O ODNOSU (KONKURENCIJI) ZALOGE I JEMSTVA ***

Size: px
Start display at page:

Download "O ODNOSU (KONKURENCIJI) ZALOGE I JEMSTVA ***"

Transcription

1 UDK /.468 Dr Dragor Hiber * Dr Miloš Živković ** O ODNOSU (KONKURENCIJI) ZALOGE I JEMSTVA *** Tradicionalna podela, u kojoj se stvarna obezbeđenja (karakterističan tip je založno pravo) izučavaju u stvarnom, a lična (karakterističan tip je jemstvo) u obligacionom pravu, i dalje preovlađuje u građanskoj doktrini. To ima za posledicu oskudnost radova koji se bave međusobnim odnosom ove dve vrste obezbeđenja u slučaju kada obezbeđuju isto potraživanje. Kad je reč o situaciji u kojoj više istovrsnih obezbeđujućih prava obezbeđuju isto potraživanje sajemstvu i zajedničkoj zalozi ona su u većoj (sajemstvo) ili manjoj (zajednička zaloga) meri uređena zakonskim pravilima, za razliku od situacije u kojoj isto potraživanje obezbeđuje više obezbeđenja različite vrste. Pre analize te situacije treba analizirati u kojoj meri je zaloga za tuđ dug slična jemstvu, odnosno u kojoj je meri pravila predviđena za jemstvo umesno primeniti na odnose koji nastaju kod zaloge za tuđ dug. Iako se uporedno za označavanje zaloge za tuđ dug koristi termin stvarno (realno) jemstvo, jasno je da se ne radi o istovrsnim obezbeđujućim pravima, i da nije umesno primeniti sva pravila jemstva na takvu zalogu. Neka pravila, međutim, umesno je i moguće primeniti, čak i u sistemima u kojima to nije izričito zakonom predviđeno. Jedno od važnih pitanja za predmet istraživanja u ovom radu jeste da li kod zaloge za tuđ dug vlasnik založene stvari ima pravo da se subrogira prema glavnom dužniku. Prema stanju u našoj doktrini, čini se da nije sporno da subrogacije ima kad vlasnik založene stvari isplati obezbeđeni dug, dok je u situaciji u kojoj se poverilac namiri prinudnom prodajom pitanje postojanja subrogacije sporno, jer postoje argumenti za oba shvatanja. Prilikom analize odnosa zaloge i jemstva koji obezbeđuju isto potraživanje valja razdvojiti fazu namirenja i fazu posle namirenja. Prilikom namirenja razlikujemo pravne sisteme koji privileguju jemstvo tako što se od poverioca traži da se prvo namiri iz zaloge (supsidijarnost jemstva u odnosu na zalogu), i sisteme koji poveriocu dozvoljavaju slobodu izbora redosleda namirenja (solidarnost jemstva u odnosu na zalogu). Ipak, i ovi potonji sistemi sadrže pravila koja idu za tim da od poverioca, kao dužnost, zahtevaju da očuva zalogu, kako bi se jemac posle subrogacije mogao naplatiti iz njene vrednosti. Posle namirenja postavlja se pitanje da li jemac i vlasnik založene stvari imaju pravo na subrogaciju ili regres. Analiziraju se sve zamislive situacije u tom smislu: da subrogacije ima za obe vrste obezbeđenja, da je za obe vrste obezbeđenja nema, da u slučaju konkurencije postoji regres shodnom primenom pravila o solidarnim sajemcima, odnosno da jemac ima pravo da se 33

2 Liber amicorum Gašo Knežević subrogira, a vlasnik založene stvari ne. De lege lata čini se da je najlakše braniti poslednje rešenje, a de lege ferenda čini se da je rešenje kojim bi se proširila primena pravila o solidarnim sajemcima najumesnije, jer pored odgovora na pitanje konkurencije zaloge i jemstva za isto potraživanje popunjava i praznine koje se odnose na zajedničku zalogu i zalogu za tuđ dug. Ključne reči: Zaloga. Jemstvo. Personalna subrogacija. Regres. Zaloga za tuđ dug PRETHODNO DEFINISANJE PREDMETA ISTRAŽIVANJA Mada danas ima dovoljno argumenata da se govori o Pravu obezbeđenja potraživanja kao posebnoj grani unutar porodice građanskog prava 1 odnosno da su založno pravo i jemstvo kao osnovne ustanove stvarno- * Autor je redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, hiber@ ius.bg.ac.rs. ** Autor je vanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, mdz@ ius.bg.ac.rs. *** Ovaj tekst je nastao kao deo rada na projektu Identitetski preobražaj Srbije Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu. 1 Argumenti su vidljivi u francuskom pravu: reformom Francuskog građanskog zakonika (dalje: CC), posle više od 200 godina važenja, izmenjena je njegova struktura (sistematizacija) tako što je formirana nova, 4. knjiga, naslovljena O obezbeđinjima (Des sûretés); predmet sa ovim nazivom predaje se na francuskim univerzitetima, a tako naslovljena sistemska dela, udžbenici i tretei sastavni su deo praktično svih značajnih kolekcija u kojima se na integralan način obrađuje građansko pravo (vid. npr. Laurent Aynès, Pierre Crocq, Les sûretés, La publicité foncière, Droit civil (eds. Philippe Malaurie, Laurent Aynès), Paris 2011; Stéphane Piedelièvre, Droit des sûretés (eds. Michèle-Laure Rassat, Gabriele Roujou de Boubée, Paris 2008). Ponekad su u treteima ili kolekcijama odvojena lična i stvarna sredstva obezbeđenja (vid. npr. Anne-Sophie Barthez, Dimitri Houtcieff, Les sûretés personnelles, Paris, 2010 i Jacques Mestre, Emmanuel Purtman, Marc Billiau, Droit commun des sûretés réelles i Droit spécial des sûretés réelles, Traité de droit civil (ed. Jacques Ghestin), Paris, 1996) ili su u pitanju značajna samostalna dela o sredstvima obezbeđenja ili jednoj njihovoj vrsti (vid. posebno Michel Cabrillac, Christian Mouly, Séverine Cabrillac, Philippe Pétel, Droit des sûretés, Litec, Paris ; Philippe Simler, Traités, Cautionnement Garanties autonomes Garanties indemnitaires, Paris ). Još pre samo nekoliko decenija sredstva obezbeđenja su izučavana sasvim odvojeno stvarna od ličnih, prva u delima posvećenim stvarnom, druga obligacionom pravu, pre svega posebnim ugovorima. Vid. npr. Henri Léon, Jean Mazeaud, Leçons de droit civil (ed. Michel de Juglart), tome troisieme, 1. Volume, Paris , za lična, a: tome troisieme, 1. Volume, Paris istih autora za stvarnopravna sredstva obezbeđenja. I u Nemačkoj situacija nije drastično drukčija: tamo se obično radi o pravu obezbeđenja kredita, koje se predaje kao poseban kurs, a i u literaturi nisu retka dela koja se posebno bave obezbeđenjem kredita (i stvarnim i ličnim), iako se stvarna obezbeđenja, načelno, i dalje izučavaju u stvarnom, a lična u obligacionom pravu. Vid. primera radi Peter Bülow, Recht der Kreditsicherheiten: Sachen und Rechte, Personen, C. F. Müller, München ; Dietrich Reinicke, Klaus Tiedtke, Kreditsicherung, Luchterhand ; Hans-Jürgen Lwowski, Gero Fischer, Katja Langenbucher (Hrsg.), Das Recht der Kreditsicherung, (Berliner Handbücher), Erich Schmidt Verlag, Berlin U novijoj austrij-

3 Dragor Hiber, Miloš Živković (str ) pravnog i ličnopravnog obezbeđenja potraživanja objedinjene zajedničkim genusnim pojmom obezbeđenja (potraživanja) 2 koje obeležava identična osnovna funkcija, obezbeđujuća, 3 u pravnoj analizi koja sledi ovakvoj konstataciji kao da njihova stvarnopravna odnosno obligaciona priroda nadjačavaju obezbeđujuću funkciju, pa dve ustanove dobijaju pretežno samostalnu pravnu egzistenciju: zakonski se uređuju, teorijski objašnjavaju i praktično primenjuju kao ustanove stvarnog odnosno obligacionog prava, suštinski odvojeno i kada je njihovo proučavanje i objašnjenje obuhvaćeno u istom delu koje je posvećeno obezbeđujućim pravima. 4 Otuda, kada se govori o odnosu zaloge (u smislu založnog prava) i jemstva ovim tipovima biće supstituisano izlaganje o stvarnopravnim i ličnopravnim sredstvima obezbeđenja pod ovim naslovom se u literaturi najčešće vrednuju apstraktne prednosti (u prvom redu za poverioca, jer su u pitanju obezbeđenja potraživanja) svakog od njih, govori o stepenu odnosno učestalosti njihove primene 5 ili detaljno uporedno analiziraju njihove dobre ili loše strane u odnosu na unapred izabrane parametre. 6 Ovakve skoj literaturi postoji, koliko nam je poznato, samo jedno delo koje se monografski bavi pravima obezbeđenja, Friedrich Harrer, Sicherungsrechte: Bürgschaft, Faustpfand, Hypothek, Eigentumsvorbehalt, Manz, Wien Vid. za našu literaturu npr. Obren Stanković, Miodrag Orlić, Stvarno pravo, Beograd , (za založno pravo) i Jakov Radišić, Obligaciono pravo, Beograd Vid. za pojam obezbeđenja potraživanja, i stvarnopravna i ličnopravna sredstva kao dve vrste obezbeđenja Dragor Hiber, Miloš Živković, Obezbeđenje i učvršćenje potraživanja, Knjiga prva, Beograd 2015, Ibid., 18, 28, Vid. i Miloš Živković, Funkcije založnog prava, Teme 2/ Uobičajena šema je da se nakon izlaganja o opštem pojmu obezbeđenja potraživanja odvojeno prikazuju jedna pa druga vrsta. Vid. npr. Marc Mignot, Droit des sûretés, Paris, U suštini je tako i u citiranoj monografiji D. Hiber, M. Živković. Istini za volju, u nekim monografskim delima o obezbeđujućim pravima u uporednom pravu završna celina posvećena je konkurenciji stvarnih i ličnih obezbeđenja vid. D. Reinicke, K. Tiedke, 457 i dalje; P. Bülow, 611 i dalje, s tim što se u potonjem delu ne govori o konkurenciji stvarnih i ličnih obezbeđenja već o koliziji obezbeđenja do koje dolazi u nemačkoj poslovnoj praksi. 5 Vid. primera radi za veću učestalost stvarnih zbog relativne neefikasnosti ličnih sredstava obezbeđenja: Živomir Đorđević, Vladan Stanković, Obligaciono pravo, Beograd , Vid. za opadanje značaja i primene jemstva u francuskom pravu Georges Ripert, Jean Boulanger, Droit civil, d apres le traité de Planiol, tome II, Paris 1957, 673. Vid. supra za snažno jačanje ličnih sredstava obezbeđenja u savremenom francuskom pravu S. Piedelièvre, 8, M. Cabrillac et al., Vid. i za švajcarsko pravo Pierre Tercier, Pascal G. Favre, Les contrats spéciaux, Genève Zurich Bâle , Vid. za tradicionalnu superiornost realnih obezbeđenja upravo zbog njihove stvarno-pravne prirode P. Simler, 4. 6 Vid. primera radi Manuella Bourassin, Vincent Brémond, Marie Noëlle Jobard-Bachellier, Droit des sûretés, Paris , Upor. L. Aynès, P. Crocq, 7, koji tabelarno upoređuju prednosti i mane jedne i druge vrste obezbeđenja, po kriterijuma sličnim onima koje navode M. Cabrillac et al., 8: jednostavnost u konstituisanju, mogućnost 35

4 Liber amicorum Gašo Knežević analize, naročito ako su dobro obrazložene, poput poslednje navedene, mogu biti korisne, posebno ako je poverilac u prilici da bira između više sredstava obezbeđenja (odnosno da uslovi kredit nekom vrstom ili podvrstom), ili kada dužnik odlučuje da li će dozvoliti konstituisanje založnog prava na nekoj svojoj stvari ili pravu, ili kada treći treba da odluči da li će jemčiti ili dati zalogu za tuđ dug. Teorijski, ovakva poređenja mogu biti korisna u analizi potencijalnih funkcija svakog od sredstava obezbeđenja, ili pak za uočavanje pravno-tehničkih nedostataka u njihovom pozitivnopravnom uređenju, koji dovode do toga da ih poverioci nerado prihvataju, ili da ih dužnici ili oni koji daju obezbeđenje za dužnika nerado daju, što može rezultirati predlozima de lege ferenda. 7 Takva analiza, međutim, ne govori o (funkcionalnom) odnosu dva obezbeđenja, već samo sumira jednu dimenziju njihovog odvojenog proučavanja. 8 Praznina koja time nastaje može imati poseban teorijski, ali i praktični značaj, naročito kada postoji konkurencija više sredstava obezbeđenja, koja nastaje tako što jedno potraživanje biva obezbeđeno posredstvom više obezbeđenja iste ili različite vrste, što je čest slučaj, naročito u bankarskoj praksi. 9 Konkurencija može postojati i unutar jedne vrste obezbeđenja, tako što, kod ličnog obezbeđenja, više jemaca jemči za isti dug, ili, kod stvarnog, tako što za obezbeđenje istog duga zaloga postoji na dve ili više pokretnih ili nepokretnih stvari ili prava. procene rizika za obe strane, uticaj na dalju kreditnu sposobnost davaoca obezbeđenja, efikasnost, naročito u namirenju. 7 Tako je analizom jemstva po Zakonu o obligacionim odnosima uočeno da je kod supsidijarnog jemstva za nedejstvenost beneficium excussionis sive ordinis, prigovor nepoštovanja reda, dovoljno da je poverilac pismeno pozvao dužnika na plaćanje (vid. čl. 1004, st. 1 tog Zakona), što je ocenjeno kao nedostatak, pa je u čl. 1556, st. 1 Nacrta Građanskog zakonika Republike Srbije (radni tekst komisije za izradu građanskog zakonika od 29. maja godine, vid. predviđeno da je poverilac pokušao prinudnim putem da se naplati. Vid. detaljno za uporednopravna rešenja D. Hiber, M. Živković, Vid. za promene pravila o namirenju hipotekarnog poverioca uvođenjem vansudskog namirenja Ibid., 259 i dalje; dok promene kod jemstva idu ka izvesnom otežavanju položaja poverioca kod supsidijernog jemstva uz obaveznost, sem izuzetno, sudskog postupka, kod hipoteke je položaj poverioca olakšan, mogućnošću vansudskog namirenja. 8 Vid. unekoliko drugačije P. Simler, 22 i dalje, koji analizira ovaj odnos kroz ustanove koje se netačno kvalifikuju bilo kao jemstvo, bilo zaloga, (zlo)namerno, da bi se izbegla zakonska ograničenja koja važe za jednu vrstu, ili usled teorijskih nejasnoća, kao što je slučaj kod tzv. realnog jemstva odnosno zalaganja za tuđ dug (o čemu docnije u ovom tekstu). Autor uvodni odeljak o ovim pitanjima naslovljava sa konfuzija i kombinacije. 9 Vid. M. Cabrillac et al., 9. Autori ovu pravnu situaciju nazivaju koegzistencija više sredstava obezbeđenja. Izraz konkurencija rezervišu za poređenje, kompeticiju (utakmicu) dve vrste sredstava obezbeđenja, za izbor pogodnijeg. 36

5 Dragor Hiber, Miloš Živković (str ) Sajemstvo, postojanje više jemaca za isti dug, iste ili različite podvrste, tj. kao solidarnih ili izuzetno podeljenih jemaca, regulisano je zakonom i u našem i u uporednom pravu. 10 Mada (i) kod nas moguća i dozvoljena, drugačije od sajemstva, zajednička zaloga, ona koja za jedno potraživanje postoji na više objekata, nije na opšti način uređena u našem pravu, 11 ali je načelno predviđena u pravilima koja uređuju pojedine oblike zaloge. 12 Sajemci mogu poveriocu dugovati solidarno, što se pretpostavlja, tako što će poverilac ceo dug odnosno obezbeđeni deo moći da naplati od svakog od njih, po pravilima namirenja od solidarnih dužnika, ili pak podeljeno, tako što će biti ugovoreno za koliko svaki odgovora; moguće su i kombinacije ova dva modela. 13 Na prvi pogled drugačije je kod zajedničke zaloge: poverilac se, pravilo je, može namiriti u celini iz svakog od založenih predmeta. 14 Kada svaki od predmeta obezbeđuje samo deo obezbeđenog potraživanja reč je o većem broju pojedinačnih zaloga, a ne o zajedničkoj zalozi. 15 U suštini je isto kod jemstva, kada je dug podeljen između više sajemaca: radi se, zapravo, o više jemstava Vid. čl ZOO. Vid. D. Hiber, M. Živković, Upor. Ž. Đorđević, V. Stanković, Vid. čl. 769 BGB; čl Code civil. Vid. i čl. 497/2 ŠZO. Upor. J. Ghestin, A. Barthez, D. Houtcieff, 583 i dalje, P. Tercier, P. G. Favre, Takva definicija sadržana je u čl Nacrta zakonika o svojini i drugim stvarnim pravima Srbije, KA%20O%20SVOJINI.pdf. Vid. i D. Hiber, M. Živković, Upor. O. Stanković, M. Orlić, Vid. čl. 4 Zakona o hipoteci; čl. 249 Zakona o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi, za zajedničko ugovorno založno pravo na brodu; čl. 149 Zakona o vazdušnoj plovidbi, za takvo pravo na vazduhoplovu. Nažalost, novi Zakon o trgovačkom brodarstvu, Službeni glasnik RS 96/2015, koji je od 4. decembra godine zamenio Zakon o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi, priklonio se lapidarnom uređenju zajedničke hipoteke na brodu (vid. čl. 71), čime je poslednji razrađeni režim zajedničke zaloge uklonjen iz pravnog sistema Srbije. 13 Ovde je reč o položaju sajemaca, pa je zamislivo da, na primer, za deo duga dvojica odgovaraju solidarno a za deo treći podeljeno, odvojeno. Oni, skupa ili svaki od njih, u odnosu na glavnog dužnika mogu biti prema poveriocu obavezni kao solidarni ili kao supsidijerni jemci. Vid. detaljno P. Simler, Vid. D. Hiber, M. Živković, To je izraz načela nedeljivosti kod založnog prava. Vid. i O. Stanković, M. Orlić, Vid. za nedeljivost i istovrsnost kod simultane hipoteke Hano Ernst, Simultana hipoteka, Zaštita vjerovnika stvarnopravno, obveznopravno i ovršnopravno osiguranje tražbina (ur. Vlado Belaj et al.), Zagreb 2005, Pod načelom istovrsnosti autor podrazumeva da, bez obzira na postojanje podvrsti založnog prava, kod zajedničke hipoteke sve hipoteke imaju isti stvarnopravni sadržaj i istu pravnu snagu (red prvenstva). 15 Vid. D. Hiber, M. Živković, Vid. i Hans Hoyer, Die Simultanhypothek, Wien 1977, 8; Harm Peter Westermann, Karl-Heinz Gursky, Dieter Eickmann, Sachenrecht, Heidelberg 2011, Vid. Jérôme François, Droit civil, Les Sûretés personneles (ed. Christian Larroumet), Paris 2004,

6 38 Liber amicorum Gašo Knežević Oskudnost pravila o zajedničkoj zalozi u našem pravu 17 ostavlja otvorenim niz pitanja koja se inače mogu postaviti: 18 kako, na primer, zaštiti interes poverioca čije je potraživanje obezbeđeno zalogom, na jednom od predmeta obuhvaćenih zajedničkom zalogom, koja je docnijeg prvenstvenog reda od te zajedničke, ako se poverilac opredeli za namirenje baš iz tog predmeta, 19 ali i kako raspodeliti rizik zaloge između zalogodavaca, ako su vlasnici založenih stvari kod zajedničke zaloge različiti, 20 a naročito ako je (samo) neki od njih istovremeno i dužnik (pa se poverilac opredeli za namirenje iz predmeta u svojini onog koji nije dužnik). Mada je ovaj tekst zamišljen da se bavi slučajem kada je potraživanje obezbeđeno neistovrsnim, ličnim i stvarnim obezbeđenjima, zbog (jedne od) razlika koje između njih postoje potrebno je kao na prethodno osvrnuti se na jedno pitanje koje se pojavljuje samo kod ovih drugih. Kod ličnopravnih sredstava obezbeđenja jemči se, naime, uvek za tuđ dug, jemac i dužnik su nužno različita lica. 21 Suprotno, kod založnog prava, zalogodavac ne samo da može biti, već po pravilu jeste, dužnik obezbeđene obaveze. 22 Sledstveno, kada se poverilac namiri od jemca, univerzalno je pravilo predviđeno opštim odredbama o zakonskoj personalnoj subrogaciji, 23 ponovljeno unutar pravila o jemstvu, 24 da na jemca prelazi 17 Vid. čl. 4 Zakona o hipoteci: Radi obezbeđenja jednog potraživanja, hipoteka može da optereti više nepokretnosti, bez obzira da li pripadaju istom ili različitim vlasnicima. U slučaju iz stava 1 ovog člana, poverilac može potraživanje da naplati po svom savesnom izboru iz vrednosti jedne ili više nepokretnosti. Novi Zakon o trgovačkom brodarstvu, u čl. 71, sadrži parafrazu ove odredbe. 18 Vid. detaljno D. Hiber, M. Živković, Vid. za princip (fikciju) srazmernog namirenja (kao da je deo pozitivnog prava), O. Stanković, M. Orlić, 273. Vid. i D. Hiber, M. Živković, 80 84; H. Ernst, ; hipoteku koja se upisuje na osnovu principa srazmerne naplate Ernst naziva surogatna (regresna) hipoteka. Upor. i Nikola Gavella et al., Stvarno pravo, Zagreb , Vid. za pravo regresa u korist vlasnika stvari koja je bila predmet namirenja u odnosu na vlasnike preostalih objekata zajedničke zaloge D. Hiber, M. Živković, 84. H. Ernst, 226, smatra da se pravila o surogatnoj regresnoj hipoteci odnose samo na stvarnopravne odnose između pojedinih vlasnika nekretnina i nenamirenih hipotekarnih poverilaca čije je hipoteka docnijeg prvenstvenog reda u odnosu na zajedničku, a da se regresni odnosi između pojedinih vlasnika nekretnina, odnosno između založnih i osobnog dužnika, ravnaju prema pravilima obveznog prava. Koja su to pravila (potencijalno sporna) ne nagoveštava. 21 Vid. D. Hiber, M. Živković, i tamo navedene izvore. 22 Vid. Dragor Hiber, Pobijanje ugovora o jemstvu u stečajnom postupku, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu 1/2015, Vid. za stav da je davanje zaloge za sopstveni dug redovan slučaj u nemačkom pravu Jürgen Baur, Rolf Stürner, Sachenrecht, Beck, Munchen 2009, 476, 752; za francusko J. Ghestin, A. Barthez, D. Houtcieff, Vid. za razlikovanje tri potencijalna subjekta na pasivnoj strani ( osobni dužnik, založni dužnik i zalogodavac) N. Gavella, Vid. čl. 300 ZOO; čl CC. Upor. (kod ispunjenja zalogodavca za tuđ dug i kod ispunjenja uz pristanak dužnika na subrogaciju) čl. 110 ŠZO. 24 Vid. primera radi čl ZOO; čl CC; čl. 507, st. 1 ŠZO; čl. 774 BGB; čl IGZ; čl GZ Rumunije.

7 Dragor Hiber, Miloš Živković (str ) namireno potraživanje, po samom zakonu, nezavisno od eventualnog potraživanja koje taj jemac prema glavnom dužniku ima na osnovu ugovora kojim mu se obavezao da jemči ili na osnovu poslovodstva bez naloga. 25 Subrogacija je u samom pojmu jemstva, u nekim pravnim sistemima je izričito zabranjeno unapred ugovorom isključiti pravo jemca koji isplati dužnikov dug da se subrogira u prava poverioca. 26 Nezavisno od toga, ako bi se jemac unapred odrekao prava na osnovu subrogacije, pravna priroda operacije bi se promenila, to bi bio indirektan poklon, ili preuzimanje duga, 27 a ne jemstvo. Mada, naravno, postoji rizik da zbog nesolventnosti glavnog dužnika jemac konačno snosi rizik naplate potraživanja, pravo sadrži mehanizme koji takvu mogućnost treba da ograniče, pored ostalog i tako što mu se daju preventivna pravna sredstva, mogućnost da reaguje na opasnost od dužnikove nesolventnosti i pre nego što isplati dužnikovu obavezu, zahtevom za prethodno obezbeđenje, 28 ili zahtevom da ga (dužnik) oslobodi od jemstva, 29 ili da, i pre dospelosti dužnikove obaveze, zahteva od dužnika ono na šta bi imao pravo na osnovu subrogacije. 30 Kada je vlasnik založene stvari odnosno imalac založenog prava istovremeno dužnik obezbeđenog potraživanja, pitanje prava zalogodavca prema dužniku za slučaj poveriočevog namirenja iz zaloge se po prirodi stvari ne postavlja. Ali šta ako je zaloga data za tuđ dug (ili ako je svojstvo obligacionog i stvarnopravnog dužnika naknadno razdvojeno, tako što je treći stekao svojinu na založenoj stvari nakon zalaganja)? Da li poveriočevo namirenje iz založene stvari ili prava dovodi do prelaska namirenog potraživanja na vlasnika stvari odnosno imaoca prava? 2. ZALOGA ZA TUĐ DUG Zaloga za tuđ dug ima izvesne sličnosti sa jemstvom 31 kada se posmatra iz ugla poverioca: kod zaloge za sopstveni dug poverilac ima prvenstvo u naplati iz stvari iz koje bi se, jer je u imovini dužnika, i inače, 25 Vid. za ovu direktnu ili ličnu tužbu, tužbu iz internog odnosa jemca protiv dužnika, D. Hiber, M. Živković, 376 i dalje; P. Tercier, P. G. Favre, (za švajcarsko pravo); P. Simler, 573 i dalje; J. Ghestin, A. Barthez, D. Houtcieff, 602 i dalje; M. Mignot, 182 i dalje; M. Cabrillac et al. 194 i dalje (za francusko pravo). 26 Vid. čl. 492 st. 4 ŠZO, za zabranu jemčevog odricanja od prava. Vid. D. Hiber, ibid., i tamo citirane izvore. 27 Vid. M. Bourassin, V. Brémond, M. N. Jobard-Bachellier, 58 i tamo citirane izvore. Vid. i D. Hiber, Ibid., i tamo citirane izvore. 28 Vid. čl ZOO; čl. 506 ŠZO. Upor. čl IGZ. Vid. i čl AGZ; čl. 839 SGZ. 29 Vid. čl. 775 BGB. 30 Vid. čl CC. Upor. čl GZ Rumunije, čl GZ Kvebeka. Vid. za ove mogućnosti detaljno D. Hiber, M. Živković, i tamo citirane izvore. 31 Vid. i D. Hiber, M. Živković,

8 40 Liber amicorum Gašo Knežević da je samo običan (hirograferni) poverilac, mogao naplatiti (doduše bez prvenstva). Kada je zalogodavac neko treći, pored dužnikove imovine namirenju je namenjena i stvar u imovini tog trećeg. Sličnost sa jemstvom se uočava posmatrano i iz ugla zalogodavca jer, zalažući stvar za tuđi dug, on poput jemca, mada nije dužnik, ima interes da nakon zalaganja dug ne bude promenjen odnosno uvećan, 32 a ima i interes da se pozove na prigovore na koje bi mogao da se pozove i glavni dužnik (što otvora kontroverzno pitanje ličnih prigovora). 33 I zaista, kod zaloge za tuđ dug se dodiraju bitne osobine zaloge (stvarno pravno obezbeđenje, što znači mogućnost poverioca da se prioritetno i uz sledovanje namiruje iz tačno određenog predmeta), ali i ličnih obezbeđenja (činjenica da se u obezbeđenju potraživanja angažuje lice koje nije dužnik, makar u granicama predmeta zaloge). U uporednoj doktrini je stoga postavljeno pitanje pravne prirode i pravnog režima ovakve zaloge. Uočavajući elemente bliske jemstvu kod jedne izvorno stvarno-pravne ustanove, pojedini autori je i označavaju imenom koje bi trebalo da ukaže na hibridnu prirodu: stvarnopravno jemstvo,na francuskom cautionnement reel. 34 Prvo što treba naglasiti je da se ovde ne radi o kumulaciji dva sredstva obezbeđenja; moguće je da isto lice, sa istim poveriocem, za isti dug zaključi i ugovor o jemstvu i ugovor o zalozi. 35 Ali tada ova dva sredstva obezbeđenja nisu objedinjena u jedno ( realno jemstvo ), ostaju nezavisna jedna od drugog, i funkcionisaće na osnovu pravila koja za svako od njih važi. Poverilac će ako pravila o konkurenciji zaloge i jemstva ne kažu drugo, konkretno ako nije propisan redosled namirenja iz ova dva sredstva obezbeđenja moći da bira odakle će se namiriti, iz predmeta zaloge ili opšte imovine jemca. On može i da ih kumilira u postupku namirenja, za ostatak duga, ako se pokaže da predmet zaloge nije dovoljan da se namiri u potpunosti. 36 U svakom slučaju se ne može desiti da poverilac kumuliranjem dobije više nego što iznosi obezbeđeno 32 Vid. za obim jemčeve odgovornosti D. Hiber, M. Živković, Vid. za prigovore kod jemstva čl ZOO čl. 768 BGB, čl i 2213 CC, čl. 502 ŠZO, čl GZ Rumunije, čl GZ Kebeka, čl GZ Italije, čl. 7: 852 GZ Holandije. Vid. i između ostalih, J. Ghestin, A. Barthez, D. Houtcieff, 71, 722 i dalje. P. Simler, ; M. Cabrillac, C. Mouly, S. Cabrillac, P. Pétel, 247; M. Mignot, ; L. Aynès, P. Crocq, Vid, npr. P. Simler, 23 30; M. Cabrillac, C. Mouly, S. Cabrillac, P. Pétel, Upor. J. Ghestin, A. Barthez, D. Houtcieff, koji o realnom jemstvu govore u odeljku o odnosu jemstva i stvarnog obezbeđenja, i oslanjajući se na pojam stvarnog obezbeđenja tuđeg duga. Vid. poslednju kvalifikaciju (stvarno obezbeđenje tuđeg duga) M. Bourassin, V. Brémond, M. N. Jobard-Bachellier, 663 i dalje; L. Aynès, P. Crocq, 52 i dalje. 35 Vid. P. Simler, Suprotno zapravo nije moguće, osim u situaciji u kojoj bi predmet zaloge bio podložan prinudnom namirenju samo ako postoji zaloga, a ne i kao deo opšte imovine

9 Dragor Hiber, Miloš Živković (str ) potraživanje: akcesornost, i zaloge i jemstva, odnosno pravilo o prestanaku potraživanja ili dela potraživanja namirenjem, čini da se obezbeđenja svode na ostatak. Pitanje je, međutim, da li ugovoranje zaloge za tuđ dug (nezamislivo je zakonsko ili sudsko, dakle založno pravo koje nastaje protivno volji zalogodavca za tuđ dug), čini da zalogodavac odgovara za taj dug i kao jemac, iako se ugovorom nije tako obavezao, odnosno, da li će se na ovakvu zalogu primeniti i pravila o jemstvu? Samo tada bi se moglo bez ostatka govoriti o stvarnopravnom jemstvu, odnosno braniti stav da onaj koji je založio za tuđ dug ima i pravni položaj jemca. Naše, ali ni uporedno pravo u zakonima ne propisuje (izričito) da je vlasnik založene stvari kojom je obezbeđen tuđ dug istovremeno, i samim tim, i jemac. Posmatrano na opšti način, van konteksta određenog pravnog sistema, smatrati da je zalogodavac za tuđ dug istovremeno i jemac nije moguće tako što bi se samo iznela tvrdnja, koja zapravo znači konstitusanje neke vrste zakonskog jemstva na teret zalogodavca: svako ko založi za drugog istovremeno postaje i jemac. Eventualno se mogu tražiti posredni argumenti, ili delimično, u nekim aspektima, izjednačavanje zaloge za drugog i jemstva. Ako se kao argument uzme prećutno ugovaranje jemstva uz ugovaranje zaloge, ta pretpostavka, u jednom broju slučajeva, mora otpasti. Vlasnik založene stvari, u trenutku namirenja, ne mora biti istovremeno onaj ko je zaključio ugovor o zalaganju svoje stvari za tuđ dug. Moguće je da je nakon zalaganja založena stvar dobila novog vlasnika, uključiv situaciju u kojoj je zaloga nastala kao dužnikovo zalaganje sopstvene stvari, da bi stvar naknadno postala tuđa, pa će se tim naknadnim razdvajanjem svojstva dužnika i vlasnika založene stvari zaloga preobraziti u zalogu za tuđ dug. U ovakvim situacijama trebalo bi pretpostaviti i prećutno ustupanje ugovora o jemstvu, a to je protivno pravilima o ustupanju u pozitivnom pravu Srbije. 37 Ostaje dakle tvrdnja da zalogodavac za drugog nije jemac, da ne odgovara za dug celokupnom svojom imovinom, već se poverilac može namiriti samo unovčavanjem založene stvari ili prava. 38 Pretpostavka da je založivši nešto za tuđ dug zalogodavac prećutno ugovorio i jemstvo nema logičan osnov, pa se na ovakvu zalogu jemca, pošto, izuzev u takvoj situaciji, zaloga na pojedinom delu imovinske mase neće doprineti potpunom namirenju ako već cela ta imovinska masa nije dovoljna. 37 Vid. čl. 143, st. 3 ZOO, po kome pristanak druge strane na ustupanje ne samo da mora biti izričit, već i dat u formi predviđenoj za ustupljeni ugovor, a to je kod jemstva pismena forma. 38 Vid. za savremenu francuku sudsku praksu, naročito posle odluke kasacionog suda Francuske od 2. decembra 2005, M. Cabrillac, C. Mouly, S. Cabrillac, P. Pétel, 281. Upor. isto, i analizu Prednacrta CC P. Simler, 24. Ovo nije sporno ni u pravnim sistemima pod nemačkim uticajem, jer ni u jednom delu koje se bavi zalogom ne tvrdi se da je zaloga za trećeg (tzv. Drittpfand) izjednačena s jemstvom, odnosno da zalogodavac za tuđ 41

10 42 Liber amicorum Gašo Knežević ne mogu primeniti (sva) pravila o jemstvu. U nemačkoj literaturi takođe nije uobičajeno govoriti o tome da je zaloga za tuđ dug izjednačena sa jemstvom, već se samo iz načela akcesornosti, kao zajedničkog principa koji povezuje jemstvo i zalogu, izvlači ratio odredbi koje određena pravila koja važe za jemstvo proširuju i na zalogu za tuđ dug. 39 Ali, i ako se odbaci ideja da zaloga za tuđ dug u sebi konzumira jemstvo, da je zalogodavac ujedno i jemac, ako se prihvati da ostaje (samo) zaloga, ali dozvoli ideja da kod nje postoji kombinacija elementa ustanove zaloge sa elementima jemstva, otvora se pitanje koja se i u kojoj se meri pravila jemstva primenjuju na ovakvu zalogu, posebno na pravni položaj zalogodavca. Starija francuska doktrina, a kako se tvrdi i sudska praksa, smatrala je, dajući potvrdan odgovor, da se mogu primeniti ona pravila o jemstvu koja ne protivureče prirodi zaloge 40 što više otvara pitanje nego što na njega odgovara; nova sudska praksa to isključuje. 41 Za osnovno pitanje ovog teksta, odnos zaloge i jemstva, naročito se izdvaja pitanje da li će se, kada se poverilac namiri iz stvari založene za tuđ dug, zalogodavac subrogirati u njegova prava. Pitanje se može postaviti za naše pravo de lege lata, uz konstataciju da zakon to ne predviđa izričito, a da koliko nam je poznato sudska praksa to ne beleži, a u doktrini se dodiruje sasvim sumarno, tako da smisao iznetih stavova, kao što će se pokazati u daljem tekstu nije sasvim jasan. 42 Izuzetak predstavlja dug odgovara za taj dug celokupnom svojom imovinom. Razdvajanje pojmova Schuld i Haftung dodatno olakšava ovakav stav. 39 Vid. Dieter Medicus, Die Akzesorität im Zivilrecht, JuS 10/1971, 497 i dalje; Mathias Habersack, Die Akzesorität Strukturptinzip der europäischen Zivilrechte und eines künftigen europäischen Grundpfandrecht, JZ 18/1997, 857 i dalje. Vid BGB (za hipoteku) i 1211 (za ručnu zalogu), koji direktno upućuju na odredbe 770 koji govori u jemčevim prigovorima kad je reč o prigovorima koje poveriocu može istaći zalogodavac koji nije dužnik. 40 Tako su se pominjala pravila o formi, u novije vreme o obavezi poverioca, posebno kad je to banka, da informiše jemca (zalogodavca) o dužniku i dugu. Vid. za prigovore koje ima na raspolaganju dužnik, a koje može istaći jemac, u ovom slučaju D. Hiber, M. Živković, Vid. izričito M. Cabrillac, C. Mouly, S. Cabrillac, P. Pétel, Ibid. Autori izdvajaju i pitanje koje sledi: da li se na zalogodavca za drugog mogu primeniti pravila o zakonskoj subrogaciji, koja štite jemca. 42 Komentarišući čl. 300 ZOO koji predviđa zakonsku subrogaciju u korist isplatioca tuđe obaveze koji ima neki pravni interes u tome, doktrina tu ubraja, pored jemca i protivnika pobijanja kod paulijanske tužbe, zalogodavca za tuđ dug. Vid. umesto mnogih J. Radišić, 345. Vid. drugačije jedino Oliver Antić, Obligaciono pravo, Beograd 2007, 157, koji interes da se isplati tuđ dug nalazi kod založnog (hipotekarnog) poverioca, za kog veli da svakako ima takav pravni interes ne objašnjavajući ga. Dok je interes zalogodavca za tuđ dug u najmanju ruku verovatan (da oslobodi predmet zaloge nepovoljnog unovčenja, da izbegne troškove namirenja, gomilanje zakonske kamate), interes zalogoprimca da isplati dužnikov dug je teško objašnjiv, a zapravo najčešće protivrečan po sebi, jer je zalogoprimac uvek ujedno i poverilac založenog potraživanja pa bi izlazilo da sebi treba da plati dug. U doktrini, koliko nam je poznato, pitanje otvara kod simultane hipo-

11 Dragor Hiber, Miloš Živković (str ) samo stav Dragoljuba Stojanovića, koji bez naročitog obrazloženja, a po svemu sudeći pod uticajem nemačkog prava, jasno smatra da se zalogodavac za tuđi dug zakonski subrogira u poveriočeva prava, i kad dug isplati dobrovoljno, i kad trpi namirenje iz založene stvari. 43 Ni de lege ferenda, delom osloncem na stavove u uporednom pravu, odgovor nije tako jednoznačan. Jemac se, dakle, može subrogirati u prava poverioca, nakon namirenja, kao što je napred navedeno, na osnovu opšteg pravila o zakonskoj personalnoj subrogaciji, posebnog pravila o zakonskoj subrogaciji koje je predviđeno za jemstvo, i pravnog odnosa sa dužnikom, ugovora o jemčenju ili poslovodstva bez naloga. Zalogodavac za tuđ dug koji ispuni poveriočevo potraživanje subrogira se kao isplatilac tuđe (dužnikove) obaveze, jer ima pravni interes da je ispuni, pa na njega, po samom zakonu, prelazi poveriočevo potraživanje sa svim sporednim davanjima. Ali do subrogacije ne dolazi na osnovu njegovog svojstva zalogodavca, već isplatioca koji ima pravni interes da zaloga ne bude realizovana, da iskupi stvar datu u zalogu, na kojoj ima pravo svojine ili neko drugo stvarno pravo. 44 Isplaćujući obavezu, on ne anagažuje predmet zaloge, već celokupnu svoju imovinu. Na isti način subrogira se i jemac. Ako je cilj primene pravila o zakonskoj subrogaciji u korist isplatioca zalogodavca za tuđ dug uklanjanje primene pravila o realizaciji zaloge moguće je izneti hipotezu da se ne može istovremeno, odnosno istim pravilom, privilegovati i primena tih pravila (o zalozi). Hipoteza je, drugim rečima, da se opšte pravilo o zakonskoj subrogaciji ne može primeniti ako se poverilac namiri iz iznosa dobijenog unovčavanjem predmeta zaloge. I jezički, Zakon o obligacionim odnosima govori o tome da je obavezu ispunilo lice koje ima pravni interes. 45 Prema ovom rezonovanju, smisao je u aktu ispunjenja obaveze i pravu isplatioca, a ne namirenju. Kada se poverilac namiruje iz zaloge isplatioca nema, izvor namirenja je stvar ili pravo, bez obzira na to ko je njen imalac u momentu namirenja. Tako bi se zaključilo, ako se prethodno izrazi sasvim direktno i jednostvano, da se zalogodavac ne subrogira na osnovu zakona, ako dođe do namirenja iz zaloge; subrogiraće se kao isplatilac, a zaloga će teke samo H. Ernst, 226, koji, kao što je navedno, upućuje na pravila obligacionog prava (vid. napred fusnotu 20). 43 Vid. Dragoljub Stojanović, Član 984, Komentar Zakona o obligacionim odnosima (ur. Slobodan Perović, Dragoljub Stojanović), knjiga II, Kragujevac 1980, 963. Stojanović govori o stvarnoj činidbi kojom je zadovoljeno potraživanje poverioca, zbog čega na njega po sili zakona prelazi poveriočeva tražbina prema dužniku. 44 Vid. za ovaj izraz (iskupiti stvar) u švajcarskom pravu čl. 110 ŠZO. Vid. Pierre Tercier, Le droit des obligations, Schulthess Verlag, Zürich , Vid. tako čl. 300 ZOO, isto čl. 110 ŠZO, čl GZ Rumunije. Upor. čl. 892 i 893 SGZ. Upor. i čl. 268 BGB koji ovlašćuje lice koje bi izgubilo pravo na stvar prinudnim izvršenjem nekog potraživanja, da to potraživanje izvrši, uz subrogaciju (prelazak potraživanja). Vid. i čl. 267 BGB u kome se takođe govori o ispunjenju od strane trećeg lica. 43

12 44 Liber amicorum Gašo Knežević tada prestati zbog prestanka potraživanja, ako isplatom obezbeđeno potraživanje prestane. Verovatno se zbog toga, u našem i u uporednom pravu ne ponavlja, unutar posebnih pravila koja regulišu ovaj institut, odredba o subrogaciji kod namirenja iz zaloge, kao što se ponavlja kod jemstva. 46 Ovo mišljenje nije opšteprihvaćeno, naprotiv. Na osnovu nepromenjene formulacije zakona 47 slovenački sudovi ne samo da ne vide ništa sporno u subrogaciji u korist zalogodavca na osnovu namirenja iz zaloge, već smatraju da do nje tim pre dolazi u ovoj situaciji. 48 Prema ovom shvatanju, odlučujući značaj ne daje se terminu koji zakonodavac koristi (isplatilac kod člana o zakonskoj subrogaciji a namirenje kod posebne odredbe o subrogaciji jemca), niti se insistira na razlikovanju opšte imovine i dela te imovine (pošto, razume se, i stvar koju je treći založio za tuđ dug ulazi u njegovu imovinu), već se polazi od toga da, po pravilu, zaloga za tuđ dug ne predstavlja poklon, a njenoj teretnosti svakako više odgovara da subrogacije u slučaju prinudnog namirenja iz predmeta zaloge ima nego da je nema. U ne malom broju pravnih sistema u Evropi prihvaćeno je ovakvo stanovište, takođe u odsustvu izričite zakonske odredbe; šire se tumači odredba koja govori o subrogaciji kod namirenja (isplate). 49, 50 U prilog ovakvom shvatanju moglo bi se navesti i da neki 46 Vid. napred naveden. čl ZOO, čl CC, čl. 507, st. 1 ŠZO, čl. 774 BGB, čl IGZ, čl GZ Rumunije. Doduše, izostanak ponavljanja ove odredbe kod zaloge mogao bi se objasniti i time što zakonodavac kao redovan slučaj uzima davanje zaloge za obezbeđenje sopstvenog duga, u kom slučaju je subrogacija besmislena. 47 Vid. čl. 275 Obligacijskog zakonika Republike Slovenije, Uradni list RS, št. 97/ Vid. presudu Vrhovnog suda Slovenije, II Ips 1036/2008, : Odlocitev, da gre tožnici zahtevani znesek na podlagi 275. clena OZ, pa je tudi materialnopravno pravilna. Ta dolocba ureja zakonsko subrogacijo. Doloca, da v primeru, ce izpolni obveznost kdo, ki ima pri tem kakšen pravni interes, preide nanj ob izpolnitvi po samem zakonu upnikova terjatev z vsemi stranskimi pravicami. Res je, da avtorji, ki obravnavajo zakonsko subrogacijo, kot tipicen primer izpolnitelja, ki ima pravni interes za placilo, navajajo zastavitelja, ki placa dolg, da bi se izognil prodaji svoje stvari v izvršbi. Vendar to ne pomeni, da pa zastavitelj, ki placa dolg v izvršbi, pravnega interesa nima. Ce je njegov pravni interes izkazan v primeru, ko placa dolg, da bi se izognil izvršbi, je toliko bolj izkazan, ce pride do prisilne prodaje njegove zastavljene stvari zaradi poplacila tujega dolga. Nav. prema Matjaž Tratnik, Renato Vrenčur (ur.), Obligacijski zakonik s sodno prakso, I. del: Splošni del obligacijskega prava ( člen), Ptuj 2013, Vid BGB za hipoteku (koji izrekom upućuje na 774, st. 1 koji govori o zakonskoj subrogaciji jemca). O tome da ovaj slučaj obuhvata i prinudno izvršenje, te da se zasniva na ideji da teret namirenja treba da snosi lični dužnik a ne vlasnik nepokretnosti kao tek davalac obezbeđenja, vid. Palandt, BGB, München , 1524 i tamo navedene odluke. Ovo se, prema stavu sudske prakse i doktrine, ne primenjuje na zemljišni dug, vid. Palandt, 1555, zbog nedostatka zakonske akcesornosti (ali poverilac ne može dug naplatiti dvostruko ako ga je već namirio iz zemljišnog duga). Za ručnu zalogu vid. 1225, koji takođe upućuje na 774, st. 1 koji govori o zakonskoj subrogaciji jemca. 50 Čini se da i u pravu Švajcarske, shodno članovima 110 OR i 827 ZGB (za hipoteku), situacija prinudne naplate nije izričito regulisana (kao što je pomenuto, čl. 110 OR koristi termin iskup stvari, koji jezički ne pokriva situaciju prinudnog namirenja iz pred-

13 Dragor Hiber, Miloš Živković (str ) građanski zakonici novijeg datuma, poput Holandskog Građanskog zakonika, ovo pravilo predviđaju izričito. 51 Bez obzira kom se stanovištu da prednost, jasno je da je legitimno braniti stav da zalogodavac za tuđ dug nije onaj ko bi u prvom redu trebalo da snosi teret obezbeđenog potraživanja. Za razliku od (uobičajene) zaloge za sopstveni dug, kod koje se poveriocu olakšava namirenje (iz zaloge) u odnosu na druge dužnikove poverioce, kod zalaganja za drugog razdvojena je ličnost (i imovina) dužnika i zalogodavca. Angažovanjem trećeg zalogodavca, dužnik nije oslobođen obaveze. Ako se, de lege lata, i ne pronađu argumenti da se pravila o subrogaciji primene kada dođe do namirenja iz zaloge, njihova primena za slučaj da se zalogodavac javi kao isplatilac dozvoljava da se razmišlja o mogućnosti da on u svakom slučaju zaštiti svoj interes zasnovan na činjenici da nije dužnik, već onaj ko osigurava položaj poverioca. Zamislivo je, tako, da zalogodavac za tuđ dug i dužnik zaključe ugovor (o zalaganju), kojim se budući zalogodavac obavezuje da će založiti svoju stvar ili pravo poveriocu za obezbeđenje dužnikovog duga, 52 meta zaloge date za tuđ dug; čl. 827 ZGB govori o situaciji u kojoj vlasnik nepokretnosti namiri poverioca). Stav doktrine i sudske prakse, međutim, prilično je ujednačen u smislu da se ovo pravilo primenjuje i u slučaju da se poverilac namirio prinudnom prodajom predmeta zaloge vid. BGE 108 II 188, odluku Saveznog suda od 3. septembra godine, prema kojoj, ako odnosi između zalogodavca za tuđi dug i dužnika nisu jasni u tom pogledu, zalogodavac za tuđi dug ima pravo na subrogaciju analogno čl. 110 OR i kada se poverilac namiri prinudnom prodajom. U jednom ranijem slučaju, BGE 95 III 47 od 12. juna 1969, u kojem je Savezni sud u kontekstu pobijanja unutar stečaja raspravljao o tome da li je davanje zaloge za tuđ dug dobročino ili teretno, takođe je zauzet stav da čl. 827 ZGB obuhvata i situaciju namirenja prinudnom prodajom nepokretnosti koja je bila predmet hipoteke (što je uzeto kao jedna od indicija da se radi o teretnom poslu). I u ovom slučaju, s pozivom na doktrinu (komentare Wieland-a i Leemann-a, te doktorske disertacije Vieli-a i Ross-a spočetka XX veka), jasno je izražen stav da se subrogacija događa i u slučaju prinudnog namirenja BGE 95 III 47, 55. Vid. Hans Leemann, Kommentar zum Schweizerischen Zivilgesetzbuch (ed. Max Gmür), Band IV Sachenrecht, II Abteilung, Art , Bern 1925, 852, N 19 uz član 827; Pascal Simonius, Probleme des Drittpfandes, Zeitschrift für Schweizerisches Recht (ZSR), 1979, 359, 370; Karl Oftinger, Rolf Bär, Kommentar zum Schweizerischen Zivilgesetzbuch, IV Band: Das Sachenrecht, Abteilung 2/c, Die beschränkten dinglichen Rechte, Dreiundzwanzigster Titel: Das Farnispfand, Schulthess, Zürich 1981, (N 391 uz čl. 884 ZGB); Dieter Zobl, Christoph Thurnherr, Berner Kommentar, Band IV: Das Sachenrecht, 2. Abteilung: Die beschränkten dinglichen Rechte, 5. Teilband: Das Fahrnispfand, 1. Unterteilband: Systematischer Teil und Art ZGB, Stämpfli, Bern 2010, 693 (N 293 uz čl. 884 ZGB), (N 989 uz čl. 884 ZGB); Wolfgang Ernst, Samuel Zogg, Art ZGB, Basler Kommentar Zivilgesetzbuch II, Art ZGB und Art SchlT ZGB (eds. Heinrich Honsell et al.), Helbing Lichtenhahn, Basel , 1752, N 19 uz član Vid. čl. 6:150, koji uređuje subrogaciju. Prvi slučaj, naveden pod a., govori o situaciji u kojoj je imovina koja pripada nekom trećem predmet zaplene i izvršenja radi namirenja duga. Drugi slučaj, pod b., govori o isplati tuđeg duga od lica koje je pružilo obezbeđenje za taj dug. 52 Vid. za takav ugovor kod jemstva D. Hiber, M. Živković, 338 i dalje. Vid. za zahtev jemca protiv dužnika nakon isplate Ibid,

14 46 Liber amicorum Gašo Knežević kao što će se najčešće dužnik obavezati poveriocu da će obezbediti trećeg koji će založiti svoju stvar za njegov dug, 53 na primer ugovarajući ovo kao odložni uslov ugovora o kreditu. Tada će, ako je tako ugovoreno, vlasnik založene stvari koji je trpeo namirenje iz te stvari, moći da zahteva od dužnika ono šta je platio, odnosno ono šta je ugovoreno, ali je to obligacioni zahtev iz ugovora, lična tužba, a ne subrogacija. 54 Pobornici shvatanja da zalogodavac za tuđ dug ima prema dužniku pravo na osnovu zakonske subrogacije (mada bi tada to pre bilo regresno pravo zasnovano na ugovoru) pozivaju se i na ovakvo prećutno ugovaranje, koje se, naravno, izričito može isključiti, pa bi se pretpostavljalo da zalogodavac nakon namirenja iz založene stvari subrogira u prava poverioca. De lege lata, u pravu Srbije, u tekstu zakona, sudskoj praksi i stavovima doktrine čini se da je nemoguće naći dovoljno čvrste argumente u prilog stavu da će na vlasnika založene stvari koja je po pravilima založnog prava unovčena pa se poverilac namirio iz dobijenog iznosa preći tako naplaćeno potraživanje, na osnovu opšteg pravila o zakonskoj subrogaciji. Dodatno svetlo na pravne odnose koji nastaju zalaganje za tuđ dug, i eventualne posredne argumente, ili pak oslonac za predlog de lege ferenda možda će dati dalja analiza zalogodavčevog položaja. Ako bi se u traganju za odgovorima, pozivom na napred iznetu hipotezu da zalaganje za tuđ dug sadrži elemente jemstva, oslonac potražio u analizi jemčevih ovlašćenja koja postoje i pre namirenja poverioca, uz eventualno pozivanje na analogiju, mogla bi se postaviti dva pitanja. Prvo je pitanje postoji li u korist zalogodavca benеficium excussionis sive ordinis, može li on (na neki od u uporednom pravu predviđenih načina) da zahteva da poverilac najpre pokuša namirenje od dužnika, ili će dužnik i zalogodavac za tuđ dug odgovarati poveriocu solidarno, tj. na poveriocu će biti da bira da li će prvo pokušati (prinudnu) naplatu od dužnika ili će odmah krenuti sa namirenjem iz zaloge. Pravila založnog prava sugerišu da poverilac može da bira da li će se namirivati iz zaloge ili iz ostale dužnikove imovine 55 (odvojeno je 53 Vid. tako N. Gavella, , koji smatra da se tu radi o obećanju radnje trećeg. 54 Interesantno pitanje je tada koji je uticaj promene vlasnika založene stvari nakon zaključenja ovakvog ugovora. Ugovornik bi mogao da pretenduje na ovakav regres kada njegova stvar bude unovčena radi nemirenja. Ako bi došlo do promene vlasnika predmeta zaloge, taj uslov tada ne bi bio ispunjen: ili na vrednost naplaćenog, na osnovu ugovora, pretenduje onaj koji nije ugovornik (novi vlasnik), ili onaj koji nije, kao vlasnikzalogodavac, trpeo namirenje. Izuzetak bi mogao postojati ako bi promenu vlasnika stvari pratila cesija (budućeg i eventualnog) potraživanja od dužnika (ako bi ono bilo akcesorno u odnosu na pravo svojine na stvari). Takođe, ako nakon zalaganja za sopstveni dug stvar dobije novog vlasnika, ugovorom bi morala da bude predviđena obaveza prenosioca (ujedno dužnika) da regresira pribavioca za slučaj namirenja iz stvari. 55 Vid. za naše pravo čl. 25 Zakona o hipoteci. Vid. za ručni zalogu i čl. 980 ZOO. Vid. D. Hiber, M. Živković, i tu navedene izvore, za registrovanu zalogu vid. naročito Ibid, 203. Vid. za sudsko namirenje Ibid,

15 Dragor Hiber, Miloš Živković (str ) pitanje da li će mu za namirenje iz zaloge, shodno načelu oficijelnosti založnog prava, biti potrebna izvršna isprava o dugu, ili će mu biti dovoljna samo izvršna isprava za realizaciju zaloge, makar i tako što će se ugovor o hipoteci 56 ili izvod iz registra zaloge 57 smatrati takvom ispravom). Ovakvo rešenje logično prati koncept u kome je isto lice dužnik i zalogodavac. U krajnjoj liniji, njemu je svejedno da li će započeto namirenje teretiti založeno dobro ili ostatak imovine; ukoliko se poverilac opredeli za namirenje iz zaloge, dužnik uvek može da isplatom duga to prekine. Na poveriocu je otuda da bira efikasniji način naimrenja. Kada je reč o zalozi za drugog moglo bi se voditi računa i o interesu zalogodavca, tako što bi namirenje iz založene stvari bilo supsidijerno. 58 U uporednom pravu ova mogućnost, međutim, nije prihvaćena kao pravilo kojim se uređuje založno pravo. I kada je predviđeno sudsko namirenje, kada je u punoj meri prihvaćeno načelo oficijelnosti, od poverioca se, pre sudske (ili vansudske) prodaje objekta zalaganja zahteva da obezbedi izvršnu ispravu protiv dužnika, ali ne i da pokuša namirenje po toj ispravi. Utuženje obezbeđenog potraživanja, kada zalogodavac nije dužnik, podrazumeva da pored dužnika bude utužen i zalogodavac, tako što će protiv njega biti podignuta actio hipotecaria ili vindicactio pignoris, kojima poverilac traži da vlasnik založenog dobra trpi namirenje; to je i prilika da on upotrebi prigovore, uključiv one koji su na raspolaganju glavnom dužniku, a nisu čisto lični. 59 Drugo pitanje koje bi se moglo postaviti je mogućnost zalogodavca da i pre nego što se poverilac namiri upotrebi neko pravno sredstvo protiv dužnika, poput jemčevog prava na prethodno namirenje. 60 Ni ova mogućnost nije izričito predviđena založnopravnim propisima, 61 što se može videti kao logična posledica činjenice da u korist zalogodavca nema za- 56 Vid. čl 15, st. 1 Zakona o hipoteci. 57 Vid. čl. 41, st. 3 Zakona o založnom pravu na pokretnim stvarima upisanim u registar, Službeni glasnik RS, br. 57/2003, 61/2005, 64/2006 ispr. i 99/ Tako je, primera radi, pomenutim Nacrtom Zakonika o svojini i drugim stvarnim pravima Srbije iz godine predviđeno kao dispozitivno pravilo za slučaj da je potraživanje obezbeđeno i zalogom na stvarima dužnika i zalogom na stvarima trećeg, vid. čl Za slučaj vansudskog namirenja po Zakonu o hipoteci, vlasnik hipotekovane nepokretnosti koji nije dužnik, kao i dužnik, može podneti žalbu protiv rešenja kojim se dozvoljava hipotekarna prodaja. Vid. čl. 31, st. 6 Zakona o hipoteci. Vid. i D. Hiber, M. Živković, Vid. čl ZOO. Vid. i D. Hiber, M. Živković, i tamo navedene izvore. 61 Samo prividno nalikuje poveriočevo pravo da se namiri pre dopselosti ako vlasnik nastavi da smanjuje vrednost hipotekovane nepokretnosti nakon što sud usvoji zahtev hipotekarnog poverioca da prestane sa takvim postupcima. Vid. (raniji) čl. 67 Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima. U pozitivnom pravu, poveriocu su data druga pravna sredstva. Vid. čl. 18 i 19 Zakona o hipoteci. 47

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako

More information

aktuelna tema OBEZBEĐENJE ZALOGOM NA POTRAŽIVANJIMA I DRUGIM PRAVIMA Vladimir Kozar*

aktuelna tema OBEZBEĐENJE ZALOGOM NA POTRAŽIVANJIMA I DRUGIM PRAVIMA Vladimir Kozar* aktuelna tema Vladimir Kozar* UDK: 347.453.031/.32 BIBLID: 0352-3713 (2016); 33, (4-6): 1 16 ORIGINALNI NAUČNI RAD OBEZBEĐENJE ZALOGOM NA POTRAŽIVANJIMA I DRUGIM PRAVIMA REZIME: Založno pravo na stvari

More information

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant

More information

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB. 9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98

More information

Uvod u relacione baze podataka

Uvod u relacione baze podataka Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako

More information

Podešavanje za eduroam ios

Podešavanje za eduroam ios Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja

More information

BENCHMARKING HOSTELA

BENCHMARKING HOSTELA BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991

More information

ZAKON O ZAŠTITI ŽIRANATA/JEMACA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

ZAKON O ZAŠTITI ŽIRANATA/JEMACA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Enes Bikić Zakon o zaštiti žiranata/jemaca u Federaciji BiH Enes Bikić* ZAKON O ZAŠTITI ŽIRANATA/JEMACA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE SAŽETAK Pravila ugovaranja su predmet općeg obligacionog prava,

More information

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj

More information

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri. Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.

More information

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam

More information

UGOVOR O DOŽIVOTNOM IZDRŽAVANJU (neke specifične karakteristike)

UGOVOR O DOŽIVOTNOM IZDRŽAVANJU (neke specifične karakteristike) Dušan Novaković * UDK 347.68 Originalni naučni rad UGOVOR O DOŽIVOTNOM IZDRŽAVANJU (neke specifične karakteristike) Ovaj rad se bavi proučavanjem jednog od najsloženijih pravnih poslova savremenog srpskog

More information

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel

More information

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces

More information

MERODAVNO PRAVO ZA STVARNOPRAVNA SREDSTVA OBEZBEĐENJA NA POKRETNIM STVARIMA - PREPORUKE ZAKONODAVNOG VODIČA UNCITRAL-a O PRAVNIM POSLOVIMA OBEZBEĐENJA

MERODAVNO PRAVO ZA STVARNOPRAVNA SREDSTVA OBEZBEĐENJA NA POKRETNIM STVARIMA - PREPORUKE ZAKONODAVNOG VODIČA UNCITRAL-a O PRAVNIM POSLOVIMA OBEZBEĐENJA MERODAVNO PRAVO ZA STVARNOPRAVNA SREDSTVA OBEZBEĐENJA NA POKRETNIM STVARIMA - PREPORUKE ZAKONODAVNOG VODIČA UNCITRAL-a O PRAVNIM POSLOVIMA OBEZBEĐENJA Prof. dr. * UDK 347.751 (100) 347.952.1 339.9(100)

More information

Bušilice nove generacije. ImpactDrill

Bušilice nove generacije. ImpactDrill NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza

More information

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene

More information

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za

More information

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017 PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,

More information

HARMONIZACIJA STVARNOG PRAVA U REPUBLICI MAKEDONIJI

HARMONIZACIJA STVARNOG PRAVA U REPUBLICI MAKEDONIJI UDK/UDC 347.2 Prof. dr Rodna Živkovska Doc. dr Tina Pržeska Pravni fakultet Justinijan Prvi u Skoplju HARMONIZACIJA STVARNOG PRAVA U REPUBLICI MAKEDONIJI Makedonsko pravo u oblasti stvarnopravnih odnosa

More information

KAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA:

KAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA: Past simple uporabljamo, ko želimo opisati dogodke, ki so se zgodili v preteklosti. Dogodki so se zaključili v preteklosti in nič več ne trajajo. Dogodki so se zgodili enkrat in se ne ponavljajo, čas dogodkov

More information

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog

More information

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović

More information

RAZLUČNI VJEROVNICI U NOVOM HRVATSKOM INSOLVENCIJSKOM PRAVU

RAZLUČNI VJEROVNICI U NOVOM HRVATSKOM INSOLVENCIJSKOM PRAVU UDK 347.736/.739 ; 347.952.5:347.736/.739 Dr. sc. Tatjana Josipović 1 RAZLUČNI VJEROVNICI U NOVOM HRVATSKOM INSOLVENCIJSKOM PRAVU Reforma insolvencijskih postupaka u Republici Hrvatskoj značajno je utjecala

More information

PROJEKTNI PRORAČUN 1

PROJEKTNI PRORAČUN 1 PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja

More information

SAS On Demand. Video: Upute za registraciju:

SAS On Demand. Video:  Upute za registraciju: SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U

More information

E UROPEAN. Gabrijela Mihelčić CURRICULUM VITAE FORMAT. PERSONAL INFORMATION Surname(s) / First name(s)

E UROPEAN. Gabrijela Mihelčić CURRICULUM VITAE FORMAT. PERSONAL INFORMATION Surname(s) / First name(s) E UROPEAN CURRICULUM VITAE FORMAT PERSONAL INFORMATION Surname(s) / First name(s) Gabrijela Mihelčić Adress(es) Faculty of Law, University of Rijeka, Hahlić 6, HR-51 000 Rijeka, Croatia Telephone(s) +385/(0)

More information

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a NIS PETROL Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a Beograd, 2018. Copyright Belit Sadržaj Disable... 2 Komentar na PHP kod... 4 Prava pristupa... 6

More information

Otpremanje video snimka na YouTube

Otpremanje video snimka na YouTube Otpremanje video snimka na YouTube Korak br. 1 priprema snimka za otpremanje Da biste mogli da otpremite video snimak na YouTube, potrebno je da imate kreiran nalog na gmailu i da video snimak bude u nekom

More information

Port Community System

Port Community System Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS

More information

Struktura indeksa: B-stablo. ls/swd/btree/btree.html

Struktura indeksa: B-stablo.   ls/swd/btree/btree.html Struktura indeksa: B-stablo http://cis.stvincent.edu/html/tutoria ls/swd/btree/btree.html Uvod ISAM (Index-Sequential Access Method, IBM sredina 60-tih godina 20. veka) Nedostaci: sekvencijalno pretraživanje

More information

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA

More information

Nejednakosti s faktorijelima

Nejednakosti s faktorijelima Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih

More information

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02

More information

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum.

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Postoje dvije jednostavne metode za upload slika na forum. Prva metoda: Otvoriti nova tema ili odgovori ili citiraj već prema želji. U donjem dijelu obrasca

More information

POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA

POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA Master akademske studije Modul za logistiku 1 (MLO1) POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA angažovani su: 1. Prof. dr Momčilo Miljuš, dipl.inž., kab 303, mmiljus@sf.bg.ac.rs,

More information

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:

More information

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O DRUŠTVENOM I TEHNOLOŠKOM RAZVOJU Godina 3, broj 3

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O DRUŠTVENOM I TEHNOLOŠKOM RAZVOJU Godina 3, broj 3 MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O DRUŠTVENOM I TEHNOLOŠKOM RAZVOJU Godina 3, broj 3 Izdavač: Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment Banja Luka, Despota Stefana Lazarevića bb. Glavni i odgovorni urednik:

More information

CRNA GORA

CRNA GORA HOTEL PARK 4* POLOŽAJ: uz more u Boki kotorskoj, 12 km od Herceg-Novog. SADRŽAJI: 252 sobe, recepcija, bar, restoran, besplatno parkiralište, unutarnji i vanjski bazen s terasom za sunčanje, fitnes i SPA

More information

CULPA IN CONTRAHENDO METODOLOŠKI OGLED

CULPA IN CONTRAHENDO METODOLOŠKI OGLED PRAVNI ZAPISI, God. I, br. 2 (2010) 2010 Pravni fakultet Univerziteta Union UDK 347.41/.5 IZVORNI NAUČNI ČLANAK ČLANCI Prof. dr Zlatko Stefanović * CULPA IN CONTRAHENDO METODOLOŠKI OGLED Apstrakt: Rad

More information

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet

More information

Zaštita korisnika finansijske usluge osiguranja pri zaključenju ugovora na daljinu u Srbiji

Zaštita korisnika finansijske usluge osiguranja pri zaključenju ugovora na daljinu u Srbiji 10 ČLANCI /ARTICLES Prof. dr Katarina IVANČEVIĆ Zaštita korisnika finansijske usluge osiguranja pri zaključenju ugovora na daljinu u Srbiji 1/2016 UDK: 368.021.2:004.738.5]:336.7 Primljen: 26. 2. 2016.

More information

STABLA ODLUČIVANJA. Jelena Jovanovic. Web:

STABLA ODLUČIVANJA. Jelena Jovanovic.   Web: STABLA ODLUČIVANJA Jelena Jovanovic Email: jeljov@gmail.com Web: http://jelenajovanovic.net 2 Zahvalnica: Ovi slajdovi su bazirani na materijalima pripremljenim za kurs Applied Modern Statistical Learning

More information

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET!

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA DNEVNA KARTA DAILY TICKET 35 BAM / 3h / person RADNO VRIJEME OPENING HOURS 08:00-21:00 Besplatno za djecu do 6 godina

More information

2. poglavlje - IDENTIFIKACIJA POTROŠAČA - od 62 do 80 strane (19 strana)

2. poglavlje - IDENTIFIKACIJA POTROŠAČA - od 62 do 80 strane (19 strana) Analizirana poglavlja Šapićeve disertacije Broj redova u radu Izvor preuzimanja Broj preuzetih redova 2. poglavlje - IDENTIFIKACIJA POTROŠAČA - od 62 do 80 strane (19 strana) 1. 62 strana 31 2. 63 strana

More information

UPRAVNI UGOVORI 1. Milica Vukićević Petković Visoka ekonomska škola strukovnih studija Peć u Leposaviću

UPRAVNI UGOVORI 1. Milica Vukićević Petković Visoka ekonomska škola strukovnih studija Peć u Leposaviću UDK: 347.44:35.078.2 UPRAVNI UGOVORI 1 Milica Vukićević Petković Visoka ekonomska škola strukovnih studija Peć u Leposaviću Rezime: Upravni ugovori su posebna vrsta ugovora, u kojima je po pravilu jedna

More information

Mogudnosti za prilagođavanje

Mogudnosti za prilagođavanje Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti

More information

Z A K O N O POTVRĐIVANJU UGOVORA O IZMENAMA I DOPUNAMA FINANSIJSKIH UGOVORA , , , , , , , 81.

Z A K O N O POTVRĐIVANJU UGOVORA O IZMENAMA I DOPUNAMA FINANSIJSKIH UGOVORA , , , , , , , 81. P R E D L O G Z A K O N O POTVRĐIVANJU UGOVORA O IZMENAMA I DOPUNAMA FINANSIJSKIH UGOVORA 23.761, 24.745, 25.002, 25.198, 25.497, 25.610, 25.872, 81.657 I 82.640 IZMEĐU REPUBLIKE SRBIJE I EVROPSKE INVESTICIONE

More information

GRAĐANSKI ZAKONIK REPUBLIKE KOSOVO

GRAĐANSKI ZAKONIK REPUBLIKE KOSOVO GRAĐANSKI ZAKONIK REPUBLIKE KOSOVO KNJIGA PRVA OPŠTI DEO [ ] KNJIGA DRUGA OBLIGACIONI ODNOSI DEO I OPŠTE ODREDBE GLAVA I OSNOVNA NAČELA Član 1 Definicija obligacija 1. Obligacija je dužnost koju treba

More information

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual

More information

NBP JOURNAL OF CRIMINALISTICS AND LAW NBP ŽURNAL ZA KRIMINALISTIKU I PRAVO

NBP JOURNAL OF CRIMINALISTICS AND LAW NBP ŽURNAL ZA KRIMINALISTIKU I PRAVO NBP JOURNAL OF CRIMINALISTICS AND LAW NBP ŽURNAL ZA KRIMINALISTIKU I PRAVO UDC 343.98 ISSN 0354-8872 ACADEMY OF CRIMINALISTIC AND POLICE STUDIES, BELGRADE THE REPUBLIC OF SERBIA KRIMINALISTIČKO-POLICIJSKA

More information

Forma obligacionih ugovora

Forma obligacionih ugovora GODIŠNJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 4 Broj 4 Banja Luka, jul 2014 pp. 199-218 DOI: 10.7251/GFP1404199P UDC: 347.41(094.5) Pregledni rad Datum prijema rada: 8. jun 2014. Datum prihvatanja rada: 23.

More information

MERE BEZBEDNOSTI PSIHIJATRIJSKOG LEČENJA Prinudno psihijatrijsko lečenje kao krivična sankcija

MERE BEZBEDNOSTI PSIHIJATRIJSKOG LEČENJA Prinudno psihijatrijsko lečenje kao krivična sankcija UDK 343.221-056.34 343.852 Originalni naučni rad Pri mlje no: 05. 12. 2014. Zoran Stojanović * Pravni fakultet, Univerzitet u Beogradu MERE BEZBEDNOSTI PSIHIJATRIJSKOG LEČENJA Prinudno psihijatrijsko lečenje

More information

POSTUPAK IZRADE DIPLOMSKOG RADA NA OSNOVNIM AKADEMSKIM STUDIJAMA FAKULTETA ZA MENADŽMENT U ZAJEČARU

POSTUPAK IZRADE DIPLOMSKOG RADA NA OSNOVNIM AKADEMSKIM STUDIJAMA FAKULTETA ZA MENADŽMENT U ZAJEČARU POSTUPAK IZRADE DIPLOMSKOG RADA NA OSNOVNIM AKADEMSKIM STUDIJAMA FAKULTETA ZA MENADŽMENT U ZAJEČARU (Usaglašeno sa procedurom S.3.04 sistema kvaliteta Megatrend univerziteta u Beogradu) Uvodne napomene

More information

1. Instalacija programske podrške

1. Instalacija programske podrške U ovom dokumentu opisana je instalacija PBZ USB PKI uređaja na računala korisnika PBZCOM@NET internetskog bankarstva. Uputa je podijeljena na sljedeće cjeline: 1. Instalacija programske podrške 2. Promjena

More information

ZAKON O PRIVATIZACIJI. ("Sl. glasnik RS", br. 38/2001, 18/2003, 45/2005, 123/2007, 123/ dr. zakon i 30/ dr. zakon) I OSNOVNE ODREDBE

ZAKON O PRIVATIZACIJI. (Sl. glasnik RS, br. 38/2001, 18/2003, 45/2005, 123/2007, 123/ dr. zakon i 30/ dr. zakon) I OSNOVNE ODREDBE ZAKON O PRIVATIZACIJI ("Sl. glasnik RS", br. 38/2001, 18/2003, 45/2005, 123/2007, 123/2007 - dr. zakon i 30/2010 - dr. zakon) I OSNOVNE ODREDBE 1. Predmet zakona i načela privatizacije Član 1 Ovim zakonom

More information

Z A K O N O DOPUNI ZAKONA O AGENCIJI ZA OSIGURANJE DEPOZITA

Z A K O N O DOPUNI ZAKONA O AGENCIJI ZA OSIGURANJE DEPOZITA Z A K O N PREDLOG O DOPUNI ZAKONA O AGENCIJI ZA OSIGURANJE DEPOZITA Član 1. U Zakonu o Agenciji za osiguranje depozita ( Službeni glasnik RS, broj 1415), u članu 8. dodaje se stav 3, koji glasi: Izuzetno,

More information

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair

More information

SKINUTO SA SAJTA Besplatan download radova

SKINUTO SA SAJTA  Besplatan download radova SKINUTO SA SAJTA www.maturskiradovi.net Besplatan download radova Prirucnik za gramatiku engleskog jezika Uvod Sama suština i jedna od najbitnijih stavki u engleskoj gramatici su pomoćni glagoli! Bez njih

More information

ISSN (Print) ISSN (Online) UDC 34 GODIŠNJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA

ISSN (Print) ISSN (Online) UDC 34 GODIŠNJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA UDC 34 ISSN 2232-9668 (Print) ISSN 2232-9684 (Online) GODIŠNJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA GODINA 8 BROJ 8 Banja Luka, jul, 2018 Rješenjem Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske br: 07.030-053-85-4/11,

More information

PRIKAZI. SALLY SIMPSON, CAROLE GIBBS, Corporate crime

PRIKAZI. SALLY SIMPSON, CAROLE GIBBS, Corporate crime PRIKAZI SALLY SIMPSON, CAROLE GIBBS, Corporate crime International Library of Criminology, Criminal Justice and Penology, Ashgate Publishing Company, Hampshire, England, 2007., str. 538 U poslednjih nekoliko

More information

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010. DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, 03. - 07. listopad 2010. ZBORNIK SAŽETAKA Geološki lokalitet i poucne staze u Nacionalnom parku

More information

ALEKS - TRAVEL Rakovac - Bujanovac

ALEKS - TRAVEL Rakovac - Bujanovac Vitina - Parte - Smederevo stanice/stajali ta 5.30 0 Vitina A.S. 5.40 6 Klokot 5.50 3 Parte 6.00 0 Gnjilane A.S. 7.30 74 Vranje A.S..30 374 Smederevo A.S. Odravanje saobradaja na ovoj liniji vrtioe se

More information

ZAKON O LJUDSKIM PRAVIMA (THE HUMAN RIGHTS ACT) I NJEGOV UTICAJ NA USTAVNI SISTEM VELIKE BRITANIJE

ZAKON O LJUDSKIM PRAVIMA (THE HUMAN RIGHTS ACT) I NJEGOV UTICAJ NA USTAVNI SISTEM VELIKE BRITANIJE PRAVNI ZAPISI, God. V, br. 1 (2014) UDK 342.7(410) 2014 Pravni fakultet Univerziteta Union doi: 10.5937/pravzap0-6298 KRATKI NAUČNI ČLANAK Prof. dr Dušan Vranjanac * ZAKON O LJUDSKIM PRAVIMA (THE HUMAN

More information

IZRADA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE

IZRADA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE 1 Zaglavlje (JUS M.A0.040) Šta je zaglavlje? - Posebno uokvireni deo koji služi za upisivanje podataka potrebnih za označavanje, razvrstavanje i upotrebu crteža Mesto zaglavlja: donji desni ugao raspoložive

More information

OPŠTI USLOVI UGOVORA O FINANSIJSKOM LIZINGU-KORISNICI FINANSIJSKIH USLUGA br. 3/16. OPŠTI USLOVI UGOVORA O FINANSIJSKOM LIZINGU br.

OPŠTI USLOVI UGOVORA O FINANSIJSKOM LIZINGU-KORISNICI FINANSIJSKIH USLUGA br. 3/16. OPŠTI USLOVI UGOVORA O FINANSIJSKOM LIZINGU br. OPŠTI USLOVI UGOVORA O FINANSIJSKOM LIZINGU br. 3/16 Ovi Opšti uslovi čine sastavni deo Ugovora o finansijskom lizingu između INTESA LEASING d.o.o. Beograd kao Davaoca lizinga i Primaoca Pojmovi definisani

More information

INOSTRANE REGISTROVANE ISTOPOLNE ZAJEDNICE ŽIVOTA PRED KOLIZIONIM PRAVILIMA SRPSKOG MEÐUNARODNOG PRIVATNOG PRAVA: CRNO-BELI ODRAZ SLIKE DUGINIH BOJA?

INOSTRANE REGISTROVANE ISTOPOLNE ZAJEDNICE ŽIVOTA PRED KOLIZIONIM PRAVILIMA SRPSKOG MEÐUNARODNOG PRIVATNOG PRAVA: CRNO-BELI ODRAZ SLIKE DUGINIH BOJA? UDK 341.94:316.811.11-055.3 Dr Marko Jovanović, LL.M. 1 INOSTRANE REGISTROVANE ISTOPOLNE ZAJEDNICE ŽIVOTA PRED KOLIZIONIM PRAVILIMA SRPSKOG MEÐUNARODNOG PRIVATNOG PRAVA: CRNO-BELI ODRAZ SLIKE DUGINIH BOJA?

More information

PRIZNANJE I IZVRŠENJE STRANIH SUDSKIH ODLUKA U SRBIJI. Doc. dr Ferid Bulić

PRIZNANJE I IZVRŠENJE STRANIH SUDSKIH ODLUKA U SRBIJI. Doc. dr Ferid Bulić PRAVNE TEME, Godina 3, Broj 5, str. 182-190 182 341.638(497.11) 341.42 PRIZNANJE I IZVRŠENJE STRANIH SUDSKIH ODLUKA U SRBIJI Doc. dr Ferid Bulić Apstrakt Priznati i izvršiti stranu odluku znači u formalnom

More information

Prvi koraci u razvoju bankarskog on-line sistema u Japanu napravljeni su sredinom 60-tih godina prošlog veka i to najpre za on-line, real-time obradu

Prvi koraci u razvoju bankarskog on-line sistema u Japanu napravljeni su sredinom 60-tih godina prošlog veka i to najpre za on-line, real-time obradu JAPAN Japan, kao zemlja napredne tehnologije, elektronike i telekomunikacija, je zemlja koja je u samom svetskom vrhu po razvoju i usavršavanju bankarskog poslovanja i spada među vodećim zemljama sveta

More information

Dr ILIJA ZINDOVIĆ, vanredni profesor

Dr ILIJA ZINDOVIĆ, vanredni profesor Dr ILIJA ZINDOVIĆ, vanredni profesor 1. OSNOVNI BIOGRAFSKI PODACI Ime, ime roditelja i prezime: ILIJA /Božo/ ZINDOVIĆ Datum i mjesto rođenja: 02.08.1960. Prijepolje, Republika Srbija Zvanje: Vanredni profesor

More information

Struktura i organizacija baza podataka

Struktura i organizacija baza podataka Fakultet tehničkih nauka, DRA, Novi Sad Predmet: Struktura i organizacija baza podataka Dr Slavica Aleksić, Milanka Bjelica, Nikola Obrenović Primer radnik({mbr, Ime, Prz, Sef, Plt, God, Pre}, {Mbr}),

More information

MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE

MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE 3309 Pursuant to Article 1021 paragraph 3 subparagraph 5 of the Maritime Code ("Official Gazette" No. 181/04 and 76/07) the Minister of the Sea, Transport

More information

Gosp. Miodrag PAJIĆ, predsjednik Gosp. Mehmed DEKOVIĆ, potpredsjednik Gosp. Želimir JUKA, član Gosp. Mato TADIĆ, član Gosp. Miodrag SIMOVIĆ, član

Gosp. Miodrag PAJIĆ, predsjednik Gosp. Mehmed DEKOVIĆ, potpredsjednik Gosp. Želimir JUKA, član Gosp. Mato TADIĆ, član Gosp. Miodrag SIMOVIĆ, član HUMAN RIGHTS COMMISSION WITHIN THE CONSTITUTIONAL COURT OF BOSNIA AND HERZEGOVINA KOMISIJA ZA LJUDSKA PRAVA PRI USTAVNOM SUDU BOSNE I HERCEGOVINE ODLUKA O PRIHVATLJIVOSTI I MERITUMU Predmet broj Ibrahim

More information

Priprema podataka. NIKOLA MILIKIĆ URL:

Priprema podataka. NIKOLA MILIKIĆ   URL: Priprema podataka NIKOLA MILIKIĆ EMAIL: nikola.milikic@fon.bg.ac.rs URL: http://nikola.milikic.info Normalizacija Normalizacija je svođenje vrednosti na neki opseg (obično 0-1) FishersIrisDataset.arff

More information

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Trening: Obzor 2020. - financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Ana Ključarić, Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja PROGRAM DOGAĐANJA (9:30-15:00) 9:30 10:00 Registracija

More information

Klasterizacija. NIKOLA MILIKIĆ URL:

Klasterizacija. NIKOLA MILIKIĆ   URL: Klasterizacija NIKOLA MILIKIĆ EMAIL: nikola.milikic@fon.bg.ac.rs URL: http://nikola.milikic.info Klasterizacija Klasterizacija (eng. Clustering) spada u grupu tehnika nenadgledanog učenja i omogućava grupisanje

More information

ODLUKA O PRIHVATLJIVOSTI I MERITUMU

ODLUKA O PRIHVATLJIVOSTI I MERITUMU HUMAN RIGHTS COMMISSION WITHIN THE CONSTITUTIONAL COURT OF BOSNIA AND HERZEGOVINA KOMISIJA ZA LJUDSKA PRAVA PRI USTAVNOM SUDU BOSNE I HERCEGOVINE ODLUKA O PRIHVATLJIVOSTI I MERITUMU Predmet broj Fatima

More information

Windows Easy Transfer

Windows Easy Transfer čet, 2014-04-17 12:21 - Goran Šljivić U članku o skorom isteku Windows XP podrške [1] koja prestaje 8. travnja 2014. spomenuli smo PCmover Express i PCmover Professional kao rješenja za preseljenje korisničkih

More information

ZAŠTITA NA RADU U REPUBLICI SRPSKOJ OD GODINE DO DANAS VLADISLAVA TADIĆ, DIPL. PRAVNIK

ZAŠTITA NA RADU U REPUBLICI SRPSKOJ OD GODINE DO DANAS VLADISLAVA TADIĆ, DIPL. PRAVNIK SADRŽAJ APRIL/TRAVANJ 2016 BROJ 4 11 16 26 31 41 VIŠESTRUKO UGOVARANJE OTUĐENJA PROF. DR. DUŠKO MEDIĆ MJERENJE RADNOG UČINKA DR.SC. EDIN MEHIĆ ZNAČAJ KRITERIJA ZA DODJELU UGOVORA ADMIR ĆEBIĆ, DIPL. ECC.

More information

BANKARSKE GARANCIJE NA POZIV - POSLJEDNJE IZMJENE ZAKONA O OBVEZNIM ODNOSIMA I NOVA UJEDNAČENA PRAVILA MEĐUNARODNE TRGOVAČKE KOMORE URDG 758

BANKARSKE GARANCIJE NA POZIV - POSLJEDNJE IZMJENE ZAKONA O OBVEZNIM ODNOSIMA I NOVA UJEDNAČENA PRAVILA MEĐUNARODNE TRGOVAČKE KOMORE URDG 758 IVANA ORŠULIĆ, dipl.iur., asistentica Jadranskog zavoda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dr. sc. BOŽENA BULUM, znanstvena suradnica Jadranskog zavoda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti BANKARSKE

More information

Konvencija Ujedinjenih nacija o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe (KUMPR)

Konvencija Ujedinjenih nacija o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe (KUMPR) Konvencija Ujedinjenih nacija o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe (KUMPR) November 2014 Priručnik za obuku: Konvencija Ujedinjenih nacija o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe (KUMPR) DRICANJE OD

More information

ODLUKA O PRIHVATLJIVOSTI I MERITUMU

ODLUKA O PRIHVATLJIVOSTI I MERITUMU HUMAN RIGHTS COMMISSION WITHIN THE CONSTITUTIONAL COURT OF BOSNIA AND HERZEGOVINA KOMISIJA ZA LJUDSKA PRAVA PRI USTAVNOM SUDU BOSNE I HERCEGOVINE ODLUKA O PRIHVATLJIVOSTI I MERITUMU Predmet broj 1 Hasan

More information

Malta 23, Sarajevo 71000, Bosna i Hercegovine

Malta 23, Sarajevo 71000, Bosna i Hercegovine PERSONAL INFORMATION Izet Laličić Malta 23, Sarajevo 71000, Bosna i Hercegovine +387 33 20 46 11 061 150 553 izet.lalicic@gmail.com Sex M Date of birth 01/08/1957 Nationality Bosnia and Herzegovina POSITION

More information

Analiza stručnih i političkih predloga za ustavnu reformu

Analiza stručnih i političkih predloga za ustavnu reformu Analiza stručnih i političkih predloga za ustavnu reformu U javnosti predstavljeni predlozi u periodu 2006-2016 Analiza stručnih i političkih predloga za ustavnu reformu U javnosti predstavljeni predlozi

More information

ISSN Impressum

ISSN Impressum Impressum Izdavač: Paragraf Lex d.o.o. 21000 Novi Sad Jovana Boškovića 5 Tel: 021/457-421 Direktor: Bratislav Milovanović Glavni i odgovorni urednik: Dušan Pavlović V. d. Pomoćnika glavnog i odgovornog

More information

PREGLEDNI NAUČNI RAD. ODGOVOR NA TUŽBU dužnost ili pravo, od prijema ili od dostave tužbe? Muhamed Cimirotić* Sažetak

PREGLEDNI NAUČNI RAD. ODGOVOR NA TUŽBU dužnost ili pravo, od prijema ili od dostave tužbe? Muhamed Cimirotić* Sažetak PREGLEDNI NAUČNI RAD 149 Muhamed Cimirotić* ODGOVOR NA TUŽBU dužnost ili pravo, od prijema ili od dostave tužbe? Sažetak Koncept parničnog postupka, u domaćem pravu, je takav da kroz načela postupka, a

More information

JAVNI BILJEŽNIK broj 36/2012.

JAVNI BILJEŽNIK broj 36/2012. JAVNI BILJEŽNIK broj 36/2012. JAVNI BILJEŽNIK 36 2012 3 Poštovani čitatelji, Poziv Uredništva u prošlome broju, uza želju da stvorimo skupinu autora koja će se iz široke pravne problematike usmjeriti

More information

Dejan Bodul* Dejan Bodul O potrebi i mogućnosti implementacije instituta potrošačkog stečaja u pravni poredak Bosne i Hercegovine

Dejan Bodul* Dejan Bodul O potrebi i mogućnosti implementacije instituta potrošačkog stečaja u pravni poredak Bosne i Hercegovine Dejan Bodul* Dejan Bodul O potrebi i mogućnosti implementacije instituta O POTREBI I MOGUĆNOSTI IMPLEMENTACIJE INSTITUTA POTROŠAČKOG STEČAJA U PRAVNI POREDAK BOSNE I HERCEGOVINE Ovaj je rad nastao uz potporu

More information

EBRD/IDLO PROJEKAT PODRŠKE ZA SUDIJSKU OBUKU O PRIVREDNOM PRAVU U CRNOJ GORI

EBRD/IDLO PROJEKAT PODRŠKE ZA SUDIJSKU OBUKU O PRIVREDNOM PRAVU U CRNOJ GORI EBRD/IDLO PROJEKAT PODRŠKE ZA SUDIJSKU OBUKU O PRIVREDNOM PRAVU U CRNOJ GORI Pravo svojine u pravnom poretku Crne Gore i EU Projekat finansira Republika Italija Svi materijali sadržani u ovom priručniku

More information

Visoki Upravni sud Republike Hrvatske

Visoki Upravni sud Republike Hrvatske SUDSKA I UPRAVNA PRAKSA 599 Visoki Upravni sud Republike Hrvatske Upravni akt (čl. 6. Zakona o upravnim sporovima, ZUS, NN 53/91, 9/92, 77/92) UDK 347.998.85(497.5)(094.8) 351.94(497.5)(094.8) ODLUKA OPĆINSKOG

More information

RASPRAVA O PRINCIPIMA LJUDSKOG SAZNANJA

RASPRAVA O PRINCIPIMA LJUDSKOG SAZNANJA Naslov originala THE WORKS OF GEORGE BERKELEY With Prefaces, Annotations, Appendices, and An Account of his Life, by ALEXANDER CAMPBELL FRASER In Four Volumes VOL. I: PHILOSOPHICAL WORKS, 705-2 OXFORD

More information

INSTITUT ZA UPOREDNO PRAVO UVOD U PRAVO SAD INSTITUTE OF COMPARATIVE LAW INTRODUCTION TO THE LAW OF THE USA

INSTITUT ZA UPOREDNO PRAVO UVOD U PRAVO SAD INSTITUTE OF COMPARATIVE LAW INTRODUCTION TO THE LAW OF THE USA INSTITUT ZA UPOREDNO PRAVO UVOD U PRAVO SAD INSTITUTE OF COMPARATIVE LAW INTRODUCTION TO THE LAW OF THE USA UVOD U PRAVO SAD Izdavač INSTITUT ZA UPOREDNO PRAVO Beograd, Terazije 41, (381) 11 32 32 611

More information

Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu

Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu Drago Pupavac Polytehnic of Rijeka Rijeka e-mail: drago.pupavac@veleri.hr Veljko

More information

OBAVJESTENJE 0 NABAVCI /18 KP "VODOVOD I KANALIZACIJA" A.O. BROD. Nikole Tesle Brod (sp bl) (053)

OBAVJESTENJE 0 NABAVCI /18 KP VODOVOD I KANALIZACIJA A.O. BROD. Nikole Tesle Brod (sp bl) (053) " Adresa: Mar~la T1ta 9a/I Telefon: (033) 251-590 Faks: (033) 251-595 E-mail: ejn@javnenabavke.gov.ba Web: https://www ejn.gov.ba Datum I vrl1eme slan]a bav]ehen]a na 061avu:25 5 2018. u 11 :13 OBAVJESTENJE

More information

Automatske Maske za zavarivanje. Stella, black carbon. chain and skull. clown. blue carbon

Automatske Maske za zavarivanje. Stella, black carbon. chain and skull. clown. blue carbon Automatske Maske za zavarivanje Stella Podešavanje DIN: 9-13 Brzina senzora: 1/30.000s Vidno polje : 98x55mm Četiri optička senzora Napajanje : Solarne ćelije + dve litijumske neizmenjive baterije. Vek

More information

Mirela Čokić Reflektiranje stečaja privrednog društva na položaj potrošača i komparativna analiza u pogledu stečaja potrošača

Mirela Čokić Reflektiranje stečaja privrednog društva na položaj potrošača i komparativna analiza u pogledu stečaja potrošača Mirela Čokić Reflektiranje stečaja privrednog društva na položaj potrošača i komparativna analiza u pogledu stečaja potrošača Mirela Čokić* REFLEKTIRANJE STEČAJA PRIVREDNOG DRUŠTVA NA POLOŽAJ POTROŠAČA

More information

TAČKE VEZIVANJA ZA KOMERCIJALNA PRAVNA LICA U MEĐUNARODNOM PRIVATNOM PRAVU FUNKCIJE TAČAKA VEZIVANJA

TAČKE VEZIVANJA ZA KOMERCIJALNA PRAVNA LICA U MEĐUNARODNOM PRIVATNOM PRAVU FUNKCIJE TAČAKA VEZIVANJA MAJA STANIVUKOVIĆ TAČKE VEZIVANJA ZA KOMERCIJALNA PRAVNA LICA U MEĐUNARODNOM PRIVATNOM PRAVU FUNKCIJE TAČAKA VEZIVANJA Pojmovi koji izražavaju povezanost koja postoji između odabranog elementa pravnog

More information

ODLUKA O PRIHVATLJIVOSTI I MERITUMU

ODLUKA O PRIHVATLJIVOSTI I MERITUMU HUMAN RIGHTS COMMISSION WITHIN THE CONSTITUTIONAL COURT OF BOSNIA AND HERZEGOVINA KOMISIJA ZA LJUDSKA PRAVA PRI USTAVNOM SUDU BOSNE I HERCEGOVINE ODLUKA O PRIHVATLJIVOSTI I MERITUMU Predmet broj Mira BEŠLIĆ

More information

PRAVO KONKURENCIJE I SLOBODA UGOVARANJA

PRAVO KONKURENCIJE I SLOBODA UGOVARANJA UDK/UDC 339.137:347.441 Prof. dr Branko Morait Pravni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci PRAVO KONKURENCIJE I SLOBODA UGOVARANJA U ovom radu prvenstveno ćemo se fokusirati na savremenu pojavu posebnih

More information

Izvršenje sudskih odluka u Crnoj Gori i EU

Izvršenje sudskih odluka u Crnoj Gori i EU EBRD/IDLO PROJEKAT PODRŠKE ZA SUDIJSKU OBUKU O PRIVREDNOM PRAVU U CRNOJ GORI Izvršenje sudskih odluka u Crnoj Gori i EU Projekat finansira Republika Italija Svi materijali sadržani u ovom priručniku su

More information