INFORMACIJSKI SUSTAVI U TURIZMU I HOTELIJERSTVU

Size: px
Start display at page:

Download "INFORMACIJSKI SUSTAVI U TURIZMU I HOTELIJERSTVU"

Transcription

1 Vlado Galiĉić INFORMACIJSKI SUSTAVI U TURIZMU I HOTELIJERSTVU 1

2 S a d r ţ a j 1. POJAM, DEFINICIJA I VRSTE SUSTAVA 1.1. POJAM I DEFINICIJA SUSTAVA 1.2. PODJELA SUSTAVA 1.3. HOTEL KAO POSLOVNI SUSTAV 1.4. INFORMACIJSKI SUSTAV 2. MENADŢMENT HOTELA I INFORMACIJSKI SUSTAVI 2.1. POJAM I DEFINICIJA MENADŢMENTA HOTELA 2.2. SPECIFIĈNOSTI MENADŢMENTA U HOTELIJERSTVU 2.3. TEMELJNE FUNKCIJE MENADŢMENTA U HOTELU 2.4. PODSUSTAVI I RAZINE MENADŢMENTA U HOTELU 2.5. EDUKACIJA HOTELSKOG MENADŢMENTA ZA PRIMJENU INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE 2.6. MENADŢERI HOTELA I INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA 3. PRIMJENA INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U HOTELSKOM POSLOVANJU 3.1. KARAKTERISTIKE INFORMATIZACIJE HOTELSKOG POSLOVANJA 3.2. INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA KAO SREDSTVO UNAPREĐENJA UPRAVLJANJA HOTELSKIM POSLOVANJEM 3.3. UVOĐENJE NOVE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE 3.4. POSLOVNE I PROCESNE FUNKCIJE HOTELA 3.5. INTEGRALNI HOTELSKI INFORMACIJSKI SUSTAV 3.6. ROBNI, FINANCIJSKI I INFORMACIJSKI TOKOVI U HOTELU 4. INFORMATIZACIJA PROCESNE FUNKCIJE PRIPREME I PRUŢANJA USLUGA SMJEŠTAJA 4.1. INFORMACIJSKI PODSUSTAV MARKETINGA I PRODAJE SMJEŠTAJNIH KAPACITETA 4.2. BAZNI MODUL INFORMACIJSKOG PODSUSTAVA 4.3. INFORMATIZACIJA RADA U UREDU ZA REZERVACIJE 4.4. IZLAZNE INFORMACIJE KAO OSNOVA ZA POSLOVNO ODLUĈIVANJE 4.5. INFORMATIZACIJA RECEPCIJSKOG POSLOVANJA 5. INFORMATIZACIJA HOTELSKE NABAVE 5.1. STANDARDIZACIJA NABAVE I RACIONALIZACIJA POSLOVANJA 5.2. MENADŢMENT I POLITIKA HOTELSKE NABAVE 5.3. INFORMACIJSKI PODSUSTAV «NABAVA» 5.4. UPRAVLJANJE ZALIHAMA UPORABOM INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE 6. INFORMATIZACIJA ODJELA HRANE I PIĆA 6.1. ODABIR RAĈUNALNOG SUSTAVA 6.2. PROCES PRIPREME I PRUŢANJA USLUGA PREHRANE 6.3. INFORMATIZACIJA PROCESNE FUNKCIJE PRIPREME I PRUŢANJA USLUGA PREHRANE 6.4. GASTRONOMIJA U «BIOINFORMATIĈKOM TURIZMU» 6.5. INFORMATIZACIJA PROCESNE FUNKCIJE PRIPREME I PRUŢANJA USLUGA TOĈENJA PIĆA I NAPITAKA 7. INFORMACIJSKI SUSTAV ODRŢAVANJA HOTELA 7.1. STRATEGIJE ODRŢAVANJA HOTELA 7.2. FAZE UVOĐENJA INFORMACIJSKOG SUSTAVA ODRŢAVANJA HOTELA 7.3. ZADACI INFORMACIJSKOG SUSTAVA ODRŢAVANJA HOTELA 7.4. CENTRALNI NADZORNO-UPRAVLJAĈKI SUSTAV 7.5. ODRŢAVANJE HOTELA U SUSTAVU «USALI» 2

3 8. INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA I PREUSTROJ POSLOVNIH PROCESA U HOTELIJERSTVU 8.1. ELEMENTI TURISTIĈKOG OKRUŢJA KOJI POTENCIRAJU PREUSTROJ POSLOVNIH PROCESA 8.2. POJAM I DEFINICIJA PREUSTROJA POSLOVNIH PROCESA 8.3. SUDIONICI PREUSTROJA POSLOVNIH PROCESA 8.4. POSTUPCI PRI INOVACIJI POSLOVANJA 8.5. ORGANIZACIJSKE IMPLIKACIJE PREUSTROJA POSLOVNIH PROCESA 8.6. MOGUĆE POGREŠKE U PRIMJENI PREUSTROJA POSLOVNIH PROCESA 8.7. INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA I ORGANIZACIJSKA KULTURA HOTELSKIH PODUZEĆA 3

4 1. POJAM, DEFINICIJA I VRSTE SUSTAVA U ovom poglavlju rada definirani su osnovni pojmovi, koji ujedno ĉine i kljuĉne rijeĉi prvog dijela knjige. Na poĉetku poglavlja izvršeno je pojmovno odreċenje i predloţena definicija sustava, a zatim je obraċen i pojam entropije, kao mjere reda u sustavu. Nadalje, izvršena je podjela sustava prema razliĉitim kriterijima te je zbog specifiĉnosti istraţivanja u ovom radu, definiran hotel kao smještajni objekt uz navedena bitna obiljeţja hotela kao poslovnog sustava. Na kraju poglavlja, osim pojmovnog odreċenja podataka i informacija, navedena su bitna obiljeţja informacijskog sustava uz navoċenje njegove svrhe, zadataka, funkcija, komponenti i kvalitete POJAM I DEFINICIJA SUSTAVA U svakodnevnom ţivotu, pa tako i u znanstvenim radovima, jedan od najĉešće korištenih pojmova je sustav. U grĉkom jeziku postoji rijeĉ systema, koja znaĉi poredak, ako je postavljen na temelju planskog i pravilnog rasporeda dijelova u odreċenoj vezi. Već doslovan prijevod grĉke rijeĉi upućuje na širinu podruĉja koje pojam pokriva, što stvara osnovu za razliĉite pristupe definiranju pojma sustava, a odatle i mnoštvo raziĉitih definicija, kao što su: 1 Sustav je skup objekata sjedinjenih pravilima uzajamne interakcije (npr. atom, svemir, grad...). Sustav je skup elemenata koji ĉine integralnu cjelinu u sklopu koje se vrše odreċene funkcije (procesi) i postoji neka vrsta kontrole (npr. gospodarski sustav, probavni sustav...). Sustav je formalna shema pomoću koje su neki elementi ili pojave sreċeni (npr. periodiĉni sustav elemenata, kontni plan u raĉunovodstvu...). U općem sluĉaju, pod pojmom sustava podrazumijeva se postojanje skupa objekata (dijelova) objedinjenih vezama izmeċu njih samih i njihovih svojstava. Pri tome objekti (dijelovi) funkcioniraju u vremenu kao cjelina. Svaki objekt (podsustav) ili ćelija (element) radi sa zajedniĉkim ciljem, koji stoji ispred sustava kao cjeline. Sustav obuhvaća cjelovitost ili kompleksnost elemenata ili dijelova. On ima odreċenu strukturu, vrši odreċenu funkciju i daje ili preraċuje informacije. Sustav se sastoji od skupa elemenata koji posjeduju odreċena svojstva, a nalaze se u nekakvom odnosu izmeċu sebe i s elementima drugih sustava. Navedene definicije pojma sustav prije upućuju na zakljuĉak da je sustav teško ili gotovo nemoguće definirati, nego na konaĉnu spoznaju znaĉenja toga pojma. Kao kod svakog pokušaja davanja definicije odreċenog pojma ili pojave, i ovdje postoji potreba pronaći suštinsko znaĉenje rijeĉi, koje bi se moglo samostalno znanstveno tretirati i koje bi imalo sveobuhvatan karakter, a da istovremeno odgovara svim sluĉajevim i potrebama. Budući da takva definicija i tumaĉenje pojma sustav do danas nije dana, gotovo sa sigurnošću se moţe ustvrditi da niti neće biti postavljena, jer je to jednostavno nemoguće. To je razlog da se opisom pojave nabrajanjem svega što sustav ĉini sustavom, definira sustav kao pojam. Jedna od prvih teorija koja je pokušala formalizirati sustavno mišljenje i usmjeriti ga na pragmatiĉne probleme rasta i razvoja dobila je ime opće teorije sustava (General Systems Theory). Opća teorija sustava jest znanost koja se bavi izuĉavanjem sustava i zakonitosti koje u njima vladaju. Jedno od najbitnijih obiljeţja te teorije sastoji se u pristupu, po kojem se svaka cjelina promatra kao dio neke veće cjeline. To znaĉi da se sustav prouĉava i shvaća kroz sintezu s njegovom okolinom. 1 Ţeţelj, F., Informacijski sistemi u praksi, Informator, Zagreb, 1991., str. 2. 4

5 Opća teorija sustava dovela je do stvaranja takozvanog sustavnog pristupa, kao i do novih tehnika i metoda analize postojećih ili projektiranja novih organizacijskih i drugih sustava. Te su tehnike i metode poznate pod imenom sustavne analize, posebno kad se radi o njihovu korištenju pri projektiranju informacijskih sustava. Stoga se opća teorija sustava nalazi u temeljima, kako konceptualne tako i praktiĉne strane sustavnog inţenjerstva. Sustavni pristup karakterizira promatranje predmeta i pojava u njihovoj dinamiĉnosti i cjelovitosti (u odnosu prema okolini), a to omogućuje da se na temelju spoznaja do kojih se dolazi prouĉavanjem sustava, moţe upravljati njegovim razvojem, teţeći optimizaciji njegovih procesa i funkcija. 2 Prema općoj teoriji sustava, sustav je cjelovita, svrsishodna tvorevina koja djeluje i u meċudjelovanju je s okolinom. 3 Strukturu sustava ĉine elementi sustava (struktura elemenata) i odnosi meċu elementima (struktura odnosa), pri ĉemu sustav pretvara ulazne tvari (materijalne, energetske i informacijske) u izlazne. Da bi djelovao dugotrajno i stabilno, sustav se mora prilagoċavati promjenama u okolini. Ţeljene vrijednosti izlaznih veliĉina postiţu se upravljanjem, odnosno promjenama ulaznih veliĉina ili strukture sustava, na temelju informacija o izlaznim veliĉinama. Moţe se dakle reći da sustav ĉini skup njegovih elemenata ali i priroda njihove uzajamne povezanosti. Takvom zahtjevu moţe se dodati i pojam sreċenosti cjeline, pa se moţe reći da sustav predstavlja skup elementa koji su meċusobno povezani tako da ĉine sreċenu cjelinu. Svaki sustav moţe djelovati na okolinu (okolina sustava predstavlja sve što je izvan sustava) ali i okolina moţe djelovati na sustav. Da bi mogao funkcionirati i razvijati se na raĉun svoje okoline, sustav crpi materiju, energiju i informacije. S druge strane, sustav u pravilu i daje okolini materiju, energiju i informacije. Iz dosad navedenog, moţe se zakljuĉiti da sustav mora biti skup od barem dva ili više elemenata, jer će u protivnom izostati pojmovi: veza, struktura, skup elemenata i interakcija unutar sustava. U sluĉajevima kada se radi o velikim sustavima, prisutna je i hijerarhijska povezanost pojedinih dijelova sustava, pa se takvi dijelovi nazivaju podsustavi. Podsustav ima elemente, a pojmovno se moţe promatrati sasvim izolirano. Ukoliko u tom sluĉaju ima sve komponente sustava, moguće ga je tretirati kao sustav, pa u tom sluĉaju njegov sustav postaje njemu nadsustav. Na taj naĉin dolazi se do hijerarhijske podjele na: nadsustav, sustav, podsustav. U nizu iterativnih lanaca, svaki sustav moţe se pojmovno shvatiti kao nadsustav svojih podsustava, odnosno kao podsustav svojih nadsustava. Interakcije u iterativnim lancima nadsustav sustav podsustav, odvijaju se prema stvarnim, odnosno realnim prirodnim i društvenim zakonima. Lako je uoĉiti da je upravo sustav taj realni pojam preko kojeg se posredno zbiva interakcija izmeċu svih njegovih podsustava, kao i svih njegovih nadsustava. U dosadašnjem razvoju, istraţujući zakonitosti sustava, opća teorija sustava razvila je odreċene koncepte, ideje i obiljeţja, koji se mogu svrstati u sljedećih deset cjelina Naglasak na uzajamnoj povezanosti i zavisnosti elemenata, atributa i dogaċaja, predmeta ili pojava, koje ĉine sustav (npr. interesantan je za promatranje ĉovjek kao sustav, a ne s pozicija anatomije, bilogije, sociologije...). 2 Srića, V., Informatiĉki inţenjering i menadţment, Društvo za razvoj informacijske pismenosti (DRIP), Zagreb, 1990., str Strahonja, V., Varga, M., Pavlić, M., Projektiranje informacijskih sustava, Zavod za informatiĉku djelatnost Hrvatske i INA-INFO, Zagreb, 1992., str Prema: Ţeţelj, F., Informacijski sistemi u praksi, Informator, Zagreb, 1991., str

6 2. Elementi sustava (cjeline) ne promatraju se zasebno, nego u okviru procesa funkcioniranja ĉitave cjeline. To se zove holistiĉki pristup (npr. procesi u sustavu ĉovjek ne promatraju se kroz društveno ponašanje, zadovoljavanje potreba i dr., nego u svojoj sveukupnosti). 3. Elementi sustava u uzajamnoj interakciji orijentirani su prema postizanju ciljeva shvaćeno funkcionalno. To se zove teleološko naĉelo ili svrhovitost (npr. u sustavu ĉovjek promatra se osmotska ravnoteţa u stanicama, tjelesna temperatura, karijera, ţivotni planovi i dr.). 4. Svaki je sustav u interakciji sa svojom okolinom iz koje crpi elemente neophodne za opstanak i razvoj: energiju, materiju i informacije. To se naziva ulaznim veliĉinama sustava. Ujedno sustav predaje okolini rezultate svoga djelovanja - materijalne, energetske i informatiĉke prirode. 5. Proces ili funkcija sustava izraţava se kao transformacija ulaznih veliĉina u izlazne. Dakle: izlaz je funkcija ulaza, što se moţe prikazati kao I = f (U). 6. Entropija kao pojam suprotan je organiziranosti i informaciji. Predstavlja mjeru nereda i nefunkcionalnosti sustava. 7. Sustav postiţe svoje ciljeve procesima regulacije, na osnovi povratne veze, a to je usporedba izmeċu izlaznih i ciljnih veliĉina (npr. ULAZ = hrana, CILJ = razina šećera u krvi, IZLAZ = osjećaj gladi ili sitosti). 8. Svaki sustav je element nekog većeg sustava, a i sam se sastoji od podreċenih elemenata. Takva se strukturiranost naziva hijerarhijom sustava (npr. atom-molekula-stanicaorganizam-ĉovjek-skupina ljudi-društvo). 9. Elementi sustava ili podsustavi diferenciraju se i specijaliziraju za pojedine funkcije, što je pretpostavka njihove ĉvršće integracije u okviru cjeline (npr. razliĉitost strukture i obiljeţja organa u organizmu, podjela rada i dr.). 10. Mogućnost ostvarenja istog konaĉnog stanja (ciljeva) na razliĉite naĉine. To se naziva naĉelom ekvifinaliteta (npr. uspjeh u poslu moţe se ostvariti na razliĉite naĉine). U skladu s navedenim konceptima, idejama i obiljeţjima sustava, L. von Bertalanfy 5, navodi sljedeća najznaĉajnija svojstva sustava: 1. sustav je sastavljen od samostalnih elemenata; 2. svi elementi su meċusobno povezani; 3. sustav funkcionira prema svrsi i cilju; 4. sustav (zatvoren ili otvoren), ima vlastite granice; 5. sustav teţi stanju ravnoteţe; 6. promjena jednog elementa izaziva, zbog djelovanja i utjecaja meċuodnosa, neizravne promjene u stanju sustava. Iako je već navedeno da nema jedinstvene definicije pojma sustav i da ju je bez dodatnih opisa, bar zasad, nemoguće postaviti, jasno je da je osnovni predmet prouĉavanja teorije sustava sam sustav. MeĊutim, u svim definicijama sustava, proţimaju se pojmovi: skup elemenata, sreċenost u funkcioniranju sustava, cilj djelovanja sustava, entropija kao klica samouništenja i informacija kao jedini lijek za entropiju. Već je spomenuto da su veze presudan faktor za funkcioniranje nekog sustava, a teorija poznaje sljedeće tipove veza u sustavu: 1. Jednostrana veza (kada jedan element sustava samo prima stanja i utjecaje nekog drugog elementa sustava). 2. Povratna veza (koja omogućava interakciju dvaju elemenata na ravnopravnoj, prije definiranoj osnovi). 3. Usporedna (paralelna) veza (kada je jedan element istovremeno spojen s više drugih elemenata). 5 L. von Bertalanfy, General System Theory, New York, G. Braziller, 1968., u Eiglier, P., Langeard, E., Marketing usluga Strategija i menadţment, Vitagraf, Rijeka, 1999., str

7 Dakle, zajedniĉko je za sustave da su oni nešto više nego niz dijelova i u interakciji, a osnovna svrha postojanja jest postizanje odreċenog cilja. 6 Cilj sustava obiĉno predstavlja transformaciju razliĉitih vrsta ulaza u ţeljeni izlaz. Na temelju svega dosad iznesenog, moţe se prihvatiti i definicija sustava koja glasi da je sustav ureċeni skup koji se sastoji od najmanje dva elementa koji interakcijom ostvaruje neku funkciju cjeline. 7 Opći model konkretnog sustava sastoji se od: 8 1. ulaza, 2. procesa i 3. izlaza. Unutar sustava odvija se stanoviti proces pretvorbe (transformacije, simboliĉki iskazane kao T) ulaza u izlaze sustava, što se moţe formulirati izrazom 9 pri ĉemu je: U = ulazne veze I = izlazne veze T = transformacija (proces pretvorbe) I = U x T Dakle, sustavni se izlaz (funkcija sustava) ostvaruje djelovanjem procesa transformacije na sustavni ulaz. Za shematsko prikazivanje odnosa promatranoga sustava i njegove okoline, te eventualno istraţivanje tih odnosa, najĉešće se koristi metoda crne kutije (Black Box Method). Prikaz hipotetiĉkog sustava navedenom metodom dan je na prikazu br.1. Prikaz br. 1: Metoda crne kutije OKOLINA ULAZ SUSTAV (T) IZLAZ Izvor: Panian, Ţ., Poslovna informatika, Informator, Zagreb, 1999., str. 5. i 6. Sustav moţe imati više ulaza te jedan ili više izlaza. Obiljeţje koje opisuje i definira oblik sustava naziva se granica sustava, pri ĉemu je sustav mahom unutar granica, dok je okolina izvan tih granica. Svaki sustav moţe biti uspješniji u svom funkcioniranju ukoliko se ukljuĉe dvije dodatne komponente sustava: 1. povratna veza (Feedback) i 2. kontrola. Povratna veza (Feedback) je podatak o performancama sustava, 10 odnosno uzorak sustavnog izlaza (outputa) koji se vraća u sustav kao dodatni sustavni ulaz (input). Svrha 6 Grbavac, V., Analiza i implementacija informatiĉkih sustava, Školska knjiga, Zagreb, 1991., str Panian, Ţ., Poslovna informatika, Informator, Zagreb, 1999., str O'Brien, J.A., Management Information Systems - A Managerial End User Perspective, IRWIN, Homewood, Boston, 1993., str Panian, Ţ., Poslovna informatika, Informator, Zagreb, 1999., str. 5. i 6. 7

8 povratne veze je omogućiti kontrolu nad kvalitetom generiranog sustavnog izlaza te optimalno upravljanje sustavom. Na primjeru iz hotelskog poslovanja, podatak o bonitetu poslovanja odreċene putniĉke agencije na kraju turistiĉke sezone, predstavlja povratnu vezu, odnosno koristan i uporabljiv podatak direktoru prodaje za buduće poslovne odluke vezane uz poslovanje s tom putniĉkom agencijom (povećanje kontingenta smještajnih jedinica u sluĉaju povoljnog poslovnog boniteta, odnosno djelomiĉno smanjenje ili potpuno zaustavljanje ustupanja kontingenta smještajnih jedinica za buduće razdoblje, u sluĉaju negativnog boniteta poslovanja te putniĉke agencije). Kontrola ukljuĉuje nadgledavanje i vrednovanje povratne veze s ciljem odreċivanja vrijednosti prema kojima se sustav kreće u ostvarivanju svojih ciljeva. ENTROPIJA SUSTAVA Već je spomenuto da je entropija kao pojam suprotan organiziranosti i informaciji, da predstavlja mjeru nereda i nefunkcionalnosti sustava, odnosno da moţe biti klica samouništenja. To proizlazi iz ĉinjenice da svaki sustav, kao organizirana cjelina većeg ili vrlo velikog broja elemenata meċusobno povezanih u strukturi sustava, nosi u sebi odreċenu dozu dezorganiziranosti ili nereda. Stalno praćenje funkcioniranja sustava, stalna aktivnost dovoċenja sustava u stanje zadovoljavajuće funkcionalnosti, stalna kontrola nad djelovanjem vanjskih utjecaja na promatrani sustav, zahtijeva i stalno ulaganje energije. Izostane li takva energija, sustav će po zakonu manjeg otpora vrlo brzo doći u stanje nereda. Izostanak energije na odrţavanje sustava i prerastanje funkcionalne sreċenosti sustava u stanje manje sreċenosti naziva se entropija sustava. 11 Sama rijeĉ entropija izvedena je iz grĉke rijeĉi entrepo, koja znaĉi onaj dio energije koji se više ne moţe pretvoriti u rad. Entropija je dakle mjera neorganiziranosti nekog sustava, odnosno odraz teţnje da sustav sam doċe u stanje veće ili manje vjerojatnosti. Neorganiziranost sustava, posebno ako je veliki sustav u pitanju, smanjuje davanje informacija o stanju. Na taj naĉin, teorija sustava, traţeći odgovor o naĉinu suzbijanja entropije promatranog sustava dala je informaciji, koja sasvim sigurno nije pojam svojstven samo današnjem vremenu, novu dimenziju vrijednosti. Najvaţnija tumaĉenja pojma entropije su sljedeća: 12 entropija je mjera transparentnosti (prozirnosti) sustava, odnosno mogućnosti dobivanja uvida u aktualno ponašanje sustava; entropija je mjera neizvjesnosti utvrċivanja nastupa nekog budućeg dogaċaja; entropija je mjera neizvjesnosti predviċanja ponašanja sustava u budućnosti; entropija je mjera koliĉine informacija potrebnih za upravljanje sustavom. To je dakle, pojam suprotan organizaciji a sustav u kojem se ne vodi stalna briga, teţi ka entropiji, odnosno dolazi u stanje entropije. To stanje karakterizira nefunkcionalnost, neorganiziranost, dakle, nered u sustavu. 13 Logiĉno je pretpostaviti i zakljuĉiti da se entropija ne moţe sprijeĉiti niti lijeĉiti ako se ne poznaje sustav, njegove zakonitosti, ali i metode nastajanja i širenja entropije. Iz toga slijedi potreba da se u fazi projektiranja sustava (elemenata, procesa, veza i odnosa) posebna paţnja posveti poglavlju zaštite od entropije. U preventivnom smislu, treba donijeti sve potrebne mjere i odluke za sprjeĉavanje nastajanja poĉetka entropije na unaprijed poznatim mogućim mjestima, a u kurativnom smislu treba predvidjeti sve potrebno za permanentno praćenje funkcioniranja sustava u skladu s projektiranim, kako bi se u realnom vremenu otkrila odstupanja i poduzele potrebne, takoċer unaprijed predviċene mjere. 10 O'Brien, J.A., Management Information Systems - A Managerial End User Perspective, IRWIN, Homewood, Boston, 1993., str Ţeţelj, F., Informacijski sistemi u praksi, Informator, Zagreb, 1991., str Panian, Ţ., Poslovna informatika, Informator, Zagreb, 1999., str Roller, D., Informatiĉki priruĉnik za nastavu i praksu, Informator, Zagreb, 1995., str. 6. 8

9 Ostaje dakako i podruĉje više sile, koja moţe pogodovati nastanku i razvoju entropije sustava. U projektu treba višu silu predvidjeti, a ako se ipak dogode i nepredviċene situacije, mora se na njih biti spreman. Entropija sustava moţe poprimiti sljedeće vrijednosti: jednako 0; veće od nule; jednaku 1; manju od 1. Ako je vrijednost entropije jednaka nuli, onda se za sustav kaţe da je njegovo stanje potpuno sreċeno, što znaĉi da nema nikakve neodreċenosti, kako u ponašanju sustava, tako i u ponašanju njegovih elemenata. Ako je izraz, odnosno skup vjerojatnosti pojedinih nezavisnih dogaċaja jednako 1, onda se radi o potpunom skupu u kojem se sustav nalazi ili se moţe naći. Maksimalna vrijednost entropije nastupa kada su jednako vjerojatne sve moguće vrijednosti stanja sustava. Pojave entropijskog karaktera, koje su prisutne pri funkcioniranju informacijskih sustava jesu naroĉito: Kvalitativni problemi radi se o potrebi potpunosti i toĉnosti informacija potrebnih pri odluĉivanju. Promjene koje dolaze iz okoline nisu lako predvidive a promptna izrada neke kompleksnije informacije ne mora biti uvijek laka niti jednostavna. Nemogućnost davanja takve informacije dovodi sustav u stanje nepouzdanosti i povećanja vjerojatnosti nemogućnosti davanja definiranih rezultata. 2. Kvantitativni problemi javljaju se rastom volumena relevantnih informacija. Svaki sustav ima definirane granice mogućnosti davanja rezultata procesa. Kada se te granice dostignu, sustav dolazi u stanje neizvršavanja funkcije. 3. Aktualnosti informacija problem se odnosi na realno vrijeme informacija koje se dostavljaju korisnicima. Realno vrijeme svake informacije je definirana kategorija, a ovisi o potrebama, a ne o mogućnostima. Dovedu li mogućnosti u pitanje potrebno realno vrijeme, sustav dolazi u pitanje nezadovoljavanja ciljeva. 4. Dokumentacijski problemi odnose se u pravilu na razinu dokumentiranosti projekta sustava, ali i na osiguravanje stalno potrebnih nositelja podataka. 5. Problem ekonomiĉnosti svaki proces, pa i svaka informacija ima svoju izravnu, neizravnu i realnu vrijednost. Istovremeno, svaka informacija ima i svoju cijenu koštanja. Bude li realna vrijednost manja od cijene koštanja informacije, postavlja se pitanje svrsishodnosti proizvodnje takvih informacija. Tendencija minimiziranja troškova moţe cijeli sustav dovesti u stanje nestabilnosti. Promatra li se entropiju na opisani naĉin, tada se ustvari govori o pojmu nedostatka informacija u sustavu. Posredno, nedostatak informacija u sustavu ima vrlo štetno djelovanje na funkcioniranje sustava u cjelini. Entropija se moţe suzbiti korisnim, toĉnim i pravovremenim informacijama. Osobina ponašanja sustava i njegovih procesa je da s vremenom pod utjecajem razliĉitih faktora unutar sustava, a pogotovo iz okoline djelovanja sustava, odstupaju od zacrtanih ciljeva i ponašanja. Informacijama (spoznajama) o takvim pojavama odstupanja ponašanja sustava, moţe se pravovremno djelovati (upravljati) na ponašanje sustava radi zaštite postavljenih ciljeva i ponašanja. Pojam upravljanja novi je pojam, koji je teorija sustava uvela u modernu terminologiju. Nauĉna disciplina koja se bavi problemima upravljanja (pojednostavljeno reĉeno) zove se kibernetika. Rijeĉ dolazi iz grĉkog jezika kybernao, što znaĉi vladam, upravljam, kormilarim, a kibernetike tehne znaĉi kormilarenje, upravljanje, odnosno vještina upravljanja brodom. Ameriĉki znanstvenik N. Wiener uveo je godine pojam kibernetika u primjenu, pa se smatra ocem kibernetike. On sam definirao je kibernetiku kao znanost o komunikaciji i kontroli kod ţivotinja i strojeva (preneseno kod ţivih i tehniĉkih sustava). U svakom sluĉaju, 14 Ţeţelj, F., Informacijski sistemi u praksi, Informator, Zagreb, 1991., str

10 kibernetika ima za cilj biti prisutna u svakoj fazi izgradnje informacijskog sustava, njegove implementacije i kontrole funkcioniranja, radi sprjeĉavanja entropije i negativnih djelovanja bilo metodama prevencije ili naknadnog interveniranja, ali svakako u kritiĉnom vemenu (dok se još moţe problem riješiti i dok ima smisla nešto uĉiniti). Posebna paţnja pridaje se procesu komunikacija, jer u informacijskom sustavu to je prijenos i dostava informacija, ali i odluka u povratnoj vezi, i to uvijek u realnom vremenu. Prema tome, kibernetika nije samo upravljanje, nego i skup radnji usmjerenih efikasnom upravljanju, kao i skup radnji za sprjeĉavanje djelovanja svega što moţe umanjiti i sprijeĉiti efikasnost upravljanja. Osim entropije, koja oznaĉava stupanj organiziranosti i tendencije dezorganiziranosti, ĉesto se spominje i pojam negentropije, a već sama rijeĉ govori da se radi o pojavi negativne entropije. Još je E. Schroedinger definirao negentropiju kao entropiju sa suprotnim (negativnim) predznakom PODJELA SUSTAVA Sustavi se mogu podijeliti na razliĉite naĉine, a njihova podjela ovisi o kriteriju koji se odnosi na: 1. svojstva elemenata sustava, 2. tipove ponašanja sustava, 3. veze s okolinom, 4. opseg djelovanja sustava, 5. stabilnost sustava i dr. Sa stanovišta materijalne graċe, istaknutije skupine sustava su sljedeće: 1. Prirodni sustavi neţive materije (sadrţe samo neţivu materiju). 2. Biološki sustavi (osim neţive, sadrţe i ţivu materiju). 3. Društveni sustavi (specijalni biološki sustavi koji u svom sastavu imaju i svjesna društvena bića). 4. Ekonomski, odnosno poslovni sustavi (specijalni društveni sustavi u ĉijem sastavu istaknutu ulogu i mjesto zauzimaju proizvodne snage, sredstva za proizvodnju i društvenoekonomski, odnosno društveno-proizvodni odnosi). 5. Tehniĉki sustavi (specijalni sustavi neţive materije, gdje je materijalni sastav sustava u znatnoj mjeri nauĉno-tehniĉki oblikovan). 6. Logiĉko-matematiĉki sustavi (obuhvaćaju kombinatorne slijedove zakljuĉka ljudskih misli. Svi ti zakljuĉci poĉivaju na temeljima odreċenih prihvatljivih polaznih aksioma i postavki. Materijalna prezentacija ovih sustava je ljudska misao). Osim ovako navedenog pristupa u podjeli sustava, u nastavku (prikaz br. 2) se navode dva pristupa u podjeli sustava, koji se na prvi pogled meċusobno razlikuju, iako su sadrţajno vrlo sliĉni. 10

11 Prikaz br.2: Vrste sustava Kriterij razvrstavanja Vrste sustava Karakteristike sustava A) Prvi pristup u podjeli sustava Stupanj apstrakcije 1. PRIRODNI Nastaju i djeluju bez svjesne akcije ljudi. (Konkretni sustavi koji se 2. UMJETNI Stvaraju ih i na njih djeluju ljudi. nazivaju i realni ili 3. APSTRAKTNI Plod su ljudskog razmišljanja. stvarni) Ponašanje u vremenu 1. STATIĈKI Ne mijenjaju im se niti elementi niti struktura (takvi sustavi zapravo i ne postoje). 2. DINAMIĈKI Vrijeme im donosi bitne promjene. 1. JEDNOSTAVNI Imaju malo elemenata i veza meċu procesima te jednostavnu strukturu. Sloţenost 2. SLOŢENI Imaju mnogo elemenata i veza meċu procesima te vrlo sloţenu strukturu. 3. KOMPLEKSNI Nije im moguće u potpunosti opisati strukturu a ponašanje im nije determinirano. 1. DETERMINIRANI Poznato im je ponašanje. (ODREĐENI) OdreĊenost ponašanja 2. STOHASTIĈKI (VJEROJATNI) Sloţeni sustavi ĉije je ponašanje odreċeno unutar nekih podruĉja vjerojatnosti i vremenskih intervala. Ne moţe im se predvidjeti ponašanje ili je vjerojatnost predviċenoga vrlo mala. 3. NEDETERMINIRANI (NEODREĐENI) B) Drugi pristup u podjeli sustava Kriterij razvrstavanja Vrste sustava Karakteristike sustava Naĉin nastanka 1. PRIRODNI Nastaju i djeluju bez sudjelovanja ljudi. 2. UMJETNI Postavlja ih i na njih djeluje ĉovjek. Oblik postojanja 1. REALNI (KONKRETNI) Stvarno postoje. 2. APSTRAKTNI Postoje samo u mislima ĉovjeka. Aktivnost Ponašanje Stabilnost Naĉin organiziranja Povezanost sa okolinom 1. PASIVNI Od okoline više primaju nego što daju. 2. AKTIVNI Više daju nego što primaju. 3. STATIĈKI Ne mijenjaju se (takvih sustava nema). 4. DINAMIĈKI Imaju intenzivne promjene u vremenu. 1. STOHASTIĈKI Ponašanje im se dade naći u granicama neke vjerojatnosti uz prisustvo vremenske komponente. 2. DETERMINISTIĈKI Ponašanje im je definirano i poznato. 1. STABILNI Procesi, veze i struktura su im stabilni ili unutar poznatih okvira promjena. 2. NESTABILNI Procesi, veze i struktura im nisu stabilni unutar poznatih granica. 1. SUSTAVI KOJI SE SAMI ORGANIZIRAJU I ODRŢAVAJU U GRANICAMA FUNKCIONALNOSTI 2. SUSTAVI KOJI SE ORGANIZIRAJU OD STRANE NEKOGA IZVAN SUSTAVA 1. SAMOUPRAVLJIVI (SAMOREGULACIJSKI) SUSTAVI 2. SUSTAVI KOJIMA NETKO UPRAVLJA I KOJE NETKO REGULIRA Izvor: prilagoċeno prema Ţeţelj, F., Informacijski sistemi u praksi, Informator, Zagreb, 1991., str HOTEL KAO POSLOVNI SUSTAV Budući da su predmet istraţivanja u ovoj knjizi informacijski sustavi u turizmu i hotelijerstvu, u nastavku će se prikazati karakteristike hotela (osnovni reprezentant hotelijerstva kao temeljne turistiĉke receptive) kao mogućeg sustava, neovisno o njegovom organizacijskom poloţaju (samostalan objekt registriran kao trgovaĉko društvo ili kao dio trgovaĉkog društva s jednim od mogućih niţih organizacijskih oblika). 11

12 Hotel kao poslovni sustav sastoji se od mnoštva meċusobno povezanih elemenata, koji ostvaruju neke gospodarske i društvene ciljeve. Hotel, tj. poslovni sustav koji pripada sferi društvenih sustava i po svemu se razlikuje od prirodnih i tehniĉkih sustava, u podruĉju gospodarstva je: sloţen, dinamiĉan, stohastiĉan, otvoren i organizacijski sustav. Hotel je sloţen sustav jer se sastoji od više elemenata (podsustava), koji i sami po sebi imaju sva obiljeţja sustava. Promatra li se ta sloţenost s aspekta funkcionalnosti, hotel primjerice mogu saĉinjavati sljedeći podsustavi: prodaja smještajnih kapaciteta, priprema i pruţanje usluga smještaja, nabava, priprema i pruţanje usluga prehrane i toĉenja pića, priprema i pruţanje dopunskih (vanpansionskih) usluga, odrţavanje hotela, upravljanje ljudskim potencijalima, financije i raĉunovodstvo i dr. Kada se hotel rašĉlani na faktore procesa njegova funkcioniranja, onda se kao podustavi javljaju: sredstva za rad, predmeti rada, usluge koje se pruţaju u hotelu, menadţment i proizvodno-usluţno osoblje (radnici kao izvršitelji proizvodno-usluţnog procesa). Sa ekonomsko-sociološkog aspekta, hotel se rašĉlanjuje na podsustave kao što su: profitne jedinice, organizacijske jedinice, poslovne jedinice i dr. Ako se pak hotel promatra sa stajališta toka njegova funkcioniranja, kao podsustavi se javljaju: upravljanje, rukovoċenje, izvršavanje, formiranje informacija i dr. Hotel je dinamiĉki sustav, jer mu je svojstveno neprestano kretanje i razvoj. Statiĉnost u hotelu moţe postojati samo na jedan trenutak i to kao odreċena toĉka na kontinuiranoj liniji dinamiĉkog kretanja. Dinamiĉnost i razvojnost hotela kao poslovnog sustava predstavljaju uvjet za njegov opstanak kao sustava. Ako hotel ne ostvaruje zadane i planirane ciljeve (pruţanje kvalitetnih usluga gostima uz ostvarivanje dobiti iz poslovanja) tada moţe doći do njegova poslovnog nazadovanja i u krajnjem sluĉaju do propasti. Hotel je stohastiĉki sustav, što podrazumijeva znatnu nesigurnost, odnosno mnogo vjerojatnosti u njegovu funkcioniranju. Naime, unutar hotela kao sustava ali i iz njegove okoline, moguć je visok stupanj iznenaċenja, jer hotel nije sustav koji se sam regulira (samoregulirajući), nego sustav kojim treba upravljati da bi uspješno funkcionirao. Hotel je otvoren sustav, lociran u odreċenoj sredini (okolini). Okolinu nekog hotela ĉine drugi hoteli u odreċenoj turistiĉkoj destinaciji (konkurencija), drugi ugostiteljski objekti za pruţanje usluga smještaja, prehrane i toĉenja pića, putniĉke agencije, ostali gospodarski subjekti iz nekih drugih djelatnosti i dr. Iz te okoline, hotel prima materijal, energiju, ljude i informacije, a okolini dostavlja svoj proizvod (materijalne i nematerijalne usluge) i za to dobiva (ili ne dobiva) odgovarajuće priznanje u obliku posjetitelja i potrošaĉa svojih usluga. Okolina na 12

13 hotel ima veliki utjecaj preko cijena, trţišta, porezne i kreditne politike i drugih instrumenata a nepoznavanje okoline moţe imati teške posljedice na hotel kao poslovni sustav. Hotel je organizacijski sustav, jer je tvorevina ĉovjekova stvaralaštva, a sastoji se od elemenata prirodnog i tehniĉkog sustava. U organizacijskom smislu, radnici preraċuju prirodu koristeći se prirodnim zakonitostima, stvarajući sredstva za rad i sredstva za potrošnju i time realiziraju svrhu postojanja sustava. U suvremenim uvjetima sredstva za rad sve više poprimaju obiljeţja tehniĉkog sustava, iz ĉega proizlazi da radnici u hotelu u svojoj aktivnosti moraju poštivati zakone prirode i u odnosu prema samoj prirodi i u odnosu prema tehniĉkim sustavima koje su izgradili i ugradili u svoj organizacijski sustav. Budući da se radi o organizacijskom sustavu na podruĉju ekonomike u oblasti odnosa ĉovjeka prema ĉovjeku, to se subjekti u sustavu moraju ponašati i po odreċenim naĉelima ekonomije. Svaki sloţeniji sustav, pa tako i hotel kao poslovni sustav karakterizira nekoliko obiljeţja, od kojih su najznaĉajniji: ciljevi, 2. funkcija, 3. struktura, 4. ulazi (input), 5. izlazi (output), 6. proces, 7. pravila ponašanja, 8. rezultat, 9. okolina i 10. informacije. Navedena su obiljeţja sustava meċusobno svrsishodno i tako povezana da ĉine svojevrsni apstraktni sustav koji moţe sluţiti kao pomoć pri projektiranju, organiziranju i usavršavanju hotela kao poslovnog sustava. 1. Cilj je ono ĉemu sustav teţi izvršavajući svoje zadatke, što je svrha njegova postojanja i djelovanja. 2. Funkcijom sustava smatraju se zadaci ili skupina zadataka što ĉini sadrţaj djelatnosti sustava dok se funkcija hotela kao poslovnog sustava sastoji se od mnogo podfunkcija, a svaka od njih opet je skup meċusobno povezanih zadataka u odreċenom vremenu, prostoru, obliku, po nositelju i naĉinu izvršenja. Na strukturu sustavu upućuje upravo ta povezanost. 3. Struktura doslovce znaĉi sastav od više dijelova koji ĉine neku cjelinu. MeĊutim, struktura nije samo raspored dijelova neke cjeline već i sama cjelina kao takva, koja kao cjelina poprima kvalitete koje inaĉe ne moraju imati njezini dijelovi. Naime, isti elementi, meċusobno razliĉito povezani daju odgovarajuću stukturu. Mijenjanjem elemenata i njihovih meċusobnih veza i odnosa mijenja se i struktura. U hotel kao poslovni sustav neprestano ulaze jedni, a izlaze drugi elementi. Tako se npr. zastarjela oprema i ureċaji, informacijska tehnologija, kvalifikacijska struktura zaposlenih zamjenjuje novom tehnikom, tehnologijom, novim znanjem i vještinom zaposlenih, od sirovine izraċuju se novi proizvodi itd. Upravo takvim mijenjanjem elemenata sustava, mijenjaju se i zadaci pojedinih funkcija hotela, mijenja se i struktura toga proizvodno-usluţnog poslovnog sustava. 4. Ulazi (input) i izlazi (output) dva su uzajamno povezana obiljeţja svakog sustava pa tako i hotela kao poslovnog sustava. Ulazi su odreċene veliĉine koje ulaze u sustav iz njegove okoline, a to će u hotelu biti: materijal, strojevi, energija, ljudi sa svojom radnom sposobnosti, informacije, novac i drugo. 5. Izlazi su odreċene veliĉine što izlaze iz sustava u njegovu okolinu. U hotelu su to: materijalne i nematerijalne usluge, ostvareni profit, izlazne informacije i dr. 6. Proces hotela jest transformiranje ulaza u izlaze. Analizirajući ulaze i izlaze poslovnog sustava moţe se utvrditi da izlazi imaju drukĉiji sadrţaj od ulaza: dok je ulaz poĉetak, izlaz je završetak jednog poslovnog kruţnog kretanja. IzmeĊu ulaza i izlaza, unutar sustava 15 Turk, I., Deţeljin, J., Organizacija informacijskog sistema, Informator, Zagreb, 1977., str

14 dolazi do transformacije ulaznih u izlazne veliĉine. Materijal se pomoću sredstava rada, energije i ţivog rada transformira u proizvode ili materijalne usluge dok se ulazni podatci pretvaraju u informacije, rezultate i dr. Upravo je to transformiranje bitna odlika procesa, kao jednog od temeljnih obiljeţja sustava. 7. Svaki sustav, pa tako i hotel kao poslovni sustav, ponaša se, odnosno u njemu teĉe proces po odreċenim pravilima ponašanja i zakonitostima. To su prije svega pravila tehnologije, organizacije te zakonodavnog sustava. Ne ponašati se po tim zakonitostima, odnosno pravilima, znaĉi da sustav nije uravnoteţen, a posljedica je neefikasnost, koja u sluĉajevima dugotrajnosti moţe dovesti do propadanja poslovnog sustava. 8. Rezultat hotela jest uĉinak procesa što se obavlja od postavljanja do realizacije ciljeva hotela. Taj se razultat izraţava razliĉitim pokazateljima, kao što su iskorištenost smještajnog i konzumnog kapaciteta, broj ostvarenih noćenja, obujam pruţenih usluga prehrane, toĉenja pića i napitaka te ostalih usluga u hotelu, visina ostvarenog bruto i neto profita, plaće zaposlenih u hotelu i dr. 9. Okolina je obiljeţje svakog, pa tako i poslovnog sustava, odnosno hotela. IzmeĊu okoline i sustava postoji tijesna meċuzavisnost i interakcija istovjetna odnosu izmeċu podsustava i sustava. 10. Informacije u hotelu deseto su obiljeţje hotela ali i drugih sustava. Hotel je sustav kojim se mora upravljati, a za to treba biti ostvarena pretpostavka koja se sastoji u tome da nositelji funkcije upravljanja budu kvalitetno informirani u pravo vrijeme i na odgovarajući naĉin o svim bitnim ĉinjenicama iz okoline i o svemu drugom što je neophodno za uspješan rad i upravljanje sustavom INFORMACIJSKI SUSTAV Pojam informacija je, osim sustava, jedan od vaţnijih pojmova modernog društva. Informacije daju podlogu za upravljanje i odluĉivanje društvom, odnosno njegovim dijelovima. U mnogim poslovnim sustavima informacije se smatraju vaţnim resursom, a o prikupljanju, obradi i distribuciji informacija brine se informacijski sustav, o ĉemu će više rijeĉi biti u nastavku knjige. Moţe se reći da je informacija zapravo sirovina i proizvod informacijskog sustava. Rijeĉ informacija potjeĉe od latinske rijeĉi informare što znaĉi obavijestiti. Informacija se sastoji od elemenata, koji se nazivaju podatci, odnosno obradom podataka dolazi se do ţeljene informacije. 16 Da bi informacija ostala saĉuvana, treba je materijalizirati, odnosno zapisati. Taj se zapis zove podatkom, pa se moţe reći da je podatak skup prepoznatljivih znakova na odreċenom mediju. Obrnuto gledano, informacija je protumaĉeni podatak, koji po drugoj definiciji informacije, donosi primatelju novost ĉiju vrijednost mora on sam procijeniti. Općenito, informacija je novo znanje, koje primatelju donosi nove ĉinjenice. Ona ima karakter novosti, otklanja neizvjesnost i sluţi kao podloga za odluĉivanje. U teoriji i praksi informacijskih sustava koriste se razliĉite definicije za jedan te isti pojam ili iste definicije za razliĉite pojmove. Najveća zbrka postoji upravo oko definicije pojma informacije. Prema nekim autorima, to je: isto što i podatak, svrsishodno znanje, obavještenje, rezultat obrade podataka i sl. Zbog toga je potrebno dati objašnjenje tih pojmova onako kao se oni najĉešće koriste u informacijskim sustavima u turizmu i hotelijerstvu, odnosno kako će se oni koristiti u daljnjem izlaganju. Wahl smatra 17 da je za objašnjenje pojma informacija potrebno najprije definirati pojmove podatak, reĉenica, obrada podataka i vijest. 16 Roller, D., Informatiĉki priruĉnik za nastavu i praksu, Informator, Zagreb, 1996., str Dobrenić, S., Projektiranje informacijskog sistema, Fakultet organiazcije i informatike; Varaţdin, 1977., str

15 Podaci opisuju ĉinjenice. Tako na primjer, dobavljaĉ u poslovanju hotela jest ĉinjenica, dok njegovo ime, odnosno naziv, pomoću kojeg se vrši njegova identifikacija u raĉunovodstvu, odnosno poslovanju, jest podatak. Isto tako, naziv nekog materijala, njegova nabavljena koliĉina, broj raĉuna, iznos raĉuna i sl. jesu podatci. Reĉenice nastaju spajanjem podataka prema pravilima sintakse 18 u smišljene izjave. Obrada podataka je djelatnost ovoga spajanja. Vijesti su reĉenice koje je pošiljatelj uputio primatelju, što znaĉi da vijestima pripada prostorno-vremenska dostava. Informacije su oni dijelovi vijesti koji za primatelja imaju vrijednost novosti koja mu omogućava bolje izvršenje zadataka. Budući da se osnovnim zadatkom menadţmenta hotela smatra donošenje poslovnih odluka, s tog gledišta, informacije za upravljanje i rukovoċenje jesu sve ono što se odnosi na proces odluĉivanja. Promatrano sa aspekta hotelske djelatnosti, informacija se moţe definirati kao smišljena izjava ili reĉenica koja ima informativnu vrijednost za primatelja u procesu njegovog odluĉivanja, a ĉiji sadrţaj se odnosi na hotel. Ta izjava, odnosno reĉenica, moţe biti neko priopćenje, vijest o stvarnom stanju, planu, poslovnom dogaċaju i dr. Prema tome, pod informacijom se moţe razumijevati sve što nositelj zadataka (donositelj odluke ili izvršitelj konkretnog radnog zadatka) u odreċenom sluĉaju mora saznati i znati da bi mogao obaviti neki definirani zadatak. Sve što mu se povrh toga priopćava jest, doduše, vijest, ali nije informacija. Informacija dakle predstavlja obraċeni podatak, odnosno na neki naĉin interpretiranu vrijednost koja je memorirana. Informacija kao obraċeni podatak je izlazni rezultat obrade podataka i moţe se sliĉno tretirati kao obrada materijala u proizvodnim i tehnološkim procesima. Na prikazu br. 3 prikazan je proces proizvodnje informacija iz kojeg je evidentna analogija s tehnološkim procesom u proizvodnom sustavu. Prikaz br. 3: Proces dobivanja informacija ULAZ OBRADA IZLAZ Podatci Raĉunanje Logiĉka obrada Oblikovanje prikaza i izvješća Aţuriranje podataka Informacije Izvor: Majdandţić, N., Kompjuterizacija poduzeća, Sveuĉilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 1994., str. 8. Proces dobivanja informacija odvija se u informacijskom sustavu, pa se moţe ustvrditi da informacije i informacijski tokovi predstavljaju materijalnu graċu informacijskih sustava, pri ĉemu ulaz u informacijski sustav predstavljaju podatci a obradom podataka dobivaju se informacije, 19 kao znaĉajne i upotrebljive ĉinjenice za krajnjeg korisnika. 20 Jedan od naznaĉajnijih elemenata pri stvaranju informacija i njihovom kasnijem korištenju je kvaliteta podataka. U sluĉaju kada podatci ne obuhvaćaju cjelovitu pojavu u razmatranju, već se odnose samo na jedan dio te pojave, tada će informacija biti nepotpuna, što znaĉi da se radi o nekvalitetnom podatku, odnosno informaciji. Odluke na temelju takvih informacija su riziĉne, a slika dobivena na temelju nepotpunih informacija je nepotpuna, odnosno iskrivljena. 18 Sintaksa je dio gramatike koji prouĉava poredak, razmještaj i meċusobno slaganje rijeĉi u izraze ili sintagme (sintaksa izraza), reĉeniĉne sluţbe (sintaksa reĉenice) i slaganje reĉenica u veće cjeline (sintaksa teksta). U informatiĉkom znaĉaju predstavlja gramatiku i rjeĉnik nekog programskog jezika. 19 Majdandţić, N., Kompjuterizacija poduzeća, Sveuĉilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 1994., str O'Brien, J.A., Management Information Systems - A Managerial End User Perspective, IRWIN, Homewood, Boston, 1993., str

16 Podatci moraju biti potpuni i cjeloviti a vrijeme dostupnosti podataka, odnosno informacija mora biti što kraće u odnosu na neki dogaċaj. Pravovremenost predstavlja bitan dio kvalitete, jer u sluĉajevima kada se neka informacija dobiva u vrijeme kada više nema niti vremena niti mogućnosti za intervenciju, odnosno donošenje odluka, takva zakašnjela informacija je bezvrijedna. Informacije se kroz ĉitav sustav prenose putem informacijskih tokova. Na tim putovima informacije se u pravilu transformiraju, pri ĉemu se u sustavima posebno istiĉu centri intenzivne transformacije, koji se nazivaju centri obrade podataka. U tom smislu, u centru za transformaciju informacija prisutne su sljedeće aktivnosti: 21 prikupljanje informacija, obrada informacija, emisija informacija korisnicima. U ovom kontekstu podatak se moţe sagledavati kao obiljeţje elementarnog oblika, dok je informacija produkt obrade podatka ili skupine podataka više ili niţe razine. Promatra li se razlika pojmova podatka i informacije sa stanovišta korisnika, tada svaka informacija moţe za nekoga biti podatak, a svaki podatak moţe nekome biti informacija. Informacijski tokovi moraju voditi do odreċenog centra za prikupljanje, transformaciju i emisiju informacija ili vode do granice izmeċu sustava sredine koja ga okruţuje. Informacijski tokovi imaju i prostorne i vremenske dimenzije a oni mogu biti: jednosmjeni i dvosmjerni. Kod jednosmjernih informacijskih tokova, informacije se gibaju samo u jednom smjeru, dok kod dvosmjernih informacijskih tokova, informacije se mogu kretati u oba smjera (primanje i davanje). Unutar svakog sustava, postoji istaknuti podsustav, koji povezuje i objedinjuje sve ostale podsustave. Prema već spomenutom pojmu naziva se informacijski podsustav, iako se u praksi ovaj podsustav ĉesto naziva i informacijski sustav. Takav naziv formalno je potpuno u redu, imajući u vidu neograniĉenost iterativnih lanaca nadsustav-sustav-podsustav. Informacijski sustav, koji predstavlja skup ljudi i procedura kojima se prikupljaju, transformiraju i dostavljaju informacije u organizaciji, 22 osim funkcije povezivanja i objedinjavanja elemenata sustava, ima ulogu uspostavljanja egzistencijalnih odnosa i veza s relevantnim sustavima u okolini. 23 Interakcija izmeċu sustava i njegove okoline vrši se posredstvom odreċenih informacija, koje se unutar dijelova samog sustava, kao i izmeċu sustava i okoline šire usmjerenim informacijskim tokovima. Informacijski sustav daje odgovarajuću vrstu, koliĉinu i kakvoću informacija svakom korisniku po utvrċenom redoslijedu ili istovremeno. Dugo vremena se informacijski sustav tretirao kao sustav koji pomaţe u donošenju upravljaĉkih odluka. MeĊutim, potreba za informacijama nije samo potreba menadţmenta nekog hotela, već je potreba za informacijama potreba svakog ĉovjeka te svakog radnika na njegovom radnom mjestu. Informacijski sustav moţe se opisati pomoću njegovih pet kljuĉnih komponenti: informacije i informacijski tokovi, 2. funkcije, 3. transakcije i procesi, 4. komunikacija i koordinacija, 5. odluĉivanje. Osim toga, svaki sustav sa svojom okolinom razmjenjuje i stanovite informacije, odnosno odrţava izvjesne informacijske veze. S obzirom na odnos ulaznih i izlaznih veza sustava s njegovom okolinom, tj. ovisno o njihovu postojanju ili nepostojanju, moguće je razlikovati sljedeće tri vrste sustava (prikaz br. 4): 21 Ţeţelj, F., Informacijski sistemi u praksi, Informator, Zagreb, 1991., str O'Brien, J.A., Management Information Systems - A Managerial End User Perspective, IRWIN, Homewood, Boston, 1993., str Ţeţelj, F., Informacijski sistemi u praksi, Informator, Zagreb, 1991., str Prema: Lucas, C.H., Jr., Information Technology for Management, The McGraw-Hill Companies, Inc., New York, 1997., str

17 Prikaz br. 4: Vrste sustava s obzirom na odnos ulaznih i izlaznih veza Vrste sustava Odnos prema okolini Obiljeţje INFORMIRANI Pasivni Informacijski ulaz postoji, a informacijski izlaz ne postoji. INFORMIRAJUĆI Aktivni Informacijski ulaz sustava ne postoji, a informacijski izlaz postoji. INFORMACIJSKI Sustav s okolinom odrţava i ulazne i izlazne informacijske veze U stvarnosti su najĉešći informacijski sustavi, iako ostaje upitnim odnos koliĉine i kvalitete ulaznih i izlaznih informacijskih veza izmeċu sustava i okoline. Kako je komunikacija, odnosno informacijske veze, bitan faktor upravljanja sustavom, s upravljaĉkog stajališta razlikuju se sljedeće vrste informacijskih sustava (prikaz br. 5): Prikaz br. 5: Vrste informacijskih sustava s upravljaĉkog stajališta Vrsta informacijskog sustava Karakteristike sustava Oznaka Ulazne informacijske veze sustava s okolinom U > I UPRAVLJANI su kvantitativno i/ili kvalitativno dominantne nad izlaznim informacijskim vezama, što znaĉi da je u upravljaĉkom smislu, sustav podreċen okolini. NEUTRALNI Ulazne i izlazne informacijske veze sustava s U = I okolinom su u kvantitativnom i kvalitativnom smislu potpuno jednake. UPRAVLJAĈKI Izlazne informacije koliĉinom i vrsnoćom nadmašuju ulazne, što znaĉi da se procesom transformacije unutar takvog sustava ostvaruje svojevrstan informacijski sinergiĉki efekt. Budući da takav sustav s pomoću informacija koje stvara ovladava većim ii manjim dijelom svoje okoline, naziva se upravljaĉki informacijski sustav. U < I MeĊunarodna federacija za obradu informacija (International Federation for Information Processing IFIP) definira informacijski sustav 25 i kaţe da je informacijski sustav onaj sustav koji: 1. prikuplja, 2. pohranjuje, 3. ĉuva, 4. obraċuje i 5. isporuĉuje informacije vaţne za organizaciju i društvo, tako da budu dostupne i upotrebljive za svakog tko ih ţeli koristiti, ukljuĉujući poslovodstvo, klijente, osoblje i ostale. Cilj je dakle, informacijskog sustava dostaviti pravu informaciju na pravo mjesto u organizaciji, u pravo vrijeme i uz minimalne troškove. 26 Cilj informacijskog sustava mora biti usklaċen s ciljem samog poslovnog sustava kao cjeline, odnosno informacijski sustav svojim funkcioniranjem mora poboljšati funkcioniranje poslovnog sustava, kako bi se postigli što bolji rezultati poslovanja. 25 Varga, M., Baze podataka Konceptualno, logiĉko i fiziĉko modeliranje podataka, Društvo za razvoj informacijske pismenosti (DRIP), Zagreb, 1994., str Srića, V., Principi modernog menadţmenta, Zagrebaĉka poslovna škola, Zagreb, 1992., str

18 Bolji rezultati poslovanja će se postići ako se donose kvalitetnije i uspješnije poslovne odluke. Prema tome, svrha je informacijskog sustava menadţmentu osigurati toĉne i aţurne informacije u trenutku potrebnom za donošenje odluka. Iz toga slijedi da je zadatak informacijskog sustava pravu informaciju dostaviti na pravo mjesto i u pravo vrijeme. Prema naprijed navedenome, informacijski sustav obavlja ĉetiri osnovne funkcije a odnose se na podatke odnosno informacije kao elemente procesa. To su sljedeće funkcije: 1. Prikupljanje podataka ili informacija (aktivnosti vezane uz ovu funkciju moraju odgovoriti na pitanje kojim izvorima se sustav sluţi, odakle dolaze njegovi ulazi i kako će se vršiti priprema, prikupljanje i unošenje podataka), 2. Obrada podataka ili informacija i proizvodnja potrebnih informacija (prikupljeni podatci obraċuju se u skladu s potrebama korisnika, a to znaĉi da se na njima vrše operacije pretvorbe, saţimanja ili rašĉlanjivanja). 3. Pohranjivanje podataka i informacija (prikupljeni i obraċeni podatci pohranjuju se radi kasnijeg korištenja). 4. Distribucija informacija prema korisniku (obraċeni podatci dostavljaju se korisnicima za potrebe upravljanja, odluĉivanja i kontrole). Treba imati na umu da je informacijski sustav aktivni društveni sustav koji moţe, ali ne mora, koristiti suvremenu informacijsku tehnologiju. Za potrebe ovog rada, treba naglasiti da informacijski sustav djeluje unutar nekog poslovnog sustava (npr. hotela, kao što je objašnjeno u toĉki 1.4.) omogućavajući mu da komunicira unutar sebe i sa svojom okolinom. Informacijski sustav je dakle, podsustav poslovnog sustava. Pritom u poslovni sustav ulaze i izlaze materijalni (materijali, sirovina, energija) i informacijski tokovi, pri ĉemu informacijski sustav preuzima informacije, obraċuje ih i preraċene prezentira poslovnom sustavu ili okolini (prikaz br. 6). Prikaz br. 6: Informacijski sustav kao podsustav poslovnog sustava POSLOVNI SUSTAV Poslovne odluke INFORMACIJSKI SUSTAV Podatci + procesi transformacije podataka Materijalni tok Informacijski tok Upravljaĉki tok Izvor: Varga, M., Baze podataka Konceptualno, logiĉko i fiziĉko modeliranje podataka, Društvo za razvoj informacijske pismenosti (DRIP), Zagreb, 1994., str

Port Community System

Port Community System Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS

More information

BENCHMARKING HOSTELA

BENCHMARKING HOSTELA BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991

More information

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako

More information

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog

More information

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri. Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.

More information

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces

More information

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant

More information

PROJEKTNI PRORAČUN 1

PROJEKTNI PRORAČUN 1 PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja

More information

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel

More information

Nejednakosti s faktorijelima

Nejednakosti s faktorijelima Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih

More information

Podešavanje za eduroam ios

Podešavanje za eduroam ios Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja

More information

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB. 9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98

More information

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet

More information

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual

More information

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za

More information

Uvod u relacione baze podataka

Uvod u relacione baze podataka Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako

More information

SAS On Demand. Video: Upute za registraciju:

SAS On Demand. Video:  Upute za registraciju: SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U

More information

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017 PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,

More information

Upravljanje kvalitetom usluga. doc.dr.sc. Ines Dužević

Upravljanje kvalitetom usluga. doc.dr.sc. Ines Dužević Upravljanje kvalitetom usluga doc.dr.sc. Ines Dužević Specifičnosti usluga Odnos prema korisnicima U prosjeku, lojalan korisnik vrijedi deset puta više nego što je vrijedio u trenutku prve kupnje. Koncept

More information

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam

More information

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene

More information

WWF. Jahorina

WWF. Jahorina WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation

More information

СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ

СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ 1 СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ 2 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 3 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 4 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ Edwards Deming Не морате то чинити, преживљавање фирми

More information

KONFIGURACIJA MODEMA. ZyXEL Prestige 660RU

KONFIGURACIJA MODEMA. ZyXEL Prestige 660RU KONFIGURACIJA MODEMA ZyXEL Prestige 660RU Sadržaj Funkcionalnost lampica... 3 Priključci na stražnjoj strani modema... 4 Proces konfiguracije... 5 Vraćanje modema na tvorničke postavke... 5 Konfiguracija

More information

Iskustva video konferencija u školskim projektima

Iskustva video konferencija u školskim projektima Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar www.medskolazd.hr Iskustva video konferencija u školskim projektima Edin Kadić, profesor mentor Ante-Kuzmanic@medskolazd.hr Kreiranje ideje 2003. Administracija Učionice

More information

UTJECAJ ERP SUSTAVA NA POSLOVANJE DRUŠTVA DM-DROGERIE MARKT D.O.O.

UTJECAJ ERP SUSTAVA NA POSLOVANJE DRUŠTVA DM-DROGERIE MARKT D.O.O. SVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET DIPLOMSKI RAD UTJECAJ ERP SUSTAVA NA POSLOVANJE DRUŠTVA DM-DROGERIE MARKT D.O.O. Mentorica: doc. dr. sc. Ivana Dropulić Studentica: Ivana Šimić Broj indeksa: 2152576

More information

Mogudnosti za prilagođavanje

Mogudnosti za prilagođavanje Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti

More information

ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP

ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP M. Mitreski, A. Korubin-Aleksoska, J. Trajkoski, R. Mavroski ABSTRACT In general every agricultural

More information

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović

More information

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)

More information

Osigurajte si bolji uvid u poslovanje

Osigurajte si bolji uvid u poslovanje Osigurajte si bolji uvid u poslovanje Mario Jurić Megatrend poslovna rješenja d.o.o. 1 / 23 Megatrend poslovna rješenja 25 + godina na IT tržištu 40 M kn prihoda 50 zaposlenih 60% usluge Zagreb i Split

More information

HOTELSKI INFORMACIJSKI SUSTAVI NA PODRUČJU SREDIŠNJE DALMACIJE

HOTELSKI INFORMACIJSKI SUSTAVI NA PODRUČJU SREDIŠNJE DALMACIJE SVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET SPLIT ZAVRŠNI RAD HOTELSKI INFORMACIJSKI SUSTAVI NA PODRUČJU SREDIŠNJE DALMACIJE Mentor: doc. dr. sc. Daniela Garbin Praničević Split, kolovoz, 2016 SADRŽAJ: Student:

More information

Kontroling kao pokretač promjena u Orbico d.o.o. Sarajevo. Orbico Group

Kontroling kao pokretač promjena u Orbico d.o.o. Sarajevo. Orbico Group Kontroling kao pokretač promjena u Orbico d.o.o. Sarajevo Emina Leka Ilvana Ugarak 1 Orbico Group vodeći distributer velikog broja globalno zastupljenih brendova u Europi 5.300 zaposlenika 19 zemalja 646

More information

Struktura indeksa: B-stablo. ls/swd/btree/btree.html

Struktura indeksa: B-stablo.   ls/swd/btree/btree.html Struktura indeksa: B-stablo http://cis.stvincent.edu/html/tutoria ls/swd/btree/btree.html Uvod ISAM (Index-Sequential Access Method, IBM sredina 60-tih godina 20. veka) Nedostaci: sekvencijalno pretraživanje

More information

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj

More information

Kooperativna meteorološka stanica za cestovni promet

Kooperativna meteorološka stanica za cestovni promet Kooperativna meteorološka stanica za cestovni promet Marko Gojić LED ELEKTRONIKA d.o.o. marko.gojic@led-elektronika.hr LED Elektronika d.o.o. Savska 102a, 10310 Ivanić Grad, Croatia tel: +385 1 4665 269

More information

Engineering Design Center LECAD Group Engineering Design Laboratory LECAD II Zenica

Engineering Design Center LECAD Group Engineering Design Laboratory LECAD II Zenica Engineering Design Center Engineering Design Laboratory Mašinski fakultet Univerziteta u Tuzli Dizajn sa mehatroničkom podrškom mentor prof.dr. Jože Duhovnik doc.dr. Senad Balić Tuzla, decembar 2006. god.

More information

STRUKTURNO KABLIRANJE

STRUKTURNO KABLIRANJE STRUKTURNO KABLIRANJE Sistematski pristup kabliranju Kreiranje hijerarhijski organizirane kabelske infrastrukture Za strukturno kabliranje potrebno je ispuniti: Generalnost ožičenja Zasidenost radnog područja

More information

POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA

POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA Master akademske studije Modul za logistiku 1 (MLO1) POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA angažovani su: 1. Prof. dr Momčilo Miljuš, dipl.inž., kab 303, mmiljus@sf.bg.ac.rs,

More information

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02

More information

Advertising on the Web

Advertising on the Web Advertising on the Web On-line algoritmi Off-line algoritam: ulazni podaci su dostupni na početku, algoritam može pristupati podacima u bilo kom redosljedu, na kraju se saopštava rezultat obrade On-line

More information

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:

More information

MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE

MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE 3309 Pursuant to Article 1021 paragraph 3 subparagraph 5 of the Maritime Code ("Official Gazette" No. 181/04 and 76/07) the Minister of the Sea, Transport

More information

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD Ivan Džolan Zagreb, 2017 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD Mentor: Dr. sc. Biserka Runje, dipl.

More information

ANALIZA PROIZVODNOG PROCESA U PODUZEĆU STOBREČ D.O.O, STOBREČ

ANALIZA PROIZVODNOG PROCESA U PODUZEĆU STOBREČ D.O.O, STOBREČ SVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET SPLIT ZAVRŠNI RAD ANALIZA PROIZVODNOG PROCESA U PODUZEĆU STOBREČ D.O.O, STOBREČ MENTOR: doc.dr.sc. Željko Mateljak STUDENT: Mirjana Cokarić broj indeksa:4148240

More information

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET!

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA DNEVNA KARTA DAILY TICKET 35 BAM / 3h / person RADNO VRIJEME OPENING HOURS 08:00-21:00 Besplatno za djecu do 6 godina

More information

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma «Dr. Mijo Mirković» SARA IBRULJ CRM SUSTAV PODUZEĆA RUDAN D.O.O.

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma «Dr. Mijo Mirković» SARA IBRULJ CRM SUSTAV PODUZEĆA RUDAN D.O.O. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma «Dr. Mijo Mirković» SARA IBRULJ CRM SUSTAV PODUZEĆA RUDAN D.O.O. Diplomski rad Pula, 2016. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije

More information

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET ANTE ZUBOVIĆ UTJECAJ ODRŽAVANJA SUSTAVA UPRAVLJANJA KVALITETOM U HOTELU BONAVIA

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET ANTE ZUBOVIĆ UTJECAJ ODRŽAVANJA SUSTAVA UPRAVLJANJA KVALITETOM U HOTELU BONAVIA SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET ANTE ZUBOVIĆ UTJECAJ ODRŽAVANJA SUSTAVA UPRAVLJANJA KVALITETOM U HOTELU BONAVIA DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2015. SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET UTJECAJ ODRŽAVANJA

More information

UTJECAJ IMPLEMENTACIJE IT-a NA ZADOVOLJSTVO KORISNIKA BANKOVNIM USLUGAMA GRAĐANIMA

UTJECAJ IMPLEMENTACIJE IT-a NA ZADOVOLJSTVO KORISNIKA BANKOVNIM USLUGAMA GRAĐANIMA SVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET SPLIT DIPLOMSKI RAD. UTJECAJ IMPLEMENTACIJE IT-a NA ZADOVOLJSTVO KORISNIKA BANKOVNIM USLUGAMA GRAĐANIMA MENTOR: Doc. dr. sc. Daniela Garbin Praničević STUDENTICA:

More information

MENADŽMENT I INFORMACIONE TEHNOLOGIJE Katedra za menadžment i IT. Menadžment i informacione tehnologije

MENADŽMENT I INFORMACIONE TEHNOLOGIJE Katedra za menadžment i IT. Menadžment i informacione tehnologije Prezentacija smjera MENADŽMENT I INFORMACIONE TEHNOLOGIJE Katedra za menadžment i IT Menadžment i informacione tehnologije Zašto... Careercast.com latest report on the ten best jobs of 2011 #1 Software

More information

Programiranje. Nastava: prof.dr.sc. Dražena Gašpar. Datum:

Programiranje. Nastava: prof.dr.sc. Dražena Gašpar. Datum: Programiranje Nastava: prof.dr.sc. Dražena Gašpar Datum: 21.03.2017. 1 Pripremiti za sljedeće predavanje Sljedeće predavanje: 21.03.2017. Napraviti program koji koristi sve tipove podataka, osnovne operatore

More information

Katedra za menadžment i IT. Razvoj poslovnih informacionih sistema

Katedra za menadžment i IT. Razvoj poslovnih informacionih sistema Prezentacija smjera Razvoj poslovnih informacionih sistema Katedra za menadžment i IT Razvoj poslovnih informacionih sistema Zašto... Careercast.com latest report on the ten best jobs of 2011 #1 Software

More information

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair

More information

EKONOMIKA LOGISTIKE PROIZVODNJE ECONOMICS OF PRODUCTION LOGISTICS

EKONOMIKA LOGISTIKE PROIZVODNJE ECONOMICS OF PRODUCTION LOGISTICS ISSN 1846-6168 UDK 65.012.34 EKONOMIKA LOGISTIKE PROIZVODNJE ECONOMICS OF PRODUCTION LOGISTICS Krešimir Buntak, Nikoleta Šuljagić Stručni članak Sažetak: Logistika proizvodnje je dio logistike koji se

More information

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum.

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Postoje dvije jednostavne metode za upload slika na forum. Prva metoda: Otvoriti nova tema ili odgovori ili citiraj već prema želji. U donjem dijelu obrasca

More information

MOTIVACIJA U RADNOJ ORGANIZACIJI NA PRIMJERU DM DROGERIE MARKT

MOTIVACIJA U RADNOJ ORGANIZACIJI NA PRIMJERU DM DROGERIE MARKT SVEUČILIŠTE SJEVER SVEUČILIŠNI CENTAR VARAŽDIN DIPLOMSKI RAD br. 65/PE/2016 MOTIVACIJA U RADNOJ ORGANIZACIJI NA PRIMJERU DM DROGERIE MARKT Ivana Škoda Varaždin, ožujak 2016. SVEUČILIŠTE SJEVER SVEUČILIŠNI

More information

SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA. Ivan Pukšar, UNPAH

SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA. Ivan Pukšar, UNPAH SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA Ivan Pukšar, UNPAH DMK destinacijska menadžment kompanija tvrtka koja koristi svoje opsežno poznavanje turističkih resursa, raspolaže sa stručnim djelatnicima te

More information

Oblikovanje skladišta - oblikovanje skladišne zone

Oblikovanje skladišta - oblikovanje skladišne zone Skladištenje - oblikovanje skladišne zone - oblikovanje prostornog rasporeda (layout) - veličina i oblik skladišta - raspored, veličina i oblik zona - lokacije opreme, prolaza, puteva,... - oblikovanje

More information

Bušilice nove generacije. ImpactDrill

Bušilice nove generacije. ImpactDrill NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza

More information

Upotreba selektora. June 04

Upotreba selektora. June 04 Upotreba selektora programa KRONOS 1 Kronos sistem - razina 1 Podešavanje vremena LAMPEGGIANTI 1. Kada je pećnica uključena prvi put, ili u slučaju kvara ili prekida u napajanju, simbol SATA i odgovarajuća

More information

NAUTICAL TOURISM - RIVER CRUISE ONE OF THE FACTORS OF GROWTH AND DEVELOPMENT OF EASTERN CROATIA

NAUTICAL TOURISM - RIVER CRUISE ONE OF THE FACTORS OF GROWTH AND DEVELOPMENT OF EASTERN CROATIA Ph.D. Dražen Ćućić Faculty of Economics in Osijek Department of National and International Economics E-mail: dcucic@efos.hr Ph.D. Boris Crnković Faculty of Economics in Osijek Department of National and

More information

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010. DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, 03. - 07. listopad 2010. ZBORNIK SAŽETAKA Geološki lokalitet i poucne staze u Nacionalnom parku

More information

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Trening: Obzor 2020. - financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Ana Ključarić, Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja PROGRAM DOGAĐANJA (9:30-15:00) 9:30 10:00 Registracija

More information

SVEUĈILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD. Samer Tomelieh. Zagreb, 2017.

SVEUĈILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD. Samer Tomelieh. Zagreb, 2017. SVEUĈILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD Samer Tomelieh Zagreb, 2017. SVEUĈILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD Mentor: Prof. dr. sc. Nedeljko

More information

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA

More information

CRNA GORA

CRNA GORA HOTEL PARK 4* POLOŽAJ: uz more u Boki kotorskoj, 12 km od Herceg-Novog. SADRŽAJI: 252 sobe, recepcija, bar, restoran, besplatno parkiralište, unutarnji i vanjski bazen s terasom za sunčanje, fitnes i SPA

More information

RAZVOJ NGA MREŽA U CRNOJ GORI

RAZVOJ NGA MREŽA U CRNOJ GORI RAZVOJ NGA MREŽA U CRNOJ GORI INFOFEST 2017 SLJEDEĆA GENERACIJA REGULACIJE, 25 26 Septembar 2017 Budva, Crna Gora Vitomir Dragaš, Manadžer za interkonekciju i sisteme prenosa Sadržaj 2 Digitalna transformacija

More information

Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa

Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa Mindomo je online aplikacija za izradu umnih mapa (vrsta dijagrama specifične forme koji prikazuje ideje ili razmišljanja na svojevrstan način) koja omogućuje

More information

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD. Marko Navijalić. Zagreb, 2014.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD. Marko Navijalić. Zagreb, 2014. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD Marko Navijalić Zagreb, 2014. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD Mentor: Prof.dr.sc. Dragutin

More information

Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu

Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu Drago Pupavac Polytehnic of Rijeka Rijeka e-mail: drago.pupavac@veleri.hr Veljko

More information

EFIKASNOST TEMELJNIH RESURSA NA PRIMJERU ROCKWOOL Adriatic d.o.o.

EFIKASNOST TEMELJNIH RESURSA NA PRIMJERU ROCKWOOL Adriatic d.o.o. POLITEHNIKA PULA Visoka tehničko-poslovna škola s p. j. Specijalistički diplomski stručni studij KREATIVNI MENADŽMENT U PROCESIMA DANIELA CETINA EFIKASNOST TEMELJNIH RESURSA NA PRIMJERU ROCKWOOL Adriatic

More information

ANALIZA SUSTAVA UPRAVLJANJA KVALITETOM NA PRIMJERU PODUZEĆA ĈISTOĆA D.O.O. ZADAR

ANALIZA SUSTAVA UPRAVLJANJA KVALITETOM NA PRIMJERU PODUZEĆA ĈISTOĆA D.O.O. ZADAR SVEUĈILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET SPLIT ZAVRŠNI RAD ANALIZA SUSTAVA UPRAVLJANJA KVALITETOM NA PRIMJERU PODUZEĆA ĈISTOĆA D.O.O. ZADAR Mentor Doc.dr.sc. Ivana Dropulić Student Ivan Pavlović Split,

More information

PRINCIPI UPRAVLJANJA KVALITETOM U PRIMJENI

PRINCIPI UPRAVLJANJA KVALITETOM U PRIMJENI Izvor: Kvaliteta, Vol. 4, Broj 5-6, Infomart, Zagreb, 2005, str. 20-22. PRINCIPI UPRAVLJANJA KVALITETOM U PRIMJENI THE PRINCIPLES OF QUALITY MANAGEMENT IN THE APPLICATION mr. sc. Miroslav Drljača Zračna

More information

JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE. Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka. (Opera preglednik)

JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE. Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka. (Opera preglednik) JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka (Opera preglednik) V1 OPERA PREGLEDNIK Opera preglednik s verzijom 32 na dalje ima tehnološke promjene zbog kojih nije moguće

More information

Windows Easy Transfer

Windows Easy Transfer čet, 2014-04-17 12:21 - Goran Šljivić U članku o skorom isteku Windows XP podrške [1] koja prestaje 8. travnja 2014. spomenuli smo PCmover Express i PCmover Professional kao rješenja za preseljenje korisničkih

More information

INOVACIJE U TURIZMU U EUROPI

INOVACIJE U TURIZMU U EUROPI Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma «Dr. Mijo Mirković» ANKA BATKOVIĆ INOVACIJE U TURIZMU U EUROPI Diplomski rad Pula, 2016. 1 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije

More information

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.)

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.) Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD

More information

Struktura i organizacija baza podataka

Struktura i organizacija baza podataka Fakultet tehničkih nauka, DRA, Novi Sad Predmet: Struktura i organizacija baza podataka Dr Slavica Aleksić, Milanka Bjelica, Nikola Obrenović Primer radnik({mbr, Ime, Prz, Sef, Plt, God, Pre}, {Mbr}),

More information

METODE PROCJENE LOKALNE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA

METODE PROCJENE LOKALNE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA METODE PROCJENE LOKALNE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA Slaven Marasović, Vodoprivredno-projektni biro, d.d., Zagreb slaven.marasovic@vpb.hr dr. sc. Željko Hećimović, Fakultet građevinarstva, arhitekture

More information

METODE PROCJENE LOKALNE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA

METODE PROCJENE LOKALNE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA METODE PROCJENE LOKALNE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA Slaven Marasović, Vodoprivredno-projektni biro, d.d., Zagreb slaven.marasovic@vpb.hr dr. sc. Željko Hećimović, Fakultet građevinarstva, arhitekture

More information

Osnove organizacijskog dizajna

Osnove organizacijskog dizajna 1. Osnove organizacijskog dizajna Prema uvaženim i poznatim teoretičarima organizacije kao što su Daft 1, Kotter 2, Mintzberg 3, određenje organizacijskog dizajna spada u primarne odgovornosti vrhovnih

More information

1. Instalacija programske podrške

1. Instalacija programske podrške U ovom dokumentu opisana je instalacija PBZ USB PKI uređaja na računala korisnika PBZCOM@NET internetskog bankarstva. Uputa je podijeljena na sljedeće cjeline: 1. Instalacija programske podrške 2. Promjena

More information

Sustav potpore za program OBZOR 2020.

Sustav potpore za program OBZOR 2020. Sustav potpore za program OBZOR 2020. INFORMATIVNI DAN Obzor 2020. Prioritet:Industrijsko vodstvo Područje: Nanotehnologije, napredni materijali, biotehnologija, napredna proizvodnja i prerada (NMP+B)

More information

SVEUČILIŠTE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET ZLATKO LACKOVIĆ. Outsourcing. u održavanju. Osijek, 2014.

SVEUČILIŠTE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET ZLATKO LACKOVIĆ. Outsourcing. u održavanju. Osijek, 2014. SVEUČILIŠTE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET ZLATKO LACKOVIĆ Outsourcing u održavanju Osijek, 2014. i Izdavač Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Građevinski fakultet u Osijeku Osijek,

More information

RAZVOJ METODIKE MJERENJA ORGANIZACIJSKE UČINKOVITOSTI UPORABOM METAMODELIRANJA

RAZVOJ METODIKE MJERENJA ORGANIZACIJSKE UČINKOVITOSTI UPORABOM METAMODELIRANJA Fakultet organizacije i informatike Martina Tomičić Furjan RAZVOJ METODIKE MJERENJA ORGANIZACIJSKE UČINKOVITOSTI UPORABOM METAMODELIRANJA DOKTORSKI RAD Varaždin, 2016. PODACI O DOKTORSKOM RADU I. AUTOR

More information

VLADAN MARTIĆ PhD. Montenegro Business School, MEDITERAN UNIVERSITY. Institute of Accountants and Auditors of Montenegro

VLADAN MARTIĆ PhD. Montenegro Business School, MEDITERAN UNIVERSITY. Institute of Accountants and Auditors of Montenegro Personal data Address E-mail Linkedln VLADAN MARTIĆ PhD No 28 Admirala Zmajevica Street, Podgorica, Montenegro Cell +382 67 280 211 vladan.martic@unimediteran.net https://www.linkedin.com/in/vladan-martic-4b651833

More information

3. Obavljanje ulazno-izlaznih operacija, prekidni rad

3. Obavljanje ulazno-izlaznih operacija, prekidni rad 3. Obavljanje ulazno-izlaznih operacija, prekidni rad 3.1. Spajanje naprava u ra unalo Slika 3.1. Spajanje UI naprava na sabirnicu 3.2. Kori²tenje UI naprava radnim ekanjem Slika 3.2. Pristupni sklop UI

More information

ANALIZA OKOLINE JAVNE USTANOVE "GAVELLA" UZ STRATEŠKE SMJERNICE RAZVOJA

ANALIZA OKOLINE JAVNE USTANOVE GAVELLA UZ STRATEŠKE SMJERNICE RAZVOJA SVEUČILIŠTE SJEVER SVEUČILIŠNI CENTAR VARAŽDIN DIPLOMSKI RAD br. 73/PE/2016 ANALIZA OKOLINE JAVNE USTANOVE "GAVELLA" UZ STRATEŠKE SMJERNICE RAZVOJA Maja Zorko Varaždin, ožujak 2016. SVEUČILIŠTE SJEVER

More information

CILJ UEFA PRO EDUKACIJE

CILJ UEFA PRO EDUKACIJE CILJ UEFA PRO EDUKACIJE Ciljevi programa UEFA PRO M s - Omogućiti trenerima potrebnu edukaciju, kako bi mogli uspešno raditi na PRO nivou. - Utvrdjenim programskim sadržajem, omogućiti im kredibilitet.

More information

Proizvodnja bez zaliha

Proizvodnja bez zaliha Završni rad br. 320/TGL/2016 Proizvodnja bez zaliha VANJA LONČAR, 3844/601 Varaždin, rujan 2016. godine SVEUČILIŠTE SJEVER Odjel Tehnička i gospodarska logistika Završni rad br. 320/TGL/2016 Proizvodnja

More information

POSLOVNA ANALIZA ORGANIZACIJE KONZUM D.D.

POSLOVNA ANALIZA ORGANIZACIJE KONZUM D.D. SVEUČILIŠTE SJEVER SVEUČILIŠNI CENTAR VARAŽDIN DIPLOMSKI RAD br. 74/PE/2016 POSLOVNA ANALIZA ORGANIZACIJE KONZUM D.D. Maja Križanec Varaždin, ožujak 2016. godine SVEUČILIŠTE SJEVER SVEUČILIŠNI CENTAR VARAŽDIN

More information

INTERNI OBRAČUN U HOTELU IMPERIAL PO USALI STANDARDIMA

INTERNI OBRAČUN U HOTELU IMPERIAL PO USALI STANDARDIMA SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET KATARINA PERČINIĆ INTERNI OBRAČUN U HOTELU IMPERIAL PO USALI STANDARDIMA DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2013. SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET KATARINA PERČINIĆ INTERNI

More information

PREGLED OBJAVLJENIH ZNANSTVENIH I STRUČNIH RADOVA I SUDJLOVANJE NA PROJEKTIMA

PREGLED OBJAVLJENIH ZNANSTVENIH I STRUČNIH RADOVA I SUDJLOVANJE NA PROJEKTIMA PREGLED OBJAVLJENIH ZNANSTVENIH I STRUČNIH RADOVA I SUDJLOVANJE NA PROJEKTIMA 1. OBJAVLJENE KNJIGE a) Prije izbora u zvanje redovitog profesora 1. Berc Radišić, B. (1999.), udžbenik: «MARKETING U HOTELIJERSTVU»,

More information

PRILAGODBA ZAHTJEVIMA VRTLOŽNE OKOLINE POMOĆU NOVIH ORGANIZACIJSKIH KONCEPATA

PRILAGODBA ZAHTJEVIMA VRTLOŽNE OKOLINE POMOĆU NOVIH ORGANIZACIJSKIH KONCEPATA SVEUČILIŠTE U ZAGREBU EKONOMSKI FAKULTET Gordana BARIĆ PRILAGODBA ZAHTJEVIMA VRTLOŽNE OKOLINE POMOĆU NOVIH ORGANIZACIJSKIH KONCEPATA Magistarski rad Zagreb, 2000. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU EKONOMSKI FAKULTET

More information

Usporedba koncepata i metoda koje se koriste u područjima upravljanja informacijskim sustavima i upravljanja informacijskom sigurnošću seminarski rad

Usporedba koncepata i metoda koje se koriste u područjima upravljanja informacijskim sustavima i upravljanja informacijskom sigurnošću seminarski rad FER, Upravljanje informacijskim sustavima, Prof. dr. sc. Krešimir Fertalj Usporedba koncepata i metoda koje se koriste u područjima upravljanja informacijskim sustavima i upravljanja informacijskom sigurnošću

More information

ORGANIZACIJSKA KULTURA I STILOVI VODSTVA U PODUZEĆU INA D.D.

ORGANIZACIJSKA KULTURA I STILOVI VODSTVA U PODUZEĆU INA D.D. SVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET DIPLOMSKI RAD ORGANIZACIJSKA KULTURA I STILOVI VODSTVA U PODUZEĆU INA D.D. Mentor: doc.dr.sc. Marina Lovrinčević Student: Ivana Skenderović Split, kolovoz 2017.

More information

Prvi koraci u razvoju bankarskog on-line sistema u Japanu napravljeni su sredinom 60-tih godina prošlog veka i to najpre za on-line, real-time obradu

Prvi koraci u razvoju bankarskog on-line sistema u Japanu napravljeni su sredinom 60-tih godina prošlog veka i to najpre za on-line, real-time obradu JAPAN Japan, kao zemlja napredne tehnologije, elektronike i telekomunikacija, je zemlja koja je u samom svetskom vrhu po razvoju i usavršavanju bankarskog poslovanja i spada među vodećim zemljama sveta

More information

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET MARTINA BRHAN E- MARKETING NA DRUŠTVENIM MREŽAMA U TURIZMU DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2014. SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET E- MARKETING NA DRUŠTVENIM MREŽAMA

More information

STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI

STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI Bosna i Hercegovina Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Bosnia and Herzegovina Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI Jahorina, 05.07.2011

More information

ULOGA TROŠKOVA AMORTIZACIJE U SUSTAVIMA UPRAVLJANJA KVALITETOM

ULOGA TROŠKOVA AMORTIZACIJE U SUSTAVIMA UPRAVLJANJA KVALITETOM SVEUČILIŠTE SJEVER SVEUČILIŠNI CENTAR VARAŽDIN DIPLOMSKI RAD br. 178/PE/2017 ULOGA TROŠKOVA AMORTIZACIJE U SUSTAVIMA UPRAVLJANJA KVALITETOM Helena Premec Varaždin, svibanj 2017. SVEUČILIŠTE SJEVER SVEUČILIŠNI

More information