, ali ne kao u nas, nego rastvoren u lepezu te zec, punjeno pile, svinjski ragu, kobasice, jela od domaće govedine i divlje svinje. Najpoznatiji je izvozni proizvod Sardinije ovčiji i kozji sir. Jeste li ikada kušali kozji pršut? Jeste li čuli za la bottarga ili sardinijski kavijar, sušenu ikru cipla, koja se servira u kombinaciji s maslinovim uljem ili posipa po pašti? Mnogo je još različitih jela, koja su nastala pod utjecajem španjolske i arapske, ali i drugih, prvenstveno talijanskih, kuhinja. Na kraju ne zaboravimo izvrsnu picu s pecorino sirom i domaćom kobasicom, različite deserte i domaća vina. Tekst i foto: Boris Pletikosa 181/7/2010 InfoTrend 41

42 Birotrend nastavak sa 38. stranice Tko smo mi? Koliko nas ima i koliko mislimo da nas treba biti? Regrutacija se ne provodi samo zato da bi se zamijenio djelatnik koji je napustio kompaniju zbog bilo kojega razloga. U razmatranje se mora uzeti i dimenzija vremena, koju generaciju želimo zaposliti te kakvi su menadžeri te generacije. S druge strane, načela nam kontinuiteta govore kako datumi za odlazak u mirovinu moraju biti dosljedno utvrđeni. Tvrtke koje možemo usporediti s rijekom suprotnost su staromu crtanomu filmu koji prikazuje sastanak uprave na kojem predsjednik, okružen ulizicama, predlaže da se umirovljenje odgodi do daljnjega. Stroga izlazna pravila pomažu menadžerima shvatiti kako su zapravo samo jedna od karika u lancu. Liderstvo se stoga pretvara u služenje. Posao preuzimate od nekoga kako biste ga predali nekomu drugomu. U međuvremenu ga pokušavate održati barem na istoj razini na kojoj je bio kada ste ga preuzeli. Dosljedna izlazna pravila pozitivno utječu na poniznost. Tvrtke koje sebe vide kao živa bića koja stalno uče i razvijaju se traže drukčiji način razmišljanja, ne samo o procesu regrutacije nego i o svim drugim aspektima međuljudskih odnosa. Naglasak se prvenstveno stavlja na pitanje: Tko smo Mi? Drugim riječima, provodi se stalno propitivanje tko zaslužuje pripadati ustanovi, koga ćemo pustiti da nam se pridruži, a tko spada samo u okruženje? Definicija Sebstva, onoga tko smo zapravo i tko nam stoga pripada, obično je u velikoj mjeri restriktivna, što proces primanja novih članova čini u velikoj mjeri selektivnim. Jasnoća oko navedenih pitanja apsolutni je preduvjet kvalitetnoga postojanja svake živuće radne zajednice. Bez nje nema kontinuiteta, a bez kontinuiteta nema povjerenja među članovima zajednice. Bez povjerenja nema jedinstva ni zajednice. Opisano se razmišljanje prilično razlikuje od tekuće prakse Odjela za ljudske resurse u ekonomskim kompanijama koje traže prave ljude kako bi ih uspješno uklopile u tvrtku. Ljudi su dijelovi koji trebaju popuniti cjelinu, ruke koje trebaju služiti strojevima, umovi koji trebaju obaviti proračune ili istraživanja. Broj unovačenih ljudi određen je potrebnim kapacitetom za proizvodnju proizvoda predviđene potražnje. Ako je potražnja na višoj razini od raspoloživih kapaciteta, tada se primaju novi ljudi (i strojevi). Kada je potražnja na nižoj razini od kapaciteta, kompanija otpušta te viškove kapaciteta. Vrsta ljudi koji se primaju ili otpuštaju uglavnom je određena njihovim vještinama: Trebamo 250 tokara, ili Imamo prevelik broj administrativnoga osoblja. Pri navedenome se načinu promišljanja zapravo ne zapošljavaju i ne otpuštaju ljudi, nego samo njihove vještine, tj. ruke ili glave. Međusobnu obvezu između tvrtke i pojedinca možemo uobličiti kao najam vještine za naknadu koji se obično zbiva pod okriljem državnoga zakonodavstva ili kolektivnoga ugovora. Prema hipotezi živućih organizacija, zapošljavanje i otpuštanje ljudi zbiva se u okolnostima koje su više nalik na brigu kod primanja novih članova u klub, sindikat ili stručno tijelo. Osim toga što novi članovi moraju ispunjavati potrebne (stručne) kvalifikacije, pozorno se brine i za to da postoji određeni sklad između novoga člana i ustanove. Član i ustanova dijele određene vrijednosti te nastoje uskladiti svoje pojedinačne dugoročne ciljeve. Povrh toga, na zapošljavanje se ne gleda kao na pitanje kapaciteta. U živućoj se tvrtki problemi kapaciteta promatraju u kontekstu vanjskoga svijeta, a ne kroz smanjivanje ili povećavanje članstva. Npr. potkapacitiranost dovodi do snažnijega povezivanja s podugovaračima, što je djelotvorno rješenje u kompetitivnoj industriji s nestalnom potražnjom. Tako npr. Benetton razmjerno rijetko zapošljava nove ljude u središnji, jezgreni dio svoje radne zajednice. Na kraju možemo zaključiti kako svaki menadžerski tim ima izbor. Mnogi ljudi u poslovnome svijetu ne žele stvarati radnu zajednicu. Potpuno je legitimno ako netko želi stvoriti korporativni stroj s jedinom svrhom zarađivanja novca. Međutim, donošenje takve odluke ima svoje posljedice. Jer, svaka akcija ima svoju reakciju. Poduzetnici koji su se odlučili na takav pristup moraju znati da će morati koristiti drukčije strukture, procese, djelatnike i način odlučivanja od onih koji se koriste u živućoj organizaciji. Ljudi koji žele oblikovati ekonomsku kompaniju moraju znati da im na raspolaganju preostaje manji broj menadžerskih alata. U njihovim se tvrtkama za samo nekolicinu pojedinaca može reći da su članovi zajednice. Svi su ostali samo dijelovi tuđega stroja za proizvodnju novca. Njihovi odnosi to nužno ocrtavaju. Ti su ljudi autsajderi, unovačeni isključivo zbog svojih vještina, a ne zato da bi postali ravnopravnim članovima zajednice sa svim svojim pravima i obvezama. Budući da se vještine prodaju za novac, a novac nije prikladno sredstvo za harmonizaciju ciljeva korporacije i očekivanja pojedinca, lojalnost opada, a, kao rezultat toga, smanjuje se i povjerenje. Činjenica da nema zajedničkih ciljeva te da je prisutna niska razina povjerenja zahtijeva jačanje hijerarhijskoga nadzora kako bi stroj za proizvodnju novca i dalje bio djelotvoran i učinkovit. Uvjeti se za djelotvornu mobilizaciju svih dostupnih umova zato pogoršavaju. U slučaju kada posao raste, neki će od novih članova (morati) biti primljeni u unutarnju jezgru osnivača, njegovu užu ili proširenu obitelji, tj. usku skupinu članova. Do kritične točke dolazi u trenutku sukcesije. Odsutnost načela kontinuiteta i pouzdanja u sljedeću obiteljsku generaciju mnoge će strojeve za proizvodnju novca učiniti slučajnim i kratkotrajnim prolaznicima u svijetu u kojem postoje. Mogući novi zaposlenici takvih tvrtki sve to dobro znaju. Iako će se možebitno zaposliti, uvijek će na umu imati izlaz u povoljnome trenutku. Ukratko, ekonomske kompanije teško žive u promjenjivom okruženju koje ne mogu nadzirati. Kraj 42 InfoTrend 181/7/2010

43 Osvrt

44 Prodavaonice: Rijeka: Korzo 34, 051/ , RK Ri Riva 6, 051/ , P. Jurčića 4b, 051/ , Martinkova b.b. 051/ Krk: RK Krk S. Radića b.b. 051/ Šibenik: Bioci b.b. 022/ Zadar: Murvička cesta b.b. 023/ Umag: RK Trgopromet 1. svibnja b.b. 052/ Slatina: V. Nazora 66, 033/ Osijek: Vukovarska 189, 031/ Đakovo: I. G. Kovačića 25, 031/ Sisak: Ljudevita Gaja 17, 044/ Zagreb: D. Stupnik, Gospodarska 2, 01/ LCD i PLASMA TV, INFORMATIKA, DIGITALNE KAMERE i FOTOAPARATI, BIJELA TEHNIKA, GRIJANJE, KLIMATIZACIJA, SANITARIJE, KERAMIKA, ELEKTROINSTALACIJA, ALATI! Euronics - najveći europski prodajni lanac trgovaca potrošačke elektronike Euronics je najveća europska mreža nezavisnih trgovaca na malo robama zabavne elektronike (audio-tv programa, Hi-Fi, auto aukustika), kućanskih aparata, bijele tehnike, telefonije, računala. U Euronicsovoj ponudi možete pronaći vrhunske proizvode najpoznatijih svjetskih proizvođača i to High definition TV aparata, DVD rekordera, digitalnih kamera, osobnih i prijenosnih računala, fiksne i mobilne telefonije, kućanskih aparata, bijele tehnike te ostalih uređaja kvalitetnih marki. Širok izbor najnovijih proizvoda i pružanje niz prodajnih i postprodajnih usluga uz vrlo povoljan odnos cijene i kvalitete.

45 Posebni prilog časopisa infotrend egovernment Prekretnica razvoja elektroničke uprave Ukidaju se recepti i uputnice na papiru Registracija com.hr domene 180/6/2010 ehrvatska InfoTrend 1

46 e-uprava po mjeri građana Hrvatski okvir za interoperabilnost Prekretnica razvoja elektroničke uprave Uspostavljanje je interoperabilnosti jedan od najbitnijih projekata u provedbi Strategije razvoja elektroničke uprave koju je Vlada Republike Hrvatske prihvatila u siječnju 2009., a odnosi se na primjenu zajedničkih načela razvoja i primjene informatičkih rješenja u državnoj upravi te zajedničkih standarda, što će omogućiti usklađivanje rješenja različitih proizvođača, njihovu međusobnu komunikaciju i, konačno, usklađivanje poslovnih procesa i propisa koji uređuju određena područja Uvođenje interoperabilnosti u državnoj upravi Sukladno Strategiji razvoja elektroničke uprave za razdoblje od do za uspješan razvoj sustava elektronički umrežene uprave ključni je preduvjet usklađena suradnja dionika, automatizacija razmjene informacija i djelotvorna integracija procesa između tijela javne uprave na središnjoj i lokalnoj razini. To se postiže uspostavom interoperabilnosti, odnosno sustavnom izgradnjom sposobnosti različitih organizacija da usklađeno djeluju u smjeru zajedničkih ciljeva. Pri tomu se usklađeno djelovanje odnosi na pitanja razmjene podataka, informacija i znanja kroz usklađene poslovne procese i uz podršku informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Uspostavljanje je interoperabilnosti sredstvo koje će tijelima državne uprave omogućiti da svojim usklađivanjem prema Hrvatskomu okviru za interoperabilnost (HROI) unaprijede svoju sposobnost upravljanja i razmjenjivanja informacija, a građanima omoguće jednostavniju i bržu komunikaciju u obavljanju javnih usluga. Ujedno će se omogućiti sigurna i djelotvorna razmjena podataka s europskom administracijom, što je posebno bitno i svojevrsna je obveza u kontekstu skoroga članstva RH u Europskoj uniji. Uspostavljanje je interoperabilnosti tijela državne uprave na konceptu umrežene uprave započeto uvođenjem OIB-a, kao osnovnoga identifikatora svih osoba u komunikaciji svih osoba s tijelima javne vlasti, sukladno odredbama Zakona o osobnome identifikacijskome broju (NN 60/08) i Pravilnika o osobnome identifikacijskome broju (NN 1/09). Osim jedinstvenoga identifikatora koji predstavlja OIB, najbitniji je dio toga sustava već izgrađen, a to je državna HITRONet mreža, koja je osnovna, sigurna i zatvorena infrastruktura za razmjenu podataka. U tijelima dr- Prikaz 1: Ulaganja Vlade Republike Hrvatske u informatizaciju ( ) 2 InfoTrend ehrvatska 180/6/2010

47 žavne uprave također postoji i velik broj registara u kojima se nalaze podatci, a najavljeno je i pokretanje projekta elektroničke osobne iskaznice koja će omogućiti identifikaciju građana u elektroničkim sustavima i uspostavu povjerenja u elektroničkoj komunikaciji s državnom upravom. Time će svi ključni preduvjeti za brzi razvoj elektroničke umrežene uprave biti zadovoljeni, a omogućit će povezivanje brojnih informatičkih otoka nastalih na osnovi intenzivnoga ulaganja u informatizaciju i provedbe programa e-hrvatska u proteklih nekoliko godina. Prikaz 2: Usklađivanje područja interoperabilnosti Usklađivanjem prema Hrvatskome okviru za interoperabilnost, koje će biti dužna provesti sva tijela državne uprave, unaprijedit će se upravljanje i razmjena informacija u državnoj upravi, a građanima omogućiti jednostavnije i brže obavljanje javnih usluga čuje predstavnike svih dionika nacionalnoga okvira za interoperabilnost. U skladu s takvom najboljom praksom Vlada Republike Hrvatske svojom Odlukom o uspostavljanju Hrvatskoga okvira za interoperabilnost uspostavlja Vijeće za informatizaciju državne uprave, kao stručno i savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske koje uključuje predstavnike ministarstava i središnjih državnih ureda i zaduženo je donositi dokumente interoperabilnosti u skladu s odrednicama HROI-a koje je također prihvatila Vlada Republike Hrvatske. Odlukom se također uspostavlja i Koordinacija za informatizaciju tijela državne uprave kao operativno tijelo za provedbu interoperabilnosti koja će u okviru svojih zadaća koordinirati primjenu i provedbu HROI-a između dionika i unutar vlastitih organizacija te koordinirati aktivnosti i projekte tijela državne uprave u području interoperabilnosti. Odrednice su Hrvatskoga okvira za interoperabilnost pripremljene na osnovi analize najbolje prakse zemalja članica EU-a, ali i drugih zemalja s visoko razvijenom elektroničkom upravom, Studije Europske komisije o mjerenju i praćenju razvoja nacionalnih okvira za interoperabilnost zemalja članica EU-a 1) te su usklađene s Europskim okvirom za interoperabilnost 2). Odrednice Hrvatskoga okvira za interoperabilnost definiraju strateška polazišta za provedbu Odluke Vlade Republike Hrvatske o Hrvatskome okviru za interoperabilnost. One definiraju HROI, njegov odnos prema reformi javne uprave i Odluka Vlade o uspostavljanju interoperabilnosti U cilju uspostavljanja interoperabilnosti u tijelima državne uprave Vlada je Republike Hrvatske na svojoj 62. sjednici, održanoj 24. lipnja 2010., prihvatila Odluku o uspostavljanju Hrvatskoga okvira za interoperabilnost te Zaključak o prihvaćanju Odrednica Hrvatskoga okvira za interoperabilnost koje je predstavio Igor Lučić, državni tajnik Središnjega državnoga ureda za e-hrvatsku, istaknuvši kako je donošenje tih dokumenata nužno kako bi se omogućilo donošenje usklađenih pravila, propisa, normi, potpornih servisa, resursa te provedbenih mjera namijenjenih stvaranju elektroničke i umrežene uprave. Nacionalni okviri za interoperabilnost zemalja s visoko razvijenom elektroničkom upravom sadržavaju brojne norme, modele, arhitekture, preporuke i slične dokumente interoperabilnosti. Takvi se dokumenti u zemljama članicama EU-a donose dogovorno u okviru tijela koje ukljue-upravi, dionike i korisnike, provedbeni cilj i aktivnosti, strukturu, odnose i obveze u primjeni te osnovna načela. Dokumente je izradio Središnji državni ured za e-hrvatsku u sklopu provedbe Strategije razvoja e-uprave, a javnosti su predstavljeni u svibnju ove godine kada je održano i nekoliko radionica na kojima je sudjelovalo ukupno stotinjak predstavnika javnoga i privatnoga sektora koji su dali znatan doprinos u oblikovanju konačnih dokumenata. Osnovna načela HROI-a Pri provedbi HROI-a potpuno će se poštivati i primjenjivati osnovna načela Strategije razvoja elektroničke uprave u Republici Hrvatskoj za razdoblje od do Osim njih HROI se zasniva i na sljedećim načelima: 180/6/2010 ehrvatska InfoTrend

48 egovernment HROI prati europsku strategiju i europski okvir za interoperabilnost i drugu srodnu dokumentaciju na razini EU-a te prihvaća najbolju praksu zemalja s razvijenim nacionalnim okvirima za interoperabilnost. U područjima u kojima postoje odgovarajuće nacionalne i/ili međunarodne norme HROI referencira te norme bez pokretanja usporednoga postupka prihvaćanja normi. HROI se gradi kroz kombinirani pristup odozgo prema dolje (eng. top-down) i odozdo prema gore (eng. bottom-up) i to: odozgo prema dolje: plan se aktivnosti zasniva na strateškim ciljevima i prioritetima Strategije vladinih programa. Provodi se kroz standardizaciju metodologija, uspostavu servisa interoperabilnosti, izgradnju i dostupnost gradbenih komponenti, provedbu strateških projekata i pilota te koordinirani rad tijela državne uprave u području interoperabilnosti, uz javno objavljivanje dokumenata HROI-a. Odozdo prema gore: taj pristup omogućava inicijativu skupina interesno i poslovno povezanih dionika tamo gdje postoje uvjeti za uspješnu uspostavu interoperabilnosti te brzu realizaciju i isporuku usluga korisnicima. Takve inicijative moraju biti usuglašene s tekućim strateškim i provedbenim pravilima HROI-a. HROI potiče višekratno korištenje dostupnih referentnih specifikacija i gotovih komponenti zasnovanih na otvorenome kodu, pri čem zadovoljava Opći konceptualni model javnih usluga (General public service conceptual model - GPSCM 3) ), vrijedeće metode i međunarodne standarde. Razvoj HROIa je očit i otvoren te omogućava sudjelovanje svih dionika u skladu s Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata 4). Osim razmjene elektroničkoga računa servis nudi i dodatne funkcionalnosti Razine interoperabilnosti Interoperabilnost je sposobnost zasebnih i različitih organizacija da međusobno djeluju u smjeru zajednički korisnih i dogovorenih ciljeva. To uključuje razmjenu podataka, informacija i znanja kroz poslovne procese koje podržavaju i korištenje IKT sustava. To se složeno svojstvo ostvaruje usklađivanjem djelovanja organizacija na pet poslovnih područja (političkom, odnosno području odlučivanja, pravnom, organizacijsko-procesnom, semantičkom i tehničkom). Svako od njih ima specifičan pogled na djelovanje organizacije i njezinu interoperabilnost. Prilikom razmatranja poslovnih područja i interoperabilnosti organizacija u državnoj upravi treba prihvatiti i sljedeće: za tijela državne uprave unutar postojećega pravnoga okvira uspostavljeni su mehanizmi usklađivanja strateških dokumenata i propisa na političkome i pravnome području. Takva ujednačena polazišta za uspostavu međusobne interoperabilnosti znatno olakšavaju cjelokupan proces. No HROI definira nove i sveobuhvatne procese suradnje, razvoja i uspostave interoperabilnosti pa je te mehanizme i njihovu ulogu nužno uskladiti i uklopiti u procese HROI-a. Propisi (zakoni, uredbe, pravilnici i drugo) definiraju pravila, organizacijske sheme, poslovne procese, strukture i značenje podataka, a mogu referencirati i tehničke norme. Drugim riječima, oni definiraju neke elemente interoperabilnosti. Zato preispitivanje i prilagodba propisa čini bitnu sastavnicu provedbe HROI-a u dijelu gdje se time podiže razina interoperabilnosti svih bitnih dionika radi postizanja ciljeva tih propisa. Odnos HROI-a prema reformi javne uprave i elektroničkoj upravi Potrebe društva, građana i gospodarstva, nužnost ukupnoga smanjenja administrativnoga opterećenja i euro-integracijski procesi postavljaju sve veće zahtjeve na učinkovitost, djelotvornost i očitost djelovanja javne uprave. Vlada je Republike Hrvatske prepoznala te potrebe te je s ciljem pokretanja procesa njihovoga zadovoljavanja donijela Strategiju reforme državne uprave i Strategiju razvoja elektroničke uprave. HROI, reforma javne uprave i e-uprava tri su povezane razvojne sastavnice koje zajedničkim djelovanjem stvaraju uvjete za ostvarenje predodžbe suvremene korisnički usmjerene uprave: Reforma javne uprave preobražava način, stručnost, kvalitetu i pristup radu uprave u okviru njezinih ovlasti (pri čem je u središtu njezin postojeći sustav i kontinuitet njegovoga djelovanja); e-uprava je usmjerena na korištenje raspoloživih tehnoloških mogućnosti za podizanje kvalitete usluga i podrške tomu radu (gdje je u središtu ciljni sustav definiran mogućnostima IKT); HROI stvara uvjete za interoperabilnost organizacija, ljudi i sustava. Za reformu javne uprave HROI uspostavlja uvjete za povezivanje i dostupnost informacija, procesa i ljudi unutar javne uprave te njihovo aktivno sudjelovanje u svim procesima. To se odnosi na: informiranje, razmatranje mogućnosti, snimke stanja, sudjelovanje u razvoju i praćenju učinaka te korištenje novih rješenja za pružanje usluga korisnicima, na način koji minimalno narušava obavljanje tekućih obveza i svakodnevno donosi poboljšanja. U razvoju elektroničke uprave HROI definira opće pretpostavke, postupke i pristup interoperabilnosti organizacija i informacijskih sustava unutar javne uprave, prema nacionalnoj i međunarodnoj zajednici te gradi zajedničke resurse i pruža podršku optimiziranoj izgradnji interoperabilnosti. HROI je u obama područjima jedan od ključnih pokretača te omogućava da se iskustva, rješenja i servisi učine dostupnim 1) Supporting the European Interoperability Strategy Elaboration Final Report Phase 1. Brussels: Deloitte for the European Commission, Directorate-General for Informatics ( 2) European Interoperability Framework for Pan-European e Government Services Version 1.0. Luxembourg: Office for Official Publications of the European Communities ( Draft document as basis for EIF 2.0. Brussels: European Commission ( 3) Draft document as Basis for EIF 2.0, ( 4) Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, 21. studenoga 2009., NN 140/2009 5) Directive 2003/98/EC of the European Parliament and of the Council of 17 November 2003 on the re-use of public sector information ( InfoTrend ehrvatska 180/6/2010

49 Prikaz 3: Odnos HROI-a prema reformi javne uprave i e-upravi u razvojnome kontekstu svima kao zajednički društveni resursi, dok u okviru vlastitoga fokusa HROI stvara pretpostavke za ukupnu društvenu interoperabilnost, s ciljem poticanja bržega razvoja informacijskoga društva i društva znanja. Primjena HROI-a u gospodarstvu i civilnome sektoru Interoperabilnost javne uprave podrazumijeva povezivanje organizacija i procesa kako unutar sustava javne uprave tako i s vanjskim dionicima. Na taj se način otvaraju novi načini racionalizacije poslovanja te korištenja javnih resursa i proračunskih sredstava jer je moguće prepustiti dio razvoja, funkcija i usluga onim organizacijama koje to mogu napraviti djelotvornije, kvalitetnije, jeftinije ili bolje. Gospodarstvo U gospodarstvu postoje dva opća područja primjene HROI-a: IKT sektor surađuje na izgradnji zajedničke informacijske infrastrukture, tehničkoj realizaciji rješenja te savjetovanju i osposobljavanju tijela uprave za interoperabilnost. Razvojne i uslužne organizacije mogu surađivati s upravnim organizacijama na izgradnji sadržaja i stručnih elemenata usluga za korisnike javnih usluga, odnosno korištenju i distribuciji javnih informacijskih resursa i sadržaja kroz usluge dodane vrijednosti (razvojne i uslužne organizacije). Primjena i usklađivanje s HROIem u tome području znatno olakšavaju realizaciju suradnje i ciljeva. HROI također otvara nove mogućnosti za razvoj javno-privatnoga partnerstva, s obzirom na to da stvara uvjete za očito praćenje tih odnosa i njihovu bolju prilagođenost društvenim potrebama. Boljim iskorištavanjem javnih resursa (na primjer populacijskih, prostornih i statističkih podataka) podiže se njihova korisnost i istodobno otvara novi prostor za djelotvornije korištenje tih resursa, uštede i alternativne izvore financiranja u javnoj upravi. Civilni sektor Civilni je sektor često nadopunjujući javnomu sektoru jer pokriva određene segmente sektora radi zadovoljavanja potreba specifičnih skupina korisnika (na primjer zdravstvo, socijalna skrb, kultura i slično), čime se otvaraju brojna područja suradnje. Na primjer, za zadovoljavanje potreba manjih društvenih skupina koje spadaju u osnovna prava (poput osiguranja uvjeta za život i skrb bolesnika s rijetkim bolestima), za javnu je upravu i za same korisnike mnogo djelotvornije podržati odgovarajuće udruge posvećene tim problemima nego razvijati posebne vlastite kapacitete za svaku takvu skupinu. S druge strane osiguravanjem korištenja javnih resursa takvim se udrugama može ekonomično pružiti podrška tamo gdje ne mogu sami osigurati nužne uvjete (komunikacijski kanali prema korisnicima, prilagođene usluge javne uprave i slično). U konačnici, javni bi sektor imao mogućnost praćenja i ažurnih informacija na mnogo širemu području društvenih potreba bez nužde osiguranja organizacijskih i kadrovskih preduvjeta. Posljedice uspostavljanja interoperabilnosti Prihvaćanje je Hrvatskoga okvira za interoperabilnost jedna od provedbenih aktivnosti Programa gospodarskoga oporavka Vlade Republike Hrvatske u sklopu kojega je planirano ostvarivanje znatnih ušteda u pogledu djelotvornijega upravljanja sredstvima namijenjenih za razvoj informacijskih sustava tijela državne uprave te smanjenja troškova za građane i gospodarstvo u pogledu pribavljanja podataka i akata kojima tijela državne uprave već raspolažu. Uspostavljanjem interoperabilnosti na godišnjoj razini samo u državnoj upravi moguće je uštedjeti oko 250 milijuna kuna, dok su uštede za gospodarstvo višestruko veće. Prednosti od prihvaćanja Hrvatskoga okvira za interoperabilnost mogu se sažeti u sljedećim točkama: djelotvornija, brža i sigurnija razmjena informacija; poboljšanje odgovornosti i transparentnosti državne uprave; olakšanje dosadašnjega poslovanja javnoga i gospodarskoga sektora; unaprjeđenje nacionalne konkurentnosti; unaprjeđenje nacionalne sigurnosti; 80 milijuna kuna godišnjih ušteda u državnome proračunu na održavanju postojećih sustava i smanjenju troška nepotrebnih ulaganja kasnijom će se provedbom ostalih planiranih aktivnosti u okviru uspostavljanja interoperabilnosti omogućiti dodatne uštede u državnome proračunu: 75 milijuna kuna godišnje za održavanje registara koji u ovome trenutku sadržavaju nepotrebne podatke te 90 milijuna kuna godišnje zbog smanjenja troškova dostave i razmjene podataka Uspostavljanje interoperabilnosti kao posljedicu ima i mogućnost vrjednovanja i upravljanja informacijama koje stvara i razmjenjuje uprava kao nacionalnim strateškim dobrom ( Directive on the re-use of public sector information 5). Konkretno, riječ je o informacijama koje se mogu komercijalno iskoristiti (kao što su, primjerice, meteorološke informacije, prostorni podatci, podatci o prometu...) i za koje se može ostvariti tržišna vrijednost od najmanje milijardu kuna godišnje, dok se iste u Europskoj uniji procjenjuju na 27 milijardi eura. 180/6/2010 ehrvatska InfoTrend

50 egovernment Ukidaju se recepti i uputnice na papiru PN: Program za e-recept u sljedećem će se koraku proširiti na e-uputnicu. Liječnik sada piše uputnicu za vađenje krvi s kojom pacijent odlazi u laboratorij, kasnije se vraća po nalaz, a potom opet treba k liječniku. Po novome, i uputnica i nalaz kolaju elektroničkim putem pa će pacijent nakon vađenja krvi nalaz dobiti kod svoga liječnika... Oko stanovnika Međimurske i stanovnika Ličko-senjske županije prvi u Hrvatskoj osjetili su u svakodnevnom životu prednosti elektroničkog recepta. Testiranje sustava u koji je umreženo, ugrubo, stotinjak ordinacija iz primarne zaštite sa svim ljekarnama u tim dvjema županijama počelo je 19. travnja. Danas kreće u puni pogon, a ministar zdravstva Darko Milinović u Gospiću je javnosti predstavio projekt zdravstva bez papira te promovirao e-recept. U ovoj fazi papirnati recept zamijenit će e-recept, čime sustav u kojemu izabrani liječnik prepisuje lijek na papirnati recept s kojim pacijent odlazi u ljekarnu po svoj lijek, ostaje iza nas. Umjesto toga liječnik upisuje recept u računalo, u informatički sustav, koji u obliku poruke stiže u centralni server HZZO-a i tu ostaje pohranjen do podizanja lijeka. Pacijent odlazi u koju god ljekarnu želi, ljekarnik upisuje pacijentove podatke iz zdravstvene iskaznice u računalo i tako sasvim jednostavno nalazi lijek koji mora izdati pacijentu. Kronični pacijenti u ordinaciju najčešće dolaze kako bi dobili recepte za svoju redovitu terapiju. Zbog toga u ordinaciju više neće morati dolaziti. Bit će dovoljno da nazovu svoga doktora koji će napisati e-recept, a pacijent po lijek odlazi izravno u ljekarnu. Program za e-recept u sljedećem će se koraku proširiti na e- uputnicu, i to, u početku, samo za laboratorij u primarnoj zaštiti, u domu zdravlja. Liječnik sada piše uputnicu za vađenje krvi s kojom pacijent odlazi u laboratorij, kasnije se vraća po nalaz, a potom opet treba k liječniku. Po novome, i uputnica i nalaz kolaju elektroničkim putem pa će pacijent nakon vađenja krvi nalaz dobiti kod svoga liječnika. Život će pacijentima posebno pojednostavniti elektroničko naručivanje za specijalističke pretrage i preglede. Rijetki su oni koji ne znaju što se sve mora proći i koliko vremena izgubiti da bi se, primjerice, s uputnicom za CT došlo do upisa za termin. Nazivanje bolnica i potraga za najbržim terminom, a pacijent mora sve učiniti sam. U zdravstvu bez papira, liječnik ili medicinska sestra u primarnoj zaštiti elektroničkim putem naručuju pacijenta. S primarnom će biti povezane sve ambulante u specijalističko-konzilijarnoj zaštiti koje imaju ugovor s HZZOom. Njihova je obveza da u elektronički sustav ubace slobodne termine za preglede i pretrage u svim bolnicama koje će obiteljski liječnik vidjeti u svom računalu te će klikom pacijenta naručiti za prvi mogući termin na željenu pretragu. Pacijent dobiva papirnatu potvrdu s datumom, vremenom i mjestom za pretragu. Do kraja ove godine u cijeloj će Hrvatskoj krenuti e-recept, e-naručivanje te elekronički karton. U općoj medicini e-karton postoji već gotovo dvije godine. Novost je da će e-karton sa zdravstvenim podacima pacijenata biti na centralnom serveru HZZO-a pa će biti dostupni i bolničkim specijalistima, što će podići kvalitetu zdravstvene zaštite. Često se događa da pacijent ode specijalistu i ne zna precizno objasniti, recimo, kakve sve lijekove uzima ili koje je pretrage obavio. Zato se mnoge pretrage nepotrebno ponavljaju. E-karton bit će posve dostupan specijalistu, ali i liječniku u hitnoj medicini na terenu. Ljekarniku će jedini dostupan podatak biti e-recept, izabrani doktor imat će naravno pravo uvida u sve zdravstvene podatke svojih pacijenata, a inženjer u laboratoriju moći će vidjeti samo e-uputnicu. Vodilo se, dakle, računa i o zaštiti osobnih podataka.dio informatičke mreže je i HZJZ gdje se prikuplja i obrađuje zdravstvena statistika. Sada se to čini na papiru, zbog čega zdravstveni pokazatelji ne mogu biti posve aktualni, a kada novi sustav proradi, HZJZ će podatke o zdravlju i bolestima nacije dobivati u stvarnom vremenu. Od 15. lipnja CAR- Net je počeo uvoditi novi način registracije com.hr domena na način da se domene registrira isključivo preko ovlaštenih registrara. Produljenje registracije, ažuriranje podataka i ostali poslovi vezani uz administraciju com.hr domena također će se obavljati putem registrara... Svi dosadašnji korisnici trebat će odabrati svog registrara preko kojeg će vršiti produljenje registracije i promjenu podataka. Nakon što korisnik kontaktira odabranog registrara, registrar će pokrenuti postupak transfera domene. Transfer domene korisnik mora potvrditi klikom na link kojeg će dobiti u poruci i od tog trenutka sve poslove vezano uz administraciju svoje domene obavlja preko odabranog registrara.novi korisnici koji com.hr domenu registriraju po prvi put, također moraju odabrati registrara preko kojeg će registrirati željenu domenu. Ovim putem najavljujemo da će i cijena com.hr domena biti znatno niža od dosadašnjih 180 kn za registraciju i prvu godinu korištenja, odnosno 150 kn za svaku iduću godinu. Cijena koju plaća registrar je 20 kn tako da bi maksimalna očekivana cijena za krajnjeg korisnika trebala biti manja od cijena ostalih domena na tržištu. 6 InfoTrend ehrvatska 180/6/2010

51 Registracija com.hr domene Ovlašteni registrari koji su s CARNetom sklopili Ugovor su (abecednim redom): Avalon d.o.o. - Ćuk d.o.o. - Infonet d.o.o. - I.T. Plus d.o.o. - Novi Kod d.o.o. - Orbis d.o.o. - ; Posluh d.o.o. - Regica.net d.o.o. - S.H.O.P. Centar d.o.o. - Prema odredbi Pravilnika o ustrojstvu i upravljanju vršnom nacionalnom internetskom domenom od 1. srpnja godine od 13:00 sati u Republici Hrvatskoj omogućena je registracija naplatnih sekundarnih domena. Pravilnikom se željelo svim korisnicima pružiti jednaka mogućnost u ostvarivanju prava na virtualni identitet, tako da su imena besplatnih domena precizno definirana. No za sve korisnike koji imaju želju za dodatnim domenama, ili iz bilo kojeg razloga žele domenu drugačijeg naziva od onog koji im pripada besplatno, od 1. Srpnja imaju mogućnost registracije takvih domena. Registracija naplatnih sekundarnih domena omogućena je svim pravnim i fizičkim osobama u Republici Hrvatskoj, i to jedna naplatna domena za fizičke osobe i udruge, a devet naplatnih domena za pravne osobe. Registracija naplatnih domena obavlja se isključivo putem ovlaštenih registrara, a cijenu registracije određuju sami registrari. Korisnici naplatnih sekundarnih domena ove domene mogu koristiti u bilo koju svrhu (komercijalne svrhe, za predstavljanje proizvoda, usluga i projekata, ili u nekomercijalne svrhe). S obzirom da nema uvjeta za naziv domene, korisnici se moraju strogo pridržavati Pravilnika, odnosno suzdržavati se od registracije domena kojima bi kršili tuđa prava (zaštićeni žigovi i robne marke). Tako registrirane domene ne smiju se prodavati ili davati na korištenje trećim osobama. Domena će se brisati ako se utvrdi da ju isključivo ili pretežno koristi osoba koja nije registrirana kao korisnik te domene ili da je registrirana protivno odredbama Pravilnika. Isto tako, temeljem članka 22. Pravilnika, nije dozvoljena registracija tehničkih pojmova, zemljopisnih imena i generičkih pojmova od interesa za informacijski prostor Republike Hrvatske. Donesen SPEUP Središnji državni ured za e-hrvatsku, uz suglasnost Ministarstva uprave, donio je Standardni projekt elektroničkog uredskog poslovanja (SPEUP), kojim se u svim javnopravnim tijelima u Republici Hrvatskoj uređuje uredsko poslovanje u elektroničkom obliku Standardni projekt elektroničkog uredskog poslovanja predstavlja početak rada na standardizaciji i uvođenju elektroničkog uredskog poslovanja u javnoj upravi. Isti predstavlja jedinstvenu specifikaciju, odnosno standardizirani skup zahtjeva koje mora ispunjavati bilo koje informatičko rješenje za elektronički podržano uredsko poslovanje u svim javnopravnim tijelima u Republici Hrvatskoj. Ujedno, sadrži popis svih poslovnih procesa koji proizlaze iz Uredbe o uredskom poslovanju, njihov detaljni opis kao i grafički prikaz dijagrama aktivnosti unutar tih procesa, te specifikaciju obveznih i opcionalnih funkcionalnih i nefunkcionalnih zahtjeva koje mora zadovoljiti svaki sustav za elektroničko uredsko poslovanje. U njemu je podrobno razrađena i definirana podatkovna XML struktura svih elemenata koji tvore e-dokument, e-pismeno, e-predmet i e-pošiljku. Takva standardizirana XML struktura treba omogućiti da sva javnopravna tijela međusobno mogu, putem svojih informatičkih sustava, razmjenjivati elektroničke dokumente, pismena i predmete i to na strojno razumljiv način, bez obzira od kojeg je proizvođača i na kojoj je tehnološkoj platformi izgrađeno rješenje koje pojedino tijelo koristi u svojem uredskom poslovanju. Pored toga dokument sadrži i metodologiju primjene Standardnog projekta kroz koju su opisani različiti scenariji njegovog korištenja u različitim javnopravnim tijelima. Napredni Finci Od 1. srpnja Finci imaju jedno novo ljudsko pravo - pravo pristupa internetu uz minimalno dopuštenu brzinu od 1 megabita po sekundi Finska, u kojoj se internetom koristi 96% stanovnika, tako je postala prva zemlja u svijetu koja je to učinila. Država se obvezala i do dovršiti optičku infrastrukturu te svima povećati brzinu na 100 megabita po sekundi. Proglašenjem pristupa internetu temeljnim ljudskim pravom, Finska je postala prva zemlja u svijetu koja će svojim građanima omogućiti korištenje brzog interneta. Od danas, svi telekomunikacijski operateri obvezni su svakom građaninu koji to želi, osigurati infrastrukturu koja podržava najmanje 1 megabit. I dok u Francuskoj i Velikoj Britaniji najavljuju potpuno isključenje ili ograničavanje pristupa internetu korisnicima koji neprekidno i u velikim količinama skidaju glazbu i filmove, u Finskoj će se prekršitelji pismeno upozoriti, bez potpunog uskraćivanja pristupa internetu. 180/6/2010 ehrvatska InfoTrend

52 egovernment Regija D2 prešla na digitalnu televiziju U digitalnoj regiji D2 koja obuhvaća Bjelovarskobilogorsku, Virovitičko-podravsku, Požeško-slavonsku te Brodsko-posavskoj županiju zadnjim minutama 29. lipnja prestalo je analogno emitiranje televizijskog programa... Antene većine stanovnika mogu ostati okrenute prema dosadašnjim odašiljačima - MUX A odnosno HRT1 i HRT2 emitirati će se na 29. kanalu, a MUX B odnosno RTL i Nova TV na 39. kanalu UHF-a.Pritom će se program lokalnih televizijskih nakladnika kraće vrijeme emitirati istovremeno digitalnim i analognim putem kako bi se ostavilo dovoljno vremena za uspješan prelazak na isključivo digitalno emitiranje. Kao i prije, u akciji DTV ZA SVE u regiji D2 se u suradnji Veleučilištem u Požegi, Veleučilištem u Slavonskom Brodu, Visokom školom za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici te Visokom tehničkom školom u Bjelovaru nudi besplatna pomoć oko podešavanja DVB-T prijemnika u kući.kao i prije, dovoljno je nazvati besplatan broj telefona koji je dostupan radnim danima 8-21h, te u noći s 29. na 30. lipnja non-stop. Priznanje Hrvatskoj pošti Hrvatska pošta je osvojila drugo mjesto u finalu natječaja za prestižnu nagradu koja se dodjeljuje svjetskim poštanskim operatorima World Mail Awards. Proglašenje najboljih održano je 15. lipnja godine u Kopenhagenu Hrvatska pošta je prvi put nominirana u ovom natjecanju, koje se organizira od godine, a mnogi ga nazivaju «Oscarom» poštanske industrije. Sama kandidatura pokazala je da Hrvatska pošta stoji rame uz rame najboljim poštanskim operatorima, a drugo mjesto potvrdilo je da su stručnost i iskustvo zaposlenika te dosad provedeni projekti i poboljšanja u radu Hrvatske pošte zamijećeni u svijetu. U prilog tomu idu i izvrsni poslovni rezultati koje je Hrvatska pošta ostvarila u ovoj godini. Podsjetimo, Hrvatska pošta je u prva četiri mjeseca godine ostvarila 33,6 milijuna kuna dobiti te smanjila troš- dernizaciju tradicionalnih. Ocjenjivački sud je naglasak stavio na konkretne promjene te je posebnu pozornost posvetio opsegu promjena, brzini njihove primjene i učinkovitoj uporabi resursa koje poštanski operator ima na raspolaganju. Upravo je ovakve promjene, potaknuta ozbiljnim problemima u poslovanju i velikim financijskim gubicima, Hrvatska pošta pokrenula godine, te u svega nešto više od godinu dana provela prijeko potreban proces reorganizacije i restrukturiranja. Dodjelu nagrada organizira Triangle Management Services, vokove poslovanja za gotovo dva posto. Za nagrade, koje su dodijeljene u jedanaest kategorija, stiglo je više od 3000 prijava, a Hrvatska pošta osvojila je drugo mjesto u kategoriji «Restrukturiranje», od ukupno 191 države članice Svjetske poštanske unije. Nagradom u kategoriji «Restrukturiranje» struka je odala priznanje poštanskim operatorima koji su znatno promijenili svoje poslovanje s ciljem postizanja boljih poslovnih rezultata i bolje usmjerenosti prema korisnicima. To, među ostalim, uključuje i racionalizaciju poslovanja, optimizaciju resursa te uvođenje novih usluga uz modeća svjetska tvrtka za ana- lizu globalnog tržišta poštanskih, kurirskih i logističkih usluga, a pobjednike bira međunarodni stručni ocjenjivački sud. Krajnji cilj ovog natjecanja je istaknuti najbolje poslovne prakse i uspjehe poštanskih operatora iz cijelog svijeta te potaknuti daljnji razvitak poštanske industrije. Hrvatska pošta iznimno je ponosna na postignuti rezultat, što nam daje dodatni poticaj da nastavimo sa započetim promjenama i modernizacijom poslovanja 8 InfoTrend ehrvatska 180/6/2010

Iskustva video konferencija u školskim projektima

Iskustva video konferencija u školskim projektima Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar www.medskolazd.hr Iskustva video konferencija u školskim projektima Edin Kadić, profesor mentor Ante-Kuzmanic@medskolazd.hr Kreiranje ideje 2003. Administracija Učionice

More information

Port Community System

Port Community System Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS

More information

BENCHMARKING HOSTELA

BENCHMARKING HOSTELA BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991

More information

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant

More information

PROJEKTNI PRORAČUN 1

PROJEKTNI PRORAČUN 1 PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja

More information

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako

More information

Windows Easy Transfer

Windows Easy Transfer čet, 2014-04-17 12:21 - Goran Šljivić U članku o skorom isteku Windows XP podrške [1] koja prestaje 8. travnja 2014. spomenuli smo PCmover Express i PCmover Professional kao rješenja za preseljenje korisničkih

More information

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces

More information

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam

More information

MENADŽMENT I INFORMACIONE TEHNOLOGIJE Katedra za menadžment i IT. Menadžment i informacione tehnologije

MENADŽMENT I INFORMACIONE TEHNOLOGIJE Katedra za menadžment i IT. Menadžment i informacione tehnologije Prezentacija smjera MENADŽMENT I INFORMACIONE TEHNOLOGIJE Katedra za menadžment i IT Menadžment i informacione tehnologije Zašto... Careercast.com latest report on the ten best jobs of 2011 #1 Software

More information

SAS On Demand. Video: Upute za registraciju:

SAS On Demand. Video:  Upute za registraciju: SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U

More information

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet

More information

Podešavanje za eduroam ios

Podešavanje za eduroam ios Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja

More information

Katedra za menadžment i IT. Razvoj poslovnih informacionih sistema

Katedra za menadžment i IT. Razvoj poslovnih informacionih sistema Prezentacija smjera Razvoj poslovnih informacionih sistema Katedra za menadžment i IT Razvoj poslovnih informacionih sistema Zašto... Careercast.com latest report on the ten best jobs of 2011 #1 Software

More information

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Trening: Obzor 2020. - financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Ana Ključarić, Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja PROGRAM DOGAĐANJA (9:30-15:00) 9:30 10:00 Registracija

More information

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum.

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Postoje dvije jednostavne metode za upload slika na forum. Prva metoda: Otvoriti nova tema ili odgovori ili citiraj već prema želji. U donjem dijelu obrasca

More information

DUBROVNIK OUTDOOR KLASTER

DUBROVNIK OUTDOOR KLASTER DUBROVNIK OUTDOOR KLASTER SEMINAR O PUSTOLOVNOM TURIZMU DUBROVNIK OUTDOOR FESTIVAL 2018 Unutar Dubrovnik outdoor festivala 2018. u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku, 18. svibnja 2018. održat će se

More information

WWF. Jahorina

WWF. Jahorina WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation

More information

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual

More information

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB. 9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98

More information

JU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br

JU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br Općina Sedmica obilježavanja ljudskih prava ( 05.12. 10.12.2016.godine ) Analiza aktivnosti Sedmica ljudskih prava u našoj školi obilježena je kroz nekoliko aktivnosti a u organizaciji i realizaciji članova

More information

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj

More information

Sustav potpore za program OBZOR 2020.

Sustav potpore za program OBZOR 2020. Sustav potpore za program OBZOR 2020. INFORMATIVNI DAN Obzor 2020. Prioritet:Industrijsko vodstvo Područje: Nanotehnologije, napredni materijali, biotehnologija, napredna proizvodnja i prerada (NMP+B)

More information

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog

More information

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel

More information

Upravljanje kvalitetom usluga. doc.dr.sc. Ines Dužević

Upravljanje kvalitetom usluga. doc.dr.sc. Ines Dužević Upravljanje kvalitetom usluga doc.dr.sc. Ines Dužević Specifičnosti usluga Odnos prema korisnicima U prosjeku, lojalan korisnik vrijedi deset puta više nego što je vrijedio u trenutku prve kupnje. Koncept

More information

1. Instalacija programske podrške

1. Instalacija programske podrške U ovom dokumentu opisana je instalacija PBZ USB PKI uređaja na računala korisnika PBZCOM@NET internetskog bankarstva. Uputa je podijeljena na sljedeće cjeline: 1. Instalacija programske podrške 2. Promjena

More information

Nejednakosti s faktorijelima

Nejednakosti s faktorijelima Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih

More information

Uvod u relacione baze podataka

Uvod u relacione baze podataka Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako

More information

Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa

Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa Mindomo je online aplikacija za izradu umnih mapa (vrsta dijagrama specifične forme koji prikazuje ideje ili razmišljanja na svojevrstan način) koja omogućuje

More information

ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP

ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP M. Mitreski, A. Korubin-Aleksoska, J. Trajkoski, R. Mavroski ABSTRACT In general every agricultural

More information

SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA. Ivan Pukšar, UNPAH

SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA. Ivan Pukšar, UNPAH SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA Ivan Pukšar, UNPAH DMK destinacijska menadžment kompanija tvrtka koja koristi svoje opsežno poznavanje turističkih resursa, raspolaže sa stručnim djelatnicima te

More information

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za

More information

NAUTICAL TOURISM - RIVER CRUISE ONE OF THE FACTORS OF GROWTH AND DEVELOPMENT OF EASTERN CROATIA

NAUTICAL TOURISM - RIVER CRUISE ONE OF THE FACTORS OF GROWTH AND DEVELOPMENT OF EASTERN CROATIA Ph.D. Dražen Ćućić Faculty of Economics in Osijek Department of National and International Economics E-mail: dcucic@efos.hr Ph.D. Boris Crnković Faculty of Economics in Osijek Department of National and

More information

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017 PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,

More information

Slobodni softver za digitalne arhive: EPrints u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Slobodni softver za digitalne arhive: EPrints u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu Slobodni softver za digitalne arhive: EPrints u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu Marijana Glavica Dobrica Pavlinušić http://bit.ly/ffzg-eprints Definicija

More information

Mogudnosti za prilagođavanje

Mogudnosti za prilagođavanje Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti

More information

CRNA GORA

CRNA GORA HOTEL PARK 4* POLOŽAJ: uz more u Boki kotorskoj, 12 km od Herceg-Novog. SADRŽAJI: 252 sobe, recepcija, bar, restoran, besplatno parkiralište, unutarnji i vanjski bazen s terasom za sunčanje, fitnes i SPA

More information

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri. Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.

More information

JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE. Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka. (Opera preglednik)

JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE. Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka. (Opera preglednik) JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka (Opera preglednik) V1 OPERA PREGLEDNIK Opera preglednik s verzijom 32 na dalje ima tehnološke promjene zbog kojih nije moguće

More information

Grad Milano Barcelona, Gdanjsk, Bari, Riga, Strasbourg, Porto i ALDA

Grad Milano Barcelona, Gdanjsk, Bari, Riga, Strasbourg, Porto i ALDA Grad Zagreb sudjelovat će kao partner u projektu MEANING - Metropolitan Europeans Active Network, Inducing Novelties in Governance, u okviru: Programa: Europa za građane Potprogram 2: Demokratski angažman

More information

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET!

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA DNEVNA KARTA DAILY TICKET 35 BAM / 3h / person RADNO VRIJEME OPENING HOURS 08:00-21:00 Besplatno za djecu do 6 godina

More information

Hrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir. Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik

Hrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir. Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik Hrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik ACI Hrvatska (www.forexcroatia.hr) je neprofitna udruga građana Republike Hrvatske koji su profesionalno uključeni

More information

Results and statistics

Results and statistics Results and statistics TABLE OF CONTENTS FOREWORD AND ACKNOWLEDGEMENTS I. EXHIBITORS II. VISITORS III. ONLINE FAIR IV. MEDIA COVERAGE APPENDIX I: LIST OF EXHIBITORS APPENDIX II: ORGANIZER AND PARTNERS

More information

IZVEDBENI PLAN NASTAVE OPIS KOLEGIJA

IZVEDBENI PLAN NASTAVE OPIS KOLEGIJA VELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU IZVEDBENI PLAN NASTAVE Oznaka: PK-10 Datum: 22.01.2014. Stranica: 1 od 4 Revizija: 01 Studij: Spec.dipl.str.stu.Menadžment Studijska godina: 2 Akad. godina: 2013/2014 Smjer: Semestar:

More information

PERSONAL INFORMATION. Name: Fields of interest: Teaching courses:

PERSONAL INFORMATION. Name:   Fields of interest: Teaching courses: PERSONAL INFORMATION Name: E-mail: Fields of interest: Teaching courses: Almira Arnaut Berilo almira.arnaut@efsa.unsa.ba Quantitative Methods in Economy Quantitative Methods in Economy and Management Operations

More information

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010. DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, 03. - 07. listopad 2010. ZBORNIK SAŽETAKA Geološki lokalitet i poucne staze u Nacionalnom parku

More information

Kooperativna meteorološka stanica za cestovni promet

Kooperativna meteorološka stanica za cestovni promet Kooperativna meteorološka stanica za cestovni promet Marko Gojić LED ELEKTRONIKA d.o.o. marko.gojic@led-elektronika.hr LED Elektronika d.o.o. Savska 102a, 10310 Ivanić Grad, Croatia tel: +385 1 4665 269

More information

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair

More information

KONFIGURACIJA MODEMA. ZyXEL Prestige 660RU

KONFIGURACIJA MODEMA. ZyXEL Prestige 660RU KONFIGURACIJA MODEMA ZyXEL Prestige 660RU Sadržaj Funkcionalnost lampica... 3 Priključci na stražnjoj strani modema... 4 Proces konfiguracije... 5 Vraćanje modema na tvorničke postavke... 5 Konfiguracija

More information

Office 365, upute za korištenje elektroničke pošte

Office 365, upute za korištenje elektroničke pošte Office 365, upute za korištenje elektroničke pošte Naša ustanova koristi uslugu elektroničke pošte u oblaku, u sklopu usluge Office 365. To znači da elektronička pošta više nije pohranjena na našem serveru

More information

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović

More information

Analiza rada medicinske opreme i djelatnosti (kolovoz srpanj 2015.) doc. dr. sc. Dragan Korolija-Marinić, prof. v.š. dr. med.

Analiza rada medicinske opreme i djelatnosti (kolovoz srpanj 2015.) doc. dr. sc. Dragan Korolija-Marinić, prof. v.š. dr. med. Analiza rada medicinske opreme i djelatnosti (kolovoz 2014. srpanj 2015.) doc. dr. sc. Dragan Korolija-Marinić, prof. v.š. dr. med. pomoćnik ministra Sadržaj Ciljevi, način provedbe i teme analize Primjeri

More information

Start of FP7-project Danube-INCO.NET: Advancing Research and Innovation in the Danube Region

Start of FP7-project Danube-INCO.NET: Advancing Research and Innovation in the Danube Region Start of FP7-project Danube-INCO.NET: Advancing Research and Innovation in the Danube Region Vienna, 24 th of February, 2014 The Danube-INCO.NET project was successfully kicked-off on February 2nd and

More information

Osigurajte si bolji uvid u poslovanje

Osigurajte si bolji uvid u poslovanje Osigurajte si bolji uvid u poslovanje Mario Jurić Megatrend poslovna rješenja d.o.o. 1 / 23 Megatrend poslovna rješenja 25 + godina na IT tržištu 40 M kn prihoda 50 zaposlenih 60% usluge Zagreb i Split

More information

Ključne brojke. Key Figures HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES

Ključne brojke. Key Figures HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES 2008 Ključne brojke Key Figures HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES MREŽA AUTOCESTA Motorway Network 1.198,7 km 41,5 km

More information

3. Obavljanje ulazno-izlaznih operacija, prekidni rad

3. Obavljanje ulazno-izlaznih operacija, prekidni rad 3. Obavljanje ulazno-izlaznih operacija, prekidni rad 3.1. Spajanje naprava u ra unalo Slika 3.1. Spajanje UI naprava na sabirnicu 3.2. Kori²tenje UI naprava radnim ekanjem Slika 3.2. Pristupni sklop UI

More information

GRowing Advanced industrial Crops on marginal lands for biorefineries

GRowing Advanced industrial Crops on marginal lands for biorefineries Doc.dr.sc. Vanja Jurišić (AFZ) Slavica Rukavina, univ.spec.oec.mag.ing.bioteh. (INA) GRowing Advanced industrial Crops on marginal lands for biorefineries Konzorcij Industries Joint Undertaking under the

More information

PREDMET: Odgovor na upit u postupku jednostavne nabave za predmet nabave Najam multifunkcijskih fotokopirnih uređaja, Evidencijski broj nabave 10/18

PREDMET: Odgovor na upit u postupku jednostavne nabave za predmet nabave Najam multifunkcijskih fotokopirnih uređaja, Evidencijski broj nabave 10/18 Energetski institut Hrvoje Požar Savska cesta 163 10001 Zagreb OIB VAT-ID: 43980170614 Predet Subject Odgovor na upit u postupku jednostavne nabave za predet nabave Naja ultifunkcijskih fotopirnih uređaja,

More information

Engineering Design Center LECAD Group Engineering Design Laboratory LECAD II Zenica

Engineering Design Center LECAD Group Engineering Design Laboratory LECAD II Zenica Engineering Design Center Engineering Design Laboratory Mašinski fakultet Univerziteta u Tuzli Dizajn sa mehatroničkom podrškom mentor prof.dr. Jože Duhovnik doc.dr. Senad Balić Tuzla, decembar 2006. god.

More information

MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE

MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE 3309 Pursuant to Article 1021 paragraph 3 subparagraph 5 of the Maritime Code ("Official Gazette" No. 181/04 and 76/07) the Minister of the Sea, Transport

More information

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene

More information

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:

More information

Otpremanje video snimka na YouTube

Otpremanje video snimka na YouTube Otpremanje video snimka na YouTube Korak br. 1 priprema snimka za otpremanje Da biste mogli da otpremite video snimak na YouTube, potrebno je da imate kreiran nalog na gmailu i da video snimak bude u nekom

More information

Mala i srednja poduzeća u uvjetima gospodarske krize u Hrvatskoj

Mala i srednja poduzeća u uvjetima gospodarske krize u Hrvatskoj PREGLEDNI RAD Mala i srednja poduzeća u uvjetima gospodarske krize u Hrvatskoj Josip Juračak, Dajana Pranjić Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, Zagreb, Hrvatska (jjuracak@agr.hr)

More information

INDEKSIRANI ČASOPISI NA UNIVERZITETU U SARAJEVU

INDEKSIRANI ČASOPISI NA UNIVERZITETU U SARAJEVU NASLOV PODNASLOV ISSN BROJ OD KADA IZLAZI PREGLED BILTEN UNIVERZITETA U INFORMATIVNI GLASNIK UNIVERZITETA U South East European Journal of Economics and Business MECHATRONIC SYSTEMS Časopis za društvena

More information

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02

More information

24th International FIG Congress

24th International FIG Congress Conferences and Exhibitions KiG 2010, 13 24th International FIG Congress Sydney, April 11 16, 2010 116 The largest congress of the International Federation of Surveyors (FIG) was held in Sydney, Australia,

More information

Bušilice nove generacije. ImpactDrill

Bušilice nove generacije. ImpactDrill NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza

More information

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a NIS PETROL Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a Beograd, 2018. Copyright Belit Sadržaj Disable... 2 Komentar na PHP kod... 4 Prava pristupa... 6

More information

11 Analiza i dizajn informacionih sistema

11 Analiza i dizajn informacionih sistema 11 Analiza i dizajn informacionih sistema Informatika V.Prof.dr Kemal Hajdarević dipl.ing.el 25.4.2014 11:58:28 1 1. Kompjuter, Internet, i mrežne osnove 2. Kompjuterska industrija Informatika u stomatologiji

More information

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)

More information

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU SVEUČILIŠNI RAČUNSKI CENTAR

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU SVEUČILIŠNI RAČUNSKI CENTAR SVEUČILIŠTE U ZAGREBU SVEUČILIŠNI RAČUNSKI CENTAR PLAN RADA ZA 2011. GODINU Zagreb, ožujak 2011. http://www.srce.hr/ SRCE_PlanRada2011.doc - 130 stranica SRCE - - Plan rada za 2011. godinu Plan rada Srca

More information

PLAN RADA. 1. Počnimo sa primerom! 2. Kako i zašto? 3. Pejzaž višestruke upotrebe softvera 4. Frameworks 5. Proizvodne linije softvera 6.

PLAN RADA. 1. Počnimo sa primerom! 2. Kako i zašto? 3. Pejzaž višestruke upotrebe softvera 4. Frameworks 5. Proizvodne linije softvera 6. KOREKTAN PREVOD? - Reupotrebljiv softver? ( ne postoji prefiks RE u srpskom jeziku ) - Ponovo upotrebljiv softver? ( totalno bezveze ) - Upotrebljiv više puta? - Itd. PLAN RADA 1. Počnimo sa primerom!

More information

Kontroling kao pokretač promjena u Orbico d.o.o. Sarajevo. Orbico Group

Kontroling kao pokretač promjena u Orbico d.o.o. Sarajevo. Orbico Group Kontroling kao pokretač promjena u Orbico d.o.o. Sarajevo Emina Leka Ilvana Ugarak 1 Orbico Group vodeći distributer velikog broja globalno zastupljenih brendova u Europi 5.300 zaposlenika 19 zemalja 646

More information

Sustainable techno-economic solutions for the agricultural value chain

Sustainable techno-economic solutions for the agricultural value chain Sustainable techn-ecnmic slutins fr the agricultural value chain Bris Ćsić SDEWES Centre O prjektu: Krdinatr prjekta: Schl f Bisystems & Fd Engineering, University Cllege Dublin Financiran sredstvima iz

More information

DOSTAVUANJE PONUDA ZA WIMAX MONTENEGRO DOO PODGORICA

DOSTAVUANJE PONUDA ZA WIMAX MONTENEGRO DOO PODGORICA CRNA GORA (1}(02.17&r/4 Ver. O;:, fjr}/ ~ AGENCUA ZA ELEKTRONSKE KOM~~IKACUE J.O.O "\\ L\lax Montenegro" BrOJ o/-lj Podoor'ca.d:ioL 20/1g0d I POSTANSKU DEJATELNOST DOSTAVUANJE PONUDA ZA WIMAX MONTENEGRO

More information

Tablice. 1. Trošarine na duhanske proizvode. Tablica 1.1. Pregled propisa koji uređuju oporezivanje duhanskih proizvoda u Europskoj uniji Tablica 1.2.

Tablice. 1. Trošarine na duhanske proizvode. Tablica 1.1. Pregled propisa koji uređuju oporezivanje duhanskih proizvoda u Europskoj uniji Tablica 1.2. Tablice 1. Trošarine na duhanske proizvode Tablica 1.1. Pregled propisa koji uređuju oporezivanje duhanskih proizvoda u Europskoj uniji Tablica 1.2. Trošarine na duhanske proizvode (cigarete, cigare, cigarilose)

More information

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD. Marko Navijalić. Zagreb, 2014.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD. Marko Navijalić. Zagreb, 2014. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD Marko Navijalić Zagreb, 2014. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD Mentor: Prof.dr.sc. Dragutin

More information

Poslovanje za konkurentnost malih i srednjih poduzetnika

Poslovanje za konkurentnost malih i srednjih poduzetnika za konkurentnost malih i srednjih poduzetnika PriruËnik za pomoê poduzetniëkim potpornim institucijama u podrπci subjektima malog gospodarstva Ovaj projekt financiran je sredstvima Europske unije Ministarstvo

More information

Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu

Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu Drago Pupavac Polytehnic of Rijeka Rijeka e-mail: drago.pupavac@veleri.hr Veljko

More information

BRANIMIR TOMLJENOVIĆ PRIMJENA INTERNETA U MINISTARSTVU FINANCIJA POREZNOJ UPRAVI KROZ IMPLEMENTACIJU PROJEKTA E-POREZNA DIPLOMSKI RAD

BRANIMIR TOMLJENOVIĆ PRIMJENA INTERNETA U MINISTARSTVU FINANCIJA POREZNOJ UPRAVI KROZ IMPLEMENTACIJU PROJEKTA E-POREZNA DIPLOMSKI RAD SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET BRANIMIR TOMLJENOVIĆ PRIMJENA INTERNETA U MINISTARSTVU FINANCIJA POREZNOJ UPRAVI KROZ IMPLEMENTACIJU PROJEKTA E-POREZNA DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2013. SVEUČILIŠTE U

More information

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET MARTINA BRHAN E- MARKETING NA DRUŠTVENIM MREŽAMA U TURIZMU DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2014. SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET E- MARKETING NA DRUŠTVENIM MREŽAMA

More information

INSTITUT ZA MEĐUNARODNE ODNOSE STRATEGIJA RAZVOJA IMO

INSTITUT ZA MEĐUNARODNE ODNOSE STRATEGIJA RAZVOJA IMO INSTITUT ZA MEĐUNARODNE ODNOSE STRATEGIJA RAZVOJA IMO 2011-2016. STRATEGIJA RAZVOJA IMO 2011-2016. Zagreb, 2011. 1STRATEGIJA RAZVOJA IMO 2011-2016. STRATEGIJA RAZVOJA IMO 2011-2016. SADRŽAJ Uvod 3 1. Razvoj

More information

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU SVEUČILIŠNI RAČUNSKI CENTAR

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU SVEUČILIŠNI RAČUNSKI CENTAR SVEUČILIŠTE U ZAGREBU SVEUČILIŠNI RAČUNSKI CENTAR PLAN RADA ZA 2013. GODINU Zagreb, prosinac 2012. http://www.srce.unizg.hr/ Srce_PlanRada2013.doc - 136 stranica SRCE - - Plan rada za 2013. godinu Plan

More information

Josip Brumec ABSTRACT PUBLIC INFORMATION INFRASTRUCTURE

Josip Brumec ABSTRACT PUBLIC INFORMATION INFRASTRUCTURE JAVNA INFORMACIJSKA INFRASTRUKTURA Josip Brumec SAŽETAK Naša je zemlja posljednjih godina znatno poboljšala svoju informatičku infrastrukturu. Svi objektivni pokazatelji, poput broja računala, internet

More information

Big Data: kako smo došli do Velikih podataka i kamo nas oni vode

Big Data: kako smo došli do Velikih podataka i kamo nas oni vode Big Data: kako smo došli do Velikih podataka i kamo nas oni vode Sažetak: Količina informacija nastala u razmaku od otprilike 1200 godina, od osnivanja Carigrada pa do otkrića Gutenbergova tiskarskoga

More information

RJEŠENJE. Obrazloženje

RJEŠENJE. Obrazloženje KLASA: UP/I-344-01/11-09/02 URBROJ: 376-11-11-02 Zagreb, 24. svibnja 2011.g. Na temelju članka 128. st. 2. Zakona o elektroničkim komunikacijama (Narodne novine br. 73/08) te članka 63. st. 3. i 4. Zakona

More information

novosti IZDVAJAMO E-učenje u službi povećanja kvalitete obrazovanja i modernizacije sustava sveučilišnoga obrazovanja

novosti IZDVAJAMO E-učenje u službi povećanja kvalitete obrazovanja i modernizacije sustava sveučilišnoga obrazovanja broj 33 lipanj 2010 ISSN 1334-5109 novosti Rezultati treće ankete o e-učenju na Sveučilištu u Zagrebu E-učenje u službi povećanja kvalitete obrazovanja i modernizacije sustava sveučilišnoga obrazovanja

More information

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA

More information

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma «Dr. Mijo Mirković» SARA IBRULJ CRM SUSTAV PODUZEĆA RUDAN D.O.O.

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma «Dr. Mijo Mirković» SARA IBRULJ CRM SUSTAV PODUZEĆA RUDAN D.O.O. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma «Dr. Mijo Mirković» SARA IBRULJ CRM SUSTAV PODUZEĆA RUDAN D.O.O. Diplomski rad Pula, 2016. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije

More information

СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ

СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ 1 СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ 2 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 3 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 4 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ Edwards Deming Не морате то чинити, преживљавање фирми

More information

PREGLED OBJAVLJENIH ZNANSTVENIH I STRUČNIH RADOVA I SUDJLOVANJE NA PROJEKTIMA

PREGLED OBJAVLJENIH ZNANSTVENIH I STRUČNIH RADOVA I SUDJLOVANJE NA PROJEKTIMA PREGLED OBJAVLJENIH ZNANSTVENIH I STRUČNIH RADOVA I SUDJLOVANJE NA PROJEKTIMA 1. OBJAVLJENE KNJIGE a) Prije izbora u zvanje redovitog profesora 1. Berc Radišić, B. (1999.), udžbenik: «MARKETING U HOTELIJERSTVU»,

More information

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.)

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.) Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD

More information

TREĆA KOMPONENTA. Inovacijskog centra Nikola Tesla GDPR. Biljana Cerin direktorica OstendoConsultinga 205/09/2017 OpenInfoTrend 1

TREĆA KOMPONENTA. Inovacijskog centra Nikola Tesla GDPR. Biljana Cerin direktorica OstendoConsultinga 205/09/2017 OpenInfoTrend 1 Broj 205 9/2017 CIJENA: 32 kn, 4,5, 5 KM TREĆA KOMPONENTA Inovacijskog centra Nikola Tesla Dostignuća ICT industrije PRVI I ONI OSTALI Razvoj globalnog ICT prostora ZNAMO LI ČEMU TEŽIMO? Sustav za pametno

More information

Advertising on the Web

Advertising on the Web Advertising on the Web On-line algoritmi Off-line algoritam: ulazni podaci su dostupni na početku, algoritam može pristupati podacima u bilo kom redosljedu, na kraju se saopštava rezultat obrade On-line

More information

Prekogranična regija gdje rijeke. spajaju, a ne razdvajaju

Prekogranična regija gdje rijeke. spajaju, a ne razdvajaju Prekogranična regija gdje rijeke spajaju, a ne razdvajaju O programu B Light Grant Shema je projekt kojim se financira suradnja malih i srednjih poduzeća (MSP) na pograničnom području Mađarska Hrvatska

More information

METODE MJERENJA UČINAKA DOGAĐAJA U TURIZMU. 12. tematska jedinica

METODE MJERENJA UČINAKA DOGAĐAJA U TURIZMU. 12. tematska jedinica METODE MJERENJA UČINAKA DOGAĐAJA U TURIZMU 12. tematska jedinica Zašto utvrditi uspješnost događaja? Identificirati i riješiti probleme Utvrditi načine na koje se može unaprijediti upravljanje Utvrditi

More information

STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI

STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI Bosna i Hercegovina Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Bosnia and Herzegovina Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI Jahorina, 05.07.2011

More information

Sadržaj.

Sadržaj. Marko Vukobratović, Vukobratović mag.ing.el. mag ing el Sadržaj I. Energetska učinkovitost u zgradarstvu primjenom KNX sustava KNX standard - uvod House 4 Upravljanje rasvjetom Upravljanje sjenilima, grijanjem

More information