GLAVNA OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA EKOLOŠKU MREŽU

Size: px
Start display at page:

Download "GLAVNA OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA EKOLOŠKU MREŽU"

Transcription

1 IRES EKOLOGIJA d.o.o. za zaštitu prirode i okoliša GLAVNA OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA EKOLOŠKU MREŽU Prilaz baruna Filipovića Zagreb OIB: Tel: ZAHVAT: REGIONALNI VODOOPSKRBNI SUSTAV ZAGREBAČKE ŽUPANIJE - ZAGREB ISTOK Nositelj zahvata: Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o. Zagreb, siječanj 2014.

2 Dopunjena studija: siječanj godine

3

4

5

6 SADRŽAJ 1. Uvod Razlozi izrade Studije Cilj provedbe Glavne ocjene zahvata Metodologija predviđanja utjecaja Podaci o zahvatu i lokaciji zahvata Obuhvat zahvata Lokacija zahvata Ime katastarske općine i broj katastarske čestice Izvod iz odgovarajuće prostorno-planske dokumentacije Opis zahvata i drugih aktivnosti potrebnih za realizaciju zahvata Ciljevi projekta Opis postojećeg stanja sustava vodoopskrbe provedene analize na razini Zagrebačke županije Opis postojećeg stanja provedene analize Zagrebačke županije - istok Opis glavnih obilježja tehnološkog procesa zahvata Vodocrpilište Kosnica Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa Emisija tvari u okoliš (tijekom izvođenja i za vrijeme korištenja) Opis drugih pogodnih mogućnosti (varijantnih rješenja) zahvata Procjena utjecaja na vode Geološka obilježja Hidrogeološke značajke Hidrološka obilježja Planirani razvoj crpilišnog kompleksa Črnkovec Obilježja područja ekološke mreže Opis područja ekološke mreže na koje zahvat može imati utjecaj Opis ciljeva očuvanja područja ekološke mreže na koje zahvat može ima utjecaj Kartografski prikazi područja ekološke mreže s ucrtanom lokacijom zahvata Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu... 76

7 5.1. Utjecaj zahvata na vode Mogući izravni, neizravni, privremeni, trajni utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže Mogući kumulativni utjecaj zahvata s drugim postojećim i planiranim zahvatima na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže Mogući utjecaj klimatskih promjena (temperature i oborina) na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže Prikaz klimatskih trendova od do Prikaz sezonskih klimatskih varijacija od do Projekcija promjena temperatura zraka Projekcija promjena količine oborina Analiza i procjena utjecaja klimatskih promjena na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže Zaključak Mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata na ekološku mrežu: Prijedlog mjera ublažavanja štetnih posljedica zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže Prijedlog mjera ublažavanja štetnih posljedica zahvata (za crpilište Kosnica I. faza) Prijedlog mjera ublažavanja štetnih posljedica zahvata (za ostala crpilišta čija se realizacija predviđa u sklopu crpilišnog kompleksa Črnkovec (crpilišta Kosnica-Mičevec, Kosnica - istok i Črnkovec ) Terenska opažanja Izvori podataka Znanstveni i stručni radovi i publikacije Internetske baze podataka Internetske stranice Popis propisa Ostali dokumenti Ostali podaci i informacije Prilozi

8 1. Uvod 1.1. Razlozi izrade Studije Predmet ove Glavne ocjene je zahvat Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije - Zagreb istok. Nositelj zahvata je tvrtka Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o. Izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda nalazi se kao Prilog 3. ove studije. Naziv gospodarskog subjekta: Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o. Pravni oblik gospodarskog subjekta: društvo s ograničenom odgovornošću Adresa gospodarskog subjekta: Ulica grada Vukovara 72/V Ured: Prilaz baruna Filipovića 15A Zagreb Telefon: +385(1) Odgovorna osoba: Tomislav Masten, dipl. polit. Matični broj gospodarskog subjekta: OIB: Elektronička pošta: viozz@viozz.hr Za zahvat je izrađen Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš za regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije Zagreb istok (izrađivač: Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, listopad 2012.). U listopadu godine izrađen je i Elaborat prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (izrađivač: APO d.o.o.). Nastavno na Elaborat, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je 11. ožujka izdalo mišljenje da je za planirani zahvat Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije - Zagreb istok", potrebno provesti Glavnu ocjenu s ocjenom drugih pogodnih mogućnosti (Prilog 1. ove studije). U Mišljenju se ističe da se Ministarstvo, vezano uz dio predmetnog zahvata koji se tiče izgradnje cjevovoda i prateće infrastrukture slaže sa zaključkom Elaborata da se ne očekuje značajni utjecaj na cjelovitost i ciljeve očuvanja područja ekološke mreže. No, kako stoji u Mišljenju, Elaborat, uključujući nadopunu, nije analizirao moguće utjecaje crpljenja vode na područja ekološke mreže, odnosno nije na odgovarajući način argumentirao razloge na osnovu kojih je moguće isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja planiranog vodocrpilišta Kosnica I. faza" i budućih etapa crpilišnog kompleksa Črnkovec" na područja ekološke mreže koja zbog svoje blizine mogu potencijalno biti utjecana planiranim crpljenjem voda. Obzirom na navedeno, Ministarstvo smatra da se ne mogu isključiti značajni negativni utjecaji predmetnog zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže te da je potrebno provesti Glavnu ocjenu zahvata s ocjenom drugih pogodnih mogućnosti. 1

9 S obzirom na složenu problematiku zahtjeva te ranije procjene o utjecaju zahvata na okoliš, kao i u odnosu na novu uspostavljenu Ekološku mrežu NATURA 2000 (Uredba o ekološkoj mreži, Narodne novine 124/13), Ministarstvu je potom upućen zahtjev za očitovanjem vezano uz predmet izrade Glavne ocjene. Iz očitovanja je razvidno kako je Ministarstvo potvrdilo da se izrada Studije Glavne ocjene odnosi isključivo na analizu negativnih utjecaja planiranog vodocrpilišta Kosnica I. faza i budućih etapa crpilišnog kompleksa Črnkovec. Vezano za dio zahvata koji se odnosi na izgradnju cjevovoda i prateće infrastrukture, iste nije potrebno analizirati u smislu Glavne ocjene. Očitovanje pristiglo putem elektroničke pošte nalazi se kao Prilog 2. ove studije Cilj provedbe Glavne ocjene zahvata Sukladno Mišljenju Ministarstva, Glavna ocjena mora na osnovu hidroloških i hidrogeoloških osobina područja i planirane količine crpljenja podzemne vode u I. fazi i budućim etapama (kumulativni utjecaj), uzimajući u obzir sezonske varijacije, ekstremne klimatske događaje te klimatske trendove, utvrditi obuhvat i intenzitet utjecaja, odnosno procijeniti utjecaje vodocrpilišta na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže za koja odgovarajući režim površinskih i podzemnih voda predstavlja važan ekološki čimbenik te ovisno o utvrđenim utjecajima, dati odgovarajuće mjere ublažavanja Metodologija predviđanja utjecaja Procjena utjecaja na okoliš (PUO) je postupak sustavne analize i ocjene utjecaja na okoliš planiranih aktivnosti te praćenja rezultata takve analize u fazama planiranja, potvrđivanja i implementacije. PUO djeluje preventivno i integrirajuće, sagledava postojeću legislativu u primjeni, procjenjuje utjecaje na prihvaćeni način i primjenom odgovarajuće metodologije, određuje ili utvrđuje postojeće standarde kakvoće okoliša za konkretnu situaciju (lokaciju) te predlaže mjere zaštite okoliša i okvir za projektiranje zahvata (tj. varijantu zahvata). (Izvor: Metodologija procjene utjecaja korištena u Glavnoj ocjeni: 1. Utvrđena su područja ekološke mreže Natura 2000 koja se nalaze u području obuhvata zahvata ili u zoni definirane buffer zone; 2. Analizirane su vrste i staništa kao ciljevi očuvanja u predmetnim područjima; 3. Definirane su potencijalne vrste (tipovi) utjecaja koje zahvat može imati; 4. Procjenjena je vjerojatnost svih vrsta utjecaja na svaki od definiranih ciljeva očuvanja u svim predmetnim područjima; 5. Procjenjeno je mogu li se utvrđeni utjecaji smanjiti ili izbjeći propisivanjem pripadajućih mjera. Tijekom izrade ove Glavne ocjene obavljeno je i terensko istraživanje, prilikom čega je zabilježeno trenutačno stanje vodocrpilišta Kosnica te su fotografirana staništa šireg područja zahvata. 2

10 2. Podaci o zahvatu i lokaciji zahvata 2.1. Obuhvat zahvata Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije - Zagreb istok obuhvaća izgradnju vodocrpilišta Kosnica te izgradnju magistralnih cjevovoda Sesvetski Kraljevec - Ivanić Grad, Sesvetski Kraljevec - Božjakovina, Cerje Vukovje - Sveta Helena te Kosnica Cerje, I. etapa, i izgradnju precrpne stanice Ivanić Grad. Za sada je izvedeno vodocrpilište Kosnica I. faza kapaciteta 900 l/s, koje obuhvaća šest zdenaca (s oznakama "BK1" - "BK6"), dubine 28 m, pojedinačnog kapaciteta Q 150 l/s (ukupni kapacitet crpilišta iznosi Q 900 ls), napravljenih u svrhu vodoistražnih radova. Ovo ujedno predstavlja prvu fazu u planiranom korištenju crpilišnog kompleksa Črnkovec za koji se procjenjuje da bi izgradnjom crpilišta Kosnica - Mičevec, Kosnica istok i crpilišta Črnkovec imao ukupni kapacitet od 4000 do 5000 l/s. Kosnica istok Kosnica I. (II i III. faza) Kosnica- Mičevec Črnkovec (uža lokacija) Slika Smještaj izgrađenog crpilišta Kosnica I.faza i planiranih crpilišta Kosnica - Mičevec, Kosnica - istok i Črnkovec 2.2. Lokacija zahvata Crpilišni kompleks Črnkovec smješten je u središnjem dijelu Zagrebačke županije, u desnom zaobalju rijeke Save, uz administrativne granice Grada Zagreba i Općine Rugvica. Ovo područje svojim većim dijelom zauzima sjeverni dio prostora Grada Velike Gorice i manjim dijelom sjeverni dio prostora Općine Orle. Prostire se na približnoj površini od oko 82 km 2. 3

11 Predmetno područje obuhvaća gradove: Dugo Selo, Ivanić Grad, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec te općine: Brckovljani, Rugvica, Kloštar Ivanić, Križ, Bedenica, Dubrava, Farkaševec, Gradec, Rakovec i Preseka. ŠIRE PODRUČJE CRPILIŠNOG KOMPLEKSA ČRNKOVEC Slika Položaj šireg područja vodoopskrbnog sustava Črnkovec Zagrebačka županija, s površinom od km 2 i stanovnika (službeni rezultati popisa stanovnika iz 2011.), jedna je od prostorno većih i gušće naseljenih hrvatskih županija. Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i obuhvaća prostor koji je pretežno nizinski, no ujedno i reljefno vrlo raznolik, što značajno pridonosi njegovoj atraktivnosti i krajobraznoj raznolikosti. Prostor županije u cijelosti pripada vodnom slivu rijeke Save i njezinih brojnih pritoka. U dijelu toka kroz Zagrebačku županiju, Sava je nizinska rijeka izrazito varijabilnog vodostaja: niski vodostaj tijekom ljeta, visoki vodostaj i sezonske bujice u proljeće i jesen. Osim mnogobrojnim površinskim tokovima, Zagrebačka županija karakterizirana je i velikim zalihama podzemnih voda. Četvrtina stanovništva Hrvatske grad Zagreb, Zagrebačka županija, dio Krapinsko-zagorske županije, opskrbljuju se vodom iz ovih podzemnih zaliha, pa je njihova zaštita, na razini Programa prostornog uređenja RH, istaknuta kao jedan od osnovnih strateških ciljeva racionalnog gospodarenja prirodnim resursima na području županije. Najznačajnije zalihe podzemnih voda nalaze se u području aluvijalne nizine rijeke Save. Debljina vodnosnonog sloja varira od 10 do 100 i više metara, u načelu rastući od zapada prema istoku, i od ruba prema središtu nizine. Prema popisu broja stanovnika iz godine, na području obuhvata živjelo je stanovnika. Opskrbljenost stanovništva na predmetnom području vodom iz sustava javne 4

12 vodoopskrbe varira. Urbanizirana područja i područja bliže Zagrebu imaju opskrbljenost i do 90%, a postoje i općine (kao npr. Farkaševec) koje imaju opskrbljenost 0% (u prosjeku je opskrbljenost na predmetnom području 56%). Problemi koji se javljaju uključuju sljedeće: - nedovoljne količine pitke vode - neodgovarajuća kvaliteta pitke vode - veliki gubici vode - niska razina pokrivenosti i priključenosti - velik broj komunalnih poduzeća inicijalno uključenih u ovaj projekt Ime katastarske općine i broj katastarske čestice Nova građevinska čestica za izgradnju vodocrpilišta nepravilnog je oblika i formira se iz sljedećih katastarskih čestica: 276/1-276/31 (dio 276/19 i 276/5?), 277/2, 277/3, 277/5-277/8, dio 277/1, dio 277/4, 278, dio 470/2, sve k.o. Kosnica, i kat. čest.br.: dio 110/, dio 110/2, 325/50-325/68, 325/105, 325/107, 325/109, 325/111, 325/113, 325/115, 325/117, 325/ /148, 325/168, 325/169, 325/170, 325/172, 325/174, 325/176, 325/178, 325/180, 325/205, 325/206, dio 325/1, dio 325/34-325/49, dio 325/69-325/78, dio 325/80, dio 325/82, dio 325/84, dio 325/86, dio 325/88, dio 325/90, dio 325/92, dio 325/101, dio 325/ /104, dio 325/106, dio 325/108, dio 325/110, dio 325/112, dio 325/114, dio 325/116, dio 325/118, dio 325/ /155, dio 325/171, dio 325/173, do 325/175, dio 325/177, dio 325/179, dio 325/ /184, dio 325/202, dio 325/203 sve k.o. Obrezina. 5

13 Slika Izvadak iz katastra 6

14 2.3. Izvod iz odgovarajuće prostorno-planske dokumentacije Cijelo je područje crpilišnog kompleksa Črnkovec obuhvaćeno Prostornim planom područja posebnih obilježja Črnkovec - Zračna luka Zagreb ( Glasnik Zagrebačke županije, broj 23/12) i Prostornim planom Zagrebačke županije ( Glasnik Zagrebačke županije, 3/02, 8/05, 8/07, 4/10, 10/11 i 14/12 Pročišćeni tekst) kojima je propisano da se do konačnog određivanja zona sanitarne zaštite vodocrpilišta cijelo područje treba tretirati kao zonu strogog ograničenja izgradnje, odnosno područje II. kategorije zaštite prostora. Prema Prostornom planu Županije, lokalitet Črnkovec zauzima posebno značenje za razvitak i daljnju opskrbu vodom stanovništva i industrije na području Grada Zagreba i i Zagrebačke županije jer predstavlja veliko potencijalno nalazište pitke vode. Također, prema navedenom prostornom planu, zaštita ove izvorišne zone mora imati prioritet u odnosu na druge aspekte razvitka prostora. Za crpilište Kosnica I. faza, kao dio budućeg jedinstvenog vodocrpilišta Črnkovec, donesena je Odluka o utvrđivanju zona sanitarne zaštite. Prostornim planom Zagrebačke županije određeno je da su građevine za vodoopskrbu od značaja za državu i županiju. Točkom Korištenje voda, članak 119., određeno je da opskrba vodom za piće ima prioritet u odnosu na korištenje voda u druge svrhe. U cilju osiguranja rezervi pitke vode za vodoopskrbu stanovništva i osiguranje funkcije vodoopskrbe uz postojeća vodocrpilišta i izvorišta planiraju se i nova koja se povezuju u vodoopskrbni sustav Županije, odnosno i šire regije. Člankom 120. propisano je da rješenje vodoopskrbe Županije treba temeljiti na uspostavi sustava koji će distribucijom vode iz izvorišta osigurati potrebne količine kvalitetne vode za sadašnje i buduće potrebe. Također, treba razvijati sustav vodoopskrbe koji će povećati strategijsku i pogonsku sigurnost vodoopskrbe. Vodonosno područje i izvorišta vode treba zaštititi od mogućih onečišćenja. Stoga je oko svih utvrđenih izvorišta vode (postojećih i planiranih) nužno plansko poštivanje zona sanitarne zaštite. Za izvorišta kod kojih zone još nisu utvrđene treba ih što prije utvrditi na temelju elaborata zaštitnih zona izvorišta i vodoistražnih radova. Članak 122. određuje da će se razrada vodoopskrbnih sustava vršiti u prostornim planovima užih područja prema osnovnim smjernicama i kriterijima ovog Plana. S obzirom na administrativne jedinice kojima je obuhvaćen zahvat, od značaja su sljedeći prostorno planski dokumenti: Prostorni plan uređenja Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugo Selo br. 6/04, 13/06, 8/10 i 8/12) Prostorni plan uređenja Grada Ivanić-Grada (Službeni glasnik Grada Ivanić- Grada br. 6/0, 10/09 i 1/13) Prostorni plan uređenja Grada Sveti Ivan Zelina (Zelinske novine br. 8/04, 11/06, 9/11 i 5/13) Prostorni plan uređenja Grada Vrbovca (Glasnik Zagrebačke županije br. 12/03, 17/08 i 21/08) Prostorni plan uređenja Općine Bedenica (Glasnik Zagrebačke županije br. 8/05, 14/05, 4/06 i 13/10) Prostorni plan uređenja Općine Brckovljani (Službeni glasnik Općine Brckovljani br. 12/06, 2/09, 6/09 i 1/13) Prostorni plan uređenja Općine Dubrava (Glasnik Zagrebačke županije br. 8/04, 18/05, 10/08 i 20/11) 7

15 Prostorni plan uređenja Općine Farkaševac (Glasnik Zagrebačke županije br. 20/04, 23/07 i 4/11) Prostorni plan uređenja Općine Gradec (Glasnik Zagrebačke županije br. 22/04, 22/11 i 17/12) Prostorni plan uređenja Općine Kloštar Ivanić (Glasnik Zagrebačke županije br. 19/05, 1/10, 2/10 i 26/12) Prostorni plan uređenja Općine Križ (Glasnik Zagrebačke županije br. 4/04, 19/06 i 35/07) Prostorni plan uređenja Općine Preseka (Glasnik Zagrebačke županije br. 12/05) Prostorni plan uređenja Općine Rakovec (Glasnik Zagrebačke županije br. 3/05, 4/07, 19/07 i 14/08) Prostorni plan uređenja Općine Rugvica (Službeni glasnik Općine Rugvica br. 2/05, 6/07, 4/10 i 1/13) 8

16 9

17 10

18 11

19 12

20 13

21 14

22 Područje zahvata 15

23 16

24 Područje zahvata Područje zahvata 17

25 2.4. Opis zahvata i drugih aktivnosti potrebnih za realizaciju zahvata Projekt regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagrebačke županije Zagreb istok jedan je od ukupno sedam projekata regionalnih vodoopskrbnih sustava koji su uvršteni u listu projekata za sufinanciranje iz kohezijskog fonda Europske unije. Svrha projekta je podizanje kvalitete života na području Zagrebačke županije, razvoj infrastrukture kroz izgradnju nove i/ili dogradnju postojeće vodoopskrbne mreže te uspostavljanje dugoročno održivog sustava upravljanja vodoopskbnim sustavom, kao i usklađivanje istog sa stanadardima Europske unije. Osnovne značajke važne za provedbu predmetnog projekta su: osiguravanje ispravne kvalitete vode za piće, rekonstrukcija postojećih vodoopskrbnih sustava i osiguravanje pitke vode područjima koja još nisu u sustavu vodoopskrbe Ciljevi projekta Ciljevi projekta proizlaze iz strateških smjernica i zahtjeva relevantnih EU direktiva: 1. Direktiva o vodi za piće 1998/83/EZ. Osnovni cilj ovog projekta je usklađenje područja s više od 50 osoba ili s potrošnjom vode većom od 10 m 3 /dan, te područja s komercijalnom ili javnom vodoopskrbom s manje od 50 osoba ili potrošnjom manjom od 10 m 3 /dan, sa zahtjevima Direktive o vodi za piće. 2. Operativni program OKOLIŠ I ENERGETIKA (OPOE) Ciljevi koji su relevantni za ovaj projekt su izgradnja/rekonstrukcija/dogradnja sustava vodoopskrbe s uređajima za kondicioniranje vode te smanjivanje gubitaka iz vodoopskrbnih sustava. 3. Strategija upravljanja vodama (NN, broj 91/08). Iz Strategije upravljanja vodama ciljevi koji su relevantni za ovaj projekt su: - povećanje priključenosti na vodoopskrbu na 85-90%, - smanjivanje gubitaka iz vodoopskrbnih sustava na 15-20%, - uključivanje područja s lokalnim vodovodima u sustave javne vodoopskrbe - regionalizacija vodoopskrbnih sustava i optimalizacija poslovanja, - povećanje sigurnosti zahvata vode uspostavom rezervnih izvora/ smjerova dobave vode, - ostali strateški dokumenti Opis postojećeg stanja sustava vodoopskrbe provedene analize na razini Zagrebačke županije U okviru elaborata Vodoopskrba Zagrebačke županije - osnovne postavke koncepcije razvitka novelacija Studije (Dippold & Gerold Hidroprojekt 91, Zagreb, 2007.), provedena je aktualizacija postavki koncepcije razvitka vodoopskrbe na području Zagrebačke županije, sve uz prateću novelaciju prikaza konfiguracije vodoopskrbnih sustava i pripadnih tehničkih podataka, s ciljem dobivanja kvalitetne tehničke podloge, koja je neophodna za razmatranje problematike daljnjeg razvitka vodoopskrbnog sustava na predmetnom prostoru. U navedenom elaboratu provedena je analiza stanja izgrađenosti vodoopskrbne infrastrukture na području Zagrebačke županije, utvrđen je trenutni stupanj opskrbljenosti stanovništva putem javnih sustava vodoopskrbe, a provedena je i novelacija proračuna potreba vode. Sagledana je problematika vodoopskrbe na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, polazeći od raspoloživih izvorišta, pripadnih osnovnih dobavnih sustava, magistralnih objekata distribucije, 18

26 te su u rezultatu verificirane postavke koncepcije dugoročnog razvitka vodoopskrbe. Potom je provedena procjena troškova gradnje vodoopskrbnog sustava na području Zagrebačke županije, sve uz izradu pripadnih rekapitulacijskih prikaza po pojedinim dijelovima sustava, odnosno, pojedinim prostornim/funkcionalnim cjelinama. Na temelju provedenih obrada i analiza raspoloživih podataka, provedena je novelacija prikaza konfiguracije vodoopskrbnog sustava na promatranom području. Posebni značaj za razvitak i daljnju opskrbu vodom stanovništva i industrije na širem području zauzima lokalitet Črnkovec, koji se predstavlja kao veliko potencijalno nalazište pitke vode, a smješteno je na prostoru Zagrebačke županije, na području Grada Velika Gorica. Koncepcijsko rješenje vodoopskrbe Zagrebačke županije, može se, s obzirom na mogućnosti dobave vode, odnosno predvidivu konfiguraciju vodoopskrbnog sustava, razmatrati uz podjelu na nekoliko izdvojenih funkcionalnih cjelina: - istočni dijelovi, u koje bi se uključilo područje gradova: Dugo Selo, Vrbovec, Ivanić Grad, Sv. I. Zelina i gravitirajućih općina: Brckovljani, Rugvica, Gradec, Rakovec, Preseka, Dubrava, Farkaševac, Kloštar Ivanić, Križ i Bedenica, - zapadni dijelovi, u koje se uključuje područje gradova: Zaprešić, Samobor i Sveta Nedjelja, te gravitirajućih općina: Brdovec, Marija Gorica, Dubravica, Pušća, Luka, Jakovlje, Bistra i Stupnik, - južni dijelovi, kojima se obuhvaća područje Grada Velika Gorica, i općina: Kravarsko, Pokupsko i Orle, - jugozapadni dijelovi, u koje se uključuje Grad Jastrebarsko, i općine: Klinča Sela, Pisarovina, Krašić i Žumberak Opis postojećeg stanja provedene analize Zagrebačke županije - istok Vodoopskrbni sustav Dugo Selo temelji se na dobavi vode iz vodocrpilišta Petruševec, koje se koristi i za potrebe istočnih dijelova grada Zagreba. Uvođenje vode u sustav Dugo Selo obavlja se uz priključenje na magistralni cjevovod Sesvetski Kraljevec Božjakovina i to na nekoliko lokaliteta gdje su interpolirani vodomjeri. Ovim sustavom obuhvaća se područje Grada Dugo Selo i općina: Brckovljani i Rugvica. Pokrivenost uslugama vodoopskrbe 98%, priključenost 86%. Vodoopskrbni sustav Vrbovec koristi također vodu vodocrpilišta Petruševec i pripadni magistralni cjevovod Sesvetski Kraljevec Božjakovina, odnosno, nastavno izgrađeni cjevovod Božjakovina PS Lonja, putem kojeg se osigurava dobava potrebnih količina vode na taj prostor. Pored dobave vode iz vodoopskrbnog sustava Grada Zagreba, za podmirenje potreba užeg središta grada Vrbovca, koristi se i vodocrpilište Blanje. Pokrivenost uslugama vodoopskrbe 32%, priključenost 17%. Vodoopskrbni sustav Ivanić Grad kojim se osigurava vodoopskrba na području Grada Ivanić Grad i susjednih općina: Kloštar Ivanić i Križ, temelji se na zahvatu podzemnih voda na vodocrpilištu Prerovec koji je, zajedeno sa pogonom za kondicioniranje u vlasništvu privatnog koncesionara INA. Pokrivenost uslugama vodoopskrbe 98%, priključenost 61%. Vodoopskrbni sustav Sv. I. Zelina temelji se na kaptažama izvora i otvorenom zahvatu vodotoka Reka. Kod pojave prekomjerne mutnoće na vodozahvatu Reka te kod dužetrajnog sušnog razdoblja koristi se voda iz Regionalnog vodovoda Varaždin. Vodoopskrba za naselja Laktec i Banja Selo rješava se iz vodoopskrbnog sustava Grada Zagreba. Pokrivenost uslugama vodoopskrbe 81%, priključenost 48 %. 19

27 2.5. Opis glavnih obilježja tehnološkog procesa zahvata Za formiranje regionalnog vodoopskrbnog sustava "Zagreb istok" tj. uspostavu predloženog rješenja vodoopskrbe istočnih dijelova Zagrebačke županije koji se temelji na korištenju vodocrpilišta Kosnica neophodna je izgradnja: - osnovnog dobavnog sustava, u koji se uključuje: crpilište Kosnica, magistralni cjevovodi ("Kosnica-Cerje I etapa", "Sesvetski Kraljevec-Ivanić Grad", "Sesvetski Kraljevec- Božjakovina", "Cerje-Vukovje-Sveta Helena"), te precrpne stanice "Ivanić Grad", Lonja i Donja Zelina - rekonstrukcije i dogradnje podsustava "Dugo Selo", čime se predviđa rekonstrukcija i dogradnja vodovodne mreže dimenzija DN 125 mm DN 500 mm, - rekonstrukcije i dogradnje podsustava "Ivanić Grad", u što se uključuje rekonstrukcija i dogradnja vodovodne mreže dimenzija DN 100 mm DN 400 mm, te izgradnja precrpne stanice "Kloštar Ivanić", - rekonstrukcije i dogradnje podsustava "Vrbovec" - dogradnja vodovodne mreže dimenzija DN 63 mm - DN 225 mm, izgradnja precrpnih stanica (5 kom), izgradnja vodotornjeva (4 kom) - rekonstrukcije i dogradnje podsustava "Sv. Ivan Zelina" - dogradnja vodovodne mreže dimenzija DN 63 mm - DN 300 mm, izgradnja precrpnih stanica (6 kom). Budući da se Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, vezano uz dio predmetnog zahvata koji se tiče izgradnje cjevovoda i prateće infrastrukture, slaže sa zaključkom Elaborata prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (izrađivač: APO d.o.o.) da se ne očekuje značajni utjecaj na cjelovitost i ciljeve očuvanja područja ekološke mreže, ova Glavna ocjena za zahvat Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije - Zagreb istok u nastavku analizira isključivo predmetno područje vodocrpilišta Kosnica. 20

28 RVS Zagreb Istok VS Sveti Ivan Zelina VS Vrbovec Općina Bedenica Općina Preseka 30 / 61 Grad Sveti Ivan Zelina Općina Rakovec Općina Gradec LEGENDA : Postojeći sustav 68 / 129 Općina Farkaševac Planirani sustav Grad Vrbovec Općina Dubrava Izvorište vode - postojeće Izvorište vode - rekonstrukcija Objekt za kodicioniranje - rekonstrukcija Kosnica Izvorište vode - planirano Vanjski vodoopskrbni sustav VS Dugo Selo VS Ivanić Grad Postojeći smjer dobave vode Planirani smjer dobave vode Grad Dugo Selo Općina Brckovljani Općina Koštar Ivanić Potrebni kapacitet po VS u l/s za godine 2011/ / / 91 Općina Rugvica Grad Ivanić Grad Općina Križ Slika Tehničko rješenje regionalnog vodoopskrbnog sustava "Zagreb istok uz korištenje vodocrpilišta Kosnica 21

29 Vodocrpilište Kosnica Vodocrpilište Kosnica predstavlja prvu etapu u planiranom korištenju crpilišnog kompleksa "Črnkovec". S obzirom na lokaciju (desna obala rijeke Save, sjeveroistočno od priključenja Radničke ceste na gradsku obilaznicu, između naselja Velika Kosnica i Novaki Šćitarjevski), kapacitet i kakvoću vode, te s obzirom na planiranu konfiguraciju vodoopskrbnog sustava, ovo izvorište se pojavljuje kao inicijalna točka za dugoročno rješavanje problematike vodoopskrbe istočnih dijelova Zagrebačke županije. Osim za potrebe istočnih dijelova Zagrebačke županije crpilište Kosnica koristit će se i za potrebe istočnih dijelova vodoopskrbnog sustava grada Zagreba (zona pod utjecajem vodospremnika "Cerje"). Posljednjih desetak godina intenzivirani su istražni radovi te radovi na izradi tehničke dokumentacije (izrađivač: "Elektroprojekt") kojom se razmatra realizacija crpilišnog polja Kosnica. Prema aktualnoj tehničkoj dokumentaciji, na lokaciji crpilišnog polja Kosnica (parcela duljine ~ 900 m i širine ~ 100 m) izvedeno je šest zdenaca (s oznakama "BK1" - "BK6"), dubine 28 m, pojedinačnog kapaciteta Q 150 l/s (ukupni kapacitet crpilišta iznosi Q 900 ls). Osim zdenaca s pripadnim bunarskim komorama (u koje se ugrađuju niskotlačne potopljene crpke - H m 2.5 bara), glavni objekti crpilišta su sabirni bazen s izlaznom crpnom stanicom, te zgrada dezinfekcije. Sabirni bazen (ukupne zapremine V = m 3 ) sastoji se od četiri odvojene komore, a smješten je na zapadnoj strani crpilišta (između zdenaca "BK5" i "BK6"). U središnjem dijelu objekta smješta se crpna stanica s visokotlačnim crpkama (predviđena ugradnja 3 crpke kapaciteta Q 150 l/s i 4 crpke kapaciteta Q 200 l/s) i ostalom opremom. Od zdenaca do sabirnog bazena izvodi se priključni cjevovod (dimenzija od φ 400 do φ 800). Od sabirnog bazena i crpne stanice, pa do izlaza iz crpilišta, predviđena je izvedba dva paralelna cjevovoda dimenzija φ mm. Na samom ulazu u crpilište (zapadna strana) predviđena je izgradnja zgrade dezinfekcije u koju se smješta pripadajuća oprema (dezinfekcija klor dioksidom). Ostali objekti crpilišnog polja su: interna prometnica i platoi, objekti odvodnje objekata i prometnice, transformatorske stanice (ulazna i dvije crpilišne), ograda, rasvjeta, ost. instalacije. Na temelju ispitivanja kakvoće vode, može se zaključiti da će zahvaćena voda na crpilištu Kosnica ispunjavati odredbe Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, tako da predviđeno tehničko rješenje ovog crpilišnog polja ne zahtjeva interpolaciju uređaja za kondicioniranje. 22

30 Slika Situacija vodocrpilišta Kosnica 23

31 Osnovni dobavni sustav Za rješavanje vodoopskrbe istočnih dijelova Zagrebačke županije predviđeno je korištenje tzv. "istočnog" dobavnog sustava, tj. I. etape magistralnog cjevovoda "Kosnica - Cerje", koji će se, nakon prijelaza rijeke Save, povezati s glavnim distribucijskim objektima vodoopskrbnog sustava grada Zagreba koji su trenutno u izgradnji (II. i III. etapa magistralnog cjevovoda i vodospremnik "Cerje"). Povezivanjem vodocrpilišta Kosnica s glavnim objektima distribucije vodoopskrbnog sustava grada Zagreba, omogućava se sljedeće: - transport potrebnih količina do magistralnih cjevovoda kojima se omogućava dobava vode na područje obuhvata pojedinog podsustava vodoopskrbe, - stabilna pogonska stanja i podmirenje fluktuacija potrošnje na obuhvatu zone utjecaja vodospremnika "Cerje". U nastavnoj tablici dan je prikaz magistralnih cjevovoda i vodovodnih objekata koje treba izgraditi kako bi se potrebne količine vode iz smjera crpilišta Kosnica mogle transportirati do postojećih referentnih dijelova sustava na istočnom prostoru Zagrebačke županije, odnosno do konzumnog područja pojedinih podsustava. Tablica Dionice/objekti osnovnog dobavnog sustava R.br. Dionica/objekt Duljina (m) Pog. kapacitet (l/s) 1 Kosnica - Cerje (I etapa) Sesvetski Kraljevec - Ivanić Grad Sesvetski Kraljevec - Božjakovina Cerje - Vukovje - Sv. Helena PS "Ivanić Grad" ~ 80 6 PS "Lonja" ~ PS "D. Zelina" ~ 50 24

32 Slika Hidraulička shema osnovnog dobavnog sustava - Varijanta uspostava RVS "Zagreb istok" uz novo crpilište Kosnica 25

33 Slika Pregledna situacija regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagreb - istok 26

34 Tablica Izdane dozvole za vodocrpilište Kosnica Rb. Naziv objekta 1. VODOCRPILIŠTE KOSNICA, I. FAZA Lokacijska dozvola Građevinska dozvola Potvrda Glavnog projekta Ograda i vanjsko uređenje parcele crpilišta Prometnice, platoi i odvodnja crpilišta DA DA Klasa: UP/I /09-01/8, Urbroj: , izdana g., pravomoćna g. Klasa: UP/I /09-01/9, Urbroj: , izdana g., pravomoćna g.; Rješenje o produženju važenja GD, Klasa: UP/I /12-01/71, Urbroj: od g. NE IZDAJE SE NE IZDAJE SE 1.3. Objekti crpilišta DA Klasa: UP/I /10-01/137, Urbroj: od g., pravomoćna g. NE IZDAJE SE 1.4. Cjevovodi i strojarska oprema crpilišta DA Klasa: UP/I /10-01/135, Urbroj: od g., pravomoćna g. NE IZDAJE SE Elektroinstalacije, sustavi zaštite, mjerenja i upravljanja crpilištem Izgradnja priključaka vodocrpilišta-odvodnja Izgradnja priključaka vodocrpilišta-telefonski priključak DA DA DA Klasa: UP/I /10-01/136, Urbroj: od g., pravomoćna g. Klasa: UP/I /12-01/142, Urbroj: ; izdana g., pravomoćna Klasa: UP/I /12-01/151, Urbroj: ; izdana g., pravomoćna NE IZDAJE SE NE IZDAJE SE NE IZDAJE SE 27

35 1.8. Izgradnja priključaka vodocrpilišta-nova ulazna trafostanica NTS 425 DA Klasa: UP/I /12-01/139, Urbroj: ; izdana g., pravomoćna NE IZDAJE SE 28

36 2.6. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces Osnovna ulazna sirovina u vodocrpilištu Kosnica I. faza je voda koju vodocrpilište crpi iz podzemnih izvora. Za sada je izvedeno vodocrpilište koje obuhvaća šest zdenaca (s oznakama "BK1" - "BK6") dubine 28 m, pojedinačnog kapaciteta Q 150 l/s. Planira se da će kapacitet za vodocrpilište Kosnica I. faza biti Q 900 l/s. Ono predstavlja prvu fazu u planiranom korištenju crpilišnog kompleksa Črnkovec za koji se procjenjuje da bi izgradnjom crpilišta Kosnica - Mičevec, Kosnica istok i crpilišta Črnkovec imao ukupni kapacitet od do l/s. Na samom ulazu u crpilište (zapadna strana) predviđena je izgradnja zgrade dezinfekcije u koju se smješta pripadajuća oprema (HCl i NaClO 2 ). Čuvarnica je u sklopu objekta dezinfekcije, koji se ujedno nalazi na početku magistralnog cjevovoda. Za vrijeme korištenja crpilišnog kompleksa Kosnica I. faza iz podzemlja se crpi voda u koju se zbog neutralizacije dodaje klor koji se čuva u dezinfekcijskoj zgradi u neposrednoj blizini bunara. Dezinfekcija vode za piće obavlja se putem hiperkloriranja i putem redovnog kloriranja. Razlika je u tome da se kod hiperkloriranja koristi deset puta veća količina dezinfekcijskog sredstva i da se voda može koristiti (nakon obveznog uklanjanja viška klora) tek nakon 24 sata, dok se voda za piće kod redovnog kloriranja može koristiti nakon 30 minuta bez uklanjanja viška klora. Koncentracija klora u vodi za piće ne smije preći granicu 0,5 mg/l Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa Sanitarne otpadne vode koje nastaju uporabom sanitarnih prostorija od strane zaposlenika nepropusnim će se cjevovodom sakupljati u nepropusnu sabirnu jamu jer ne postoji gradska mreža kanalizacije. Sadržaj će se odvoziti specijalnim vozilima na uređaj za pročišćavanje. Odvodnja oborinskih voda i crpljenih voda iz zdenaca (u slučaju ispiranja zdenaca, pojave zagađenja, probnog rada i sl.) dozvoljava se kontrolirano odvesti vodonepropusnim cjevovodom izvan područja izvorišta u prirodni recipijent rijeku Savu Emisija tvari u okoliš (tijekom izvođenja i za vrijeme korištenja) Tijekom izvođenja zemljanih radova iskopa i nasipavanja te deponiranja iskopanog materijala, transporta građevinskih vozila, opreme i građevnog materijala doći će do dizanja prašine i stvaranja privremenih odlagališta materijala i otpada koji će se po završetku radova sanirati. Do emisije tvari u okoliš može doći i nekontroliranim izlijevanjem goriva i strojnih ulja te sanitarno-higijenske opreme gradilišta. Navedene pojave su privremenog karaktera. Postupak kloriranja i hiperkloriranja (uobičajeni postupak na vodocrpilištima tijekom korištenja zahvata) obavlja se u zatvorenom sustavu te tom prilikom ne dolazi do emisije tvari u okoliš Opis drugih pogodnih mogućnosti (varijantnih rješenja) zahvata U okviru Studije izvedivosti izrađena je detaljna Analiza potreba za čitavo promatrano područje, s osnovnim ciljem određivanja ukupnih potrebnih količina vode za piće. Količine sa 29

37 i bez projekta mjerodavne su za financijsko-ekonomsku analizu, dok su dugoročne potrebe mjerodavne za hidrauličko dimenzioniranje sustava. Ukupne potrebe za pitkom vodom na kraju planskog razdoblja (2043. godina): - Za scenarij s projektom: za kategoriju kućanstva na kompletnom području planiranog regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagrebačke županije Zagreb istok iznose m 3 /god, a za potrošače koji ne spadaju u tu kategoriju m 3 /god. - Za scenarij dugoročno: za kategoriju kućanstva na kompletnom području planiranog regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagrebačke županije Zagreb istok iznose m 3 /god, a za potrošače koji ne spadaju u tu kategoriju m 3 /god. Ove količine ne uključuju gubitke na sustavu i predstavljaju srednje dnevne potrošnje vode. Prema raspoloživim podacima koji su dobiveni od nadležnih komunalnih tvrtki, ukupne fakturirane količine vode za potrebe kućanstva i privrede u godini iznose m 3/ god. Uspoređujući potrošnju vode iz s potrošnjom iz jasno je da se projektom predviđa povećanje potrošnje odnosno potreba za vodom od cca 60 %. Srednja dnevna količina vode kao rezultat dugoročnih prognoza od m 3 /god predstavlja osnovni ulazni podatak za hidrauličko dimanzioniranje sustava. Srednja dnevna količina vode kao rezultat scenarija sa projektom od m 3 /god predstavlja osnovni ulazni podatak za Financijsko-ekonomsku analizu. Na temelju provedene opcijske analize kao i pripadnih tehničko-ekonomskih analiza, jasno je ukazano na prednosti i nedostatke razmatranih tehničkih varijanti. Kao varijante analizirane su sljedeće: 1. Zadržavanje postojećeg koncepta vodoopskrbe Postojeći koncept vodoopskrbe nije realno održiv niti dugotrajno provediv zbog činjenice da se već sada na predmetnom području javljaju problemi s nedovoljnom količinom pitke vode, zbog čega postojeći sustav neće moći podržavati ukupne potrebe za pitkom vodom na kraju planskog razdoblja (2043. godina). Uz to, analize pokazuju neodgovarajuću kvalitetu pitke vode, a sustavom trenutačnog koncepta vodoopskrbe zamjetni su i veliki gubici vode te niska razina pokrivenosti i priključenosti. 2. Izgradnja regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagreb istok, uz novo vodocrpilište Kosnica Izgradnja vodoopskrbnog sustava Zagreb istok predviđa osiguravanje ispravne kvalitete vode za piće, rekonstrukciju postojećih vodoopskrbnih sustava i osiguravanje pitke vode područjima koja još nisu u sustavu vodoopskrbe. Sukladno ciljevima projekta, priključenost na vodoopskrbu povećat će se na %, smanjit će se gubici iz vodoopskrbnih sustava na 15-20%, područja s lokalnim vodovodima će se uključiti u sustave javne vodoopskrbe te će se regionalizirati vodoopskrbni sustavi i optimalizirati poslovanje. Valorizacijom svih utjecajnih činitelja, donesena je odluka o usvajanju tehničkog rješenja/varijante: formiranje regionalnog vodoopskrbnog sustava "Zagreb istok" koji se temelji na korištenju vodocrpilišta Kosnica (koje se obrađuje u ovoj studiji). 30

38 3. Procjena utjecaja na vode 3.1. Geološka obilježja Područje na kojem se prostire crpilišni kompleks Črnkovec izgrađeno je od klastičnih naslaga kvartarne starosti. Na površini su izdvojeni močvarni prapor (lb), aluvij druge savske terase (a 2 ). poplavni sedimenti (ap), sedimenti mrtvaja (am) i aluvij recentnih tokova (a) (Slika ). lb Crpilište Kosnica lb- močvarni prapor; a 2 aluvij druge savske terase; ap-poplavni sedimenti; am-sedimenti mrtvaja; a- aluvij recentnih tokova Slika Geološka karta šireg područja crpilišnog kompleksa Črnkovec ; M 1: (Isječak iz OGK-List Ivanić Grad (L33-81), O. Basch, 1980) Močvarni prapor (lb) izgrađuje dio područja istočno od Čulinečke ceste. Na sjever se prostire do Kobiljačke ceste, a na jug-jugozapad do ceste Resnik-Ivanja Reka-Hruščica. Južna-jugozapadna granica praporne zaravni prema aluviju morfološki je oštro istaknuta terasnim odsjekom. To su naslage koje su pretežno izgrađene od sitnozrnih, nevezanih ili slabovezanih glinovitih ili pjeskovitih siltova. Čestica veličine silta ima obično oko 76%. Unutar siltova se mjestimice nalaze tanki proslojci/leće sitnozrnih pijesaka (do 9% od ukupne mase sedimenta) i pjeskovitih glina (do 16% od ukupne mase sedimenta), a rjeđe i treseta i lignita. Javljaju se u tri horizonta koji su po dubini međusobno odijeljeni aluvijalnim naslagama. Debljina pojedinog horizonta iznosi oko dvadeset metara. 31

39 Aluvij druge (srednje) savske terase (a 2 ) prostire se na području kontakta s naslagama močvarnog prapora između Hruščice i Rugvice. Sastoji se od šljunaka, pijesaka i u manjoj mjeri od pjeskovitih i siltoznih glina. Naslage su nesortirane, najčešće neuslojene ili unakrsno slojevite. Valutice šljunka nastale su mehaničkim trošenjem i oblikovanjem fragmenata stijena različitog petrografskog sastava tako da se šljunak sastoji od vapnenaca, dolomita, pješčenjaka, rožnaca, eruptiva, metamorfnih stijena i kvarca. Šljunci su gotovo uvijek pomiješani sa srednjezrnim do krupnozrnim pijeskom. Promjer valutica šljunka jako varira, u pravilu se smanjuje idući od zapada prema istoku. Veličina valutica uglavnom se kreće između 1 i 4 cm, no rijetko se nalaze i valutice promjera desetak cm. Pijesci su također različito granulirani. U zapadnom dijelu promatranog područja su krupnozrni i najčešće šljunkoviti. Idući prema istoku opada sadržaj šljunka, a veličina zrnaca pijeska se smanjuje, pa nizvodno od Rugvice pijesci postaju sitnozrni i siltozni s prijelazom u pjeskovite siltove. Mjestimice su unutar pjeskovitih naslga uložene leće pjeskovito-siltoznih glina. Prosječna debljina aluvijalnih sedimenata druge savske terase kreće se između 30 i 40 metara. Raste od zapada prema istoku, a smanjuje se prema sjeveru i jugu, tj. idući prema rubovima savske doline. Poplavni sedimenti (ap) prekrivaju značajne površine terena južno od Save i to južno od Hrelića, zatim u području između Mičevca, Plesa i Velike Mlake, te u zoni Obrezine-Lekneno- Lazina-Črnkovec-Mala Kosnica. Leže kao pokrivač na aluviju prve i druge savske terase. Čine ih sitnozrni nevezani sedimenti koji se sastoje od pjeskovito-glinovitih i glinovitih siltova s prijelazom u siltozne gline. Na površini, zbog vanjskih utjecaja tvore humusom onečišćeni pedološki pokrivač-obradivo tlo. U sastavu tih naslaga silta obično ima oko 57%, gline, oko 23% praha, a pijeska oko 18%. U mineraloškom sastav dominira kvarc u udjelu od oko 80%, a ostatak čine feldspati, karbonati i drugi minrali.najveća debljina poplavnih sedimenata od 14 m registrirana je u području između Strmeca Bukevskog i Zablatja, a na ostalom dijelu područja dosiže nekoliko metara. Sedimenti mrtvaja (am) istaloženi su u uskim izduženim zonama nepravilna oblika. Na lijevoj obali Save nalaze se u području Resničkog Gaja, Resnika, Žitnjaka, Petruševca i Savice, a na desnoj obali u području Jakuševca, Mičevca, Kosnice, Novaka i Ščitarjeva. Na području izgrađenom od tih naslaga nalazi se i lokacija postrojenja za Ti prostori predstavljaju ostatke dijelova starih tokova Save, Črneca, te Lomnice, Ilovinka, Kosnice i Ribnice. Neki su i danas stalno ispunjeni vodom i u njima se odvija recentna sedimentacija, drugi su zamočvareni i u njima se taloži organski materijal, dok su ostali samo tijekom kišnog perioda povremeno ispunjeni vodom, a recentna sedimentacija je zanemariva. U svim slučajevima sedimenti mrtvaja sastoje se od muljevitih, glinovitih siltova i siltoznih glina s puno ostataka neraspadnutih organskih (biljnih) ostataka. Oni koji su po postanku vezani uz stare meandre Save sadrže i tanke proslojke sitnozrnih pijesaka. Kako su u pravilu tanki (tanji od 1 m), a prostiranje im je malo nemaju veću važnost. Aluvijalni nanosi recentnih tokova (a) istaloženi su uzduž današnjeg korita Save. Veću površinu na lijevoj obali pokrivaju u području Savice i na prostoru između Petruševca i Ivanje Reke, te uži pojas uz Savu od Hruščice do Rugvice. Nastali su erozijom i resedimentacijom starijih riječnih sedimenata, tako da tvore akumulacijske forme kao što su sprudovi, riječne plaže i ade. Danas su ti procesi zbog regulacije savskog korita svedeni na sam riječni tok i podrčja lijeve i desne inundacije. Ti se sedimenti sastoje se od mješavine pijesaka i šljunaka različitog granulometrijskog sastva. U pravilu veličina zrna i udio šljunka u aluvijalnom nanosu opadaju idući nizvodno. Tako se na području zapadno od Avenije Većeslava Holjevca, odnosno Hrvatske bratske zajednice nalaze krupnozrni šljunci sa valuticama promjera i do 10 cm, da bi idući nizvodno do Rugvice postepeno prešli u sitnozrne šljunke kod kojih dimenzije najvećih valutica ne prelaze 1 cm. Nizvodno od Rugvice aluvij Save sastoji se isključivo od pijesaka. 32

40 Na području zagrebačkog dijela savske ravnice ustanovljen je niz značajnih radijalnih, a možda i tangencijalnih rasjeda. Najveći dio lomova je uz rubove Zagrebačke gore i Vukomeričkih gorica. Novijim dubinskim i morfometrijskim metodama ustanovljen je veći broj lomova i u unutarnjem dijelu savske doline. Kretanja blokova sve do u kvartar uvjetovala su nastanak prostora za sedimentaciju, a također eroziju i zapunjavanja uglavnom krupnoklastičnim materijalom, koji je nanosila Sava. Značajno zadebljanje klastičnih sedimenata je od zapada prema istoku i jugoistoku. Navedene naslage grubo se mogu podijeliti u dvije osnovne skupine, koje čine stariji barski sedimenti i mlađi aluvijalni nanos rijeke Save i njenih pritoka. Granica tih dviju skupina sedimenata nije strogo definirana zbog promjenljivosti uvjeta taloženja, ali je sigurno da one tvore tzv. Zagrebački vodonosnik, tako dda on sadrži obje ove skupine sedimenata. U tom sedimentnom paketu promjenljive debljine prevladava šljunak, ali poznate su pojave finoklastičnih slojeva, koji na određeni način razbijaju homogenost vodonosnika., 3.2. Hidrogeološke značajke Hidrogeološke značajke posljedica su, s jedne strane geoloških činitelja, tj. litološkog sastava, prostiranja, debljine i međusobnog odnosa različitih litoloških članova koji izgrađuju teren, a s druge strane hidroloških uvjeta. Paleogeografska obilježja sedmentacijskog prostora, sedimentacijski procesi i i tektonska kretanja tijekom najmlađih geoloških razdoblja uvjetovali su prostorni raspored i geometriju sedimentnih tijela izgrađenih od klastičnih sedimenata različitog granulometriskog sastava. Kako prostorni raspored i geometrija sedimentnih tijela izgrađenih od krupnozrnih taložina imaju ključni utjecaj na današnje hidrogeološke značjke područja valja ih detaljnije analizirati. Na temelju korelacijskih analiza zagrebačkog sedimentacijskog prostora izdvojena su tri osnovna litofacijesa. To su a) proluvijalni litofacijes, b) aluvijlni sedimentni kompleks i c) jezersko-barski litofacijes (Blašković, I. & Dragičević, I., 1989). a) Proluvijalni litofacijes genetski je vezan uz povremene lokalne vodotokove s južnih obronaka Medvednice. Litološki se sastoji od leća slabosortiranih šljunaka s velikim sadržajem glinovitih naslaga. Glavne značajke su mu znatna debljina s naglim i višekratnim lateralnim i vertikalnim promjenama krupnozrnih i sitnozrnih litoloških članova. Raspored debljina takvog slijeda vezan je uz morfološki izražene doline urezane u starije stijene u zaleđu sedimentnih tijela proluvijalnog litofacijesa, koje čine izvorišni materijal za njihov nastanak. Ovaj facijes nije značajan za područje vodookskrbnog sustava Črnkovec. b) Aluvijalni sedimentni kompleks predstavlja široko rasprostranjeni slijed klastičnih sedimenata u dolini Save između Podsuseda i Rugvice, koji se lateralno nadovezuje na sedimente proluvijalnog litofacijesa. Postanak aluvijalnog sedimentnog kompleksa vezan je uz meandriranje Save i njezinih pritoka i sedimentacijske procese koji su ih pratili tijekom najmlađih geoloških razdoblja. Ovaj kompleks izdvojen je kao cjelovito sedimentno tijelo, no na mnogo mjesta po vertikali se jasno mogu razlikovati različiti litološki članovi koji se idući odozgo prema dolje redaju slijedećim slijedom: (1) čisti ili s pijeskom pomiješani šljunak (2) šljunak s primjesama pijeska i praha često zaglinjen, (3) šljunak s primjesom pijeska različite granulacije, (4) prašinasti pijesak sa šljunkom ili pjeskoviti prah sa šljunkom više ili manje zaglinjen, (5) sitnozrni do srednjezrni šljunak, (6) čisti krupnozrni šljunak. Rasprostranjenost i maksimalne debljine aluvijalnog sedimentnog kompleksa predisponirane su sinsedimentacijskim tektonskim, uglavnom radijalnim pokretima. Na području 33

41 između Podsuseda i Rugvice sjeverna granica aluvijlnog sedimentnog kompleksa pruža se potezom Podsused-Stenjevec-Borongaj-Ivanja Reka. Južna, odnosno jugozapadna granica nije točno definirana, a proteže se negdje podnožjem najsjevernijih obronaka Vukomeričkih gorica. Idući od Podsuseda prema istoku očiti je trend povećanja debljine aluvijlnog sedimentnog kompleksa uz proširenje njegovog prostiranja. To povećanje debljine nije pravilno niti ujednačeno, već se ističu zone sa značajnim naglim, ali prostorno ograničenim zadebljanjima. Tako je relativno naglo zadebljanje aluvijlnog sedimentnog kompleksa sa desetak na preko dvadeset metara registrirano jugoistočno od crte Novi Zagreb-Botinec-Odranski Obrež. Područje debljina aluvijalnih naslaga znatno većih od 20 metara nalazi se između crta koje spajaju lokalitete Ferenčica-Lomnica-Strmec Bukevski-Gornja Čička Poljana. Unutar tog područja nalaze se zone s debljinama 30, 40 i preko 50 metara. Najveće debljine nalaze se u zonama Toplana-Jakuševec, Petruševec-Mičevec-Velika Gorica, Ščitarjevo-Črnkovec, te Lekneno-Črnkovec i Strmec Bukevski-Ribnica. c) Jezersko-barski litofacijes široko je rasprostranjen u podini sedimentnih tijela proluvijalnog litofacijesa i aluvijalnog sedimentnog kompleksa ili se pak nalazi kao lateralni ekvivalent donjeg dijela proluvijalnog facijesa. Čine ga glinovito-prašinasti sedimenti s proslojcima treseta, te posebno u području većih debljina, s debelim ulošcima i/ili lećama šljunaka, pjeskovitih šljunaka i šljunkovitih pijesaka s primjesama praha i gline. Brojnim istraživačkim radovima (geofizičkim mjerenjima i istraživačkim bušenjima) utvrđeno je da se istočno od crte Maksimir-Jakuševec-Velika Gorica pa sve do poteza Sesvete-Strmec Bukevski-Ribnica debljina šljunaka jezersko-barskog litofacijesa kreće od 20 do više od 50 metara. Unutar tog područja relativno se sigurno mogu izdvojiti predjeli većih debljina u odnosu na one manjih debljina. Oni se u pravilu nastavljaju na područja većih odnosno manjih debljina sedimenata proluvijalnog litofacijesa zone Dubrava-Sesvete. Tako su najveće debljine ustanovljene u dva slučaja: u predjelu Mičevec-Pleso kao produžetak zadebljanja proluvijalnih ekvivalenata iz područja Štefanovec-Borongajski lug- Vukomerec, te u širem predjelu Kosnica-Črnkovec-Ščitarjevo, kao produžetak proluvijalnih šljunaka u zoni Brestje- Sesvete. Iz opisa geoloških činitelja vidljivo je da se u građi terena područja kojim se prostire crpilišni kompleks Črnkovec mogu, s obzirom na litološke značajke, razlikovati tri tipa sedimenata. Sedimenti sva tri opisana litofacijesa prelaze jedni u druge bilo po vertikali bilo lateralno, tako da hidrogeološki predstavljaju cjelinu - tzv. zagrebački kvartarni vodonosni sustav. Kao što je vidljivo iz prethodnog teksta, taj se vodonosni sustav sastoji od šljunka, pijeska, praha i glina, te podređeno konglomerata. Svaki od spomenutih litofacijesa ima svoju hidrogeološku funkciju. Pijesak, prašinasti pijesak, prah i glina u površinskom dijelu terena predstavljaju krovinu vodonosnika, šljunak i i pjeskoviti šljunak predstavlja vodonosnik, a glinovite naslage na većoj dubini čine podinu vodonosnika. Krovinske naslage imaju zaštitnu funkciju, tj. štite vodonosnik od naglog prodora onečišćenja s površine. Stupanj zaštite ovisi o udjelu sitnozrnijih frakcija u sastavu tog krovinskog pokrivača i o njegovoj debljini. Gledajući širi prostor najveće debljine krovine su na području grada Zagreba, sjeverno od Save, veće na istoku (17 m), nego na zapadu. Najmanje debljine su bliže Savi i južno od Save. Na području crpilišnog kompleksa Črnkovec debljina krovinskih naslaga iznosi oko 0 do 10 m, a najčešće se kreće između 1 i 2 m (Slika ). 34

42 Slika Karta izolinija debljine površinskog slabije vodopropusnog sloja (preuzeto iz: Vodocrpilište Kosnica; Elaborat o zaštitnim zonama, Elektroprojekt d.d., 2003.) Vodonosnik u zapadnom dijelu područja ima debljinu 5-10 m. Na potezu Sašnjak - Mala Mlaka debljina se naglo povećava na m i dalje raste, da bi na području Obrezina - Črnkovec, gdje vodonosnik uključuje i jezerske taložine, debljina narasla na više od 100 m (Slika ). 35

43 Slika Karta izolinija debljine kvartarnih naslaga (preuzeto iz: Vodocrpilište Kosnica; Elaborat o zaštitnim zonama, Elektroprojekt d.d., 2003.) Česte su vertikalne i lateralne promjene granulacije krupnije klastičnih taložina u sitnozrne sedimente. Tako se na širem području Črnkovca i Petruševca na dubini između četrdeset i 70 metara javlja sloj/proslojak prašinaste gline debljine nekoliko desetaka centimetara pa do nekoliko metara, koji više ili manje lokalno dijeli vodonosnik po vertikali u dva vodonosnika. Kontinuiranost glinovitog sloja/proslojka niti po pružanju niti po dubini nije definirana, pa je još uvijek upitna njegova hidraulička uloga. Podinu vodonosnika, prema podacima iz šireg područja, čine sivoplave i sivozelene gline čija debljina nije definirana. Vodonosnik je saturiran podzemnom vodom i u hidrauličkoj vezi je sa rijekom Savom koja je urezana u prvi (najplići) šljunkoviti sloj. Tako razina podzemne vode oscilira ovisno o vodostaju Save, a ovisno o tome variraju i smjerovi tečenja podzemne vode. Za vrijeme niskih vodostaja Save vodno lice se na području crpilišnog kompleksa Črnkovec nalazi na razini između 100 m n.m. na zapadu i 96 m n.m. na istoku. Tijekom niskih vodostaja Save, tečenje podzemne vode sjeverno od Save odvija od zapada prema istoku/jugoistoku, a južno od Save od jugozapada prema sjeveroistoku/istoku (Slika ). 36

44 - ekvipotencijale za niskih vodostaja Save na dan zdenci crpilišta javne vodoopskrbe - smjer tečenja podzemne vode Slika Zagrebački vodonosnik - ekvipotencijale na dan niskih vodostaja Save: simulirane razine podzemne vode prirodnog stanja na dan (Izvor: Elaborat Višenamjenski hidrotehnički sustav uređenja, zaštite i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska - koncept sustava, Elektroprojekt, 2013.) Za visokih vodostaja Save vodno lice se nalazi na razini od 102 m n.m. na zapadu do 97 m n.m. na istoku. Tečenje podzemne vode se sjeverno od rijeke odvije od juga prema sjeveru, a južno od rijeke, tj. u području crpilišnog kompleksa Črnkovec pozemna voda teče uglavom od zapada prema istoku, ali, ovisno o lokalnim uvjetima, i od jugozapada prema sjeveroistoku ili sjeveroistoka prema jugozapadu/jugu (Slika ). 37

45 - ekvipotencijale visokih vodostaja Save na dan zdenci crpilišta javne vodoopskrbe - smjer tečenja podzemne vode Slika Zagrebački vodonosnik - ekvipotencijale na dan visokih vodostaja Save: simulirane razine podzemne vode prirodnog stanja na dan (Izvor: Elaborat Višenamjenski hidrotehnički sustav uređenja, zaštite i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska - koncept sustava, Elektroprojekt, 2013.) Za vrijeme visokih vodostaja Sava napaja vodonosnik na cijelom području, a za vrijeme niskih vodostaja Sava drenira južno zaobalje u zapadnom dijelu područja na dijelu između Mičevca i Rugvice. Razlika između razina podzemne vode tijekom visokih i niskih vodostaja iznosi, ovisno o dijelu područja, između 2 i 3 metra. Dubina od površine terena do vodnog lica ovisi o morfologiji površine terena, i naravno, o hidrološkim uvjetima i za niskih vodostaja se krreće od 3 do 7 m (Slika ), a tijekom visokih vodostaja između 1 i 5 m (Slika ). 38

46 - dubine do vode za niskih vodostaja Save na dan zdenci crpilišta javne vodoopskrbe Slika Zagrebački vodonosnik - dubine do vode - niski vodostaji Save: simulirane dubine do podzemne vode prirodnog stanja na dan (Izvor: Elaborat Višenamjenski hidrotehnički sustav uređenja, zaštite i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska - koncept sustava, Elektroprojekt, 2013.) 39

47 - dubine do vode za visokihvodostaja Save na dan zdenci crpilišta javne vodoopskrbe Slika Zagrebački vodonosnik - dubine do vode - visoki vodostaji Save: simulirane dubine do podzemne vode prirodnog stanja na dan (Izvor: Elaborat Višenamjenski hidrotehnički sustav uređenja, zaštite i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska - koncept sustava, Elektroprojekt, 2013.) S obzirom na razine podzemnih voda i debljinu površinskog pokrovnog sloja, za najveći dio područja može se reći da podzemna voda u gotovo svim hidrološkim uvjetima ima slobodni režim tečenja. Riječ je o prostranom međuzrnskom vodonosniku sa slobodnom površinom pod značajnim utjecajem vodostaja rijeke Save. Prvenstveno se to odnosi na I. vodonosni sloj. Već u II. vodonosnom sloju postoji mogućnost porasta pritisaka, a posebice u III. sloju, ali to do sada nije posebno istraživano. Za sada je poznato da postoje uvjeti vodonosnika pod pritiskom u ekstremno visokim vodostajima, ali su kratkotrajni, i to na krajnjem jugoistočnom području obuhvata Plana prema Velikoj Gorici, gdje se povećavaju debljine pokrovnih naslaga. Utjecaj rijeke Save na vodostaje podzemnih voda postupno se smanjuje udaljavanjem od korita rijeke. No, prisutna je i nehomogenost vodonosnika, jer se na području budućeg crpilišta Črnkovec taj utjecaj povećava, iako je područje udaljenije od rijeke. Utjecaj se ponovo smanjuje prema jugoistočnom dijelu promatranog područja. Kako je osnovna pretpostavka za formiranje vodocrpilišta postojanje vodonosnog sloja s mogućnošću obnavljanja iscrpljene vode cijelo šire područje planiranog crpilišnog kompleksa 40

48 Črnkovec izuzetno povoljno. Kao što je naprijed navedeno, podzemni vodonosnik na području Črnkovca ima utvrđenu debljinu od blizu 100 m. i prema poznatim podacima i interpretacijama nije ujednačene geološke građe ni u horizontalnom ni u vertikalnom smislu. Na površini terena prisutan je finoklastični pelitski materijal, čija je debljina na obrađivanom području do 10 m s mjestimičnim istanjenjima i do 1 m. Hidraulička provodljivost površinskog sloja kreće se u rasponu K=1x10-4 do 1x10-7 m/s ovisno o tome da li prevladava pjeskovita ili glinovita komponenta. Prosječna hidraulička provodljivost površinskog sloja za cijelo područje procijenjena je na 1x10-6 m/s.taj slabo vodopropusni pokrivač nema većeg hidrogeološkog značaja za dinamiku vode u glavnom vodonosniku, no mjestimice može stvoriti uvjete za formiranje subarteških pritisaka te zasigurno smanjuje efikasnu infiltraciju oborina u podzemlje i reducira unos onečišćenja u podzemne vode. Hidrogeološka stratifikacija vodonosnika prisutna je po cijeloj dubini, što je vidljivo na profilima načinjenima za crpilište Kosnica. Promjene po dubini vidljive su i na profilu okomitom na rijeku Savu (Slika ) i na uzdužnom profilu duž budućeg crpilišta (Slika ). Slabo vodopropusne naslage se pojavljuju kao nepravilne leće i proslojci po cijeloj dubini do vodonepropusne podloge uz prevladavanje vodopropusnog šljunka visokih filtracijskih karakteristika. Slika Poprečni shematizirani hidrogeološki profil vodonosnika preko crpilišta Kosnica I. Faza (preuzeto iz: Vodocrpilište Kosnica; Elaborat o zaštitnim zonama, Elektroprojekt d.d., 2003.) Promjene po dubini se očituju u povećanju broja vodonosnih slojeva od dva (na području Jakuševca, Mičevca i Male Kosnice) do tri sloja (kod Velike Kosnice i dalje prema Novakima i sjeveroistoku). Tako npr. na području crpilišta Kosnica I. faza postoje dva vodonosna sloja, prvi do dubine 50 m i drugi od 65 do 80 m dubine. Gornji se na području Kosnice još može podijeliti na dva sloja, koje dijeli sloj vodonepropusne gline. Potrebno je istaknuti da je 41

49 istraženost vodonosnika po dubini relativno slaba, vezana uz bušotine kojima je određivana ukupna debljina vodonosnika. Posebno se to odnosi na istraživanje filtracijskih parametara, gdje je istraživana uglavnom horizontalna komponenta različitih vodonosnih slojeva. Vodopropusnost u uspravnom presjeku nije u ovom području nikada istraživana, iako je njeno poznavanje značajno za utvrđivanje utjecaja različitih objekata na izdašnost vodonosnih kompleksa heterogenog litološkog sastava. Slika Uzdužni shematizirani hidrogeološki profil vodonosnika preko crpilišta Kosnica I. Faza (preuzeto iz: Vodocrpilište Kosnica; Elaborat o zaštitnim zonama, Elektroprojekt d.d., 2003.) Ispod površinskih pokrovnih naslaga nalazi se tzv. I. vodonosni sloj neujednačene debljine, koji se sastoji od dobro zbijenog nesortiranog šljunka sa sadržajem pijeska 20-30% i praha do 5%. Sediment je najkrupniji uz Savu, a prema istoku se veličina zrna smanjuje i postupno prelazi u pijesak. Međutim, lokalno ima proslojaka i leća prašinastog pijeska debljine 0,2 do 1,3 m. Unatoč tome I. vodonosni sloj je uglavnom homogen. Debljina mu je 5 do 70 m. Hidraulička provodljivost uz rijeku Savu je najveća i iznosi oko K=1x10-2 m/s, u središnjim dijelovima vodonosnog sloja K=4x10-3 do 8x10-3 m/s, a prema rubnim dijelovima vodonosnog sloja, zbog sve većeg udjela sitnozrne komponente, vrijednosti hidrauličke provodljivosti se smanjuju. Na dubini od oko 30 m, na najvećem dijelu vodonosnog područja, prostire se slabo vodopropusni glinoviti sloj debljine između 1 i 11 m te prosječne debljine oko 2,5 m. Hidraulička provodljivost ovog sloja se procjenjuje na K=1x10-6 m/s. Ispod izolirajućeg glinovitog sloja na dubinama većim od 35 m prostire se II. vodonosni sloj debljine 20 do 30 m. Hidraulička provodljivost ovog sloja procjenjuje se temeljem 42

50 istraživanja provedenih na širem području Črnkovca na K=4x10-3 m/s, što je niže za oko 30% od I. vodonosnog sloja. Voda je pod umjerenim pritiskom. Na području Kosnice je na dubini između 54 i 57 m izdvojen sljedeći slabo vodopropusni proslojak procijenjene hidrauličke provodljivosti K=1x10-5 m/s. U podlozi je izdvojen III. vodonosni sloj hidrauličke provodljivosti K=2x10-3 m/s, koji seže do podinskih slabo vodopropusnih naslaga na dubini od oko 100 m. Općenito, donji dijelovi vodnosnog kompleksa (55-90 m) imaju slabiju filtracijsku sposobnost, odnosno vrijednosti koeficijenta hidrauličke provodljivosti kreću se od K=2,8x10-3 do 4,6x10-3 m/s. Promatrajući vodonosni kompleks razmatranog područja kao cjelinu u kojoj postoje vodopropusni i slabije vodopropusni slojevi može se pretpostaviti da je vertikalna komponenta podzemnog toka u pojedinim područjima izrazito mala te da to znatno smanjuje komunikaciju među vodonosnim slojevima. To može biti vrlo značajno za zaštitu dubljih dijelova vodonosnika i određivanje načina zahvata podzemne vode. Prema tome, podzemni vodonosnik na promatranom području je hidrogeološki stratificiran po dubini s dva vodonosna sloja međusobno odvojena slabo vodopropusnim slojevima sitnozrnog glinovitog sedimenta. Šire područje crpilišnog kompleksa Črnkovec na kojem se predviđa locioranje crplišta Kosnica-Mičevec, Kosnica istok i Črnkovec, do sada nije detaljnije hidrogeološki istraživano, ali se može pretpostaviti da se uvjeti s lokaliteta Kosnica I. faza nastavljaju. Zbog očekivanog povećanog udjela sitnozrne komponete pretpostavlja se smanjenje hidrauličke vrijednosti vodonosnika. Za sada je poznato da se radi uglavnom o dva vodonosna sloja, ali i znatno debljem, površinski slabo vodopropusnom slojem, što je značajno za zaštitu tog crpnog polja. Kakvoća podzemne vode Podzemna voda na području crpilišnog kompleksa Črnkovec je kalcijsko-hidrokarbonatnog tipa, a prirodni sadržaji željeza je relativno nizak, što vodu čini vrlo podobnom za vodoopskrbu stanovništva. Najveći problem su negativni antropogeni utjecajii koji smanjuju prirodnu kvalitetu vode. Na temelju raspoloživih podataka o kakvoći podzemne vode na području Črnkovca, određeni su indikatori onečišćenja u podzemnoj vodi koji se nalaze u povišenim koncentracijama na cijelom promatranom području ili samo na nekom dijelu tog područja. Neposredno nizvodno od odlagališta Jakuševec je oksidativnost, koja se mjeri utroškom KMnO 4, u razdoblju od do godina značajno varirala u svim piezometrima od vrijednosti koje su ispod maksimalno dopuštenih koncentracija (MDK) za pitku vodu do vrijednosti koje značajno premašuju MDK. Nizvodno od ranžirnog kolodvora te na području crpilišta Kosnica i Velika Gorica, te naselja Velika Mlaka i Kosnica, oksidativnost je ispod MDK za pitku vodu. Koncetracije mangana su neposredno nizvodno od odlagališta Jakuševec izuzetno visoke u svim piezometrima. Nizvodno od ranžirnog kolodvora koncentracije mangana su ispod MDK za pitku vodu osim u jednom piezometru. Slična je situacija na području Kosnice. Koncentracija mangana preko MDK prisutna je samo u jednom piezometru neposredno uz Savu, dok na području Velike Gorice mangan prelazi MDK u dva piezometra. Na novim 43

51 piezometrima na području naselja Velika Mlaka i Kosnica u pet od sedam piezometara koncentracija mangana je visoka, iznad MDK za pitku vodu. Koncentracije željeza u podzemnoj vodi neposredno nizvodno od odlagališta Jakuševec su izuzetno visoke u svim piezometrima, dok su nizvodno od ranžirnog kolodvora ispod MDK za pitku vodu, te je samo jedna analiza iz ožujka pokazala koncentraciju željeza iznad MDK. Na području budućeg crpilišta Kosnica koncentracija željeza je povišena u podzemnoj vodi do vrijednosti preko 1000 μg/l. Na području crpilišta Velika Gorica koncentracija željeza također premašuje 1000 μg/l u nekim piezometrima. Na novim piezometrima na području naselja Velika Mlaka i Kosnica koncentracija željeza je ispod MDK za pitku vodu. Neposredno nizvodno od odlagališta Jakuševec koncentracije kadmija pokazuju uzlazni trend tijekom i godine u većini piezometara, a maksimalna izmjerena vrijednost premašuje 1000 μg/l. Analize iz piezometara nizvodno od ranžirnog kolodvora pokazuju identične vrijednosti u vremenu i prostoru što navodi na zaključak o nepouzdanosti podataka. Na užem području budućeg crpilišta Kosnica koncentracije kadmija se u razdoblju od do godine kreću ispod do MDK za pitku vodu. Na području crpilišta Velika Gorica koncentracije kadmija pokazuju uzlazni trend nakon godine, ali maksimalne vrijednosti ne premašuju MDK za pitku vodu. Nizvodno od odlagališta Jakuševec te nizvodno od ranžirnog kolodvora koncentracija olova od godine u većini piezometara premašuju MDK. Na području budućeg crpilišta Kosnica koncentracije olova nakon godine ne premašuju MDK za pitku vodu. Na području Velike Gorice koncentracije olova se nakon godine kreću se od 2 do 14 μg/l. Nizvodno od odlagališta Jakuševec koncentracije arsena su nakon godine izuzetno visoke i uglavnom premašuju MDK za pitku vodu. Od metala još treba spomenuti povišene koncentracije kalija do vrijednosti 25 mg/l u piezometrima nizvodno od Jakuševca, te nikal u koncentracijama do 50 μg/l nizvodno od ranžirnog kolodvora. Nizvodno od odlagališta Jakuševec koncentracija mineralnih ulja u razdoblju do godine znatno varira u svim piezometrima i kreće se od 2,5 μg/l do preko 50 μg/l. Nizvodno od ranžirnog kolodvora koncentracija mineralnih ulja je samo u jednom piezometru konstantno iznad MDK za pitku vodu. Na području budućeg crpilišta Kosnica i vodocrpilišta Velika Gorica, te naselja Velika Mlaka i Kosnica koncentracije mineralnih ulja ne premašuju MDK za pitku vodu. Visoke koncentracije anionskih deterđenata i benzena registrirane su samo u piezometrima nizvodno od ranžirnog kolodvora. Tijekom i godine sadržaj nitrata u podzemnoj vodi neposredno nizvodno od odlagališta Jakuševec značajno se povećao iznad MDK u većini piezometara. U piezometrima nizvodno od ranžirnog kolodvora sadržaj nitrata je godine iznad MDK za pitke vode. Na području budućeg crpilišta Kosnica vodocrpilišta Velika Gorica, te naselja Velika Mlaka i Kosnica sadržaj nitrata je ispod MDK za pitke vode. Na području nizvodno od odlagališta Jakuševec prisutne su visoke koncentracije amonijaka iznad MDK za pitke vode. Povišena koncentracija amonijaka registrirana je još samo u jednoj novoj bušotini A1-1 na području naselja Velika Mlaka i Kosnica. Ovakvo stanje vjerojatno je u najvećoj mjeri posljedica utjecaja odlagališta otpada Jakuševec na kakvoću podzemne vode. Naime, odlagalište otpada Jakuševec smješteno je zapadno od vodocrpilišta Kosnica i sjeverozapadno od vodocrpilišta Velika Gorica, gledano u odnosu na generalni tok strujanja 44

52 podzemnih voda. Nekontrolirano odlaganje otpada na području današnjeg odlagališta Jakuševec započelo je godine. Sa sanacijom odlagališta započelo se u jesen godine, a dovršena je krajem godine. U okviru sanacije odlagališta izgrađen je i interventni crpni sustav (ICS) koji je u pogonu od godine do danas, a nalazi se neposredno uz odlagalište otpada ispod radne plohe na jugoistočnom dijelu. ICS se sastoji od 4 zdenaca kojima se crpi lit/s onečišćene vode iz odlagališta otpada, kako bi se spriječilo širenje onečišćenja prema crpilištu Velika Gorica i području budućeg crpilišta Črnkovec. Podzemna voda koja protječe ispod odlagališta otpada, nakon crpljenja odlazi u postrojenje za obradu otpadnih voda, te se nakon obrade ispušta u rijeku Savu. Sanacijom odlagališta i provođenjem interventnog crpnog sustava spriječeno je daljnje onečišćenje podzemnih voda, međutim onečišćeno tlo i vodonosni slojevi koji se nalaze neposredno ispod tijela odlagališta nisu uklonjeni sanacijom te još uvijek predstavljaju aktivne izvore onečišćenja podzemne vode. U okviru elaborata Razvoj modela simulacije toka podzemnih voda i modela pronosa onečišćenja podzemnim vodama za rezervirani prostor crpilišta Črnkovec (Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zavod za geologiju i geološko inženjerstvo, 2009.), izrađena je simulacija toka podzemne vode zagrebačkog vodonosnika i pronosa onečišćenja s područja odlagališta otpada Jakuševec u periodu od do godine. U simuliranom šestogodišnjem razdoblju obuhvaćeni su raznoliki hidrološki uvjeti (sušne i kišne hidrološke godine), te se rezultati modeliranja mogu smatrati reprezentativni. Hidraulička situacija na ovom području je takva da se za vrijeme niskih voda odnosno vodostaja Save podzemna voda giba u smjeru Save, dok se za vrijeme visokih voda giba od Save prema zaobalju, odnosno pronos oblaka onečišćenja dominantan je u smjeru jugoistoka, istoka i sjeveroistoka. Oblak onečišćenja je rezultat simulacije mehanizama advekcije i disperzije te je zbog toga preračunat, odnosno oblak onečišćenja bi bio manji da su simulirani i procesi reaktivnog transporta koji uključuju geokemijske i biološke reakcije. Također se nisu simulirali utjecaji crpljenja planiranih vodocrpilišta Kosnica I., II. i III. faza, te Črnkovec - uža lokacija, što bi sigurno uzrokovalo drugačiju hidrauličku situaciju na tom dijelu vodonosnika te drugačiji izgled oblaka onečišćenja. Koncentracija onečišćenja u simulaciji s početnih 1000 mg/i zadanih na području odlagališta otpada Jakuševec relativno se brzo smanjuje što dovodi do značajnog smanjenja koncentracije onečišćenja u prostoru već na udaljenostima od 2 do 3 km od odlagališta otpada Jakuševec (Slika ). 45

53 Slika Pronos onečišćenja s područja odlagališta otpada Jakuševec (Izvor: Razvoj modela simulacije toka podzemnih voda i modela pronosa onečišćenja podzemnim vodama za rezervirani prostor crpilišta Črnkovec, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, 2009.) S obzirom da u transportu onečišćenja osim mehanizma advekcije i disperzije, sudjeluju i mehanizmi reaktivnog transporta (geokemijske i biološke reakcije) a koji također utječu na smanjenje koncentracije onečišćenja u prostoru, može se opravdano pretpostaviti da već na udaljenosti od par kilometara od odlagališta otpada Jakuševec dolazi do značajnog razrjeđenja onečišćenja, a što potvrđuju i rezultati provedene analize podataka o kakvoći podzemne vode. Ekstremne koncentracije indikatora onečišćenja (mangan i željezo, olovo, kadmij, arsen i amonijak) prisutne su samo u piezometrima neposredno nizvodno od Jakuševca, dok se udaljavanjem od Jakuševca bilo prema istoku ili prema jugu koncentracije bitno smanjuju. Oblak onečišćenja se proširio i na lijevu obalu Save na uzvodni dio priljevnog područja crpilišta Petruševec, a kasnije i na samo područje crpilišta u periodu sušnog razdoblja u godini. Odlagalište otpada Jakuševec kontinuirano utječe na prirodnu kakvoću podzemne vode u posljednjih četrdesetak godina, te ne bi trebalo zanemariti i moguće razmjere utjecaja na širem prostoru, a koji obuhvaća i zapadni dio rezerviranog prostora vodocrpilišta Črnkovec. Ovakve utjecaje na rezerviranom prostoru vodocrpilišta Črnkovec, osim modelskim istraživanjima treba verificirati i mjerenjima na terenu. Zagrebački vodonosni sustav spada u strateške zalihe podzemnih voda Hrvatske prema Strategiji upravljanja vodama te u skladu s Europskim direktivama za vode spada u zaštićeno područje za pitke vode u kojemu je moguća eksploatacija veća od 0.1 l/s. Rezervirani prostor vodocrpilišta Črnkovec je područje s najdebljim naslagama na području cijelog zagrebačkog vodonosnika debljina kojih iznosi i do 100m. Napuštanje zaštite bilo kojeg dijela rezerviranog prostora vodocrpilišta Črnkovec 46

54 prije terenskih istraživanja i ispitivanja te kontinuiranog praćenja kakvoće podzemne vode, koja se do danas nisu provela na 75% površine postojećeg rezerviranog prostora vodocrpilišta Črnkovec, a koja bi neminovno ukazala na neadekvatnu kakvoću podzemne vode, bilo bi suprotno Strategiji upravljanja vodama Republike Hrvatske i Europskim direktivama za vode. Također, zbog svih navedenih pokazatelja o kakvoći podzemnih voda na razmatranom području, u daljnjim će se poglavljima ovog Plana razmotriti mogućnosti njegove sanacije i odrediti mjere zaštite kojima će se smanjiti daljnje onečišćenje potencijalnog vodocrpilišta Črnkovec Hidrološka obilježja Širim područjem crpilišnog kompleksa Črnkovec teku vodotoci Sava, Odra, Kosnica, Ribnica i više manjih potoka. Crpilište Kosnica Slika Površinske vode na širem području crpilišnog kompleksa Črnkovec (Izvor: dokumenti prostornog uređenja šireg područja obuhvata Prostornog plana područja posebnih obilježja Črnkovec - Zračna luka Zagreb; GIS obrada: Zavod za prostorno uređenje, 2010.) 47

55 Rijeka Sava Sjevernu granicu crpilišnog kompleksa Črnkovec čini rijeka Sava čije je korito usječeno u aluvijalne naslage i u hidrogeološkom smislu predstavlja tzv. granicu stalnog potencijala. Glavno korito je širine oko m, a meandri su ostali u zaobalju presječeni obrambenim nasipima za zaštitu od poplava. Dok nisu bili izvedeni obrambeni nasipi i regulacijski radovi u koritu rijeke, Sava je na tom dijelu meandrirala s velikim krivinama, od čega su zaostali slijepi rukavci duboko u zaobalju. Na vodostaje i protoke Save uglavnom utječu padaline u njenom slivnom području, pa su česte pojave visokih vodostaja nakon topljenja snijega u planinskom području Alpa, kada na području Zagreba nema jačih padalina. Tokom perioda u godini najveće vrijednosti razine vode rijeka Sava ima u prvoj polovici siječnja, travnju, svibnju, lipnju, zatim u listopadu, studenom i prosincu, dok su niže razine vodostaja vezane za vegetacijsko razdoblje srpanj, kolovoz i rujan. Prirodni faktori koji utječu na vodostaje rijeke Save su cikličkog karaktera. Daleko su značajnije promjene vodostaja koje se odvijaju kao rezultat promjena korita uslijed hidrotehničkih zahvata, a očituju se u snižavanju dna korita, što za posljedicu ima povećanje proticajnog profila rijeke Save. Morfološke promjene nastale su zbog protuerozijskih radova u gornjem dijelu sliva, regulacijskih radova u koritu, prekomjernog vađenja šljunka, posebice na području Kosnice, utjecaj praga (vodne stube) kod termoelektrane-toplane TE-TO ispod kojeg su vodostaji oko 4-5 m niži od uzvodnih. Za predmetno područje mjerodavni su podaci vodomjernih postaja Zagreb i Kosnica. Prosječni pad vodostaja Save duž toka na području Zagreba iznosi oko 0.4 m/km dok na dijelu toka od hidrološke stanice TE TO dovodni kanal do hidrološke stanice TE TO donja voda, čija je međusobna udaljenost oko 620 m, iznosi u prosjeku oko 5 m ili 8 m/km. Ovakva razlika vodostaja Save na ovako maloj udaljenosti uzrokuje oko 20 puta veći prosječni pad vodostaja Save nego na ostalim dijelovima toka, a što se u velikoj mjeri odražava i na razine podzemne vode. Usporedbom poprečnog profila na vodomjernoj stanici VS Kosnica, lokacijski smještenoj uz granicu predmetnog područja, u periodu od godine uočeno je produbljenje odnosno sniženje dna korita oko 1,5 m te povećanja poprečnog profila korita za oko 130 m 2. Na osnovu prikaza godišnjih vodostaja rijeke Save na vodomjernom profilu Kosnica, vidljiv je kontinuirani trend sniženja vodostaja rijeke Save kroz dulji vremenski period promatranja. Najveći izmjereni protok Save kod Zagreba od m 3 /s zabilježen je u listopadu godine, kada je veliki dio Zagreba poplavljen. Zasigurno je količina vode bila još i veća, jer se veliki dio vode razlijevao izvan kontrole vodomjera. Srednji protok rijeke Save za razdoblje godina iznosio je 314 m 3 /s, a za razdoblje godina iznosio je 308 m 3 /s, međutim radi se o dosta ujednačenoj vrijednosti srednjeg protoka za cijelo razdoblje promatranja. Na srednji protok utječe veliki broj aktivnosti u slivu, od sječe šuma do izgradnje uzvodnih hidroelektrana. Najniži zabilježeni protok dogodio se godine 47,5 m 3 /s, a ,5 m 3 /s, pa se prema tome radi o dosta visokom odnosu najnižih i najviših protoka od 1:65. Navedeno svrstava Savu u grupu rijeka vrlo promjenljivog protoka ovisnog o hidrometeorološkim uvjetima, što ima direktan utjecaj na promjenu razine podzemne vode u utjecajnom području rijeke. Prema podacima iz Studije međuutjecaja Prostornim planom Zagrebačke županije predviđenih sadržaja na prostoru Zračne luke Zagreb i vodocrpilišta Črnkovec, voda rijeke Save na postaji Petruševec je vrlo promjenljive kvalitete, a ovisi o vodostaju, odnosno 48

56 stupnju razrjeđenja. Dobar je pokazatelj generalnog stanja kvalitete vode parametar KMnO 4, koji se znatno povećava tijekom niskih vodostaja rijeke, kada ispuštene otpadne vode uzvodno imaju veliki utjecaj na ukupnu masu vode u rijeci. Slično vrijedi i za sadržaj otopljenog kisika, koji je daleko viši zimi nego ljeti, u vrijeme niskih vodostaja rijeke. Sadržaj nitrata u rijeci Savi relativno je nizak, uz moguće oscilacije. Najveće promjene pokazuju sadržaji ukupnih i mineralnih ulja, što je povezano s povremenim ispuštanjima otpadnih voda u rijeku. Prema tome, voda rijeke Save je povremeno opterećena onečišćenjima, pa je kakvoća vode u rasponu od I. do IV. vrste, međutim posljednje četiri godine voda rijeke Save ne prelazi vrijednosti propisane za II. vrstu kvalitete površinske vode, a za neke parametre se može čak svrstati i u vodu I. vrste. Poboljšanje kvalitete vode rijeke Save rezultat je općih zbivanja u slivu, gdje je sve manje opasnih industrija i sve više uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Ipak, treba naglasiti da je voda rijeke Save dosta opterećena željezom i ponekad manganom. Voda je lošeg bakteriološkog sastava i stalno je u rasponu IV. do V. vrste, ali i na tom području je u posljednje vrijeme došlo do određenih poboljšanja, s obzirom da je godine voda Save bila u II. vrsti kvalitete s aspekta bakteriološkog onečišćenja. Negativni utjecaj rijeke na kvalitetu podzemne vode u prirodnim uvjetima se gubi filtracijom kroz šljunčane slojeve već nakon 180 m, ali izgradnjom crpilišta i dugotrajnom filtracijom povećanim brzinama podzemnog toka treba očekivati postepeno širenje te zone prema crpilištima, posebice Kosnica-istok. Vodotoci Kosnica i Ribnica Osim rijeke Save kao glavnog hidrološkog čimbenika, na predmetnom području nalaze se vodotoci Kosnica i Ribnica koji su još prije desetak godina imali utjecaj na hidrološke odnose. Naime, na početnom dijelu toka potoka Kosnice (oko 1,5 km južno od crpilišta Kosnica I. faza) i djelomično Ribnice (oko 6 km jugoistočno od crpilišta) korito se punilo samo u kišnom razdoblju, te za vrijeme visokih razina podzemne vode i vodostaja rijeke Save. Međutim, uslijed kontinuiranog trenda sniženja nivoa podzemnih voda, oba ova vodotoka, posebice Kosnica presušuju na uzvodnom dijelu svoga toka. Ovi utjecaji su manje izraženi kod vodotoka Ribnica, jer je on nešto dublje usječen u teren. Potoci se formiraju tek nekoliko kilometara jugoistočno, na prostoru hipsometrijski nižem od područja crpilišta Kosnica I. faza, gdje ovi vodotoci prikupljaju vode iz podzemlja, te se oko naselja Novo Čiče zajedno s manjim vodotocima (Želin, Bapča, Siget i Stara Lomnica) ulijevaju u rijeku Odru. Nešto uzvodnije od ušća u rijeku Odru, kod naselja Jagodno, potok Kosnica je u razdoblju godine imao maksimalni protok1,18 m 3 /s, a gotovo isti protok imao je i potok Ribnica (1,12 m 3 /s). Iz navedenog je vidljivo da zbog dugogodišnjeg sniženja vodostaja Save te razina podzemne vode, vodotoci Kosnica i Ribnica nemaju značajan utjecaj na hidrološke odnose na području crpilišta Kosnica. Rijeka Odra Rijeka Odra, drugi značajniji vodotok na predmetnom području, ima bistre i snažne izvore (tzv. "oka ) koji su nastali od podzemnih voda desne obale rijeke Save. Odra je nizinska rijeka sporog toka, ukupne dužine 83 km, veličine slivnog područja oko 846 km 2, od toga se 415 km 2 nalazi na području Zagrebačke županije. Prema visinskoj konfiguraciji terena sliv 49

57 Odre podijeljen je na brdski (obuhvaća Vukomeričke gorice i manji dio istočne Plešivice) i nizinski dio na kojem se nalazi crpilišni kompleks Črnkovec. Na predmetnom području, u nizinskom dijelu sliva, u rijeku Odru ulijevaju se potoci Želin, Kosnica, Ribnica i Bapča, te vodotoci Siget i Stara Lomnica koji se nalaze neposredno uz granicu obuhvata Plana. Osim dotoka površinskih voda, na režim velike vode rijeke Odre utječe i podzemni vodni režim. Međutim, ekstremno veliki protoci mogu se stvarati samo uslijed površinskog otjecanja, koje će, s obzirom na geološka obilježja tla, omogućiti stvaranje malih posebnih dotoka. Od izvora u smjeru jug, rijeka Odra ulijeva se preko "sifona" u oteretni kanal Sava - Odra. Nekoliko kilometara nizvodno je kraj kanala i rijeka ponovo teče svojim prirodnim koritom kroz Odransko polje paralelno sa Savom, te se kod Siska ulijeva u rijeku Kupu. Prostornim planom Zagrebačke županije Izvorišno područje rijeke Odre predloženo je za zaštitu, temeljem Zakona o zaštiti prirode kao značajni krajobraz. U gornjem dijelu Izvorišno područje rijeke Odre tipični je nizinski ruralni krajolik, važan s hidrološkog, vodoopskrbnog i botaničkog stajališta, a bogato je i ptičjim vrstama. Za rijeku Odru prema podacima za godinu, na lokaciji kod mosta Čička Poljana fizikalnokemijski pokazatelji, režim kisika te biološki pokazatelji su unutar graničnih vrijednosti propisanih za vode I ili II vrste. Od hranjivih tvari povećane su samo vrijednosti dušikovih spojeva u obliku nitrata i to samo za godinu (III vrsta) te od organskih spojeva vrijednosti mineralnih ulja za i godinu (III vrsta). Ostale površinske vode Od površinskih voda na promatranom području nalaze se i manji vodotoci: Želin, Kosnica, Bapča, Ribnica i Savišće. Značajka je tih vodotoka da dreniraju podzemne vode aluvijalnih, šljunčano-pjeskovitih horizonata. Na početnom dijelu toka Kosnice i Ribnice, korito se punilo samo u kišnom razdoblju, te za vrijeme visokih razina podzemne vode i vodostaja rijeke Save. Međutim, uslijed kontinuiranog trenda sniženja nivoa podzemnih voda, oba ova vodotoka, posebice Kosnica, presušuju na uzvodnom dijelu svoga toka. Ovi utjecaji su manje izraženi kod vodotoka Ribnica, jer je on nešto dublje usječen u teren. Potoci se formiraju tek nekoliko kilometara jugoistočno, na prostoru hipsometrijski nižem od područja crpilišta Kosnica, gdje ovi vodotoci prikupljaju vode iz podzemlja, te se oko naselja Novo Čiče zajedno s manjim vodotocima (Želin, Bapča, Siget i Stara Lomnica) ulijevaju u rijeku Odru. Sustav odvodnje oborinskih voda izgrađen je djelomično na užem području grada Velike Gorice te se oborinske vode upuštaju u vodotoke Želin, Bapča odnosno Kosnicu te u Staru Lomnicu. Rijeka Odra je krajnji, zajednički prirodni prijemnik oborinskih voda s predmetnog područja Plana. Mrežom otvorenih kanala tj. nekadašnjih melioracijskih kanala Odranskog polja na užem području grada Velike Gorice prikupljaju se oborinske vode koje se dalje ispuštaju u potok Želin. Oborinske vode naselja Pleso i Zračne luke Zagreb, gravitacijski se skupljaju i odvode Pleškim kanalom u vodotok Bapča odnosno vodotok Kosnicu. Od voda stajačica na predmetnom području desnog zaobalja rijeke Save najznačajnije je eksploatacijsko polje (šljunčara) Novo Čiče čija površina iznosi preko 100 ha, a dubina vode iznosi do 50 m. Također se uz rijeku Savu nalaze zapušteni rukavci (Savišće istočno od Ščitarjeva) koji su veći dio godine suhi i na nekim mjestima služe za ilegalno odlaganje otpada. 50

58 3.4. Planirani razvoj crpilišnog kompleksa Črnkovec Crpilišni kompleks Črnkovec obuhvaća crpilište Črnkovec, crpilište Kosnica (I., II. i III. faza), crpilište (Mičevec) i crpilište Kosnica Istok. Crpilište Črnkovec Uže područje crpilišta Črnkovec smješteno je između naselja Črnkovec na sjeveru i i Donja Lazina na jugu. To je prostrano i slabo istraženo područje s nešto slabijim filtracijskim svojstvima od crpilišta Kosnica, ali s debljim pokrovnim naslagama, koje su dobra zaštita vodonosnika od površinskog prodora onečišćenja u podzemlje. Poznato je da postoje tri vodonosna sloja, da je najniži dio vodonosnika na dubini do 100 m te da je utjecaj rijeke Save daleko manji od utjecaja na crpilište Kosnica. Preliminarno je predviđeno izvođenje 10 eksploatacijskih zdenaca. I ovi, relativno oskudni podaci ukazali su na to da se na tom prostoru mogu eksploatirati vrlo značajne količine podzemne vode (do nekoliko tisuća l/s), pa je s obzirom na važnost lokaliteta Črnkovec za daljnji razvitak vodoopskrbe šireg područja, Prostornim planom područja posebnih obilježja Črnkovec - Zračna luka Zagreb ( Glasnik Zagrebačke županije, broj 23/12) kao i Prostornim planom Zagrebačke županije ( Glasnik Zagrebačke županije, 3/02, 8/05, 8/07, 4/10, 10/11 i 14/12 Pročišćeni tekst), određene su granice Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec, kao neistraženo ili nedovoljno istraženo područje i posebno osjetljiv prostor na kojima se ograničavaju zahvati u prostoru prije provedenih hidrogeoloških istraživanja, a sve u cilju učinkovite zaštite budućeg crpilišta. Također je Prostornim planom područja posebnih obilježja Črnkovec - Zračna luka Zagreb i Prostornim planom Zagrebačke županije određeno da se Potencijalno vodocrpilište Črnkovec, s obzirom na osjetljivost područja, do konačnog određenja zona sanitarne zaštite vodocrpilišta treba tretirati kao zonu strogog ograničenja izgradnje odnosno područje II. kategorije zaštite prostora, ako da su ograničeni gradnja i zahvati u prostoru u kojem je iznimno dopušteno širenje građevinskih područja i to najviše do 5 % površine izgrađenog dijela naselja. Uz to zabranjeno je formiranje novih građevinskih područja i širenje izgrađenih dijelova građevinskih područja izdvojene namjene, osim proširenja postojećih groblja. Prostor vodocrpilišta Črnkovec, određen kao strateško područje, treba planski štititi od svih postojećih i potencijalnih izvora onečišćenja, te u skladu s daljnjim istraživanjima odrediti mikrolokacije zdenaca (bunara), donijeti Odluku o zonama sanitarne zaštite izvorišta te ih planski i postupno privoditi eksploataciji. Crpilište Kosnica Crpilište Kosnica smješteno je uz autocestu A3 (obilaznica Zagreba) između naselja Velika Kosnica i Novaki Ščitarjevski. Korištenje vode za vodoopskrbu iz crpilišta Kosnica, koncipirano je u tri faze, koje će se realizirati sukladno stvorenim uvjetima u prostoru koji su neophodni za realizaciju svake faze. Do sada je izvedena samo prva faza, o kojoj će biti posebno riječi. Druga i treća faza crpilišta Kosnica uvjetovana je planovima razvoja vodnog gospodarstva, energetike i zaštite okoliša. Za vodocrpilište Kosnica II. faza planiraju se izvesti duboki zdenci kojima će se crpiti voda iz II. vodonosnika, čime će se osigurati daljnjih 900 lit/sek. Za II. fazu crpilišta potrebno je završiti sanaciju odlagališta Jakuševec i vodonosnika nizvodno od Jakuševca, uvesti interventni crpni sustav uz odlagalište otpada Jakuševec, te uspostaviti praćenje stanja onečišćenja u vodonosniku. Naime, duboki zdenci kojima će se crpiti voda iz II. vodonosnika pripadaju dijelu horizonta pod potencijalnim utjecajem onečišćenja od odlagališta Jakuševec. Za vodocrpilište Kosnica III. faza, kojim će se osigurati dodatnih lit/sek, potrebno je ostvariti izgradnju HE Drenje, čiji bi usporni bazen imao ulogu infiltracijskog objekta koji bi na umjetan način povećao prihranjivanje vodonosnika na 51

59 području uz akumulaciju hidroelektrane. U novoj koncepciji višenamjenskog hidrotehničkog sustava uređenja, zaštite i korištenja rijeke Save i zaobalja od Slovenske granice do Siska, za sada se ne spominje HE Drenje, pa je vjerojatno i upitna realizacija crpilišta Kosnica III. faza. Crpilište Kosnica I. faza Crpilište Kosnica I. faza sastoji se od 6 bušenih zdenaca (BK1 do BK6) koji su locirani po crti pružanja jugozapad-sjeveroistok od Velike Kosnice do Novaka Ščitarjevskih. Zdenci su međusobno udaljeni oko 175 m. Zdenci su duboki oko 28 m. Zdenci su bušeni promjerom Ø =1000 mm, a u njih su ugrađene cijevi i filtari Ø=800 mm (32 ). Pojedinačni kapacitet zdenaca je 150 l/s u trajnoj eksploataciji tako da je eksploatacijski kapacitet crpilišta Kosnica I. faza 900 l/s (0,9 m 3 /s). Za crpilište Kosnica I. faza izrađen je elaborat o zaštitnim zonama (Vodocrpilište Kosnica - Elaborat o zaštitnim zonama, Elektroprojekt d.d., 2003.). Za potrebe dimenzioniranja zona sanitarne zaštite izrađen je matematički 3D model strujanja podzemnih voda kojim su simulirani rasporedi sniženja razine podzemne vode do kojeg će dovesti trajna eksploatacija i to za karakteristične vodostaje (niski, srednji i visoki), te smjerovi i brzine dotoka podzemne vode prema eksploatacijskim zdencima. Rezultati su prikazani na kartama izolinija podzemnih voda, kartama izolinija brzina strujanja podzemnih voda i kartama izokrona dotoka. Sve karte izrađene su za karakteristične vodostaje, a prikazane su u mjerilu 1: S obzirom na svrhu ove Studija glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za Ekološku mrežu kojom se treba ocijeniti utjecaj budućeg crpljenja na razine podzemne vode, što će biti podloga za ocjenu eventualnih utjecaja na ekološku mrežu, ovdje se prikazuju i komentiraju rezultati simulacije promjena razina podzemne vode za niske i visoke vodostaje (slike i ). Na karti izolinija (hidroizohipsa) za niske vodostaje vidljivo je da će se tijekom trajne eksploatacije od 900 l/s razina podzemne vode na liniji zdenaca zadržavati na koti od oko 98,0 m n.m. do 98,4 m n.m. Udaljavanjem od linije zdenaca utjecaji se smanjuju i praktično se gube jugozapadno od naselja Velika Kosnica, sjeveroistočno od naselja Novaki Ščitarjevski i južno između Ščitarjeva i Črnkovca. Za visokih vodostaja crpljenjem će se razina podzemne vode na liniji zdenaca spustiti na kotu od oko 101,4 m n.m., a utjecaj crpljenja osjetit će se u zoni između petlje na zagrebačkoj obilaznici, Novaka Ščitarjevskih i Ščitarjeva. Treba naglasiti da su se kao polazne vrijednosti pri modeliranju uzimali prirodni vodostaji podzemne vode za niske vode simulirani za dan godine, a za visoke vode simulirani za dan No, kako je u prethodnom tekstu već objašnjeno, zbog erozije savskog korita permanentno dolazi do snižavanja razine podzemne vode, pa su u proteklom desetljeću zabilježeni i drugačiji ekstremi, tako da se u aktualnim proračunima uzimaju kao referentni vodostaji niskih voda simulirani za dan (apsolutno najniži vodostaj Save zabilježen do danas!), a za visoke vode vodostaji od Stoga, da bi se dobile realne vrijednosti razina podzemne vode u današnjim uvjetima, vrijednosti prikazane na kartama treba korigirati (Tablice i ). 52

60 Slika Ekvipotencijale (hidroizohipse) podzemne vode pri radu crpilišta Kosnica I. faza za niskih vodostaja (preuzeto iz: Vodocrpilište Kosnica - Elaborat o zaštitnim zonama, Elektroprojekt d.d., 2003.) 53

61 Slika Ekvipotencijale (hidroizohipse) podzemne vode pri radu crpilišta Kosnica I. faza za visokih vodostaja (preuzeto iz: Vodocrpilište Kosnica; Elaborat o zaštitnim zonama, Elektroprojekt d.d., 2003.) Tablica Usporedba niskih vodostaja podzemne vode iz i godine i utjecaj crpljenja na crpilištu Kosnica I. Faza ) Lokacija linija zdenaca vodostaj ,75 do 100,00 m vodostaj ,00 do 99,25 m razlika između vodostaja i simulirani vodostaji za crpljenje (prema Elektroprojekt, 2003) Korigirani simulirani vodostaji obzirom na aktualno stanje -0,75 m 98,0 m n.m. 97,25 m n.m. 54

62 n.m. n.m. Velika Kosnica 100,25 99,75 m n.m. Novaki 99,50 m n.m. 98,75 m Ščitarjevski n.m. Ščitarjevo 99,50 m n.m 98,50 m n.m. -0,5 m 99,4 m n.m. 98,90 m n.m. -0,75 m 98,4 m n.m. 97,65 m n.m. -1,00 m 98,5 m n.m. 97,50 m n.m. Tablica Usporedba visokih vodostaja podzemne vode iz i godine i utjecaj crpljenja na crpilištu Kosnica I. Faza ) Lokacija vodostaj vodostaj razlika između vodostaja i simulirani vodostaji za crpljenje (prema Elektroprojekt, 2003) Korigirani simulirani vodostaji obzirom na aktualno stanje linija 103,00 m n.m. 101,00 m n.m. -2,0 m 101,4 m n.m. 99,4 m n.m. zdenaca Velika 103,25 m n.m 101,50 m n.m. -1,75 m 102,20 m n.m. 100,45 m n.m. Kosnica Novaki 102,25 m n.m. 100,75 m n.m. -1,5 m 102,20 m n.m. 100,7 m n.m. Ščitarjevski Ščitarjevo 102,25 m n.m. 99,50 m n.m. -2,75 101,6 m n.m. 98,85 m n.m. Pri niskim vodostajima razina će se, u odnosu na prirodno stanje, sniziti na liniji zdenaca za oko 1,75 m, na području naselja Velika Kosnica za 0,85 m, na području naselja Novaki Ščitarjevski za 1,1 m i na području Ščitarjeva za oko 1,0 m. Pri visokim vodostajima mogu se očekivati sniženja prirodne razine podzemne vode uslijed crpljenja od 1,6 m na liniji zdenaca, 1,05 m na području Velike Kosnice, 0,05 m na području Novaka Ščitarjevskih i 0,65 m na području Ščitarjeva. Idući od zone omeđene crtom Velika Kosnica-Ščitarjevo-Novaki Ščitarjevski-nekadašnje Omladinsko naselje sedam sekretara SKOJ-a Velika Kosnica prema sjeveru, zapadu jugu i istoku, utjecaji crpljenja na prirodnu razinu podzemnih voda progresivno se smanjuju i značajno su manji od sezonskih i godišnjih oscilacija razina podzemne vode. Druga planirana crpilišta ( Kosnica II. faza, Kosnica III. faza, Kosnica (Mičevec), Kosnica Istok i Črnkovec još nisu tehnički definirana niti su provedena detaljnija istraživanja hidrogeoloških uvjeta i hidrogeoloških parametara, pa nije moguće egzaktnije niti procijeniti utjecaj njihove eksploatacije na prirodnu razinu podzemnih voda. Vjerojatno je da će se ona locirati i dimenzionirati tako da neće imati značajnije međusobne utjecaje, pa se u tom slučaju može pretpostaviti da će za svako pojedinačno crpilište utjecaji biti slični onima Kosnice I.faza Zahvati na Savi Da bi se riješio problem stalnog produbljavanja savskog korita, što rezultira snižavanjem razina podzemne vode i smanjivanjem eksploatacijskih zaliha na najvećem dijelu zagrebačkog vodonosnika, ali i zbog iskorištavanja hidroenergetskog potencijala rijeke Save i poboljšavanja sustava obrane od poplave, u budućnosti će biti potrebno provesti određene 55

63 hidrotehničke zahvate na rijeci Savi koji će sigurno imati utjecaja i na razine podzemne vode. U tijeku su studijski i projektantski radovi na višenamjenskom hidrotehničkom sustavu uređenja, zaštite i korištenja rijeke Save i zaobalja od Slovenske granice do Siska u sklopu kojega se, između ostalog, predviđa izgradnja HES (hidroenergetska stepenica) Sisak, ustave Prevlaka, ustave Palanjek, MEH (mala hidroelektrana) Ivanja Reka, MEH Petruševec, MEH Šanci, HE Prečko i HE Podsused, te uređenjem i aktiviranjem kanala Sava-(Odra)-Sava. - porast razine podzemne vode u odnosu na prirodno stanje za niskih vodostaja Save na dan sniženje razine podzemne vode u odnosu na prirodno stanje za niskih vodostaja Save na dan Slika Razlika izgrađenog i prirodnog stanja na dan niskih vodostaja Save: izolinije razlika razina podzemne vode na dan (Izvor: Elaborat Višenamjenski hidrotehnički sustav uređenja, zaštite i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska - koncept sustava, Elektroprojekt, 2013.) Svi će ti objekti rezultirati stabilizacijom savskog korita i uspostavom relativno ustaljenih vodostaja rijeke Save, a to će opet utjecati i na razinu podzemne vode i na području crpilišnog kompleksa Črnkovec. Prema preliminarnim proračunima niske razine će se za izgrađeno stanje povisiti za oko 3 m, a visoke razine će se povisiti za 1,2 do 1,5 m

64 - porast razine podzemne vode u odnosu na prirodno stanje za visokih vodostaja Save na dan sniženje razine podzemne vode u odnosu na prirodno stanje za visokih vodostaja Save na dan Slika Razlika izgrađenog i prirodnog stanja na dan visokih vodostaja Save: izolinije razlika razina podzemne vode na dan (Izvor: Elaborat Višenamjenski hidrotehnički sustav uređenja, zaštite i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska - koncept sustava, Elektroprojekt, 2013.) Smjer strujanja podzemne vode u razdobljima niskih i srednjih razina od sadašnjeg smjera JZ-SI promijeniti će se se u smjerove JZ-SI i Z-I. Pri visokim razinama očekuje se promjena smjera strujanja podzemne vode od sadašnjeg smjera Z-I u smjerove JZ-SI i Z-I. Oscilacija dubina do podzemne vode tijekom godine će se sa sadašnjih 5-8 m smanjiti na 4-6 m. Promjene smjera strujanja na području odlagališta Jakuševec imat će pozitivan utjecaj na crpilište Kosnica I. faza jer se oblak onečišćenja ne bi više kretao prema Kosnici. Na području izvorišta Odre (šire područje između Velike Gorice, Črnkovca i Poljane Čičke koje obuhvaća više manjih vodotoka koji su djelomično presuše ili ili su im korita suha cijelom dužinom toka - Kosnica, Ribnica, Bapča, Želin) - niske razine će se za izgrađeno stanje povisiti za 0,5 do 2 m; a srednje i visoke razine će se povisiti se za 0,5 do 1,5 m. Smjer strujanja podzemne vode u razdoblju niskih i srednjih razina će se od sadašnjeg smjera JZ-SI promijeniti u smjer Z-I, dok će se pri visokim razinama zadržati smjer Z-I. 57

65 Godišnje oscilacije dubine do vodnog lica pozemne vode će se sa sadašnjih 1-4 m smanjiti na 0-2 m. To bi vjerojatno omogućilo obnovu, odnosno revitalizaciju područja ovih potoka s izvorišta Odre, uključujući i revitalizaciju nekadašnjih vrijednih vodenih i vlažnih staništa na tom području. Matematskim modelom nisu uzeti u obzir potoci Kosnica, Ribnica, Bapča, Želin koji trebaju poslužiti kao drenovi za podzemne vode, te njihovom revitalizacijom niti podzemna voda ne bi bila blizu površine ili na površini terena. 58

66 4. Obilježja područja ekološke mreže Ekološka mreža je sustav funkcionalno povezanih područja važnih za ugrožene vrste i staništa. Ona uključuje najvrijednija područja za ugrožene vrste i stanišne tipove u Hrvatskoj, uz ona koja su zaštićena EU Direktivom o pticama i Direktivom o staništima. Područja ekološke mreže mogu biti povezana ekološkim koridorima koji omogućuju da vrste između njih komuniciraju i migriraju. Značajna područja su: područja koja su biološki iznimno raznovrsna ili dobro očuvana, a koja su međunarodno značajna po mjerilima međunarodnih ugovora kojih je RH stranka; područja koja bitno doprinose očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti u RH; područja stanišnih tipova koji su ugroženi na svjetskoj, europskoj ili državnoj razini; staništa divljih svojti koje su ugrožene na svjetskoj, europskoj ili državnoj razini; staništa endemičnih svojti za RH; područja koja bitno pridonose genskoj povezanosti populacija bioloških vrsta (ekološki koridori); selidbeni putovi životinja; očuvane šumske cjeline. Uspostava Nacionalne ekološke mreže u Republici Hrvatskoj propisana je Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13) i Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/13). Sukladno Zakonu, ekološka mreža definira se kao sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti, a treba obuhvatiti ekološki važna područja od međunarodne i nacionalne važnosti (međunarodne konvencije, relevantne Direktive EU, nacionalni crveni popisi ugroženih vrsta i staništa). Sukladno mehanizmu EU Direktive o staništima, Zakon o zaštiti prirode propisuje da se dijelovi ekološke mreže mogu štititi kao posebno zaštićena područja i/ili provedbom planova upravljanja, kao i kroz postupak ocjene prihvatljivosti za prirodu svakog ugrožavajućeg zahvata. NATURA 2000 osnovni je program u politici zaštite prirode Europske Unije. Ona obuhvaća mrežu zaštićenih područja zemalja članica Europske Unije. Navedena zaštićena područja važna su zbog očuvanja ugroženih vrsta i stanišnih tipova navedenih u dodacima Direktive o staništima i Direktive o pticama (Council Directive 92/43/EEC; Coucil Directive 79/409/EEC). Ekološkom mrežom proglašavaju se: područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti (Područja očuvanja značajna za ptice POP), 59

67 područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju (Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove POVS) 4.1. Opis područja ekološke mreže na koje zahvat može imati utjecaj Zahvat Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije - Zagreb istok obuhvaća izgradnju vodocrpilišta Kosnica te izgradnju magistralnih cjevovoda Sesvetski Kraljevec Ivanić Grad, Sesvetski Kraljevec Božjakovina, Cerje Vukovje Sveta Helena te Kosnica Cerje, I. etapa i izgradnju precrpne stanice Ivanić Grad. Cijeli zahvat temelji se na izgradnji i korištenju vodocrpilišta Kosnica koje se nalazi izvan granica Ekološke mreže. Najbliže Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) je HR Sava nizvodno od Hrušćice koje je udaljeno m od lokacije zahvata. Područja očuvanja značajna za ptice (POP) u blizini zahvata su HR Sava kod Hrušćice, HR Turopolje te HR Ribnjaci uz Česmu. Udaljenosti navedenih područja od lokacije zahvata prikazane su u tablici Ostala područja Ekološke mreže u kojima će se izvoditi izgradnja magistralnih cjevovoda su HR Varoški lug, HR Ribnjaci Vukšinac i Sisčani, HR Česma šume i HR Ribnjak Dubrava, no kako ona, sukladno Mišljenju (poglavlje 1.1) i očitovanju (Prilog 1.) Ministarstva zaštite okoliša i prirode nisu predmet analize ove Glavne ocjene, u daljnjem tekstu neće biti riječi o njima. Tablica Udaljenost planiranog zahvata od područja ekološke mreže Šifra i naziv područja ekološke mreže Udaljenost od planiranog zahvata (m) Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) HR Sava nizvodno od Hrušćice HR Odra kod Jagodna HR Medvednica HR Odransko polje Područja očuvanja značajna za ptice (POP) HR Sava kod Hruščice HR Turopolje Procjenjuje se da na područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove HR Odra kod Jagodna, HR Medvednica i HR Odransko polje zahvat neće imati utjecaja, prvenstveno zbog velike udaljenosti. Najbliže je područje HR Odra kod Jagodna koje je udaljeno oko metara od lokacije zahvata. Vodni tokovi Odre i okolnih tekućica nastaju na prostoru hipsometrijski 60

68 nižem od terena na području crpilišta Kosnica i izvan su utjecaja crpljenja na razinu podzemne vode, pa i na režim tih vodotokova. Područja očuvanja HR Medvednica i HR Odransko polje udaljena su od lokacije zahvata više od m. Procjenjuje se da, zbog karakteristika zahvata i velike udaljenosti, na ciljeve očuvanja tih područja ekološke mreže neće biti negativnog utjecaja. Područje očuvanja značajno za ptice HR Turopolje udaljeno je m od lokacije zahvata. Procjenjuje se da, zbog karakteristika zahvata i velike udaljenosti, na ciljeve očuvanja ovog područja ekološke mreže neće biti negativnog utjecaja Opis ciljeva očuvanja područja ekološke mreže na koje zahvat može ima utjecaj Tablica Područja Ekološke mreže u zoni utjecaja metara od planiranih lokacija NEM kod i naziv Ciljevi očuvanja Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) obična lisanka (Unio crassus) rogati regoč (Ophiogomphus cecilia) bolen (Aspius aspius) prugasti balavac (Gymnocephalus schraetser) veliki vretenac (Zingel zingel) HR Sava nizvodno od Hrušćice mali vretenac (Zingel streber) dunavska paklara (Eudontomyzon vladykovi) veliki vijun (Cobitis elongata) vijun (Cobitis elongatoides) bjeloperajna krkuša (Romanogobio vladykovi) plotica (Rutilus virgo) Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion 3150 Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) - 91E0* Područja očuvanja značajna za ptice (POP) HR Sava kod Hruščice (s okolnim šljunčarama) vodomar (Alcedo atthis) mala čigra (Sterna albifrons) crvenokljuna čigra (Sterna hirundo) 61

69 mala prutka (Actitis hypoleucos) bregunica (Riparia riparia) Tablica Područja Ekološke mreže izvan zone utjecaja (više od metara od planiranih lokacija) NEM kod i naziv Ciljevi očuvanja Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) HR Odra kod Jagodna Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho- Batrachion močvarna riđa (Euphydryas aurinia) jelenak (Lucanus cervus) alpinska strizibuba (Rosalia alpina) velika četveropjega cvilidreta (Morimus funereus) potočni rak (Austropotamobius torrentium) žuti mukač (Bombina variegata) mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros) veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) južni potkovnjak (Rhinolophus euryale) širokouhi mračnjak (Barbastella barbastellus) HR Medvednica dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersii) velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii) veliki šišmiš (Myotis myotis) Grundov šumski bijelac (Leptidea morsei) gorski potočar (Cordulegaster heros) potočna mrena (Barbus balcanicus) mirišljivi samotar (Osmoderma eremita) Ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-Carpinion) 91L0 Šume pitomog kestena (Castanea sativa) 9260 Bukove šume Luzulo-Fagetum 9110 Ilirske bukove šume (Aremonio-Fagion) 91K0 Šume velikih nagiba i klanaca Tilio-Acerion

70 Špilje i jame zatvorene za javnost 8310 Karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom 8210 četverolisna raznorotka (Marsilea quadrifolia) kiseličin vatreni plavac (Lycaena dispar) močvarna riđa (Euphydryas aurinia) dvoprugasti kozak (Graphoderus bilineatus) jelenak (Lucanus cervus) hrastova strizibuba (Cerambyx cerdo) veliki vodenjak (Triturus carnifex) crveni mukač (Bombina bombina) žuti mukač (Bombina variegata) barska kornjača (Emys orbicularis) HR Odransko polje širokouhi mračnjak (Barbastella barbastellus) riđi šišmiš (Myotis emarginatus) veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) dabar (Castor fiber) vidra (Lutra lutra) veliki panonski vodenjak (Triturus dobrogicus) Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis) Amfibijska staništa Isoeto-Nanojuncetea Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) 91E0* Područja očuvanja značajna za ptice (POP) vodomar (Alcedo atthis) orao kliktaš (Aquila pomarina) HR Turopolje roda (Ciconia ciconia) crna roda (Ciconia nigra) eja strnjarica (Circus cyaneus) kosac (Crex crex) 63

71 crvenoglavi djetlić (Dendrocopos medius) crna žuna (Dryocopus martius) bjelovrata muharica (Ficedula albicollis) štekavac (Haliaeetus albicilla) rusi svračak (Lanius collurio) sivi svračak (Lanius minor) škanjac osaš (Pernis apivorus) siva žuna (Picus canus) jastrebača (Strix uralensis) pjegava grmuša (Sylvia nisoria) 64

72 Tablica Stanje populacija u području zahvata te očekivani utjecaj zahvata na ciljeve očuvanja Ekološke mreže Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) HR Sava nizvodno od Hrušćice Predložene mjere zaštite obična lisanka (Unio crassus) EN ugrožena vrsta Kod izvedbe zahvata spriječiti unošenje invazivnih vrsta u podzemne i nadzemne vodotoke te spriječiti onečišćenje same rijeke, podzemnih tokova i okolnog područja. Opis i rasprostranjenost u Hrvatskoj Stanište obične lisanke su čiste rijeke i jezera, s pješčanim ili šljunčanim dnima. Za uspješan razvoj obična lisanka treba ribljeg domaćina koji se hrani jajima vrste. Prirodni predator ove vrste je vidra (Lutra lutra). Vrsta je posebno osjetljiva na promjene u kemizmu vode i degradacije riječnih udolina. Očekivani/mogući utjecaj plana/programa Kako su glavni razlozi ugroženosti ove vrste onečišćenje, povećanje sedimentacije i predacija, planirani zahvat neće imati utjecaja na populaciju obične lisanke. Potencijalna opasnost može se javiti kod unošenja stranih, invazivnih vrsta. Predložene mjere zaštite rogati regoč (Ophiogomphus cecilia) LC najmanje zabrinjavajuća vrsta Kako se ne očekuje negativan utjecaj zahvata na rogatog regoča, ne propisuju se dodatne mjere zaštite. Opis i rasprostranjenost u Hrvatskoj Rasprostranjenost je u Hrvatskoj ograničena na kontinentalni dio velikih rijeka (Drava, Dunav, Sava) i njihovih pritoka. Ličinke se razvijaju u nizinskim tekućicama, a žive ukopane u sitnom pijesku, izbjegavajući muljevite dijelove dok odrasle jedinke žive u blizini rijeka na pjeskovitoj ili kamenitoj obali. Očekivani/mogući utjecaj plana/programa Kako je najveća prijetnja vrsti uništavanje velikih ravničarskih rijeka zbog izgradnje hidroakumulacija i ostalih hidrotehničkih zahvata, ovaj zahvat neće utjecati na vrstu jer se njeno stanište ne mijenja. 65

73 Predložene mjere zaštite bolen (Aspius aspius) VU osjetljiva vrsta Kod izvedbe zahvata spriječiti unošenje invazivnih vrsta u podzemne i nadzemne vodotoke te spriječiti onečišćenje same rijeke, podzemnih tokova i okolnog područja. Opis i rasprostranjenost u Hrvatskoj Vrsta je rasprostranjena u nizinskim vodama dunavskog slijeva. Uglavnom nastanjuje čiste dijelove rijeke temperature 4 20 C. Razmnožava se od ožujka do lipnja, pri čemu se seli uzvodno, u gornje tokove i pritoke rijeka s jačim strujanjima. Očekivani/mogući utjecaj plana/programa Na vrstu najviše utječu smanjenje količine hrane, mehaničko onečišćenje rijeka te regulacija vodotoka. Pri izvedbi planiranog zahvata nema utjecaja na vrstu jer se on izvodi na dovoljnoj udaljenosti od rijeke. Ipak, potencijalna opasnost može se javiti kod unošenja stranih, invazivnih vrsta. prugasti balavac (Gymnocephalus schraetser) CR kritično ugrožena vrsta Predložene mjere zaštite Kod izvedbe zahvata spriječiti unošenje invazivnih vrsta u podzemne i nadzemne vodotoke te spriječiti onečišćenje same rijeke, podzemnih tokova i okolnog područja. Opis i rasprostranjenost u Hrvatskoj Prugasti balavac je endem dunavskog slijeva koji je kod nas nađen u Savi, Dravi i Dunavu. Živi u glavnom toku rijeke te se zadržava u dubljim dijelovima sa šljunkovitim ili pjeskovitim dnom. veliki vretenac (Zingel zingel) VU osjetljiva vrsta Očekivani/mogući utjecaj plana/programa Prugasti balavac je reofilna vrsta, osjetljiva na onečišćenje i regulacije vodotoka. Ovaj zahvat neće imati utjecaja na vrstu jer se njeno stanište neće uznemiravati. Potencijalna opasnost može se javiti kod unošenja stranih, invazivnih vrsta. Predložene mjere zaštite Kod izvedbe zahvata spriječiti unošenje invazivnih vrsta u podzemne i nadzemne vodotoke te spriječiti onečišćenje same rijeke, podzemnih tokova i okolnog područja. Opis i rasprostranjenost u Hrvatskoj U Hrvatskoj veliki vretenac živi u rijekama Dunavu, Dravi, Muri i Savi u glavnom toku rijeke na pješčanom i šljunkovitom dnu. Tipična noćna vrsta koja se hrani beskralježnjacima i ikrom te ličinkama drugih vrsta riba. Očekivani/mogući utjecaj plana/programa Na velikog veretenca najveći utjecaj imaju zahvati na vodotocima kao što su pregrađivanje i smanjenje brzine vodotoka, povišenje temperature i nakupljanje mulja. Predloženi zahvat neće imati utjecaja na velikog vretenca jer se izgradnjom vodocrpilišta ne mijenja vodotok rijeke. Potencijalna opasnost za vrstu se ipak može javiti kod unošenja stranih, invazivnih vrsta. 66

74 Predložene mjere zaštite mali vretenac (Zingel streber) VU osjetljiva vrsta Kod izvedbe zahvata spriječiti unošenje invazivnih vrsta u podzemne i nadzemne vodotoke te spriječiti onečišćenje same rijeke, podzemnih tokova i okolnog područja. Opis i rasprostranjenost u Hrvatskoj Mali vretenac je endem dunavskog slijeva koji u Hrvatskoj živi u Savi, Dravi, Kupi, Sutli, Dunavu i njihovim pritokama. Nastanjuje pridnene slojeve srednje dubokih tokova rijeka sa šljunkovitim ili pjeskovitim dnom. dunavska paklara (Eudontomyzon vladykovi) NT gotovo ugrožena vrsta Očekivani/mogući utjecaj plana/programa Na malog veretenca najveći utjecaj imaju mehanički zahvati na vodotocima kao što su pregrađivanje i smanjenje brzine vodotoka. Predloženi zahvat neće imati utjecaja na malog vretenca jer se izgradnjom vodocrpilišta ne mijenja vodotok rijeke. Potencijalna opasnost se ipak može javiti kod unošenja stranih, invazivnih vrsta. Predložene mjere zaštite Kako se ne očekuje negativan utjecaj zahvata na dunavsku paklaru, ne propisuju se dodatne mjere zaštite. Opis i rasprostranjenost u Hrvatskoj Dunavska paklara je parazit koji je u Hrvatskoj rasprostranjen u rijekama Savi i Dravi, iako neki znanstvenici smatraju da je riječ o E. mariae. Očekivani/mogući utjecaj plana/programa Kako su glavni uzroci ugroženosti ove paklare regulacija i pregrađivanje vodotoka te onečišćenje voda, procjenjuje se da utjecaja na vrstu izgradnjom vodocrpilišta neće biti. Predložene mjere zaštite veliki vijun (Cobitis elongata) VU osjetljiva vrsta Kod izvedbe zahvata spriječiti unošenje invazivnih vrsta u podzemne i nadzemne vodotoke te spriječiti onečišćenje same rijeke, podzemnih tokova i okolnog područja. Opis i rasprostranjenost u Hrvatskoj Vrsta naseljava gornje i srednje dijelovi tekućica s pješčanim uvalama i obalama. U Hrvatskoj je rasprostranjena u Savi i Kupi. Zahtijeva čistu vodu bogatu kisikom, šljunkovitog ili pješčanog dnano katkad živi na kamenitim podlogama s podvodnom vegetacijom. Očekivani/mogući utjecaj plana/programa Kako su glavni uzroci ugroženosti velikog vijuna regulacija i pregrađivanje vodotoka te onečišćenje voda, utjecaja na vrstu izgradnjom vodocrpilišta neće biti. Potencijalna opasnost se ipak može javiti kod unošenja stranih, invazivnih vrsta. 67

75 Predložene mjere zaštite vijun (Cobitis elongatoides) LC najmanje zabrinjavajuća vrsta Opis i rasprostranjenost u Hrvatskoj Vrsta živi u sporo tekućim rijekama, uglavnom na mjestima gdje je dno muljevito i puno detritusa u koji se može ukopati. Rasprostranjena je cijelim dunavskim slijevom. bjeloperajna krkuša (Romanogobio vladykovi) DD nedovoljno poznata vrsta Opis i rasprostranjenost u Hrvatskoj Ova bentopelagička vrsta nastanjuje glavne riječne tokove gdje je voda duboka, struja polagana, a dno meko i muljevito. U Hrvatskoj je zabilježena u Dravi, Muri, Savi i njihovim pritocima te u Dunavu. Kod izvedbe zahvata spriječiti unošenje invazivnih vrsta u podzemne i nadzemne vodotoke te spriječiti onečišćenje same rijeke, podzemnih tokova i okolnog područja. Očekivani/mogući utjecaj plana/programa Glavni uzroci ugroženosti vijuna su regulacija i pregrađivanje vodotoka te onečišćenje voda. Zbog prirode zahvata stoga se ne očekuje negativan utjecaj na vrstu. Potencijalna opasnost se ipak može javiti kod unošenja stranih, invazivnih vrsta. Predložene mjere zaštite Kod izvedbe zahvata spriječiti unošenje invazivnih vrsta u podzemne i nadzemne vodotoke te spriječiti onečišćenje same rijeke, podzemnih tokova i okolnog područja. Očekivani/mogući utjecaj plana/programa Na bjeloperajnu krkušu najveći utjecaj imaju zahvati na vodotocima kao što su pregrađivanje i smanjenje brzine vodotoka te povišenje temperature. Predloženi zahvat neće imati utjecaja na vrstu jer se izgradnjom vodocrpilišta ne mijenja vodotok rijeke. Potencijalna opasnost se ipak može javiti kod unošenja stranih, invazivnih vrsta. Predložene mjere zaštite plotica (Rutilus virgo) NT gotovo ugrožena vrsta Opis i rasprostranjenost u Hrvatskoj Vrsta živi u jatima u jezerima i većima rijekama. U Hrvatskoj nastanjuje rijeke dunavskog slijeva. Kod izvedbe zahvata spriječiti unošenje invazivnih vrsta u podzemne i nadzemne vodotoke te spriječiti onečišćenje same rijeke, podzemnih tokova i okolnog područja. Očekivani/mogući utjecaj plana/programa Pretpostavlja se da na ploticu najveći utjecaj imaju zahvati na vodotocima kao što su pregrađivanje i promjena brzine vodotoka te onečišćenje vode. Predloženi zahvat neće imati utjecaja na vrstu jer se izgradnjom vodocrpilišta ne mijenja vodotok rijeke. Potencijalna opasnost se ipak može javiti kod 68 unošenja stranih, invazivnih vrsta.

76 Šifra stanišnog tipa 3150 Hrvatski naziv staništa Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion Nacionalna Klasifikacija Staništa A A A A Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion dobro su zastupljene u Hrvatskoj, od mediteranskog (Vranskoj jezero, Ponikve na Krku) do kontinentalnog područja. To su jezera i bare pretežno prljavosive do plavozelene vode, naročito bogata otopljenim bazama (ph obično iznad 7), kojima slobodno plivaju biljke sveze Hydrocharition. U dubljim i otvorenim vodama ta su jezera i bare sa zajednicama velikih mrijesnjaka sveze Magnopotamion. Te su vode nastale prirodnim putem, no u ova se staništa ubrajaju i umjetni kanali s više-manje stajaćom vodom koji su obrasli istim tipovima vegetacije. Biljne vrste po kojima se stanište prepoznaje: Hydrocharition - Lemna spp., Spirodela spp., Wolffia spp., Hydrocharis morsus-ranae, Stratiotes aloides, Utricularia australis, Utricularia vulgaris, Aldrovanda vesiculosa, Azolla filiculoides. Magnopotamion - Potamogeton lucens, P. zizii, P. praelongus, P. perfoliatus. Uzroci ugroženosti i očekivani utjecaji plana: Vegetacija vodenjara je prirodna pa zavisi isključivo o vodi. Bile one prirodne ili umjetne, sve dok imamo slatkovodne vodene površine, opstanak staništa s pripadnom vegetacijom je neupitan. Ipak, taj je tip vegetacije podložan brzim promjenama. Nedostatak makrofitske vegetacije često je vezan i uz poribljavanje riba koje se hrane lišćem, što zbog sportskog ribolova a što zbog zaustavljanja pretjeranog obrastanja i uzdizanja dna jezera. Kako se ništa od navedenog neće dogoditi pri izgradnji i korištenju vodocrpilišta Kosnica, ne postoji opasnost da će zahvat imati utjecaja na stanište. Nacionalna Klasifikacija Šifra stanišnog tipa Hrvatski naziv staništa Staništa Rijeke s muljevitim obalama obraslim s A Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p. One se mogu se pronaći na blago položenim odsječcima svih naših nizinskih rijeka. Muljevite obale rijeka u nizinskom do brežuljkastom području obrastaju s vegetacijom jednogodišnjih pionirskih nitrofilnih biljaka sveza Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p. U proljeće i rano ljeto stanište je golo, vegetacija se, osim u slučaju nepovoljnih prilika poput poplavne vode, razvija kasnije ljeti. U protivnom razvija se slabo ili izostaje. Biljne vrste za raspoznavanje staništa: Chenopodium rubrum, Bidens frondosa, Polygonum lapathifolium, Xanthium sp., Potentilla supina. Ponekad se nadovezuje na guste populacije dvozuba (Bidens spp.) ili neofitskih vrsta. Uzroci ugroženosti i očekivani utjecaji plana: Ugrožava ih kanaliziranje velikih rijeka, spuštanje njihovih korita i uređivanje obala. Mjesto zahvata udaljeno je više od m od navedenog staništa te je procijenjeno da zbog udaljenosti i karakteristika zahvata negativnog utjecaja neće biti. Šifra stanišnog tipa 91E0* Hrvatski naziv staništa Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) Nacionalna Klasifikacija Staništa E E E E E E Aluvijalne šume su šume uz vodotoke u kojima prevladavaju Alnus glutinosa i Fraxinus excelsior umjerenog do borealnog područja Europe, rasprostranjene od nizinskog (Alno-Padion) do brdskog pojasa (Alnion incanae). Tu spadaju i galerijske šikare i šume vrba (Salix alba, S. fragilis) i topola (Populus nigra). Iako su sve periodički poplavljene godišnjim podizanjem nivoa vode u vodotocima, stanište je za niskog vodostaja ocjedito i prozračno. 69

77 Biljne vrste po kojima se stanište prepoznaje: U sloju drveća: Alnus glutinosa, Alnus incana, Fraxinus excelsior, Populus nigra, Salix alba, Salix fragilis, Ulmus glabra; U sloju zeljastog bilja: Angelica sylvestris, Cardamine amara, C.pratensis, Carex acutiformis, C. pendula,, C. remota, C. strigosa, Cirsium oleraceum, Equisetum telmateia, Equisetum spp., Filipendula ulmaria, Geranium sylvaticum, Geum rivale, Lycopus europaeus, Lysimachia nemorum, Rumex sanguineus, Stellaria nemorum, Urtica dioica. Uzroci ugroženosti i očekivani utjecaji plana: Najviše ih ugrožava kanaliziranje i melioracije manjih rijeka i vodotokova te unošenje stranih vrsta na staništa koja su zauzimale zavičajne vrste. Hidromelioracije su prouzročile nestanak poplavnih područja, pad razina podzemnih voda i u novonastalim uvjetima krčenje šuma i pretvaranje u poljoprivredno zemljište. Zbog udaljenosti od zahvata, prirode zahvata na vodocrpilištu Kosnica, kao i uzroka ugroženosti ovog staništa, ne očekuje se direktan utjecaj na aluvijalne šume koje su primarno vezane uz poplavno područje oko rijeke Save. 70

78 Područja očuvanja značajna za ptice (POP) vodomar (Alcedo atthis) LC najmanje zabrinjavajuća vrsta HR Sava kod Hrušćice Predložene mjere zaštite Kako se ne očekuje negativan utjecaj zahvata na vodomara, ne propisuju se dodatne mjere zaštite. Opis i rasprostranjenost u Hrvatskoj Vodomar je stanarica raširena po cijeloj Hrvatskoj. Živi u blizini rijeka, potoka ili jezera bistre vode jer se hrani malim ribama koje ih nastanjuju. U Hrvatskoj gnjezdi 1,5 % europske populacije. mala čigra (Sterna albifrons) LC najmanje zabrinjavajuća vrsta Očekivani/mogući utjecaj plana/programa Vodomar je teritorijalna vrsta vezana uz obalu rijeke. Kako je planirani zahvat udaljen više od m od obale rijeke Save pretpostavlja se da negativnog utjecaja na populaciju vodomara neće biti. Predložene mjere zaštite Kako vrsta na rijeci Savi gnijezdi samo nizvodnije kod Ivanje Reke, ne očekuje se negativan utjecaj zahvata na malu čigru te se ne propisuju dodatne mjere zaštite. Opis i rasprostranjenost u Hrvatskoj Mala čigra je u Hrvatskoj malobrojna gnjezdarica koja gnijezdi samo na Dravi u Podravini i na Savi kod Ivanje Reke nizvodno od Zagreba. Svaka populacija broji po petnaestak parova. U priobalju postoje kolonije na otočićima Mišnjak, Lagnjići i kod Rovinja. Ukupna Hrvatska populacija danas broji 50 do 60 parova. Očekivani/mogući utjecaj plana/programa Predloženi zahvat ne obuhvaća staništa pogodna za gniježđenje ili prehranu male čigre pa se zato ne očekuje njegov negativan utjecaj na vrstu. Predložene mjere zaštite crvenokljuna čigra (Sterna hirundo) LC najmanje zabrinjavajuća vrsta Opis i rasprostranjenost u Hrvatskoj Zimuje na zaštićenim obalnim vodama, estuarijima i duž riječnih tokova. Izrazito je migratorna. Hrani se ribom i često prati jata grabežljivih riba i hrani se njihovim plijenom. Gnijezda grade na golom tlu, ponekad i u niskom, rijetkom raslinju. U blizini zahvata nalazi se stanište pogodno za gniježđenje crvenokljune čigre, no dovoljno je udaljeno od zahvata tako da se predviđa da utjecaja neće biti te se ne pripisuju dodatne mjere zaštite. Očekivani/mogući utjecaj plana/programa Kako vrstu najviše ugrožavaju uređivanje rijeka, turizam, rekreativne aktivnosti i zagađenje voda, procjenjuje se da zahvat izgradnje vodocrpilišta neće imati utjecaja na vrstu. 71

79 Predložene mjere zaštite mala prutka (Actitis hypoleucos) VU osjetljiva vrsta Kako se ne očekuje negativan utjecaj zahvata na malu prutku, ne propisuju se dodatne mjere zaštite. Opis i rasprostranjenost u Hrvatskoj Malobrojna je gnjezdarica rijeka sa šljunkovitim i pjeskovitim sprudovima, otocima i obalama uz rijeke Dravu i Savu te Zrmanju, Krupu, Krku, Krčić i Cetinu. Ukupna gnijezdeća populacija u Hrvatskoj iznosi oko 380 parova. Najčešće obitavaju uz rijeke, jezera i potoke i morske obale. Najdraže su im šljunkovite i kamenite obale, osobito uz gornje tokove rijeka, te riječna ušća, lagune, slane močvare, kanali i lokve. Očekivani/mogući utjecaj plana/programa Glavni uzroci ugroženosti male prutke su uređivanje rijeka, turizam, rekreativne aktivnosti, zagađenje voda, lov i krivolov. Izgradnjom vodocrpilišta Kosnica neće se narušiti stanište vrste. Očekuje se da zahvat neće utjecati na vrstu. bregunica (Riparia riparia) LC najmanje zabrinjavajuća vrsta Predložene mjere zaštite Kako se ne očekuje negativan utjecaj zahvata na bregunicu, ne propisuju se dodatne mjere zaštite. Opis i rasprostranjenost u Hrvatskoj Bregunica prvenstveno živi na mjestima gdje pored vode postoje strme zemljane obale. Na takvim mjestima kopa rupe za svoja gnijezda. U Hrvatskoj naseljava Panonsku nizinu, duž većih rijeka, a nalazimo ju i na području Južne Dalmacije. Ptica je selica koja se kod nas pojavljuje sredinom travnja, a odlazi krajem kolovoza ili početkom rujna. Očekivani/mogući utjecaj plana/programa Glavni uzroci ugroženosti bregunice su uređivanje rijeka, turizam i rekreativne aktivnosti. Izgradnjom vodocrpilišta Kosnica neće se narušiti stanište vrste. Očekuje se da zahvat neće utjecati na vrstu. Tipovi staništa na lokaciji zahvata u buffer zoni m Unutar zone utjecaja predmetnog zahvata (1 000 m) nalazi se 9 tipova staništa. Radi se ponajviše o kultiviranim i antropogeniziranim područjima, uz iznimku stalnih i povremenih vodotoka te srednjih i donjih tokova sporih vodotoka. U nastavku dajemo opis svih staništa u buffer zoni od m, sukladno Nacionalnoj klasifikaciji staništa (NKS). A.2.3. Stalni vodotoci Površinske vode (potoci i rijeke) različite brzine strujanja, od brzih i turbulentnih do sporih i laminarnih, koje teku koritima nastalim djelovanjem vode iz uzvodnih dijelova toka koji su na višim nadmorskim visinama. 72

80 A Srednji i donji tokovi sporih vodotoka Srednji i donji tokovi palearktičkih nizinskih vodotoka, s vodenim biocenozama koje su vrlo slične onima u stajaćim vodama. Od životinjskih članova životnih zajednica prevladavaju Ciliata, Nematoda i Oligochaeta. Isto tako mogu biti znatno zastupljeni Gastropoda (Amphimelania, Theodoxus, Fagotia i dr.) i Crustacea (Corophium, Gammarus, Asellus). Osobito su brojne i ličinke Diptera (Chironomidae). U manjem su broju utvrđene vrste Turbellaria (Dugesia gonocephala), Bivalvia (Sphaerium, Anodonta), Hydracarina, ličinke Odonata (Gomphus), ličinke Trichoptera i dr. I.2.1. Mozaične kultivirane površine Poljoprivredne površine različitih kultura na malim parcelama, često u mozaiku s elementima seoskih naselja i/ili prirodne i poluprirodne vegetacije. I.8.1. Javne neproizvodne kultivirane zelene površine Uređene zelene površine, često s mozaičnom izmjenom drveća, grmlja, travnjaka i cvjetnjaka, različitog načina održavanja i prvenstveno estetske, edukativne i/ili rekreativne namjene, uključujući i namjenske zelene površine za sport i rekreaciju. I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama Okrupnjene homogene parcele većih površina s intenzivnom obradom (višestruka obrada tla, gnojidba, biocidi i dr.) s ciljem masovne proizvodnje ratarskih kultura. Često je prisustvo hidromelioracijske mreže, koja obično prati međe između parcela. J.1.1. Aktivna seoska podrucja Seoska područja na kojima se održao seoski način života. Definicija tipa na ovoj razini podrazumijeva prostorni kompleks. J.4.3. Površinski kopovi Površine nastale eksploatacijom različitih sirovina koje se koriste u industriji, na kojima se zbog načina dobivanja mineralnih i drugih sirovina otvaraju "rane" u površini zemlje, uz značajnu promjenu geomorfoloških karakteristika terena. Vrlo često se u iskopinama pojavljuje podzemna voda pa nastaju bazeni i jezera. Definicija tipa na ovoj razini ne mora, ali i može podrazumijevati prostorni komplekse s izmjenom kopnih površina, odlagališta, zgrada i sl. J.4.4. Infrastrukturne površine Prostori koji se koriste za prijevoz, istovar i utovar dobara i ljudi te prijenos energije. To su prostori s vrlo velikim stupnjem površinske nepropusnosti. Definicija tipa na ovoj razini u pravilu podrazumijeva prostorne komplekse s izmjenom površina različite namjene. A Povremeni vodotoci Vodotoci u kojima je protok prekinut dijelom godine, ostavljajući korito suhim ili s bazenčićima. 73

81 4.3. Kartografski prikazi područja ekološke mreže s ucrtanom lokacijom zahvata Slika Karta ekološke mreže Natura 2000 u okolici zahvata (DZZP, 2013.) 74

82 Slika Karta staništa u okolici zahvata (DZZP, 2013.) 75

83 5. Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu U okviru Prostornog plana područja posebnih obilježja Črnkovec Zračna luka Zagreb (Glasnik Zagrebačke županije, br. 23/12) definirane su granice potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec sukladno Prostornom planu Zagrebačke županije, u cilju učinkovite zaštite budućeg crpilišta. Zahvatom je predviđena rekonstrukcija dijela vodovodne mreže, izgradnja nove vodovodne mreže i pripadnih objekata vodoopskrbnog sustava s ciljem poboljšanja pogonskih uvjeta te smanjenja gubitaka i redukcije pojave kvarova. Na taj način osigurat će se vodoopskrba stanovništva na prostoru koje danas nije obuhvaćeno javnim sustavom vodoopskrbe Utjecaj zahvata na vode Utjecaj crpljenja vode kontinuiranom crpnom količinom od 0,9 m 3 /s na izvedenom crpilištu Kosnica I. faza na razinu podzemne vode u okolnom području bit će sljedeći: - pri niskim vodostajima Save, odnosno pri niskim razinama podzemne vode, razina podzemne vode će se sniziti u odnosu na prirodno stanje za: o oko 1,75 m po liniji zdenaca, tj. na približnu kotu od 97,25 m n.m. o oko 0,85 m na području naselja Velika Kosnica, tj. na približnu kotu od 98,90 m n.m. o oko 1,1 m na području naselja Novaki Ščitarjevski, tj. na približnu kotu od 97,65 m n.m. o oko 1,0 m na području Ščitarjeva, tj. na približnu kotu od 97,50 m n.m. Smjer tečenja podzemne vode pri niskim vodostajima je od Mičevca do Velike Kosnice od jugozapada prema sjeveroistoku, odnosno uglavnom paralelan toku Save, a između Velike Kosnice i Ščitarjevskih Novaka podzemna voda će, zbog crpljenja teći približno okomito na red bunara, odnosno od sjeverozapada prema jugoistoku. Istočno od ceste Ščitarjevski Novaki - Ščitarjevo smjer tečenja podzemne vode bit će ponovno blizu onome u prirodnim uvjetima, tj. od jugozapada prema sjeveroistoku. - pri visokim vodostajima Save, odnosno pri visokim razinama podzemne vode, razina podzemne vode će se sniziti u odnosu na prirodno stanje za: o oko 1,60 m po liniji zdenaca, tj. na približnu kotu od 99,40 m n.m. o oko 1,05 m na području naselja Velika Kosnica, tj. na približnu kotu od 100,45 m n.m. o oko 0,05 m na području naselja Novaki Ščitarjevski, tj na približnu kotu od 100,70 m n.m., o oko 0,65 m na području Ščitarjeva, tj na približnu kotu od 98,85 m n.m. Za visokih vodostaja Sava i u prirodnim uvjetima i pri crpljenju vode na crpilištu Kosnica I. faza napaja podzemlje pa podzemna voda teče od sjeverozapada prema jugoistoku, samo što će u uvjetima crpljenja brzine tečenja u području između Mičevca i Ščitarjevskih Novaka biti nešto veće u odnosu na prirodno stanje. Idući od zone omeđene crtom Velika Kosnica Ščitarjevo - Novaki Ščitarjevski - nekadašnje Omladinsko naselje sedam sekretara SKOJ-a Velika Kosnica prema sjeveru, zapadu jugu i 76

84 istoku, utjecaji crpljenja na prirodnu razinu podzemnih voda progresivno se smanjuju i značajno su manji od sezonskih i godišnjih oscilacija razina podzemne vode. Zbog toga crpljenje podzemne vode na crpilištu Kosnica I. faza neće utjecati na površinske vodotokove koji se formiraju na području južno-jugoistočno od crpilišta. Najbliži je izvor potoka Kosnica koji se nalazi kod mjesta Mala Kosnica, oko 1,5 km jugozapadno i, u odnosu na smjer tečenja podzemne vode, uzvodno od crpilišta, tj. u području gdje će utjecaji crpljenja na prirodnu razinu podzemne vode biti zanemarivi. Treba spomenurti da se i u prirodnim uvjetima potok Kosnica još prije desetak godina formirao i tekao samo u kišnom razoblju i za visokih vodostaja Save i visoke razine podzemne vode. Međutim, zbog kontinuiranog produbljavanja korita Save i snižavanja razine podzemne vode, danas je početni dio korita potoka Kosnica uglavnom suh, a izvor se aktivira tek pri ekstremno visokim vodostajima Save. Uz rijeku Savu, istočno od Ščitarjeva, nalazi zapušteni nekadašnji rukavac Save Savišće koji je veći dio godine suh i na nekim mjestima služi za ilegalno odlaganje otpada. I on se nalazi u području gdje se utjecaji crpljenja mogu smatrati zanemarivima. Ostali vodotoci, tj. Odra, Ribnica, Želin, Bapča, Siget i Stara Lomnica, nastaju više kilometara jugoistočno, na prostoru hipsometrijski nižem od terena na području crpilišta Kosnica I. faza i izvan su utjecaja crpljenja na razinu podzemne vode, pa i na režim tih vodotokova. Isto vrijedi i za jezero (šljunčaru) Novo Čiče. Druga planirana crpilišta ( Kosnica II. faza, Kosnica III. faza, Kosnica Mičevec, Kosnica Istok i Črnkovec još nisu tehnički definirana i pitanje je hoće li i kada doći do njihove realizacije, no kako se ona moraju locirati i dimenzionirati tako da neće imati značajnije međusobne utjecaje, može se pretpostaviti da će za svako pojedinačno crpilište utjecaji na razinu podzemne vode biti slični onima Kosnice I.faza. Važno je naglasiti da je cijelo područje crpilišnog kompleksa Črnkovec obuhvaćeno Prostornim planom područja posebnih obilježja Črnkovec - Zračna luka Zagreb i Prostornim planom Zagrebačke županije kojima je propisano da se do konačnog određivanja zona sanitarne zaštite vodocrpilišta cijelo područje treba tretirati kao zonu strogog ograničenja izgradnje, odnosno područje II. kategorije zaštite prostora. To se sigurno može smatrati pozitivnim utjecajem na okoliš. Pri procjeni utjecaja na okoliš crpilišnog kompleksa Črnkovec treba uzeti u obzir da su u tijeku studijski i projektantski radovi na višenamjenskom hidrotehničkom sustavu uređenja, zaštite i korištenja rijeke Save i zaobalja od Slovenske granice do Siska. Realizacija tog projekta rezultirat će stabilizacijom savskog korita i uspostavom relativno ustaljenih vodostaja rijeke Save, što će također utjecati i na razinu podzemne vode i na području crpilišnog kompleksa Črnkovec. Prema preliminarnim proračunima niske razine će se za izgrađeno stanje povisti za oko 3 m, a visoke razine će se povisiti za 1,2 do 1,5 m. Smjer strujanja podzemne vode u razdobljima niskih i srednjih razina od sadašnjeg smjera JZ-SI promijenit će se se u smjerove JZ-SI i Z-I. Pri visokim razinama očekuje se promjena smjera strujanja podzemne vode od sadašnjeg smjera Z-I u smjerove JZ-SI i Z-I. Oscilacija dubina do podzemne vode tijekom godine će se sa sadašnjih 5-8 m smanjiti na 4-6 m. Promjene smjera strujanja na području odlagališta Jakuševec imat će pozitivan utjecaj na crpilište Kosnica I. faza jer se oblak onečišćenja ne bi više kretao prema Kosnici. 77

85 Na području izvorišta Odre (šire područje između Velike Gorice, Črnkovca i Poljane Čičke koje obuhvaća više manjih vodotoka koji su djelomično presušili ili su im korita suha cijelom dužinom toka - Kosnica, Ribnica, Bapča, Želin) niske razine će se za izgrađeno stanje povisiti za 0,5 do 2 m, a srednje i visoke razine će se povisiti se za 0,5 do 1,5 m. Smjer strujanja podzemne vode u razdoblju niskih i srednjih razina će se od sadašnjeg smjera JZ-SI promijeniti u smjer Z-I, dok će se pri visokim razinama zadržati smjer Z-I. Godišnje oscilacije dubine do vodnog lica pozemne vode će se sa sadašnjih 1-4 m smanjiti na 0-2 m. Sve će to anulirati ili značajno smanjiti eventualne negativne utjecaje eksploatacije podzemne vode u slučaju realizacije crpilišnog kompleksa Črnkovec u odnosu na današnje stanje Mogući izravni, neizravni, privremeni, trajni utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže Za područja ekološke mreže važna je zaštita, čuvanje i obnavljanje svih podzemnih voda uz osiguravanje ravnoteže između crpljenja i prihranjivanja podzemne vode, a da se pri tome trajno ne ugrozi stanje drugih vodnih tijela podzemnih voda. Cjelovitom uspostavom regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagrebačke županije neće doći do promjene vodnog režima na užem i širem području. Od svih predviđenih zahvata značajniji utjecaj na okoliš, a time i ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže, može imati samo crpljenje podzemne vode, odnosno snižavanje razine podzemne vode uvjetovano crpljenjem. Raspoloživi podaci i nivo njihove obrade omogućuju točnu procjenu utjecaja crpljenja na crpilištu Kosnica I. faza na razinu podzemne vode u području pod utjecajem crpljenja, dok za druga crplišta, čije se eventualno izvođenje predviđa u još nedefiniranoj budućnosti, nisu provedena istraživanja niti postoji projektna dokumentacija, tako da nedostaje cijeli niz bitnih podataka za točniju prognozu buduće eksploatacije na razinu podzemne vode, pa je moguća samo gruba procjena njihovog utjecaja na okoliš na temelju analogije s crpilištem Kosnica I. faza. Budući da su hidrogeološke analize pokazale da crpljenje podzemne vode na crpilištu Kosnica I. faza neće utjecati na površinske vodotokove koji se formiraju na području južnojugoistočno od crpilišta, a slijedom toga niti na bioraznolikost za koju odgovarajući režim površinskih i podzemnih voda predstavlja važan ekološki čimbenik, ne procjenjuju se izravni i trajni utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Na vrste i staništa koje dolaze unutar područja najbližeg zahvatu (1 600 m), HR Sava nizvodno od Hrušćice, realizacijom zahvata neće biti negativnog utjecaja. To su primarno vodene životinje i staništa poplavnih šuma koja su direktno vezane uz rijeku Savu te na njih najviše utječu hidrotehnički i hidroakumulacijski zahvati vezani uz sam tok rijeke. Izgradnjom vodocrpilišta Kosnica ne mijenja se vodni režim rijeke Save tako da životinjski i biljni svijet vezan uz rijeku neće biti narušen ovim zahvatom. Neizravni i kratkotrajni utjecaji predviđaju se tijekom pripreme i izgradnje zahvata, za što su propisane odgovarajuće mjere zaštite. 78

86 Tijekom građenja javljaju se utjecaji koji su posljedica uobičajenih građevinskih aktivnosti, privremenog karaktera i nestaju prestankom građenja. Primjenom mjera koje uključuju dobru organizaciju gradilišta, korištenjem tehnologije koja udovoljava svim propisanim atestima, kao i provedbom nadzora tijekom izvođenja radova, očekuje se da će se tijekom pripreme i izgradnje zahvata ti utjecaji značajno umanjiti Mogući kumulativni utjecaj zahvata s drugim postojećim i planiranim zahvatima na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže Pri procjeni kumulativnih utjecaja na okoliš planiranog crpilišnog kompleksa Črnkovec ( Kosnica-Mičevec, Kosnica-istok i Črnkovec ) treba uzeti u obzir da su u tijeku studijski i projektantski radovi na višenamjenskom hidrotehničkom sustavu uređenja, zaštite i korištenja rijeke Save i zaobalja od Slovenske granice do Siska. Realizacija tog projekta rezultirat će stabilizacijom savskog korita i uspostavom relativno ustaljenih vodostaja rijeke Save, što će također utjecati i na razinu podzemne vode i na području crpilišnog kompleksa Črnkovec. Prema preliminarnim proračunima niske razine će se za izgrađeno stanje povisiti za oko 3 m, a visoke razine će se povisiti za 1,2 do 1,5 m. Oscilacija dubina do podzemne vode tijekom godine će se sa sadašnjih 5-8 m smanjiti na 4-6 m. Također, promjene smjera strujanja na području odlagališta Jakuševec imat će pozitivan utjecaj na crpilište Kosnica I. faza jer se oblak onečišćenja ne bi više kretao prema Kosnici. Na području izvorišta Odre (više manjih vodotoka - Kosnica, Ribnica, Bapča, Želin) niske razine će se za izgrađeno stanje povisiti za 0,5 do 2 m, a srednje i visoke razine će se povisiti za 0,5 do 1,5 m. Sve će to značajno smanjiti eventualne negativne utjecaje eksploatacije podzemne vode u slučaju realizacije crpilišnog kompleksa Črnkovec u odnosu na današnje stanje. Budući da je tehnologija koja se primjenjuje prilikom izgradnje, kao i same aktivnosti na planiranom zahvatu, lokalnog karaktera i odnose se na naseljena područja u kojima postoji vodoopskrbni sustav kojega je potrebno rekonstruirati i/ili dograditi, u tom se dijelu ne očekuje kumulativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Potencijalni kumulativni učinak mogao bi se ogledati prilikom izgradnje svakog idućeg vodocrpilišta unutar kompleksa Črnkovec. Ipak, raspoloživi podaci i nivo njihove obrade omogućuju točnu procjenu utjecaja crpljenja na crpilištu Kosnica I. faza na razinu podzemne vode u području pod utjecajem crpljenja, dok za druga crplišta, čije se eventualno izvođenje predviđa u još nedefiniranoj budućnosti, nisu provedena istraživanja niti postoji projektna dokumentacija, tako da nedostaje cijeli niz bitnih podataka za točniju prognozu buduće eksploatacije na razinu poduzemne vode, pa je moguća samo gruba procjena njihovog kumulativnog utjecaja na okoliš na temelju analogije s crpilištem Kosnica I. faza. S obzirom na zakonsku obvezu izrade procjene utjecaja na okoliš za svako pojedino vodocrpilište, kumulativni utjecaji bit će analizirani naknadno, tj. prilikom izrade tih dokumenata. 79

87 5.4. Mogući utjecaj klimatskih promjena (temperature i oborina) na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže U ovom poglavlju navedena su godišnja i sezonska odstupanja od do godine za parametre temperature i oborina u odnosu na razdoblje od do Godine. Tijekom promatranog razdoblju zabilježena su i ekstremna klimatska odstupanja. Nadalje, analizirane su klimatske promjene u budućoj klimi te su prikazana kroz dva 30-godišnja razdoblja (razdoblje od do godine te razdoblje od do godine). Slijedom navedenoga procijenjen je utjecaj klimatskih promjena (temperature i oborina) na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. 80

88 Prikaz klimatskih trendova od do godina: ekstremno toplo, vrlo sušno Slika Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka ( C) za godinu od prosječnih vrijednosti ( ) te količina oborine za godinu izražena u % višegodišnjeg ( ) odgovarajućeg mjesečnog srednjaka 81

89 2004. godina vrlo toplo, normalna razina oborina Slika Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka ( C) za godinu od prosječnih vrijednosti ( ) te količina oborine za godinu izražena u % višegodišnjeg ( ) odgovarajućeg mjesečnog srednjaka 82

90 2005. godina normalna temperatura, normalna razina oborina Slika Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka ( C) za godinu od prosječnih vrijednosti ( ) te količina oborine za godinu izražena u % višegodišnjeg ( ) odgovarajućeg mjesečnog srednjaka 83

91 2006. godina vrlo toplo, sušno Slika Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka ( C) za godinu od prosječnih vrijednosti ( ) te količina oborine za godinu izražena u % višegodišnjeg ( ) odgovarajućeg mjesečnog srednjaka 84

92 2007. godina ekstremno toplo, normalna razina oborina Slika Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka ( C) za godinu od prosječnih vrijednosti ( ) te količina oborine za godinu izražena u % višegodišnjeg ( ) odgovarajućeg mjesečnog srednjaka 85

93 2008. godina - ekstremno toplo, sušno Slika Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka ( C) za godinu od prosječnih vrijednosti ( ) te količina oborine za godinu izražena u % višegodišnjeg ( ) odgovarajućeg mjesečnog srednjaka 86

94 2009. godina - ekstremno toplo, normalna razina oborina Slika Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka ( C) za godinu od prosječnih vrijednosti ( ) te količina oborine za godinu izražena u % višegodišnjeg ( ) odgovarajućeg mjesečnog srednjaka 87

95 2010. godina toplo, vrlo kišno Slika Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka ( C) za godinu od prosječnih vrijednosti ( ) te količina oborine za godinu izražena u % višegodišnjeg ( ) odgovarajućeg mjesečnog srednjaka 88

96 2011. godina ekstremno toplo, ekstremno sušno Slika Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka ( C) za godinu od prosječnih vrijednosti ( ) te količina oborine za godinu izražena u % višegodišnjeg ( ) odgovarajućeg mjesečnog srednjaka 89

97 2012. godina ekstremno toplo, normalna razina oborina Slika Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka ( C) za godinu od prosječnih vrijednosti ( ) te količina oborine za godinu izražena u % višegodišnjeg ( ) odgovarajućeg mjesečnog srednjaka 90

98 2013. godina ekstremno toplo, vrlo kišno Slika Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka ( C) za godinu od prosječnih vrijednosti ( ) te količina oborine za godinu izražena u % višegodišnjeg ( ) odgovarajućeg mjesečnog srednjaka 91

99 Analizom priloženih karata klimatskih trendova u razdoblju od do godine (izvor: DHMZ) utvrđen je signifikantan porast temperature u odnosu na klimatski prosjek , što prikazuje graf Srednje godišnje temperature izražene su u percentilima gdje vrijednosti od 25 do 75 predstavljaju normalno odstupanje od prosječne srednje vrijednosti za period od do Vrijednosti od 9 do 25 predstavljaju prosječne temperature hladnije od višegodišnjeg ( ) prosjeka, dok vrijednosti od 75 do 91 predstavljaju temperature toplije od višegodišnjeg prosjeka. Vrijednosti od 2 do 9 predstavljaju vrlo hladne prosječne temperature, a od 91 do 98 vrlo tople. Ekstremno hladne i ekstremno tople prosječne temperature predstavljene su s vrijednostima manjim od 2 i većim od 98. Srednje godišnje količine oborina izražene su u percentilima gdje vrijednosti od 25 do 75 predstavljaju normalno odstupanje od prosječne srednje vrijednosti za period od do Vrijednosti od 9 do 25 predstavljaju prosječno suše razdoblje od višegodišnjeg ( ) prosjeka, dok vrijednosti od 75 do 91 predstavljaju prosječno kišnije razdoblje od višegodišnjeg prosjeka. Vrijednosti od 2 do 9 predstavljaju vrlo sušna razdoblja, a od 91 do 98 vrlo kišna. Ekstremno sušna i ekstremno kišna razdoblja predstavljene su s vrijednostima manjim od 2 i većim od 98. Graf Temperaturno odstupanje te odstupanje količine oborina od klimatskog prosjeka ( ) u razdoblju od do Percentili odstupanja Temperaturno i oborinsko odstupanje od klimatskog prosjeka ( ) u razdoblju od do padaline temperatura 92

100 Prikaz sezonskih klimatskih varijacija od do Temeljem analize sezonskih klimatskih promjena u razdoblju od do Godine (izvor: DHMZ) izrađen je prikaz sezonskih klimatskih varijacija za parametre temperature i oborina te je prikazan u grafovima i Srednje sezonske temperature izražene su u percentilima gdje vrijednosti od 25 do 75 predstavljaju normalno odstupanje od prosječne srednje vrijednosti za period od do Vrijednosti od 9 do 25 predstavljaju prosječne temperature hladnije od višegodišnjeg ( ) prosjeka, dok vrijednosti od 75 do 91 predstavljaju temperature toplije od višegodišnjeg prosjeka. Vrijednosti od 2 do 9 predstavljaju vrlo hladne prosječne temperature, a od 91 do 98 vrlo tople. Ekstremno hladne i ekstremno tople prosječne temperature predstavljene su s vrijednostima manjim od 2 i većim od 98. Srednje sezonske količine oborina izražene su u percentilima gdje vrijednosti od 25 do 75 predstavljaju normalno odstupanje od prosječne srednje vrijednosti za period od do Vrijednosti od 9 do 25 predstavljaju prosječno suše razdoblje od višegodišnjeg ( ) prosjeka, dok vrijednosti od 75 do 91 predstavljaju prosječno kišnije razdoblje od višegodišnjeg prosjeka. Vrijednosti od 2 do 9 predstavljaju vrlo sušna razdoblja, a od 91 do 98 vrlo kišna. Ekstremno sušna i ekstremno kišna razdoblja predstavljene su s vrijednostima manjim od 2 i većim od 98. Graf Sezonska temperaturna odstupanja od klimatskog prosjeka ( ) u razdoblju od do Percentili odstupanja Temperaturno i oborinsko odstupanje od klimatskog prosjeka ( ) u razdoblju od do temperatura zima 70 temp proljeće 60 temp ljeto temp jesen 40 padaline 30 temperatura

101 Graf Sezonska odstupanja količina oborina od klimatskog prosjeka ( ) u razdoblju od do Sezonska odstupanja količina oborina od klimatskog prosjeka ( ) u razdoblju od do padaline zima padaline proljeće padaline ljeto padaline jesen Projekcija promjena temperatura zraka Klimatske promjene u budućoj klimi na području Hrvatske dobivene simulacijama klime regionalnim klimatskim modelom RegCM prema A2 scenariju (Izvor: DHMZ) analizirane su za dva 30-godišnja razdoblja: 1. Razdoblje od do godine predstavlja bližu budućnost i od najvećeg je interesa za korisnike klimatskih informacija u dugoročnom planiranju prilagodbe na klimatske promjene. 2. Razdoblje od do godine predstavlja sredinu 21. stoljeća u kojem je prema A2 scenariju predviđen daljnji porast koncentracije ugljikovog dioksida (CO 2 ) u atmosferi te je signal klimatskih promjena jači. Prema rezultatima RegCM-a za područje Hrvatske, srednjak ansambla simulacija upućuje na povećanje temperature zraka u oba razdoblja i u svim sezonama. Amplituda porasta veća je u drugom nego u prvom razdoblju, ali je statistički značajna u oba razdoblja. Povećanje srednje dnevne temperature zraka veće je ljeti (lipanj-kolovoz) nego zimi (prosinac-veljača). U prvom razdoblju buduće klime ( ) na području Hrvatske zimi se očekuje porast temperature do 0.6 C, a ljeti do 1 C (Branković i sur. 2012). U drugom razdoblju buduće klime ( ) očekivana amplituda porasta u Hrvatskoj zimi iznosi do 2 C u kontinentalnom dijelu i do 1.6 C na jugu, a ljeti do 2.4 C u kontinentalom dijelu Hrvatske, odnosno do 3 C u priobalnom pojasu (Branković i sur. 2010). 94

102 Slika Promjena prizemne temperature zraka (u C) u Hrvatskoj u razdoblju u odnosu na razdoblje prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno). 95

103 Slika Promjena prizemne temperature zraka (u C) u Hrvatskoj u razdoblju u odnosu na razdoblje prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno). 96

104 Projekcija promjena količine oborina Promjene količine oborine u bližoj budućnosti ( ) su vrlo male i ograničene samo na manja područja te variraju u predznaku ovisno o sezoni. Najveća promjena oborine, prema A2 scenariju, može se očekivati na Jadranu u jesen kada RegCM upućuje na smanjenje oborine s maksimumom od približno mm na južnom dijelu Jadrana. Međutim, ovo smanjenje jesenske količine oborine nije statistički značajno. U drugom razdoblju buduće klime ( ) promjene oborine u Hrvatskoj su nešto jače izražene. Tako se ljeti u gorskoj Hrvatskoj te u obalnom području očekuje smanjenje oborine. Smanjenja dosižu vrijednost od 45 do 50 mm i statistički su značajna. Zimi se može očekivati povećanje oborine u sjeverozapadnoj Hrvatskoj te na Jadranu, međutim to povećanje nije statistički značajno. Slika Promjena oborine u Hrvatskoj (u mm/dan) u razdoblju u odnosu na razdoblje prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za jesen. 97

105 Slika Promjena oborine u Hrvatskoj (u mm/dan) u razdoblju u odnosu na razdoblje prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno). 98

106 Analiza i procjena utjecaja klimatskih promjena na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže Analizom postojećih i budućih trendova na predmetnom je području vidljiv trend povećanja temperature zraka, što će u budućnosti vjerojatno utjecati na smanjivanje količine vlage u tlu uslijed isparavanja prisutne vode. No, budući da projekcije promjene temperature zraka ne pokazuju ekstremna povećanja, ne očekuje se negativan utjecaj na ciljeve očuvanja ekološke mreže. Iako je teško predvidjeti lokalizirane utjecaje klimatskih promjena na specifične ciljeve očuvanja ekološke mreže, može se zaključiti da na vodene vrste (ribe, mekušci), kao i na vrste ptica u okolici zahvata, neće biti značajnog utjecaja jer su i klimatski trendovi relativno povoljni te u budućim projekcijama ne ulaze u ekstremne vrijednosti. Iako je zbog ekoloških karakteristika nekih vrsta i staništa (rogati regoč, prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion, aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) određeni utjecaj klimatskih promjena moguć, on se ipak realno ne očekuje. Razlog tome je nepostojanje ekstremno toplih ili hladnih te ekstremno sušnih ili kišnih razdoblja u projekcijama do godine. Promjena oborina u okolici Grada Zagreba ne pokazuje negativan ili pozitivan trend, već se u budućim projekcijama ovaj trend kreće u okvirima normalnih referentnih vrijednosti. Kako se u procjeni promjene oborina ovog područja ne bilježe niti ekstremne vrijednosti, ne očekuje se negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže. Zaključno, cjelovitom uspostavom regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagrebačke županije neće doći do promjene vodnog režima na užem i širem području. Postojeći klimatski trendovi te buduće projekcije ukazuju na zadržavanje normalnih vrijednosti količine oborina te se iz tog razloga ne očekuju dodatni negativni utjecaji i značajnije promjene u razini podzemnih voda i vodnog režima predmetnog područja. S druge strane, analiza trendova i projekcija ukazuju na povećanje temperature zraka te se u bližoj budućnosti očekuje povećanje temperature zraka okolnog područja. Posredno, to će za posljedicu imati isušivanje vodenih i povremeno plavljenih područja, no kako projekcije promjene temperature zraka ne pokazuju ekstremna povećanja, ne očekuju se izravni i trajni utjecaji na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže. Ovdje treba uzeti u obzir i da su u tijeku studijski i projektantski radovi na višenamjenskom hidrotehničkom sustavu uređenja, zaštite i korištenja rijeke Save i zaobalja od Slovenske granice do Siska. Realizacija tog projekta rezultirat će stabilizacijom savskog korita i uspostavom relativno ustaljenih vodostaja rijeke Save, što će također utjecati i na razinu podzemne vode i na području crpilišnog kompleksa Črnkovec. Prema preliminarnim proračunima niske razine će se za izgrađeno stanje povisti za oko 3 m, a visoke razine će se povisiti za 1,2 do 1,5 m. Godišnje oscilacije dubine do vodnog lica pozemne vode će se sa sadašnjih 1-4 m smanjiti na 0-2 m. Sve će to anulirati ili značajno smanjiti eventualne negativne utjecaje eksploatacije podzemne vode te očekivane klimatske trendove u slučaju realizacije crpilišnog kompleksa Črnkovec u odnosu na današnje stanje. 99

107 6. Zaključak Crpilišni kompleks Črnkovec smješten je u središnjem dijelu Zagrebačke županije, u desnom zaobalju rijeke Save, uz administrativne granice Grada Zagreba i Općine Rugvica. Ovo područje svojim većim dijelom zauzima sjeverni dio prostora Grada Velike Gorice i manjim dijelom sjeverni dio prostora Općine Orle i prostire se na približnoj površini od oko iznosi 82 km 2. To je područje gdje je šljunkovito-pjeskoviti vodonosnik debeo između 70 i 95 m. Slabopropusni pokrivač je tanak debljine između 0 i 5 m, tako da je korito Save urezano u njega i u gornji dio vodonosnika. To omogućuje vrlo jaku hidrauličku vezu Save i vodonosnika, odnosno podzemne vode kojom je vodonosnik saturiran, tako da razina podzemne vode i njezino kretanje ovisi o vodostaju Save. Za vrijeme niskih vodostaja Save vodno lice se na području crpilišnog kompleksa Črnkovec nalazi na razini između 100 m n.m. na zapadu i 96 m n.m. na istoku. Tijekom niskih vodostaja Save, tečenje podzemne vode sjeverno od Save odvija od zapada prema istoku/jugoistoku, a južno od Save od jugozapada prema sjeveroistoku/istoku. Za visokih vodostaja Save vodno lice se nalazi na razini od 102 m n.m. na zapadu do 97 m n.m. na istoku. Tečenje podzemne vode se sjeverno od rijeke odvija od juga prema sjeveru, a južno od rijeke, tj. u području crpilišnog kompleksa Črnkovec pozemna voda teče uglavom od zapada prema istoku, ili od sjevera/sjeverozapada prema jugu/jugooistoku. Takvi hidrogeološki i hidrodinamički uvjeti uvjetuju akumulaciju značajnih zaliha podzemne vode prirodno dobre kakvoće. Procijenjeno je da eksploatacijski kapacitet crpilišnog kompleksa Črnkovec iznosi 4 do 5 m 3 /s te da se ta količina vode može zahvatiti na 4 crpilišta (Kosnica - I. II. i III. faza, Kosnica-Mičevec, Kosnica istok i Črnkovec ). Do sada je izvedeno samo crpilište Kosnica I. faza koje se sastoji se od 6 bušenih zdenaca (BK1 do BK6) koji su locirani po crti pružanja jugozapad-sjeveroistok od Velike Kosnice do Ščitarjevskih Novaka. Zdenci su međusobno udaljeni oko 175 m. Zdenci su duboki oko 28 m. Pojedinačni kapacitet zdenaca je 150 l/s u trajnoj eksploataciji tako da je eksploatacijski kapacitet crpilišta Kosnica I. faza 900 l/s (0,9 m 3 /s). Zbog blizine Save te debljine i hidrogeoloških značajki vodonosnika (velika vrijednost koeficijenta transmisivnosti) utjecaj crpljenja te količine vode na razinu podzemne vode u odnosu na prirodno stanje bit će relativno mali. Najveće očekivano sniženje razine podzemne vode je je oko 1,75 m i to na uskom prostoru u kojem su raspoređeni bunari. Udaljavanjem od crte po kojoj su raspoređeni bunari snižavanje razine podzemne vode uslijed crpljenja progresivno opada. Idući od zone omeđene crtom Velika Kosnica-Ščitarjevo-Novaki Ščitarjevski-nekadašnje Omladinsko naselje sedam sekretara SKOJ-a Velika Kosnica prema sjeveru, zapadu jugu i istoku, utjecaji crpljenja na prirodnu razinu podzemnih voda su manji od prirodnih sezonskih i godišnjih oscilacija razina podzemne vode. Zbog toga eksploatacija podzemne vode na crpilištu Kosnica I. faza neće utjecati na površinske vodotoke južnojugoistočno od crpilišta. Druga planirana crpilišta ( Kosnica II. faza, Kosnica III. faza, Kosnica Mičevec, Kosnica Istok i Črnkovec još nisu tehnički definirana i pitanje je hoće li i kada doći do njihove realizacije, no kako se ona moraju locirati i dimenzionirati tako da neće imati značajnije međusobne utjecaje, može se pretpostaviti da će za svako pojedinačno crpilište utjecaji na razinu podzemne vode biti slični onima Kosnice I.faza. 100

108 U slučaju eventualne realizacije projekta višenamjenskog hidrotehničkog sustavu uređenja, zaštite i korištenja rijeke Save i zaobalja od Slovenske granice do Siska doći će do promjena hidrološkog režima Save, pa i razina i smjerova tečenja podzemne vode, što će dijelom anulirati ili značajno smanjiti eventualne negativne utjecaje eksploatacije podzemne vode u slučaju realizacije crpilišnog kompleksa Črnkovec u odnosu na današnje stanje. Činjenica da je cijelo područje crpilišnog kompleksa Črnkovec Prostornim planom područja posebnih obilježja Črnkovec - Zračna luka Zagreb i Prostornim planom Zagrebačke županije definirano kao vrlo osjetljivo, i da se u tim dokumentima tretira kao zona strogog ograničenja izgradnje, odnosno područje II. kategorije zaštite prostora, te da su propisane adekvatne mjere preliminarne zaštite tog područja, imat će pozitivne učinke na stanje okoliša tog područja. Budući da su hidrogeološke analize pokazale da crpljenje podzemne vode na crpilištu Kosnica I. faza neće utjecati na površinske vodotokove koji se formiraju na području južno-jugoistočno od crpilišta, a slijedom toga niti na bioraznolikost za koju odgovarajući režim površinskih i podzemnih voda predstavlja važan ekološki čimbenik, ne procjenjuju se izravni i trajni utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže te se zahvat procjenjuje prihvatljivim za ekološku mrežu. 101

109 7. Mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata na ekološku mrežu: 7.1. Prijedlog mjera ublažavanja štetnih posljedica zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže 1. Tijekom obavljanja radova unutar radnog pojasa odrediti prostor za kretanje građevinskih vozila i privremena odlagališta materijala i otpada te provoditi kontrolirano zbrinjavanje otpada na propisan način. Po završetku radova sanirati sva privremena parkirališta i prostore za kretanje mehanizacije. 2. Ukoliko se koristi radna mehanizacija koja je korištena u koritu nekog od vodotoka gdje su zabilježene invazivne vrste, opremu za održavanje očistiti od mulja i vegetacije, provjeriti ima li negdje na stroju zaostalih školjki/puževa i ukloniti ih te dobro oprati kontaminiranu opremu vodom pod visokim tlakom (po mogućnosti vrućom parom pod pritiskom). 3. Kod izvedbe zahvata spriječiti unošenje invazivnih vrsta u podzemne i nadzemne vodotoke te spriječiti onečišćenje same rijeke, podzemnih tokova i okolnog područja. 4. Tijekom korištenja vodocrpilišta potrebno je provoditi sve mjere zaštite podzemnih voda i nadzemnih vodotoka od zagađenja. Također, u zoni oko vodocrpilišta ne skladištiti i odlagati tvari štetne za okoliš (pogonska goriva, maziva, PVC materijale, materijale podložne koroziji i dr.) te strojeve i vozila ne parkirati na dulje vrijeme (npr. preko noći, vikendom i sl.) Prijedlog mjera ublažavanja štetnih posljedica zahvata (za crpilište Kosnica I. faza) 5. Koristiti samo sigurni eksploatacijski kapacitet crpilišta, a to je crpljenje one količine vode koja se sigurno obnavlja tijekom hidrološke godine i pri čijoj eksploataciji ne dolazi do pogoršanja njezine kakvoće, bitnijih utjecaja na postojeće ekološke uvjete izvan II. zone sanitarne zaštite i ugrožavanja interesa drugih korisnika vode. 6. Primjenjivati sve mjere zaštite propisane Odlukom o zaštiti izvorišta ( Službeni glasnik Grada Velike Gorice, broj 15/04), odnosno Pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 066/2011 i NN 047/13). 7. Provesti sve mjere iz Lokacijske dozvolu za zahvat u prostoru: Sanacija devastiranih površina u II i III vodozaštitnoj zoni vodocrpilišta Kosnica, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja od g (Klasa: UP/I /12-01/24, Urbroj: ; pravomoćna g.) Prijedlog mjera ublažavanja štetnih posljedica zahvata (za ostala crpilišta čija se realizacija predviđa u sklopu crpilišnog kompleksa Črnkovec (crpilišta Kosnica-Mičevec, Kosnica - istok i Črnkovec ) 8. Sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i NN 67/09) odnosno Prilogu 1 te uredbe (Popis zahvata za koje je obvezna procjena utjecaja zahvata na okoliš), obvezno je provesti procjenu utjecaja na okoliš pojedinačno za svako buduće crpilište u sklopu crpilišnog kompleksa Črnkovec. Naime, tom uredbom (Prilog 1, stavak 24) propisana je obvezna procjena utjecaja na okoliš za crpljenje podzemnih voda ili projekte za dopunjavanje podzemnih voda kapaciteta m 3 godišnje i više. Kako kapacitet od m 3 godišnje znači 102

110 eksploataciju od 0,317 m 3 /s, sva predviđena buduća crpilišta spadaju u tu kategoriju. 9. Provoditi mjere za očuvanje i poboljšanje kakvoće vode, koje se odnose na podzemnu vodu, predviđene PPPPO Črnkovec - Zračna luka Zagreb (Glasnik Zagrebačke županije, broj 23/12). 103

111 8. Terenska opažanja Tijekom izrade Studije Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije - Zagreb istok 3. prosinca godine izvršen je terenski obilazak lokacija te je tom prilikom na više mjesta u užem području zahvata evidentirano nekoliko odlagališta otpada organskog i anorganskog porijekla (Slike ). Slika 8.1. Divlje odlagalište otpada u blizini vodocrpilišta Kosnica (foto: Ires-ekologija d.o.o.) Na područjima na kojima se nekontrolirano odlaže otpad i na kojima se isti duže zadržava može doći do pojave raznih neželjenih utjecaja, pa i do ekološke nesreće. Osnovni neželjeni utjecaji su: onečišćenje podzemnih i površinskih voda procjednim vodama, onečišćenje tla, onečišćenje zraka uzrokovano izbijanjem požara, neugodni mirisi, raznošenje laganog materijala vjetrom. Ovisno o karakteristikama lokacije i sastavu odloženog otpada te o količini vode koja se procjeđuje kroz odloženi otpad, dolazi do manjeg ili većeg onečišćenja tla i podzemnih i površinskih voda. Kako je riječ o području kojeg čine propusni sitnozrni nevezani sedimenti koji se sastoje od pjeskovito-glinovitih i glinovitih siltova s prijelazom u siltozne gline i u neposrednoj je blizini vodocrpilišta, odlagalište predstavlja veliku opasnost zbog mogućnosti onečišćenja podzemnih voda. 104

112 Slika 8.2. Lokacije divljih odlagališta otpada u odnosu na vodocrpilište Kosnica Većina otpada pored vodocrpilišta je otpad iz domaćinstava, no uočene su i velike količine građevinskog otpada. Slika 8.3. Građevinski otpad na odlagalištu (foto: Ires-ekologija d.o.o.) Prije izvođenja radova u sklopu crpilišnog kompleksa Črnkovec, predlaže se sanacija divljih odlagališta otpada kako bi se izbjegli navedeni potencijalni negativni učinci ovakvih odlagališta otpada na okoliš. 105

113 9. Izvori podataka 9.1. Znanstveni i stručni radovi i publikacije APO (2013): Elaborat prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu- Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije - Zagreb istok Branković Č., Güttler I., Patarčić M., Srnec L. 2010: Climate Change Impacts and Adaptation Measures - Climate Change scenario. U: Fifth National Communication of the Republic of Croatia under the United Nation Framework Convention on the Climate Change, Ministry of Environmental Protection, Physical Planning and Construction, Branković Č., Patarčić, M., Güttler I., Srnec L. 2012: Near-future climate change over Europe with focus on Croatia in an ensemble of regional climate model simulations. Climate Research, 52, Čivić, K. i sur., ur. (2004): Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, Elektroprojekt d.d. (2000): Vodocrpilište Kosnica Sažetak studije utjecaja na okoliš Elektroprojekt d.d. (2003): Vodocrpilište Kosnica Elaborat o zaštitnim zonama Elektroprojekt d.d. (2010): Vodocrpilište Kosnica Objekti vodocrpilišta Kosnica I. Faza, zgrada dezinfekcije i čuvarnica, Glavni projekt građevinski Elektroprojekt d.d. (2010): Vodocrpilište Kosnica Objekti vodocrpilišta Kosnica I. Faza, zgrada dezinfekcije i čuvarnica, Glavni projekt arhitektonski Elektroprojekt d.d. (2013): Višenamjenski hidrotehnički sustav uređenja, zaštite i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska, Koncepcijsko rješenje, Projekt više struka, Y1-L G01.0ZOP: L55 ) Nikolić, T. i Topić, J. ur. (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Republike Hrvatske. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, OIKON (2004): Karta staništa RH. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb Radović, D. i sur. (2003): Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Zagreb, Radović, D. i sur. (2005): Nacionalna ekološka mreža važna područja za ptice u Hrvatskoj. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, Rudarsko-geološko-naftni fakultet (2009) : Razvoj modela simulacije toka podzemnih voda i modela pronosa onečišćenja podzemnim vodama za rezervirani prostor crpilišta Črnkovec Rudarsko-geološko-naftni fakultet (2009): Elaborat zaštitnih zona vodocrpilišta Velika Gorica 106

114 Topić, J. i Vukelić, J. (2009): Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, Tvrtković, N. ur. (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, Tvrtković, N. i sur. (2006): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije (2012): Prostornim planom područja posebnih obilježja Črnkovec - Zračna luka Zagreb 9.2. Internetske baze podataka Avibase - The World Bird Database - Baza podataka Državnog zavoda za zaštitu prirode: Vrste. Staništa. Ekološka mreža. Zaštićena područja - Botanički zavod PMF-a: baza podataka CROFLORA European Environment Agency: baza podataka EUNIS. Fauna Europaea Web Service: Fauna Europaea version IUCN Red List. - Katalog zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj. - Državni hidrometeorološki zavod Internetske stranice

115 9.4. Popis propisa Council Directive 79/409/EEC of 2 April 1979 on the conservation of wild birds. Official Journal L 103, 25/04/1979 P Council Directive 92/43/EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora. Official Journal L 206, 22/07/1992 P Konvencija o biološkoj raznolikosti (NN 6/96) Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern, 1979) (NN 6/00) Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonn, 1979) (NN 6/00) Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09) Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09) Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013) Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 07/06, 119/09) Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99) Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08) Strategija upravljanja vodama (NN, broj 91/08) Urbanistički plan uređenja turističke zone Bili Dvori (Urbanistica d.o.o., 2010) Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09) Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 124/13) Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) Zakon o vodama (153/09, 63/11, 130/11 i 56/13) Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13) Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) 9.5. Ostali dokumenti Prostorni plan uređenja Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugo Selo br. 6/04, 13/06, 8/10 i 8/12) 108

116 Prostorni plan uređenja Grada Ivanić-Grada (Službeni glasnik Grada Ivanić- Grada br. 6/0, 10/09 i 1/13) Prostorni plan uređenja Grada Sveti Ivan Zelina (Zelinske novine br. 8/04, 11/06, 9/11 i 5/13) Prostorni plan uređenja Grada Vrbovca (Glasnik Zagrebačke županije br. 12/03, 17/08 i 21/08) Prostorni plan uređenja Općine Bedenica (Glasnik Zagrebačke županije br. 8/05, 14/05, 4/06 i 13/10) Prostorni plan uređenja Općine Brckovljani (Službeni glasnik Općine Brckovljani br. 12/06, 2/09, 6/09 i 1/13) Prostorni plan uređenja Općine Dubrava (Glasnik Zagrebačke županije br. 8/04, 18/05, 10/08 i 20/11) Prostorni plan uređenja Općine Farkaševac (Glasnik Zagrebačke županije br. 20/04, 23/07 i 4/11) Prostorni plan uređenja Općine Gradec (Glasnik Zagrebačke županije br. 22/04, 22/11 i 17/12) Prostorni plan uređenja Općine Kloštar Ivanić (Glasnik Zagrebačke županije br. 19/05, 1/10, 2/10 i 26/12) Prostorni plan uređenja Općine Križ (Glasnik Zagrebačke županije br. 4/04, 19/06 i 35/07) Prostorni plan uređenja Općine Preseka (Glasnik Zagrebačke županije br. 12/05) Prostorni plan uređenja Općine Rakovec (Glasnik Zagrebačke županije br. 3/05, 4/07, 19/07 i 14/08) Prostorni plan uređenja Općine Rugvica (Službeni glasnik Općine Rugvica br. 2/05, 6/07, 4/10 i 1/13) Prostorni plan područja posebnih obilježja Črnkovec - Zračna luka Zagreb ( Glasnik Zagrebačke županije, broj 23/12) Prostorni plan Zagrebačke županije ( Glasnik Zagrebačke županije, 3/02, 8/05, 8/07, 4/10, 10/11 i 14/12 Pročišćeni tekst) 109

117 10. Ostali podaci i informacije Prilozi Prilog 1. Mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode o potrebi provedbe Glavne ocjenu 110

118 111

119 112

120 Prilog 2. Očitovanje Ministarstva zaštite okoliša i prirode vezano uz predmet izrade Glavne ocjene putem e-pošte Uvidom u predmet Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije - Zagreb istok kolegice Ive Antolić koja ga vodi (a trenutno je na bolovanju), za predmetni zahvat izdano je Mišljenje (Klasa: /12-61/57, Urbroj: ) kojim se Ministarstvo očituje da je za zahvat potrebno provesti Glavnu ocjenu. Izrada Studije Glavne ocjene odnosi se isključivo na analizu negativnih utjecaja planiranog vodocrpilišta Kosnica I faza i budućih etapa crpilišnog kompleksa Črnkovec. Vezano za dio zahvata koji se odnosi na izgradnju cjevovoda i prateće infrastrukture, iste nije potrebno analizirati u smislu Glavne ocjene. Obzirom na činjenicu da je u srpnju ove godine proglašena Natura 2000 ekološka mreža (Uredba o ekološkoj mreži, Narodne novine 124/13), utjecaj zahvata potrebno je analizirati na ciljeve očuvanja novoproglašene ekološke mreže. Andreja Markovinović Voditeljica Odjela za ekološku mrežu/head of Department for Ecological Network Uprava za zaštitu prirode/nature Protection Directorate Ministarstvo zaštite okoliša i prirode/ Ministry of Environment and Nature Protection 113

121 Prilog 3. Izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda tvrtke Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o. 114

122 115

BENCHMARKING HOSTELA

BENCHMARKING HOSTELA BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991

More information

Port Community System

Port Community System Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS

More information

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces

More information

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako

More information

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant

More information

Podešavanje za eduroam ios

Podešavanje za eduroam ios Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja

More information

PROJEKTNI PRORAČUN 1

PROJEKTNI PRORAČUN 1 PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja

More information

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:

More information

SUSTAV JAVNE ODVODNJE I UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

SUSTAV JAVNE ODVODNJE I UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA SUSTAV JAVNE ODVODNJE I UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA -AGLOMERACIJA UMAG - WYG Environment, Planning, Transport Ltd Arndale Court Otley Road Headingley West Yorkshire ENGLAND WYG International

More information

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam

More information

DEVELOPMENT POSSIBILITIES FOR THE LOCATION IN ŽUDETIĆI LIST 1

DEVELOPMENT POSSIBILITIES FOR THE LOCATION IN ŽUDETIĆI LIST 1 Spuštajući se od Vižinade prema Porto Portonu i rijeci Mirni, prije sela Žudetica - zapadno od glavne ceste a između sela Vrbana i Pastorčića, okružena šumom i poljoprivrednim zemljištem, nalazi se predmetna

More information

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.)

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.) Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD

More information

SUSTAV ODVODNJE OTPADNIH VODA AGLOMERACIJE RAB, SUPETARSKA DRAGA I LOPAR

SUSTAV ODVODNJE OTPADNIH VODA AGLOMERACIJE RAB, SUPETARSKA DRAGA I LOPAR SUSTAV ODVODNJE OTPADNIH VODA AGLOMERACIJE RAB, SUPETARSKA DRAGA I LOPAR za prijavu izgradnje vodno-komunalne infrastrukture Nositelj projekta: Partner u projektu: VRELO d.o.o. za komunalne djelatnosti

More information

SUSTAV ODVODNJE OTPADNIH VODA AGLOMERACIJE RAB, SUPETARSKA DRAGA I LOPAR

SUSTAV ODVODNJE OTPADNIH VODA AGLOMERACIJE RAB, SUPETARSKA DRAGA I LOPAR SUSTAV ODVODNJE OTPADNIH VODA AGLOMERACIJE RAB, SUPETARSKA DRAGA I LOPAR za prijavu izgradnje vodno-komunalne infrastrukture Nositelj projekta: Partner u projektu: VRELO d.o.o. za komunalne djelatnosti

More information

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB. 9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98

More information

WWF. Jahorina

WWF. Jahorina WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation

More information

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet

More information

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj

More information

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog

More information

KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500

KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500 KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500 kabuplast - dvoslojne rebraste cijevi iz polietilena visoke gustoće (PEHD) za kabelsku zaštitu - proizvedene u skladu sa ÖVE/ÖNORM EN 61386-24:2011 - stijenka izvana

More information

SAS On Demand. Video: Upute za registraciju:

SAS On Demand. Video:  Upute za registraciju: SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U

More information

ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP

ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP M. Mitreski, A. Korubin-Aleksoska, J. Trajkoski, R. Mavroski ABSTRACT In general every agricultural

More information

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual

More information

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010. DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, 03. - 07. listopad 2010. ZBORNIK SAŽETAKA Geološki lokalitet i poucne staze u Nacionalnom parku

More information

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel

More information

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za

More information

STRUKTURNO KABLIRANJE

STRUKTURNO KABLIRANJE STRUKTURNO KABLIRANJE Sistematski pristup kabliranju Kreiranje hijerarhijski organizirane kabelske infrastrukture Za strukturno kabliranje potrebno je ispuniti: Generalnost ožičenja Zasidenost radnog područja

More information

CRNA GORA

CRNA GORA HOTEL PARK 4* POLOŽAJ: uz more u Boki kotorskoj, 12 km od Herceg-Novog. SADRŽAJI: 252 sobe, recepcija, bar, restoran, besplatno parkiralište, unutarnji i vanjski bazen s terasom za sunčanje, fitnes i SPA

More information

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair

More information

Mogudnosti za prilagođavanje

Mogudnosti za prilagođavanje Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti

More information

Bear management in Croatia

Bear management in Croatia Bear management in Croatia Djuro Huber Josip Kusak Aleksandra Majić-Skrbinšek Improving coexistence of large carnivores and agriculture in S. Europe Gorski kotar Slavonija Lika Dalmatia Land & islands

More information

ELABORAT O ZONAMA ZAŠTITE IZVORIŠTA STRMEC, ŠIBICE I BREGANA

ELABORAT O ZONAMA ZAŠTITE IZVORIŠTA STRMEC, ŠIBICE I BREGANA Sveučilište u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftni fakultet Zavod za geologiju i geološko inženjerstvo ELABORAT O ZONAMA ZAŠTITE IZVORIŠTA STRMEC, ŠIBICE I BREGANA Zagreb 2014. ELABORAT O ZONAMA ZAŠTITE IZVORIŠTA

More information

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017 PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,

More information

MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE

MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE 3309 Pursuant to Article 1021 paragraph 3 subparagraph 5 of the Maritime Code ("Official Gazette" No. 181/04 and 76/07) the Minister of the Sea, Transport

More information

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O PRAĆENJU KAKVOĆE ZRAKA NA POSTAJAMA DRŽAVNE MREŽE ZA TRAJNO PRAĆENJE KAKVOĆE ZRAKA ZA GODINU

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O PRAĆENJU KAKVOĆE ZRAKA NA POSTAJAMA DRŽAVNE MREŽE ZA TRAJNO PRAĆENJE KAKVOĆE ZRAKA ZA GODINU INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA, ZAGREB GODIŠNJE IZVJEŠĆE O PRAĆENJU KAKVOĆE ZRAKA NA POSTAJAMA DRŽAVNE MREŽE ZA TRAJNO PRAĆENJE KAKVOĆE ZRAKA ZA 2007. GODINU Zagreb, rujan 2008. INSTITUT

More information

1. OPĆI PODACI 2. DOSADAŠNJE ISKUSTVO 2.1. SAPARD IPARD. KORISNIK(U) JE (upisati DA/NE)

1. OPĆI PODACI 2. DOSADAŠNJE ISKUSTVO 2.1. SAPARD IPARD. KORISNIK(U) JE (upisati DA/NE) 1. OPĆI PODACI 1. NAZIV TVRTKE INVESTINŽENJERING d.o.o. 2. MATIČNI BROJ SUBJEKTA / OIB 3298680/78904416556 3. IME I PREZIME ODGOVORNE OSOBE Darko Jukić 4. IME I PREZIME KONZULTAN(A)TA Darko Jukić, Ivana

More information

1. Instalacija programske podrške

1. Instalacija programske podrške U ovom dokumentu opisana je instalacija PBZ USB PKI uređaja na računala korisnika PBZCOM@NET internetskog bankarstva. Uputa je podijeljena na sljedeće cjeline: 1. Instalacija programske podrške 2. Promjena

More information

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)

More information

TEHNIĈKO VELEUĈILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIĈKI ODJEL Prof.dr.sc.KREŠIMIR MEŠTROVIĆ POUZDANOST VISOKONAPONSKIH PREKIDAĈA

TEHNIĈKO VELEUĈILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIĈKI ODJEL Prof.dr.sc.KREŠIMIR MEŠTROVIĆ POUZDANOST VISOKONAPONSKIH PREKIDAĈA TEHNIĈKO VELEUĈILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIĈKI ODJEL Prof.dr.sc.KREŠIMIR MEŠTROVIĆ POUZDANOST VISOKONAPONSKIH PREKIDAĈA SF6 PREKIDAĈ 420 kv PREKIDNA KOMORA POTPORNI IZOLATORI POGONSKI MEHANIZAM UPRAVLJAĈKI

More information

SEZONSKE ZALIHE PODZEMNIH VODA NA PODRUČJU VODNOG TIJELA ISTOČNA SLAVONIJA U SLIVU DRAVE

SEZONSKE ZALIHE PODZEMNIH VODA NA PODRUČJU VODNOG TIJELA ISTOČNA SLAVONIJA U SLIVU DRAVE SVEUČILIŠTE U ZAGREBU RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTET Diplomski studij geološkog inženjerstva SEZONSKE ZALIHE PODZEMNIH VODA NA PODRUČJU VODNOG TIJELA ISTOČNA SLAVONIJA U SLIVU DRAVE Diplomski rad Anđela

More information

Kooperativna meteorološka stanica za cestovni promet

Kooperativna meteorološka stanica za cestovni promet Kooperativna meteorološka stanica za cestovni promet Marko Gojić LED ELEKTRONIKA d.o.o. marko.gojic@led-elektronika.hr LED Elektronika d.o.o. Savska 102a, 10310 Ivanić Grad, Croatia tel: +385 1 4665 269

More information

Uvod u relacione baze podataka

Uvod u relacione baze podataka Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako

More information

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA

More information

ŠLJUNCI I KONGLOMERATI NA PODRUČJU GRADA MOSTARA - INŽENJERSKOGEOLOŠKE I GEOTEHNIČKE ZNAČAJKE I SPECIFIČNOSTI

ŠLJUNCI I KONGLOMERATI NA PODRUČJU GRADA MOSTARA - INŽENJERSKOGEOLOŠKE I GEOTEHNIČKE ZNAČAJKE I SPECIFIČNOSTI ŠLJUNCI I KONGLOMERATI NA PODRUČJU GRADA MOSTARA - INŽENJERSKOGEOLOŠKE I GEOTEHNIČKE ZNAČAJKE I SPECIFIČNOSTI Prof. dr. sc. Maja Prskalo, dipl. inž. građ., Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru Josip

More information

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri. Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.

More information

SEZONSKE ZALIHE PODZEMNIH VODA NA PODRUČJU VODNOG TIJELA LEGRAD SLATINA

SEZONSKE ZALIHE PODZEMNIH VODA NA PODRUČJU VODNOG TIJELA LEGRAD SLATINA SVEUĈILIŠTE U ZAGREBU RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTET Diplomski studij geološkog inţenjerstva SEZONSKE ZALIHE PODZEMNIH VODA NA PODRUČJU VODNOG TIJELA LEGRAD SLATINA Diplomski rad Josipa Kozina GI-232

More information

Permanent Expert Group for Navigation

Permanent Expert Group for Navigation ISRBC E Permanent Expert Group for Navigation Doc Nr: 2-16-2/12-2-PEG NAV October 19, 2016 Original: ENGLISH INTERNATIONAL SAVA RIVER BASIN COMMISSION PERMANENT EXPERT GROUP FOR NAVIGATION REPORT OF THE

More information

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02

More information

GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC Konzumacija TV-a u prosincu godine

GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC Konzumacija TV-a u prosincu godine GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC 2016. Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje gledanosti televizije, mjesečno će donositi analize

More information

Oblikovanje skladišta - oblikovanje skladišne zone

Oblikovanje skladišta - oblikovanje skladišne zone Skladištenje - oblikovanje skladišne zone - oblikovanje prostornog rasporeda (layout) - veličina i oblik skladišta - raspored, veličina i oblik zona - lokacije opreme, prolaza, puteva,... - oblikovanje

More information

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Nositelj zahvata: I IVS ISTARKI VODOZAŠTITNI SUSTAV d.o.o. Sv. Ivan 8, 52420 Buzet OIB 52879107301 VRSTA PROJEKTA: ZAHVAT: ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA

More information

REHABILITACIJA - FIZIKALNA MEDICINA I OSTALI DO DATUMA:

REHABILITACIJA - FIZIKALNA MEDICINA I OSTALI DO DATUMA: RA IV 142303308 Pula 09.10.2018 24.12.2018 1200 HR RO 113524288 Krapinske Toplice 30.11.2018 24.12.2018 1200 ZA AN 123553572 Pula 11.10.2018 26.12.2018 1200 SI MA 147177984 Gornje Jesenje 24.04.2017 27.12.2018

More information

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene

More information

UTJECAJ STRUKTURE LEGRADSKOG PRAGA NA HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE U PODRUČJU KOPRIVNICE

UTJECAJ STRUKTURE LEGRADSKOG PRAGA NA HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE U PODRUČJU KOPRIVNICE Rudarsko-geološko-naftni zbornik Vol. 19 str. 1-10 Zagreb, 2007. UDK 551.49:628.1 UDC 551.49:628.1 Originalni znanstveni rad Original scientific paper Jezik/Language:Hrvatski/Croatian UTJECAJ STRUKTURE

More information

24th International FIG Congress

24th International FIG Congress Conferences and Exhibitions KiG 2010, 13 24th International FIG Congress Sydney, April 11 16, 2010 116 The largest congress of the International Federation of Surveyors (FIG) was held in Sydney, Australia,

More information

- je mreža koja služi za posluživanje prometa između centrala

- je mreža koja služi za posluživanje prometa između centrala Spojna mreža - je mreža koja služi za posluživanje prometa između centrala Zvjezdasti T - sve centrale na nekom području spajaju se na jednu od njih, koja onda dalje posreduje njihov promet - u manjim

More information

Ključne brojke. Key Figures HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES

Ključne brojke. Key Figures HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES 2008 Ključne brojke Key Figures HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES MREŽA AUTOCESTA Motorway Network 1.198,7 km 41,5 km

More information

RESTORATION OF THE BROD FORTRESS BY THE EU FUNDS OBNOVA TVRĐAVE BROD SREDSTVIMA IZ EUROPSKIH FONDOVA

RESTORATION OF THE BROD FORTRESS BY THE EU FUNDS OBNOVA TVRĐAVE BROD SREDSTVIMA IZ EUROPSKIH FONDOVA Biljana Lončarić, PhD. Tourist Board Slavonski Brod Trg pobjede 28/1, 35.000 Slavonski Brod, Croatia Phone: 00 385 35 447 721 Fax: 00 385 35 447 721 E-mail address: info@tzgsb.hr Berislav Bolfek, PhD.

More information

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET!

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA DNEVNA KARTA DAILY TICKET 35 BAM / 3h / person RADNO VRIJEME OPENING HOURS 08:00-21:00 Besplatno za djecu do 6 godina

More information

SUSTAV ODVODNJE OTPADNIH VODA - AGLOMERACIJE LABIN-RAŠA-RABAC

SUSTAV ODVODNJE OTPADNIH VODA - AGLOMERACIJE LABIN-RAŠA-RABAC SUSTAV ODVODNJE OTPADNIH VODA - AGLOMERACIJE LABIN-RAŠA-RABAC za prijavu izgradnje vodno-komunalne infrastrukture Nositelj projekta: Partner u projektu: VODOVOD LABIN d.o.o. GRAD LABIN OPĆINA RAŠA OPĆINA

More information

Nejednakosti s faktorijelima

Nejednakosti s faktorijelima Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih

More information

Ulica grada Vukovara 271/V, Zagreb

Ulica grada Vukovara 271/V, Zagreb Ulica grada Vukovara 271/V, 10000 Zagreb www.fidon.hr Nositelj zahvata: VODOVOD BRAČ d.o.o. ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: DODATNI PODMORSKI CJEVOVOD

More information

Grad Milano Barcelona, Gdanjsk, Bari, Riga, Strasbourg, Porto i ALDA

Grad Milano Barcelona, Gdanjsk, Bari, Riga, Strasbourg, Porto i ALDA Grad Zagreb sudjelovat će kao partner u projektu MEANING - Metropolitan Europeans Active Network, Inducing Novelties in Governance, u okviru: Programa: Europa za građane Potprogram 2: Demokratski angažman

More information

NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO

NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO - DALMATINSKE ŽUPANIJE Vukovarska 46 SPLIT Služba za zdravstvenu ekologiju GODIŠNJE IZVJEŠĆE O ISPITIVANJU KVALITETE ZRAKA NA ŠIREM PODRUČJU LUKE I GRADA PLOČE

More information

Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: Sanacija i zatvaranje odlagališta otpada ''Jagodnjak 1''

Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: Sanacija i zatvaranje odlagališta otpada ''Jagodnjak 1'' Nositelj zahvata: Naslov: Radni nalog/ dokument: Ovlaštenik: Voditelj izrade: Općina Jagodnjak Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: Sanacija i zatvaranje

More information

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Trening: Obzor 2020. - financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Ana Ključarić, Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja PROGRAM DOGAĐANJA (9:30-15:00) 9:30 10:00 Registracija

More information

Windows Easy Transfer

Windows Easy Transfer čet, 2014-04-17 12:21 - Goran Šljivić U članku o skorom isteku Windows XP podrške [1] koja prestaje 8. travnja 2014. spomenuli smo PCmover Express i PCmover Professional kao rješenja za preseljenje korisničkih

More information

SUSTAV VODOOPSKRBE, ODVODNJE I PROČIŠĆAVANJA OTPADNIH VODA AGLOMERACIJE JELSA-VRBOSKA

SUSTAV VODOOPSKRBE, ODVODNJE I PROČIŠĆAVANJA OTPADNIH VODA AGLOMERACIJE JELSA-VRBOSKA datum / listopad, 2017. nositelj zahvata / Hvarski vodovod d.o.o naziv dokumenta / ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ SUSTAV VODOOPSKRBE, ODVODNJE I PROČIŠĆAVANJA

More information

DIPLOMSKI RAD. Geomarketing Dubrovačko - neretvanske županije

DIPLOMSKI RAD. Geomarketing Dubrovačko - neretvanske županije SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za inženjersku geodeziju i upravljanje prostornim informacijama Institute of Engineering Geodesy and Spatial Information

More information

STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) Završni izvještaj. Zagreb, 2016.

STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO GODINE) Završni izvještaj. Zagreb, 2016. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO 2025. GODINE) Završni izvještaj Zagreb, 2016. STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE Naručitelj: Turistička zajednica Zagrebačke županije

More information

SUSTAV JAVNE ODVODNJE I VODOOPSKRBE Aglomeracije Vrbovsko i Moravice

SUSTAV JAVNE ODVODNJE I VODOOPSKRBE Aglomeracije Vrbovsko i Moravice ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAV JAVNE ODVODNJE I VODOOPSKRBE Aglomeracije Vrbovsko i Moravice ZAGREB, siječanj 2017. Naziv dokumenta Zahvat Nositelj zahvata Izrađivač elaborata Elaborat zaštite okoliša

More information

Aims of workshop. WWF-Living Neretva Project WFD & Economics workshop 3-4 April 2008 Sarajevo, BiH. Eduard Interwies InterSus Sustainability Services

Aims of workshop. WWF-Living Neretva Project WFD & Economics workshop 3-4 April 2008 Sarajevo, BiH. Eduard Interwies InterSus Sustainability Services Aims of workshop Eduard Interwies InterSus Sustainability Services WWF-Living Neretva Project WFD & Economics workshop 3-4 April 2008 Sarajevo, BiH Overall discussion on work procedures, deadlines etc.

More information

VODOOPSKRBA RIJEČKOG PODRUČJA I GRADNJA VODOSPREME STRELJANA

VODOOPSKRBA RIJEČKOG PODRUČJA I GRADNJA VODOSPREME STRELJANA VODOOPSKRBA RIJEČKOG PODRUČJA I GRADNJA VODOSPREME STRELJANA Rijeka se kao grad razvila na deltastom ušću Rječine u more. Ta krška rijeka dala je i ime našoj najvećoj luci, a izvire u podnožju planinskog

More information

STRATEŠKA STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA STRATEGIJU PROMETNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE

STRATEŠKA STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA STRATEGIJU PROMETNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE KORISNICI OU 2009 - Lot 2: Promet & Infrastruktura EuropeAid 127054/C/SER/Multi Podrška u izradi Strateške procjene utjecaja na okoliš (SPUO) za potrebe Strategije prometnog razvoja RH IPA 2007/HR/16/IPO/002-0215

More information

Dokumentacija potrebna za gradnju građevina

Dokumentacija potrebna za gradnju građevina Završni rad br. 268/GR/2016 Dokumentacija potrebna za gradnju građevina Mario Jurić 3490/601 Varaždin, rujan 2016. godine Odjel za graditeljstvo Završni rad br. 268/GR/2016 Dokumentacija potrebna za gradnju

More information

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović

More information

JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO KAO MODEL RAZVITKA ODRŽIVOG TURIZMA U REGIONALNOM PARKU MURA-DRAVA MOGUĆNOSTI TURISTIČKE VALORIZACIJE NAPUŠTENIH KARAULA

JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO KAO MODEL RAZVITKA ODRŽIVOG TURIZMA U REGIONALNOM PARKU MURA-DRAVA MOGUĆNOSTI TURISTIČKE VALORIZACIJE NAPUŠTENIH KARAULA Rikard Bakan, mag. oec Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici Matije Gupca 78, 33 000 Virovitica Tel: +385914721113; Fax:+38533721037 e-mail: rikard.bakan@vsmti.hr Irena Bosnić,

More information

IZRADA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE

IZRADA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE 1 Zaglavlje (JUS M.A0.040) Šta je zaglavlje? - Posebno uokvireni deo koji služi za upisivanje podataka potrebnih za označavanje, razvrstavanje i upotrebu crteža Mesto zaglavlja: donji desni ugao raspoložive

More information

CRNA GORA / MONTENEGRO ZAVOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, god.

CRNA GORA / MONTENEGRO ZAVOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, god. CRNA GORA / MONTENEGRO ZAOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, 23.6.211.god. Prilikom korišćenja ovih podataka navestii zvor Name the source when

More information

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE ODOBRENJA ZA ODRŽAVANJE ZRAKOPLOVNE PRIREDBE / FLYING DISPLAY APPLICATION FORM

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE ODOBRENJA ZA ODRŽAVANJE ZRAKOPLOVNE PRIREDBE / FLYING DISPLAY APPLICATION FORM Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo / Croatian Civil Aviation Agency Ulica grada Vukovara 284, 10000 ZAGREB Tel.: 01 2369 300; Fax.: 01 2369 301 e-mail: ccaa@ccaa.hr Upravna pristojba 70,00 kn Informacije

More information

DOKUMENTOVANOST IZGRADNJE VELIKIH ELEKTRO- ENERGETSKIH OBJEKATA ZNAČAJNIH ZA FEDERACIJU BIH

DOKUMENTOVANOST IZGRADNJE VELIKIH ELEKTRO- ENERGETSKIH OBJEKATA ZNAČAJNIH ZA FEDERACIJU BIH 6. Naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem KVALTT 2009, Neum, B&H, 04. - 07 juni 2009. DKUMNTVANST ZGRADNJ VLKH LKTR- NRGTSKH BJKATA ZNAČAJNH ZA FDRACJU BH DKUMNTATN RQURD T BULD LARG LCTRC NRGY PLANTS

More information

PROPOSAL FOR INSTALLATION OF 400/220 kv PHASE SHIFTING TRANSFORMER IN ORDER TO REDUCE LOADING ON 400/110 kv TRANSFORMER IN SS ERNESTINOVO

PROPOSAL FOR INSTALLATION OF 400/220 kv PHASE SHIFTING TRANSFORMER IN ORDER TO REDUCE LOADING ON 400/110 kv TRANSFORMER IN SS ERNESTINOVO HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNOG VIJEĆA ZA VELIKE ELEKTROENERGETSKE SUSTAVE CIGRÉ 11. savjetovanje HRO CIGRÉ Cavtat, 10. 13. studenoga 2013. Marijan Borić HOPS, Sektor za vođenje i tržište marijan.boric@hops.hr

More information

Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture of the Republic of Srpska

Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture of the Republic of Srpska Original scientific paper Originalan naučni rad UDK: 633.11:572.21/.22(497.6RS) DOI: 10.7251/AGREN1204645M Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture

More information

PARAMETRI KOJE TREBA RAZMOTRITI PRILIKOM IZRADE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE I IZVO ENJA NA TERENU PROJEKTA DISTRIBUCIJE SN/NN

PARAMETRI KOJE TREBA RAZMOTRITI PRILIKOM IZRADE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE I IZVO ENJA NA TERENU PROJEKTA DISTRIBUCIJE SN/NN HRVATSKI OGRANAK ME UNARODNE ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE HO CIRED 1. savjetovanje Šibenik, 18. - 21. svibnja 2008. SO5 10 Marko Šoštari, dipl. ing. Kon ar-inženjering za energetiku i transport d.d.

More information

NAŠA VODA. Analiza upravljanja vodnim uslugama u Hrvatskoj

NAŠA VODA. Analiza upravljanja vodnim uslugama u Hrvatskoj NAŠA VODA Analiza upravljanja vodnim uslugama u Hrvatskoj Zelena akcija i partneri u projektu "Korupcijski SONAR - Glasom javnosti protiv korupcije u upravljanju prostorom i prirodnim resursima" Listopad

More information

Analiza rada medicinske opreme i djelatnosti (kolovoz srpanj 2015.) doc. dr. sc. Dragan Korolija-Marinić, prof. v.š. dr. med.

Analiza rada medicinske opreme i djelatnosti (kolovoz srpanj 2015.) doc. dr. sc. Dragan Korolija-Marinić, prof. v.š. dr. med. Analiza rada medicinske opreme i djelatnosti (kolovoz 2014. srpanj 2015.) doc. dr. sc. Dragan Korolija-Marinić, prof. v.š. dr. med. pomoćnik ministra Sadržaj Ciljevi, način provedbe i teme analize Primjeri

More information

Upravljanje kvalitetom usluga. doc.dr.sc. Ines Dužević

Upravljanje kvalitetom usluga. doc.dr.sc. Ines Dužević Upravljanje kvalitetom usluga doc.dr.sc. Ines Dužević Specifičnosti usluga Odnos prema korisnicima U prosjeku, lojalan korisnik vrijedi deset puta više nego što je vrijedio u trenutku prve kupnje. Koncept

More information

IZVEDBENI PLAN NASTAVE OPIS KOLEGIJA

IZVEDBENI PLAN NASTAVE OPIS KOLEGIJA VELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU IZVEDBENI PLAN NASTAVE Oznaka: PK-10 Datum: 22.01.2014. Stranica: 1 od 4 Revizija: 01 Studij: Spec.dipl.str.stu.Menadžment Studijska godina: 2 Akad. godina: 2013/2014 Smjer: Semestar:

More information

Automatske Maske za zavarivanje. Stella, black carbon. chain and skull. clown. blue carbon

Automatske Maske za zavarivanje. Stella, black carbon. chain and skull. clown. blue carbon Automatske Maske za zavarivanje Stella Podešavanje DIN: 9-13 Brzina senzora: 1/30.000s Vidno polje : 98x55mm Četiri optička senzora Napajanje : Solarne ćelije + dve litijumske neizmenjive baterije. Vek

More information

RAZVOJ VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE DUBROVNIK

RAZVOJ VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE DUBROVNIK Kolovoz 2017. RAZVOJ VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE DUBROVNIK PROJEKT ZA PRIJAVU ZA DODJELU EU SREDSTAVA PODLOGA ZA JAVNU RASPRAVU OTPADNIH VODA I POSTROJENJA ZA OBRADU MULJA POKRETAČ JAVNE RASPRAVE: Vodovod

More information

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum.

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Postoje dvije jednostavne metode za upload slika na forum. Prva metoda: Otvoriti nova tema ili odgovori ili citiraj već prema želji. U donjem dijelu obrasca

More information

Zeleni servis d.o.o. ožujak, 2018.

Zeleni servis d.o.o. ožujak, 2018. Elaborat zaštite okoliša uz zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: Proširenje akvatorija marine Lav i izgradnja dodatnih plažnih sadržaja hotelskog kompleksa Zeleni servis d.o.o.

More information

Iskustva video konferencija u školskim projektima

Iskustva video konferencija u školskim projektima Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar www.medskolazd.hr Iskustva video konferencija u školskim projektima Edin Kadić, profesor mentor Ante-Kuzmanic@medskolazd.hr Kreiranje ideje 2003. Administracija Učionice

More information

NAUTICAL TOURISM - RIVER CRUISE ONE OF THE FACTORS OF GROWTH AND DEVELOPMENT OF EASTERN CROATIA

NAUTICAL TOURISM - RIVER CRUISE ONE OF THE FACTORS OF GROWTH AND DEVELOPMENT OF EASTERN CROATIA Ph.D. Dražen Ćućić Faculty of Economics in Osijek Department of National and International Economics E-mail: dcucic@efos.hr Ph.D. Boris Crnković Faculty of Economics in Osijek Department of National and

More information

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE VELIKO TRGOVIŠĆE ZA RAZDOBLJE GODINE

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE VELIKO TRGOVIŠĆE ZA RAZDOBLJE GODINE STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE VELIKO TRGOVIŠĆE ZA RAZDOBLJE 2015.-2021. GODINE Naručitelj: Općina Veliko Trgovišće Izradio: Krutak d.o.o. Strateški razvojni program Općine Veliko Trgovišće za razdoblje

More information

Sadržaj.

Sadržaj. Marko Vukobratović, Vukobratović mag.ing.el. mag ing el Sadržaj I. Energetska učinkovitost u zgradarstvu primjenom KNX sustava KNX standard - uvod House 4 Upravljanje rasvjetom Upravljanje sjenilima, grijanjem

More information

RAZVOJNA STRATEGIJA GRADA ZAGREBA ZA RAZDOBLJE DO GODINE

RAZVOJNA STRATEGIJA GRADA ZAGREBA ZA RAZDOBLJE DO GODINE ANALIZA STANJA - Sažetak 1. Identitet RAZVOJNA STRATEGIJA GRADA ZAGREBA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE E-knjiga / PDF 1 ANALIZA STANJA - Sažetak 1. Identitet Koordinacija regionalnog razvoja i priprema Razvojne

More information

HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE TERENA DUŽ TRASE AUTOPUTA KORIDOR Vc, DIONICA SVILAJ VUKOSAVLJE

HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE TERENA DUŽ TRASE AUTOPUTA KORIDOR Vc, DIONICA SVILAJ VUKOSAVLJE Originalan naučni rad Original scientific paper UDC: 556.3:626/627(497.6) HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE TERENA DUŽ TRASE AUTOPUTA KORIDOR Vc, DIONICA SVILAJ VUKOSAVLJE Neđo Đurić 1 1 Tehnički institut Bijeljina,

More information

POLYKEN antikorozivne trake za zaštitu čeličnih cjevovoda. SOLAR SCREEN termoreflektirajuće folije za staklene površine ZNAKOVI SIGURNOSTI

POLYKEN antikorozivne trake za zaštitu čeličnih cjevovoda. SOLAR SCREEN termoreflektirajuće folije za staklene površine ZNAKOVI SIGURNOSTI POLYKEN antikorozivne trake za zaštitu čeličnih cjevovoda SOLAR SCREEN termoreflektirajuće folije za staklene površine ZNAKOVI SIGURNOSTI Prometni znakovi Split OPASNOST OD POŽARA ZABRANJENO PUŠITI Rijeka

More information

Croatian Automobile Club: Contribution to road safety in the Republic of Croatia

Croatian Automobile Club: Contribution to road safety in the Republic of Croatia Croatian Automobile Club: Contribution to road safety in the Republic of Croatia DRTD 2018, Ljubljana, 5th December 2018 Mr.sc.Krešimir Viduka, Head of Road Traffic Safety Office Republic of Croatia Roads

More information