SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET ZAVRŠNI RAD

Transcription

1 SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET ZAVRŠNI RAD Osijek, 28. kolovoza Mirela Trajanovski

2 SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET ZAVRŠNI RAD TEMA: ZIDARSKI RADOVI ZIDANJE I ŽBUKANJE NOSIVIH ZIDOVA Osijek, 28. kolovoza Mirela Trajanovski

3 SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET ZNANSTVENO PODRUČJE: ZNANSTVENO POLJE: ZNANSTVENA GRANA: TEMA: PRISTUPNIK: NAZIV STUDIJA: TEHNIČKE ZNANOSTI GRAĐEVINARSTVO ORGANIZACIJA I TEHNOLOGIJA GRAĐENJA ZIDARSKI RADOVI ZIDANJE I ŽBUKANJE NOSIVIH ZIDOVA MIRELA TRAJANOVSKI PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Tekst teme: U radu je potrebno opisati vrste šupljih glinenih blokova i mortove koji se koriste za zidanje nosivih zidova. U radu će se opisati i vrste mortova za žbukanje zidova i načini spravljanja. Za navedene radove će se definirati i redoslijed izvođenja radnih operacija kao i potreban alat i pribor za te operacije. Rad treba predati u 3 primjerka (original + 2 kopije), spiralno uvezan u A4 formatu i cjelovitu elektroničku datoteku na CD-u. Osijek, 15. lipnja Mentor: Predsjednica Odbora za završne i diplomske ispite: Doc.dr.sc. Hrvoje Krstić, dipl.ing.građ. izv.prof.dr.sc. Mirjana Bošnjak-Klečina

4 Sadržaj Sažetak... 1 Summary Vrste šupljih glinenih blokova Mortovi za zidanje zidova Vrste i spravljanje mortova za zidanje zidova Primjer morta za zidanje zidova Zidanje zidova Vezovi zidova Konstruiranje spojeva Mortovi za žbukanje zidova Vrste i spravljanje mortova za žbukanje zidova Primjeri morta za žbukanje zidova Žbukanje zidova Potreban alat i pribor za zidarske radove Zidarski alat Zidarska oprema i pribor Redoslijed radnih operacija Zaključak Literatura... 35

5 Sažetak Za potrebe graditeljstva industrija građevinskog materijala proizvodi razne vrste šupljih glinenih blokova. Glineni blokovi s horizontalnim i vertikalnim šupljinama omogućavaju sigurnu, bržu, lakšu i racionalniju izradu nosivih i pregradnih zidova. Propisima su utvrđene dimenzije, kvaliteta i oznake za pojedine vrste šupljih blokova. Osnovni cilj ovog rada je opis zidanja nosivih zidova od šupljih glinenih blokova. U radu su opisane vrste šupljih glinenih blokova te vrste i način spravljanja mortova za žbukanje zidova. Također je definiran i redoslijed izvođenja radnih operacija kao i potreban alat i pribor za te operacije. Ključne riječi: mort, nosivi zidovi, šuplji glineni blokovi, zidanje, žbukanje 1

6 Summary Masonry work - masonry and plastering of load-bearing walls For the purposes of building construction, industry produces various types of clay hollow blocks. Clay blocks with horizontal and vertical hollows give a safer, faster, easier, and more rational construction of load-bearing and partition walls. Dimensions, quality and markings for certain types of clay hollow blocks are determined by regulations. The main purpose of this research paper was to describe the construction of load bearing walls made from clay hollow blocks. The types of hollow clay blocks, mortar types and the ways of making mortar for plastering walls are described as well. This research paper presents the order of performing the operations and the required tools and equipment for these operations. Key words: brickwork, clay hollow blocks, load-bearing walls, mortar, plastering 2

7 1. Vrste šupljih glinenih blokova Zidane konstrukcije se u suvremenom građevinarstvu smatraju ekološki najzdravijim konstrukcijama. Zidovi su glavni vertikalni konstruktivni elementi u zgradama. Mort je vezivni materijal koji nastaje miješanjem osnovnog veziva (kao što su cement ili razne vrste vapna), vode i agregata. Na Slici 1.1. prikazana je konstrukcija izgrađena od šupljih glinenih blokova. Slika 1.1. Konstrukcija izgrađena od šupljih glinenih blokova Danas u svijetu postoje razne vrste šupljih glinenih blokova različitih proizvođača. Razlikuju se po obliku, dimenzijama i svojstvima. U nastavku teksta prikazane su sljedeće vrste i karakteristike blokova proizvođača Wienerberger: Porotherm ENERGY+, Porotherm COMFORT, Porotherm SPECIAL, Porotherm BASIC. Zatim slijede blokovi proizvođača Unitherm: UNITHERM 25/50 Z, UNITHERM 38 Z, UNITHERM 30 Z, UNITHERM 25 Z, UNITHERM 19/50 Z. Također su prikazani blokovi proizvođača Leier: LeierTHERM Classic 19/50/19 U+Z, LeierTHERM 25 UZ, LeierTHERM 38 UZ, LeierTHERM blok 4,6, LeierTHERM blok 5,4. Porotherm ENERGY+ Porotherm ENERGY+ (Sl.1.2.) proizvodi s iznimnim toplinskim karakteristikama namijenjeni su gradnji energetski efikasnih objekata kao što su: nul-energetske, pasivne i niskoenergetske kuće. Slika 1.2. Porotherm ENERGY+ šuplji glineni blokovi 3

8 Porotherm COMFORT Porotherm COMFORT (Sl.1.3.) proizvodi od gline sa specijalnim S dizajnom idealni su za gradnju obiteljskih kuća i više-stambenih objekata. Slika 1.3. Porotherm COMFORT šuplji glineni blokovi Porotherm SPECIAL Porotherm SPECIAL (Sl.1.4.) proizvod osigurava zdravu klimu, odličnu zvučnu zaštitu, sigurnost i zadržava trajnu vrijednost konstrukcije. Slika 1.4. Porotherm SPECIAL šuplji glineni blok 4

9 Porotherm BASIC Porotherm BASIC (Sl.1.5.) proizvodi namijenjeni su gradnji jednostavnih objekata s limitiranim svojstvima kao što su pomoćni objekti i garaže. UNITHERM 25/50 Z Slika Porotherm BASIC šuplji glineni blokovi UNITHERM 25/50 Z (Sl.1.6.) namijenjen je gradnji vanjskih i unutarnjih nosivih zidova debljine 25 cm. U Tablici 1.1. prikazane su karakteristike proizvoda Unitherm 25/50 Z. Slika 1.6. Unitherm 25/50 Z Tablica 1.1. Opis proizvoda DIMENZIJE 250/500/238 mm MARKA m 10 MASA 15,6 kg POTROŠNJA 8 kom/m 2 TERMOIZOLACIJA λ = 0,18 W/mK 5

10 UNITHERM 38 Z UNITHERM 38 Z (Sl.1.7.) termoizolacijski je blok namijenjen gradnji vanjskih nosivih zidova debljine 38 cm. Visoka termoizolacijska moć UNITHERM 38 Z bloka osigurava dobru termičku zaštitu već kao monolitni zid bez dodatnih termoizolacijskih slojeva. U Tablici 1.2. prikazane su karakteristike proizvoda Unitherm 38 Z. Slika 1.7. Unitherm 38 Z Tablica 1.2. Opis proizvoda DIMENZIJE 380/250/238 mm MARKA m 10 MASA 15,5 kg POTROŠNJA 16 kom/m 2 TERMOIZOLACIJA λ = 0,16 W/mK 6

11 UNITHERM 30 Z UNITHERM 30 Z (Sl.1.8.) termoizolacijski je blok namijenjen gradnji vanjskih nosivih zidova debljine 30 cm. Blok osigurava brzu gradnju, visoku seizmičku nosivost te odlična termoizolacijska svojstva. U Tablici 1.3. prikazane su karakteristike proizvoda Unitherm 30 Z. Slika 1.8. Unitherm 30 Z Tablica 1.3. Opis proizvoda DIMENZIJE 300/250/238 mm MARKA m 10 MASA 13,3 kg POTROŠNJA 16 kom/m 2 TERMOIZOLACIJA λ = 0,16 W/mK 7

12 UNITHERM 25 Z UNITHERM 25 Z (Sl.1.9.) termoizolacijski je blok namijenjen gradnji vanjskih i unutarnjih nosivih zidova debljine 25 cm. Blok ujedinjuje visoku čvrstoću i nosivost sa zvučnom i toplinskom izolacijom. U Tablici 1.4. prikazane su karakteristike proizvoda Unitherm 5 Z. Slika 1.9. Unitherm 25 Z Tablica 1.4. Opis proizvoda DIMENZIJE 250/375/238 mm MARKA m 10 MASA 15,5 kg POTROŠNJA 10,7 kom/m 2 TERMOIZOLACIJA λ = 0,20 W/mK 8

13 UNITHERM 19/50 Z UNITHERM 19/50 Z (Sl.1.10.) namijenjen je gradnji vanjskih i unutarnjih nosivih zidova debljine 19 cm. U Tablici 1.5. prikazane su karakteristike proizvoda Unitherm 19/50 Z. Slika Unitherm 19/50 Z Tablica 1.5. Opis proizvoda DIMENZIJE 190/500/238 mm MARKA m 10 MASA 15,6 kg POTROŠNJA 8 kom/m 2 TERMOIZOLACIJA λ = 0,20 W/mK 9

14 LeierTHERM Classic 19/50/19 U+Z LeierTHERM Classic 19/50/19 U+Z (Sl.1.11.) koristi se za izvedbu vanjskih i unutarnjih nosivih zidova. U Tablici 1.6. prikazane su karakteristike proizvoda LeierTHERM Classic 19/50/19 U+Z. Slika LeierTHERM Classic 19/50/19 U+Z Tablica 1.6. Opis proizvoda DIMENZIJE 19/50/19 cm kg/kom 13 PALETA obična POTROŠNJA 10 kom/m 2 kom/paleti 90 10

15 LeierTHERM 25 UZ LeierTHERM 25 UZ (Sl.1.12.) koristi se za gradnju unutarnjih nosivih zidova. Prednost utor-zub sustava je u tome, što potrošnja morta okomito nije potrebna. U Tablici 1.7. prikazane su karakteristike proizvoda LeierTHERM 25 UZ. Slika LeierTHERM 25 UZ Tablica 1.7. Opis proizvoda DIMENZIJE 25/37,5/23,8 cm kg/kom 15,8 PALETA obična POTROŠNJA 11 kom/m 2 kom/paleti 48 11

16 LeierTHERM 38 UZ LeierTHERM 38 UZ (Sl.1.13.) blok visoke izolacijske vrijednosti, koristi se za gradnju vanjskih nosivih zidova. U Tablici 1.8. prikazane su karakteristike proizvoda LeierTHERM 38 UZ. Slika LeierTHERM 38 UZ Tablica 1.8. Opis proizvoda DIMENZIJE 38/25/23,8 cm kg/kom 16 PALETA obična POTROŠNJA 16,6 kom/m 2 kom/paleti 48 12

17 LeierTHERM blok 4,6 LeierTHERM blok 4,6 (Sl.1.14.) koristi se za gradnju unutarnjih nosivih zidova. U Tablici 1.9. prikazane su karakteristike proizvoda LeierTHERM blok 4,6. Slika LeierTHERM blok 4,6 Tablica 1.9. Opis proizvoda DIMENZIJE 25/19/19 cm kg/kom 7 PALETA obična POTROŠNJA 25/20 kom/m 2 kom/paleti

18 LeierTHERM blok 5,4 LeierTHERM blok 5,4 (Sl.1.15.) koristi se za gradnju vanjskih i unutarnjih nosivih zidova. U Tablici prikazane su karakteristike proizvoda LeierTHERM blok 5,4. Slika LeierTHERM blok 5,4 Tablica Opis proizvoda DIMENZIJE 29/19/19 cm kg/kom 8,13 PALETA obična POTROŠNJA 25/17 kom/m 2 kom/paleti

19 2. Mortovi za zidanje zidova Mort za zidanje proizvodi se kao mort za ziđe opće namjene G, tankoslojni mort za ziđe T s najvećim zrnom agregata do 2 mm, lagani mort za ziđe čija je gustoća suhog očvrslog morta manja od 1300 kg/m 3. Mortovi za zidanje mješavina su jednog ili više anorganskih veziva, agregata, vode i po potrebi dodataka ili dodatnih sastojaka za zidanje. Klase mortova za zidanje prema čvrstoći prikazane su Tablicom 2.1. ( d čvrstoća morta na pritisak nakon 28 dana) Tablica 2.1. Klase mortova za zidanje prema čvrstoći KLASA Md ČVRSTOĆA N/mm 2 M1 M2,5 M5 M10 M15 M20 1 2, Vrste i spravljanje mortova za zidanje zidova Mort je sastavni dio veziva, agregata (najčešće pijeska), dodataka i vode. Upotrebljava se prirodan pijesak odgovarajućeg granulometrijskog sastava. Najveće zrno ne smije biti veće od polovice debljine ugrađenog morta. Za zidanje se upotrebljava oštri pijesak granulacije 0-4 mm. Temperatura pijeska kojim se spravlja mort smije viti najviše 40 C. Vapneni mort Vapneni mort (vapno i pijesak) najčešće se koristi za zidanje unutrašnjih zidova. Spravlja se u omjerima 1:2, 1:3, 1:4. Produžni mort Produžni mort (cement, vapno i pijesak) koristi se za zidanje vanjskih zidova zbog bolje postojanosti na atmosferske utjecaje. Spravlja se u omjerima 1:3:9, 1:2:6. Cementi mort Cementni mort (cement i pijesak) koristi se za zidanje vanjskih zidova jer je vrlo čvrst i kvalitetan. Spravlja se u omjerima 1:1, 1:2, 1:3. 15

20 2.2. Primjer morta za zidanje zidova Samoborka MORT ZA ZIDANJE M 5 i M 10 Na Slici 2.1. prikazan je Samoborka mort za zidanje vanjskih i unutarnjih zidova od lakih blokova proizvođača Samoborka. Za zid debljine 25 cm potrebno je cca 50 kg/m 2 morta, dok je za zid debljine 30 cm potrebno cca 60 kg/m 2 morta. Pakiranje sadrži smjesu za 50 l morta. Na Slici 2.2. prikazan je način spajanja blokova pomoću morta. Slika 2.1. Samoborka mort za zidanje M 5 i M 10 Slika 2.2. Spajanje šupljih glinenih blokova pomoću morta 16

21 3. Zidanje zidova Blokovi namijenjeni za zidanje zidova moraju biti čisti da bi mort bolje prianjao. Pored toga, blokovi moraju biti nakvašeni da ne bi privukli vlagu iz morta koja mu je potrebna za vezanje. Blokove je tijekom ljeta potrebno potapati zbog velikih vrućina. Mort bi trebao biti dovoljno tekuć da bi prodirao u spojnice između blokova. Mortom se popunjavaju dodirne i ležajne spojnice. Debljina dodirnih spojnica iznosi 1 cm, a ležajnih 1-1,2 cm. Pri zidanju zidar slaže blokove u pravilan red te svaki blok ručno postavlja u mort. Na Slici 3.1. prikazan je način ugradnje blokova. Točan položaj blokova postiže se udarcima čekića (Sl.3.2.). Krivo postavljen blok ne smije se micati jer se time remeti veza morta koja se uspostavlja odmah pri dodiru bloka i maltera. Zato je bolje takav blok podići, očistiti ga od morta, postaviti novu posteljicu od morta te ponovo postaviti blok ali na predviđeno mjesto. Slika 3.1. Ugradnja blokova pri zidanju Slika 3.2. Zidanje zidova šupljim glinenim blokovima 17

22 Niz slojeva blokova jedan iznad drugog, međusobno vezanih mortom u pravilnom rasporedu formiraju monolitnu cjelinu. Svaki sloj blokova u zidu mora ležati vodoravno i po cijeloj debljini zida. Da bi se postigla što jača povezanost blokova i slojeva, međusobno se iz sloja u sloj mijenjaju položaji blokova. Na Slici 3.3. prikazani su dijelovi zidova od blokova. Ako blokovi teku dužom stranom zida, nazivaju se uzdužnjaci, dok one koji teku okomito na zidnu plohu nazivamo vežnjaci. Sudarne reške gornjeg i donjeg reda ne smiju biti jedna iznad druge, tj. ne smiju se poklapati, nego mora biti prijeklop koji iznosi pola ili četvrtinu bloka. Ležajnica mora sezati horizontalno od prednje do stražnje plohe zida. Kod debelih zidova treba primijeniti što više vežnjaka zbog boljeg povezivanja blokova u monolitnu cjelinu Vezovi zidova Slika 3.3. Dijelovi zidova od blokova pogled Prema načinu slaganja blokova u zidu u kojem se na licu zida naizmjenično izmjenjuju slojevi uzdužnjaka i vežnjaka razlikujemo 3 tipa veza: engleski (Sl.3.4.), poljski ili gotski (Sl.3.5.) i nizozemski (Sl.3.6.). Slika 3.4. Engleski vez - tlocrt 18

23 Slika 3.5. Poljski ili gotski vez tlocrt Slika 3.6. Nizozemski vez tlocrt 3.2. Konstruiranje spojeva Kod zidanih konstrukcija potrebno je pravilno konstruiranje spojeva. Za sve spojeve vrijedi opće pravilo da se sudarne reške ne smiju nastavljati kao produžetak lica zida u istom sloju, nego jedna sudarnica u svakom neparnom sloju, a druga u svakom parnom. Na Slici 3.7. prikazano je pravilo pravokutnog spoja zidova, na Slici 3.8. pravilo sudara zidova te na Slici 3.9. prikazano je pravilo pravokutnog križanja zidova od blokova. 19

24 Slika 3.7. Pravokutan spoj zidova od blokova tlocrt Slika 3.8. Sudar zidova od blokova tlocrt Slika 3.9. Pravokutno križanje zidova od blokova tlocrt 20

25 4. Mortovi za žbukanje zidova Mortovi za žbukanje postižu konačne karakteristike nakon potpunog pričvršćenja na građevinu. Njihova potpuna funkcija ovisi o njihovoj debljini i o vrsti materijala od kojeg su napravljeni, s tim da istodobno utječu na izgled građevine. Ne može se napraviti jedan recept za mort za žbukanje već treba napraviti podesnu mješavinu morta, ovisno o primjeni u praksi kao i o iskustvu na mjestu gdje će se žbukati. Kod zida od blokova tlačne čvrstoće 8 N/mm 2 ne smije se prekoračiti najmanja tlačna čvrstoća klase CS IV od 6 N/mm². Vanjska žbuka podrumskih zidova mora se dodatno izolirati u području koje je u kontaktu s tlom Vrste i spravljanje mortova za žbukanje zidova Mort je sastavni dio veziva, agregata (najčešće pijeska), dodataka i vode. Upotrebljava se prirodan pijesak odgovarajućeg granulometrijskog sastava. Najveće zrno ne smije biti veće od polovice debljine ugrađenog morta. Za žbukanje se upotrebljava fini pijesak granulacije 0-2 mm. Također se upotrebljavaju granule ekspandiranih polimera - polistiren ili poliuretan. Temperatura pijeska kojim se spravlja mort smije viti najviše 40 C. Vapneni mort Vapneni mort (vapno i pijesak) najčešće se koristi za žbukanje unutrašnjih zidova. Spravlja se u omjerima 1:2, 1:3, 1:4. Produžni mort Produžni mort (cement, vapno i pijesak) koristi se za žbukanje vanjskih zidova zbog bolje postojanosti na atmosferske utjecaje. Spravlja se u omjerima 1:3:9, 1:2:6. 21

26 4.2. Primjeri morta za žbukanje zidova U nastavku su prikazane sljedeće vrste mortova za žbukanje zidova proizvođača Samoborka: Samoborka VC 20 L, Samoborka GV 10, Samoborka INERO 20. Samoborka VC 20 L (40, 50) Vapneno cementna žbuka (Sl.4.1.) za strojno i ručno žbukanje zidova. Smjesa dolazi u pakiranju od 30 kg (40kg). Slika 4.1. Samoborka VC 20 L Samoborka GV 10 od 40 kg. Unutarnja žbuka (Sl.4.2.) za strojno i ručno žbukanje zidova. Smjesa dolazi u pakiranju Slika 4.2. Samoborka GV 10 22

27 Samoborka INERO 20 Gips-vapnena podložna žbuka (Sl.4.3.) za strojno i ručno žbukanje zidova. Samo za unutarnje radove. Primjenjuje se i u vlažnim prostorijama (kupaonice, podrumi). Smjesa dolazi u pakiranju od 40 kg Žbukanje zidova Slika 4.3. Samoborka INERO 20 U ljetnom periodu dobro je navlažiti zid jer će u suprotnom zid upiti vodu iz morta koja je potrebna za vezanje morta. Prvo se na očišćenu i pripremljenu podlogu na razmacima od 2-3 metra izvedu vertikale od morta, zatim slijedi ispunjavanje ploha grubim mortom (Sl.4.4.) u debljini 1,5-2 cm, ravnanje (Sl.4.5.) i posipavanje pijeskom. Na kraju se izvodi fini sloj morta u debljini 0,5 do 1 cm te zaglađivanje zidne plohe. Slika 4.4. Žbukanje zidova grubim mortom Slika 4.5. Ravnanje grubog morta 23

28 5. Potreban alat i pribor za zidarske radove Za uspješno obavljanje zidarskih radova od najveće je važnosti kompletan i ispravan alat. Kompletni sastav zidarskog alata i pribora sastoji se od sljedećeg: zidarska posuda, zidarska žlica, zidarski čekić, visak, špaga, četka, zidarska gladilica, drvena libela, pravi kut (kutno ravnalo), cijevna libela i drveni metar. Pored osobnog alata svakog zidara, u zidarskim radovima koristi se i odgovarajuća oprema i pribor, a to su: čakija za miješanje morta, velika žlica za utovar morta, čekić od 0,5 do 1 kg za razna dubljenja i udaranja, kanta za vodu, šiljci i sjekači raznih veličina, lopata, ručna kolica s gumenim točkom, korito za mort i japaner 5.1. Zidarski alat U ovom poglavlju prikazani su sljedeći alati koji se koriste pri zidanju i žbukanju: zidarska posuda, zidarska žlica, zidarski čekić, visak, špaga, četka, zidarska gladilica, drvena libela, kutno ravnalo, cijevna libela. 1. Zidarska posuda Zidarska posuda (Sl.5.1.) služi za zahvaćanje i nanošenje morta na zidove te njegovo razastiranje pri zidanju. Postavljena je na drvenu dršku dužine 12 cm. Dubina posude iznosi od 7 do 8 cm, a promjer iznosi 17 cm. Zidarska posuda izrađena je od crnog lima debljine 1 mm te ima metalno pero pričvršćeno za dršku koje služi kako bi se posuda mogla prikvačiti da u tijeku rada ne bi upadala u mort. Slika 5.1. Zidarska posuda 24

29 2. Zidarska žlica Zidarska žlica izrađena je od čeličnog lima u obliku izduženog trapeza (Sl.5.2.) ili je zaobljena na vrhu (Sl.5.3.). Dužina limenog lista iznosi oko 18 cm, a za list je zavarena čelična drška koja se koso izdiže iznad ravnine lista do 7 cm. Zidarska žlica obično služi za zahvaćanje i razastiranje morta te popunjavanje spojnica, ali se koristi i pri mnogim drugim radnim operacijama prilikom zidanja. Slika 5.2. Zidarska žlica u obliku izduženog trapeza Slika 5.3. Zidarska žlica zaobljena na vrhu 3. Zidarski čekić Zidarski čekić (Sl.5.4.) koristi se za lomljenje i rezanje blokova te namještanje blokova u određenom pravcu pri zidanju. Dimenzije glave čekića su po dužini od 16 do 20 cm, udarna površina iznosi 2,5 2,5 cm, a drvena drška je dužine od 30 cm. Sa suprotne strane od udarne površine nalazi se nastavak za rezanje blokova. Slika 5.4. Zidarski čekić 25

30 4. Visak Visak (Sl.5.5.) je metalna ispuna obješena o špagu od vrha prema dolje. Špaga prolazi kroz centar metalne kvadratne pločice. Viskom se kontrolira vertikalnost zidova pri zidanju. Slika 5.5. Visak 5. Špaga Špaga (Sl.5.6.) služi pri zidanju za namještanje blokova u isti pravac. Zategnut je od jednog do drugog kraja zida koji se zida. Slika 5.6. Špaga 6. Četka Četka (Sl.5.7.) se koristi prilikom žbukanja zidova za kvašenje morta pri ravnanju završnog sloja žbuke. Slika 5.7. Četka 26

31 7. Zidarska gladilica Drvena zidarska gladilica napravljena je od blanjane daske. Veća gladilica (Sl.5.8.) služi za nanošenje i razastiranje morta pri žbukanju te za poravnavanje grubog sloja morta, a mala gladilica (Sl.5.9.) pri ravnanju završnog finog sloja morta. Slika 5.8. Velika gladilica Slika 5.9. Mala gladilica 8. Drvena libela Drvena libela (Sl.5.10.) ima dvije staklene posude s alkoholom i zrakom koje su ugrađene u tvrdo drvo. Služi za provjeru vertikalnog i horizontalnog pravca pružanja zida. Dimenzije libele su cm. Slika Drvena libela 27

32 9. Pravi kut (kutno ravnalo) Kutno ravnalo (Sl.5.11.) napravljeno je od čelika i drveta te se koristi za provjeru kontrole pravih kutova kod sudara zidova. Slika Kutno ravnalo 10. Cijevna libela Cijevna libela (Sl.5.12.) služi za izvlačenje horizontalnih linija od kojih se kasnije mjeri visina pojedinih konstruktivnih elemenata. Sastoji se od dvije staklene cijevi koje se nalaze na oba kraja gumenog crijeva dugog oko 20 m i radi na principu spojenih posuda. Slika Cijevna libela 5.2. Zidarska oprema i pribor U ovom poglavlju prikazani su sljedeći pribori i oprema koji se koriste pri zidanju i žbukanju: čakija za miješanje morta, velika žlica za utovar morta, čekić, kanta za vodu, šiljci i sjekači, lopata, ručna kolica, korito za mort, japaner. 1. Čakija za miješanje morta Čakijom se miješa vapno pri gašenju te se miješa i razastire smjesa od koje se pravi mort. Postavljena je na dugu drvenu dršku. Metalni list čakije ima otvore kroz koje prolazi žitka masa pri miješanju morta. Također, služi za prekopavanje osušenog morta prilikom čega se mort sitni i razmućuje uz dodatak vode i veziva te se na taj način priprema za ponovnu uporabu. Na Slici prikazana je upotreba čakije. 28

33 Slika Upotreba čakije 2. Velika žlica za utovar morta Velika žlica za utovar morta poluloptastog je oblika postavljena na dugu drvenu dršku. Njome se zahvaća vapno te sipa mort u korita japanera i kolica. Na Slici prikazana je upotreba velike zidarske žlice. Slika Upotreba velike zidarske žlice 3. Čekić od 0,5 do 1 kg Čekić od 0,5 do 1 kg služi za razna udaranja, rušenja i bušenja u blokovima i betonu. 4. Kana za vodu U kanti za vodu drži se voda za prskanje pri finom žbukanju. Iz kante se sipa voda u korito pri spravljanju morta i gašenju vapna. Također, služi i za natapanje četke pri kvašenju završnog sloja morta. 5. Šiljci i sjekači Šiljci i sjekači raznih veličina služe za razna udaranja i dubljenja blokova i betona. Rukovanje šiljcima i sjekačima nije jednostavno te zahtjeva prethodnu obuku. 29

34 6. Lopata Lopata je jedan od najčešće korištenih alata. Obično se koristi prilikom gašenja vapna, spravljanja morta, utovara, istovara te čišćenja šute (neupotrebljivi otpaci koji nastaju pri gradnji). Držalice lopate moraju biti izrađene od drveta bez čvorova kako se ne bi okretale prilikom korištenja. Na Slici prikazane su razne vrste lopata. Slika Razne vrste lopata 7. Ručna kolica s gumenim točkom Ručna kolica koriste se najviše za unutarnji transport na gradilištu za manje količine materijala. Kolica se utovaruju lopatom, a istovaruju izvrtanjem na stranu ili unaprijed preko točka. 8. Korito za mort Korito za mort se izrađuje od dasaka te služi za doturanje morta. Ako korito ima duge ručke da obje strane, služi za ručni prijenos morta. 9. Japaner Japaner (Sl.5.16.) također služi za unutarnji transport na gradilištu, ali za veće količine materijala. Japanerom se transportira beton, blokovi, mort i sl. Slika Japaner 30

35 6. Redoslijed radnih operacija 1. Niveliranje Na izvedenu konstrukciju ucrtavaju se rubovi unutarnjih i vanjskih nosivih zidova. Prije početka zidanja, odnosno postavljanja prvog reda, izvodi se hidroizolacija i provjerava ravnina površine. Potpuna ravnina površina postiže se tako da se na uglovima postavljaju visinske markice koje međusobno treba iznivelirati. S time se postiže osnovna ± 0,00 kota po cijelom tlocrtu nosivih zidova. Prvi red mora biti u potpunosti izniveliran jer u gornjim redovima više nije moguće poravnavati visine. 2. Postavljanje prvog reda Slika 6.1. prikazuje prvi red blokova koji se postavlja uvijek na produženi mort primjerene konzistencije na već izvedenu hidroizolaciju. Debljina morta ovisi o ravnini površine i iznosi 1 3 cm. Prvi red blokova počinje se postavljati uvijek od uglova objekta. Kutni zidni blok postavlja se na mjesto gdje je ostavljena propisana vertikalna armatura iz temelja. Libelom se obavezno provjerava horizontalnost postavljenog bloka u uzdužnom i poprečnom smjeru. Slika 6.1. Postavljanje prvog reda 3. Oblikovanje blokova Zidni blokovi moraju se pri zidanju višestruko prilagođavati dimenzijama zida. Njihovo oblikovanje je jednostavno pri čemu se koriste pila, čekić i sjekači, a kao vodilica za pravokutni i ravan rez blokova, koristi se kutno ravnalo. Pri oblikovanju blokova ostaje vrlo malo otpada koji se može upotrijebiti i na drugim mjestima konstrukcije. 31

36 4. Izrada morta Mort se priprema tako da se u kantu s čistom vodom nasipa iz vreće suha pripremljena smjesa za mort. Smjesu morta i vode potrebno je izmiješati mješačem. Pripremljena smjesa mora biti jednakomjerno izmiješana i bez grudica, odnosno fine konzistencije. Konzistencija odnosno gustoća gotove smjese morta provjerava se zidarskom žlicom. Slika 6.2. prikazuje izrađen mort. Slika 6.2. Izrađen mort 5. Zidanje blokovima Blokovi moraju biti čisti prije ugradnje jer bi eventualni neodstranjeni pijesak ili prašina mogli prouzročiti neravninu zida. Za zidanje upotrebljava se mort. Zbog potresne stabilnosti objekta, mort se nanosi i na horizontalne i na vertikalne doticajne površine (spojnice). Prije nanošenja morta, potrebno je provjeriti čvrstoću i ravninu površine bloka te ga očistiti od prašine. Zidanje je dozvoljeno kod temperatura u rasponu od +5 C do +25 C. U slučaju suhog i toplog vremena, preporuča se navlažiti blokove prije zidanja. Tijekom zidanja potrebno je red po red kontrolirati vertikalnost pomoću libele. Horizontalnost reda kontrolira se na svakom redu u uzdužnom i poprečnom smjeru, također pomoću libelom. Pomoću protupotresnih zidnih blokova izrađuju se vertikalni serklaži, na uglovima i mjestima sudara ili križanja nosivih zidova. Protupotresni blokovi nataknu se na postavljen armaturni koš ili se koš stavlja u otvore u bloku, nakon što su blokovi već uzidani. U sam otvor na vanjske stranice protupotresnog bloka mora se postaviti dodatnih 3 cm toplinske izolacije, kako bi se spriječilo stvaranje toplinskog mosta. Slika 6.3. prikazuje pravilno zidanje blokovima. Slika 6.3. Zidanje blokovima 32

37 6. Spoj nosivih zidova Spoj nosivih zidova može se izvesti pomoću kutnih protupotresnih elemenata, ali i na slijedeća tri načina: plosnatim ankerom, okruglim ankerom ili izrezivanjem profila. 7. Gradnja blokovima nepravilnog oblika Zbog iste strukture u svim dijelovima bloka, moguće je piljenjem izraditi nepravilne oblike, koji se potom ugrađuju u konstrukciju prema potrebi. Preporuča se piljenje električnom tračnom pilom pri čemu se postiže velika preciznost i ravnina posebnog oblika bloka. 8. Izrada horizontalnog serklaža ili nadvoja U te elemente postavlja se armatura i zalijeva betonom. Nadvoje dužine do 2m potrebno je minimalno osloniti na zid 20 cm, dok je za sve veće raspone dužina nalijeganja minimalno 25 cm. Armaturu je potrebno voditi cijelom dužinom nadvoja. Po završetku betoniranja nadvoja, moguće je odmah nastaviti zidanje blokovima. 9. Obrada vanjskih zidova gletanjem Prije nanošenja mase za poravnavanje, zidove je potrebno dobro prebrisati. Na prebrisani zid nanosi se prvi sloj za poravnavanje zidne površine pomoću limene gladilice u debljini od 1-2mm. U prvi sloj svježe mase za poravnavanje utiskuje se, pomoću limene gladilice, stakleno tekstilna mrežica. Nakon što se prvi sloj posušio, nanosi se drugi sloj u potrebnoj debljini od 1-2 mm, tako da u potpunosti prekrije postavljenu mrežicu u prvom sloju. Završni sloj nanosi se u debljini od 2-3 mm, također pomoću limene gladilice. 10. Obrada unutarnjih zidova žbukanjem Izvodi se strojno ili ručno gips-vapnenim ili gipsanim žbukama u debljini od 5 do 10 mm, ovisno o namjeni prostorija, estetskim zahtjevima kao i potrebnom zvučnom izolacijom. Žbuka se nanosi u jednom sloju i odmah se može, pomoću letve, fino zagletati do potpuno glatke površine. Slika 6.4. prikazuje obradu zidova žbukanjem. Slika 6.4. Obrada zidova žbukanjem 33

38 7. Zaključak Glineni blokovi godinama se koriste za zidanje zidova. Razvojem tehnologije razvili su glineni blokovi sa šupljinama koje dodatno povećavaju toplinsku otpornost konstrukcije. Pogodno je zidanje šupljim glinenim blokovima iz više razloga, a neki od njih su: brza gradnja (manji utrošak materijala), mogućnost različitih debljina zidova, nizak koeficijent toplinske provodnosti, velika nosivost, čvrstoća i trajnost. Prilikom zidanja šupljim glinenim blokovima, potrebno je voditi računa o: potpunoj horizontalnosti prvog sloja blokova, predviđenoj projektnoj armaturi za izradu serklaža, potrebnoj konzistenciji morta, potrebnom razmaku sudarnih reški, temperaturi zraka te potrebnom alatu i opremi. 34

39 8. Literatura Knjige: [1] Elementi visokogradnje I, Ž. Koški, N. Bošnjak, I. Brkanić, Osijek, [2] Fundamental Building Technology, Andrew Charlett [3] Mort u građevinarstvu, Špišić, A., Zagreb, [4] Prospekti Unitherm [5] Prospekti Vrbovčanka [6] Tehnologija građenja, dr Goran Ćirović, mr Snežana Mitrović, Beograd, [7] Zidane konstrukcije, prof. dr. Mladen Glibić, dipl. ing. građ., mr. sc. Mladen Kustura, dipl. ing. Građ., Mostar, 2013./2014. Internetske stranice: [1] [2] [3] dio/ [4] [5] [6] [7] 35